BOGUMILI I CRKVA BOSANSKA

Vec vise od jednog stoljeca problem "Crkve bosanske" pobuduje nesmanjeni interes kako
medu znanstvenicima tako i medu sirim slojevima obrazovanih ljudi. Postoji citav niz
znanstvenih i neznanstvenih djela i clanaka u kojima se iznose najrazlicitiji pogledi na njeno
ucenje, ustrojstvo i ulogu koju je imala u srednjovjekovnoj Bosni. Nazalost, granicni polozaj
koji Bosna ima izmedju istocne i zapadne Europe razlog je pojavi mnogih subjektivnih
"razjasnjenja" ucenja "Crkve bosanske" koja je uvlace i u danas aktualne sukobe i time joj
oduzimaju njena osnovna obiljezja autohtonost i povijesnu ovisnost o vremenu i tlu na kojem
je nastala.
"Crkva bosanska" bila je hereticka kako sa stajalista rimokatolicke crkve, tako i sa stajalista
pravoslavne crkve, a njene vjernike razliciti izvori nazivaju patarenima, bogumilima,
babunima, manihejcima, katarima i kutugerima. !ni sami nazivaju se krstjani i krstjanke, te
cemo ih i mi tako zvati u daljnjem tekstu.
"ronoloski najstarija vijest o pojavi krstjana potjece od dukljanskog kneza Vukana koji
izmedju ##. $ebruara %%&&. i #%. $ebruara %#''. godine javlja papi (nocentu ((( da se u Bosni
pojavilo krivovjerje uz koje su pristali bosanski ban "ulin, njegova obitelj i vise od %'.'''
krscana. ) to vrijeme, kako se iz ovog i ostalih tekstova vidi, red "crkve bosanske" pokazuje
sve znacajke starinom vec posvecenog i dobro uredenog reda koji uziva dobar glas u narodu i
povjerenje vladara i velikasa bosanskih. *asno je da do toga nije doslo preko noci, te da je
tomu prethodio duzi period nastajanja, sirenja i dokazivanja kroz "ilegalu", odnosno u okviru
tajnih bratstava.
KORIJENI
Po svom ustrojstvu i ucenju "Crkva bosanska"
pripada katarsko+patarenskom pokretu ciji
korijeni sezu daleko u proslost. ) to vrijeme,
izviruci iz ,ale -zije, javlja se vise razlicitih
ucenja temeljenih na duhovnim spoznajama
koji s jedne strane objedinjuju kulturu grckih,
azijskih, rimskih i egipatskih misterija, a s
druge strane nalaze izvor u rijecima (susa,
Evandjeljima i Pavlovim poslanicama. .a
razlicita ucenja u pocetku individualno vrlo
/ogmatski historici ih nazivaju krscanskim
dervisima, koji su svoje ime dobili zato sto su
monaske obicaje vezali sa nekom
entuzistickom praksom. Njihov pogled na
ljudsku narav bio je takoder duboko
pesimistican. Bili su dualisti i naucavali da su
kod stvaranja covjeka sudjelovali duh sveti i
sotona, i da je udio sotone bio toliki da niti sv.
krst niti sakramenti ne mogu ocistiti ljudsko
tijelo od grijeha, da bude dostojan hram duha
svetoga, nego su tvrdili da to mogu postici
samo neprestane molitve. 0ato su neprestano
jaka, s vremenom se, kako im prvobitni impuls
slabi, medusobno priblizavaju i ujedinjuju u
jedan ezoterijski pokret svoje epohe na
podrucju ,editerana, kasnije nazvan
gnosticizam. 1nostici zlo poistovjecuju s
materijalnim, a dobro s duhovnim svijetom,
smatraju da se covjek mora posvetiti
asketizmu te da treba posjedovati "so$iju",
odnosno mudrost, da bi se oslobodio okova
ovoga svijeta.
0bog primjesa starih ucenja gnostici su blizi
obrazovanim ljudima tog vremena te su kao
takvi bili veliki suparnici krscanstvu. ) trecem
stoljecu Perzijanac ,anes 2#%3.+#44.g.5 na
dualisticku gnozu nadovezuje elemente
0oroastrove religije, budizma i krscanstva.
!snova njegove religije je dualizam
vjerovanje u vjecitu borbu 6vjetla i .ame,
dobroga i zlog boga.
1nosticko i manihejsko ucenje je cvjetalo sve
dok krscani nisu dosli na vlast. Poslije toga su
bili primorani skrivati se, ali su neprestano
vrsili podzemni utjecaj .
(ako su se razlicite gnosticke skole vremenom
razvodnile, njihova ucenja su i dalje zivjela,
podrzavana od grupa koje su isto tako bile pod
utjecajem manihejstva. *edna takva jaka struja
pojavila se u 4. stoljecu u -rmeniji pod
imenom pauliciani, odnosno pavlicani. Pod
njihovim utjecajem nastaje u %'. stoljecu u
Bugarskoj bogumilstvo, nazvano po popu
Bogumilu. Pod razlicitim imenima pavlicanski
se impuls iz bugarske i /ugmathije siri dalje
na zapad i istok pod razlicitim imenima katari
u dijelu 7rancuske i uz 8ajnu, albigenzi uz
gradove -lbi, -rgena i .olouse, patareni u
(taliji i hrvatskom primorju te krstjani u Bosni
i 9umu.
.e grupe stvorile su skoro jake struje misljenja
jer su pocele razvijati jednu intenzivnu
aktivnost prozelitizma na cijelom krscanskom
0apadu, pa i na (stoku. .okom mnogih godina
djelovale su samo kroz tajna bratstva, no
pocevsi od %#. stoljeca dale su otvoreno na
znanje svoja ucenja, cime su izazvale brojne
kon$likte, koliko religiozne toliko i socijalne.
*avni poredak i krscanska Crkva nasli su se
tako ugrozeni pred tim duhovnim pokretima.
molili, zapustajuci sve ostale brige i nastojanja
u ljudskom zivotu, gledali da se molitvom
ociste od utjecaja sotone. /apace i njihovo ime
dolazi od moljena. ,assalijani u armenskom
jeziku "Euhite" 2od grckoga euhomai5 znace
"molioci". (metak bi razdavali, pak zivjeli ili u
neke vrste samostanima, ili se potucali
svakuda, ziveci bez ikakva rada ili brige za
egzistenciju od molitve i prosjacenja. 0ato su
se zvali $undite : torbasi, jer grcki $unda znaci
torba. Primali su svakoga, i odbjegle zene od
muzeva i pobjegle sluge i sluskinje, robove i
robinje, koje bi sakrivali od njihovih
gospodara. 0ivjeli su pomijesano musko i
zensko, tako su i spavali, i tvrdi se da su bili
potpuni komunisti, i to ne samo u pogledu
svoje skromne imastine, nego i u seksualnom
pogledu.
Neki crkveni oci predbacuju im dapace
misticke orgije vrlo razbludnoga i opscenoga
znacaja. .esko je pouzdano kontrolirati, koliko
je na tome istine, posto krscanski apologeti
nisu uvijek bili sasvim nepristrani u
prosudivanju heretika, koje su pobijali.
Cini se da je ipak bilo na tome nesto istine, jer
u armenskom jeziku mzlne+massilijanac znaci
prljav i sramotan. ,oglo bi vrlo lako biti da su
se kod ,assalijana sacuvali ostanci tzv.
Barbelo+gnostickog kulta sperme, koji je kult
bio u vezi sa orgijama vrlo obscene i prljave
prirode.
6ad, kako bilo, i ovi ,assalijani ili Euhite,
kako je historicki ustanovljeno bili su po
Bizantincima preseljeni u .rakiju i odavle se
rasprostranili po bugarskim zemljama, te su i
oni doprinijeli nesto kod postajanja
bogumilske sekte. /okazuje nam to i njihovo
ime jer su neke vrste bogumila u Bugarskoj
nosile ime torbesi, sto odgovara grckom
7undite. Valjda su vazda nosili torbu uza se,
kao sto to cine jos i danas prosjaci i prosjacki
redovi.
!vim sam Vam prikazao prilicnom tocnoscu
dogmatsko+povijesne temelje za razvitak
bogumilstva.
,i smo ustanovili da je bizantijska drzavna
vlast iz svojih krajnih azijskih provincija neke
sektare, uglavnom dualisticke prirode, preselila
UCENJE
Bosanski su krstjani, dakle, bili gnosticko+
manihejski nasljednici i kao takvi ucili da
postoje dva osnovna principa princip dobra i
princip zla dva su najvisa bica, jedno dobro,
koje je bilo zacetnik svega nevidljivog i
duhovnog, a drugo zlo, koje je tvorac svega
vidljivog i tjelesnog.
Nazalost, o ucenju "Crkve bosanske" ostalo je
vrlo malo zapisa, jer su takvi tekstovi
spaljivani kao "knjige necastive", te se vecina
onog sto danas znamo o tom ucenju zasniva na
osudama latinskih inkvizitora. (pak postoje
dva rukopisa 2cija vjerodostojnost, doduse,
nije u potpunosti potvrdena5 koji se prema
gradovima u kojima se cuvaju nazivaju
Pariska i Becka tajna knjiga. .o su latinski
prijevodi bugarskog, odnosno starobosanskog
rukopisa 2sto se pretpostavlja na osnovu jedne
marginalije u kojoj se na prvom mjestu
spominje Bosna5.
Prema "Beckoj tajnoj knjizi" 6atana "bijase
uzmoznik nebesni kod prijestolja gospodnjeg i
naredbenik nad svrsiteljima sto sluzahu !cu".
(z ovog se vidi da su krstjani slijedili srednju
neomanihejsku struju, po kojoj je prvobitno
sve nastalo iz jednog izvora, a tek kasnije se
podijelilo na dva.
) vrijeme dok je sluzio dobrog Boga, 6atana
je nosio naziv 6atanael. "ako je postao
zavidan Bogu+!cu, pozelio je da izgradi drugo
nebo, nebeski prijesto i sve ostalo.
( zasjede na nebesa, zapovjedajuci andjelu koji
bijase nad ajerom i nome koji bijase nad
vodama. ( podigne dva dijela vode gore u zrak,
a od treceg dijela satvori pedeset mora.
( tako bijase izvrsena podjela voda... !nda
ponovo zapovijedi andjelu koji bijase nad
vodama "/a stanes na dvije ribe;" ( tada
podize jednu, trecu ribu, iznad glave svoje i
zemlja tu ostade suha. !nda uze vijenac od
andjela koji bijase nad ajerom, i od polovine
vijenca nacini svoj prijestol, a od druge
polovice suncano svjetlo on napravi. 0atim
uze vijenac od andjela koji bijase nad vodama
+ od jednog dijela napravi svjetlo mjesecevo, a
u predjele blizu bugarske granice, odakle su se
oni od 4.+&. vijeka po "ristu rasirili po citavoj
Bugarskoj.
) Bugarskoj je sada oko godine &<'. ustao
jedan pop slavenske narodnosti, imenom pop
*evremija, te pristupio sinkretiziranju tih
raznih dualistickih, vise+manje manihejstvu
slicnih naucavanja u jednu jedinstvenu vjersku
dogmatiku i u tu vjeru uzeo je nesto od
slavenskih predkrscanskih predodzbi, medju
koje spada i dualizam, uzeo ime Bogumil i
poceo svoju vjeru javno propovijedati.
Pop Bogumil je bezuvjetno historicka licnost,
koju stari izvori visestruko spominju, i
zasvjedocuju. Poblize nam je o njemu vrlo
malo poznato. *a sam ocekivao da cu u
najnovijem bugarskom djelu pro$. (vanova
naci opsirnijega materijala o tome popu
*eremiji, zacetniku bogumilstva, Bugarinu, ali
sam se, nazalost, u tome ocekivanju razocarao.
,i smo ostali jos uvijek na onome, sto nam o
njemu prica prezbiter Kozma.
Cinjenica jest da se ta nova vjera brzo rasirila
po Bugarskoj, .raciji i ,akedoniji, zahvatila
cak i ,alu -ziju, zatim preko 6rbije i -lbanije
i u Bosnu, gdje se osobito ukorijenila, dapace
postala vjerom vecine pucanstva i neke vrste
drzavnom religijom.
(staknuti nam je osobito, da se u 6rbiji
bogomilstvo nije moglo odrzati ni rasiriti.
.amo je od konce %#. vijeka pocela naglo rasti
moc dinastije Nemanjica, koji su svi posli
stopama sv. 6ave, koji je stajao na stanovistu
pravoslavno vjerskoga ekskluzivizma. ) 6rbiji
Bogomili su bili naime nemilosrdno
proganjani i najtezim kaznama kaznjavani.
.ako je osim spaljivanja obljubljena kazna bila
da im se iscupa jezik. -li cinjenica, da je jo6
/usan 6ilni imao s njima posla, i da %<'
godina dosljedne politike Nemanjica nije
dostajalo da ih u 6rbiji posve zatre, pokazuje
najbjelodanije kako je ova sekta bila zilava,
jaka i duboko ukorijenjena kod svih 6lavena
na Balkanu.
6vakako moramo uzeti, da je 6rpska drzava
Nemanjica sa svojom dosljednom
od drugog svjetlo dana. !d kamenja satvori
oganj, a od ognja nebesku vojsku i zvijezde.
!d njih pak satvori andjele + duhove svoje,
kao u 6vevisnjeg. 6azdade zatim gromove,
dazdove, grad i snijeg i postavi svoje andjele
nad njima. 0apovijedi on, isto tako, zemlji da
rodi svakovrsne zivotinje, drvece i trave. -
moru naredi da ribe rodi, a nebu ptice."
( tada odluci 6atana da satvori clovjeka, da
ima neko da mu sluzi. ( uze blato sa zemlje i
od njega sazda clovjeka, po obrazu svojemu. (
potom naredi andjelu drugom da ude u tijelo
od blata, a onda uze od njega cest i od nje
satvori drugo tijelo u liku zene, pa naredi
andjelu od prvog tijela da ude u njega.
-ndjeli mnogo plakahu, kad spoznase da
imaju smrtno tijelo, i da se jedan od drugog
razlikuju u liku svome..."
/oznavsi za prevaru 6atanaelovu, 6vevisnji ga
lisi njegove bozanske moci i naslova Boga. /a
bi ublazio time prouzrocen bijes, ipak mu
dozvoli da bude gospodar svijeta kojeg je
stvorio nakon svog pada.
-li pod teskim ugnjetavanjem 6atanaelovim
ljudski je rod patio. 6vevisnji spozna da ga je
ovaj prevario. Bolji dio covjeka, njegova
nevidljiva dusa, odnosno pali andjeli, pripadali
su 6vevisnjem, a 6atanael ih je odvracao od
njega.
0bog toga je 6vevisnji ispustio 8ijec, a ta
8ijec i sin bio je arhandjeo ,ihael koji se
prozva (sus "rist. !n je sisao s Neba, primivsi
tijelo koje je samo prividno bilo ljudsko, a
uistinu savrseno i bozansko. (zasao je iz
desnog uha /jevice ,arije, koja je bila
andjeo, a ne zena, tako da ona nije mogla biti
majkom "ristovom.
.okom zivota (sus je cinio djela spasa i sve
ono o cemu govore evandjelja. "ako je samo
prividno imao ljudsko tijelo, (sus nije mogao
ni jesti, ni trpjeti, ni umrijeti, ni uskrsnuti.
!sramotio je 6atanaela stavivsi ga u lance, a
od imena mu je oduzeo posljednji slog "el",
sto znaci andjeo, tako da se on od tada naziva
6atana. (zvrsivsi svoje poslanstvo, vratio se
!cu i sjeo s njegove desne strane, odakle je
protubogomilskom politikom bila barijera,
koja je balkansko slavensko bogumilstvo
razdijelila na dvije polovice, na jugoistocno ili
bugarsko bogumilstvo, i na sjeverozapadno
bosansko bogumilstvo, ili bosansku crkvu,
koja nas naravski interesira u prvom redu, tako
da cemo se nadalje s njime pod bosanskim
vidom baviti.
Preostalo bi nam sada da Vam danas jos u
glavnim crtama prikazem vjersko dogmatsko
naucavanje samih Bogumila. .o je vrlo vazno,
jer bez tocnoga poznavanja vjersko
dogmatskoga sadrzaja Bogomila, necemo
nikada moci pouzdano prosuditi njegovo
politicko i socijalno djelovanje. *er milostive
gospodje i gospodo, ja sam u svome
predavanju, koje sam ima cast odrzati na
ovome mjestu %3. prosinca %&#3. godine
istaknuo svoje uvjerenje, da je religija
najutjecajniji $aktor u zivotu naroda. !
kvaliteti i sudbini religije ovisi sudbina citavih
naroda. "valiteta pak religije, sadrzana je u
prvome redu u njezinom dogmatskom dijelu.
,i cemo bas na bogomilstvu vidjeti jedan
skolski primjer, kako jedna religija moze
katastro$alno djelovati na sudbinu jednoga
naroda.
Prema tome cu si ja dati truda da Vam
dogmatski dio bogumilstva prikazem na nacin
koji ce Vam olaksati da si sami budete mogli
stvoriti sud o politickim i socijalnim
kvalitetama kao i o posljedicama bogumilstva.
1lavna znacajka bogomilske dogmatike je
njihov dualizam, naime vjera u dva pocela.
!vaj dualizam smo pratili od 0oroastrovog
,azdaizma, preko 1nosticizma, manihejstva
sve do Pavlikijanstva i ,assilijanstva koji su
ga donijeli na Balkan.
Bog princip je dobra i svjetla, sa epitetom
blagi, a 6atanael, sa epitetom lukavi, necastivi,
princip je zla i tmine. Bogomilski se dualizam
karakterizira time, sto je Bog gospodar samo
dusevnog svijeta= on je stvorio samo ljudsku
dusu, docim je citavi vidljivi svijet, ukoliko
postoji iz materije, tvari, 2grcki h>le5, dakle i
ljudsko tijelo, stvorio 6atanael, bog zla i tmine.
6atanael je Bozji sin i stariji brat (susov, te je
bio otjeran 6atanael, te je ponovo usao u !ca u
kojem je bio na pocetku.
) skladu s ovom "naukom" krstjani su
provodili svoj zivot i obrede. 6tari zavjet i
djela proroka smatrali su djelom 6atane, kao i
krstenje vodom, zbog cega odbijaju poslanje
6v. (vana "rstitelja. !vaj svijet smatraju
paklom jer u njemu andjeli pate u smrtnim
tijelima. Nakon smrti ljudske duse idu u raj ili
se vracaju natrag u pakao 2na 0emlju5. !davde
se mogu izbaviti tek kad prime duhovno
krstenje koje daju krstjani. 6akrament krstenja,
koji bosansko+humski krstjani nazivaju
"krstenjem "ristovim", dijeli se polaganjem
ruku i predavanjem knjige evandjelja. .ime se
oprastaju ljudima grijesi, ali svaki, pa i
najmanji grijeh je smrtni grijeh pa je potrebno
da svaki onaj koji sagrijesi bude ponovo
"krsten".
!sim obreda svjetovnog tipa, sve katarsko+
patarenske sljedbe, pa tako i "Crkva bosanska"
imale su inicijantske obrede koje su prolazili
"usavrseni" clanovi zajednice. (nicijacija je
shvacena kao put oslobodenja duse zarobljene
u materijalnom + korumpiranom i
degradiranom tijelu kojim zbog nesavrsenosti
njegova tvorca upravlja princip 0la. ) tu svrhu
koristili su razlicite tehnike ekstaze za
odvajanje duse od tijela, tehnike slicne onima
iz hindu+?oge.
!d trenutka inicijacije, koja ih je svrstavala u
")savrsene", "pravi krstjani" su se obavezivali
na apsolutnu cistocu duha i tijela, i na jos
stroze vegeterijanstvo. !sudivali su ratove i
ubijanja, jer su smatrali da se svaki covjek
moze za svog zivota spasiti, te su cak
osudivali i svako ubijanje zivotinja.
0abranjivali su svako polaganje zakletve i
davanje milostinje smatrajuci da se na taj
nacin umanjuju izgledi za spas tog covjeka.
USTROJSTVO
Bosansko+humski krstjani nazivali su 8imsku
crkvu crkvom idola. *edina prava "ristova
crkva jest "Crkva bosanska". "rstjani su
