ORIJENTALNI 11 L' INSTITUT ORIENTAL

U SARAJEVU SARAJEVO
PRILOZl
ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 1 ISTORIJU
NARODA POD TURSKOM VLADAVINOM
R V U
DE PHILOLOGIE ORIENTALE D'HISTOIRE DES PEUPLES YOUGOSLAVES
SOUS LA DOMINATION TURQUE
VI-VII
1956-57
REDAKCIJA:- RJ!:DACTION:
Dr BRANISLAV DURDEV, NEDfM FILlPOVlc,
ADEM
D-r
ZA VOD - SARAJEVO
1 9 5 :s
Glavni i odgc.vorn.i urednik:
FILIPOVIC - Tehnicki urednik:
ADEM - Tiraz 1000
pr;ffijeraka.
' daje .redakcija.
!Pisa: . SaJ!JaDevo,
Vojvodf! R: Putnika '1.
SADRZA.J - TABLES DES
str.ana
Teufik Muftic, Jntens1ffkacij!l u al'IIIJII!Ikiom - Swr dans da langue 5
Omer M'Utc, En-;nemliyye fi we-n-nazhwiyye - En-;nem-
diyyJe fi we n-naihwiyye . . . ,. . 39
SaCir Sikiric, Divan Methmed iRellld'a - Der des Mehln<!d Re!lid . . . . 55
Bejti:C, .n:am1'E!S'IJ:Iik KukiW:\ca 1 njegove u Bosnl
{1752-1'l56 i - de Bosnie Mehmed Pacha
et ses fonda!ti<!ns pieuses .en . . . 77
Ver"ena Or!ijenta1ni \l)'l"ed'metl u renesansnom - objlects at
iDulxrovinJik the Renaissanoe . . , . , . . . . . . . . . 115
Zagorka Janc, u istams!kom ootroiomrom splsu instJJtuda u Sara-
jevu - MJnia1Juores Jn :l:slamfuc !l"eoord aot the Olf
Sairajevo . . . . . .. . . . . . .. . . . . . . 139
Branlslav flurdev, ilrodeks - Der der
Ta7J11Ib Methmed ve 1571! ltarli.hinde Bosna
alakadar birlkac veslika - Une i.ettre de de et
147
quelques dooumelllts relalti!fs Bosni . . . . . . . . . " 159
Adem Ha-n<UIC, D!Jploma suJJ!ana M1JJI'ada IV R.a!koci1u
ni!P1om des FV Georig iRa!koc:zy 175
Buturovic, Isprave poroddca d.z tnahlje Neretve - 'VIOil S!poahi"
(Feuda!Lhem-en iFam.l:liLen tder 1Neretv1a (INerenda) . , . . . 193
Mu:IIC, lzvjoeSta-Ja djeloQ'Vanju Josi!Pia JUI'j,a
!l"appot'l!s otures SUII" l'aetiJv'ite de Josjp Ju:raj . . . 259
Dva Jtron,qgrama smr:tl mooOO<rSl<Dg leggto:ra
.Zwel Chrono!II'alnine ilber den des Mostarer stlif!ters Ce1van 275

Fehim Ba;ra,ktarev!C, amiv 1 tispisi njega :..._ Les .Arohlves Cen.tra-
[es d<e Oo:ns.tantm:rople et 11:eu:rs , : .. 283
OCJENE I
L. FE!kete, ii>Ie .Jn d<ett- Wrkisohen FinanrzNerwa!.'i;ung (F. . . 301
Francesco storia (F. : . 304
cre de Genealogie et de Chronologie po1Jil" de il'J!slam (F.
"' .... ....................... ...... .
307
1*
Strana
60 d<Jg'Um yi!bl. Fuad Koprillil Melaznges Fuad Kllpa:illil (F. Ba:i-
. . . . . . . . .
L. JS];andc end Works (F. .
L. Moslem Numismat!cs (F. Bajrak.tareviC)
'fur!jko...b'ilgarslci . . . . . , , .
Su!Jtandsche Urtronden Geschiohte osmanlsohen und
309
312
315
317
am II., des 1, II f>ur4ev) 318
Dr. I. Aii-Qaw!i!du-l...asiisiyya :ti: d:ilr!isatl...J....f!iris!yya (S. 320
Lulgi indioeu:ropeo MuftiC) . 321
Henri Fdeisch, l'etude des dangues setmtiques 322
G. Johannes Der lm Semttirohen MuftiC) 322
Chaim Rabln, Ancierut West-A:ral>ian 322
Johe:nn Filc'k, MuftiC) . . . . . .
Johann Filok, Die Studien :ln Ewropa bis lin den A<nfang 20.
MuftiC) . . . . . .
Dr. Weihr, IDer Elatilv Muftic) . .
Glasnlk akademlje nauka, god. XXVIII, sv. 1-4 (0. Mu!!C)

324
F. Bajrak.tarevlc, Dapuna Olanku su zvali Beogred .
TEUFIK MUFTIC
INTENSIFIKACIJI U ARAPSKOM
UVODNA RIJEC
U prvom redu da vidimo Sta. zapravo razumjetl pod pojmom 1 n t n-
s i f i k i Prije nego sto rekli kako cemo shvatiti u ovom radu,
navescemo definiciju koju daje Kamil Zvelebil
1
polazeci od formulacije Vilema
Mathesiusa, kaze: lntensification is an expression of high degree of quality
or intensity of doing or being. PrihvativSi tu definiciju i reei eemo za
intensifikacij.u ovako: njen pojam obuhvatao sva ona jezicna sredstva koja sluze
za izrazavanje intenziteta relativno vHieg stepena osjecanja vezanih uz pojedine
osoblne lica, predmeta, zblvanja i stanja, koje se odnose na njihov sastav,
oblik, broj, brzinu i dr.
Kako su dakle u pitanju jezicna sredstva za izra-Zavanje intenziteta, po-
trebno pogledati sta u vezi s tim kazu pojedine grane gramatike arapskog
jezika, to uglavnom i osnovni zadatak ovoga rada. Medutim se s druge
strane radi i pojavi koja se tice izra-Zavanja ljudskih osjecanja, dakle pojavi
psiholoske naravi, trebalo prici i s te strane. Po1azenje s tog stanovista
i pri proucavanju jezicnih pojava potrebno i korisno u mnogom pogledu. U vezi
s proucav!lnjem arapskog jezika s psiholoskog stanovista izra-Zava se Horten
na slijedeci nacin: .Man darf das Arablsche nicht nur a:ls eine Masse von Formen
und syntaktischen Verbindungen auffassen, dre ged.iilc'htnismiissig erlernt wex;den
miissen. Eine. verstandesmi.issige einsichtige Behandltmg der Sprache sucht
dem Weshalb und Was der Tatsachen, die Harmonie Sinn und.
Form, Qedanke _und Stoff, Seele und der. von ihr. gestalteten
Pitanje izra-Zavanja intenziteta spadalo. dobrim dijelom u domen seman-
tike koja kako izgleda, dosada prilicno zaneniarena- u Psiholo-
sko prila-Zenje pitanjima arapskog jezika nije bilo dovoljno zastupljeno, iako
upravo arapski jezik pruzao u tom pogledu siroko i polje rada.
.tome se Horten izra-Zava ovim .rijecima: Noch unbetretenes Land, voll der
1
U radu: On and i!n. '11amil, Arehi!v Qri"elltblni, Praha 1005, w.
XXIII, 400.
' u studiji: Zeslleni jako jevy jazy.lrove (Intens!fiootlm! and
pnas)l; as phenoroena?, Slovo Pmhai 1938, 4, str.
U poglaJVl;iu: Anhiang OXient!Eil'eilde iiber die .drei <\<r.i.
heutirgen Orientw iz djela: Die Philosophle

str.- :}111.
6
Teufik Muftlc
fesselndsten ffir die kornmende Forschung, ist die gesammte, feinere,
psychologische der Linguistik sowobl in Lexikographie
wie Formenlehre und Syntax.
Za svaku pojavu m:oZe se reCi da vezana za sva pod,rucja
gramatike, tako naravno i s pitanjem izrazavanja intenziteta. Iz toga razloga
smo i bar ono tome na koje se sve nacine u arapskom
knjiZevnom moze izraziti intenzitet. Nazalost iz razloga nije se svim
podrucjima mogla posvetiti podjednaka paznja, ni kao cjelina nije se
mogao potpunosti zahvatiti ni liirini, narocito ne kako to
poZeljno i potrebno, okvira ovoga rada na prvom Tako npr.
. vezi s fonetikom trepalo nasem posvetiti mnogo vise
paznje, kako smo to uostalom iStakli tom se nastojalo dati bar
jedan primjer, ali se vjerovatno desavalo da taj moZda nije dobro
odabran. Inace moZda potrebno dati mnogo vise dobrih primjera, medutim
nije ih tako lako ni pronaci. Bilo svakako dobro da su obja5njenja uz
primjere, i inace, opliirnija i temeljitija-. s obzirom na ma-
terij-ala s jedne strane, na ogranice'n koji rad mogao da doblje s druge
strane, naravno da smo se niorali, vise ipak zaddati samo na
onom sto najznacajnije, otvorenim i sve8tranije analize
kako obradivanih pojava ovom radu tako i svih onih koje iz raznih razloga nisu
dol!ie razmatranje, u s: pitanj!'!m arapskom
Nije mi poznato da 'se neko posebno bavio ovim. pttanjem u svim njegovim vi-
ga vaznim za' arapski. jeziik, smo da ucinimo koji
korak dalje na rijegovog rjesavanja radi postizanja jednog jasni-
jeg pogleda u teoretskom 'u vezi s . tim :i sa srodnim pitanjima, kako
se ooda, !118. toga, moglO laMe doci do boljih na prakticnom
J?olju na pr. u vezi s nastavom ili inace pogledu arapskog jezika uopee.
I

Iduci redom koji pri obradi pitanja gramatici prvo
eemo govoriti onim sredstvima .. intenSifikaci1e' koja se
na glasoVn.oj straD.i jezienih pojava.;
()Qredenje akusticko--flzioloke ,govonrih. gl!asova
nacija mogu s.vojom cjelinom ili pojedinae.no poslllZiti i u svrhu i.Zrazavapja in-
tenziteta osjeeanja k01ja U: vezt s tim (fon:emima) ili pak njihovim
grupama (modemima) 'itd. ia njih naime da samom svojom prirodom
mogu izrazavati izvjesne sadrzaje i njihova odredena svojstva Ustano'Vljeno
da izmedu njih postoji odredena inotivacija. ,.
I stari ara:J?ski gi;amaticari, pocev od .. El-I:!ailila, OIVU podudai'-
izmedu 'gl.asova i Odredenih znacen:ja vezanih za njih. NavodeM
Hort<m, str;
"> tome Itaze <JIVako: Es m nun festzustellen, dass sP<raclilaute
in vielen Sprillchen AuSdru'ck dec glefCheri Idee verwandt werden, 'Wais doch wohl n>Jichts
anderes heiJsst, a1s d26 zWischeri dem. uild. d:em t.aUt oc'IOr
kOI!Ilplex Motiv.iertl!ig (Die der. im
Oriens, Leiden

.. 6,. No. . str.}m ..

linrenSiifJikJactji u
7
primjere za takvu podudarnost uzimajuci ih od raznih autora) kaze
ova:ko:
JI.J.I ti fll .u. -:')1 ..:;;_,\; --4-' 4:--\..:.. J,l _};;\;
J_".!l li_,...JI )l..., ...;,;.\_, Jil JJ,)I 11
1.- )t.r IS}I 11 IS.f""':.ll
Od primjera koje on tu navodi odabracemo samo neke od onih koji su u vezi
s pitanjem intenziteta . npr. on '17eli:
7

)"'11 l..lllf:t} .I.J\ IS}I i;.Dill 1..11
Navodeci primjere iz djela El-Gemhere od Ibni Dureida ka:Ze on ovako:
.:, .. _, _, 4:.:11 t:;JI _, .:)1;11 r)l.s:::JI .Ji;JI
Evo dalje jedan primjer koji Es-'Suyup: prema
Jk.!l _,...,., ).tl
Zatim on navodi ponovo nekoliko primj.era iz El-Gemhere:
10
.;:.;-"" c;.f}CJI
. . -- --- ---
,ju .1!.1 ..111 .:!11.) c:'JI .;:.;_,... t-' rl,..l.)l.}\.1.'1
l-.:J ISjl J.f.lj.J
Jc>l </' blkll .:,.0 \S_,il bl..:ll
jeCJa.n pr:ema: djelu
od
I;....P \11 ;.oi..:JI '":'jWI
:Primjerima (kao i drugim koji se navOde u tom poglavlju
Muzhira) vidi se da znaeenje :h intenzitet osjeeanja vezanih za njih zavise od
kvaliteta ikonsonanata ilrojima se te rijeCi jedino i razlikuju. Kako se iz nave.,
denog teksta. moglo r.azabrati, arapski gramaticar:i pripisiva!i su kv'aliteti.i pojedi-
nih sug1asnika sporobnost istraZivanja intenziteta: Iz navedenih primjeta uzeEemo
te parove suglasnika stavljajuci naprijed od njih (i radi
sti pi!iuci ih u transkripciji kao i u siicniffi slucajevima u ovom radu). Evo .tih
konsonantnih grupa:
h-1;1 h-g, t-:ri, r-n, t-t, q-k, z-r, t-d, h-g, i
Postavlja se sada pitanje li su ti suglasnici (da:kle ovdje: !!; t, r, q,:
z, t. ekspresivni zadsta samoj sV<JOjoj fizioloSko-akWJti,Ckoj prirodi tj. da li su onL
s obziroina na to opcejezicni (ukoliko se. javljaju . u drtigim jezicima) ili oni tu
El-Muzhiru fi we enwii<i-hii, 1325/11107,: sv. I, :34.
7
Es-Suyiip, I, &tn 32.
I, str. ;!2 ..
Es-Suyiiti, str. 33.
Es-Suyiij;i, :I, str.
11 E!$-,$Uyfiti, il;>id., !, str. 34,
8 Teufilk:
osobinu imaju samo u arapskom (i eventualno u njemu tj. semitskim
jezicima), te u tom slucaju znacilo da tu svooju izraZajnost zadobili mozda
relativno kasno i to samo unutar pojedinih srodnili semuntiOkih grupa (kao sto
paxovi

Iz gornjih primjera mogli smo vidjeti kaiko neki glasovi svojom prirodom
sluze za oponai!anje zvukova (eemu pored toga sluzi i sam ob1ik rijeci - kao Sto
npr. kod i)). ;,;_;;.) i dr.), te to. bila, prt;!ma Marchandu,'" njihova imita-
tivna funkcija, pored druge njihove funkcije Q.a zaJ :i.zraZa.vanje osjeCa.nja ve-
zanih za doticne rijeei, tu njihovu funkciju naziva on afektivnom (ovdje na
primjer kod .parova rijeci koo sto - .:11 <:.,. - <;<. itd.).
Ppred suglasnika kojima jedino bilo dosada. govora u vezi s osjeCa!njima
uopce pak obzirom samo na pojedina njihova svojstva kao npr. rta njihov in-
tenzitet, sto nas ovdje prvenstveno i zanima, treba naravno spomenuti i
snike. sve zavisi od nacina njihova izgovaranja, u prvom redu od nag1asavanja
pojedinih vokala citavih rijeci bilo pojedinaeno u sklopu recenice dakle, kratko
receno, to zavisi od onog sto se u gramatici naziva akcentom odnosno intonacijom.
Evo npr. sta u vezi s ovim veli pro:fesor J:lalil Es-Sekiikini govoreci tome
cemu raspoznll'je uloga rijeci u recenicP'
... u.A: .:_,1 .U>\1.1 IJI.: .:.0_,...!1 C:,:l}/1..-!.it
J\i \{'
.:.._,.., ..;..,.+.... U _r.. cll; \.;- i:.> jll \.:"- Jl
._lfl..!l ;1 ._IJ..,_rll)l 1;1 c..lp 1)\
_,1 .:,-\s"' 1;1
&-
Ovdje .se, kako vidimo, ukazuje na akusticko-fiziolo5ki paralelizam izmedu
i osjeeanja (koja treh,a d:a. izrazi), npr. njihovom intenzitetu odgovara
intenzivniji nacin artikulacije (tj .. naglasavanje) pojedinih glasova odn. rijeci.
Tako npr. u tzv. ekskiamativnim retorsikim)

u kt>jima dolaze do
izraZaja jaka, intenzivna osjecanja, njihov intenzitet prvenstveno izrazen poja-
canom artikulacijom samili upitnih zamjenica priloga koji se inace
ne razlikuju od takvil:i. zamjenica i priloga kao sto su npr. 'ts1 . (. '
itd. . .

se; govooeCJ! pitooiu, lzraZa.va na slljedel:i" nacinz Anderseits

begegen in den elnzelnen auch GOIJiche Phoneme oder von Phoo:emen,
der.en: Mo11phemchaliakter nur dein Syutem eJner Spra.che elgen ist. In Fall
!)esteht kelne zwisohen. sprachJJ!chen Zeichen und dem unterl!E!genqen.Bezeichne-
ten. V'iele von ddesen Moophemen sind erst elner Gruppe dS gleichen se-
mantischen Fe1des I:bld.. str. w.
Marchood, iibid.,
u <radu: ff Meje1lefnl Megmei-1-luiatl 1955, dio
VIII, str. 315.
'" VJdi tome: Arabische Syntax, Heldelberg 1!}21, i to pod: Exkilamaltive
Flmge, str: 3&-41, & 2!,
9
Evo samo dva od Reckendwfovih primjera uz lroje on napominje da
zamjenica u ovakvim reeenicama stoji Zur Vergrosserung f.& kao u

.:S.;t :Si Wei'ch ein Mann im Kampfe! Primjer za upitni prilog
ovaj: .;..1:: 'rS'" Wievie1 Feinde stehen vor 8.!
17
U pitanje, kako se kreCu razlike u jacini, visini i .. drugim osoblnama vokala
koje su u vezi s izraZa.vanjem osjecanja, nije nam namjera u1aziti, jer
to pitanje trebalo ispitivati na zivom govoru i pomocu odgovar&juCih tehniCkih
drugih potrebnih sredstava, medutim nama prakticki neizvedivo.
II
SREDSTVA
druga redu doo1a takva jezicna sredstva kod kojih sam po-
jedinih rijeCi .ukaiuje na pojacan intenzitet osjecanja ozn.acenih tim rijecima. Tako
u postoji vie posebnih koji za izrazavanje intenzi-
teta. su tzv. (tj; intensive. forms, kako ih naziva Wright).
18
Es-su-
yfiti lreze (prema Ibni J::laleweihu u da takvih in-
tenziteta 12. Evo njegovih primjera (uz izvjesne nebltne izmjene):
10
1) ..;LJ
fa"iil-
5) mif'il-
7) .;1 jl'
9) fa"iilet-
11) feiilet- i
2) .>J.i.
4) feiil- .>J.IS.
6) mifiil- ;U....
8) feiilet- '
fO)
12) znif<iilet-
Kod Wrighta nalazimo ovom i fe'il dij!}lektalno i fiil
npr. k;od rijeei:
Za f u ii l, f i i 1, f ii 1 f ii 1), f u 1 i f ii ii 1 veli
da su rjedi nego sto f ii 1.
21
ovim zadnjim primjerima vidimo
da se nalazi nekoliko njih koje nije spomenuo naime ovi: f i i 1
addicted to exceed]ngly ver.aJCious, ..;:_,.;. very liberal i dr.
Wright navodi je4'1ni za obltlt f 'ii naJme kod rijeei <SJ)


