Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
Pravni fakultet,
Azra Čutuna
Tema:
Nasilje u porodici
( Pristupni rad iz kriminologije )
Mentori:
Prof.Dr.Borislav Petrović
Ass.Amila Ferhatović
Maj,2009.
1
Sadrzaj:
1.1.Oblici nasilja:
3
b) Pasivno, se manifestuje kao zanemarivanje lica i njegovih potreba: zdravlja,
prehrane,materijalnih potreba.
Nasilje nad ženama događa se u cijelom svijetu. Pouzdani podaci o nasilju nad
ženama ne postoje, a bez takvih podataka nasilje ostaje i dalje potcjenjen i nevidljiv
problem. Prema američkoj nacionalnoj preglednoj studiji kriminaliteta, godišnje se
dogodi oko 500.000 slučajeva nasilja u porodici. Utvrđivanje rasprostranjenosti
nasilja nad ženama neophodno je radi donošenja programa kojim bi se pružila zaštita
žrtvi i kojim bi se pomoglo nasilniku da se oslobodi nasilničkog ponašanja.
Žena se u pojedinim porodicama često tretira kao nešto što je manje vrijedno u
odnosu na svog supruga i druge članove porodice.
Ona je ta koja uvijek treba da bude pripravna, da je u pokretu, da radi u kući i da je
stalno na nogama, a kad su u pitanju njena lična prava i slobode onda kao da joj
treba oduzeti pravo na život, slobodu, ljubav, pažnju i sve ono što bi je činilo sretnom
i zadovoljnom.
Nasile nad ženom u porodici se u večini slučajeva javlja kao kombinovano nasilje
tj.istovremeno i fizičko i psihičko.
Najbolji način za spriječavanje ovog tipa nasilja jeste prijavljivanje, koje će ako ništa
bar spriječiti ponovni napad od strane napadaca (u nekim slučajevima).¹
2.NEKE OD STATISTIKA
U oko 90% slučajeva nasilja u porodici počinioci su muškarci.
U približno 25% slučajeva žrtve prijavljuju da su bile bar tri puta viktimizirana u
posljednjih šest mjeseci. (Ustanovljeno je da ukoliko žrtva ne prijavi krivično djelo
nakon prvog počinjenja, postoji visok nivo rizika da će se nasilničko ponašanje u
porodici konstantno ponavljati.
Podaci o vezi učinitelja i žrtve nasilja u porodici pokazuju da je u 40% slučajeva
učinitelj bračni partner, u 19% bivši partner, u 1% dijete ili roditelj, u 2% slučajeva
brat ili sestra, u 3% slučajeva ostali rođaci, a u 10% slučajeva bivši ili sadašnji
momak.
_________________________________________________
¹Milutinović, M. Kriminologija, Beograd, Savremena administracija.
4
3.INSTITUCIJE ZA PRIJAVU NASILJA
U posljednje vrijema počinje da raste svijest ljudi o nekim krivičnim djelima koja su
ranije bila tabu tema, pa tako žene žrtve nasilja prijavljuju nasilja Upravi policije i
Centrima za socijalni rad.
Suština rada policije u zajednici je podizanje svijesti građana kada su u pitanju nasilja
u porodici, odnosno da ženska populacija koja je nasilništvu najviše izložena, da
nauče da ističu probleme a ne da ih skrivaju pa se na kraju dešavaju još gore stvari.
Nakon što je nasilje u porodici postalo krivično djelo kod ljudi se rodio izvjestan strah
dok ima i onih koji smatraju da se rodio izvjestan strah dok ima i onih koji smatraju da
im sud i policija ne mogu ništa jer su oni gazde u kući.
Nasilje najčešće prijavljuju žene koje su godinama zlostavljane. Dešava se da žena u
toku postupka koji se vodi protiv njenog muža odustane od gonjenja braneći ga da je
to učinio iz nehata.Ona to radi najvjerovatnije pod pritikom ostalih članova porodice
koji je na kraju osuđuju da je ona glavni krivac što je njen suprug u zatvoru.Žena
našavši se u takvoj situaciji da je drugi osuđuju odustaje od gonjenja, i ona postaje
glavni krivac jer je u malim sredinama veoma bitno šta će reći javnost,
prijatelji,komšije,dok se u drugi plan stavlja pitanje kako neko živi i trpi li nasilje.
5
savjesno da postupaju jedno prema drugom, da nasilje nije u redu jer remeti čitavu
porodicu a u najvećoj mjeri se odražava na djecu.
Bračni drugovi najčešće ostvare međusobni dogovor pred socijalnim radnikom
odnosno službenikom Centa za socijalni rad, ali se dešava da se nasilje nastavlja
kad stignu kući. Dešavalo se da žena pred socijalnim radnikom a u prisustvu supruga
ne smije da kaže istinu jer se plaši posljedica kad dođe kući. Muževe posebno
pogađa to što njihove supruge pred nepoznatim licem razotkrivaju njihovo ponašanje,
dok se oni trude da sačuvaju autoritet i rejting u društvu.
Motivi za nasilje su raznovrsni, zavise od strukture i statusa porodice, od osobina
supružnika, njihovog neslaganja u određenim segmentima porodičnog života, a
posebno je kod nas specifično i to što postoje veliki uticaj i drugih,
npr.svekrve,zaove,jetrve,djevera.