nasljednici apostola, a njihov biskup je jedini
pravi "ristov namjesnik na 0emlji + jedini
autenticni nasljednik Petrov. Nadalje,
pravi Bog kao i (sus. 0ato 6atanael nije pali
andeo, kao kod katolika i pravoslavnih, vec
6atana+el. *a podvlacim vaznost na ovaj
dodatak +el, to je hebrejski el, babilonski ilu i
znaci Bog. 6pomenite se na (susov poznati
usklik na krizu Eli, Eli, lama sabahtami; +
Boze, Boze, zasto si me ostavio; .im
dodatkom el ima se kazati da je 6atanael Bog,
a ne nize bice, kao npr. pali andeli.
Covjek je postao na taj nacin, da je 6atana+el
stvorio njegovo tijelo. -li jer nije bio gospodar
nad dusevnim svijetom, 6atanael mu nije
mogao dati dusu, i prema tome nije covjeka
mogao ozivjeti. 6atanael je dakle molio Boga,
da covjeku udahne dusu, sto je Bog u svome
neizmjernom milosrdju i dobroti ucinio i
udahnuo mu dusu kao svoju tvorevinu. -li po
svome tijelu covjek je vazda u vlasti 6atanaela,
principa zla i tmine.
Bogomili su odbacivali krscansku nauku o
postajanju covjeka, jer su odbacivali gotovo
citavi 6tari 0avjet, uceci da su i knjige
,ojsijeve i prorocke djelo vraze, posto je
,ojsiju na 6inaju dao zakon sam 6atanael,
koji mu je i pomogao praviti cudesa. .ime se
je bogumilstvo dosljedno izjavilo protiv
materijalistickom svjetozrenju, koje je
sadrzano u 6tarom 0avjetu.
-li u ovoj najvaznijoj tocki nastalo je doskora
cijepanje u bogumilstvu. Nisu svi ucili da je
6atanael sin Bozji, i stariji brat (susov, to je
bila nauka samo jednog dijela Bogomila, a
naposeb bosanskih Bogomila, koje nas najvise
interesira. /rugi, a osobito /ragovicka crkva
2eclesia de /ragumetia, de /ragovitia5, ucila je
da je 6atanael bio prapocelo, neovisno od
Boga, koje je odvajkada postojalo. *er time sto
se je ucilo da je satanael sin Bozji kao i (sus, i
da je dolazak (susov na svijet imao za svrhu da
otkupi svijet, naime da ga izbavi iz prevlasti
6atanaela, i da slomi vlast njegovu, sto je (sus
izvrsio na nacin da mu je oduzeo dodatak el,
da ga je ucinio 6otonom, vragom, jedinim
bicem koje nema vise znacajke Boga,
apsolutnoga bica. .ime je uglavnom bio ukinut
apsolutni dualizam /ragovicke crkve i uveden
jedan relativni dualizam, koji je tokom
vremena toliko oslabio, da su se Bogomili s
vremenom mogli pretopiti djelomicno i u
odbacuju bogomolje i ostale gradevine 2crkve5
odredene za kult + kao "davolove sinagoge".
!suduju kult svetih slika u crkvama, te javno
stovanje slika smatraju idolatrijom. 0abranjuju
takoder stovanje svetackih relikvija i molitava
koje "atolicka crkva prikazuje za mrtve, te
kao jedinu vrijednu i spasonosnu molitvu
navode "molitvu 1ospodnju" 2!cenas5.
) svoj sastav "Crkva bosanska" ukljucivala je
"prave krstjane i krstjanice" i "mrsne ljude".
Pravi krstjani i krstjanice bili su redovnici, oni
koji su primili krstenje i drzali se strogih
odredbi sljedbe. ,rsni ljudi su bili obicni
vjernici, oni koji su prihvacali njihova ucenja
kao istinita, ali nisu zivjeli po strogim
odredbama krstjana, vec bi tek pred smrt
primili duhovno krstenje.
"rstjani su zivjeli u samostanima koji su bili
zajednicki za redovnike i redovnice. Nisu
zavisili od milostinje poboznih dusa, niti su
ubirali namete, vec su bili okruzeni posjedima
i imali zajednicki imetak. !blacili su kratki
haljetak s dugim rukavima, visokog ovratnika
na koji se spustala pomno uredena duga kosa,
a nogavice su im tijesno prilijegale uz noge do
gleznja.
Na celu reda bio je djed + Biskup i duhovni
prvak bosansko+hercegovackih krstjana. /jedu
su pomagali gosti, starci i strojnici koji su
hijerarhijski bili svaki za stepenicu nize od
njega. 0ajednicki su ih nazivali "poglaviti
krstjani" ili "dobri muzje".
"ako nisu gradili crkve, clanovi "Crkve
bosanske" vrsili su svoje obrede u privatnim
kucama kojeg clana zajednice. @okalnu
zajednicu nazivaju "hiza" 2kuca5, a na njenom
celu nalazi se starac.
DJELO
"ako smo vec vidjeli, oko %#''. godine
"Crkva bosanska" je vec jaka i utjecajna
organizacija u Bosni, prihvacena od naroda i
velikasa. 0a to postoje dva vaznija razloga.
Prvi je sto je naucavala na narodnom jeziku
2za razliku od katolika koji su se koristili
latinskim5, te su na taj nacin cuvali
samostalnost Bosne od tudinaca, narocito od
katolicizam i pravoslavlje, kako se je kasnije i
dogodilo.
Nauka bogomilska o (susu, bila je gnosticko+
doketisticka. (susa po njihovoj nauci nije
zacela i rodila Bogorodica ,arija jer on kao
Bog apsolutno nije mogao imati materijalno
tijelo, djelo vrazje. Nego Bog !tac ispustio je
rijec, logos, koja se je rijec spustila na svijet,
unisla sv. ,ariji na uho, i iz uha opet izasla
sv. ,arija je u spilji nasla (susa u pelenama.
-li tijelo (susovo nije bilo pravo tijelo ljudsko,
jer da je to nastupilo, (sus bi bio u vlasti
6atanaela, kao i covjek i nebi mogao provesti
djelo spasa. 0ato je tijelo (susovo, kao i njegov
cijeli zivot i muka, bilo sasvim prividno i bez
materijalne realnosti.
/osljedno tome shvacanju odbacivali su
Bogomili sve sakramente krst, pricest, zadnju
pomast= jer voda, kruh, vino, ulje, to je sve
materija, dakle djelo 6atanaelovo, i ne moze
doprinijeti da posveti i ocisti covjeka.
/osljedno tome Bogomili su odbacivali i
sjajne hramove, crkve, jer i oni su djelo vrazje,
posto se sastoje od materije. 0a sjajni hram
*eruzalemski su ucili da je stan 6atanaelov,
koji se je, kad su 8imljani srusili taj hram,
preselio u -ja 6o$iju u Carigradu.
!dbacivali su sjajne odjece, ikone i kipove i
sav sjaj u crkvama, jer je sve to djelo
necastivoga= odbacivali su kriz i nazivali ga
drvom sramote, i rugali se o$icijelnim
krscanima sto ga stuju. 1ovorili su ako netko
s drvetom ubije ocu sina, moze li otac voliti
drvo, kojim mu je sin ubijenA
6ebe i svoju crkvu drzali su Bogumili za pravu
crkvu (susovu ili crkvu apostolsku. Naspram
dvijema o$icijelnim crkvama, katolickoj i
pravoslavnoj, stajali su u najostrijoj opreci +
katolike i pravoslavne nazivali su, da su
"jakoze pse i svinje". 6 njima nisu smjeli ni
opciti, svako opcenje bio je tezak grijeh. -ko
bi katolika ili pravoslavnoga primali u svoju
bogomilsku crkvu, tada je morao proci najprije
jednu periodu ciscenja. .ek kada je tu periodu
prosao, ocistio se od opacina o$icijelnih
krscanskih crkava, dao dokaza o svom
iskrenom bogumilskom uvjerenju, tada je
,adjara koji su se zeljeli preko crkve mijesati
u bosanske prilike.
/rugi je razlog sto je ucenje imalo odredenih
slicnosti i dodirnih tocaka sa starom
slavenskom vjerom, te je samim tim bilo radije
prihvaceno od krscanstva.
"ulin ban, koji je ostavio dobru uspomenu
svojom brigom za red, mir i pravdu, te se za
njega jos i danas cuje rijec "0a "ulina bana i
dobrijeh dana;", dobro je shvatio njenu
vrijednost za ocuvanje Bosne. !n i svi njegovi
velikasi "dobri Bosnjani" pristaju uz krstjane,
te "Crkva bosanska" postaje jedina priznata
vjerska organizacija u Bosni.
.u titulu krstjani zadrzavaju sve do pada
posljednjeg dijela Bosansko+humske zemlje
%BC3. godine. Nadalje, kroz citavo to vrijeme
"Crkva bosanska" sudjeluje u vodstvu drzave,
radu sabora, posreduje u pregovorima sa
susjedima i izmiruje unutrasnje razmirice.
Vremenom, na svakom plemickom posjedu
sluzili su krstjani kao diplomati i savjetnici, a
velikim dijelom su i potjecali iz plemickih
porodica.
)tjecaj /jeda bosanskog bio je velik i izvan
granica Bosne, te ga na osnovu nekih rukopisa
smatraju katarskim papom. /a li je uopce
postojao vrhovni poglavar katara i patarena, sa
sigurnoscu nije dokazano. No, cinjenica je da
su katari i patareni iz ostalih zemalja dolazili u
Bosnu da tamo uce katarski nauk jer je on,
iako su uz njega pristajale visoke licnosti iz
ostalih europskih zemalja, jedino u Bosni bio
na odreden nacin legalan. Poznato je i da su
neki katarski biskupi primali zaredenje u
Bosni.
Premda bosanski vladari u medunarodnim
pregovorima nikad nisu priznali postojanje
"krivovjerja" na bosanskom tlu, Bosna je za
citavog svog postojanja bila napadana zbog
hereze. No, ni inkvizicija, ni krizarski pohodi
koji su na nju poduzimani, nisu uspjeli nista
promijeniti. Naprotiv, bosanska drzava je
neprestano jacala.
.ako je bilo sve do 6tjepana .vrtka, za
vrijeme kojega je Bosna bila najveca i najjaca.
konacno mogao biti primljen u bogomilsku
opcinu. Primanje se je obavljalo krstenjem, ali
ne vodom, kao kod o$icijelnih krscanskih
crkava. "rstenje se je sastojalo polaganjem sv.
pisma na glavu, i to evandelja po sv. (vanu,
pak se zvalo "Baptizma libri". !sim toga
slijedilo je tzv. "rukopolaganje" "impositio
manuum".
.im knjiznjim krstom postao je doticnik
clanom bogomilske crkve i zajednice, ali tek
obicnim vjernikom, slusaocem. Bogomili su se
dijelili, kao nekad ,aniheji, na dvije vrste na
obicne vjernike, slusaoce i na savrsene, koji su
se zvali svrsitelji, dobri ljudi, dobri krscani, ili
dobri Bosnjani 2kod zapadnih Bogomila, tzv.
"atara u 7rancuskoj bonshommes ili
bonscrestias5.
!vi svrsitelji, dobri ljudi, dobri krstjani ili
Bosnjani, oni su bili prava crkva bogomilska i
iz njih su se izabirali bogomilski svecenici.
!ni su se morali drzati najstroze bogomilskih
propisa, koji sadrzajno nisu bili nista drugo
nego tzv. tria signacula maniheja, koje smo
vec spominjali. .o je bio tzv. signaculum ors=
naime da nije svrsitelj smio nikada izreci laz,
niti rijecima koga prevariti ili se zakleti= zatim
da nije smio jesti mesa niti icesa sto postoji od
krvi zive zivotinje, dakle niti jaja ni sira.
*edinu iznimku su cinile ribe, jer one se ne
mnoze prilegom. !ni su zivjeli samo od kruha,
zeleni i voca. 0ato je obicaj susenja voca,
osobito bosanske suhe sljive, ostatak
bogomilske kulture, jer preko zime su se
Bogomili hranili kruhom i suhim vocem.
@omljenje kruha bio je dapace posebni ritualni
akt kod bogomilskoga bogosluzja, kao
lomljenje hostije kod katolika. 0atim je za
savrsene vrijedio tzv. signaculum manus, da
nisu smjeli ubiti niti covjeka ni uopce zivoga
stvora osim zmije. )opce bilo je kod Bogumila
zabranjeno voditi rat i praviti ratne naprave.
"onacno signaculum sinus, savrseni se je
morao potpuno odreci opcenja sa zenom i
svakog spolnoga zivota. Bogomili su
principijelno bili protiv zenidbe i smatrali za
zasluzno da muz i zena zive kao brat i sestra.
.o je sve pak imalo svoj osnov u temeljnom
naziranju Bogomila, da je ljudsko tijelo djelo
principa zla i nesto zlo, kobno po covjeka. -
No nakon njegove smrti prilike su se
izmijenile. Njegovi nasljednici nisu imali ni
snage, ni odlucnosti da je odrze jakom.
(stovremeno na scenu stupaju i franjevci.
",ala braca" uspjela su u onome u cemu nisu
uspjeli krizari. Privoljevsi neke plemice na
svoju stranu, razbili su jedinstvo Bosne koje je
bilo utemeljeno na zajednistvu vladara i
velikasa "Crkve bosanske".
Posljednja kap u casi bila je potpuna vladarska
nesposobnost i nesnalazljivost posljednjeg
bosanskog vladara 6tjepana .omasevica.
Neodlucan, plivao je izmedju 8ima, krstjana,
$ranjevaca, madjarskog kralja ,atijasa
"orvina i osmanlijskog sultana ,ehmeda ((,
priklanjajuci se sad jednima, sad drugima.
Njegovu nesposobnost najbolje je iskoristio
,ehmed ((.
)zdajuci se u tvrde gradove i pomoc ,atijasa
"orvina, mladi kralj uskratio je sultanu trazeni
danak. Na to ,ehmed (( skupi vojsku i krene
na Bosnu. -li sada se 6tjepan .omasevic, jos
nespreman za rat i bez ocekivane pomoci
"orvinove, predomisli i posla sultanu danak,
na sto mu ovaj obeca mir za daljnjih %<
godina.
.ek sto je Bosna odahnula, nahrupi sultanova
vojska preko granice i kroz par dana opkoli
kralja u "ljucu. (znenaden i smucen, kralj je
izgubio glavu. Povjerovao je pismu da ce,
ukoliko se preda bez borbe, dobiti zivot i
slobodu. No, za njega nije bilo milosti. Bosna
nije mogla imati dva gospodara.
-li jos prije smrti izdao je na sultanov nalog
zapovijed vojvodama i zapovjednicima
gradova da predaju tvrdave !smanlijama u
ruke. .ako se zbilo da je za osam dana vise od
4' gradova i gradica potpalo pod sultanovu
vlast. *edini koji nije klonuo bio je lukavi
herceg 6tjepan Vukcic, gospodar 9umske
zemlje, ali ni on se nece moci jos dugo
obraniti opkoljen s tri strane. %BC3. godine
pada i njegovo posljednje uporiste Novi na
moru.
No, vratimo se natrag u vrijeme kralja .vrtka.
/o tog vremena krstjani su primjerom svog
ovo zlo se ponavlja i umnozava prilegom i
zenidbom.
!vi savrseni, tzv. "svrsitelji" su vodili vrlo
tezak zivot, zivot tezi od vecine danas poznatih
redova. !ni su bili primani posebnim
svecanim cinom, koji se je zvao utjesenje,
consolamentum, teleiosis.
Posto je zivot tih savrsenih bio toliko tezak, to
su mnogi, da si pristede tu trpnju, dali se
podici u red svrsitelja tek pred starost ili pred
smrt.
-ko bi savrseni prekrsio stroge propise, jeo
meso, ubio zivotinju, opcio sa zenom, tada bi
izgubio svoju savrsenost, prestao biti svrsitelj,
dobri krstjanin ili Bosnjanin, i nakon pokore
morao bi dobiti ponovno utjesenje.
Naspram ovom strogom zivotu, ugled je
"svrsitelje" u bogomilskoj opcini bio vrlo
velik. !ni su bili prava crkva bogomilska, oni
su bili pravi nasljednici "rista i njegovi
apostoli.
(z njihovih redova izabirali su se bogomilski
svecenici. -li i bez obzira na izbor za
svecenika, svaki savrseni je bio ovlasten da
vrsi sve bogomilske vjerske cine. 6matralo se
da imaju 8ijec Bozju, i da od njih bjezi
necastivi kano strelica sa luka. !ni su bili
trajni ideal ostalih obicnih vjernika
bogomilskih.
"ad bi obicni Bogomil sreo svrsitelja, kleknuo
bi pred njim i rekao "oce blagoslovite", obicaj
koji se jos i danas odrzao u Bosni, pred
svecenicima katolickim i pravoslavnim.
(z redova ovih savrsenih izabirali su se i
bogomilski svecenici. Naravski, kako
Bogomili nisu uopce priznavali sakramente,
tako nisu imali ni posebnog sakramenta sv.
reda. 6vecenike je izabirao narod kod sluzbe iz
redova savrsenih.
Bogomilska hijerarhija se sastojala iz /jeda
2/ida5, koji je bio glava crkve, zatim iz gostiju
i staraca. 1ost i starac zvali su se i strojnici, a
svaki did, koji je bio kao patrijarh i glava
crkve, imao je oko sebe %# strojnika, sto je
zivota uzivali neprikosnoven autoritet medu
narodom. Narod prihvaca i uvazava njihove
moralne stavove. .ako su, na primjer, brakovi
u Bosni sklapani iz ljubavi, a ne iz
koristoljublja, jer mladenka u brak nije nosila
nikakav miraz, kao sto je tada bilo uvrijezeno
u Europi. *edino je morala obecati "da ce biti
vjerna".
6mrcu kralja .vrtka i prilike u "Crkvi
bosanskoj" su se izmijenile.
"/obri krstjani" su se osilili, postali bogati i
mocni i pomalo ublazili sprovodenje teskih
odredbi svoje sljedbe. (manja poklanjaju
rodjacima i za rod se vise brinu nego za ostali
narod, a postaju popustljiviji prema
krscanskom nauku.
Padom Bosne odjednom se gubi svaki trag i
"Crkvi bosanskoj". Nema podataka o njenom
postupnom nestajanju, a narod koji je zbog
svoje pradjedovske vjere i svoje narodne crkve
morao podnijeti tolike udarce i progone,
zaboravio je da je "Crkva bosanska" ikada i
postojala. /a li su krstjani prihvatili
muslimanstvo smatrajuci ga srodnim 2potekli
su iz istih izvora5, ili su odmah potpuno
istrebljeni, pitanja su koja za sada moramo
ostaviti bez odgovora.
*. 1. 2casopis "Nova -kropola", br. #, str. #'+
#<5
BOGUMILI ILI BOGOMILI
B!1),(@( ili B!1!,(@(, pristase
heretickog pokreta koji se javio sredinom D st.
za vladanja bug. cara Petra 2&#4+&3&5 u
,akedoniji koja je tada bila pod bug. vlascu.
Prvi podatak o pojavi hereze nalazi se u
poslanici patrijarha .eo$ilakta caru Petru, u
kojoj mu on razjasnjava da je ta hereza
"pavlicanstvo pomijesano s manihejstvom".
Vise podataka nalazi se u apologetickom
traktatu prezbitera "ozme, poznatom pod
naslovom EBeseda na jeresE, koji je nastao oko
&4#. "ozma optuzuje popa Bogumila da je
poceo siriti novu, krivu nauku "po zemlji
bugarskoj", koja se protivi ucenju pravovjerne
krsc. crkve da ima samo jedan bog, stvoritelj
svega vidljivog i nevidljivog svijeta, koji dijeli
spominjalo na %# apostola, i na ,anihejevih
%# pomocnika.
6voje bogosluzje, posto nisu imali svecanih
hramova, drzali su gdje god u prirodi, na vrh
brijega, a po zimi i nevremenu u kucama. 0a
bogosluzje trebali su klupu ili stol prostrt
ubrusom od bijeloga platna i nista vise.
Bogosluzje se je sastojalo od molitve, citanja
sv. pisma, propovijedi, primanja u red vjernika
i izabiranja svecenika.
"od bogosluzja obavljala se je i ispovijed.
(spovijed se nije obavljala tajno, nego javno