Zatim ne spominje ni f 'ii 1 ( timid, r.JJ ili
primjeri koji ovog imaju i f u ii 1: ..,._,;,;
most ho1y i dr.); f ii ii 1 rijecima: JJ.>I> timid, spy itd.
18
Reclrendmf, iliid., str. & 21.
1
7
Reakendoo:f, ibld" str. 41, & 21. ,
18
w. Wright, of the Ambi<: LangWge, Tbl!rd Editioo revised w.
Smith and de G<>eje, 1955, Voil. I, str. &
10 Es-Suyiiti, II, str. 156. -
WI'ight, ilild., I, str. 136 D, & 232.
21 Wr.ight, I, str. 137 D, & 233.
22
Wnght, I, str.l38A, & 233.
10
Za. oblike m i f 1, m i f 1 i m i f i 1, . kaze Wright
20
da oni, strogo
imenice i to tzv. nomina instumenti, se neke
i kao pridjev onih koji vrse ne5to mehanicki, iz navike; i
slieno.
Evo nekoliko primjera za m i f 1 (koji takoder ne navodi
.(= koji mnogo odblja, kao _znaci top), rJ.,oa.a
ve '!'arrior, J.l,. talking nonsense, ta1kative, i dr.
Da1je veli Wright da (tj. kao intenzivni) imaju i
tefca1, tifca1, tifi"al, tifca1et i tifcilet. Evo nekoliko njegovih
primjera za ove

t f 1- ..,..w given to or sp()rt; t i f 1- ..,..w; rUI;
swallowing morsels, greedy; t i f i 1- ..,..w; rUI;; tUI; talking and foo-
1ishly; ..,...1.u:J mendacious; t i f 1 t- <.13 very itd.
Mnogi od se pro5iriti sufiksom (naravno
samo' oni koji ga vec takode u izrazavanja intenziteta
pak za njegovo pojacanje ( .l(t:J ), kako navodi Wright.'" Ovaj Et-Te<a-
naziva spominje i -m istieuci da izrazava intenzitet
.... , ,. ' -- ...
navodi nekoliko primjera za njega:
27
r'JJ r+=--,
Neke od sa - t vidjeli smo da i
(f i 1 t, f u 1 t, f u 1 t, f 1 t, f 1 t i m i f 1 t). Evo sad
preosta1ih takvih koji navedeni kod Wrighta: f i 1 t- '4;..)
f 1 t- very generous; talki.ng mucih and lt'8Sh1y or
foo1ishly; f i i 1 t very cantrarious; f u 1 t- very timid; f ii-
1 t- wary or cautious; U;U very timid; t f 1 t- ;:!W,addicted to
or sport; t i f 1 t- <lt,AJ eausing . great wonder or
marve1; very 1earned i dr:; t i f i 1 t- much addicted to play or sport;
t i f i 1 t- swallowing huge morsels, very greedy, Mill Wking
ahd foolishly.
Skrenetno li na svih ovih oblika intenziteta, mo-
remo lalko zapaziti neke njiliove karakteristike u tom pog1edu. Jedna od njih
spomenuti sufiks - t kojim moze prosiriti i pojacati) dio ovih
Zatim pada u oei upatreba vokala (prolongacija) kod velikog broja .ovih
formi. Ima s prefiksotn t -. Konacno skoro pa1ovina svih ovi,h oblika
ima udvojen drugi .radika1 (getninacija), dakle i udvaja!llj:e korjenskih suglat-
shika jedno od znacajnih srecistava za

Na geminaciju. cemo inaici
23
I, str. 138. &
WI'ight, I; str. 138 D, &
Wnght, I, str. 139 &
Muhamm.ed Jsmiicil Fiqhi-1-wgati we esriiri-1-
1313/1900, str. 284. .
., ibld., str. 28G.
28
Wl1ight, fuiJd., 1, str. 100-140, & 2G3.
Vidi u vezi s tJ.n Wehr, Der amhische E!Ja.ti.'V,_ (sepamlt iZ:
geistes- sozWwissenschaftlilchen A.k.ademie der WissenSchaften und der Litera.-
tur, Jahrgang 1002, Nr. 7), str. 571 (7) .. Zro OV() cemo ltr.altiml
11
i kod nekih drugih oblika kojiroa govo:ra u vezi s intenziteta
glago1a i oblika izvedenih iz njih (deverbalia).
spomenuti intenzivni m i f ' 1, m i f ii 1 i m i f i 1 mogu se upo-
trij.eblti i neki drugi tj. mogu mogu. se i supstantivirati. U tom po-
s1jednjem s1ucaju, i pored te promjene, pojam intenziteta ipak
donekle sacuvan, jer npr. f ii1
30
tada oznai:av.ati vr1o cesto stalno za-
nlmanje kao sto u primjerima: i s1., nekad oznaca-
vati orude tj. srdstvo pom'OCu koga se sta1no obav1ja neki posao, kao sto
s1ueaJ kod m i f 1 i td. Tako npr. i s f ii 1 t koji vrlo
produktivan u savremenom arapskom jezi:ku. Evo samo nekoliko primjera iz mnostva
novoobrazovanih rijeei pomocu toga ;....1; (podmornica), oJI;J.
(avion), (mitraljez), (kosacica), <-\;r (mlatilica), (ok1opnjaca) i dr.
ELATIV
Specija).an intenzivan pridjevski !1b1ik i tzv. e1ativ (J:,aA:JI..-1
njemu se Wehr izraZ!lva na slijedeci nacin (g9voreei tome da oblcan prilijev
u pozitivu moze nekada imati superlativno znacenje te navodi primjer iz Qur'iina:


Aber an die Stelle einfacher Adjektive sind im Arabischen intensive
Eigenschaftsbezeichnungen nach dem Muster afa1 i:n w'eitestem Umfang getreten,
wenn ma.n einen relativ hohen Grad einer Eigenschaft ausdriicken wollte, a:J:so im
Sinn unseres Komparativs und Super1ativs. Die primiire Bedeutung von afa1u ist
jedoch die eine5 stark Positivs (akbaru gross, gar sehr
gross 11.), und wo nicht durch den weiteren Sinnzusammenhang oder
fester syntaktischer Typen zum Ausdruck kommt, dass eine relative In-
tensitiit gemeint ist, d. h. dass die Eigenschaft im Verg1eich zu anderem oder inrrer-
halb eines Bereiches. eine hochgradige ist, soll eine abso1ute Intensitiit ausgedrilckt
werden, und wir haben demgemiiss eine nichtkomparativische und nichtsuper1ati-
vi:sche zu wah1en.
Primjere gdje ovaj (i ostali u vezi s njim kao !ito pripadaju<Ci
za rod f u 1 i dr.) oznaeava taj re1ativni intellzitet ij. kada za oznaku
komparatiya odn. super1ativa, neee

zaseb;no navoditi jer su
sasvim Medutim nave!ieemo neko1iko primjera kada f 1 u apSo-
lutni intenzitet tj. kada dotieni pridjev oznacava visok stepen ookog svojstva
ostale preilinete pojave koji takod.e imajti takvo svojstvo.
Evo samo dva primjera koje daje Reckendorf za upotrebu
f 1 (prvi iz Qur'iina):
82
wa J:iuwa ahwaiiu a1aihi und es ,ga.r,
ihn .. (il drugi jedan. Ferezdeqov stih): bana 1anii baitan daa'inluhil a'azzu wa
atwalu ... er uns ein Stiltzpfeile:r gar stark und 1ang sind.
30
Za ovaj oblik (kao i za. nek:a se pogl<a.ju ikoo i mnogi drugi ta:kvi
prim'jeri u rjeOOiJk!u: filr die der Ge-
genW11na, I.eJiprzig 1952 IOO;;iem novij.em rjeeniku jezllm),. za1 ovad !l'j'eOn;ik
AW.
'' str. 567-56&

32
str. 569 (5).
12
da ovaj (kao i pripadajuCi mu za zen-
ski rod i im-a. nekad znaeenje na!ieg pozitiva npr. ...{'JI._.,;I!I Ve-
liki (Mali) Medvjed < ..,..;'JI > J>'JI Bliski Istok; ili zenski rod: .s_;...\1 t;\
Azija; ...,J>.JI...-.}-1 Svjetski rat, Velika _Kola (zvijeZde).
Poznata konstruk:cija. kojom se eJativ ilrod prildjev.a lroj1 u po--
oblik f 1 kao npr. Sto od pridjeva .;.:1 elativ
Uzet dakle elativ pridjeva koji svom pokazUje jak mtenzitet i uz
infinitiv izveden od korijena od koga i. dotifui pridjev. Ovakav
elativ tvore i participi pro!iirenih glagolskih vrsta. ovome naci
se. sva!koj gramatici arapskog jezika. '
Poznata i genitivna veza elativa iza koga wj konstrukciji dolazineodre-
deni genitiv dotiene imenice npr. J,:JI he is. (or the) most excellent ma:n; ili
palk doticna imenica mora ha neki nacin odredena (npr. pomoeu odredenog cla-
na) kao sto two are the most of the truth-
ili J.l .".:.1 ..:..il thou art the greatest poet of the people of thy colour.
Iza. ei'ativa eesto dolazi imenica (u tzv. koja ga
oznacava ga zato Reckendorf. i zove Akkusativ der Spezialisie-
rung), njegova funkcija. zove se temyiz. Evo primjera za to: =
trefflichster Mann ili ..,.1:11 r!'-l.der hochste Mensch an Rang i sl.'"
Pojacano znacenj:e ima i sam pozitiv pridjeva u genitivnoj vezi, ali tome
se govoriti kasnije, i ovo u vezi s elativom spada naravno_u sintaksu. Stavljeno
pak ovdje radi'cjelovitosti obrade tj. elativa.
OBLICI
Za. izrazavanje intenziteta kod glagola (i iz njih izvedetlih imenskih
sluze arapskom izvjesni za koje u prvom redu karakteristiena
geminacij.a. najprije treba vrstu glagola: koja ima oblik f 1
trecem perfekta koji se navodi kad
rijec npr. .;4' . ._.,.;:. drugih znacenja ovog, oblika
(faktitivnog, estimativnog itd.) ovaj oznacava, i tc da se radnja glagola vrsi
s velikom jacinQm tj: intenzivno. On mi>Ze imati i sr9dna znacenja: ekstenzivno
tj. mi>Ze pokaziv.a-ti..da radnja obavlja dugo vremena (temporalno eks-
npr. $.'i vriii velik broj lica .ekstenzivno) npr. .!l.r. .;-,.
iterativno tj. oznaciti da ta radnja ponavlja kao npr. k:od
glagola Jr,

.
I petavrsta: glagola (koja se izvodi iz druge prefiksa t dakle
Ov.alkvi i sJiiOO.i :pr.imjeri nek.ao se vid!e npr. u: Wehr, Aw.
: etait:Wa. ;_ nacmu rijegowa! <Ne ironstrulkci:ie nclta se vidi:
Wfrj;gh'f;; 1, str. 141'-'-143, & upotrehi il sa..nekia Wehx t dr.
Ov?- tri gomj:a primljiera 1 sllime Wdi Wright, str. 226-229, 93.
30
str. 94, & 54, 2.
31
svemu QWII!e 'Uip/(Jiredi: Wnght, r, str. 31 &
13
imati t f < < 1 imace cesto intenzivno znacenje kao sto npr. kod sli-
jedecih g1agola _,.s:i .:;,;U itd. Inace su g1agoli ove vrste refleksivi za glagole
druge vrste. Kak.o istice Wright,a razlika izmedu nekog g1agola pete i glago1a osme
vrste (u kojoj mogu talk:Qder ref1eksivni) u tome sto npr. glago1 osme vrste
.:;fi\ oznacava obleno razdvajanje, dok znaei rastav1janje u vi/Je skupina pak
u raznim pravcima, te _dak1e ukljucuje i pojam intenziteta.
Dalje treba jos dvije g1agolske vrste izvedene takoder putem ge-
minaci.je radiikala. deveta (koja se tvori od prve udvajanjem treeeg radikala,
imati oblik i f 11 npr. <J"!.>I i (koja se obrazuje iz
IX du1jenjem f t h u drugom slogu dajuci tako i f ii 11 npr. to
scattered or disordered; to comming1ed, confused, or 1anguid; to
dishevelled itd. Spomenuto udvajanje treceg radikala treba, prema Wrightu, da
na to da ove vrste zapravo prvobltno oznacavaju intenzitet. On da1je
da nekim XI vrsta oznaeava visi stepen kvaliteta nego IX, ali da on mis1i
da se ovi zapravo ne svome znaeenju.
I oblici rjedih g1agolskih vrsta (XII-XV) izvedenih od trokonsonantskog ko-
rijena uk;1zuju na intenzitet kada se. uporede sa sinonimnim izvedenim
iz korijena, i sa drugim. T.ako npr. g1ago1 XII vrste (koja ima
i f u 1 znaci:
40
postati jako grub, hrapav i s1., dok glago1 prve
vrste ima znaeenje grub, hrapav i s1. Intenzivno znacenje imaju npr. i ovi
g1agoli te iste vrste: to -covered with 1uxuriant hevbage; to green
and rank (of p1ant), to 1ong and;thick (of the hair).
Evo jos neko1iko _primjera za ostale ove g1agolske vrste:
XIIi vrsta (sa i f w w 1 npr. to 1ong or 1ast long, to
go quicldy; to last 1ong; >.PI to heavy; .I.JI to c1ing or adhere to firmly itd.
XIV vrsta (sa i f ' n 1 1 npr. to 1ong and thick;
to go quick1y.
XV vrsta sa i f' n 1 ii (npr . .s.J.:Icl to stout and strong; to
swollen or i.nf1ated, to filled with rage t sl. . .
I eetvrta vrsta g1ago1a od ceti.ri radika1a oznacava prema W_rightu
ekstenzivno ili intenzivno . visok stti.panj neke intrazitivne radnje, stanja ili svoj-
stva. vrsta ima i f' 1 11 Evo neko1iko njegovih primjera: rl>l to
very dark; to very blgh .or .proud; Ji.;..l to rise high; Ji....l to very hard;
JUI fx? shudder with horror itd."

Kod svih gorespomenutih glagolskih vrsta, kako sami cisto glagolski
(npr. perfekt, impelfekt itd.), tako i imenski dblici (npr. glagolski pridjevi1 imenice
i dr.) zadrZace svuda svoje intenzi.vno znacenje. Medutim. postoje izvjesni
38
Wright, I, str. 37 &
30
Wri:ght, I; str>. .43 .511 t I, 43 D-44 & 59 Rem. 'Q.
Wzight, I, str. 4.6 i 47 & i primjeri za sve ostale vrste (od XII
-XV). ' '
" Wri:ght, 1, str. 49 & 72.
14
kod glagola (dakle i kod onih koji ne intenzitet), koji
u direktnoj vezi s intensifikacijom. Mi/31jlmo naime na : odn.
(emr we nehy) i imperrekta pojacane s tzv. ,;,_,:11
napomenuti. da imperativa (i stoje zapravo i ina:Ce
vezi s odn. s afektivnom stranom jezika, ali kako su oni gra-
matici opsirno obradeni, mislim da P<>trebe da se na njima posebno zadrZa-
vamo (kao primjer neka onaj koji naveden kod figure apostrofe).
U vezt. s ovim mogao se spomenuti i nepl:"omjenjJ.jivi oblik f ' ii 1 i u
imperativa kao sto u primjerima: preseht! ,J\.i- beware! Jl.; alig}J.t!
liSten! Al.; let alone itd!'
Ka:ko poznato, pojacani kojima Wright daije naziv ener-
getic kod se zovu Energikus),1 tvore se od onog koji se
zove (kod Wrighta to jusiv, zato postoji i naziv apokopatus). se
vrsi tako da se na odredene nj'egove oblike doda :Sufiks - n n ili samo - n
npr. odn. (od ). Iza u javlja se -.n: n i npr.
< >. . n piSe se sa .:. .:: ili pak sa koje se izgo-
vara kao dugo Tako npr. Wright, govor.eCi energetJk.u kod imperativa, u
reeenici da neki gramaticari (i.slicne sa dualom
s intenzivnim (;.f ":11
Kako nas ovdje zanima prvenstveno semanticka strana, to ne6en;10 zalaziti
pojedinosti tvorbe ovih oblika, xwgo cemo dati samo koji primjer. njih'<tve upo-
trebe reeeniei. Evo najprije jedan ptimjet za n n (iz ....
,.. -- ., ---,<"t ' ..
(Vi4imo da pojacanje izvri!eno i
priJ.oga 1 govora kasnije). Za n primjer: ;:i,j; sie wird
einholen.
46