Ono što je specifično i sa čim se susrećemo su fizička nasilja u velikoj mjeri.Nerijetko
smo upoznati s činjenicom da muž brutalno pretuče ženu i bez ikakvog razloga i
motiva, uzme joj slobodu zatvaranjem i izoluje je od spoljnjeg svijeta.Ovakvi slučajevi
javljaju se uglavnom u porodicama lošijeg materijalnog stanja, porodicama u kojima
je jedan član porodice bolestan i ne nailazi na razumjevanje drugog.
Svaki slučaj porodičnog nasilja je specifičan na svoj način. Poznato je da se za neka
nasilja sazna i posle deset i više godina trajanja nasilništva nad ženom, pa se
postavlja pitanje koliko je snage imala takva žena koja je u tako dugom periodu bila
izložena nasilju i izdržavala nasilje u kojem je sačuvala porodicu.
Izloženost žena nasilju ima duboke korjene u patrijarhalnoj strukturi društva i
tradicionalnoj podjeli polova. ²
Statistika o obimu nasilja u porodici – kada je riječ o BiH – ne postoji, ali evidentno je
da raste broj prijavljenih slučajeva. U nevladinim organizacijama, koje se najviše
bave prevencijom i suzbijanjem te pojave, smatraju ipak da je to rezultat povećane
svijesti žrtava, a ne povećanog obima nasilja.
Međunarodni Dan borbe protiv nasilja nad ženama je 25. novembar 2005. Inicijativa
Međunarodne zajednice da se zabavi pitanjem nasilja nad ženama, ohrabrila je
građane BiH da se i oni bave ovom tabu temom.
____________________________
6
nasilja u porodici, druga za žrtve trgovine ljudima, incest i nasilje u porodici za osobe
između 10 i 18 godina starosti. Između 2000. i 2004.godine, 50 djevojaka, 200 žena i
260 djece je našlo sigurno sklonište ovdje. Slične kuće su otvorene i u drugim većim
gradovima u BiH, a finansirale su ih strani donatori.
U BiH se prosječno događaju tri prijavljena slučaja nasilja nad ženama dnevno, ili
više od 1.500 godišnje, ali niko ne može ustanoviti koliko je još neprijavljenih
slučajeva, saopćila je danas na konferenciji za novinare u Sarajevu direktorica
Gender agencije BiH Samra Filipović- Hadžiabdić.
Osobe koje su preživjele nasilje mogu da ostanu u sigurnoj kući tri mjeseca, a
___________________________
7
boravak se može produžiti u slučaju da se ne nađe tzv. „izlazna strategija“ – odnosno
rješenje koje može podrazumijevati pronalaženje posla, ali i povratak u nasilničku
sredinu. Iako su siromaštvo i nizak stepen obrazovanja česti pratioci žrtava
porodičnog nasilja, ono nipošto ne zaobilazi ni one iz socijalno viših slojeva.
8
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici RS, usvojen 2005., predstavlja značajan
napredak u postupanju prema nasilju i njegovoj prevenciji. U cjelini, sadržajno je
sličan istom zakonu u FBiH. 2
Krivični zakon FBiH, kao i Krivični zakon RS zabranjuju nasilje u porodici (domaće
nasilje). Iako uvođenje domaćeg nasilja u zakonodavstvo može da se smatra
"revolucionarnom promjenom" pravog okvira, praktični rezultati implementacije
Zakona biće vidljivi tek nakon nekoliko godina njegove praktične primjene.
Porodični zakon ne predviđa nikakve mjere vezane uz nasilje u porodici. Jedino
definiše nasilje kao formu narušavanja porodičnih odnosa. Navodi forme nasilja i
potvrđuje njegovu zabranu. Ne navodi mjere koje se odnose na nasilje u porodici u
slučajevima razvoda, stanovanja, starateljstva nad djecom i prava žrtava nasilja.
Krivični zakon FBiH ne kriminalizira eksplicitno trgovinu ljudima, ali predviđa
kažnjavanje pojedinih elemenata, uključujući držanje u ropskom položaju, otmicu,
prinudu i protivpravno lišavanje slobode. BH Krivični zakon iz 2003. eksplicitno
kriminalizira trgovinu ljudima kaznom od jedne do deset godina zatvora. Krivični
zakon RS kažnjava trgovinu ljudima kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Zakon o osnovnim principima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i porodica
sa djecom FBiH koji je usvojen 2006. uvodi, među civilnim žrtvama rata, kao
posebnu kategoriju žene žrtve/preživjele ratnog silovanja, a koje mogu ostvariti
specifična socijalna i druga prava. 3
Posebni zakoni, pravilnici ili uputstva za različite institucije koje se susreću sa
slučajevima nasilja nad ženama ne postoje. Ne postoje posebni odjeli koji rade na
problemu nasilja nad ženama u institucijama sprovođenja zakona, osim u policijskim
stanicama i upravama u većim gradovima.
2
Službeni list RS 118/05, 21. decembar 2005.
3
Službeni list FBiH 39/06, 27. juli 2006.
9
6.ZAKLJUcAK
Vjerujemo da nasilja ima mnogo više nego prijava i mnogo više nego krivičnih
postupaka podnijetih protiv nasilnika.
Žena mora da bude dovoljno hrabra i da nadležnim institucijama ispiča ono što
se dešava, jer samo tako može pomoći i sebi i drugom.
Veoma je bitno da žrtva nasilja zna adresu na koju se treba obratiti.
10
7.Literatura
11