pred citavom opcinom, izgovaranjem stanovite
ispovijedne $ormule.
1lavna molitva bila je Bogomilima "!ce nas",
ali koji nije bio sasvim identican sa nasim
ocenasom. Bogomili npr. nisu mogli moliti
"kruh nas svagdasnji", jer i kruh, kao tvar, bio
je djelo vrazje. 0ato su molili za "kruh nas
nadzemaljski", "panem nostrum
supersubstantialem".
Bogomili nisu poznavali lakih grijeha, nego
samo teskih. Prema tome, njihova nauka nije
ni poznavala cistilista na drugom svijetu, nego
samo nebo i pakao, more od rastaljenog
sumpora.
6vaki koji nije bio Bogomil, bio je naravski
osudjen na vjecnu propast, osobito katolici i
pravoslavni. -li se nisu svi Bogomili slagali u
ucenju, koja sudbina ceka i Bogomila iza
smrti. -psolutni dualisti ucili su, da se ni jedna
bogomilska dusa ne moze izgubiti, jer
pojedinac nije kriv, da je 6atanael stvorio
njegovo tijelo grijesnim. 6lagali su se vise
manje u tome da oni koji nisu tako cisti da bi
mogli doci u nebo, moraju jos biti zatvoreni u
drugo grijesno tijelo, da se muce u zatvoru
grijesne puti, dok konacno pozive zivotom
jednoga svrsitelja, tako da mogu doci u nebo.
Bogomili su dakle vjerovali u seobu dusa, u
metempsihozu, nauku indijskog porijekla.
Naravski, da je kraj temeljnoga shvacanja
Bogomila bila iskljucena vjera u uskrsnuce
tijela. .ijelo, kao djelo vrazje, nije moglo
uskrsnuti= ono je naprotiv bilo osudeno na
ljudima sve dobro i sve zlo, a da, nasuprot
tome, pop Bogumil uci kako postoje dva boga,
dva principa jedan je bog princip dobra, a
drugi je bog princip zla + mamon, sotona. Bog
zla stvorio je sav materijalni svijet, ukljucivsi i
covjeka= po volji sotone postoje sve vidljive
stvari sunce, zvijezde, zrak, zemlja, covjek,
crkve, krstovi.
Neki od bogumila misle da je sotona mladi sin
bozji, uz starijeg sina "rista, a drugi misle da
on nije sin bozji vec andjeo koji se odmetnuo.
/alje kaze "ozma da zestoko napadaju
crkveno ustrojstvo, osobito svecenstvo na celu
s biskupima, kojima poricu svaku vlast nad
vjernicima. !dbacuju 6tari zavjet i knjige
crkvenih otaca, a zadrzavaju jedino evandelje,
djela apostolska i njihove poslanice= odbacuju
kult ,arijin, sakramente, svaku liturgiju i
molitve, izuzev "!ce nas"= ne postuju kriz ni
ikone, a crkve ne priznaju domovima bozjim,
vec se zatvaraju u svoje kuce da se tu mole i
uzajamno ispovijedaju. *ednako ostar stav
zauzimaju i protiv svjetovne vlasti, protiv
tadasnjega drustvenog i drz. poretka= poticu
svoje vjernike na nepokornost onima koji su
na vlasti odvracaju robove da rade za svoje
gospodare, napadaju starjesine i boljare, uceci
da su bogumrski oni koji rade za cara.
Propovijedaju siromastvo i ostro istupaju
protiv bogatstva i bogatih. "ozma opisuje
heretike kao ljude krotke, mucaljive, blijede
od posta, cedne u odijevanju, ali je, po njemu,
to tek prividnost, dok su zapravo grabezljivci,
koji vrebaju ljude priprosta duha, sto se njima
obracaju radi spasenja svojih dusa, pa onda
kod njih siju pljevu svog nauka. (z tog se
prikaza vidi kako se u svijesti pravovjernoga
krsc. svecenika odrazila nova hereticka nauka
u cijem sredistu, kao najvaznija i za
pravovjernu crkvu najopasnija, stoji hereticka
teza o dva boga, dva principa, dok sva druga
naucavanja tih heretika imaju teolosko+
akcidentalni znacaj. .a je teza rusila dosljedni
monoteizam krsc. crkve, njena jakog boga,
tvorca i dobra i zla. .a je teza imala davnu
tradiciju.
Vec u ((( st., dakle prije nego sto je u rim.
drzavi krsc. crkva bila priznata kao drz. crkva,
Perzijac ,ani 2lat. ,anes, ,anichaeus5
povezao je krscansko+gnosticke i budisticke
konacnu i potpunu propast.
.o je uglavnom bilo vjerovanje i organizacija
nasih Bogomila. Njihova vjera im je
propisivala nacin zivota.
1lavna znacajka im je bila prezir svijeta,
ljudskoga zivota i ljudskoga tijela. "ako vec
rekosmo, nisu se smjeli druziti s katolicima i
pravoslavnima, jer oni su po nauci Bogomila
bili svjetski ljudi, koji su sluzili svijetu, dakle
vragu. Vec opcenje s njima bio je grijeh, koji
se redovito navodio i ispovijedao u javnoj
ispovjednoj $ormuli.
!djeveni su bili jednostavno, obicno u crno,
savrseni su nosili i kukuljicu na glavi, kao
$ratri. )slijed njihovih hranidbenih propisa bili
su i vrlo mrsavi. Pise u jednom
protubogomilskom djelu "-ko vidis covjeka
mrsava, u crno odjevena, koji mrmlja molitve,
onda znaj da je Bogomil". (deal je bio biti
"asarkos kai asoma" + mrsavost, tj. biti bez
mesa i kostiju. !va mrsavost Bogomila postala
je poslovicna. ) $rancuskom jeziku znaci
"bougre", slab covjek, armer Ficht njemacki,
a to dolazi od Boulgre + bugarski Bogomil, jer
juzno$rancusko patarenstvo doslo je iz
Bugarske.
0abranjeno je bilo sticanje bogatstva, a napose
je bila zabranjena trgovina, da covjek ne
zapadne u "laz, prevaru i krivorotstvo".
usprkos toga bili su Bogomili izvanredno
marljivi kao tezaci i rukotvorci. -li od svoje
zarade davali su znatan dio u svrhu svoje
vjerske opcine. .ako medu njima nije bilo
bogatih ljudi. 6matrali su nadalje, da nije
zasluzno davati milostinju siromasima. Prema
tome nije kod njih bilo prosjacenja. Bila je
jednaka sramota milostinju davati kao i
primati.
(zvore svoje nauke Bogomili su nalazili
iskljucivo u sv. Pismu, kod koga su + kako smo
vec ustanovili + odbacivali stari zavjet. !d
staroga zavjeta priznavali su samo psalme. -li
su prihvacali mnoga apokri$a sv. pisma, koji su
svojim misticnim sadrzajem ugadali duhu
sekte. !dbacivali su i crkvenu predaju, te su
svoju nauku oslanjali samo na sv. Pismu. -li
tu su se sluzili cesto vrlo slobodnim, dapace
elemente s naukom 0aratustre 2oko pol V( st.5
i pokusao da na jednostavan nacin razjasni
odakle zlo na svijetu, propovijedajuci novu,
dualisticku religiju, zbog cega je od perz.
maga optuzen i na krizu raspet 2#435. !d pol.
V(( st. u -rmeniji se javlja manihejsko+
gnosticka hereticka sekta pavlicana, koji su
svojom borbenoscu postali opasni drz. vlasti,
pa su ih carevi "onstantin V "opronim 24B%+
44<5 i (van Cimiskes 2&3&+&435 preselili u
.raciju i ,akedoniju, gdje je tako nastalo
rasadiste dualisticke hereze. Cini se da od
dualistickog shvacanja nije bila daleko ni sekta
masalijana 2mesalijana5, koja se javila u (V ili
V st. u Prednjoj -ziji, te molitvama 2stoga se
zovu i euhiti5 i plesanjem 2stoga se zovu i
horeuti5 tjerala iz sebe zlog duha, sotonu.
Pojava dualisticke hereze izraz je revolta
protiv hijerarhije krsc. crkve, koja iskoriscuje
ideju boga da bi s pomocu nje odrzavala svoje
vjernike u pokornosti. !na je isto tako izraz
revolta i protiv drz. vlasti, koja se oslanja na
krsc. crkvu kao ideolosko sredstvo svoga
vladanja.
/ualisticka hereza moze biti izraz
nezadovoljstva potlacenih, koji ne mogu
razjasniti zasto taj svemoguci i apsolutno
pravedni krsc. bog jednima daje mnogo dobra
i malo zla, a drugima mnogo zla i malo dobra.
"rsc. religija i njeni apologeti to protuslovlje
ne mogu razjasniti ,a dualisticko ga shvacanje
rjesava sa dva boga. 0avisi od prilika i odnosa,
ko ce se posluziti i protiv koga dualistickom
herezom kao ideoloskim borbenim sredstvom.
.o moze biti vladajuca klasa kad je rijec
obrani vlastite zemlje protiv vanjskog
napadaca, koga u tom poslu pomaze krsc.
crkva sa svecenstvom. ,oze to biti i
podvlascena klasa u svojoj borbi protiv
vladajuce, koja uza se ima kler krsc. crkve.
0bog toga su i odnosi kod pojave dualisticke
hereze cesto vrlo spleteni. Pojava bogumila u
,akedoniji i Bugarskoj pada u vrijeme teskog
biz. pritiska na tu zemlju nakon smrti
6imeona, a za vladanja Petrova. (deoloski je
taj pokret u cjelini bio upravljen protiv biz.
tlacitelja, protiv domace vlastele i hijerarhije
vlastite krsc. crkve, koja je po "ozminu
prikazu bila do krajnosti iskvarena.
Nesumnjivo je u tom heretickom pokretu bilo i
drugih manje vaznih komponenata, kao sto su,
alegorickim tumacenjem. 8azumjeti ce se da je
kraj toga stanja svaka unutarnja dogmaticna
jedinstvenost bila kod Bogomila potpuno
iskljucena. 6vako si je slobodno mogao
tumaciti sv. Pismo kako je htio, pak se mogao
jos sluziti i alegorickom metodom. Posljedica
je naravski bila potpuno dogmatsko razilazenje
pojedinih dijelova bogumilstva u raznim
krajevima i njihovo konacno pretapanje u
o$icijelnim krscanskim crkvama.
-li povoljna strana toga svopcega citanja sv.
pisma je bila, da je svatko iz vjerskih razloga
morao nauciti citati, da moze citati sv. Pismo.
Prema tome svjedoci pro$. Prohaska, da su nasi
Bogomili bili u jednom razmjeru pismeni i
nacitani, u jednom postotku koji je daleko
nadilazio tadasnji evropejski nivo pismenosti i
nacitanosti u D((.+DV. vijeku.
(z ovoga potpunoga manjka dogmatske
jedinstvenosti, koju konstatira i bugarski
strucnjak pro$. (vanov, razvila se je kasnije
sudbina sljedbe. 1lavno i najvaznije
znamenovanje bogomilstva jest da je to bila
prva re$ormacija u Europi. /anas se istom
polako otkriva kako od bogomilstva koje se je
bilo prosirilo i po sjevernoj (taliji i po juznoj
7rancuskoj, idu idejne niti do svih
re$ormatorskih pokreta po cijeloj Europi. (pak
ovom prvom pokretu re$ormacije nije bio
suden nikakav uspjeh. naprotiv, on se je
potpuno slomio i rasuo.
Pretjerani spiritualizam doveo je Bogomile u
kon$likt sa drzavnom vlasti i posljedica je bila,
da je bosanski kralj 6tjepan .omas ostavio
bogomilstvo i presao na katolicizam.2A5 !d
onda su poceli teski progoni Bogomila po
Bosni, gdje su tako reci bili drzavna religija,
ali im se povremena drzavna vlast izmakla iz
ruke. Pod pritiskom madjarskog politickoga
upliva, a ,adari su vodili na Bosnu ponovno
krstaske vojne, a osobito god. %%&C. i %#GB.,
zapoce izrazito katolicka reakcija. Protiv
Bogomila bi upotrebljeno drakonsko sredstvo
kon$iskacije imetka. Bogomili ili moradose
preci na katolicizam ili izgubiti svoje ocevine i
iseliti se. (seljenici odose u 9um, danasnju
9ercegovinu, u vladavinu hercega 6tjepana
"osace.
na primjer, revolt poganskih ostataka u zemlji,
koji su pred malo vremena bili pokrsteni, i
dozivljaji unutrasnjega zivota. - praksa krs.
crkve pokazuje kako je ona dualisticku herezu
radije presucivala ili je $izicki istrebljivala
negoli se s njom teoloski obracunavala. !
kasnijem razvoju bogumilske hereze u
makedonsko+bug. prostoru ima malo vijesti.
!na se prosirila i izvan tog prostora.
.ako je jedna grupa bogumila iz redova
plemstva, nakon pripajanja Bugarske Bizantu
2&4%5, emigrirala u Carigrad, gdje je nasla
pristase u visim drustvenim slojevima. Protiv
njih su poslije istupili carevi -leksije i ,anuel
"omnen. Neki su "pavlicani i ,akedonci"
prebjegli u (taliju u vezi s ustankom u
,akedoniji 2%'B'+B%5, a potkraj D( st.
masalijani su se prosirili po Balkanskom
poluotoku.
6 bogumilskom herezom, dovodi se u vezu i
maloaz. sekta $undajajita 2phundagiagiti5.
6vojim sirenjem morala se dualisticka hereza
u dogmatskom pogledu izdi$erencirati. .ako
se $ormiralo radikalnije i blaze shvacanje
dualizma razlika se moze zapaziti i u
"ozminu prikazu 2sotona je ili mladi sin bozji
ili odmetnuti andjeo5. 8adikalnije glediste
zastupala je /ragovicka crkva 2/ragovica,
vjerojatno u .raciji5 tvrdeci da je sotona od
samog pocetka samostalan bog zla, bogu
dobra ravnopravan princip zla.
Nasuprot tome Bugarska crkva uci da je
sotona sin bozji, koji se odmetnuo, tako da je
bog ipak zacetnik svega, i dobra i zla.
9ereticka $ronta od Balkanskoga poluotoka do
talijansko+$ranc. podrucja bila je povezana
dualistickom tezom da ne postoji jedan bog
vec dva.
9eretici su se javljali pod razlicitim imenima
bogumili, kudugeri 2grc. naziv za bogumile5,
babuni 2u 6rbiji uobicajen naziv prema mak.
planini Babuni5, krstjani 2naziv uobicajen u
Bosni5, patareni 2tal. naziv prema siromasnoj
cetvrti u ,ilanu, Pataria5, christiani boni ili
veri, boni homines, bonomii, katari 2naziv
uobicajen u 7rancuskoj i Njemackoj prema
grc. ka*aros cist5 kataristi 2oblik od katari5,
kata$rigi 2iskvareno od katari5, Bulgari ili
.o potpuno rastrova Bosnu. .urci koji su u
polovici %<. vijeka dosli do granice Bosne, ne
bi bili oni spretni i bezobzirni politicari, kad to
nebi iskoristili. (stjeranim Bogomilima
obecavahu povratak njihove ocevine, a onim
kriptobogomilima, koji su samo pod pritiskom
sile primili izvanjski vid katolicizma, obecase
slobodu vjeroispovijesti.
.ako su .urci, kad su se digli na Bosnu, imali
urodjenih saveznika u zemlji i izvan nje. 6ve
to tumaci ona cesta izdajstva, koja su se
zbivala prigodom pada Bosne. Vojvoda 8adak,
koji je izdao kraljevstvo Bobovac, bio je takav
kriptobogomil. 2A5
(za pada Bosne rastvori se bogomilstvo. "ako
se je dogmatski vec bilo znatno priblizilo
vladajucem katolicizmu i pravoslavlju, prede
na istoku veliki dio na pravoslavlje, kao i u
Bugarskoj, na sjeverozapadu na katolicizam,
docim jezgra i najotporniji dio prede na islam.
.o su bili oni kojima je bilo stalo da dodu do
svoje ocevine. .urci su im doduse obecali
povratak njihovih zemalja, ali to nije bilo
moguce. 6ultan je bio i kali$, vjerski poglavica,
a po osmanlijskom drzavnom pravu sva
osvojena zemlja postala je njegovim
vlasnistvom. *os danas zove se u Bosni sva
zemlja izvan gradova erazi + emirije, emirova
zemlja. "ali$ pak nije mogao dijeliti zemlju
nevjernicima, djaurima.
Velik dio Bogumila su ucinili zadnji korak i
prije nego nego prede na katolicizam i
pravoslavlje, prede na islam. Pomogla im je
ona unutarnja srodnost izmedu manihejskih
sekti i islama, koju smo vec spomenuli. tako su
nasi ,uslimani u Bosni, 6andzaku i Crnoj
1ori u svojoj jezgri potomci bosanskih
Bogomila.2A5
Na teritoriju /ubrovacke drzave, a i u nekim
krajevima 9ercegovine, uzdrzase se Bogomili
jos dugo, na 6tonu do DV((. stoljeca, kako
ustanovljuje brosura dr. Bjelovucica, koja je
izasla koncem %&#3. godine, a u Bosni
navodno do pocetka D(D. stoljeca. *a sam bio
licno u jednom takvom navodno bogomilskom
selu pod Bitovnjom planinom, ali nisam
mogao opaziti nista sto bi sjecalo na negdasnje
Bougres 2naziv upotrebljavan u 7rancuskoj
prema Bulgarus Bugarin5, konkorecani
2Concorretii prema mjestu Concorezzo,
sjeveroist. od ,ilana5, popelicani 2vjerojatno
posprdan naziv iz $ranc. podrucja5, tekserani
2tkalci prema lat. teHo, jer su se tkalci isticali
kao pristase te hereze u 7rancuskoj5,
garatenses 2po 1arattusu, jednom od starjesina
sekte u (taliji5, illi de /esenzano 2oni iz
/esenzana, mjesta na 1ardskom jezeru5,
6clavini 26laveni, naziv za one heretike u
(taliji koji su podrzavali veze s bos.
bogumilima5, caloiani 2naziv u (taliji, jer se
njihov jedan biskup zvao "alojan5,
Bagnolenses 2u (taliji po mjestu Bagnolo u
blizini ,antove5, gazzari 2u (taliji, naziv
prema njem. "etzer5, albigenses 2prema gradu
-lbi u gro$oviji .oulouse5, beggini 2u njem.
podrucju vjerojatno iskvareno od -lbigenses5.
Papinski je 8im nastojao da te heretike, a
narocito njihova sredista, unisti bez mnogo
teoloskih rasprava Pape su dobro osjetile da je
taj pokret usmjeren protiv njih i njihove nove
politike, koja je od druge pol. D( st. tezila za
prisvajanjem svj. gospodstva u $eud. $ormama.
Prvi izraziti predstavnik te politike bio je
1rgur V(( 2%'4G+C<5, a njegovi su je
nasljednici nastavili. ) ostvarivanju te politike
pape pokrecu krizarske ratove. !sim Prvoga
krizarskog rata 2%'&3+&&5 koji je u zauzecu
*eruzalema imao barem neki uspjeh svi su
daljnji svrsavali ne samo neuspjesno vec cesto
upravo katastro$alno za krsc. vojske.
) krizarske ratove bilo je uvuceno i Bizantsko
Carstvo, jer su krizarske vojske prelazile
pustoseci i plijeneci preko njegovog teritorija.
- zauzvrat biz. car ,anuel "omnen poduzeo
je protuo$enzivu na 0apad 2%%3#+C'5, od koje
je narocito trpjela )garska, pa onda nase
zemlje. No, neprijateljstvo izmedju krsc.
(stoka i 0apada dostignulo je vrhunac kad su
krizari %#'B. osvojili Carigrad i osnovali tu
@atinsko Carstvo. 0bog tih je neuspjeha
savremenike, koji su mislili u religioznim
kategorijama zahvatilo duboko razocaranje
mjesto brze i lake pobjede nad nevjernicima,
koju su im obecavale pape, slijedio je poraz za
porazom= mjesto sloge krsc. svijeta, doslo je
do razdora medju krsc. narodima= mjesto
obecana bogata plijena i obilja zemalja na
Bogomile. .o su bili sasvim obicni ,uslimani.
.ako je svrsilo bogomilstvo, da se na istoku
pretopilo u pravoslavlje, na sjeveru i zapadu u
katolicizam, a jezgra, osobito
zemljoposjednici, predose na islam.
/r. (vo Pilar 2%'. veljace %&#4. + Predavanje u
6ocioloskom drustvu u 0agrebu5