U arapskom postoje dva g1agolska koji na-
roCitoj konstrukciji u svrhu iznenadenja, divljenja i sliCnih
osjeeanja. prvo f 1 (tj. trece lice mui!kog .roda perfekta
aktiva I vrste) ispred koga, dode cestica: m . iza njega u rijee k.oja
ono sto izaziva navedeno osjecanje. Ovdje ne ulaziti to od kojih
'se glagola tvoriti. kako ovaj tako i slijedeCi ohlik, od kojih opet ne mooe,
jer nas, kao i inace, :zanima samo veza ovih s izrda.vanjem inten-
Zi.teta; Uzeeemo sada neko1iko raznovrsnih primjera koje navodi Wright: J,;JI!..
what an excellent man Zeid how much he is busied how
he, is! ....,_, !. how stupid he is! <:?-:') itd.
I, & 98, Rem. .ovaj upatreQJ;je,va wimtliv
ka!ro islllCe in tertns ahuse, k.ao i obwt fu<i8!lu s tom cia. fe<i!11
za 1'00 i,pr. 4 1! , f v-t;i 1!. .;...,; f. ..;u
f. i tonle avome viidi Wl"ight, 244, &
13
obJ.'ikiaJ te n.}ilJIO<voj. vidi: Wrtght,. I,"s1ft:. 61, &i!7 i Recken-
dorf, ibid.; str. 16, & 11.
") I, 62 D, & 99.
Reclrendorf, ibid, 16, & 11, drugi,: str. 43, & .24.
15
Drugi od ovih f i 1 (tj. drugo liee roda imperativa IV
vrste) iza koga do:laz1 prijed1og i (s genitivom) npr. \ how strong
father isl se moze izraziti i na gornji nacin, reei Prema
tome ove konstrukcije istci znaeenje.
Ako se od nekog ne
kao kod e1ativa) posebna: konstrukcija ovakvog odgovarajuceg (i in-
tep.zivnog) znaeenja kao Sto pokazano mi>Ze
se re6i: lli i tome slicno.
Od- f 1 u pojaeavanja postoji poneki
t i 'i 1 kao sto npr. ......t;-11.. i t. s1!
6
RAZNI OBLICI
Zavr8avajuci oviro pog1av1je morfo1oskim sredstvima intensifika()ije nave-
scemo ovdje jos neke koji se svome mogu in-
.tenziteta. Prvo da spomenemo tzv. n mi n bu n da t i v el m ti
n i s arapski o.AS3I 1.-1 koja oznscavaju mjesto gdje se u mnozini koii-
cini nalazi od onoga sto oonaeen.o imenom iz koga se izvodi ovaj oblik tj. mef-
1 t . kao npr. ;_,__"t.. in (od J...i) , . where
pomegrana.tes grow abundant1y (od .JI...J), .
Ovaj oblik rijetko se tvori od kvadrilitera ka.o sto primjerima: !
in fuxes, /ICIOIIIpilolns (od odn. ..,...;.. ).
I neki participi se nekad ovom (sami kao pri-
djevi uz koja oznacava mjesto, i sl.). Takvi su npr.
aoounding in ili lmiO Sto od nekih korij.ena:
...... in hares spot)
many trees.
47
. I neka tzv. n m i n r 1 t i v ( i.-':1\ ) koja se stvore sufiksom - i
izvedena od pridjeva,: neki da kao pojacanje njihovo (tj.
). Tako bar navodi Wright i nabraja slijedece i cr,.Jio. <jJUi :
.Qvdje spadao. Hnfinitiv f ' 1 ii n za koji Wright- istice da
_oznaeava .or motion, navodi
i .J\ii.;. .'"
_ I istice ovaj i kaze .. da do1azi <S" .).1 ._,..1_,1..:.)11 s primjerima:
. .
. Mislim .da se ovdje mogli navesti i. za koje on da
te zadnje rijeci tj. f '1 1 t kao sto npr. <lllill <1,.1,.,.\1
<.w!\ i sl.
primjere l<.ao. ! <> obldlcdma Efiilu-t--teggub vid!:. Wright, I, str.
:fi&-:-100, & 184. . .
svemu ovom Wright, I, 148 & 24!1
.
18
- 150 & 249, Rem.
19
Wli1igbl, I, 113 & i98, Rem.
16
1 oblik f 1 za koju on veli da dolazi ;., ..r..ll spadao ovdje. On navodl
samo dw takva infinitiva nairne: i .j)l"
0



Kod dosada obradeilih sredstava intensifikacije vidj:eJi podedni gla-
sovi odnosno sami svojoj prirodi odnosno strukturi posj4;1duju nekada
intenzivnu snagu. koje ne posjeduju mogu doblti nekada samo
u_ vezi sa ostalim ako vec imaju, mogu poja<!ati obrazov;tti,
kao i one prve, ra>me konstrukcije pak citave reeenice koje izra!avati intenzi-
tet. dakle ta sintakticka sredstva pojacavanja od' kojih cemo najprije
govoriti onim u vezi sa glagolima. Od tih pak glagolskih obradi.Cerno naj-
prije tzv. unutrasnji akuzativ i to u prvom redu onaj koji se izvodi iz istog korijena
kao i glagol uz koji stoji (tj. kada takav akuzativ paronomasti<!a:n). Wright za
, taj slucaj kaze ovako:
1
When it stands alone and undefined ( -;,..-;; ), it is employed
.l:('i:!l for strengthening. or for magnifyi,ng i. to add greater force to the verb
(;). Evo dva njegova primjera za to: '-! when the earth
shaill shaken (with) shaki:ng (i. shaken violently), and the mountains
(with), (i to dust); drugi iprimjer -..tr-
he crushed his (wtth) crushing (i. crushed them to pj,eces). U biljeScii odmah
iza toga Wriht ke.ze ovako: For still greater emphasis the masdaa: may repeated,
as 1(, \S' when the earth shall crushed (with) crushing, crushing.
U vezi s ovim da navedemo dva Reckendorfova primjera:"'l.i.;.\ ':f>).-1 .i.;.\
pa!okte den G. mi!t aii:Ier ..,.1:!1 ..;_;.; dle Leute zerstoben naeh allen
Seiten. (Vidlmo opet dvostruko pojacanje: sebl intenzivan glagOl ..;_;.; poja<!an
unutrasnjim akuzativom ).
ADVERBIJALNI
A!kuzativ mnogih imenica i pridjeva svojoj .upotrebl i znacenju odgovara
cesto naSim adverblma (ili adverbjjalnim izrazima). Neki od. njih za intensifi-
ka:ciju. Takvi su npr. skupa, zajedno; mnogo, <!esto; >I..Jj malo, rijetko;
VrlG, jako, l..._,.. btzo, .. hitto; 1-'-!1 uvijek UZ nega>eiju = nikada); nikako, .nipo-
sto, (dolazi redovno uz negaciju).
Ovdje spadali i izrazi koje navodl Wright: 1.:- )1 (koji se i
)1) = above all, especially; v- i siiionimno v- )1 > = most certilnly.
60
ibld., I, str. 32 (ovil kJao i gocnjd l!lj.egO<Vi
"' kan i njegove prlmjere Vlidi: Wr.ight, str. 540--55 & 26.
,., Reckendmf, str. &1, & 48, Innerer ObjektsakkusaitW <Jiil qp5iJmo g<>vorl
od str. 79-83, & 43 .
.., Ove i IP!cimjere v:idi: Wright, I, str. 288-289, & 364,
akuzat!va uporedi j!OS: Wrilght; str. 100 ;, dalje, & 44.
1'1
I SRODNO
U na.Seg vokativa, dakle za oslovljavanje, dozivanje i sl. arapskom
se oblcno (sa cesticom i bez kao Sto pri-
navedenom kod figure apostrofe.
kad se akuzativ (s oslovlja:vanje se ne
ni koga poselmo, kako istiee nego to samo uzvik kao npr.
ovom .::.)1 that art heedless, wbllst Death is seeking the!
1 ovdje ispred akuzativa vidimo istu Takve interjekcije (-l.dl
< > ] prema su i ove i !!1 , < > (za zenski rod i
U ovakvim slucajevima moze se i sama rijec tj. bez
interjekcije kao npr. f_ beloved .od soulsl Vidimo da u ovoj genitivnoj
vezi opet alkuzativ ne nominativ) rijeei kojom se doziva. Takav
i inace slozenim tj. kada rijee kojom se oznaeava onaj koji
ono sto) se doziva ima neki dodatak. Ne ulazeci detalje dacemo samo jo!i jedan
primjer za to: F JS' that art gifted with every good thing.
Za dozivanje pomoc) cestica (koja nekim mo:gla izvedena
iz rijeCi Ji vezi sa zove se UJ.;:..'il r'i. Iza nje dolazi Evo jedan primjer
za .Jt;.)i ilhr
Eksklamativni akuzativ (kod Reckendorfa: Akkusativ des Ausrufs) dolazi,
prema i iza izvjesnih prepozicionalnih kao Sto primjerima:
.r .. ..:f halte dich an ili ;1'i'1 Gib auf die Kamele achtl i sl.
. ,
Takav izraz dolazl! nekad iza o:vakvog npr. :;.; Fort von mirl;
0 dich!<< sei sle!; la!ng-
sam, mit der Sache! itd.
, ., , "" t:
Ova.kav m<>Ze naravno doCi i u recenl!ci npr. ul.).. r .J'! .))1
Jeden Tag fliehen?! ili pak negativnoj npr. 'i Er ist ni<Jht wi:IJkom-
men!""
formula ikao sto navedena 4 :>\1.1 i njoj sliene .npr. >tAt ili
kao i razni drugi sa oV'im a.kuzativom kao npr . .:..\! i:li i sl.
su eliptiene recenice. kojima zadrZane one rijeci koje ikako svojim .
znacenjem tako i svojim alk<Jentom na ovakav skracen naein. ipak mogu izrazi.ti wlo
ramovrsna osjecanja i nflho:v pojacan intenzitet.
Iako ne ovdje direktno spadalo, spomenucemo po:red navedenili interjekci:..
za dozivanje i sl. i n!!kolfk-o 'drugih. Sve su one. takvo jezi.Crlo sredstvo kojim
se na neposredan nacin razliCite i intenzivne emocije. Takva npr.
interjekcija (koja izraZava tugu i bol). U tom se moze upotrije-
nekad i uzvik , zatim i sl. Takve dalje i (i sli.Cni kao izraz
odobravanja), ::..;1 (i sliCne forme, ispoljavaju negodovanje, i slicna osje-
. l:anja), i sl.) itd. i:td."
6
.. Navedene primjere te naC.inu i.zrlaZavaJnlja kao i drugo. u vcii s tlm
Wright, s!lr. 85-93, & 38. . ..
"' Akk:usa<!Jiv des Ausrufu (s gwnjim vidi: Reclrendo<rf, .
108-114, & .
'" ovim i drugim uZV'ici'ma vid> npr. Wrlght, r, 294--296, & 368.
Prllozi za fUologiju 2
18
U vezi s predmetom ovog poglavlja- i glagole kojima se izra-
zava pohvala ili tzv. rjjl (:'LI JLJI 1' koji kao uzvk:i.1
prvom glago1i i . Evo jedan primjer za, (.i!z Recken-
dorf.a): "! 1.. !"" = da hast etwas befoblen i 1_,..:.. 1.. <r.'i haben
sie da nieht etwas Schlimmes angerichtet?.
Pored drugih ovih glagola naime sa drugom, rjedom vokaliza-
cij.om, njima se maZe dodati i m (pisano odvojeno zajedno s njima), se
r:eci: r..::..l odn. t....... (sa kontraireijom).
' ilavodi: da prema- gramatiearima mogu s]#mQ upo-
trijeblti svi glagoli njihova znacenja poprimivsi prethodno f 1 Iz te
grupe navodi slijedeee glagole: "Ji. 7 ;' -.;,;. ;,.(!, . On
posebno obraduje glagoi npr. wie liebenSwert 'ist Z. Dalje veli da se
On obleno sa g kao sto npr. wie lieb ist jene
Erinnerung!
8
.
Pored navedenih, kod Wrighta nalazimo iz ove grupe jos ova dva: (oblooo
kontrablrano u ) i takode kontrahiJrano t;; t;,.: !
0
POJACAVANJE NEGACIJE
Spomenuti akuzativ maZe cesto posluziti i kao pojacanje negaeije
r ,, ' k (.
kod glagola, kako to istiee Reckendorf, na-vodi primjer za to: t..-J) 17
keiner von ihnen auch Ovdje se mogu i neki nje-
govi primjeri cLtiranil na drugom

JL;1 ich werde nimmer-
mehr euch hineingehen = der Hochmut reisse dich
nicht fort.
Prema negacija se moze pojacati i odredenim rijeeima izra-
zima ka-o npr. G_,j :_;; j.if er hat mir auch keinen Nagelfleck gross genutzt. Zatiin
on navodi nekolilko takvlli cljeci za poj-ai!avanje to
su slijedeee: .. 1:,:01 \ > auch nicht so viei wie ein am Dattelkern,
auch keine Faser, kein Stiiekchen, auch nicht den Lidrand,
auch nilcht so viel, wie die Ameise triigt Hiiutchen eines
zatim navodi izraze: 't.; senfkorn, nicht
wicht einer Ameise l keine des Auges; Na tu navodi
i rijeCi :;.:,.; i niemals tj. nilkada. Za to znacenje kao i za mnoga druga u
s poja&:van]em negacije ili inace s nacinom . 1;1jena nact cemo
mnogo prrmjera u Evo samo jo!i :nek'Oliko primjera za; znaeenje nilk.adai:
07
Upoa:edi tome: Wrlght, I, .str. 97-98, & 1&8
.. Nawedene pl'11rnj.ere Wdi.: Reclrendorf, ip!d., str. 16-22, & 12.
6
Wl1ight, I, str. 98 & 184, Rem. <:.
60
<blid., str. 51, & 35.
01
Reokendorf, iblid., str. 81, & 48. _
tim rfjeGma i po]aCaV3111ju vidi:
str. 50-51, &
-.. S1iiijedeee k.aJo 11 droge ipa:i:mjere u vezi 6 nega<:ijom i n:jenim, pio<jaCaJVamjem vidi:
str. 106-112.
19
-1.!1 ""!'YI. <.1.>1 'i> (to i>i Odgov.amla na6em za'V'ijeke vjclrova);
Pojam nikada 4.maju i mnogi perifrat.>ticni i:z;razi navedeni u djelu kao Sto
su npr. L. .t1 L. ..:..1_,.;11 ;;1 L. J....II ;;1 L. > _;. L. , .:"\)1.1 L. < .1.>1 1'
. . . .
Reokendo'rf dalje sluCaj negacije pomocu anton:imnih rijeCi
ili izraza (durch Verneinung kontrii.rer .Jia za naV"odi primjere:
rJ iteh habe weder wenig nooh viel !)' ..
die weder Feuchtes noch Trockenes hinterliessen itd. ' .
Vidjece se ra:z:nih dailjih primjera da te iste rijeCi
samo ponavljanje smislu uz neku rijec njenog siJnonima) jedno
vaZp.ih jeziCnih sredstava .. za i:z;ra21avanje intenzi.teta razne vrste. U vez:i s nega-
cijom k.aZe da dvostruka negacija vecinom oznacava njeno pojacmje
kad se kaze 'i 'i i sl.). On dalje da cesta negacija (. sa
;;1 , navodi primjer: r "JJ.li L eine versprengte GI!Zelle ist nicht
.. :. .
schonel' als Sie. Ima i d!rugih ikao sto npr. L sa " : ..JL:.;" L. du
wirst :iJm niJcht erlangen; sa .:,1 : Wat.> er nicht errei!Cht; ,:,1 sa
.:-1.;,1 1.. wat.> i<eh nicht itd.""
POJACAVANJE PITANJA
. Pored spomenutog pojacavanja pitanja jacim upitnih :z;amje-
nica i priJ.oga, to se mO.Ze uciniti i nekim. sdntaktickim na-
vodi &lijedece naCine takvog pojacavanja: ' .
1) Upitne (i relativne) zamjenice i 1.. mogu se pojacati sa 1:> kao sto u pri-
mjerima: 'il <S.lll 1:> (i:z: 1:> 1.. ..,...: <SJ. 'i
' 2) Pr:vi Old o.vilh sll.ucajeva u stvari primjer pojaeavanja, jer, pre-
ma ReckendOirfu, pitanje se PQja<!ava i pretvaranjem upitne rijeCi u kon-
sVrukciju za koju on primjer: <S,Pt (. ist es, was befreit h9.t?
On dalje na:vodi da se u svrhu ovakve intensifikacije mooe dodati. nekoj
uzV'ik kao sto prim.jeru: Etwa den Mann? .
4) toga poda<!aVal!1ja on riitine sa
i:z:ra!Zom u znacenju: W1rcklich?, Wie ist 's?, Merkwiirdig? i si:,
iza njega cesto dolazi neka upitna rijee. 'Ev.o ::l!atnO: 4Jriffijer (i:z; . Qur'ana):
<S.ill

.; .
Za. pojacavanje negacije uopce za mtensifiJIO!lciju i.t arapskom jeziku
neka vrsta rimovane aliteracije. od obiCno od kOjih
druga svom obllim potpuno odgov.ara prvoj se OSim toga taj
drugi dio neki inaCe lllepiOStojeCi ai!w i postoji; d,oblja_ ovoj
.. Rleckendorf, ibld., .str. lil, & 35. . .
60
Ove primjere te ud'Wllj.a!njju negacije i s1. V'i:d:i: fuid,_ sf;r. $< 34.
.. tam !p()j.a/la.'O'anju kao i sve n,jegove !pl11rnjel"! niwe4ene v!di: Rea!tendorf,
str. & 2,0.
2*
20
konstrukciji posebno zna.Cenje prilagodeno zna.Cenju prvoga dijela. Ako se radi
glagolskim oblicima vezamm medusobno nekom kopulom ili pak potpun:im reCe-
nicama, to onda, prema Brilnnowu, ono Sto se arapski naziva m u z ii w g
Evo nekoliko primjera za to navedenfu prema njemu: "t;.:i r r. :(dort
ist kein Zufluchtsort). Za rijee "t;:i" navodi da svOij prilici promijenjeni pra-
. : er brachte Wasser und Staub (d. h. alles).
Br!innow istice da pravilan oblik prema tome obhik promijenjen
radi rime!" : ich werde es nie tun. BriimWw da oblik
samo Ta'kid ; znacenju prve rijeci (tj. on smootalnog znacenja u je-
ziku).70
sbl.jedeei primjeri: t:!_ u; rJ : es von ihnen
weder ein Guter noch ein (d. h. gar keiner). Ovaj iizraz, I .njemu sli.Cni,
spadao dakle medu vee spomenute ilzraze za pojacavanje negacije pomoeu
suprotna zn<aeenja (antonima).
71

i slijedeCi primjer: :,:.:i11 :; ;1'-.::1 (solarnge die dlmkeln uri.d
mondhellen Niichte !llufeinanderfolgen, d.h. nie).'"
Kod slijedecih primjera pojacanje se postiZe
t ,,..., t ,,... . .."i ... :r' ,,,..,
glagola npr.: ..i>J. zermalmt);
73
:er schlug auf 1hn mit Hiinden
und Filssen;
74
if :; (:1,; : er riss es von der Wu;rzel
U nekim slu.Cajevima se javlja.ju mjeci razlieitog (ali koje nisu pravi
antonimi) njihovih .. Takvi su slU!Cajwi na
primjer O'Vi: .. .{; r.: hat weder. Pelz nOJCh Wolle. (d. h. ga.r

" , ...... ..,.

h h
t.:!.>..., er at weder Saat noc Euter (d. h. gar ntchm) i sl.
71
.POJACAVANJE KOD
Kako u arapskom jeziku ne postoji oStra razlika izmedu irneniJca i pridjev.a
su zato i cesti njihove transpozicije tj. njihovog funkcio-
nalnog zamjenjivanja), to eemo ovdje i obraditi sintaktiOka tpo.jacavanja
koja se odnooe na jedne t na dJruge u :l!sti mah, bllo pak samo :na jedne od njih.
Ako .potrebno !P()j&Ca.ti izvjesno svojstvo ne'ke predmeta ili po:ja.ve,
da . imenici 'koja to svojstro tpo.sjeduje .dodamo ne!d i to n&jcesce
u obliku pridjeva koji sadrZi u svo.m zna.Cenju i pojam poja.can9g iJn.tenzite.ta kao
Sto su npr. pii.djevi; i sl. Na. takvim s1u&jevima, smatramo
da nije. zad:rZavatj.
67
u .Das wa-1-muziiwagati des Ahmed Faoo Za-
kariya, von R. Briinnow, Gloeszen. 1006, str. IV.
68
BriiJ:mJGw, str. br. (&1). .
68
11, br .. (183).
Briinn'OW, str. 16, br. (293).

7
1 Brilnn'OW, ostr. 7, bi:. (97).
Briinnow, ihl'd., str. 11, br. (1&1).
7
Briinnow, i.bld., <itr. 18, br. (331).
" Briinnow, ibld., ostr. 19, (3441).
70
Briinnow, ib!d., ostr. 21, 31!7) .
Briinnow, ..tr. 9, (126).
" ibld., fitr. 22, (4.00).
21
Medutim, interesantan slucaj r n m z i kod jedne grupe pri-
djeva. Naime neki od njih se atributivno kao pojacanje odredenog
znaeenj-a (usta1jenog upotrebom takvih izraza) imeni<:a uz koje oni stoje, kaji su
izvedeni iz istog 1rorijena .kao i one. U Muzhi:ru tim slu<:ajevima posveceno po-
sebno poglav1je koje nosi nas1ov:
78
.JS r-' l4"j 't ':JI _f';
tu najprije navodi primjere iz Diwiiinu-.1-edeb u lroime
on kaze ovako:
.iiiJ .Ji 1? "! Lo ._1 .u .Jf';
r;:.J> . J.IJ
Evo jos nekoliko primjera koje on citira prema djelu
od Ebu Ubeida.:
... JIJ ..:;;L. ji\; J:l
... ,rl:.
Ovdje su, kako vidimo, svi pridjevi u obli>ku f ii. i 1, ali to nije pravilo, jer
se tu da1je navode i pridjevi drugih l!;ao sto u primjerima:
":'l.r.l ... <..o)o.:lo ... .... <..'-:"'.) ._,\G=qJ.,.
( ..i:_..IAJ) .)..\.4) .)l.) '-\.!..) /'.) .....;!1
Rec;kendorf veli C'Vom slijedece: Paronomasie des oft ver-
stiil1kend: schwere Krankheit; ... Burg; ...
ekligste Eke1 itd!
0
-
Joi! intenzivnije pojaeanje posticice se e1ativa koji su
sebl intenzivni, koje smo ranije spomenuli, se na tom nije
jer to jedan od nacina intensifikacije.
ITBA
Prije nego sto bismo presii na tu konstrukciju, najprije da se
pridjt;!v moZe pojacati (kao i imenica) drugim pridjevom istog srodnog -znaeenja
kao npr. _,-1 Jt; _,...,, . se moZe uCiniti i pridjevom -znacenje
u nekoj vezi sa znacenjem onog pridjeva koji treba da se kao npr.
t.l,..i ... i sl.
80
Kod Brfi.nnowa nalazimo ovakav primjer:' ?"f : sehr rot,
81
gdje ?1
sinonim pridjeva: _,...,, ka'O Sto slieno i 11 :nekilm gooe mvedenim primjlerima, ali
osim toga on i.nw: i isti ubliik tj. f ' 31 I u. Kailro "S.e raili isWg oblika
78 pog!av]je vidi: Es.Suyiipf, 159-161, primjera. za ovo nala-
zimo i u <iruglom njegorom pog]Ja'V'lju (u lrome se goVOiri ri:jecima fa koje
se nala.zi u II, 150-1ti2.
79
Reckendo:rf, str. 58, & 40, 3.
80
Ove i sliene vidi: MaJ'li:if, 1954 (14 11li
str. f!/1.

str. 12, bn (210),
22.
m'edu ovo d.;!Ade blo tzv. i t , mislj.enju nekih, drugi dio
ovaikv.e da. bude znaOOnjoa. tomese i
identicno Evo uostalom njegovili njeei kad navodi svoje miSljenje razlici
izmedu konstrukcije m u z. a.w g t i i t te ,Prema drugim ilzra.-
zlm.a! u tzv. s g u (rimovanoj prozi) govoreCi Ibni

Leider hat unser
eillle reinli.che . Scheidung zwischen den beiden Arten der Reimformel niCht
durchgefiihrt; es geht mJit genilgender Deutlichkat aus seinen Bemer-
kunge:n hervor, dass sich VOi!l iilmlichen Redensarten - z. von Sag'formeln
- dadurch untemcheiden, dass zwe1te Reimglied eillle sonst ni:cht vookommende
Form oder Bedeutung aufweist. Der Ausdruok Itbii' scheilllt dann. vorwiegend die
adljoektivischen F'olrmeln zu in drenen dias zw!eite Gliled IO!hD.e Copula das
erSte oangere:i!ht ist, wlilireil.d die mitleiSt. der Copula Verbalformen
1'1. , 17); oder die aus einem wiriklichen Satze, FormeJ:n
(vgl.,., 15 usw.) unter den der Muziiwaga fallen.
I u slijedeeim primjerima drugi Clan i t ii silllo1n!iman pridjev.
su izmedu oota1ih: ..,..t;. (wiist und Ieer); ./.;f und angewohnt;
{i."1 > matt und m!ide); v" lustig; J-i: schwach und nJedrig
' . .
Medutim, prema onom sto Br!innow, pravi primjeri za i t ii bili
zapravo .oni lj:od kojih (pored uyjeta) rijec koja
se :i!ri.aoo u jezi!ku (izvatn o'V!e Za taJj. SIOOa;J blli dakle
njegovi primjeri (pored ostalih koje on :ha:vodi): .4.: -4= : scihon: .:,.:1
(i ,:,(,Ji ..;lj-1 ) ... : ilbermutig; hurtig und munter; . .. sehr
oder aufgeregt; f!.:U t:, : sehr hungrig; : sehr schOn): .:,1;..1: be-
gierig, oder: traUII'ilg i dr.
POJACANJE
Pridjev kao atribut bllo u kojem stepenu stoji u arapskom iza svoje
nice. Ta'kav slucaj i s imenicom u funkctiji tj. kao
apozicija. Medutim svojstvo tom istaknuto i pojaeano
nego inace tj. nego riekim drugim nactnom, jer se izjednaeenjem pojmova dviju
u ovilkvoj konstrukciji, svojstvo drugom rijeeju. neposredno i u
potpunosti prenijeti na prvu rijee, te tako predoCeno u naSoj
svije_sti. Tako npr. u izrazu :-:-"jJI r-'1 pojam svojstva 07!Ilaeenog rijeeju ":""'jJI
ovom konstrukcijom oolje istaknut i potenciran nego kada bismo :npr. upotri-
genitivnu vezu Iiekli: yAjJI _ ili pak kada bismo to na neki drtrgi
kao .sto upr. .:.- i"'"'' ili ct.'jJ\ i"'"'' . Tako isto i u slijededim primje-
ri;tna: ..,.\s]\ the silv_er ;:\\ ciitry to him my iJ:oo. coat of mail; ...
. and theyStripped. off from him his silken garments ... ita..
r . :. ibld.., sbn: IV.
83
. Gornji ne1m se u: :E!riinno.w, ibid, 1, br. (10), 21 (18), 7 (95),
17 (31,9), 26 (467).
::>; ii<ie iP<JSljredn!ie pvJmjere vidi: 10, (133), 14 14 (244), 17
(298); 19 (300), 32 (606).
"" Ove 1 sllene v.iJdi: Wdght, str. & 9!1.
23
U primjerima u apoziciji su blle gradivne imenice < ":-""';
se upotrijeblti i pojedini infi!nitivi i
djelovati kao u uporedenju sa kad se mjesto njih upotrijebili
pridjev'.IJ. Tallro se se
npr. <..,..t;> ..,..; cega se vidi d:a ilnfinitiv u ovakvim slucajevima staja1j i
uz rensirog roda, prem!da 'CJIIl u rodu npr . .;.:- .,;L,.,
i s1.
Ovakav infiniti:v u sliCnim primjerima nekad u mnoZini, da ime-
nica uz koju on stoji u jednilni, opet abodvoje stajati u
Upatreba infinitiva djel.ova6e svakako kao snazno pojacanje na.roCito kad
astane u jed!n.ilni. Tako se reci npr.: J:.l.O.I ili J:.l.O.I
87
U isiOm
znacenju i Ji.-1 ..,.. } an oid-wom out garment. S1ican primjer: < r-.> , r\..>1 > rt..>
88
TE'K1D
Apozicija koja kao pojacanje ( .>.fU ) nekoj rijeCi (tzv. %).' ) blti
u ( ..Y.fi ) te rijeei Sto se nazi'Va < (iJ"' > J.i1 kao npr.:
\_,..} tH .. die Haltet fest an ihr!
80
Apozicija i neka rijee pojma dakle abuhvaeen i
one rijeci ,koja se pojacava) kao sto ....:.;; 4- Zeid himself
Takvo ponavlja:nje samo naziva se < > 1/.r-- ..;:.;:i . Rijec
vezana uz i pri:jedloga i,
se npr. reci: .J:!oo'll ''!' .the in person.
i rijec npr. 4, .:,I_,JI degradatioo itself.
Za rijeci ..;....; kao i if.'' J"'t' i. sl. sluca-
jevima kaze Wright da (pored ostalih grupa) spad-aju u klasu tzv. za.
pojaeamje .>.{'1:11 -'[ _,:11 ) strerigt'hening (11" Iroje se sas1;od!i. ('kiailro
ranije u ponavljanju ) jedneteiste rijeCi doslovno,
\L
bilo samo njenog znaeenja drugom rijeci. Za prvo bili njegovi primjeri: rN r"'
yes, yes; '1 '1 no, no; 1 passed thee; (t:i e"l Zeid, Zeid
is standing u,p. .
Za drugi slucaj blli slijedeci ,;:..;\ thou di:dst show kindn68
to ..::..1 1 passed thou sawest se u ovaltvim
slucajevima pojacati vec sebl oblicima sa npr . 1 saw

... vidi: 11, trtr. 230, & 94, Renl.
87
pr!mjer;e navodi np'r .J.VIa.Iiif, koji drtigt m:apsk'i rjeOOik). Ovaj
primjer pak vidi kod rijega n& str, 100.
88
litlr.
.. te'kidu Rookoodwf, str: 66-00, & 43, 4. NaJVede!ni pr<jlmjer naJ.a.zi se na-
&tr. 69. - _,
Sve g01rnje primjere 1 .vi_di: Wright, 11, litr. 4o;:mm.
24
Da napomenemo ovdje da se jaci intenzitet postiZe stavljanjm tih oblika
na poeetak reeenice kao sto u primjeru (iz Qur'iina): "":-; (no-
ne but Thee) we a:nd ta we cry far help.
Na ii<>toj strani kaze Wright da: very strong is ex:pressed
prefi'xing _the pronoun wi!th and at the same time appending the pronominal suf-
fix to the verb; as therefore, fear . ,-
VEZA
pridjev i: imenJioa u toj funkciji) moji redovno .i:za svoje
imenice. Mtutim on m<>Ze doCi i nje u tzv. V1eZi.
polozaj pridjeva ima uti-caja na isticanje i pajacavanje .pojma oznacenog tim .pri-
djevom. Govoreei ovakvoj kao sto u njegovim primjernna: na-
tiru gumiinin Perle, nagi'u damiln Blut 1
lin Strick, Wehr se izraiava na nacin: In diesem hiiufi-
gen ist aus dem Gesamtvomtellung die Qualitatsbezeichnung ausgesondert und
varangestellt, das in Form eines Genitivs nacblo1gt. Er ist noch
niiher Z1i untersu'Chen und gehOrt wobl der emotional betonten Redeweise an.
Tom emocionalno nagla8enom nacinu izrazavanja pripadace svakaloo i slu-
cajevi kada u genitivnoj vezi namjesto pridjeva dode neka imenica. Evo za to neloo-
liko primjera koje daje <..U> wom-out old (thing) of turban; ..;!.>.
an old tatered garment, thread- bare old garment; J)L;.I old tatte-
r.ed clothes; an old g.am1ent; Jfo.l two small worn-out robes
.
U vezi s ovim da spomenemo ovdje i slucaj kada mnozina neke i:menice sto-
jeei iza jednine te iste imenice u genitivnoj vezi (dakle slucaj r n m a-
z i daje citavom tom izrazu superlativno znacenje kao sto u primjerima:
J>t...'JI = velika, najveca nesreca nad nesreeama);
ovdje spadalo i ranije navedeno: J:l (na vijeke vjekova) i sl.
IV
SREDSTVA
Naziv semantioka mogao se u ovom slucaju zamijeniti izrazom leksicka
jer se radi i pojedinim rijeeima jezickog leksikona bez naroCitog na njihovu
foneisku ili morfolo8ku strukturu ili pak sintakticke veze u koje one ulaze. Kako
tu na8em miSljenju najbltnije ipak samo njihovo indiVidualno znacenje, zato
smo O!Vakvim po!jiaca!vaJn:ja i dali naziv semantiCka, ne IeksiCka kako to
cini Zvelebil. Govareei intensifikaciji on kaie ovako: very nature of inten-
sification as linguistic phenomenon puts it into the lexico-morphological
01
Ova dva tPOOijednja .IOato i ootalQ u vezi s nj.i:ma vidi: Wright, ibld., 104,
&. 189.
02
Ove primjere te slijedeel vi'di: Wehr, 579 (15). Iz tih vldiinJ.o da
>:&d vamu UJ.ogu u njlih\JIVU isf;i'c.amju (emfazi), adi se tom po,j.avom u
ovom mdU.
W.mght, II, str. 230 Rem.


stJ;, 160.
25
for it is an expression of the high degree of quality or intensity of single, isolated
member of sintagma or senten'Ce.
Ipak jedna grupa koje obradili u ovom poglavlju u tjei!njoj
vezi sa sintaksom. u redu izvjesne eestice cija glavna funkeija
pojacavanje znacenja drugih rijeei, s kojima zajedno ulaze u sastav -odredenih
sintaktickih k-onstrukcija. I pored toga njihovo individualno i osnovno znacenje od
vaznosti za pojam cjelokupn-og takvog i.zraza, ne tolik-o nacin i kvalitet
same konstrukcije. MoZda se recen-om ovim sredstvima mogao dati naziv
sintakticko-semanticka.
U drugu grupu ovih sredstava svrstali rijeci sam-ostalnijeg znacenja,
koje za intensifika'Ciju jer samo sebl oznacava izvjestan relativno viSi
stepen intenziteta. bismo u prv-om spomenuli sinonime tj. rijeei istim
ili osn-ovnim znacenjem, ali koji cesto pokazuju manje ili ve6e razlike
intenzitetu pojma koji oznacava]u. Usljed toga oni omogucuju veeu i finiju grada-
ciju pojedinih pojmova medusobno i to rte samo u pogledu njihovih tzv. intelektual-
nih znacenja nego i u pogledu izraZavanja osjecanja, posebno jedne .njihovih
najvaznijih osobina tj. njihova intenziteta.
Mogu<Cnost promjene i 2Jila'Cenja-ri\jeci i njihove upotrebe U' drugom, prene-
senom znaeenju tj. tzv. figurativni nacin izrazavanja rnisli i osjeeanja pruza pode-
i vrlo uoblcajeno sredstvo i za izrazavanje intenziteta te njegovu raznoliku i
obimnu gradaeiju. Kako dakle ova iz nase grupe vezana uopce
za nacin' jezienog tj. za stil, to se ona mozda mogla nazvati stili-
stiCk-o-semantickim.

Sve pojave u su i manje-vil!ie tijesno niedusobno pove-
zane, zapravo nemoguce povuci bllo kakvu -ostru granicu izmedu: .njih te reCi
npr. -ova pojava cisto sintakticka, ova opet cisto i tome
slicno. Zato .neki primjeri koji navedeni u ovom poglavlju moZda ne-
cijem miSijenju bolje -odgovarali nekom drugom poglavlju ovoga kao npr. u
poglavlje posveeeno sintaktickim sredstvima i tome slicno. Tako npr. rijee
(i njoj slicne) k-oja spomenuta u vezi s tzv. te' k i d m, ,J:IIOZe se u
raznim konstrukcijama, npr. v:I:JI Cf: v-I:JI , te zato trebalo
svaki put U: odgovarajucem odjeljku sintakse. Medutim ona u svim nave-
denim daje doticnom izrazu isto znacenje {totaliteta
k-oji u vezi s intenzitetom obzira na Ijedinu takvu konS'trukcitiu). Da:k:le
individualno znacenje te rijeei (i njoj slicnfh) od primarne za pojam
cjelokupnog izraza, cemo i obraditi zajedno sa ostalim njoj slienim rijeeima
ipak u ovom poglavlju. Najprije cemo govoriti imenicama i zajedno
njihove ranije istaknute semanticke srodnosti naroeito u arapskom jeziku.
U znacenju naci cemo u arapskom velik broj rijeei (i izraz_:>, Neke od
njih vec su spomenute. U Muihiru se npr. posebno spomi.nju jos i ove:
kao i idiomatski izraz 1":-!1 !" .
ihid., str. 4<35, .
00
Es...SUynti, II, str. 173,

Z<t -rijec (i rieke druge) Wright pored primjera u znacenju rijeci
i takve gdje ona ima jedno specijalno znacenje koje on prevodi na engleski
rijecju thorough = pravi, terileljit i sl. Evo 'tih primjera: f is
thorough scol;!r. lsto se mogu upotrijebiti i rijeci 'i reCi npr. ..;. ..
( > this is thorough scolar.9'l
U takvom superlativnom znacenju se i mnoge druge rijeei kao
sto su npr. _}. .} ..:.); .S.JI...J i dr.
Evo sad nekoliko primjera za neke od tih rijeei: r?JI r?JI der niedrige, der
wirklieh niedrige; I.JS' to i.e najviSe sto on moze (uciniti) .. \.
sein Hauptinhalt;
100
oiJL..i Jt!-1 .S>U siJoh Mi.ihe sein .
stes tun, alles

<J_,.J.I er es auf das grilndliehste, von
d,er beste der <.1"1:11_}. (on najgori eovjek).t
Adverbi za intensifikaeiju
Pored spomenutog adverbljalnog akuzativa, ovdje cemo navesti jos neke
najvaZnije ceStice koje za pojacavanje rijeCi, izraza ili reeeniea. U obzir
pored. eventua,lnih manje vaznih dos1e slijedece. cestice: < V") ;;1. )1...
' )\s" i .:) .
Za <V" > kaZe Wright str. 1-t(; 19, Th render the futurity
of the sti:ll distin'Ct, the ad'V'erb ... , or its fo.rm .... , in
the end, is prefixed to the verb(;). On.navodi prvo (iz Qur'ana):Gfi . .. ..
we will burn him wi1Jh hell-fire; zatim: .......;. '1 : we exp1a:in it dn its
(proper) place(;) itd. -- " - -. .
1 za .ostale cemo navesti pokoji primjer (ug1avnom iz Wrightove gramatike).
10
'
= Ceda!i:nay, surely: ne u razne ;njegow i n'e spo-
nazive $_njega u samo da jedno <id njih nosi naziv
<Jf"_,:\1 > .1.('1:11 r'l (ili r'l ). kao- .sto u oVim pri,mjetima: .'i.t;:,. r".J-'""' .1!.1 /i
veiily are more feared in their th'an God; u .:..1
. verily thy Lord' will judge l:ietween on the day of the resurreetion;
vidimo da 1 u drUgofn prinijeru u 'stv1a1ri' pojaeanje adverbu n Ta!k:o
.i pPimjerima: - (( verily O:ver eviery saul there iS gue.rdim.
Nekada 1 . dolazi .'i.1 God, 1 certain1y do (it): .
Ovdje vidim-o opet da i 1 i pomoeu n r g t :i! k