BOGOMILSTVO
KAO SOCIJALNI
I OLITICKI
ROBLEM

B!1!,(@6.V! "-! 6!C(*-@N( (
P!@(.(C"(
P8!B@E, 2%'. ozujka %&#4.5

9istorija ima cudnu tendenciju da se ponavlja.
1od. %C34. objedinio je u 0adru dr. Bozidar
Petranovic knjigu pod naslovom "Bogomili,
crkva bosanska i krstjani". /jelo je bilo
nagradeno s <' zlatnih dukata po srpskom
ucenom drustvu u Beogradu, a imalo je
tendenciju da dokaze da je crkva bosanska ili
bogomilska bila prava crkva pravoslavna, ali
koja je hereticki malo zabludila, pak se onda
vratila u krilo sv. matere crkve srpsko+
pravoslavne.
Protiv toga ustao je hrvatski historicar dr.
7ranjo 8acki svojim cuvenim djelom
"Bogomili i Patareni", objelodanjenom dvije
godine kasnije u br. 4, C i %' 8ada
jugoslavenske -kademije, u kome je, i ne
upu6stajuci se u direktnu polemiku, tvrdnju dr.
Petranovica opovrgao.
!va borba misli ucinila je bogomilstvo prije
3' godina aktuelnim. 6ada se ova ista
(stoku na evr. su se svijet srucile nevolje, i on
je i dalje ostao u neimastini.
0a tadasnje je shvacanje to znacilo da je -llah
jaci od krsc. boga. .ime je pokoleban autoritet
krsc. boga, ali je odgovornost za sve zlo pala
na papu. ( tu je bio pravi cas da se interpolira
dualisticko ucenje o bogu dobra i o bogu zla.
- kako je zapadni svijet, polazeci na (stok, tu
mnogo vidio i naucio, on je upoznao prolazeci
6rbijom, Bugarskom i ,akedonijom, pa i u
samom Carigradu, diteisticku nauku, koja je
tako jednostavno mogla razjasniti odakle zlo
na ovom svijetu.
/ualisticka hereza na evr. 0apadu 2bez Bosne5
ima dinamicki karakter od pol. D(( st. do pol.
D((( st.,a taj se vremenski raspon pokriva s
neuspjelim krizarskim ratovima. Pojave
dualisticke hereze na 0apadu spominju se
%%BG. u "Ilnu 2pod imenom siromasi
"ristovi5, %%BB+B<. u @iegeu, %%B4. u $ranc.
/ordogni, %%3#. ona prelazi u Englesku, gdje
nije mogla uhvatiti korijena. )cvrstila se u
gro$oviji .oulouse u juz. 7rancuskoj i u
lombardijskim gradovima. Vec u drugoj pol.
D((( st. snaga dualistickog ucenja slabi, ono
degenerira, postaje predmetom teoloskih
raspravljanja i postepeno nestaje na 0apadu u
drugoj pol. D(V st., te prestaje biti zivom
snagom hist. kretanja. /ualisticki heretici na
0apadu neprekidno su upozoravali na (stok, na
Bugarsku, a osobito na Bosnu, kao na maticu i
na izvor tog ucenja, a odatle su im dolazili
ucitelji i organizatori. ) juznoslav. krajevima
hereticko djelovanje jaca potkraj D(( st.
) 6rbiji je tadasnji veliki zupan 6te$an
Nemanja brzom intervencijom sprijecio
daljnje sirenje bogumilske hereze. ) Poljicima
su %%C', pod vodstvom "acica, poznatih
bogumila, kamenovali splitskog nadbiskupa
8ajnerija, a ubice je primio zahumski knez
,iroslav, ozenjen bogumilkom, sestrom bos.
bana "ulina. 6plitski sabor od %%C<. nisani na
te heretike, kad u svom prvom clanu proklinje
sve , "sekte heretika" koje "ocrnjuju nauku"
rimske crkve. ) to vrijeme u 0adru je boravio
dosljak iz -pulije 0arobabel sa svojim
sinovima ,atejem i -ristodijem. !bojica su
bila istaknuti "patareni", koji su sirili herezu u
6plitu i imali dobre veze s Bosnom.
pripovijest iza nekoliko decenija ponavlja.
1odine %&#B. objelodanio je pro$. Vaso
1lusac, direktor gimnazije u .uzli u 6rpskoj
kr. akademiji studiju "srednjevjekovna
bosanska crkva bila je pravoslavna". .a studija
je bila nagradena iz zaduzbine arhimandrita
Nici$ora /ucica, te ponavlja u cijelom tezu
Bozidara Petranovica, te kusa oboriti
8ackijevo stanoviste.
Protiv pro$. 1lusca ustao je ostro starina pro$.
Vjekoslav "laic sa dva oveca clanka u 9rvata,
koji su isti tako kao nekad 8ackijeva rasprava
urodili citavim nizom daljnjih clanaka i ucinili
pitanje bogomilstva u nase dane ponovno
aktuelnim.
*a doduse nisam stupio u arenu da
polemiziram protiv pro$. 1lusca, zato toga
nisam ni spominjao u prvom predavanju. -li
ako hocu iole da dublje prikazem stvar, nisam
mogao ni to pitanje sasvim obici. 0ato cu se
time kratko pozabaviti tek u daljnjem toku
ovoga predavanja. *a sam nastupio svojim
predavanjem samo zato, jer drzim, da je
pitanje vrlo aktuelno, te cijenim da sam se
toliko bavio tim pitanjem, da mogu i ja nesto o
njemu da kazem. - sada, da predemo na samu
stvar.
6vojim predavanjem sto sam ga odrzao na %'.
veljace o.g. sa ovoga mjesta imao sam cast
prikazati Vam bogomilstvo na Balkanu kao
religiozni problem. 2A5
,ogli ste iz moga predavanja razabrati
$rapantnu cinjenicu, da glavna i osnovna
dogmatska ideja tog religioznog pokreta,
njegov dualizam, vuce lozu izravno od
velikoga religioznoga pokreta iranskoga, koji
je usko vezan sa licnoscu 0aratustre ili
0oroastra, velikoga perzijskoga proroka i
re$ormatora.
Vidjeli ste nadalje, da ovaj dualizam nije k
nama dosao u svome prvobitnom i cistom
obliku, nego u onom, kako ga je preoblikovao
,ani ili ,anihej, perzijsko+mezopotamijski
re$ormator, koji je taj dualizam razvodnio i
zacinio budistickim, gnostickim i kaldejsko+
babilonskim elementima. .ime je vedri
Nesumnjivo je 0adar %#'#. onako stradao od
krizara i zbog veza s bogumilima. 0adrani su u
posljednjoj borbi na zidinama istakli krizeve
ne da uvjere krizare da su krscani vec da nisu
bogumili, koji ne postuju krizeve. "oliko je
bogumilska hereza zahvatila /almaciju i
9umsku zemlju, pokazuje i slucaj Visena
6ubica i Petra, zahumskog kneza, koji su bili
heretici.
Bogumilsko srediste ostaje ipak Bosna. Bosna
je lezala na granici ist. i zap. crkve, ali je usla
u interesnu s$eru zap. crkve, a da to ist. nikad
nije osporavala. Papama je bilo mnogo do toga
da na toj granicnoj liniji ucvrste svoje pozicije
kako bi bila brana protiv ist. crkve. Naporedo s
tim ukrstavali su se u Bosni i interesi
svjetovnih vlasti, napose Bizanta i )garske.
Bosnjani su se odupirali jednako ist. i za . krsc.
crkvi, kao i ,adjarima i Bizantincima, i taj je
otpor dosao do izrazaja u bogumilskoj herezi.
Papa (nocent ((( odmah poduzima mjere i
%#''. poziva ug. kralja Emerika da postupi
protiv "ulina te da njega i sve heretike
protjera, a dobra im zaplijeni. ,alo kasnije
salje i svog kapelana (vana Casamarisa u
Bosnu. .aj je izaslanik imao i prividan uspjeh,
jer su se najistaknutiji bogumilski heretici
%#'G, na Bilinu polju, svecano odrekli hereze
u prisutnosti Casamarisa i bana "ulina. -li je
to odreknuce pod prisegom 2abjuratio5 bilo
samo prividno. (nocent ((( je %#'C. pokrenuo
krizarsku vojsku i protiv katara u juz.
7rancuskoj, u oblasti 8ajmunda, gro$a od
.oulousa. Poslije dvadesetogodisnjih borbi
katare je svladao 6imon de ,on$ort.
) to se vrijeme u Bosni, pojacanjem pastve,
propovijedanjem i drugim crkv. mjerama,
nastojalo iskorijeniti herezu= pri tom je glavni
posao povjeren prosjackim redovima, najprije
dominikancima a poslije $ranjevcima. ) tom
razdoblju papa 9onorije ((( salje posebnog
legata, svog kapelana -koncija, da u
/almaciji i Bosni radi protiv heretika. -li ni ta
misija nije imala mnogo uspjeha, a -koncije je
oko %##B.u Bosni umro. 6toga je poslije rata
protiv albigenza papa 1rgur (D pokrenuo
2%#GB5 protiv Bosne, za vladanja bana ,ateja
Ninoslava, krizarsku vojnu, kojoj je bio na
celu hrv. herceg "oloman, brat kralja Bele.
"aznena ekspedicija protegla se sve do %#G&,
dualizam iranski dobio crtu duboko
pesimisticku, dobio je nove $antasticke,
kozmogonijske ideje gnosticke i kaldejsko+
babilonske i od vise vedre i aktivisticke religije
prirodnih sila i sunca postao apstraktnom i
kontemplativnom religijom svjetla.
-li i u ovom obliku nije izvorno k nama dosao
ovaj dualizam, nego opet dalje sinkretiziran i
razvodnjen krscanstvom u sekti paulikijanskoj,
massalianskoj i euhitskoj. ) paulikijanstvu
armenskoga porijekla bila je sadrzana napose
jedna tendencija ogorcene opozicijske borbe
protiv presizanju mocne drzavne crkve
bizantijsko+grcke, koja je htjela silom da unisti
narodnu crkvu armensku, svoga takmaca tamo
u sjevernim dijelovima prednje -zije. ( ova je
crta antibizantinska bila tako jaka, da su ti
Pavlikijani, presadeni na bugarsko tlo bili
najrevniji sudionici kod svih buna i podviga
bugarskih protiv o$icijelne crkve i politike
grcko+bizantijske, i od same opozicije proti
Bizantu na koncu postali katolici, kakovima
nalazimo jos danas negdasnje bugarske
Pavlikijane. (z ovih vrela pavlikijansko+
euhitskih crpilo je bogomilstvo onu svoju
glavnu znacajku, znacajku opozicije protiv
dvaju glavnih velikih crkava, bizantijsko+
pravoslavne i rimsko+katolicke. ( Pavlikijani i
,assalijani+Euhite su tvrdili da su oni
prvobitna, cista i nepokvarena tj., prava crkva
"ristova, i ne moze se poreci da nisu vodili
mnogo stroziji zivot nego clanovi ovih dviju
velikih o$icijelnih crkava. (z ove
karakteristike, koju je u punoj mjeri preuzelo i
bogomilstvo, dobiva ono i izrazenu znacajku
jedne re$ormacije, jedne opozicije, borbe i
pobijanja svjetovnosti i teznje za posjedom
svjetskih dobara i vlasti, koji su se uvukli
koliko u bizantsku toliko u rimsku crkvu
onoga casa, kad su one postale drzavne crkve i
uzele na sebe teret i odium koji donose
politicke $unkcije i obziri svake drzavne crkve.
!vdje nam je u prvom redu istaknuti, da je
bogomilstvo jedna re$ormacija. .u vaznu
znacajku pridaje bogomilstvu sam neumrli
7ranjo 8acki, koji u svojoj velikoj prije
spomenutoj studiji, koja je jos i danas
6tandard+Fork o tome pitanju to izricito
potvrduje. ) svesku %' str. #3' on izricito
govori o "8e$ormaciji popa Bogomila". !vo
ali nekoga trajnog uspjeha nije bilo. ) borbi s
bogumilima poginuo je i ,laden 6ubic
2%G'B5. "rizarski rat protiv bogumila poveo je
%G3G. ugar. kralj @udovik (, muz *elisave,
kcerke bos. bana 6tjepana (( "otromanica, ali
je bio porazen.
0igmund je u krizarskom pohodu %B'C.
pobijedio kod /obora bos. vojsku, ali
bogumilska hereza ni tom prilikom nije
iskorijenjena= ona ostaje i dalje u bos. povijesti
vazan $aktor i znacajna polit. komponenta u
obrani zemlje od tudjinskih napadaja.
Vanjskopolit. prilike primoravale su bos.
vladare da igraju dvolicnu ulogu prikazujuci se
cas katolicima, cas bogumilima. "ad se bos.
kralj 6tjepan .omas 2%BBG+3%5 pred tur.
opasnoscu priklonio 0apadu, bogumili su bili
izlozeni progonima. 1od. %B3%. kralj je u 8im
poslao tri vlastelina+bogumila u okovima da ih
tamo ispitaju.
Njihovo ispitivanje povjereno je kardinalu
*uanu .orJuemadi 2stricu kasnijega poznatog
velikog inkvizitora .omasa .orJuemade5, koji
je na temelju njihova saslusanja sastavio
"pedeset zabluda manihejskih u Bosni".
Protubogumilsku politiku nastavlja 6tjepan
.omasevic 2%B3%+3G5 do same propasti Bosne.
Padom Bosne u tur. ruke 2%B3G5 nestaje i
bogumilske hereze u Bosni, a vjernici
Bosanske crkve dobrim su dijelom pre6li na
islam.
!snovna dogmatska ucenja neomanihejske
hereze od pol. D(( st. dalje 2uglavnom pod tri
glavna imena katara, patarena i bos. krstjana5
bila su ova dva su boga, jedan najvece dobro,
drugi najvece zlo= prvi je stvorio nevidljivi, a
drugi vidljivi svijet. Pri tom postoje dva
gledista radikalno dualisticko stajaliste
zastupa dragovicka grupa tvrdeci da postoje od
iskona dva principa, dok blaze dualisticko
stajaliste zastupa bug. grupa tvrdeci da
izmedju principa postoji ipak veza i da je
princip zla izasao iz principa dobra. !dbacuju
6tari zavjet zajedno s prorocima, a isto tako i
spise crkvenih otaca. !dbacuju kult ,arije.
)ce da je "rist samo prividno imao covjecje
tijelo, pa da zapravo nije ni trpio ni umro.
6amo se kod dualistickih heretika nalazi prava
crkva i oni su nasljednici apostola, njihov je
svjedocanstvo jednoga odlicnoga svecenika i
strucnjaka u tim pitanjima za nas je vrlo vazno,
jer nam daje potpunu slobodu, da i mi o
bogomilstvu govorimo kao o jednoj
re$ormaciji.
0a nas je nadalje vrlo vazno da ustanovimo da
je bogomilstvo prva re$ormacija u Evropi i da
nama 9rvatima i Bugarima pada u dio cast 2A5
da smo smogli toliko idealizma i snage, te
pokusali prvu re$ormaciju krscanstva u Evropi,
da smo pokusali ono isto, sto su kasnije sa vise
uspjeha pokusali Englezi u -nglikanskoj crkvi.
-li ne samo to. !va prva re$ormacija je ne
samo puki vremenski predtecaj velike poznije
re$ormacije, koja je preobrazila Evropu, nego
danas mi otkrivamo sve vise niti koje se pletu
od bosanskih i bugarskih Bogomila do Petra
Chelcickoga Ceske brace i *ana 9usa, i od
juzno$rancuskih "atara i -lbigenza, koji, kako
je historicki nedvojbeno dokazano, vuku svoje
prve poticaje od bugarskih Bogomila, do
britanskoga *ohna F>cli$$a.
Prema tome smijemo mirno kazati da je
bogomilstvo ne samo prva re$ormacija u
Evropi, nego i idejni preteca i inicijator svih
preostalih re$ormacija u Evropi.
Nazalost nije kod nas jos doslo u svijest siroke
nase javnosti, kako je tragicne posljedice imalo
za nas povijesni razvitak, da je ta prva
re$ormacija dozivjela potpuni slom, i to ne
samo izvanjski slom, uslijed djelovanja
izvanjskih neprijateljskih sila, nego i slom
nutarnji, uslijed nutarnje idejne nedostatnosti,
nemogucnosti i kon$likta sa osnovnim
zakonima zivota, uslijed one zivotomrzosti i
principijelnoga neprijateljstva naspram zivotu i
njegovim vjecnim zakonima, koje je
bogomilstvo preko manihejstva preuzelo od
budizma.
Nije preslo u svijest nasih sirokih slojeva, da
su 6rbi danas tako jaki na Balkanu samo zato,
sto nisu sudjelovali u strahovitom slomu
bogomilstva, koji je uslijedio u %<. vijeku,
nego su naprotiv vodjeni sv. 6vom, po
gradanskom imenu 8astkom Nemanjicem,
izgradili rijetkom spretnoscu svoju narodnu i
drzavnu crkvu srpsko+pravoslavnu, kojoj
starjesina nasljednik apostola Petra, a ne
rimski papa. Crkve preziru i zovu ih
sinagogama sotone. )potrebu svetih slika
smatraju idolatrijom, a ismijavaju stovatelje
svetaca i njihovih moci. !suduju sluzbu bozju
i sve crkv. sakramente, napose krstenje i brak,
koji nije drugo nego preljub. Poricu uskrsnuce
tijela, jer ono potjece od sotone. Poricu svaku
vlast krsc. crkvi. Nijecu da postoji cistiliste.
0abranjuju uzivanje mesa, sira i mlijecnih
proizvoda. 0abranjuju svaku zakletvu. Poricu
svjetovnim vladarima pravo da izricu smrtne
kazne. !rganizacija neomanihejskih crkava i
njihova hijerarhija takoder se medusobno u
bitnosti ne razlikuju.
Njihovi se sljedbenici dijele na prave krstjane
2prave krstjanice5 i obicne vjernike, tzv. mrsne
ljude, te se prvi kod katara zovu savrseni
2per$ecti5, a drugi su obicni vjerenici
2credentes5. 6amo pravi krstjani 2per$ecti5
poznaju sve tajne njihove nauke i samo su oni
obvezani provoditi onaj strogi asketski zivot
sto ga njihova nauka propisuje. Broj savrsenih,
u usporedbi s brojem mrsnih ljudi razmjerno je
malen. .i savrseni cine zajedno jedan red
2ordo5 i upravo on je temelj EBosanske crkveE.
9ijerarhija u uzem smislu, koja upravlja
crkvom, u bos. se crkvi sastoji od djeda,
gostiju i staraca 2kojima se ne zna prava
$unkcija5 dok u katarskoj hijerarhiji tome
odgovaraju biskup, stariji sin, mladi sin i
dakon.
*edan podatak iz %##G. u pismu papinskog
legata "onrada kaze da na granici Bugarske,
9rvatske i /almacije, a pokraj naroda ,adjara
stanuje herezijarh, koga albigenzi zovu svojim
papom. Po tome bi izgledalo kao da su svi
dualisticki heretici imali zajednickog papu,
koji je imao sjediste negdje u Bosni. -li taj
podatak nije provjeren. /ualisticki heretici
nisu imali posebnih zgrada 2crkava5 u kojima
bi vrsili bogosluzne cine, vec su se zajednicki
molili i uzajamno ispovijedali u svojim
kucama, napose u kuci kojeg videnijeg
"savrsenog".
Bogumili i njima srodne sekte odbacivali su
stovanje svetackih slika i raspela. 0bog toga
likovna umjetnost na podrucjima koja su
stajala pod utjecajem bogumilstva nalazi svoju
zahvaljuju glavni dio svoga podignuca kano i
cinjenicu, da su nakon sloma bogomilstva
mogli Bugarima i 9rvatima oteti znatne
dijelove naroda i teritorija2A5, prevedavsi ih u
srpsko+pravoslavnu crkvu, a time i u okvir
srpstva. ( s time imamo ogromno politicko
znamenovanje bogomilstva u svoj njegovoj
velicini pred ocima.
/a mozemo taj zapleteni problem razumjeti,
moramo si predociti politicku pozadinu
bogomilstva.
) zadnjem predavanju sam vec istakao, da je
bogomilstvo nastalo u Bugarskoj. .u su vec
kod postanka njegovoga igrali ulogu politicki
momenti. Bizantijska je vlast ne samo iz
religioznih nego i iz politickih razloga
naseljavala Pavlikijanske sektase uz bugarsku
granicu. Prirodni je da ovi sektasi nisu bili
skloni niti bizantijskoj drzavi niti crkvi, jer su
sa dosta dobrih razloga u njima gledali
uzrocnike svoga prisilnoga preseljenja iz
kultivirane za onda prednje -zije na granice
nemirnih i ratobornih Bugara, gdje zveka
maceva nije nikada prestajala.
!vo nasilje nisu prije spomenuti sektasi
oprostili bizantijskoj drzavnoj i crkvenoj vlasti
nego su joj to vratili na nacin, da su se
prikljucili Bugarima i njihovoj borbi protiv
Bizanta, koju su moralno, materijalno i $izicki
svojski podupirali. .o je pak bilo tim vaznije,
sto su doduse manje Euhite, ali tim vise
Pavlikijani bili vrlo ratoborni i dobri vojnici, te
su tim uspjesnije mogli podupirati Bugare.
.ako je glavna tendencija bogomilstva bila
opozicija bizantijskoj drzavnoj i crkvenoj
vlasti. !va politicka tendencija je sigurno
potpomogla da se je bogomilstvo moglo tako
rasiriti na jugoistocnom Balkanu, jer je
odgovarala glavnoj tendenciji bugarske
narodne politike. 1lavna crta te politike od
njezinih pocetaka pak do propasti bizantijske
drzave, bila je ogorcena borba protiv Bizanta.
Prema tome je u Bugarskoj naslo sve otvorena
vrata i prijazni prijem, sto god je bilo
neprijateljsko Bizantu.
.ako vec u pocecima bogomilskoga pokreta
vidimo jake politicke elemente, vidimo jasne
primjenu pretezno na nadgrobnim
spomenicima, steccima. )z dekorativne i
simbolicke motive i natpise, na steccima se
ponekad javljaju $iguralni prikazi iskljucivo
pro$anoga karaktera 2likovi pokojnika, scene
turnira, lova i kola5. !sim na steccima, likovne
teznje bogumila odrazile su se i na inicijalima,
zaglavljima i minijaturama bosanskih
srednjovjekovnih rukopisa 2npr. Nikoljsko,
,letacko i "opitarevo evandjelje5, medu
kojima se bogatstvom dekoracije istice 9valov
rukopis iz %B'B.
2Enciklopedija leksikogra$skog zavoda,
0agreb %&<<., ( svezak, str. <G'+<GB.5
Teo!o"#a "$r%#$%ra &o"an"#e 'ereze
"ardinal *uan .orJuemada 2stric zloglasnog
spanjolskog velikog inkvizitora .omasa
.orJuemade5 je %B3%. godine sastavio popis
()e*e"e$ za&!%*a mani'ej"#i' % Bo"ni(
"oristio ih je kao optuzni materijal. "0ablude"
su obuhvacene kao grijesi protiv rimskih
dogmi, kao odudaranje od njh, tako da gledista
bogumila nisu iznesena u svojoj unutrasnjoj
povezanosti. ) nedostatku drugih izvora mose
se za sagledavanje bogumilskog ucenja
iskoristiti i ono sto sadrzava optuznica, ali tada
treba te "zablude" uzimati oprezno i kriticki.
!va lista "grijeha i zabluda" vrlo je zanimljiva
pri sagledavanju morala i mudrosti bosanskih
bogumila. (ako je ovo ucenje u optuznici do
znatne mjere okrnjeno i preoblikovano, vidi se
da je ono humanije od krscanskog. "atolicka
crkva nije se protiv bogumilstva mogla boriti
moralnim i $ilozo$skim argumentima, vec
samo primjenom nasilja.
S!i#ovni )ri#az %re*jenja Cr#ve Bo"an"#e
In$er)re$acija
/*E/ C8"VE B!6-N6"E : 1rand$ather o$
Bosnian Church
VE@("( 1!6. : Big 1uest
VE@("( 6.-8-C : Big -ncient
1!6.( + -P!6.!@( : 1uests + -postles
"86.*-N( ( "86.*-N(CE : ,ale K
7emale Christians
P!6.N(C( ( !CEN-6C( : 7asteners K !ur
politicke tendencije, koliko crkveno+politicke,
toliko narodno i drzavno+politicke tendencije.
,i bismo iz temelja pogrijesili kad ne bismo
slicne tendencije trazili i na sjevero+zapadnoj
polovini2A5 Balkana, gdje se je bogomilstvo od
%#. vijeka dalje ne samo rapidno sirilo, nego
povremeno postalo pace drzavnom religijom,
sto mu inace u toj mjeri nigdje u svijetu nije
uspjelo.
,edjutim ovdje stvar ne lezi tako jasno i
vidljivo kao u Bugarskoj, ali suvremena
politicka historija i tu je napredovala, da
mozemo stvar razjasniti.
Po mome mnijenju ovo je pitanje istini
najblize rijesio pro$. ,ilobar u svojoj studiji
"ban "ulin i njegovo doba", koja je izasla u
1lasniku zemaljskog muzeja za Bosnu i
9ercegovinu od god. %&'G. gdje on istrazuje
politicke razloge bogomilske hereze u Bosni.
/r. ,ilobar ustanovljuje da je Bosna i
9ercegovina, koja je u ono doba bila dio
hrvatske drzave2A5 spadala pod nadbiskupiju
splitsku. (za toga dospjela je pod jurisdikciju
barskoga nadbiskupa, da onda dospije pod
jurisdikciju dubrovackoga i konacno opet pod
jurisdikciju splitskoga nadbiskupa, dok
konacno nije pala pod jurisdikciju kalockoga
biskupa. No sve ove jurisdikcije bile su vise
nominalne, jer su latinski biskupi uslijed
nepoznavanja slavenskoga jezika i manjkave
organizacije2A5 bili u svojoj vlasti ograniceni
na latinske gradove u Primorju, docim je
e$ektivnu crkvenu vlast u Bosni vrsio ninski
biskup, koji je bio glava narodne crkve i
pobornik hrvatskoga narodnog jezika u crkvi.
Poznato je medjutim kako je prvim splitskim
saborom &#C. godine, zapocet u hrvatskoj
drzavi otvoreni boj protiv narodnog jezika,
koji je doduse u kralju .omislavu nasao
$aktickoga zastitnika. ,edjutim, latinski je
kler tu borbu zilavo nastavio, te je inace snazni
vladar Petar "resimir romanskoj navali i
popustio te hrvatski jezik u crkvi zabranio.
.ime se razvija u hrvatskoj u D(. vijeku borba
za narodni jezik u crkvi, za hrvatsku drzavnu i
$athers
V*E8N(C( : Believers
.),-C : @egend
P!6.-N-" : Promotion
V@-6. : -uthorities
8E/*EN(C( : !rdainees
o)i" *je*ova Cr#ve Bo"an"#e
Najznamenitiji sredovjecni izvor za
poznavanje imena bosanskih djedova i reda,
kojim su oni jedan za drugim slijedili, jest
Batalov odlomak. ) njemu je krasnopisac
6tanko "romirjanin g. %G&G zabiljezio #C
imena bosanskih djedova, stavivsi ih u dvije
skupine prema dvjema glavnim epohama u
zivotu crkve bosanskih krstjana. .ih #C
djedova upravljali su bosanskom
bogomilskom crkvom od osnutka te crkve u
prvom desetljecu jedanaestog stoljeca pa do
djeda 8atka koncem %B+st. ) Batalovu
odlomku nijesu zabiljezene godine, kada je
koji djed upravljao bosanskom crkvom. )
pogledu vremenoslovlja iz toga ulomka znamo
samo to, da je tih #C djedova vladalo oko G&'
godina, dakle svaki prosjecno oko %B godina.
Naravno, pojedini djed upravljao je crkvom,
neki dulje, neki krace, ali se necemo mnogo
udaljiti od stvarnosti, ako svakome dodijelimo
prosjecan broj od %B godina. -ko tome
dodamo djedove iz %<+st., koji su nam poznati
iz suvremenih izvora, tada bi bosanski djedovi
upravljali bosanskom crkvom slijedecim
redom i otprilike u slijedece vrijeme
rva Ba$a!ova !i"$a
/jed Pretpostavljeno vrijeme upravljanja
*eremija 2o. %'%'+%'#B5= -zarija 2o. %'#B+
%'GC5= "uklec 2o.%'GC+%'<#5= (van 2o.%'<#+
%'335=1odin 2o.%'33+%'C'5= .isemir 2o.'C'+
%'&B5= /idodrag 2o.%'&B+%%'C5=
Bucina2o.%%'C+%%##5= "rac 2o.%%##+%%G35=
Bratic 2o.%%G3+%%<'5= Budislav 2o.%%<'+%%3B5=
/ragos2o.%%3B+%%C%5= /ragic 2o.%%C#+%#'<5=
@ubin 2o.%#'<+%#%<5= /razeta 2o. %#%<+%##'5=
.omisa 2o. %##'+%##G5=
Dr%+a Ba$a!ova !i"$a
/jed Pretpostavljeno vrijeme upravljanja
8astudije 2o. %##C+%#G'5= 8adoje 2o. %#G'+
narodnu crkvu.
.u je postojala potpuna opreka izmedu
Primorja, gdje je romansko svecenstvo i
romanski element imao znatan upliv, i
unutrasnjosti gdje latini nisu imali nikakva
utjecaja. !vaj pak u unutrasnjosti, to je
otprilike onaj teritorij koji odgovara danasnjoj
Bosni i 9ercegovini.
"ad su se propascu narodne drzave, narodni
jezik i tendencije za crkvenu neovisnost od
8ima izgubile svoju politicku potporu, povukli
su se njezini reprezentanti, tj., narodni popovi
glagoljasi u unutrasnjost zemlje, tj. u Bosnu i
9ercegovinu i tu je ova tendencija otpora
8imu i njegovim latinskim tendencijama ostala
latentna i zivjela po principu ustrajnosti, dok
nije nasla izraz u bogomilstvu.
Bogomilstvo, dolazeci iz Bugarske preko
6rbije, donijelo je sa sobom narodni jezik,
samostalnu crkvu i opozicionalno i otporno
stanoviste prema Bizantu i 8imu, dakle sve sto
su tadasnje prilike, raspolozenje pucanstva u
Bosni zahtijevali.
*a drzim da je ovaj slijed misli ispravan i da je
ovo crkveno nezadovoljstvo skopcano sa
losom organizacijom i administracijom, sa
manjkom domacega i hrvatskom jeziku
vjestoga svecenstva i nepovoljnim opcim
crkvenim prilikama bio onaj podesni milieu, u
kojem se je moglo ukorijeniti i razviti
bogomilstvo u Bosni.2A5
"ratko receno hrvatski pokret za narodni jezik
i crkvu koji je izgubio bitku protiv latinskog
klera, podupiranog od pape, ,letaka i
,adjara, dapace od vlastitih hrvatskih
narodnih vladara, prihvatio je bogomilstvo kao
izraz svoga protesta i opozicije protiv 8ima.
No, ja drzim da ovaj cisto crkveno+politicki
moment ne iscrpljuje niz momenata koji su
potpomogli bogumilstvu do velikog uspjeha u
Bosni. Polazim sa stanovista da takav omasan
dogadjaj, kao sto je bila propast hrvatskoga
kraljevstva koncem D(. vijeka, nije mogao
proci bez da politicki i socijalno uzgiba velike
valove.
%#BB5= 8adovan ( 2o. %#BB+%#<C5= 8adovan ((
2o. %#<C+%#4#5= 9lapoje 2o. %#4#+%#C35=
/ragost 2o. %#C3+%G''5= Povrzen 2o. %G''+
%G%B5= 8adoslav ( 2o. %G%B+%G#C5= 8adoslav ((
2o. %G#C+%GB#5= ,iroslav 2o. %GB#+%G<35=
Boleslav 2o. %G<3+%G4'5= 8atko ( 2o. %G4'+
%G&G+D5=
Treca !i"$a iz "%vremeni' izvora
/jed Pretpostavljeno vrijeme upravljanja
8adomir 2o. %B''+%B%B5= ,irohna 2o. %B%B+
%BG'5= ,iloje 2o. %BG'+%B<'5= 8atko (( 2o.
%B<'+%B3<5= N. djed 2o. %B3<+%BC'5=