279 & 137,'Rem.
98
) ilblld., str. 100, &'
.. !bld., 594.
AW, i, 115 .
1cii ibld:., str. 391.
,.. 0v.a: dv.a 2J!Id!Ii:fa pdj!mjera vidi: w,' 6&5 odn. 751:
too Njegov:i ,p;I'Jmjeri !OOkJa se vide: Wright, I, str. 282-7-288, & 001-362. (os!m onih
ReclrendQ'rWvih).
27.
Evo sada dva Reckendbrfo:va primjera.
':/( (uk1jucuje pojam prigovora, prijekora i s1.): ..:..l.vl Warum hast du
nicht zu mir ges<hickt?; (za poticanjl;! = i s1.): warum du
nicht sitzen


{Ova dva primjera njemu tzv. k s k1 ma ti vn pi t anj olroji-
ma smo govorili ne8to i ranije).
svom znacenju prilozima i )1,. slieni su i r.f i
Qt verily (i s1.): :.;...>11 Verily, is in. the de1ay of payment.
Inace i n n m ii oblcnije kao limitativna restriktivna) cestk:a kao sto u
primjeru lil on1y Zeid is in the houSe. Isto to znacenje imati i konstruk-
cija sa uz negaciju: t. (dos1ovno) there is no one but Zeid in the
house.
100

\f (= uvijek dolazi uz negaciju u znacenju nikada, inace u upitnoj rece-
nici ikada): r') 1. 1 have never se1en h:iim. Za drugo znaOen.je prdmjer:
did you ever see him?
. :>ir' (= not at all, no means): JU.I Lord hath or despi-
sed me; no means. .
(= niki\ko, nipo5to, uopce}: za njega kaze Reckendorf ovo: Es bildet eine
kraftige Verneinung eirier zukilnftigen Handlung urtd wird a1s -die Vereinung von
mit Indilk. 81i'lgeSehen. Evo jedmlg njegovog primjera: JL;.; ihr werdet
Frommigkeit nlch teilhaftig werden.
Ipak i 1 n moze pojaeano drugom rjeeju kao sto u njegovu prlmjeru
. na istom mjestu: du wirst nimmer mehr hinabsteigen.
107
!.' , Od ostalih cesttca za '1 r' te istice Wehr .da jac.u
afektivnu vrijednost ima narocito m ii. Tako on za negiranje 1 m i 1 i s
pretna
1
onom'e sa m ii izmedu osta1og: v ern.ein'llngen. wie lam yafa1, la;ioo,
eirien viel weiteren 'Es sind durchschi1itt1k:h
Vemeinungen, die blt .genug auch in dh;ekter .Rede
wrk;ommen, aber sehr viel haufiger im Bericht, in dei saehlichen Aussage sind;
Umgeke.h;rt werden mii-8atze weit iln Rede nur sel-
ten kommen sie in der alteren Historikerprosa im Berk:ht vor.
108
. . .
Iza izjava uvjeravanje, zakletvi i slienih izraza opet najce8ca negacija m .ii.
Uzmimo samo jedan takav primjer kod njega: wa-lliihi ma hakaga kana l'amal
fika G<Jtt, nicht solcher Art war die Hoffnung, die auf dich gesetzt wurde,c
. . .U vezi s ovakvim on dalje ovako: Wenn Siitze mit-.m!i. in
solcllen oauftreten, 5'0 d!ies woihl, dass sie elinen stiirkeren
jektiven, emotion;uen besitzen, -dass ihr Affektgrad ist aJs die
100
. Rookendoo:f, str: 39, & 21,
1os W'l'l!ght, ibld., str. 005, & 100.
1
00
Ova dva 'P!JS].jedn;jJa '!fldi: Wl'light, ibld., II, 254 &
Ova dw k.iiO goonjd :D.aiiiOd V'idi: Reckendcrf, sjx, 47, & 27.
""'Rains Wehr, Zur der Deutschen
liindisch.en GeselliSchaft, 100; Neue Folge 26, Heft 1, str. 31 :IO:atica
md FAN.
28
Verneinung durch lii, lam und laisa, die demnach eine durchschnittlich objekti-
vere Form der Verneinung sind.
100
Da jos osjetio tu jacu afektivnu vrijednost .negacije sa m ii, upo-
zorava Wehr navodeci njegove rijeei ovako: arnma mii fa-hya nafyun li-qauli 1-
huwa yaf'alu iga kiina fi wa iga qiila laqad fa'ala fa-inna nafyahu
ma fa'ala fa-ka-anna qila wa-lliihi faala. Wehr zatim nastavlja na slijedeci na-
Ciln: diESer letzetm'-en von ma faala durch wa-llii:bl mii faala
bei Gott, er hat es nicht getan! oder er hat es wahrhaftig nicht getan! ist der
stark affektische Charakter ganz adaquat gekennzeichnet. Bei geht voran,
dass ro einfach'Eml faISila diJe Vemeilnung lam yaf'al sei, zu qad faale gehOre larnma
yaf'al und zu la-qad fa:ala sei die Verneinung mii faala. Denn laqad faala sei
gleichzusetzen mit wa-lliihi la-qad faala und die entsprechende Ant.wort darauf sei
wa-llahi ma faala.
110
Sinonimi i intensifikacija
Na razne nacine stvorilo se u arapskom knjizevnom jeziku tokom vremena
sinonimnih rijeci. Ipak su medu njima od poeetka postojale sti se pak
. naknadno stvorile manje vece razlike u njihovom znacenju i Pored
ostalog, sinonimi su cesto pokazivali i razlike u izrdavanju raznih stupnjeva in-
tenziteta osjeeanja vezartih za njih. Tako npr. rijeci koje oznacavaju pojam lju-
bavi, po:red ostalih razlika, pokazivace razlike u intenzitetu. rijeCi nave8Cemo
ovdje poSavSi od onih s najmanjim, zavriiiti rijecima s najja<!im intenzitetom,
kako ih uostalom navodi i sam Te'iilibl, samo ispustivsi objasnjenja.
111
Tako cemo slijedeci niz:
J::!l- =) c.S}I

Svakako da se u svakodnevnoj (ukoliko svi i dolaze uopee u njoj)
pojedine od ovih rijeci medusobno zamjenjivati, i u izrdavanju visine inten-
ziteta kolebanja, te npr. u nekoj govornoj situaciji nekom kontekstu) neka
od ovih rijeei stavljena dalje od pocetka (npr. ) izraiavati manji intenzitet ne-
go neka ispred nje (npr . .S.J .. ) i tome sl., jer ovaj poredak rifje nenaru5iv ! apso-
lutno kako u tom pogledu tako i inace. Za nas ovdje to da izmedu ovakvih
sinonimnih rijeci (i izraza) ipak mogu manje veee razlike u stepenu
njihova intenziteta.
Mnoge sinonimne rijeci razlikovace se tome sto jedne od njih u odnosu
na one druge pokazivati suzeno znacenje upravo u vezi s intenzitetom. Ovdje eemo
najprije navoditi takve koje oznacavaju vrlo -jak intenzitei, stavljati uza svaltu
pojedinu od njih (i to u zagradi) rijeei sireg znacenja i manjeg intenziteta.
pored ostalih tu navedenih, slijedece rijeci:
112

Ovali citat ,Jmo t vidl: Wehr, FAN, str. 34.

uo Od r!j:eCi 6Ve do<vde vidii: Wehr, F AN, 35 ..
111 str. 142.
str. 36-37.
29
_;;.,11 c.<J>_,..II) c.<r_,:ll> c.<.u.:ll> J""'JI c.<_,..ll>
c.<c..YI>Jl...!l c.<JI)I> cj)l t..<\sql> JUI .....;,;.n\ t..<tft'l> ;UI
... <t:}l> "':"""}\
Svi ovi slucajevi tih jacih rijeei izrazeni su ovdje genitivnom konstrukci-
jom rijecju liiddet uz koju dolazi ona slablja rijee kao sto npr. (!)\;;;. =':'""')\
i tako svi ostali tu navedeni primjeri.
Evo nekoliko intenzivnih pridjeva u znacenju pridjeva !iedid (= zestok,
silan i sl.}. Uz njih su stavljene imenice (u zagradu} uz koje takvi pridjevi
dolaze:
113
<1>> .. <_;,..> t....,.;lf c.t}.t. t}..> <cr.> ..
._.;1 ._..._.1(' (. \:.:.) .. (._, _,:.,)
. .. . .. .
Supstantiviranje pridjeva i participa vrlo cesta pojav.a u arapskom jeziku.
U tom slucaju eesto dolazi i do sinonimiza<:ije tj. stvaranja sinonima, jer na takve
pridjeve dolazi pojam imenice uz koju on mogao prije toga stajati kao njen atri-
but. poj.edinu imen:ice svakako
dw pootavm imei!JiOQ!m., i pdj:a.Calfi. EV'O jedan primjer takvih po-
imenicnih glagolskih radnih pridjeva (ismu-1-fii'ili} u znacenju rijeci diihiyet = ne-
sreca (za koju

navodi da lma preko 400 nazlva). On pored ostalih na-

vodi i slijedeee nazive koji imaju navedenog participa i to u zenskom rodu,
nai'me f
1
i 1 t, poredaini su, k.ako rastucem intenzitetu
t.iiJJ f .;}U :i.,._b\-J ( ( 4Jjt f4!
4;..\,.. :i.\1. til.- (
sto se ranije vidjel'o, izvjesne rijecr stojeci uza svoje sinonime
upravo kao nji..'lovo pojacanje k.ao npr. til> _,.;...;.\ = tamno ze1en ili k.ao sto kod
izraza pod imenom i t
1
npr. Jr.! ... flink und hurtig ..;}!: (scharf-
zlingig, wohJredend} itd
110

Slieno i kod navedenih izraza oznacenih terminom m u z w g t kao
sto su npr. ovi: der- Wolf ging vorbei schnell laufend
J:;i (ich werde tun was ihm beschwerlich ist und ihn bedrlickt} i sl.
118
Upotreba sinonima u vezi- s izri!Zavanjem intenziteta. spomenuta i kod
figure tautologije kojoj . blti rijeei u slijedecem poglavlju.
Stilske figure i intensifikacija
Od mnogobrojnih tzv. stilskih figura ovdje naravno istaknute samo
one koje stoje u tje!injoj vezl s intensifikacijom.. Govoreci ovim figur.ama uopee_
D. Zivkovic se ova-ko izrazava: Videli smo da knjiZevnik pomocu jezika stvara kon-
1U

slir. -38.
'"

ibid., slir. 247.

Dva primjem vidi: str. 23, (422) odn. 24 (442):
1111
Dva gai-n.Ja primjera vidi: Briinnx>w, 26, -br. (4188) odn. 31 (538).

kretne &1ike pune emocije. :Videli sm<> takode <;la, tu s1ikovitost i emotivnost knji-
postiZe na tai na& 'sta m.u jezik puri jigura; koje rili;u
drugo nego otstupanje od 6brta . ili
rijeci u njihovom prenesenom znacenjU.
117

Ipak cemo. napomenuti da od;figura k<>je cemo ovdje navesti (ak<> ne
i veci dio njih} d()1aze vr1o i u govoru, samo sto se arapski .krijiZevni
jezik danas prilieno malo u svakodnevn<>m zivotu,.pa iz .istog J:"az1oga
biti 'ho1je da se primjeri za ove figure navOd,e .iz knjiZevnoStt, kao i zato sto su nam
oni skoro jedini i
Jedna od stilsk1h figura, u kojoj uz to dolazi najviSe .do izrazaja
intenzivnost .osjeeanja, svakako h i rb 1 Za. nju ZiVkioviC. l'Ztnedu IOSta'log
i ovo: preuvelicavanje osobine predmeta ili radnje u c;i1ju
eni@tivnog delovanja.
118
Pored drugih izraza za nju, Arapi
vaju spominjanu (u zna<!enju intenzite!Jal) njen
stejpen guluww .. Ew jidan primjer za ta 'Amr E1-Eihiem
Jmze u stihu:
tiS"" .:.-.- . 11! r',) t. r fl
(Pretjeruje dak1e kad Jmze da svom susjedu uke.zuje poC"aSt ma gdje on blb!}.
Za gwuww neka sl:iJjedeCi Geril:ov stih u kome govori Ebii Ntiwiisu:
. .:;.:.!')
- .
(Preiiao mjeru rekavsi da idolopok1onike tako prestraiiio, da ga se i
oni koji jos nisu ni stvoreni.)
G r d i Kad se misli iii .poStepooo svojkY,i jaeini
od onih s najma:njim intenzitetom, za,vrsivSi. s najveCim, doblja se figura
gradacije. u njoj se vr1o javlja i hiperbo1a se najviM stepen u ovom s1u-
naziva paroksizmom}.
121
. Evo jedan primjer u kom se opisuje dnevno kretanje sunca, ali eemo ovdje
navesti'samo njegov
-rl.;o 1.5_,:..1 V,I.J .::.d/1
120
).211 V"'..,tii.;....;J ;_r.U.I \.-ll.jf'
u 't 1 g i osjeeanja se i gomilanjem i izraza
rstog sliC:nog Takva figura naziva t u t 1 gi

Ovome izrazu '9(lgovarao arapski- termin i to kad se uzmu.u
- .
11
DI1agiOO. ZivlkoviC, Teori')a knjdZevnootL za Wie razr.ede srednjili kola, Boograd, 1955, str. 32.
110 2tvt:OIV'lc,. St.r. 49. . . . .
119
.Nawedenn iz dj$: Ilm,u ReSiq El-Qaarewfuli, El-Umdet, izdoo:
d!n 52.
12
:El-Qairewam, !I, stt. 59.
01 uiP<Jjred:l Zilvirovdc, ibld, str ..
122 Jz .djlela.: Ahmoo :El-WiSimi, fi :inSa'i we
A!reb, r; Str. 145.: ..
12
V!idi .Z:IvlroviC, ibld., 52-53.
31
f:iVOm pozitivnom .znacenju. U poglavlju pod thn naslovom (tj. itniib) navodi 'Askeri
pored primjera i oWij ajet:i.. . .
,_F.I .\.:.".;11 .:..L..\11 .t.l.:.,l
On istice kako se pojmovi pojEdinih rijeci u svakom njegovom dijelu medu-
sobno ukljucuju tJ. kako su I?O svojoj saddini.
Evo jedan primjer iz antologijE u komE se opisuje zega. Opis
pocinje ovako:
IJ.;t _,.11 ui.I.J..::. &}

Opis se zavr8ava slijedeeim rijecima:
bl.C.I / f" 4i )11 .3}-.JI

(' .f':'. '
r d n Zivkovic - jedna od osnovnih i
stilskih figura, U vezi s tim kakvo trEba da bude dobro on veli ovako:
U<peeatljivo poredenje koje i prirodno, i jasno, i novo, to svako
poredenje. Ono na nas i misaono i osecajno dEluje i izaziva u nama jasnu
sliku i oseeanj.
120
U arapskom jeziku poredenje se u D..a;iiiya prema.
i izraz tem!il oznacava poredenje samo !jto u tom .slueaju viSe apstraktne naravi..
Govoreci on kaZe da su za to potrebne dvi]e stvari: ono sto se poredi (mu-
sebbeh) i ono sa cime se poredi onda ovako: .:.'/
.:1 '/1
NaV\eScemo jedan njegov primjer za ta Za teSbih neka
stlhovi

128 '1'' 1 Jl....... '1
........ ....... ,) 't::' .r.:: ylf:::::>
(Kako se uporeduje posudom
zlata, daklE opef; sa.jasn!>m,-konkretnom . ..
Drukcije slijede6eg za t m !i 1 u kome se ai.tsevno
zavidnika uporeduje s izgaranjem vatre .. iskazano u stihu
kako'slijedi:
"' V:iJdi: Ebu Sehl El-Askeri, 'I-ki-
we s-Siri, Carigrad 1319/1901, sir. 1.45.
"" :ihid., 1, str. 448.
120
Zi'Wrov!c, str-. 34-36 (ruwedeni citati kao i pQ.re<tenju).
121
tome vidi: Asrar Mysteries of Eioquence of Abdal-qahir Al-Jur-
jiini, Ed11ted Hellmut Ritter, 1954, str. 223.
128 i:Piid., 165.
m Ail..Jurjiini, 6tn 87.
32

t f r jedna posebna vrsta poredenje, njeg<>vo skraci-
vanje na taj naCin sto se zadrZi samo jedan njegov clan naime ono cime se nesto
poredi, tako da ta preostala rijec doblje novo, figurativno znacenje. Za metaforu
kare na jednom mjestu ovak<>: Metafora veoma emotivna i izraZa.jna
stilska figura. Njome se ruSi osnovno znacenje reci, izaziva se sloZena, ali emo-
tivno jaka pretstava.
180

dva-tri iprimjera rza nju lrod Glirgiinije, .aJrapslri narLi:v isti'iire t.
On tu veli izmedu ostalog i ovo:
....A'===aJI l.f-lj I.J...I
181 \1_ - 1
. ..
Vidimo dakle da pojam izra!en rijeCJma & .J!..I rk. mnogo intenziv-
nije i.Zrazen rijeCima ..t...f il u prenesenom tj. me-
foricno.
Mnogostruka, prosirena metafora npr. na cijelu neku pjesmu, pripovijetku i
sl. naziva se 1 g r i Za nju veli Zivkovic izmedu ostalog i ovo: Ali naj-
eesCi povod za aleg<>riju taj .Sto misao izrazena od pocetka kraja u alegoriskoj
slici utice ubedljivije i osecajnije. "'
r s n i fi k i Pridavanje ljudskih neZivim pi-edmetima i
pojavama ili pak drugim zivim naziva se personifikacija. Za nju Zivkovic
da slicna metafori, da se najvi8e pri: opisivanju. prirodnih
pojava koje se pomoeu -nje oeovecavaju. Neato dalje on kaZe ovako: Ovakvo pak
oeovecavanje prirode i njenih pojava cini da ih mi mnogo prisnije, emotivnije
d<JZivljavamo, i <>ctuda personifikacija tprvenstveno emotivna figura.
183
Tako se arapski more reci npr. v-.J'f rJ! sto doslovno znaCi: smrknut ili namr-
goden dan, u Mungidu tO protumaceno kao rY- .
Uzmimo u vezi s tim i ova dva stiha Ebu-1-'Abbiisa u kojima se
javlja personifikacija sunca:
JI)JI j.:U V,Jj
(Kako oolmt jako emoti.vno 'izrazeno tim kad; se reklo da i s1ince (pri
zalasku) zbog rastanka).
Ii t r s t .. siti.eaj kada se dvije stvari i dr. porede medusobno, ali
s obzirom na njihove osobine. Izmedu ostalog, Zivkovic istice da
kontrast u knjizevnosti izaziva sndan emocionalan doZivljaj kao celina, ali i
sebno sa svojim clanom.
184
'"' ZLWrovil:, str. 37.
= AI-Jurjani,. str. 223.
".. ZwJrovic, str. 38-39.
'
33
Zivlro\ic, ibl<i., str. 39-40.'
... 1\IIa<liif, w. 303.
= AI-Jt:/tjljani, $1'. 257.
""' 'Zivkovic, str. 4.0--41.