VATRU JE
,AALIO
SVESTENIK
BOGUMIL

Iz knjige Sevke Kadrica "Bosnjastvo na
vjetrometini"

(storija bogumila je vazan, sastavni dio
mozaika tragicne igre u i oko bivse
*ugoslavije. !dmetnicki svestenik Bogumil,
koji je zivio prije hiljadu godina, dobio je
posebno mnogo pristalica u Bosni gdje je
sekta prezivjela do danasnjih dana.
!ne brutalonosti koje su danas 6rbi usmjerili
protiv muslimana na prostoru bivse
*ugoslavije je mozda moguce objasniti
cinjenicom da su ti ,uslimani potomci
bogumila.
An$ic#i "vije$ je &io re!i+ij"i $o!eran$an
"$o "e ne moze reci za #r"can"$vo
Evropa koju poznamo iznikla je iz haosa
pozne antike. Propalo 8imsko carstvo je
naseljeno germanskim plemenima 21oti,
.u drzim da se ne smije pustiti s vida da su od
konca D. stoljeca igrale veliku ulogu u
hrvatskoj dvije stranke narodna i klerikalna.
"laic u svojoj povijesti hrvatskoj izricito pise
o dvije stranke u 9rvatskoj 2str. %#G5.
,edjutim stranka klerikalno+katolicka je imala
drugaciji znacaj u Primorju, a drugaciji u
posavskoj 9rvatskoj. ) Primorju, kamo
racunam i danasnju /almaciju, bila je ova
stranka romano$ilska i stajala pod vodstvom
romanskoga klera dalmatinskoga i
primorskoga, docim je u posavskoj 9rvatskoj
bila madjaro$ilska i stajala u vezi s crkvenom
madjarskom hijerarhijom. Ne smijemo
zaboraviti da je zagrebacka biskupija osnovana
%'&G. godine po ,adjarima.
!gorcenu borbu ovih dvaju stranaka mozemo
jasno razabrati u hrvatskoj povijesti u D(.
vijeku. Veliki kralj Petar "resimir je, za volju
svome naslovu 8eH /almatiae, toliko
popustio utjecaju mocnog romanskog klera, da
je ovome za volju u crkvi zabranio hrvatski
narodni jezik. -li ovo je podiglo narodnu
stranku, te mi vidimo da iza njegove smrti ne
dolazi na prijestol njegov sinovac i zakoniti
nasljednik 6tjepan, cije klerikalno raspolozenje
se vidi po tome sto je kasnije otisao u
samostan, nego na prijestol dolazi zupan 6avic
iz plemena 6vacica. "lerikalna ga stranka ne
htjede priznati i on nestade na zagonetan nacin
iz drzave + zarobise i odvedose ga Normani, u
ono doba papinski kletvenici. (nteresantno je
da se to zbilo istodobno s trecim splitskim
crkvenim saborom. (zgleda da je 6avic
nastradao po jednoj spletci klerikalno+
romanske stranke, koja ga je krisom zarobila i
iz zemlje izvela.
(za ovoga malo casnoga poraza narodne
stranke dolazi na hrvatski prijestol /mitar
0vonimir, papinski covjek. (z pocetka je vodio
opreznu politiku i njegovo se doba zove
sretnim za hrvatsku drzavu. -li kad ovaj kralj
htjede po papinskom nalogu voditi krizarsku
vojnu, ubise ga na hrvatskom "osovo polju
kod "nina. ,i cemo jedva promasiti ako
ustvrdimo da su ubojstvo zadnjega
svehrvatskog kralja izveli bas ogorceni pristase
narodne stranke.
6mrt kralja 0vonimira bio je ocevidan poraz
Vandali, 7ranci...5 (stocno rimsko carstvo se
ocajnicki branilo od slovenskih plemena koja
su prodirala na Balkan napadajuci sjeverne
granice carstva. -rapi su osvojili Bliski (stopk
i 6jevernu -$riku. ) to vrijeme je vladao opsti
drustveni haos, politicki, socijalni, religijski.
-nticki svijet je bio religijski tolerantan, sto se
ne moze reci za krscanstvo. "ad je krscanstvo
postalo drzavna religija, ukinulo je anticku
slobodu religije. !rtodoksi 2pravoslavci5 i
katolici bili su usmjereni protiv grupa koje su
na drugaciji nacin tumacile "bozanske" pojave
u okviru krscanstva. 0a vrijeme antike
susrecemo politeisticke, monoteisticke i
dualisticke religijske predstave. Politeizam
2vjera u vise bogova5 dominirao je kod
religijskih shvacanja 1rka i 8imljana,
medjutim vjera u jednog jedinog boga
2monoteizam5 i podkraj antickog doba
obuhvatala je cijelo podrucje 6redozemlja.
Bog krscana bio je isto kao bog *evreja
2*ahova5 i muslimana 2-lah5,ali je razlika u
prosvjetiteljima 2,ojsije, (sus, ,uhamed5.
/alje na istoku je dominirao dualizam, to jeste
vjera u dva bozanstvena principa koja su
medjusobno protivurjecna. "ineska predstava
o jin i janu moze se prepoznati i u budizmu ali
se posebno istice u 0aratrustinu ucenju
2Perzija5.
6vijet antike je bio internacionaliziran,
sveobuhvatan i plodan. .u su se susretali i
medjusobno oplodjivali $ilozo$ski i religijski
tokovi. .o se odnosi i na krscansko budjenje
cija je misija obuhvatala prostore,
prvenstveno, trgovackih centara. 8azliciti
nacini tumacenja boga i ucenja 9rista doveli
su do teskih sukoba u okviru krscanstva.
/rzavna crkva prezivjela je te sukobe
zahvaljujuci cvrstoj organizaciji u kojoj su
biskupi organizovali odbranu i sve poslove
znacajne za zivot. .a jaka organizacija i jasna
granica izmedju svestenstva i podredjenih
rodila je opoziciju koja je poricala
monoteizam i propovjedala dualizam. 2/usu je
stvorio bog a djavo tijelo5. .i pokreti su
poznati pod razlicitim imenima gnostika,
monikena, ali te dualisticke predstave su bile
ukorijenjene u antici i bilo ih je tesko unistiti.
8azliciti dualisticki pokreti su cvjetali medju
krscanima u ,aloj -ziji, posebno paulini u
klerikalne stranke i nakon neuspjelog pokusaja
izvodenja "resimirovog sinovca 6tjepana iz
samostana i posadivanja na prijestol, pojavljuje
se kao zadnji pretendent na hrvatsko prijestolje
ban Petar 6vacic, iz istoga plemena kao i
nesretni kralj 6lavic, iz cega mozemo
zakljuciti da je on bio pristasa narodne stranke.
.u jasno vidimo ovu zamjenicnu izmjenu
upliva ovih dvaju stranaka na hrvatsku drzavnu
politiku, od kojih nijedna nije vlastitim silama
mogla potpuno izluciti drugu.
.u su medjutim odlucnu ulogu zaigrali ugarski
kraljevi, koji su jedan veliki dio 9rvata,
umorenih od bratoubilacke borbe, sjedinili u
jednu madjaro$ilsku stranku, sklopili %%'#.
godine pacta conventa u "rizevcima i tako
prisajedinili kraljevinu 9rvatsku kraljevini
)garskoj.
,edjutim pristase narodne stranke vodjeni po
Petru 6vacicu pokusase otpor, ali taj bi od
,adjara i madjaro$ilskih klerikalnih 9rvata u
Petrovom 1vozdu kod Petrinje slomljen, te
Petar 6vacic pade kao zadnji kralj hrvatske
narodne krvi.
-li mi bismo sasvim krivo prosudjivali stanje
stvari, kad bismo pretpostavili, da je 9rvatska
narodna stranka, koja je reprezentirala kroz
vise od stotinu godina otpor citavoga jednog
naroda jednostavno nestala.
6ta se je dogodilo, sta se je moglo dogoditi iza
sloma narodne stranke na Petrovom 1vozduA
6labiji i neznatniji clanovi te stranke morali su
se pokoriti klerikalno+madjaro$ilskoj stranci= a
u /almaciji klerikalno+romano$ilskoj stranci, a
jaci istaknutiji su pobjegli. "amo su pobjegliA
Po politickoj prirodi ondasnje 9rvatske samo u
Bosnu. Bosna, kao gorovita i u cijelom tesko
pristupacna zemlja, bila je sigurna od
madjarskih konjanickih napada, a i primorski
8omani ondje nisu imali pristupa ni utjecaja.
.amo su dakle mogli naci zastite porazeni
pristase narodne stranke. /o toga pak
zakljucka moramo doci kad uvazimo cinjenicu
da je toga cijeloga narodnoga pokreta u
9rvatskoj nestalo. ,i mu u toj $ormi u
daljnjem razvitku ne nalazimo traga, nego se
-nadoliji 3'' godina prije nove ere. Crkvi je
trebalo tristo godina da nadjaca njihov prodor.
6redinom devetog vijeka deportovani su
posljednji paulini preko Bos$ora do .rakije,
kraj granice bizantskog carstva 2granica
danasnje Bugarske5. .o se pokazalo
strateskom pogreskom.
Sve"$eni# Bo+%mi! )o*#raj *eve$o+ vije#a
)a!i va$r% &o+%mi!"$va
) periodu osmog vijeka propovjednici Cirlo i
,etodije su uspjeli nagovoriti bugarskog
kralja Borisa da primi grcko+pravoslavno
krscanstvo. Biblija je prevedena na bugarski i
napisana je pismom koje je stvorio Cirilo
2cirilica5 a u crkvama je odrzavana molitva na
maternjem jeziku. 6lovenski narodi su imali
svoje socijalne i kulturne tradicije koje su se
ogledale u njihovom nomadskom nacinu
zivota. .o je bila izvrsna podloga za
dualisticki pogled na zivot koji se kao vatreni
plamen poceo siriti od paulina u .rakiji do
seljaka u Bugarskoj, 6rbiji, Bosni i
9ercegovini. !naj koji je zapalio vatru bio je
svestenik po imenu Bogumil koji je zivio
potkraj devetog vijeka. Njegovu djelatnost je
opisao bizantski putopisac svestenik Kosna. (z
njegovog kazivanja proizilazi da pristalice
bogumila nisu samo pocijenjivale pravoslavnu
crkvu i njeno svestenstvo vec je to bila i
pobuna protiv vlasnika posjeda i kraljevske
moci. Vodje bogumila su zivjele asketski i u
celibatu. Propovijedali su protiv rata i drugog
prolijevanja krvi u vrijeme kad je vladalo
nasilje. !dbacivali su 6tari zavjet, jer je
*ahova poistovjecivan sa zlim bogom koji je
stvorio svijet. Poricali su pricest jer se kruh i
vino ne mogu pretvoriti u krv i tijelo (susovo.
Nisu prihvatali ni vaskrsnuce poslije raspela,
jedino ljudska dusa, po njima, moze imati
vjeciti zivot.
Bogumili su propovijedali krscanstvo
pojedinca bez nadgledanja organizovane crkve
i mocnih svestenika. .o je bila poruka koja je
imala odraz u siromasnim predgradjima pa cak
i "onstantinopolju.
/a je bizantskoj crkvi prijetila opasnost od
bogumila vidi se iz vise sinoda u Bugarskoj i
6rbiji, za vrijeme jedanaestog i dvanaestog
najedared <' ili 3' godina iza toga sloma u
Bosni razbukti bogomilski pokret.
0akon o nepropadljivosti energije postoji i u
socijalnom i politickom zivotu. Po ovom
zakonu hrvatski narodni pokret, koji je bio
protumadjarski, protukatolicki i
proturomanski, promijenio je samo svoju
$ormu, on se je stopio sa vjersko+socijalnim
pokretom hrvatskih popova glagoljasa, te je
zadrzao obostrane prvobitne znacajke, jer je i
bogomilstvo, kako smo vec utvrdili, bilo
izrazito protukatolicko, a bilo je i
protumadjarsko i proturomansko. )pravo su
Bogomili bili najzesca opozicija madjarskim
aspiracijama na Bosnu, te se madjarski
historicar "omloss> ogorceno na njih tuzi.
0ato ja zastupam stanoviste da je bogomilstvo
bio jedan, u svojoj srzi, hrvatski pokret, koji je
izrastao iz velikih dogodovstina hrvatske
povijesti, od D.+D((. vijeka, i da je bas zato
imao najteze posljedice bas za 9rvate i njihov
narodni razvitak. .o podupire vec istaknuto
stanoviste da bogomilstvo nije igralo nikada
vece uloge kod 6rba, jer su oni stavivsi se sa
sv. 6avom na stanoviste pravoslavlja i srpske
narodne i drzavne crkve, odlucno otklanjali
bogomilstvo, tako da se u drzavi Nemanjica,
kolijevci danasnjega srpstva, nije moglo ni
uzdrzati ni rasiriti.
Protiv ovoga moga stanovista govorila bi samo
jedna cinjenica. Bogomilstvo je, kako cemo jos
dalje razabrati, bilo izrazitim nosiocem
bosanskoga separatizma, njihova crkva se
zvala "bosanska crkva", njihovi savrseni zvali
su se "dobri Bosnjani", a ja cu se sam kasnije
jos opsirnije baviti pitanjem kako je bas
bogomilstvo upravo oblikovalo posebnu
bosansku drzavu i time stavilo temelje
bosanskoga separatizma, koji jos i danas toliko
zivo osjecamo. 2A5
,edjutim, ovo protuslovlje samo je prividno, i
mi cemo vidjeti, da je to prividno protuslovlje
samo posljedica historijske logike.
9rvatski katolici isli su sa ,adjarima. Vidimo
da su oni sudjelovali i kod bitke na Petrovoj
gori, gdje su udruzeni ,adjari i hrvatski
katolici potukli Petra 6vacica, zadnjega kralja
vijeka, sto je rezultiralo progonjenjem,
zatvaranjem ili spaljivanjem na lomaci kao
jeretika. )natoc tome bogumili su mjestimicno
prezivjeli sve do turskog osvajanja Balkana.
0a vijeme svog uspona bogumilski misionari
su sirili svoja vjerovanja i na prosotru Bosne i
9ercegovine, odakle su se ona dalje sirila do
sjeverne (talije i juzne 7rancuske, gdje su
inspirisala valdeneze i katare da se izdvoje iz
katolicke crkve.
Protiv takvih jeretika je biskup 7ournier
pokrenuo inkviziciju u selu ,ontaillou, u
periodu izmedju %G%&. do %G#B. godine.
Bogumili su najvise uspjeha imali u Bosni i
9ercegovini i tamo su prezivjeli sve do
modernog doba. ,oguce je da je uspjeh
zavisio od divljih krajeva koji nisu bili niciji,
izmedju zaracenog pravoslavlja i katolicke
crkve, granice izmedju dva carstva, 8ima i
"onstantinopolja. ,edjutim postojala je i
politicka napetost dijelom zbog stalnih
prijetnji madjarskih kraljeva koji su bili
rimokatolici, dijelom zbog razdora izmedju
$eudalaca i bosanskog kraljevstva. 0bog toga
se u Bosni pokret razvio u nacionalisticku
slobodnu crkvu. Njeni pripadnici su se zvali
pateranima. Njihov zastitnik je bilo bosansko
$eudalno plemstvo, kasnije i bosanski kraljevi.
0a papu u 8imu paterani u Bosni su bili ista
vrsta jeretika, kao i katari u juznoj 7rancuskoj
te su protiv oba pokreta zagovarali
pokrstavanje.
"ad su .urci prodrli do Bosne, preko Balkana
bosanski kraljevi su morali traziti pomoc kod
madjarskih vladara. )slov za pomoc bilo je
napustanje jereticke nauke bogumilstva a
prihvatanje vjere katolicke crkve i vlast jezika
pape. Bosanski seljaci i nomadi su ovu
situaciju posmatrali drugacije, jer su bili
nauceni da mrze kaludjere katolickih
manastira i njihov zahtjev da se molitva cita na
latinskom. "ralj 6tjepan .omasevic se zalio
kod papinih izaslanika da njegovi bosanski
podanici osjecaju vece simpatije prema
.urcima nego katolicima. 0atvorio je tri
plemica i poslao ih papi u 8im %B3#.god.
0apisnik sa saslusanja govori o pateranskom i
bogumilskom preziru katolicke crkve. !ni su
crkve nazivali satanskim sinagogama
hrvatske krvi, koji je bio vodja tako zvane
narodne stranke. .o je vec moralo ostaviti
zalac u srcima hrvatskih emigranata u Bosni.
Pogotovo se je stvar pogorsala, kad su ,adjari
svoja stecena prava na hrvatsku krunu
upotrebljavali kao titulas na posjede Bosne, a
svoj utjecaj na Bosnu upotrebljavali da
progone Bogomile, da ih silom katolice i da
vode krizarske vojne protiv njih. Bosanska
povijest poznaje vise takvih krizarskih vojni
,adjara i 9rvata na Bogomile. 1odine %%&C.
navali hrvatski herceg -ndrija, brat
-rpadovica kralja Emericha po nalogu pape
(nocenta (((. na 0ahumlje, da ondje zatare
Bogomile.
1odine %#GB.+%#G&., dakle kroz pet godina
vodase hrvatski vojvoda "oloman opet po
nalogu pape 1rgura (D. vojnu na Bosnu i
0ahumlje, da trijebi Bogomile.
.akovih je krizarskih vojni bilo i vise, samo ih
kasnije nisu vise vodili hrvatski hercezi, nego
madjarski biskupi i vladari, zato ih necemo
spominjati. 9rvatstvo je po ovim krizarskim
vojnama postalo sinonim za katolicizam,
hrvatski legitimizam je znacio za Bogomile
ratne pohode, najteze progone i otimanje
njihove ocevine. *asno je dakle da Bogomili
nisu mogli voljeti takvo hrvatstvo, pa je samo
to ime postalo nesimpaticno, tako da su ga
odbacili i primili ime svoje pokrajine, koja ih
je svojim gorama zasticivala, svoje bosanske
crkve i one bosanske drzave, koju su Bogomili
izgradili kao zastitu madjarsko+hrvatskom
katolickom s jedne, a bizantskom i srpsko+
pravoslavnom nadiranju u Bosnu s druge
strane.
!vdje bismo morali ustanoviti jos jednu
okolnost. 6irenju Bogomila u Bosni
pridonijelo je mnogo i cinjenica da je bas u
Bosni i 9ercegovini ostalo jos mnogo ostataka
slavenskoga poganstva. ) nekim krajevima,
npr. u tzv. 0ahumlju, koje se je dugo otimalo
od krscanstva te dapace zadrzalo ime
"Paganija". *a necu ovdje na siroko pretresati
ovo pitanje, ali moram istaknuti da je
predkrscanska vjera slavenskoga naroda bila
izrazito dualisticka. Posto je i bogomilstvo bilo
dualisticko, to je ova dogmatska srodnost
izvanredno olaksavala prelaz ostataka pogana
poglavara. *os jedan sudski protokol papinih
pisama i drugih dokumenata protiv bogumila
postoji skriven u arhivi Vatikana.
Kr"can"$vo je )ro+onima na$jera!o
&o+%mi!e-
)a$erane % za+r!jaj T%rcima
Progoni maoarskih kraljeva i rimskih papa
natjerali su paterane u zagrljaj .urcima.
Poslije turskog osvajanja 6rbije, Bosne i
9ercegovine iz istorije su nestali sljedbenici
bogumila. !ni su jednostavno presli na islam
ali sasvim bez traga, ipak nisu nestali. Englez
Ar$%r Evan" postao je poznat zbog svojih
iskopina minojske palate kod "nososa na
"reti potkraj proslog vijeka, ali jos dvadeset
pet godina ranije je dosao do interesantnih
arheoloskih otkrica na Balkanu.
%C4<. godine zajedno sa svojim bratom,
pjesaceci kroz ,adjarsku i Bosnu i
9ercegovinu, dosao je do 8aguse 2danasnji
/ubrovnik5. 6voja zapazanja o spomenicima i
narodnim tradicijama objavio je u putopisima
".raugh Bosnia and 9ercegivina on 7oot",
2@ondon %C435 i to vrijedi prostudirati.
!n posebno govori o neobicnim nadgrobnim
spomenicima i kamenim sarko$azima na koje
je nailazio u romanticnim sumarcima a koji
svjedoce o bogatoj kulturi u selima koja su
odavno vec bila napustena. 8elje$ne slike i
simboli nisu bili obicni krscanski, iz cega
Evens izvlaci zakljucak da je rijec o
nadgrobnim spomenicima bogumila
2steccima5. Njegova teza nije bila nesporna. )
katalogu o bogumilima (T'e &o+%mi!"(,
@ondon %&3#.g. predstavljen je izbor iz zbirke
nadgrobnih spomenika 2stecaka5.
(zgleda da ima vise od ./ /// tih kamenih
stecaka, a nekoliko najljepsih se nalazi i u
parku muzeja u 6arajevu. ) knjizi su
prezentirana dva razlicita tumacenja ove
nadgrobne umjetnosti. *edno je vazno za
Evansovo misljenje o slikama i simbolima, a
drugo tumacenje zeli likovni jezik stecaka
povezati sa kulturom slavenskih naroda i
njihovih tradicija. Cak i takvo tumacenje
moglo bi zanimati Evansa i ako je njegovo
srce kucalo za bogumile. ) svojim
k bogomilstvu. .o spominje za nase krajeve
izricito 8acki i Natko Nodilo u svome velikom
djelu "Vjera starih 6rba i 9rvata", a za
Bugarsku potvrduje postojanje dualizma
bugarski strucnjak za bogomilsko pitanje pro$.
*urij (vanov. .ako je nedvojbeno, da je tek
bogomilstvo potpuno apsorbiralo ostatke
poganstva u nasim zemljama, i time nas narod
konacno privelo kristijanizaciji.
,oram ovdje istaknuti, da je bas neki dan
gospodin inzenjer ,usta$a Celic, takoder jedan
strucnjak za bogomilstvo, u jednom
predavanju iznio novu teoriju, da bosanska
crkva nema veze sa bugarskim Bogomilima,
nego da je nastala samoniklo u Bosni uslijed
slijevanja glagoljaske crkvene opozicije i
slavensko+paganskoga dualizma u Bosni.
!vu tezu ne bih mogao primiti u cijelosti, nego
samo u toliko u koliko priznajem da je
bogomilstvo konacno likvidiralo ostatke
poganstva u hrvatskim krajevima. -li nijekati
bugarski upliv bilo bi vrlo malo opravdano,
kad je nepobitno dokazano da su bugarski
bogomilsko+religiozni uplivi dosegli cak i u
sjevernu (taliju i juznu 7rancusku i ondje
stvorili vrlo slicne hereze, kao sto je bosansko
bogomilstvo. Bilo je tesko pretpostaviti da su
bugarski uplivi mogli doseci u sjevernu (taliju
i juznu 7rancusku, a da nisu imali udjela i u
bosanskoj crkvi. .u tzv. srpska barijera
apsolutno nije bila neprobojna= naprotiv su
progoni Bogomila u 6rbiji prodiranju
bogomilstva u Bosni pogodovali, jer su
proganjani Bogomili morali bjezati ili u
susjednu Bugarsku natrag ili u susjednu
Bosnu.
(sto tako moram otkloniti tezu pro$. 1lusca,
meni inace licno poznatoga i vrlo cijenjenoga
lica, koji ponavlja tezu Bozidara Petranovica,
da je bogomilstvo bilo samo jedan hereticki
ogranak pravoslavlja. .a teza nema osnova u
povijesti Bosne. (stina je samo toliko, da je
najveci dio Bogomila presao kasnije na
pravoslavlje u Bugarskoj, a isto tako jedan
veliki dio bosanskih Bogomila u ,acvi, 8asi i
Crnoj 1ori, negdasnjoj Crvenoj 9rvatskoj, i
istocnoj i juznoj Bosni.
1lusac se poziva na cinjenicu, da se domace
zapazanjima o muslimanima u Bosni i
9ercegovini Evans govori o slobodnijim
obicajima koji odudaraju od obicaja turskih
muslimana i on povezuje te evropske izuzetke
sa tradicijom naroda slavenske kulture. Evans
je tvrdio da u Bosni i 9ercegovini jos uvjek
zive male zajednice bogumila. "ada je
pjesacio kroz Bosnu i 9ercegovinu, balkanske
zemlje su bile u pobuni protiv .urske i ovaj
mladi istrazivac je predvidio sta se moglo
dogoditi sa tim juznoslovenskom
muslimanima kada njihovi zastitnici budu
jednog dana prognani.
) svojoj knjizi moli da Engleska intervenise
kao zastitna sila. ,edjutim to nije bilo tako,
umjesto, toga je austrougarski katolicki car
dopustio aneksiju Bosne i 9ercegovine i te
zemlje su bile pripojene 9absburskoj
monarhiji. 6amo sest godina kasnije ubijen je
predstolonasljednik u 6arajevu 2#4.juni
%&%B,god.5 )bojstvo je planirala i izvela grupa
srpskih studenata.
,uslimani u Bosni i 9ercegovini su potomci
bogumila i to mozda moze objasniti zlocin
koji su 6rbi sada usmjerili prema njima. 6rbi
sebe smatraju braniocima krscanskog
pravoslavlja protiv .uraka i zele predstaviti
muslimane u jugoslavenskim republikama kao
izdajnike zemlje. "atolicka 9rvatska
vjerovatno ima interese da spoji Bosnu i
9ercegovinu sa sobom zbog ostvarenja uticaja
katolicanstva i posjeda ali ako muslimani zele
prihvatiti pomoc katolickih 9rvata protiv
ortodoksnih 6rba, onda ce morati i da
konvertiraju 2predju na katolicanstvo5. !ni
znaju da su za vrijeme drugog svjetskog rata
bili nasilno pokrstavani u rimokatolickoj crkvi.
,uslimani u bivsoj *ugoslaviji imaju
istorijskih razloga da strahuju od istrebljenja.
"ad im pomoc stize od muslimanskih zemalja,
izvan Evrope onda je to, gledano iz istorijske
perspektive, pomoc koja je otisla na pogresnu
adresu. Pomoc bi trebalo da stigne iz
multikulturne Evrope, jer su muslimani u
Bosni i 9ercegovini potomci bogumila,
evropski narod kome prijeti unistenje.

bosanske isprave ne slazu sa onim hereticko
dogmatskim ustanovama, koje Bogomilima
podmecu venecijanski popis "herorum
hereticarum", zatim rasprava kardinala (vana
.orJuemade iz vatikanske biblioteke. !n
otklanja 8ackijevo stanoviste, da se je sekta
tijekom vremena u mnogome udaljila od
strogoga tumacenja svoje prvobitne nauke.
,edjutim 8acki ima pravo, a 1lusac krivo.
1ospodin 1lusac nije uvazio, sto utvrduje
pro$. (vanov, da je bogomilstvu $alilo svako
nutarnje dogmatsko jedinstvo i da je propast
bogomilstva uslijedilo na taj nacin, da se na
istoku rasplinulo u pravoslavlje, na sjeveru i
zapadu u katolicizmu, a samo jezgra i
poglavito zemljoposjednici presli su na islam.
,edjutim, sa istim pravom moglo bi se kazati
da su Bogomili bili katolici, kada je poznato da
su bogomilski izaslanici prisustvovali i saboru
u "onstancu, gdje je spaljen *an 9us, te sto su
bosanski Bogomili slali svoje izaslanike u 8im
i tvrdili da su samo zato zabludili od prave
vjere katolicke, sto ih nema tko u pravom
katolicizmu pouciti.2A5
/a je pro$. 1lusac malo dublje prodro u
dogmatsko+povijesnu proslost bogomilske
sekte, on bi znao da su Bogomili vazda vrsili
neki religiozni "mimikri", kako bi se sacuvali
od progona. !ni su to svojstvo naslijedili od
pavlikijana, za koje je vec religiozna povijest
utvrdila da se nastoje "progonima ukloniti
dvosmislenim izjavama, kojima skrivaju svoje
pravo vjerovanje". tako su i Bogomili, kad su
ih pritiskali pravoslavni, priblizavali se
katolicizmu, a kada su ih pritiskali katolici,
priblizavali se pravoslavlju.
"onacno je taj "mimikri" kod Bogomila isao
tako daleko, da su se iza sloma bosanske
drzave, ukoliko nisu presli na islam,
jednostavno rasplinuli medju pravoslavnima i
katolicima.2A5
6tanoviste g. pro$. 1lusca moze se konacno
razumjeti, kao stanovita politicka i religiozno
politicka tendencija, ali sa gledista strucne
religiozne povijesti ono nema opravdanja.
No da se vratimo na politicko znamenovanje
bogomilstva. Ne moram vam ponoviti da je
socijalno djelovanje bogomilstva vrlo veliko i
Dagens niheten ! "!##!#$$%! Stockholm&
prevela E! Bli'st&
Priredio: Prof. mr. Sevko Kadric
fil. dr. Hans Furuhagen
Dagens niheter 1992. god.
I kn!ige S. Kadric: "osn!astvo na
v!etrometini

BOGUMILI I
EDESET
,ABLUDA
MANI0EJSKI0
Bogumili i pedeset zabluda manihejskih u
Bosni
prema inkvizitoru (or)uemadi * +Inkvizitor, -

1/ za&!%*a mani'ej"#i' % Bo"ni )rema
Tor2%ema*i

%./va su boga, od kojih jednoga zovu
vrhovnim dobrom, a drugoga vrhovnim zlom.
#.Postoje dva nacela. Prvo zovu bogom
svjetla, drugo bogom tame.
G.Neki andeli su zli po prirodi i nisu mogli da
ne grijese.
B.@uci$er je uzasao na nebo i borio se s Bogom
i mnoge je andjele odatle doveo.
<.@judske duse su demoni zatoceni u tijelu.
3.0li andeli, zatoceni u tijelu, vratit ce se na
nebo s pomocu krstenja, ociscenja i pokajanja.
4.!sudjuju i odbacuju 6tari zavjet. 1ovore da
on potjece od boga tame.
C.0a andjela koji je razgovarao s ,ojsijem na
duboko. .o politicko znamenovanje prvi je
zamijetio nitko manji nego glasoviti nas
Vatroslav *agic. Cini se da je njegov clanak o
bogomilstvu, objelodanjen u "historiji
knjizevnosti naroda hrvatskoga i srpskoga" od
%C3&. godine, bio takodjer jedan od povoda da
se je nas 8acki dao na pisanje svoga djela o
Bogomilima i Patarenima. ) smislu *agiceva
rada napisao je pro$. /ragutin Prohaska u
svom djelu "/as kroatisch+serbische
6chri$ttum in B. und 9." izvrsno poglavlje o
bosanskim Bogomilima i o njihovoj literaturi,
te mi je znatno pomogao doci do spoznaje o
ogromnom socijalnom, kulturnom i politickom
znamenovanju bogomilstva, koje je moje
proucavanje toga pitanja na licu mjesta u
Bosni jos produbilo i prosirilo.
"ao jedna re$ormacija, nastupilo je
bogomilstvo sa izrazito etickim ciljevima, tako
karakteristicnim za 6lavene, te je iste jos
produbilo i ojacalo.
Prvo im je nastojanje bilo crkvu ocistiti od
politickih elemenata i od teznje za svjetskim
dobrima, za vlascu, bogatstvom i tjelesnim
uzivanjima. .o je lezalo vec u opcoj
orijentaciji bogomilstva, i u njegovoj
dogmatici, koja je odvracala od zivota i svijeta.
Nadalje je s time u vezi bio osnov bogomilske
etike da svatko mora raditi i zivjeti od svojih
ruku, tako da je bilo zabranjeno davanje
milostinje.
/aljnji osnov bogomilske etike bio je strogi i
asketski nacin prehrane. !ni su bili strogi
vegetarijanci, koji nisu smjeli jesti mesa, jaja,
ni bijeloga smoka 2mlijecnih proizvoda5, kao
ni icega od zive zivotinje. (znimku je cinila
riba, koje je uzitak bio dozvoljen, jer kako su
oni drzali, riba se ne mnozi prilegom.
Posljedica ovoga nacina prehrane bila je
kultura suhoga voca u Bosni i zapadnoj 6rbiji,
koju poznamo naposeb po glasovitim
bosanskim suhim sljivama. -li osim sljive susi
se u Bosni svaka vocka, jabuka, kruska,
tresnja, breskva, oskorusa, itd. !vo je sve
nepreporno bogomilskoga podrijetla, jer
Bogomili preko zime nisu imali druge hrane,
nego suho voce i kruh.
No ne samo da su Bogomili postili cijeli zivot,
brdu 6inaju kazu da je bio zao.
&.Novi zavjet prihvacaju samo djelomicno.
Poricu da je "rist roden od zene i ne
prihvacaju njegovu genealogiju.
%'.!dbacuju patrijarhe i proroke 6tarog
zavjeta.
%%.!sudjuju blazenog (vana "rstitelja i tvrde
da u paklu nema goreg djavla od njega.
%#./rvo spoznaje dobra i zla bila je zena, a,
-dam je sagrijesio zbog tjelesnog opcenja s
njom i zbog toga je istjeran iz raja.
%G.Blazena ,arija nije bila zena niti zenski
stvor nego andeo.
%B.6in Bozji uzeo je prividno tijelo a ne pravo.
%<."rist nije istinski trpio ni umro, niti je
sasao nad pakao ni uzasao na nebo, nego sve
sto je radio bilo je prividno.
%3.!ni vjeruju da je njihova Crkva Bozja.
%4.!ni su nasljednici apostola, a njihov
herezijarh je biskup crkve i zamjenik i
nasljednik Petrov.
%C.8imska crkva je osudjena i izopcena.
%&.6vi su pape, od svetog Petra do svetog
6ilvestra, bili njihove vjere, a, sveti 6ilvestar
bio je prvi koji se odmetnuo.
#'.0idane crkve osuduju i zovu ih sinagogama
sotone, a, za one koji u njima mole vele da
vrse idolopoklonstvo.
#%.)potreba slika u crkvi je idolopoklonstvo.
##.0nak kriza je simbol djavolji.
#G.Preziru sluzbu bozju, laude i crkvene
pjesme, vele da je sve to suprotno "ristovom
evandjelju i Njegovom ucenju.
#B.(smijavaju i osuduju stovanje svetackih
moci.
nego u smjeru odgoja i uzdrzavanja zivotne
snage djelovala je i njihova seksualna cistoca i
suzdrzljivost. Njihovi "svrsitelji" morali su se
dapace kroz cijeli zivot suzdrzavati od svakog
spolnoga opcenja. ) toj strogoj $ormi je to bilo
svakako neprirodno i skodljivo2A5, ali redovi
obicnih vjernika nisu bili na to vezani, nego je
taj ideal cistoce bio znatno ublazen. Vina su
takoder pili malo ili uopce ne, konacno u
samoj Bosni vino i ne rodi.
8ezultat ovoga strogoga i umjerenoga zivota
bio je da su Bogomili bili doduse vrlo mrsavi,
ali zdravi, ustrajni i dugovjeki, za rad vrlo
sposobni, te vrlo otporni, zilavi i energicni. .o
im izricito priznaje pro$. Prohaska , koji u
svom djelu istice 2str. G35 da se po djelovanju
Bogomila i njihovih poislamljenih potomaka,
bosanskih begova moze razabrati, kako je
energican bio bogomilski zivalj u Bosni.
Nadalje je kod Bogomila za svakoga vjernika
bilo propisano citanje sv. evandelja. ( krstenje
nije se kod njih obavljalo vodom, nego time da
mu se na glavu stavilo sv. Pismo, tzv.
baptizam libri. .o je simbolicki znacilo da
svaki vjernik mora imati sv. Pismo u glavi.
Prakticke su pak bile posljedice da je svaki
Bogomil morao nauciti citati i pisati. .o je
spadalo k vjerskoj naobrazbi i oni su se
medjusobno ucili citanju i pisanju.
Prema tome, konstatira pro$. Prohaska, da su
Bogomili bili neusporedivo pismeniji od
njihovih savremenika katolika i pravoslavnih.
(z toga vidimo, da smo mi u srednjem vijeku u
Bosni u pogledu pismenosti stajali mnogo
bolje nego danas. Bogomilska stroga etika
odbacivala je naposeb svaku laz. Posto je svaki
bio duzan govoriti istinu, bila je zabranjena
svaka prisega. No ta se istinoljubivost po
vremenu razvila u intenzivnu averziju prema
trgovini. Bogomili su tvrdili da trgovina nuzno
zavodi na laz, prevaru i krivorotstvo.
Prema tome nije u Bosni bilo domace trgovine,
nego se bas uslijed svega toga sva trgovina
koncentrirala u rukama katolickih /ubrovcana.
Napredak i bogatstvo /ubrovnika pocivalo je
dakle na tome da su gradjani toga grada svu
trgovinu prostrane provincije Bosne i
9ercegovine sakupili u svojim rukama. .ome
#<.6vako postovanje svetaca koje se vrsi u
crkvama osuduju i ismijavaju i vele da se
samo Bogu valja klanjati i postovati ga.
#3.Njihove starjesine daju da im se narod
klanja, govoreci da su oni bez grijeha i da nose
u sebi 6vetog /uha.
#4.!sudjuju crkvene sakramente.
#C.!dbacuju krstenje koje se vrsi u vodi i vele
da je to (vanovo krstenje po kojem se nitko ne
moze spasiti.
#&..vrde da se "ristovo krstenje vrsi bez
vode, stavljanjem knjige evandjelja na grudi i
polaganjem ruku.
G'.Njihovim krstenjem svatko postize
oprostenje grijeha i postaje svet kao sveti
Petar.
G%./jecak se ne moze spasiti prije nego
dosegne godine razuma.
G#.Puna vrijednost i moc krstenja dolazi
krsteniku od zasluga krstitelja.
GG."oliko puta krstitelj sagrijesi, toliko puta
duse koje je on krstio, mada vec bile i na nebu,
padaju s neba u pakao.
GB."oliko god puta krstitelj sagrijesi, toliko
puta treba da se ponovo krste svi koje je on
ranije krstio.
G<.!dbacuju sakrament potvrde.
G3.Vele da se "ristovo tijelo ne moze
pretvoriti u kruh, a ako se moze pretvoriti, ne
smijemo ga jesti.
G4.!dbacuju sakrament pokore, kazu da se
grijesi oprastaju njihovim ponovnim
krstenjem.
GC.!dbacuju sakrament posljednje pomasti.
G&.!dbacuju sakrament 2svetog5 reda.
B'..jelesni brak je preljub.
rasirenju /ubrovcana po Bosni zahvaljujemo
da su nam se u dubrovackim arhivima sacuvali
brojni podaci o Bosni i glavni domaci
dokumenti o bosanskim Bogomilima. !vo je
protutrgovacko stanoviste Bogomila bilo tim
sudbonosnije sto su se bosanski $ranjevci
prilagodili ovom shvacanju, te takoder kasnije
revnovali protiv trgovine. Posljedice ovih
djelovanja, koja su trajala stoljecima, osjecaju
se po mome uvjerenju jos i danas, jer su jedna
od komponenata ekonomske zaostalosti kod
9rvata a i kod 6rba. "od nas su trgovci do
nedavno bili ili primorci ili stranci, a kod 6rba
Cincari. No dok su 6rbi najprije crkveno a
time i narodno asimilirali svoje Cincare i tako
stvorili si na temelju te asimilacije jednu dobru
trgovacku tradiciju, mi te tradicije i privredne
ambicije nemamo do danas, nego je kod nas
trgovina i privreda pretezno u tudjinskim
rukama.
Prema ovome sto smo ovdje naveli, bila bi
slika socijalnog stanja u Bosni uslijed
socijalnoga djelovanja Bogomila slijedeca
Vrlo marljivi i razmjerno naobrazeni i uljudeni
siroki slojevi, zivuci uslijed svoje marljivosti i
civiliziranosti u stanovitom skromnom
blagostanju, ali koje je bilo ipak skuceno, i nije
se nigdje moglo dici do pravoga blagostanja i
bogatstva, jer je $alila trgovina, izmjena dobara
i kapital, koji se je koncentrirao u rukama + za
Bosnu i 9ercegovinu politicki i vjerski tudjih +
/ubrovcana. *edini nacin socijalnog dizanja
bio je posjed zemlje, $eudalizam, koji je
zapravo znacio izrabljivanje obradivaca
zemlje, tj. kmetova.
.ako skupna slika bogomilske Bosne nije bila
nepovoljna, kulturni nivo sigurno nije u ono
doba bio nizi nego npr. u zapadnoj Evropi,
osim mozda u ekonomskom pogledu, a na
svaki nacin mnogo visi, nego sto su danasnje
prilike u Bosni.
No ta povoljna slika uglavnom ima i svoju
tamnu, vrlo tamnu stranu. Bogomilstvo je bilo
u svom bivstvu zivotu neprijateljsko. .o je
proizlazilo iz bogomilske zasade, da je cijeli
vidljivi svijet djelo vraga, a samo ljudski duh,
da je djelo Bozje.
Posljedica toga je bilo neprijateljstvo ne samo
B%.6vaki grijeh je smrtni.
B#.Poricuci svaki crkveni autoritet, vele da se
nitko ne smije izopciti.
BG.!sudjuju uzivanje mesa, vele da se nitko
tko jede meso ili sir ili mlijecna jela ne moze
spasiti ako se ponovo ne krsti.
BB.Nijecu uskrsnuce i kazu da tijelo koje sada
umre nece nikad uskrsnuti nego drugo
duhovno.
B<..vrde da nema cistilista. Vele naime da
nema posrednog puta izmedu neba i pakla.
B3.!dbacuju molitve koje se u crkvi mole za
pokojnike.
B4.6mrtni grijeh je ubijati zivotinje ili ptice, a
takodjer i razbijati jaja.
BC.!sudjuju krvnu pravdu koju izvrsavaju
svjetovni vladari.
B&.!sudjuju svaku zakletvu.
<'.0abranjuju davanje milostinje, odbacuju i
odbijaju djela milosrdja.
.va lista "grijeha i zabluda" vrlo je
zanimljiva pri sagledavanju morala i mudrosti
bosanskih bogumila! Iako je ovo ucenje u
optuznici do znatne mjere okrnjeno i
preoblikovano& vidi se da je ono humanije od
krscanskog! Katolicka crkva nije se protiv
bogumilstva mogla boriti moralnim i
/ilozo/skim argumentima& vec samo primjenom
nasilja!
BOGUMILSTVO
KAO
RELIGIO,NI
ROBLEM

protiv ljudskom tijelu, nego i braku. *er u
njemu se mnoze ljudska tjelesa, ta djela vrazja,
tamnice Bozjeg duha. 0ato se tzv. 6avrsitelji,
per$ecti, ne samo nisu smjeli zeniti, nego
uopce nisu smjeli spolno opciti niti uopce
djece imati. a ipak, u redovima 6avrsenih bili
su najbolji, najsposobniji, najpozrtvovniji i
najidealisticniji elementi narodni. !vi su bili
osudjeni na izumiranje, jer nisu smjeli imati
potomstva. (z toga je slijedilo, da su najbolji
elementi narodni bili osudjeni na smrt. /rugim
rijecima, bogomilstvo je vrsilo jedan negativan
probir 2negative -uslese5 na stetu nutarnje
etnicke vrijednosti naroda, jer se
najdragocjenije ljudske sposobnosti karaktera i
uma nisu prenosile od oca na sina. .o znaci, da
je bogomilstvo djelovalo u smjeru zatiranja
najboljih dijelova nase rase i vrsilo jedan
proces, kome domasaj mozemo razumjeti ako
npr. uspo+ redimo nase danasnje stanje sa onim
engleskoga naroda. 6igurno Engleza nije BB&.
godine do6lo vise na britansko otocje nego nas
3GB. godine u ove pogranicne krajeve Balkana.
(pak, danas su Englezi onaj narod od %#'
milijuna, a mi smo mali narod od B milijuna;
Valja razumjeti da je jedan od glavnih uzroka
ove tuzne pojave lezao u bogomilstvu i svim
njegovim posljedicama. 2A5
Nadalje, ovo neprijateljstvo naspram zivotu
nije moglo ostaviti netaknuto niti drzavu i
njezine interese. /rzava ima stvarno da se
brine u prvom redu za ovaj realni svijet i
njegove interese. "akova postaje situacija
drzave, ako je po glavnoj zasadi vjerskoj cijeli
taj svijet djelo necastivoga i glavnog
neprijatelja ljudskogA 6igurno postaje drzavna
situacija nepovoljnom i ona gubi sav svoj sjaj i
svoj autoritet kod svojih podanika, ako su ovi
vjernici takove religije.
!nda, ako jos uvazimo da su Bogomili bili
principijelni paci$isti, koji su odbacivali rat, te
im je bilo zabranjeno ne samo ratovanje, nego
i sve ratne pripreme. Predstavite si kako je to
moralo djelovati na sudbinu jedne drzave, koja
se nalazila na tako izlozenom mjestu,
opkoljena s dvije 2A5 drzave u kojima su vodile
glavnu rijec dvije bogomilstvu nepomirljivo
neprijateljske "ecclesiae militantes", kao zto su
bile ,adjarska i 6rbijaA
Predavanja /r.(vana Pilara
Bogumilstvo kao religiozni problem iz %&#4 g.