Evo dva primjera koje izmedu ostalili. navodi El-'Askeri u paglaivlju figurf
(' k s = kontrast). Prvi primjer jedan ajet iz Qur'ana:
137
.:.::tl r:.}c!_J .:.::t'
(Usljed suproltn.og svojih di!jelova dolazi do uzajarqnog pojaeavanja sto
inaee ne slucaj u tolikoj mjeri da npr. naveden samo jedan dio njega).
drugi primjer neka slijedeCi stihovi (za koje se ne navodi ciji su):
c.S,.,..J rJ. <f'.) _,
tr.) r' c.S}I }.,
r? Ju
e,S }1 .::-:;S _,1;
t i1 i m i Ona se kao i m<etafora temelji na mogucno5ti upotrebe ri-
jeei u znaeenju, u vezi s tim Arapi i nazivaju, kao i metaforu, ri-
jecju i s t i r t. Razlika njtma u tome sto se metonimija zasniva ne
na poredenju, nego na logicnoj zavisnosti dvaju pojmova u razi)im pravcima.
njoj ka2:e Zivkovic pored ostalog i ovo: Metonimija kao i metafora, veoma
.izrazita figura. Ona ozivljava jedan pojam oznacavajuci ga nekoj njegovoj
osobln:i!, i za lk:onkretizaciju
Tako npr. rijee znaCi krilo (kod eovje'ka), ali meto.nimijski upo-
i za8tita, odgoj i sl. (kao sto uostalom slieno i u nai!em jeziku). Tako
se npr. moze reci: .;,>1> .J"i""'" .:,>1> Sto se u Mungidu tumaci rijecima:...:..:.. _, !'
0
Dakle ap&traktni pojam ZaStite i sl. mnogo neposrednije i emotivnije izrazen
konkretnom rijecju krilo, koja pak u logicnoj vezi s njom, jer se u ovom slu-
caju sred&tvom (krilo) oznacila radilja (zaStita, odgoj) koja se obavlja pomocu njega.
se uzrok oznaciti svojom posljedicom, cjeli:na dijelom, sadrzina posu-
dom itd., ali neka bude dovoljan i ovaj jedan primjer.
I r n i Ova figura srodna merontmiji, sastoji se u tome da se rijec
pozitivnog znacenja upotrijebl u negativnom smislu. Na takvu rijee u govoru pada
i jaCi nag1asak!
41
Ironija naravno ttm Sto rijec sebl intenzivnija
te usljed toga nastaje tim V'eci kontrast izmedu nje i onoga sto se zapravo hjome zeli
izraziti. ironija naroeito jaka, ili Zajedljiva i uvredljiVA, kako istice Ziv-
kovic, onda se ona naziva s r k z m m.
Tako ironija biJ.a (sve kada nekom kukavici rekli:
... u-1:!1 &1 .:,.;1- 41 ;:.AI- .:,.;1
smo napom.tenuli, rijeci koje ovdje svojstvo koje se ustvari
zeli poreei nek:ome ( u nasem primjeru), naglasene. Dakle
vidtmo povezivanje fimetskog sa: semanticktm izra2:ajnim sredstvom kao sto slu-
caj i' kod figUra kontrasta i gradacije. Takvo povezivanje, kako vec isticano,
131 293.
El-'Asl<eri, ihid.,
1
1" Zi'Vkovic, 42.
110 IStr. 113.
"' ironjjli upored!: ZW<Jroyie,
1 upo!redi: Zivlrovic, 44--45.
Prilo.zt za orijentalnu filologiju
3
34
doprinijeti pored ostalog i snaznijoj intensifi:ka<:iji. Medutim kod jedne grupe stil-
skih figura ta fonetska strana rijeci od o0snovne vamosti za izrazavanje int:enzit:eta.
su, kako ih naziva ZivkoVic, tzv. i:ntonacioo.e i zvucne lroj.imaJ sada
rijee.
Od tih figura jedna i n m t Njen pojam odgovarao
uglavnom onom sto receno kod fonetskih sredstava tzv. imitativnoj prirodi
glasova odn. kojima se oponasaju zvukoVi u prirodi. Iz tog razloga neeemo se
dalje zaddavati na ovoj figuri.
U vezi sa si:ntaktickim sredstvlma intensifi:kacije spomenuta i druga figura
iz ove grupe naime tzv. r t r s k i t taJ n u irojemu se upitnim
kom izraZava ustvari ne pitanje, nego ne5to pozitivno ili pak negativno. Kako
istice Ziv:koviC, upitna intonacija se u ovom slucaju samo radi
cionalnog
Ranije takode bilo govora i treeoj figurtkoja ovdje spadala. Mislimo
naime, na tzv. 1 i t r i u (tj. ponavljanje istog suglasni:ka u viSe uzastopnih
rijeci u stihu i dr.) u koju se mogu ubrojati i spomenutiitbii i muzaweget. Pod njen
pojam dalje spadale i razne vrste onoga sto se arapski oznacava rijecju kao
i nekim drugim. Evo jedan primjer za t:egnis u jiE!dnmn stihu:
..,-! \,.. L. Jlj L. ;w Jlj L.
Isti suglasnici javlja.ju se dakle u rijecima i te u i u-.1... Ov-
dje karakt:eristieno da se suprotno i t ii u i m u z w g t u ponavljaju ri-
jeci slicnog, ali ne i istog obli:ka.
Ako su suglasnici u ponovljenim rijeeima samo djelimieno slicni (npr. ho-
morgani ili i:naee fiziolo8ki onda se to :naziva (m u r t) kao Sto u
stihu Ebii Temmama:
i..,.::U 1$;\1.:;,,.;
(Jedna za drugom dolaze rijeCi i l:t> koje se razlikuju samo :poCetnom su-
glasniku, koji su inaCe mjestu arti:kulacije (mal!reg).
sto se iz ovog (ka.o i iz nekih ranijih) primjera moglo vidjeti, ponavljaju
se zre iist:i: (:i!li slieni} suglasnici nego i citav dakle i samoglasnici. Figura
u kojoj se ponavljaju u rjecima isti samoglasnici naziva se s n n-
c Ona eesto v:ezana Za. 1 i t r i u. Kako Zivkovic nagla5ava, to ponavlja-
nje istih konsonanata i vokala izaziva odredenu emocionalnu napz:egnutost
preko tog slu8nog, melodiskog elementa.
141
Od ofiih ilnto:nacionfu Dgu.ra ni:wodi on tzv. s t r f u. Za nju
on veli ova1oo: pesni:kovo obraeanje mrtvim stva!rlma i iJ.i apslirakt-
Irim pojmOvtma :bli kao -zivim i prisutnim Sto ozivljava
pesnikov odnos prema tim stvarima i ci:ni ga bliskijim, toplijim i neposrednijiln.
148
"
3
tome vidi: Zivkavf(:, 53 ..
'" retomlrom pitanju ZivlroviC, ,ibid., 54.
! .. ElQallirewani, ibld., I, Str. 292 .
... iblxl., I, 295.
'
17
.asona:nci i uporedi: Zivko.vic, 1bld., str. 58
... Zivkovic, str. 53.
35
Zadovo1jicemo se samo jednim primjerom za tu figuru. slitledeCi stih:
\1 ...;; ,,_ , ,
t!"' r ". <.F v::
U vezi s apostrofom Zivkovic na kaZe ovako: sto vidi.mO, apo-
strofa cesto osnovici svojoj personifikacija., ali ona :i. intonacioni znacaj
jer vokativu i na njoj teziste recenickog akcenta.
160
1 i s.a. najprije bilo raznovrsno izostav1janje pojedinih dije1ova re-
cenice iz ra:Znih raz1oga. Nekad se njom, kako veli Zivkovic- Zeli jezgro-
vitost, kralikoca l izraza, takozvana 1apidarnost. On da1je istice da to
cest narodnim pos1ovicama.'"} Tako slicno i arapskom Evo sad
nekoliko primjera takvih pos1ovica kojima arapski jezik:
..;.>_};11 .:;1 }1-;l..dl ( ;4JI- .ji.J '-!)- ;t
vezi s inetnsifikacijom za nas znacajnije to sto se elipsom iska-
zuje i osje&mja, kako veli Zivkovic; i to tako da se cijela
recenica svede samo na rijec. SliCnih primjera imali smo pak kod
k s k 1 m t i v n g k z t i v numo navoditi i druge.
s i n d t. Prema to figura kod koje se izostav-
sveze da dinamika radnje osecanja ziv1ja, brza i
Evo samo jedan primjer za njega (iz
fltl .)JJ.:d .j_,J2ti.:JI .jJAL:II }l.jJ",;UI.jJ-'!\JI.j";\:11
1 i s i n d t. N asuprot gornjem, kod ove se figure, kako istice Zivkovic,
veznika Zeli zaddalti nasa paznja na svakoj pojedinoj rijeci da se
tako istakao i njen pojam.
163

Evo kao primjer za to jedan poonati stih pjesniJJm
bije:

Ovo bile stilske figure koje smo smatrali da potrebno
zasebno istalmuti u vezi s pitanjem izraZavanja intenziteta, iako se svakako
naS!a jiOS &poneka od nj:ih u pogotovo poezidd.) Iroja
mog}a" pored osta!log u svme in!fJe:nsi!fiJkacje.
ZA VRSNE RIJECI
Zaddavajuci se negdje ma:nje negdje viSe evo smo presli sva podrucja gra.;;
matike i ustanovili da se illltenzitet osjecanja vezanih za pojedillle glasove, rijeei,
izraze i reeenice moze izraziti na mnogo raznih naCina. Me4utim iz nai!eg
za4z"Zavanja npr. kod morfo1o8kih sredstaya h1tensifikactje ne treba da
"" C!.tiNmo prem.a. 'djelu: Kita:bu Qawii'idi 1-<areblyye, koje su Rafni
bek Ni:\sif. Muha:mmed bek Selh Tamiim; ef. Umer i SuJitiin ef. Mu-
hammed; 1327/1009, str. 116.
""' ZivkoviC, str. 154.
elipsi uporedi; Zivkovic, str. 54-65 Reckendorf, ibld., stl\ 349, & 175 :i da]je.
""' Ove i primjere vidi npr. str. 1042-1093 (u .poglavlju Fera'.idu-1-
edeb) .
.., .as!ndetu i upored:i: ZivkpVic, ibid., 55.
Navedeno 1pretna1 knjdoJi: Girgi Zeidiin, te'rihi El-Qa
h!re 1912, sv. str. 247.
3*
ta npr. u s f<J!II.etsk:im' mo2:da od veee vaznosti za je-
zik. Mozda npr. mnogi od navedenih oblika intenziteta nisu u zivoj upotrebl.
S druge opet npr. akcenta i intonacij svakako od. osnovne
sti u vezi s inten.Ziteta, mu mi nismo posvetili mnogo prostora u
radu! pitanje relativne VaZnosti: pojedinih sredsta.va intensifikacije nije se uo-
stalom ni rjesavalo ovdje, premda bilo korisno, kao i mnoga druga pitanja koja
se obradi.vati u vzi s ovom temom.
Mada u radu nisu iscrpljna sva sredstva intensifikacij u arapsk'OOi' jezikU,
ipak se iz ohradenog materijala moglo vidjeti kako su ona mnogobrojna i raznovr-
sna. Kako ovo pitanje ustvari samo jedna strana izrazavanja osjeeanja uopce,
bogatstvo spomenutih sredstava Uikazuje na izrazitu i vrlo jaku emocionalnu prirodu
kako sa.mih tako i njihova jezika posebno. zadnje i Wehr na
jednom mjootu ovim rijeeima: Grundsatzlich ist footzuha1ten, dass die an
affektischen Ausdnicksmitte1n ganz reich ist.
166
U ovom radu nismo se upuStali u komparativno promatranje ove pojave, jer
to jedno posebno i obimno Tako se npr. mog1o ustanoviti da izvje-
srua. od spomenJU.tih sreds\JaJVa intensi!fikacij mozemo naei kako u nasem tako i u
mnogim drugim jezicima. Ne u1azeei u deta!lje u oarim. g&je se jiW1jaju
razlike, tako npr. n g 1 s k, naroeito njegova jacina jedno od takvili za-
jednickih sredstav'a kao sto su mnoge s i n t k t i k k n s t r u k i s t i 1-
s k f i g u r i dr. I razni oblici n v 1 n su takvo jedno rasireno- sred-
stvo za izraZavanj intenziteta. U ponavljanje se m:og1a u:brojati i tzv. g m i n
i (kao i sug1asnika). sredstvo medutim nij kod nas poznato,
ali ga nalazimo u drugim semitskim jezicima (kao i van te jeziene grupe). U vezi
s nj.ou:n Wehr hebr. kitte1 lU1d a!kkad. quttUJlu fiir Korper-
gebrechen sowie aram. quttai ffir Farben (abgesehn von SOi!lStigen affektisch-
intensivierenden Formen doo Semitischen) wird die Intensitat doo Eindruaks durch
Langu111g des mittleren Konsonanten verdeutliicht. Der Trieb, die dauer der Arti-
kui1atro.n zu verliingern Ui!ld diuJroh diese der Dimelnsiroo des Zeich'I!DS
die Intensitat der Vorstellung zu veranschaulichen, wirkt illl verschied.ener Weise
illl der menschlicllen Rede, z. auch wenn wir, besonders bei Adjek-
tiven, den betonten Vckal bei starker Gefiihlsbeteiligung fiberdehnen.
167
Dakl i d u lj enj s mc g 1 s n i k jedno <Jd oblcnih sredstava za
intenziteta u jeziku uopce, vidjeli smo da ono u: arapskom jeziku
za mnoge oblike intenziteta.
I pojava r n m z i na koju smo nailazili u cvom radu,
od karakteristienih naeina intenziteta u arapskcm jezi:ku, ali bismo na
nju naiSli svakako i u drugim jezicima.
Nasuprot tome na61o .se svakako i pojava karakteristiCnih gotovo samo za
arapski jezik kao Sto npr. bili neki od navedenih. intenziteta, zatim neke
sintakticke kcnstrukcije, stilske figure i dr., ali kako smo naglasili, nismo se po-
s1u:Zili i takvim komparati.vni:m metodom rada. Na osnovu toga se mogli
viti takvi s1ucajevi sa sigurno5cu naucnom radu.
""' Upaooc!i tom: Hocten, 3011.
"
3
Wehr, F AN,
107
str. 671 (7),
37
Interesantno i korisno bllo ispitivati m<>Zda i frekvenciju pojedinih ovih
sredstava intensifika:cije kalro pojedinacno tako i medusobil'o. Upo1rijebl10 se na-
ravno statisticki metod rada kojim se posluzio i Wehr da utvrdi ne samo
ucestalost javljanja pojedinih nega'Cija u arapskom jeziku, nego da na osnovu tih
rezultata i dr. u"Stan'OVi naCin upotrebe.i afektivnu vrijed!llost tih 1:\egacija, kako se
mogl10 vidj;!ti iz citiranih odlomaka u vezi s njima.
Naravno da me mog1o navesti jos mnogo pitanja u vezi s temom ovoga rada
prilazeCi mu i s drugih stanovit5ta i u svrhu postizanja rezultata druge vrste.
smo se pak ogranicili 'Ovdje da prikupimo ono najvaZnije u vezi s pitanjem izraza-
vanja intenziteta u arapskom knjiZevnom jeziku da to moglo eventualno pos1uziti
kao polazna za analizu ovoga kao i radi iznalazenja mogucno-
sti da se ti rezultati iskori5te u prakticne svrhe.

SUR L'ITENSIFICATION DANS LA LANGUE ARABE
La monographie souligne la richesse de la langue litteraire arabe dans les
moyens les plus varies pour exprimer l'itensite ou le degre relativement plus haut
de sentiments se referant aux differentes proprietes des personnes, des objets,
des evenements et des etats. cause de cette surabondance, traite se borne
donner une revue systematioue de ces moyens les plus importants, comme on
les dans 1es domaines differents de la grammaire arabe. Sur cette base
on fit la division des moyens d'intensification en. phonetiques, en mJOtphologiques,
en syntaxiques et en semantiques.
Quant aux moyens phonetiques 10n souligne d'abord la pos-
d'exprimer des sentiments forts l'aide des consonnes particulieres,
entendu si elles se trouvent dans la composition des mots, tenant compte de leur
nature physiologique speciale; c'est-a-dire, on souligne le parallelisme- acoustico-
physio1ogique d'un et celui semantique de 1'autre- pouvant exister entre les
sons de la langue et les sentiments qui s'y attachent.
Quelques-uns de ces mJOyens phonetiques se manifestent d'abord dans les
formes intensives (les morphemes) dans lesquelles se manifeste
la gemination des consonnes radicales (et autres), ou la prolongation des voyelle5
qui est traite pourtant dans le chapitre cies moyens morphologlques d'inten-
sification).
Apres cela, on tourne - brievement - sur l'j.mportance
d'examiner quelques autres moyens phonetiques se trouvant en liaison avec
comme 1'accentuation et 'l'intonation.
Quant a:ux moyenJ? morphologiques d'intensification, on traite d'abord les
multiples d'intensite (en arabe: n i t u -1- .m u 1 g Apres cela,
on cite les formes elatives (i s m u- t- t f d i 1), pour passer aux differentes for-
mes intensives verbales (comme on 1es dans leui's Spf!ces II, V, IX, XI
XV). On parle, ensuite de l'energetique (ou de 1' energicus) ainsi que des for-
mes servant exprimer la surprise et 1es sentiments similaires f' u- t-
t g g u Vers la fin du chapitre on enumere brievement encore quelques for-
mes variees de l'intensite comme: m f ' 1 t, f 1 n, f '
38
Teufilk Muftic
L'auteur range parmi les moyens syntactiques de I'intensification
les mJoyens de renforcement des verbes, comme certains aspects de -l'accu-
satif interieur, adverblel et exclamatif, ainsi que quelques constructions similaires.
n mentionne ensuite les differerentes manieres pour renforcer Ia negation et l'in-
terrogation, de meme que la construction specifique appelee en arabe m u z a-
w g t. La monographie passe, ensuite, aux differentes formes ci.e renforcement
chez les noms, en parlant de l'attribut intensif et surtout du cas de paronomasie
(oomme on le rencontre dans l'exemple i i n et similaires). On traite
ensuite une construction speciale, l'ainsi nommee i t ', puis l'apposition
comme renforcement, l'ainsi nomme t_e 'k i d, aini que la liaison genitive (i g a-
f t) employee dans Ie but d'intensificatiJon.
Les moyens semantiques d'intensification embrassent d'abord Ies mots de.:
termines qui peuvent servir, cau.Se de leur acception individuelle; oomme des
renforcement pour les autres paroles. Un chapitre part est dedie aux adverbes
servant en premiere ligne- ou exclusivement- au renforcement. Une part speciale
est dediee aux synonymes et la de les employer pour exprimer
differents degres d'intensite des sentiments attaches quelques-uns parmi eux. On
cite enfin, parmi les moyens .d'intensificiton, les plus importantes figures styli-
stique8 qui sont . parfois propres exprimer des emotions violentes. On en cite
aomme entrant en consideration l'hyperbole, la gradation, la tautologie, la compa-
raison, la metaphore, la personification, le la m{!tonomie, l'ironie, l'ono-
matopee, l'alliteration, l'assonnance, l'apostrophe, l'elipse, l'asyndeton, et le poly-

Finalement offre une vue generale sur la question d'intensification dans
l'arabe. Comme on l'avait deja dit au ccmmenJCement, les moyens poor eXIprimer
l'intensite des sont tres et multiples dans cette langue. Une
analyse approfondie, accompagnee d'une statistique, repondrait au mieux au prQ:-
des frequences de ces moyens particuliers ou de leurs grourpes analogues,
grands ou plus petits; la meme chose toucherait la de leur emploi. Si la
mohographie consacre plus de place au rnoyens morphologiques qu'a ceux phonetir-
ques, cela ne signifie nullement que ces derniers moins importants dans la
langue surtout touchant l'accent et pourtant c'est chose qu'on
devrait examiner au parler vivant et pa:r des moyens techniques adequates, que
ne pouvait faire traite en egard volume limite.
Chez certains de ces moyens d'intensifications on peut remarquer quelques
caracteristiques distinctes, comme certains affixes, la gemination, la prolon-
la paronomasie, diffefentes especes de repetiti'Ons etc. n faut pourtant men-
tionner rencontre des phe1110menes seulement dans les autres
langties semitiques, mais. aussi dans plusieurs autres langues; d'autre part_ il en
qui sont caracteristiques pour 1' seul. Cela pourrait etre l'objet .d'une
etude comparative plul! la presente devant se Iimiter des
bornes plus modestes.
Le . traite aurait pu etre_ aborde de . quelque autre point de vue
aussi; auraj.t pu user une meihode de travail differente en essayant
des resultats q'une autre espece. Le present se principalement re-
cueillir.les plus importants d'intcimsification, tenant compte uniqU:ement de
l'arabe . litteraire, sans pouvoir prendre en les entre
l'arabe elass1que et le et pourrait facilement tr<;>uver en
nexion avec La mono_graphie avait le de faciliter l'acces au com-
plexe des <touchant theme; elle pourrait servir de point de de-
part une analyse .plus approfondie du quE!"stion, de fa!;6!J. pour-
rait utiliser pour les
OMER MUSIC
EN-NEMLIYYE Fl
WE N-NAHWIYYE
Niro na8ih tpisaca ko]il su pisali na jeziku dodati j<ednog
dosada neJpQ2'Ilatog 00\rjek:a. Ismai:l Abdul-Kemiil s1in HadZi. Velije
iz Travndk.a. njemu znamo samo Sto nam on u svome dje1u koje zelimo
ovdje prikiatCati. Iz IPredgovora. toga djela vidi se da pisa:c rodom iz Bosne
i: d:a Zi.vio u djelu koje nam vlidi se da bio
00\rj.ek. Pu'tovoo iz u te oblsao .neke
i posjetiO prija'telje s namjerom da za uees!Jvov.a111je u doblje nagradu od BGga.
U predgovoro svoga djela pisac izmedu osfJa:lth hvali nelrog Aliju lkojem
daje epitete da u slavli i maeaju dru:gi Alija Alijom smatra
halifu Al!ij.u), da mu ravna u (oonivaea osmanlisk:e drza'V'e),
da >izvor znanja i istine, a:li mm nije jasno rekao ko taj pov1ratka
u domovinu .na zahtjev si.nJa toga Alije, svoga vjemorg .prijatelja, ikoji se
kako on kare, ne ni za na!PisaO djE!IO pravilima ara1psklog
je-.ci!kil'. Potpuni naziv to!ga djela <J .. ,. .. I\
Pri kraju djela pisaoc kare da djelo nazvao imenom zato
sto ga napisao, pored svoje ma1e spreme i velilrog truda, poput mrava- ikoji
stalno radi, iairo mej.}-e snage. Kako se vidi iz kronograma! (nazvao sam
ga tj. djelo Neml:i<yyom) i datuma Ill!llp!isa!nog brojkama, djclo napisao 1052/1642-
1643. . . .
Djelo pretstavlja nepotpunu i s.istemat&kii.
gr:amatiku arapslro.g jezi<k.a1. Od ovog dje:ta postoje tri jedan iz
paS!ne (Fejzij:a) u kojli. se sada u Garzi
Husi:evbegovoj u Sa:ra;jevu I/3441), drUgi u Bal:kooslroin
institutu, u Orij'ental.nom (:kiatalog Bailk:anSkog iinstitwta broj
989) kao i treei koji od MujeWiovliea iz Sarnjeva (otkupljene
knj.i!ge 49/53). Ni u jednom navedenih nije ime ,pre-
nitli mjesto i da:tu:rri pr.episa.
RU'kopis :iz Fejz.ije medrese . uvezan u datra:ja:le poluka!rtonske
korice, veli'ill'Ile 21 16 dma 90 rtepaJgliniranih listova., 15 redak.al jednoj
strani. Pa.pir bljel i taHq, poglavlja i podnaslovi pisa:ni su CII"Ve-
!llm maiSIJilom, na istom tekst.
. RUikopis otkupljen ()ld Mujezinovi6a u dJoltrajale
ske ima 104 paginir<J.'na lima, 19 redaJka na jedn:oj
40
strani. veeim dijelom bijel pojedini listovi zuclmsti, nes!).-
taIiq, poghwlja! i podnasl'O!Vi pisalni su crVIEmim mastilom, :i.ma
biljieZa:ka: koje tekst, pri vrhu stramca tekst od vJrage
00te6en.
R1Jiko.pis msti.tuta uvemn D:a:knadno u tvrde lmrtonske
lrori!ce, veli<Cine cm, iJma 155 nepagini:re:nih listov!ll, 15 redaf!Qa na
stralni Papir blj:el i ta:nalk, ipismo nesl], lllaSlowi. i poglavlja pisani su Ql"Vendm
pmljednjih 16 .li!stotva te!ksta pisani su drugom .rukotn, na. ma-.tlginailijmna i:ma
vrlro maio Na 153 listu su d:vd$e fetve Mustafe muftije u F<O.Ci. Na
154 listu zemljiSni. za:k<m. ,:,1..} ._,.._,:]_,\...,:.;....., .;,..tl ..s';JJ .;,\'..tl..;l.:. >
iz 1609 gaddne, na 155 listu jedna biljeSka iz 1128/1716 godiine, te fetve
i' tal<ismani.
UporedJUj.uci <JIV.a: tri fuiko,pisa s naroOiltim obzilrom na marginalne bl:ljeeke
rwkopisa Fejzije medrese u .\rojiE.m mjestimicn'O precrtavano nelroJ.iJko
i iz su biljleSlre sa :rna:r.ginaiijl8. pvenesene u tekst Orijentailnog
:Lnstituta, djeLimti.eno u tekst rukoipisa Baffikanskog ins't.:i.tuia i na da se
rukopis Fejzije u za!klj:ooujemo da taj rulropis stalriji
od druga rukopiisa:. Ne ibl1a potpuno smiela tvrdnj,a da. rulropis Fejzije
autograf, drugili <pOOaJta;ka IJrojima: se to mogJ.o
U djela .Irod SV1a tri rulropisa: i:ma mjestimiCne tr.azJ:iJke medu
njlima. U Fejzije med:rese m prvoj strani Predgo.vw uobl-
eajene OIVIa!ko: c+.\IY! Jl.ll .;,- <- ..1 .k- J_,...ll .s.iJI .t J.J.I
1 .
Rudropisi Orijentalniog i Ba:1:kainslrog :izna:ju na poeetku predgolvwa
razlilk.uju osim IJolga, i u pocetku kojd gl!IISii: ..,...;. J.r .s.iJI .t J.J.I
..1 ..,..:SJI .:.l:.!-1 _, .:,L.JII,Y r:>L.':/1 _, v
Drngih razli:Jm medu ovim rokolpjsima osdm pri oznaci imena
samog autoraJ. Tadro u rolrop.isu FejZiJje medrese ime p!isca. napis;ino oWl!lro:
J..t t.l!.l.:.: ,:;;11 Ji1 Jt J.!WI J.:.ll u ru:Ioopisima Orijentalnag i
instituta stoji owko: ..};;jl.ft\1 J..t t_Y.I &. J.:.ll ..1
s tom u ruilropisu Ordjen't'alnog instituta pogreSn.o n<apisan'<>: J;';_,()l
t).
na istoivjetnost tekSfJa. kroz Citavo u svakoan rukopisu s mjesti-
r.azii;k,ama kod gla:gom, pog<JIV'Qr Pisoa> <i
n:aroCito na dsfii pri kraj:u djela, Jil1IXfu se sa da
to pisoa ima:o dva Wen:a: Ismii'il 1
Ru!kopi:isi Fejllije medir:ese t Orli1entalnog su pisani bez
lijepim pismom tii'liq nesl]-tii'liq. Ru!kop]s Ba:l!kaipslrog msbl.tuta
p'J:'Ie!Pisa:ri s vrlo mriogo pravqpisnlih greSa:k.a, iz cega zakJ.jJUCiti :pr.e;pi-
sivac n'ide rnzumiro tekst koj!i
. Owj priikaz toga raden. prema .medrese toga
sto greSaik.a, Sto obzirom na papir stalriji,. :ika!k:va
ooteCenjia i Sto i
En-neml'iyye fi 'izhari-1-qawa<IO!is-sarf:iyye ven-nahviiYe
41
Predgovor ovog dj.ela (list. 1 v-2') glasi:
j.l.JI t_!fl..,.. t..:,i.!::il J_,..ail r. ._sJtl .i'JJ ...t...:>JI
_, .. Jr,'YI .. .l;"i,.. _,
r)LII _, _,l,.,ll _, ..:.,1_;....- .:r- _, ._.:r.:jl.l ..;.,L;,
_, _, \}.; .:r:_JJ\ (_ _, _, (_ 4.->1 r::: 4-->1 ..,..
._J_,.J>='I
.i'JJI c::_l.:JI .:n JL.s::::/1 .i'JJI Jl
._.u? _, 2._sj-}tl_, J_,'ll ._sy}tl _, J_,}tl u _, _, .. 1\ !JI.s:::tl Jl
._ .f.:.. _fl 1 .:,-1 t_ 4;_
Jl .:r ._.:,l..j}tt _, JLiAI
t.i:t ._.:,L,...ctt _, ":"1_,:1 _, ._.:,1:11 .J:fll .. ::_.
.)l;aA!I .L.1JI _, .. 4_;):'"' ..
iY..JI .i'JJI _,
6
.;1_;.;11 r.-'
':1 ._sJJI <-.:r:_JII _, t.if.:"'J.i./.1 t..f.':fl _, i_,1JI ;..t.:>A ;;Y"'I
t.JI:!I Jcl .. .u.;t,;.; }t .. Lk Lr.-! .:,1
.F.. }t _, <J'l:/1 t_Jbl..tl ..;;_ _, .r.: t.JL..ll .k;JI
...:L.lJ:> }t ._..:u )1
7
._...:1.)) Jl
.. ;. 'JI _, ._.:,L.}tt '=:Jit. 1.)",....-
ul;.:i1-' o.)}t_,l f::: .;.1-' ._..:.,!;l;,)tl JL,.. ,)(!
u tekstu Jl
u tekstu
U tekstu .:......1

U t!Jelkstu druga dV'a rulrop:ii;a
U tekstu .. ::..\_;.;11
7
U tekstu rukopisa dodat ovdje ovaj stih:
IA:JI rP:J) ..:.t;\;, I.JI {'i.ri ..::.!!)
4u tekstu ..
42
Omer
JU ("'"")1 t...:.LA..dl t.;;,l:.ol:.tl r>'.f:JI t:

..;tJ/1; t.J_,I'YI J.:..l,o./1 JAl5' t.";tl "J...'YI j.JI ..:,..t,.:J UJ

_, .!::...1
6
1\ t.J_,)o!I.J' .U:.. '1 .,s.ill
.:,\..i':/1 t...>UII t...>UII ... !,..; t...>l-':11
'IIo
Hvala AUOOu koji utmio grama:tiku sredstVJJm d>a 'Se ulkloni neznanje
poeetntlm i ot.strallle razni. nedpstaci ueenika djela i rasprava
nj.aka, koji saeuVI!IiO djela iskrenih od ipOVIl'Sndh i utica.ja nedouCenili,
kOtj:i udvostruei.o njiholve nagra<de -dru.Zenja i pribli-
zavanja vjernik.a u i Joo.ji i!h od satalllsk.ih preva:rn. Blagoolov
i spas onome dJme spomenut.o njejpVim !J.menom, njegow.j paro-
dici i drugovima koji su radbl.i i upu6ivaili na .djela,
stine i rij'E!Ci.
Zatim kare sirom&Sni sluga Allaha, ,sin Velije,
- ga do savr5en'Stva u :nauci i ;radu, g.a; u Sto
i na i ooome svijetu i qpiOOSti.o (grnj1he) ;njegove, nje-
gavih rooi:telja., o-nih lro(j.i mu lroji ga p<>Stuju i (grij>ehe)
svih vjemika - po.Sto mi vrDjeme udijelilo sre6u da posjetim 1Prij111'telje iz Bosne
sam f <Jiblilao neke grad<JIVe, mo<J;e(:i pom.oC .Qd uzviSenrog
do"l:1.ro<:initelja nadajuCi m i poojetu Qn
lijep grad, I10il: mu k,a;o .dan sj:aja .tvrdava 1
grad izvoc velilcilh ooamlj'endh kapaciteta, zhurno mjesto
po:bjednika i ratm:k>a. Neka uzviSeni ,POv'E!Ca: nj'iOOv i noeka: ih pomaZe do
Sudnjeg daloo
8
}. uzar jpl1imjer acl.liCnih struenjaik.a,
znanja i istine, profeoora; p.oonijeg ueenjaik;a, po-
naroda i vjere, lkojem se sko.ro ne .IIlOOe naCi: :mvatt1 medu. iz
Osmanove dinastije,. jer nemogu.Ce opds&ti njegQVe vrline. Ovim m!is1im na Aliju
lro(jm d<rngi slavi i On :iwzdvaja pravdu od nepravde, razlik:uje. Voi'1jed-
nQg od lijdtine, ljude Illj:i.hovu ne gle&. na IQidjeCu, jer
vrijednoot eovjekia u njeg<JIVa jeZiienog ne sarulku
od'ijevanja}.
uSreci _'fa na ovume vjere, na ooom svijetu d.aj
mu da uZi.va u rajskiim 011Jclood O'd njega ive spletlre nep:rijatlej111 i zavid-
. nika :k.a.o Sto se n ii n iz pl urala geniti'V'IJ.Oij. vezi. OdrZi ga; u Zivotu .
, s njegovom dj'OOOIIl i: 'kao 8to se w ii w u plwralu OestiOa
g w z !i. m i n w ii jer 011 ima najljep5e se svakome
ikolji m i n, Q molbl.
Kad>a sam naumlilo da: se u svoju domovklu li
upulti.o vj:erni p!I1ijatelj koji se ne :n1i za h!tlja!de, kome nezna ravna
paineti i shvatanj.u, Si!Il (.gore Suiejman svo.jom
8
Dodati st!h znaci: Neka njihove dignute do nebesa znaci
njihove vlasti zapis<me
43
ne razn:im da:rovio:na i d:oibrocilnstvom da se posvetim nauci i 1jepoti jezika,
jer jezili: mjerilo rovj<eka.
Daije upozorava da se nauc1 posvati, te nasta<vlja:
. -i'l l5' ....A;...r"'"ill .k'.,A/ IOL) .w -wJI .:.,_,)1 f
2 ....A;...r"'"ill _"....:.11 '.,..1;;
znaci:
Im sam hti:o veze s nj;hm sam napiJ>ao jednu
pravi:lilma aa:apske gramadJike i odazi.v.ajuC!i se .rijeC;ima Vjero-
vj'e5llika - ga -: UCite i
Dailje p.isac govoi1i izu&wanja arapskog jezi!ka dakumentujuei to
raznim citatdma poznaJtih ucerU!h 1judi, zatim daje upUJte ucenju i uslovima
ueenj.a prema I1ijeeima poo;natog pretsta,vni:ka serijaJtsko-pravne
lah ibn Idris
svome djelu .pisac 1kare:
r}JI )1_,....1 .:,.-
5r r}JI
znaCi:
Ovo pouCna: ilro nauCi i shv.ati .potpuno uputice se tajne
arapskog jezika i spreman za sve 1!11a1Uke uzviSenog Allaha.
P:isac OVIO djelo posvetio i se od
u t.ome nekdiko nrapSkih stihova koje preveo na
turski jtezik. Na .kame: Ako dQeLo neckJuCeni, primice ga poznavaoci.
A'U!to<r UV'aj predgovdr najpisalo rimova'!JJOoj prozi protlkan10j stiih:ovillrt;J: na
arapslrolm turskom kr.aCim pri.Cama, savjetima i .preporokama za
materije. Na PQcet!ku predgovora pisaJc rijeCima koo sto su:
;....., Jt.. ...; -"'"' JUI ..:..ly r' UlJ aludira10 na temu kojoj
svome djtclu govo<Jriti (tj. a.rapskoj grem'!l1iie'ii). Ovaik:av naCin aluzije rove se. u
a!rapskoj stilistici <cl.;:. DUihOIVoi.t mu pravnika i djeCaka.
prednmti poznavanja gramatiik.e i ,nad .pozoovanjem

JezJiik kaiko u ta!ko i u daljem tekstu djela- Osim neko.Iiiro Inia!njih
gi-ama.tickih t sintaktiOkiih greSa!ka pravilan i Cist, te se more zakljuCiti
d:a pisac u do.v.oljnoj mjeri p<J'2o'OO.V'!I'(1 a:rapski jezi!k i njiime -VladaiO, Na pojedinim
mjestima na koje eemo u da:ljem pah\:ju, dao netai:n.a, ne-
nauena i kriva Sto u izvjesnOij mjerl umanjuje nauenu
djela.
.' l yl 1;;.-\ (-11 JG
'" dijalog glasi:
... tSI -.Ai!l i .. 1 Jl ....... ...; ..... ...; -'1 :S;G JG
U" . J.U / U" v- <$,"'
f Jt&; t.!-! ;i_,.l f!Y .;,1 <5."'11 d <.JI
.n-JI 1r- rJ