.01 D01 21BI34E2E51 I .B41034E51
P6ED101541 D6! I0E PI3161 +Sto ih je #7!
/ebruara i #7! marta #$%8!g! odrzao u
Socioloskom drustvu u 2agrebu,& 9.0.6I I
4ED5I: DI4E3.: D.P6I5.SI
P.41S54E54; 2I0.(1&.BI<141 I
6E3I9I4E B.9;:I31!S1 D6;9E S(615E&
(6EB1 51P.:E5;(I D1 SE D.91D41 ;
06E:E5; #$%8!9.DI5E& (4! 21
P.S(.41541 D6210E =S>S=& K1D1 4E
BI31 41K. I2612E51 5E(6PE34I0.S(
P6E:1 S0E:; S(. 4E B.S541<K. I ;
(I: 06E:E5I:1 S1 P.41<15I:
1K(I05.S(I:1 >601(SKI> I S6PSKI>
IDE41 !P6ED10154E 4E 41K.
I5(E6ES15(5. 61DI (.91 D1 SE 0IDE
(1D1S54I .D5.SI P6E:1 4.S ;0I4EK
1K(;E35I: (E:1:1& 13I K1K. <E(E I
S1:I P6I:I4E(I(I 0ISE SE 61DI .
4ED5.S(615I: 21K34;<<I:1!

Dva )re*avanja Dr3Ivana i!ara
+ Bogumilstvo kao religiozni problem
2 %'.$ebruara %&#4 g.5
+ Bogumilstvo kao socijalni i politicki problem
2 %'.marta %&#4 g.5
+ P8E@-0-" B!1),(@- N- (6@-, )
B!6N( ( 9E8CE1!V(N(
+ 6taroslavenski bogumilski spisi
+ @iteratura

45 BOGUMILSTVO
KAO
RELIGIO,NI
*a sam vec istakao, a ovdje jos posebno
potcrtavam, da je po mome uvjerenju posebna
bosanska drzava imala biti zastitom
bogomilstva nastala samo kao rezultat
bosanskoga+religioznoga separatizma,
olicenoga u ogorcenoj opoziciji Bogomila
naspram militantnom katolicizmu s jedne a
militantnom pravoslavlju s druge strane. -li ta
bosanska drzava nije svoje zadace uslijed
nutarnjih svojstava bogomilstva i njegovoga
principijelnoga dogmatskoga stanovista
naspram zivotu i svijetu mogla vrsiti. Bosnjaci
nisu nikada vodili ratove u vecem opsegu.
"ako bi to i radili, kad po vladajucoj dogmi
nisu smjeli vrsiti nikakvih ratnih priprema, pak
nisu smjeli imati oruzja, nego prije svakog
ratovanja morali ici kupovati oruzje u ,letke.
!ruzje su naravski dobili samo onda, ako je to
,lecima politicki i diplomatski konveniralo.
.ako je uslijed svoje zivotomrzosti i paci$izma
bosanska drzava postala nemocna i pasivna.
Ne samo da nije bila nikada ekspanzivna, nego
nije svoje bogomilstvo mogla neuspjesno da
brani od pravoslavlja, a niti od u ono doba vrlo
agresivnog katolicizma. (z ove nemoci slijedilo
je nuzno slom, a sa svojim slomom ona je
pokopala i bogomilstvo. .vrdokornim
bogomilskim opozicionarima, koji se nisu
htjeli prikloniti ili pravoslavlju ili katolicizmu,
nije preostalo drugo nego preci na islam.
"od nas je obicaj da se prelaz bogomila na
(slam tumaci kao jedan akt pretezno
materijalistickoga znamenovanja. .o nije
ispravno i sadrzi jednu nepravdu za Bogomile i
njihove potomke, danasnje bosanske
,uslimane.
.reba uvaziti da su, koliko katolicizam, toliko
i pravoslavlje stajali na stanovistu apsolutne
nepomirljivosti naspram bogomilskom
krivovjerju. Nije isto tako bilo sa islamom.
(slam je manihejstvo stavljao u isti red sa
krscanstvom kao tzv. "kitabije" religije, koje
su uzivale stanovitu toleranciju u islamskim
drzavama. Posto su se nasi Bogomili vazda
smatrali jednom manihejskom sektom, ne
samo kod krscanskih vlasti, nego sigurno i kod
,uslimana, to je islamsko gospodstvo znacilo
za bogomile oslobodene od nesnosnih progona
krscanskih. ( tako je veliki dio bogomila, u
ROBLEM
2%'. $ebruara %&#4.5
"ada covjek u Bosni iz gradova i sela zade u
krasnu bosansku brdsku prirodu, morati ce
opaziti na zaravancima, na humcima ogromno
neko kamenje. ,onoliti su to od jednoga
komada istesani, u raznim velicinama, od
metra i pol do tri metra dugacki, od metra do
blizu dva siroki, a vazda nesto visi nego siroki.
6a gornje strane su gdjekada vodoravni, ali
najcesce krovasto, u trokut uzdignuti kao
rimski sarko$azi, tako da izgledaju kao neke
kucice.
!bicno ih imade poveci broj na okupu.
Najcesce na njima nema niti crteza ni natpisa,
no po kadsto ima i toga, ima kadkad sunce,
kadkad mjesec, mac, buzdovan u kamenu
izdjelan, a ima cesto i sav kamen krasni isaran
ornamentima, dapace ima i natpisa, koji su svi
pisani glagoljicom u starohrvatskom jeziku.
.ako ima u Ban+dolu, G' km od .uzle takav
kamen, na kojem pise "-se lezi Bozicko
Banovic, na svojej zemli, na plemenitoj."
6vaki nas intelektualac znade, da su to jedini
gotovo ostanci mocne nekad sekte bosanskih
bogumila.
Narod, za cudo, koji oko tih spomenika zivi,
ne zna nista o njima. !vi su mu spomenici
sasvim tudji. !n ne zna ni sto su, ni kako su
onamo dosli, ni od koga potjecu. -ko ga
pitate, on ce odgovoriti, to su kamenovi,
mramorovi, i tek koji inteligentniji kazati ce,
to su greblja 2znaci groblja5, ali, da su to ostaci
propale narodne velicine, to narod u Bosni
savrseno ne zna.
Prozivjevsi preko #' godina u Bosni, nisam
mogao da prodem bez interesa kraj ovih
nijemih spomenika nase proslosti. 0najuci sam
vrlo malo o tim spomenicima i njihovim
postavljacima, a ne moguci o tim bogumilima
saznati, stao sam izucavati to pitanje. (
milostive gospodje i gospodo, nagrada za moj
trud bila je velika. ,eni su se otvorili
horizonti o kojima nisam ni snivao, jedan cijeli
novi svijet, o kojemu nasa starija
koliko nije presao na katolicizam ili
pravoslavlje listom na islam i tamo postao
clanom gospodarece klase u drzavi osmanskoj.
/a je ovo moje shvacanje o izrazito
protudrzavnosti bogomilstva ispravno, citirat
cu jedan citat iz djela bugarskoga prezbitera
"ozme, koji je napisao "Besjeda na novo
pojavivsi se jeres bogomilju". "ozma prezbiter
veli "bogomili uce da se ne valja suvise truditi
za zemaljske stvari, te su stoga praznih ruku
prolazili od kuce do kuce, da se ne treba
pokoriti vlasteli, pak su hulili na bogatase,
mrzili na cara, rugali se starjesinama, psovali
boljare, bogumrskima smatrali one, koji caru
rabotaju i robovima zapovijedaju, ne sluziti
svojim gospodarima".
*a mislim, da ce svatko iz ovih redaka cuti jaku
socijalnu notu bogomilstva i glasove, koji
sjecaju u prakticnom pogledu na danasnje
socijalisticke i marksisticke, antikapitalisticke
tendencije.
-ko i ne trebamo gornje ustanove doslovno
upotrijebiti na bosanske Bogomile, jer oni su u
svakom pogledu jedna posebna i odvojena
individualnost, ipak bismo sasvim krivo posli,
ako ne bismo slicne tendencije i smjerove
pretpostavljali i kod tzv. bosanske crkve.
-li time smo se od socijalnoga znamenovanja
bogomilstva vratili opet na politicko polje.
1lavna bi moja teza bila, da je rezultat moga
proucavanja bogomilskoga pokreta u Bosni
bio, da je bogomilska bosanska crkva bio jedan
pokret, koji je u najuzoj vezi sa propasti
hrvatske drzavne samostalnosti, da je dakle bio
jedan hrvatski pokret.
Najjaci razlog nalazim ovoj temi u tvrdnji, sto
smo upravo mi 9rvati od sloma toga pokreta
pretrpjeli najvece stete. "ako bi jedan narod
mogao pretrpjeti stete od sloma, koji nije
njegov i koji ga se ne ticeA .o je logicni i
stvarni nonsens. - bas po tome slomu smo mi
9rvati dosli u onu nepovoljnu politicku
situaciju, u kojoj se nalazimo kroz citav D(D.
vijek, a i danas, i od jedne velicine do D((.
vijeka postali smo danas zalosni ostaci jednoga
nekoc velikoga naroda.
historiogra$ija za cudo malo znade. 6matram
za duznost, da ove horizonte otvorim i Vama,
tim vise, posto sam svojim predavanjem od
%3. D((. %&#3. otvorio niz predavanja o
religioznim pitanjima.
1lavna znacajka tih bosanskih bogumila bila
je u tome, sto je njihova vjera bila dualisticka,
tj. da su vjerovali u dva pocela, pocelo dobra i
pocelo zla. "od nas dugo se do 8ackoga nije
znalo, ali danas je suvremena znanost
nepobitno ustvrdila, da taj dualizam potjece od
velikog dualistickog vjerskog pokreta na
(ranu, koji je personi$iciran u velikom
perzijskom proroku i re$ormatoru 0aratustri ili
0oroastru. 0aratustra je historijska licnost, to
se danas smatra nedvojbeno utvrdenim. )
0endavesti pripisuje se ?asna #C+<G njemu i
vodeci iranolozi oznacuju pace ove
pjesmotvore kao 0aratustrine veri$icirane
propovijedi. ( doista, ovaj dio 0endaveste
donosi toliko licnih i subjektivnih momenata,
da ne moze biti dvojbe, da je 0aratustra iz
porodice 6pitama bio historicna licnost, a ne
m>thus. -li valja istaknuti, da ga takvim
shvacaju jos danas npr. bugarski specijalista za
bogomilsko pitanje pro$. *urij (vanov. !vome
shvacanju da je 0aratustra jedan m>thus,
davala je najvise podloge cinjenica, sto
suvremenoj historiogra$iji nije do danas
uspjelo utvrditi kronologiju 0aratustrinoga
zivota i djelovanja. .u se ucenjaci bitno
razilaze. /ok pro$. *ackson i neki drugi drze
da je 0aratustra zivio u sedmom vijeku prije
(susa, dakle oko godine 3<'+3'' prije nase
ere, to drugi iranolozi, a napose *usti i
Bartholomae stavljaju njegov zivot C''+%'''
godina ranije, oko %<'' prije "rista.
,edjutim, bilo kako bilo, 0aratustra je
historijska licnost, njegova dualisticka religija
postala je drzavnom i narodnom religijom
perzijskoga naroda, perzijske drzave i igrala
svakako kroz preko %''' godina na kugli
zemaljskoj najvecu ulogu, a njezino djelovanje
osjetilo se je mnogo kasnije i daleko preko
dosega politickoga utjecaja perzijske drzave,
osjetilo se je i kod nas.
*ezgra 0aratustrine nauke, koja ujedno sadrzi i
grandiozni $ilozo$ski sistem, jest u tome, da
postoje od iskona dva pocela, pocelo dobra i
"onkretno receno, bogomilski pokret ima za
9rvate slijedece znamenovanje
%. 9rvatski narod raspuknuo se je u D((. vijeku
u dvije vidljive polovine, u katolicku i
bogomilsku, koje su medjusobno stupile u
borbu i time se medusobno sve vise otudjivale.
.o otudjivanje islo je dotle, da se je
bogomilski dio na koncu otudjio i narodnom
imenu i uzeo ime bosansko, te iznio bosanski
separatizam. #. Bogomilski dio naroda, veci
dio naroda dobrim je dijelom izumro uslijed
zivotomrzne prirode bogomilstva. !no sto je
ostalo preslo je dijelom na islam, dijelom na
pravoslavlje, a dijelom na katolicizam. Na
katolicizam preslo je najmanje, i to uslijed
osobito zive mrznje izmedju Bogomila i
katolika u ono doba. .ime su 9rvati izgubili
ne samo jedan veliki dio svoga narodnoga
zivlja nego i svoga teritorija, naposeb na jugu
bivsu crvenu 9rvatsku, tj. Crnu 1oru i
banovinu ,acvu koje su prelazom na
pravoslavlje pale u okvir srpske drzavne i
narodne tvorbe. /a me ne bi tko krivo
razumio, isticem, da to spominjem bez ikakve
politicke tendencije. 6amo kao jednu
znanstvenu i historicku konstataciju. G. ,rznja
medju bogomilima i katolicima presla je i na
potomke bosanskih bogomila, na ,uslimane,
te je bila povodom , da su se bos. ,uslimani
krvavo osvecivali u svojim vojnama i
cetovanjima od %B&G. godine do %3&C.
katolickim 9rvatima, tako da se moze kazati,
da su se ova dva istonarodna ali inovjerna
dijela medjusobno iskrvarila i zatrla, te etnicki,
kulturno i ekonomski upropastila. B. Politicki
je bogomilski raskol bio od najveceg utjecaja
na hrvatsku povijest, jer prvo je stvorio
bosansku posebnu drzavu i bosanski
separatizam, a drugo je zaprecio obnovu
9rvatske samostalnosti, koju su 6ubici u D(V.
vijeku tako lijepo zapoceli, te je ovo
zaprecenje naslo vidljiva izraza, kad su bos.
Bogomili ubili ,ladena (( 6ubica. <. (mao je
za posljedicu da 9rvati uslijed svoje religiozne
pocijepanosti nisu mogli dati !smanlijama
nikakvi uspjesni otpor, kao sto su to npr. 6rbi
ucinili na svome "osovu, nego je katolicki dio
9rvata morao %<#4. godine traziti zastite kod
katolickih 9absburgovaca. 3. (mao za
posljedicu postanak tzv. trojedne kraljevine
9rvatske, 6lavonije i /almacije, koja
svijetla, personi$icirano u -hura+,azdi, ili
,azda+-huri, te pocelo zla ili tmine
-gromainjus ili -hriman. Po -hura+,azdi
zove se i citava religija ,azdaizam. !va dva
pocela su od pocetka u borbi, i u toj borbi
mora svaki mazdaisticki vjernik sudjelovati
boreci se u svemu protiv zlu i tmini. !va
religija je aktivisticka, jer svaki pojedinac
mora sudjelovati i naprezati se u toj borbi. !na
je i izrazito optimisticka, jer nakon dugog
trajanja borbe princip dobra -hura+,azda
konacno ce pobijediti princip zla i tmine, i svi
koji su u toj borbi sudjelovali, dobiti ce svoju
nagradu.
Na strani principa dobra bore se veliki broj
andjela, koji se zovu -mesa+spenta, a na strani
principa zla bore se zli duhovi, koji se zovu
daeva 2u nasem jeziku div5. 6like principa
dobra su sunce i vatra, koji su njemu
posveceni.
,azdaizam nije poznavao hramova i sjajnoga
kulta, nije poznavao kipova ni likova
bozanstava, bogosluzje se obavljalo na
vrhuncima bregova. ,azdaizam je poznao
pricest, koja je znacila zrtvu i sastojala u
kultskom uzivanju posvecenog kruha i pica,
dobivenog iz cvijeta biljke "saoma". !sim
religioznog sadrzaja imao je mazdaizam i
socijalni sadrzaj. .ako je poljodjelski zivot
vjerska zapovijed, a isto tako zabranjuju
religiozni propisi uzivanje mesa, kao i svih
dijelova zive zivotinje, jer je proveden jedan
princip per$ectae lenitatis, savrsene blagosti,
koja zabranjuje ubijanje zivotinja, kako to
vidimo i kod (ndijaca.
0aratustrina religija je na svaki nacin bila
preko %''' godina drzavna religija perzijske
drzave, koja je u svemu dijelila sudbinu te
drzave te konacno propala, kada su godine
3G4. po "ristu -rapi kod "adezije potukli
Perzijance i oborili njihovu drzavu.
,edjutim dualizam, kako su ga imali nasi
bogumili, nije dosao na Balkan po
,azdaizmu, nego posredstvom jednoga
religioznoga pokreta, kojemu je nosilac bio
,ani ili ,anihej.
.aj ,ani bio je Perzijanac iz otmjene porodice
reprezentira teritorij tzv. katolicke 9rvatske.
!no navlastito izuzimanje bivsih bogomilskih
teritorija u $ormuli 8egnum /almatiae,
Croatiae et 6lavoniaeseu totius Croatiae
odgovara stanovistu kon$esionalno katolickom
i njegovoj dubokoj averziji prema svemu sto je
u vezi sa odurnom bogomilskom herezom. 4.
Bogomilstvo je bitno utjecalo na narodni
karakter, koliko 9rvata, toliko 6rba. 6vakako
na karakter 9rvata vise, zato jer je ono
hrvatski pokret, a zatim i zato jer su 6rbi
umjeli proizvesti jednu nutarnju narodnu
reakciju protiv bogomilstva i njegovim
otrovima, a 9rvati nisu znali stvoriti nikakve
individualne reakcije osim one katolicke. .u
idejnu reakciju dao je 6rbin sv. 6ava, srpski
narodni svetitelj i najveci slavenski covjek na
Balkanu. "ao stvarne posljedice bogomilstva
imaju se smatrati hrvatski negativizam,
nesposobnost i manjkajuci smisao za privrednu
i prakticku politiku i manjak zivotne snage,
kao sto je to svojedobno konstatirao 7ran
6upilo. Nadalje, onaj buntovni i opozicijski
karakter, koji naspram svakoj vlasti i autoritetu
a priori stoji u nekoj opoziciji, sve je to
uglavnom bogomilskoga porijekla. Velim
uglavnom, jer bogomilstvo nije tome jedini
izvor. Nije jedini ali po mome misljenju
svakako jedan od najbitnijih i najglavnijih. .o
su sve momenti, koji jos danas u nasoj sredini
djeluju i odreduju nasu situaciju u svijetu i
zivotu.
,islim da su svi ovi pogledi dostatni, da bas
kod 9rvata pobude najveci interes za pitanje
bogomilstva. -li ne samo kod 9rvata, nego
kod svih juznih 6lavena, jer nijedan juzno+
slavenski narod nije prosao bez ikakvog
utjecaja od strane nauke popa Bogomila. ( s
time mislim, da sam dostatno oznacio
znamenovanje bogomilstva kao socijalnoga i
politickoga $aktora.
/r. (vo Pilar 2%'. marta %&#4. + Predavanje u
6ocioloskom drustvu u 0agrebu5

BOGUMILSTVO KAO RELIGIO,NI
ROBLEM
9askanijevaca, mati mu je bila cak iz
kraljevske porodice -rsakida, a rodio se je
godine #%3. u gradu ,ardina u ,ezopotamiji.
(zvanredno obdaren, $ilozo$, spisatelj,
muzicar, slikar i lijecnik, zivuci na tlu
,ezopotamije, na onom tlu visoke religiozne
kulture, koju su nam pokazala iskapanja,
popularizirana po pro$esoru /elitzschu u
njegovom "Babel und Bibel", pokusao je jednu
re$ormu tada vec dekadentnog ,azdaizma na
taj nacin, da ga sinkretizira sa svima
religioznim idejama, koje su se u
,ezopotamiji, na tlu negdasnje Babilonije
zivjele. !n je iz ,azdaizma, starobabilonskih
religioznih predodzaba, iz krscanstva uz
znatnu primjesu gnosticizma, te konacno uz
uporabu budistickih elemenata, osobito
budisticke etike, izradio jednu novu religiju,
koja je bila ujedno jedna bujna i na $antaziju
duboko djelujuca $ilozo$ija i kozmogonija.
/ualizam je zadrzan, ali princip dobra i zla
pretvoreni su u princip svjetla i tmine kao sto
je to odgovaralo chaldejskim religioznim
predodzbama. !ba principa postoje nuzno od
iskona, te oni ne mogu nikako iznijeti pobjedu
jedan nad drugim nego sudjeluju oba u
covjeku, te je ljudska dusa djelo Boga svjetla,
a ljudsko tijelo, kao i citav materijalni svijet,
djelo Boga tmine. Vedri optimizam, toliko
karakteristican za mazdaizam, izmijenjen je u
jedno pesimisticko svjetozrenje, jer ljudsko
tijelo, kao djelo principa tmine ne moze nikada
biti dobro, nego je covjeku i njegovom visem
pozivu neprijateljski element.
Postanak covjeka prikazan je u jednoj bujnoj
kozmogoniji koja sjeca na gnosticke sisteme i
koja je tako velicanstveno $antasticna, da
uzbunjuje i um i $antaziju a ujedno bila je
jedan dosljedno proradeni $ilozo$ski sistem,
tako da je u velikoj mjeri zadovoljavao i
racionalni dio covjeka.
-li ta je kozmogonija preduga pripovijest,
zato cu Vam to ustediti.
Vaznije je za nas, da je ta pesimisticna crta
bila glavna znacajka i vodeca ideja
manihejstva. Na otkup i spasenje ljudske duse
Bog svjetla slao je od vremena svoje proroke,
paraklete, kojima je zadaca bila, da se ljudska

re!aza# &o+%mi!a na i"!am % Bo"ni i
0erce+ovini
Vrijedne su narocite paznje religiozne i
socijalne prilike ove zemlje prije turskog
osvajanja. Vecina tamosnjeg stanovnistva
pripadala je krscanskoj heretickoj sekti
bogumila. !vi sizmatici su od D((( stoljeca bili
izvrgnuti progonima papa. Cak su pape protiv
njih nekoliko puta preporucivali krstaski rat
2papa 9onorus ((( + %##%. godine, 1regori (D +
%#GC. godine, (nnocent (V + %#B3. godine i
Benedict D(( + %GG4. godine. (nkvizicija je
osnovana %#&%. godine5. Papa (van D(( u
jednom pismu bosanskom kralju pise
"/ragi nas sine, bosanski kneze vrijedni
6tevane; 0namo,da si vjeran sin crkve. 0bog
toga ocekujemo tvoje posredovanje u
unistavanju heretika u tvojoj zemlji.
!cekujemo da ces biti na pomoci nasem
inkvizitoru 7abiusu, jer otpadnici 2heretici5
smatraju Bosnu zdravim mjestom. 6akupili su
se iz raznih krajeva svijeta i hoce da tamo
posiju sjeme odvratne zablude. !vi ljudi,
privikli na spletke starog @uci$era 2(blisa5,
oboruzani otrovom patvorene prostodusnosti
2jednostavnosti5, pod krinkom krscanstva
nastoje otrovati umove katolika. Njihove se
rijeci uvlace poput raka. Prividno su cedni, ali
su potajno i na ubojstvo spremni. .o su vuci u
obliku janjadi. /a ulove i prevare prostodusna
stada (susova, prikrivaju svoje zvjerstvo".
Patnje koje su trpjeli bogumili u DV stoljecu
postale su tako nesnosljive da su se radi svog
spasa obracali .urcima za samilost, jer su
grubi postupci i pritisci bosanskog kralja i
svecenstva bili takvi da im nema primjera.
Njih cetrdeset hiljada pobjeglo je u susjedne
zemlje. !ni sto nisu pobjegli poslani su u 8im,
okovani u lance. ,edjutim,ove grozne mjere
malo su usluge ucinile umanjivanju bogumila
u Bosni, jer se prica da je ova hereza jednako
bila jaka i u %B3#. godini. 6ljedece godine,
kada je sultan ,ehmed (( podvrgao Bosnu,
tamosnji su katolici napustili svoj kraj. "ljuce
Bobovca, prijestonice kraljeve, predao je
.urcima njegov namjesnik koji je bio bogumil.
Posto su se i druga mjesta i utvrde povele za
dusa uspjesno odupre uplivu svoga tijela,
tamnoga zatvora svoje duse, a takav paraklet
bio je i ,ani. Prije njega dosli su kao parakleti
na svijet Buddha, 0aratustra i (sus. .u
sinkreticku crtu poprimio je kasnije od
,anihejstva i ,uhamed, mi cemo dapace
konstatirati, da je ,uhamed uopce vrlo mnogo
uzeo od ,anihejstva, pak je valjda bilo to i
glavni uzrok neke + ne samo simpatije + nego
upravo nekog nutarnjeg a$initeta i medusobne
privlacnosti, koja se kasnije dade zamijetiti
izmedu manihejskih sekti i (slama.
/osljedno tome svome pesimistickom
naziranju na svijet bio je zivot ,anihejaca
vrlo strog. !n je sistematski isao za
umrtvivanjem i preziranjem ljudskoga tijela i
zivota. -li posto se u to u onoj strogosti koju
je zahtijevalo manihejsko gledanje na svijet,
nije dalo provesti za sve vjernike jednako,
dijelila se je citava sekta na dva staleza, na tzv.
savrsene, per$ecti, a zatim na obicne clanove
tzv. slusaoce, auditores. 6avrseni nisu uopce
radili niti se brinuli o nicem, sto se tice ovoga
svijeta, nego su postili, molili i zivjeli od
onoga, sto su im davali i bili duzni davati
obicni vjernici, tzv. slusaoci, auditores.
"essler misli, da je ,ani svoje savrsene
oblikovao prema uzoru budistickih pustinjaka
i isposnika.
,ani je glavne svoje prakticko+religiozne i
eticke ideale koncentrirao u tzv. tria signacula,
signaculum manus, oris et sinus. !va
signacula vrijedila su za "6avrsene" strogo, a
za slusaoce priblizno, a znacila su signaculum
manus, da savrseni ne smije ubiti ni zivotinju
niti covjeka, to je onaj mazdaisticki per$ecta
lentas. !nda signaculum oris da ne smije
izreci lazi, ni klevete, i da ne smije jesti mesa
niti dijelova zive zivotinje, osim ribe, koja se
ne mnozi prilegom. "onacno signaculum
sinus, da ne smije vrsiti spolnoga opcenja. (z
toga se razabire, da je asketska crta kod
,aniheja bila vrlo jaka i stroga, i da su tzv.
per$ecti vodili doista jedan vrlo strog i gotovo
svetacki zivot. $akticki je njihov ugled u sekti
bio vrlo velik, oni su imali i pocasni naslov
theotokoi ili theo$oroi + bogorodci ili
bogonosci. !va podjela je vrlo vazna, jer
cemo ju opet naci kod nasih Bogumila gotovo
u nepromijenjenom obliku.
njim, za jednu sedmicu palo je sultanu u ruke
oko sedamdeset utvrdjenih mjesta. ,ehmed ((
prikljucio je i Bosnu ostalim osvojenim
krajevima.
!tada se vise nista ne cuje o bogumilima.
,isli se da su po turskom osvajanju u velikom
broju prigrlili islam. Vecina je katolika iselila
u susjednu -ustriju i ,adjarsku, a za preostale
se misli da su se mnogi od njih poveli za
primjerom predasnjih obracenika. Neki su
Evropljani pretpostavili da je mnogobrojno
obracenje bogumila u islam bilo u pocetku
turskog osvajanja s tom namjerom da se
povrate u svoju narocitu sektu, cim im se u
buducnosti pruzi prilika. "ao dokaz za ovu
tvrdnju oni navode da su bogumili, zbog gore
spomenutog stradanja i pritiska, nasli zgodan
put kako ce namjerno zanijekati svoju staru
vjeru 2katolicanstvo5, te buduci da im se
kasnije nije pruzila ocekivana prilika u
povratak, to se napokon namjera njihovih
preda zaboravila. !bicno je ovakva
pretpostavka samo nagadanje, te se na nju, kao
nepobitni dokaz, ne moze osloniti. ,i
smatramo jacim razlogom to sto su bogumili
pomijesani s muslimanima bili skloni islamu
zbog mnogih tacaka u njihovom vjerovanju
koje su slicne islamskom ucenju. Bogumili su
odbacivali obozavanje ,arije, ustanovu
krstenja i sve vrste klera. "rst su, kao znamen
vjere, mrzili. 6matrali su idolopoklonstvom
upucivanje molitvi slikama i kipovima svetaca
i relikvijama 2mocima5. Protivno katolickim
crkvama, koje su nedostojno ukrasene slikama,
njihovi su hramovi bili skromni i jednostavni.
"ao i muslimani, imali su hrdjavo misljenje o
crkvenim zvonima, koja su nazivali "satanske
trube". Vjerovali su da nije (sus licno razapet,
nego da je to bio neki iluzorni lik, te su se u
ovom pogledu djelomicno slagali s "urEanom
2Njihova je tvrdnja ",i smo ubili ,esiju (saa,
sina ,erjemina, Bozjeg poslanika. Niti su ga
ubili niti razapeli, nego im se tako pricinilo." +
6ura (V, -n NisaE, %<45.
!sudjivanje alkohola i sklonost asketskom
zivotu i jednostavnosti spadaju u one sklonosti
koje su posluzile zblizavanju bogumila s
islamom. ( oni su se pet puta dnevno molili.
Cesto su puta padali na koljena i izrazavali
blagodarnost Bogu. Prema tome, za njihovo
!vi savrseni imali su i neke bogosluzne
$unkcije, docim je u ostalom crkvena
hijerarhija u ,anihejaca bila vrlo jednostavna
i sastojala se od dakona, svecenika i biskupa.
0a zivota ,anihejeva bio je naravski on sam
poglavica manihejske crkve, iza njegove smrti
jedan od biskupa, koji je morao stolovati u
,ezopotamiji. Prvi poglavica iza njega zvao
se je 6is ili 6isini. ,ani je za zivota imao %#
ucenika oko sebe, sto je valjda bilo oponasanje
%# apostola (susovih. 9ramove ,anihejci nisu
imali, nego su svoja bogosluzja i molitve
obavljali ili u otvorenoj prirodi ili u
jednostavnim kucama, koje su bile odredene
za bogomolje i bile bez ikakva ukrasa i sjaja.
,olitve i postovi su bili vrlo razvijeni kod
njih, molili su B puta na dan, kod izlaska
sunca, u podne, kod zapada sunca i # sata iza
toga. (mali su strogo odredene postove, medu
tima i jedan cijeli mjesec u godini, kad su
smjeli jesti samo u noci, sto je odgovaralo
islamskom ramazanu. .o dolazi odatle, sto je
cijeli sistem manihejskih molitava i posta
preuzeo u glavnom kasnije ,uhamed
Pejgamber za svoj (slam, isto tako kano i
manihejski znak zeleni barjak.
,anihejci nisu vjerovali u uskrsnuce tijela i
drugosvjetni zivot. - to je zacudno, jer i sa
ovim zivotom njihova veza bila je slaba. !ni
niti su smjeli sticati dobra, niti biti produktivni
u zemljoradnji ili obrtu, jer sav taj svijet bio je
djelo tmine i vraga. Citavo njihovo
svjetozrenje bilo je izvanredno tmurno i citavi
ljudski zivot smatrali su strasnom tragedijom,
pa su i vjerovali, da cijeli svijet mora svrsiti u
jednoj uzasnoj katastro$i. *er citavi svijet nosi
na ramenu -tlas ili 9omo$or, koji ce nakon
par stoljeca baciti zemlju sa ramena u bezdan,
i ona ce se upaliti i sva ce materija, djelo vraga
%B3C godina gorjeti, dok sasvim ne izgori i u
prah i pepeo se pretvori.
,ani sam zalosno je svrsio. "ako je bio
darovit, brzo je razumio, da ce trajne uspjehe
sa svojom religijom postici samo onda, ako
dode u trajni odnosaj sa drzavom. zato je
vazda radio da Perzijske vladare, koji su
vladali ,ezopotamijom, pridobije za sebe, ali
tim je izazvao strasnu surevnjivost perzijskih
mazdaistickih svecenika, koji ga silno
sudjelovanje pri molitvi u dzamiji izgleda da
nije trebalo velike preinake.
!vdje sam sakupio neke tacke koje su slicne sa
propisima islama, a koje se nalaze u
sizmatickoj sekti bogumila. ,edjutim, u
bogumilskom vjerovanju ima i takvih tacaka
koje sadrze $ormu krscanskih propisa da ih
pobozni muslimani ne mogu smatrati
dostojnim za primanje. /ok su zajednicke
tacke ovako nabrojene, moze se zakljuciti da
su se uvjerili u potrebu postepenog napustanja
onih vjerovanja koje islam ne trpi. Njihovo
vjerovanje, slicno dualizmu manihejaca, nije
se moglo izmiriti s vjerovanjem muslimana, ali
je islam uvijek bio tolerantan 2napisano
%&%G.;5 prema ovakvim religioznim
rasudjivanjima, samo pod tim uvjetom da ova
svoja sizmaticka naziranja ne izjavljuje.
.urci, da omile svoju vjeru Bosnjacima, po
svom poznatom obicaju nagovarali su ih
nudenjem svih vrsta materijalnih i duhovnih
probitaka. 6vima onima koji su prigrlili islam
osiguravali su vlasnistvo svega njihovog
posjeda, a spahije su bile oslobodjene od
poreza. ,oguce je da su mnogi od
islamiziranih pripadali plemstvu i bili lenski
gospodari, te zbog svoje hereze prema
katolicima bili prije liseni tih prava. Napokon,
ukljucivsi se pobjednickoj vjeri, uhvatili su
priliku da povrate svoje vlasnistvo. Bosanski
su muslimani sacuvali svoju narodnost, te do
dan+danas nosili prezimena krscanska i
govorili nacionalnim jezikom. (stovremeno su
uvijek bili sa revnoscu i odusevljenjem
privrzeni vjeri. 6taro vitesko drzanje
muslimana plemica, predana privrzenost
islamu, pored njihovog upliva i moci uvijek su
na njih svracali narocitu paznju. Nekima su od
njih povjeravana vazna zvanicna mjesta.
/apace, izmedu %<BB. i %3%%. godine,
zauzimala su devetorica od njih predsjednistvo
vlade.
2.. F. -rnold Povijest islama, 6arajevo
%&C&., str #G<+#GC.5
Li$era$%ra
En+!i"'6 %. *ohn V. -. 7ine, *r. ".he Earl>
,edieval Balkans" 2.he )niversit> o$
zamrzise. "ada je poceo raditi oko novoga
perzijskoga kralja Bahrama, nahuskase gornji
svecenici toga kralja protiv ,anija, on bi #44.
poslije "rista ubijen, sa njega koza oderana,
slamom ispunjena i njegova mjesina na
dverima grada 1unde+6apura objesena. Protiv
vjernika ,anihejaca bi poveden strasan
progon i pokolj.
(pak se je ,anijeva religija izvanredno
rasirila= bila je za sve o$icijelne religije
susjednih drzava vrlo opasna. Prosirila se po
citavoj sjevernoj -$rici uz 6redozemno more
sve do 6panjolske, te treba spomenuti, da je i
glasoviti crkveni otac sv. -ugustin, prije nego
se je obratio, bio & godina ,anihejac. !sobito
se je ,anihejstvo daleko prosirilo u -ziju. )
najnovije doba nadeni su spomenici na
turskom i kineskom jeziku, koji su ocigledno
manihejskoga porijekla i svjedoce da je
,anijeva nauka prodrla duboko u -ziju, cak u
"inu i pustaru 1obi te ondje se odrzala sve do
%G. stoljeca po (susu. "ao sinkreticka religija,
religija nastala stapanjem raznih religioznih
sistema, ona se je tim lakse rasplinjala u
doticne religije iz kojih je nastala. Na istoku
pretopila se je u budizam, a na zapadu u
krscanstvo, i to na zapadu mnogo brze, iza C.
vijeka nase ere nestaje manihejstvu traga u
maloj -ziji, -$rici i Europi.
!vo manihejstvo, kako smo ga ovdje kratko
ocrtali, postalo je izvanredno vazno za
razvitak bogumilstva. ) suvremenoj znanosti
zove se dapace bogumilstvo u raznim svojim
oblicima na Balkanu i srodne mu sekte u
sjevernoj (taliji i juznoj 7rancuskoj
novomanihejske sekte.
-li ne samo za bogumilstvo, nego je
manihejstvo postalo uopce izvanredno vazno
za razvitak sviju krscansko+heretickih sekti na
cijelom svijetu. ,alo cemo naci heretickih
sekti unutar krscanstva izmedu #.+%B. vijeka
koje nisu vise ili manje pod uplivom
manihejstva, nisu vise ili manje preuzele od
njegove nauke i dogmatike.
!bzirom na to interesantno je ustanoviti da
manihejstvo nije nikada neposredno utjecalo
na razvitak bogumilstva, jer se nikada nije
rasirilo po Balkanu, posto je vec bilo potpuno
,ichigan Press, %&&%5
#. *ohn V. -. 7ine, *r. ".he @ate ,edieval
Balkans" 2.he )niversit> o$ ,ichigan Press,
%&&%5
G. E. 9. Broadbent ".he Pilgrim Church"
B. 1eorges 6errus ".he @and o$ the Cathars"
2Editions @oubatieres, %&&B5
<. /idier PouH "Cathare Countr> + .he
Cathare 8eligion" 2Editions -P- P!)D +
-lbi, %&&<5


Croa$ian6
%. /ominik ,andic "Bogomilska crkva
bosanskih krstjana" 20(8-@, Chicago + 8oma
+ 0urich + .oronto, %&4&.5
#. 0vane Crnja ""ulturna povijest 9rvatske"
2!tokar "ersovani, %&4C.5
G. *aroslav 6idak "6tudije o ECrkvi bosanskojE
i bogumilstvu" 26veucilisna naklada @iber,
%&4<5
B. 7ranjo 6anjek ""rscanstvo na hrvatskom
prostoru" 2"rscanska sadasnjost, 0agreb %&&%5
<. 1u> i *ean .estas "(nkvizicija" 2"rscanska
sadasnjost, 0agreb %&C#5
3. 1rupa autora "(lustrirana povijest 9rvata"
26tvarnost, 0agreb, %&4%5
4. 1rupa autora "Enciklopedija
@eksikogra$skog 0avoda"
C. (vo Pilar "B!1!,(@6.V! kao
religiozno+povijesni te kao socijalni i politicki
problem" 2"njizara *. 6tudnicka K Co.,
6arajevo, Edva predavanja sto ih je %'.(( i
%'.(((. %&#4. godine odrzao u 6ocioloskom
drustvu u 0agrebuE5
&. -ugust 7ranzen "Pregled povijesti crkve"
zamrlo u Bizantskoj drzavi, kad se je na
granici izmedu bizantskoga i bugarskoga
carstva pocelo stvarati bogumilstvo.
Paradoksalno je dakle da je bogumilstvo
primilo manihejski utjecaj preko dvaju sekti,
Paulikijana i ,assalijana ili Euhita, kod kojih
je manihejski utjecaj dosta slabo vidljiv, i da
onda jasno razabiremo, kako su ciste
manihejske znacajke kod bogumilstva
automatski pojacale, na taj nacin, da je
suvremena znanost bogumilstvo morala
oznaciti novomanihejskom sektom. !vim
problemom religiozne povijesti morati cemo
se posebno pozabaviti jer ima za nas 6lavene
posebno znamenovanje.

! postanku tih Pavlikijana vrlo malo znamo.
6igurno je samo toliko da potjecu iz -rmenije.
-rmenska je $orma imena Paulikean, ali ne
znamo od kojeg Pavla povlace svoje ime, da li
od sv. Pavla -postola, sv. Pavla 6amosatskoga
ili od brace Pavla i (vana, sinova "alinika
,anihejca. Najvjerojatnije je da povlace svoje
ime od sv. Pavla -postola, jer su odbacivali
svetog Petra -postola, poglavito jer od njega
potjece crkvena hijerarhija, koju su odlucno
pobijali i osobito stovali sv. pavla i njegove
spise kao demokratske i krscanske.
-rapski pisac ,asudi spominje Pavlikijane i
tvrdi da oni stoje u sredini izmedu krscanstva i
mazdaizma.
Neki suvremeni pisci, a medu njima pro$.
(vanov karakteriziraju Pavlikijane kao prijelaz
od manihejstva na krscanstvo. No oni sami
poricali su svaku vezu s manihejstvom. /oista
su zivjeli vise kao obicni krscani, jeli meso,
pili vino, zenili se i bili vrlo ratoborni te su
sudjelovali u svima bugarskim ustancima
protiv bizantske vlasti.
Njihov dualizam bio je znatno ublazen.
Vjerovali su u jednoga Boga, gospodara
nebeskoga carstva i drugoga boga, gospodara
zemaljskoga svijeta, te time i ljudskoga tijela.
Vjerovali su u sveto .rojstvo, ali sa dodatkom
da su 6in i /uh 6veti samo emanacije Boga
!ca. 8odjenje (susovo od djeve ,arije bilo je
2"rscanska sadasnjost, 0agreb %&&G5
%'. Nada ,iletic "6tecci + )metnost na tlu
*ugoslavije" 20ajednicko izdanje (zdavacki
zavod *ugoslavija L Beograd, 6pektar L 0agreb,
Prva knjizevna komuna L ,ostar, %&C#5v %%.
*osip 9amm "6taroslavenska citanka"
26kolska knjiga, 0agreb, %&4%.5


De%$"c'6
%. "atja Papasov "Christen oder "etzer + die
Bogomilen"2!19-, VE8@-1 6tuttgart,
%&CG5
#. ,ichele -ue "/ie "atharer" 2,6,, %&&<5
7renc'6
%. ,aurice 1ri$$e "@es Cathares +
Chronologie de %'## a %G#%"
(zvor @*BcomLcamo.ch
samo prividno, prava majka bila je (susu
nebeski *eruzalem.
Paulikijani su tvrdili da su oni prava
apostolska i katolicka crkva i stajali u ostroj
opreci, koliko protiv katolickoj, toliko i protiv
pravoslavnoj crkvi. !dbacivali su naposeb
svaku crkvenu hijerarhiju, odbacivali su
crkveni sjaj i bogosluzje, naposeb kipove i
slike, odbacivali su stovanje sv. kriza i
sakramente, odbacivali su 6tari 0avjet i
pre$erirali samo Novi 0avjet, u koji su ubrajali
i mnoge apokri$e.
!vi dakle Pavlikijani postali su glavni
posrednici prednjeazijskih heretickih ideja za
Balkan, jer je utvrdeno da su u sedmom vijeku
brojni Pavlikijani iz -rmenije preseljeni od
bizantinske drzavne vlasti u .raciju, a osobito
u Plovdivsku oblast, koja je kasnije potpala
pod Bugarsku drzavu, tako da su se ti
Pavlikijani brojno rasirili po citavoj
Bugarskoj, gdje su se pod tim imenom odrzali
do danas, ali na cudo postali izraziti katolici.
/rugi posrednici srednjeazijskih heretickih
ideja na Balkan bili su takozvani ,assalijani,
Euhite ili 7undite. ! toj sekti znamo jos manje
nego o Pavlikijanima.