44

Obzitrom d:a nije vetik broj naSih 1judi koji su arapski:m po-
go<tovu iz p.odrucja arapslrotg jezika, i 'izvjesnih ovo dje1o za-
dai se = njega: osvrnemo jednrim ikra&n priikazom.
djelo p<Jdij.eli:o IIIai trli! di1e1a: imenima, i cestieama,
k<aiko to kod ar.apsk:ih gramaiti.Cara..
I
imenima
Na .po.Oetku oOIVIOg pog1avija ,pdsac daje etim'Orog:i:ju i rijieCL i: s m
kao grama'ili.Ciko-tehtl'i'Ckotg i?JrarzJa. Imena podijelio na konkretna d .apstraktna.
Zatim <a:na!1iZ:ira Naik:on Sto da is m postalo od
s m w preSa'O na nenaufu11 i nepll'ihva:t1jivo tumaeenje <kldavanja pr:ijedloga
i i m'!Jka 1 i f i to ovaiko f."" \ JI..J :!' .!_,\ ....;i'J\
r
1
JI..J ;_;_s:J ;_;...!\ ..:..>.L. ( JI..J ( 7
1jwa imeiUl naziva 1- i sm u 1- m u te m k 'k i n nepromjen'lj1va g ai ru 1-
rn u t m k k i n. Gala:yini 100ziv.a ip'l'Oilnjen1ji'WII :imena 1.:. m u r
nepromjenlj!i,va 1- m n i.'
1
Dr. Caspari neprOirnjenl'jiva imena
m n i, pr:'(Jm'jenlj:LV!a m u r ili m u t m k k i n. Imena potpune
deklina;cije naziva m u n () r i f iJi m u t m k k i n m 'k n, imena nepoltpune
deklina!Oije gairu mutemekikin gairu: .emike/n.
12
Zatim
tehniClrom d.zi1a= 1- m i 1 i nj<egQIV!Oj pw;natoj. podjeli na
trd vmte te OlpCotj imenici i s i!Il u .: 1- g i n s. AkuzaJtiv t- t m I z (specdfi-
cllltion) lroj& u neki:m slueajevima oo!OIV'ara nalem partit1vnom genitivu
e1-ismu-t-tammu i daje kJIVU dclimci.ju: :JI,;,'J\.;,c .JI::.:..'J .s\ .... l;i
Ni Kiifi:ye,
13
djel:o h ne ovaj tehrbllki
izraz, ni Ga1iiyini.'' ni ne spominje naziv,t ni Redkendocf.'
6
Nakon ovug.a: gto!'IOiri ilm'8ll'ima 1 s m ii '\t - 1 - m q u r 1-
s m ii 'U -1- m en q u i esm ii lu -1- f ii' li. UtvrdujuCi znaeenje rdjeei
h i h ii t { da1eko da glagoil - ima znaeenje u Cetvrto:m razredu
da1elro, u znaCi Sertuni
17
i Er-R1izi<'
8
k.siu da ovaj
. U CeWrtom razredu znacr U petom ra'ZI"edU da1eko,
od on<Jg;a sto tw:di Posebno se na ii m i n daje
znaeenje ':L s t g i d.a Er-Riizi'
0
i
kafu da ovaj izra<Z od g1Jago;1a .:..1. Zamj'8llioe i brojere
piisaiC sroj:iih OOinoseC.i: SlllmO de:f.imcije i n:a.jnuZnije primjEil"e. .
Glagcllslm prlidjev alktivni i i prlidjev u.sva tri stupnja,
kada imaju fu!l1'kciju g1agala u reeemct, 1- s m ii u 1- m u t t s ile t u
i 1- f il i, dok Galiiyini d.aje naziv i h u 1- f 'l i
21
RiSalc se
11 Mustafa GaJAyJni, 1927, str. 9.
12 Dr. Casparis, Arablsche Grammatik, a/S, 1887, str.'152.
13
El-Kiifiyje fi-n-nahw, Carigrad 1286 str. 14.
10
Galiiyini, l.sto, str. 262--264.
10 Caspari, isto, str .. 254.
10
Reckendorf, Arab:ische Syntax, 1921, str. 94-97, 54.
17
Sertiini, u-Hnewarid, Beiriit 1889, sv. I, str. 100.
18
Er-Riizi, Kairo 1308 str. 72.
1 Er-Razi, isto, str. 367.
'"' Menziir, Lisa.n'tl-1-areb, Kai>o 13(13 sv. XVI, str. 167.
21 GaliiyJni, isto, str-. 400.
ti 'izhiiiri-d-qawa<dd!!s-sacliyye
45
na 7Jna.Cenje i def:i:nici:ju r.ijeei m d dm-'0 izraza :i ulka71Uje na r.azliku
izmedu m:asdara i kaZe:
Galiiyini pra.vi rarziliku samo u oblliku g'lagolske imemce na primjer
('- i ". Na!J.'OCito se osv.rnuo n:a. fu!n!k.'ciju glagolsk.e imenice u reCenici
i za to naveo rpet primjer.a; iz Qurana..
Da1je pisa!c dOIIJIOSi. tri!dleset imenice. Za fa1 f i'l
f u' le citira primjere od glagola i ka.Ze: ..,.. ).i f!
J...:....rl.l.ll ..,.-i\1
Sertiini
23
ne praviJ r111111ilke u znai:enju kod ova trt ..
1 daiju raziliku u maiCenju za dva d w i d i w kao i
canin, obldlk d u w msu UOip6e naJVE!li upozor.awa na prawno Citanje g'l.
i:rnenilce: k r iih i i kalle: IJI ... f uoJJ.,... ..,.12 primjer
.c11Jira 'i n 'U zna!Cenju vidjeti i kaZe: .,r.ll .:r.t..
zaili.m: zeiime kefii1e ane
z i 'ii m sto .;...u 13, zatim: m r t li: na m
m i d ne: m r t li IJI 13 . OV'Clje daje razliku u znacenju izmedu
g1ago1a: g ii 1 ii s i q u ' fi d (sjediti) i (U!I (1:11 JIA: ( (I.AU Jl!ll _, (1:11
J.dl 14'
Ovo njeg<wo tumaOOnje pO>tw"duj.e s istim primjei!"Om
2
"). Ovaj obldlk
fu'iil se i kOid neprnvi1ne mnome npr.: w u g fi h, 'u s ii 1, u ii n,
s u h ii !i. dr.
d w ii !i.meni!ca Zen.skog roda :>U .s_,., ...AI\14') g1. i:rne-
moca, j.er od !i. d d g1. imen.i.oa. i d d i Mn'OZin:aJ d 'ii w
J'f 14') i\:ax) f eof; W ii. od f t W Sertiini
21
) tv>rd:i. da d 1!1! 'W gl. ime-
nica i <Jd g1ago1& i d d Menzur
28
) ikaZe da: d w ji
imt}niooa ( IL ('\ .s _,. ..1!1 t<> ista i Er-Riizi:'.
Rijeblci oblici gl. imeniice su: q ii 1, te h 1 ioke, s u d ed, h i1 ii 1 (od
glaga1a /!iltu u zna<lenju zaotim su iznimke 1eyyan,
sene n, t i ii n (od tebeyyene) :L ti 1 q ii. g erfi t, mel ek ii t,
1 ii h fi t (ood I ii he- ye'li.h u) i ! ag u t (od t g g i) su glagoJ'Sike imenice;
u msta'Vik:u ime:nJiJOOJIOO pisa!c goVIOiri postank;u 'i 1 h i 11 a-
h u m m sekwndamim i m ii m,
h u t i h i t te fWnilrej;jd, gl. i pasivnog kao gl.
citirmjuci pri tom.e prjmjere Za rijec r k.a.Ze da u
u cetiri razna macenja i tOI ciotatima.
Za i":'! lroja zooei (krSCainska) na.vod!i. da
izv.edena IO!d g'l-agala Sto ga navelo da ove daj.e srojevudjno
22
GaiayLni, Jsto; w. I, str. 171 i 183.
" Sertilni, ist<>, sv. I, str.
Ibni Menzur, ist<>, w. XVII, str. 286.
" Er-Razi, :isto, str. 422.
"' :lsto, sv. II, str.
27
Sertilni, Jsto, sv. I, str.
28
Menzur,. :isto, w. XVIII, str. 282.
"" Er-Riizi, !sto, str. 422.
46
tumaeenje: t";; cS.;I,.,ill "!..-! u- u..; .:J..t 211a.u.; ':11 '-=''_,
ld.lll <.!' 17 Se:rtiini ka:j!e: .. '-='' Il>ni

iEr-Razi>
32
takoder
cS.;I,.,ill "-'? '-='' , te :nijeda!n spomen1.Et]h rjecnika ne da:ju postanku ove
rijeCi .Iroj.a daje
i7mazu 1 ii k w s d i k navodi etimologiju rijeei
1 i k r.ijeOi r g i g1. i!menilcii VII'Ste glag.ola-: 1 t,
z k t, w t, t r i f, t k r i k i g g
Interesarrutno cta uoCio jednu razli:ku u zna.Cenju iz.me<lu V
i Vl vmte glagola, koj.u gratmatieari ne spominJu i lkak: ;"1 ,}:A:II..t J..i:IIU!! J.,AJI
<1 . ..1 !c:'J....:...!.J..i:lll9v Ova:razlika u
znaeenju spomenuta u dj.elu 1.::11..,.1..1 . To/!d{<Jder ist'i:l!e pregJed promjene jednog
rijetkog glagolskog 1 w u 111 n oonove 'U i w n.
NavOOeei vrste g1agola TravniCa.nin :istiee sinotnima: m u-
ganese, mumateie, musakele, musabehe, musawat, mutabeqa
i muniisebe za.'lii:m muqiibele, munaqaiie, muiinede.
i m u are<)a.
Za t- t $ i f ( .1.i:JI tj.. pogreiino sta'Vlj.anje dijakritiblh znak:O'Va) i za
t- t 1] r i f ( J..t.}-l.ft.:<U tj. 'Promjena g1asovnih mjJeSta rijeCi) istiee
dv.a stiha, jed.an na twrsk:101In, drugi na a.rapskom jeziku:
o..l:.:i 1...;1.> ..J_,..JJI cl\IJI
r'Yt .t.. J.i;U L...
sa OV'ilm tumaeenjem:
t ... ..11!}\ (} .:_r .>1)1 - !J)t.., [:; !:..., l;A/1
&. ..Jh J!;JI JL;./1 tl ;l,., 4kA;/I r-f1 r-f1
20v ol ..)Li':JI
rijeCi, i iit t q q dao dcsta 'P.roo00ra i natveo obl1je
pi1imjer.a.. Imen!ic'u s i k k i n izvodi 0111 od gl.agola. lk n i to op;ra.vda.va O'Vako:
u- --1 (' "! ... "':/ 25v .
Men?:iir'
0
i

dajltt ovn tuiJ:Xl1a.'Oenje. Medu'tim Sertiini
3
" i Er-
00
RJjel! u smlslu oblik f 1 kao , nego
fi le.
30
Sertiini, isto, I, str.
01
Menzllr, lsto, lj!V. IX, str. 374.
33
Er-Razi, lsto, str. 212 .
.. Esfurn-1-b!nal\ Ca'rigrad 1275 str. 88 i 92.
" Er-Razi, 365 kao ,i Sertiini, isto, tw. II, . str. 825, citiraju <>vaj glagol kod.
osnove aln i kaZil: ..,..I:SJI ,:,!)..
"" U tekstu ...::.;.. ..1
30
Menzllr, lsto, XVII, str. 74.
37
Firiiziibiidi, tergemesi, Carigrad 1305 sv. lV, 652.
" Sertiini, isto, sv. I, 529.
4'7
Razr ne nika!k:va lkao stoda.jutumacenjerijem miski:n kojaje
od istog korijena kao i s i k k i :n.
U poglavilju pridjevima :naved.elna rezlika
pritljeva at i :prixljeva i:smu-1- f il iJ i
f u 1 L ZaCudo \kaJlro 'DravmCanin dao rijeCi
u m m d. O:n kOOe za ovu r:>I .. .'YI fl .. "':/ (?) .r- i J:i .:,U
Nijedan rjeOn:i.k ne da!je OIValkvo tumacenje. Thnli. ove rijeOii kare:
_,.. / i nOO!;aja sedam iz pr.e'diSI.amslrog lkoj.i:ma bilo
iime MutJ.am;med. Kod rijeCi t f 'Dravnicanin D!ije dao IOIV'ak!o
tumaeenje kao kod rijeCi u 1;1 m m d, iatko rijee t f za
vjerovjesniika
Kod z:nacenja rijeCi i f t i n - n t citirao 'karakteristienu
i kafe: ... 1 _ r .:.,.; \) ..:..:II.J r.i.!I.J c:..tll 4J,.,JI 32'
Ovakol ma:Cenje navodi Sertiini.'
1
na druge lkon-
se :rnOOe izraziti rtjeei 1:! i i s r r u reCe-
nici: _rJ \r .:,I.J .:,1 33.
8 oblika pridjeva s oblicima
i to prJmjerim:a!. Za odiredeD!i vlastirtih imen!rea kde da dodat
iz pOOOOJV'anja <.....;. _,..:11 34 ). Sertiini .. narziw. waj odredenJi a.an z - z ii i 'd
U pog1$1lju imenicam:a mj-esta ;i vremena ('IIOIIlen locis et temporis), citirao
poznate 10blike s oswtom na z:naeenje pozdo:ava m 1;1 i k!a.Ze:
.AI - ..... 1:--.) .sl ."...;.. '-:' 1:-- 35'.
Za rijee m i 1;1 r pog1a.vlju imen.icama ocuda: (mmd.na
pisa<c daje oV'Oij rijel:i! i kafe:
_..,_ .;.- .$-! ..,.;.1 ..,.1.}-l"r- VjerOW!tno
ga na wakw tumaCe:nj-e navelo z:n-aCenje m i r (j.tmak,
ovoj rijeCi. daje OIV10 tumacenje: ..,.1.}.1 cr- JG
v-1:!1 .:.- '-} Za rijee m d 111 r da spada! imeni'ce 10ruda
<t.\.;; <!\ .,"'} ri.J!ii.J 36') Serttiini'" kaze: r.l
Pi.s8lc dalje patkrepljuje citaJtima iz super).ati'V!a' u
pozitiva i ciJtlraiO jedan stih tvrdeCi. od pomatog
klasiC1wg pjesn.i!kla
stih rci'bllra!O ovalro:
_rl
Er-Razi, !sto, . . 381.
lbni Menziir, isto, IV, 135.
" Sertiini, isto, Ii, 1318.
" Sertnnr, !sto, I, 15.
" Sertiini, isto, sv. I, str. 176.
" Menziir, isto, sv. I, str. 296.
Sertiinr, isto, str. 1262.
48
Omer
stih tacno glasi:
46J_,l:.l-' .!''
Pri kraju poglavlja iJnelrin1a; gOIII'O'ri rjeCi w 1 i ii 1 ii,
upotrebl tih rijeei kaJJ upotrebl i superla:tiva u reCenici,
geni:tivnoj vezi i deririnutivu. Kad genitivne VErre navodi primlje.r 'kada ona
. 38
oznaeavaneodredenost et-tenkir napr. r .
II
glagolima
U ovom pog1aiv1ju p.isac goQIWl'i. OSI1!Qvnim g1agolskim OznaCenjima
pojedinih razreda i nepravilnirn glag.oadma. Neprav:i.lne g1ago1e prema
arapskih g>ramal\;il:a,ra u stlihu koji g1asi:
..._..,t,;",. -' r::..::-.:.o !.$. ... -' -' <.S.>Ijj
Upoooruje neke !kadije i na pravllno pisan.je g1agoia f ii (u atktivrnmn
obliku) i u f i (u
Govoreei oblicima d:onio pregled lienih, i
odnosnih zamjeniJca te imen'!t s glagoJski!rn Za izraz 1- n .!roji
izveden glagola 'ii n u iin pisalc ika.Ze ga stnaJtraju ime-
n1com &mini
47
to znaeenje i kaZe: .sJ\1..;;_,11 ("1:;\il
;.:..;1 daje ovom :irzrazu isto 1iumacenje: I)G _, .;,1... .sl .;,\
J\J..I.;,I..J 1.,.\.
gl. imerrici piiSak: nabraja g1avne pretstavnd.ke i KufooSke
Slrole.
g]Jagola pisac navodi IJ?IOOrn;jenu
koo g1agola g h i q ii 1 s rairria:n prijed1ozima i za; ova cititra
prin}je.re. Za glago1 g 1 naveo i!'eti:ri :ina.OOnja i za t;wik:o zniaOenje ci!tl!raJJ
pr:itm.jer Qur'iinoa. Ova Jsta mi!OOenja! cifuoa s pl1inljE'rima i Sertiini. Posebno
su gl.agoi!Ji s m m i w ii prelalz:ni s dva di!rek:tna
za; g1agd w 11 ii citira prim.jer iz Werdine k.aside Liim:iyye lroj1 glasi:
.=,1 )}1 ')', &1 '-'-"' ._,..1:11 ....A....i .=,1
' up<Y.ZJOroje m :fuinlkcij:u glasa w u pravdiln<Jii muS!rog roda
1 ii m t u r- r ef i) i u roda! g1. oblika ii m t u-
1- g m li). nijei!n-e oomce l ii u raznim maeenjima uz tehniCkie narzive

Diwiin Gerir AtiyYe Kairo 1313 II;str. 46. vidi: Dr. Hans
Wehr, Der Elativ, der und Sooialwissenschaftl!chen
Jahrgang 1952, 7, Akademie der Wi<ssenschaften imd der Literatur; 1952, str. 57
(56!>-62i).
Na str. 569 Dr. Wehr ostalog navodi drugu polovicu stiha:. Stih od
pjesbl\m Fe!;EOOekJa, kako tvroi Dr. Wehr, ne od Gelira, kako tvrdi
1 Sertiini, isto, sv. I, str. 76..
.. Menziir, isto, sv. XVI; str. 183.
Serltfini, isto, sv. I, str. 11!6.
fi ven-nahviy)'e
49
Poglavlje glagaJ.!i.ma pisac oblicima naCina i po-
djelom nepotpunih glagola na pod'V'l'Ste s odgovarajuCim primjerima.

C!esticama
U <WOin poglawlju pi!mc na goWrt etimologijd rijeCi !) r f,
definiciji 0\Ve rijeCi 'kaO> tehniiOk<Jm izrazu te p'OSI;anku cestica za ka.Ze da su
izvedene iz alfabeta g d. sl'OVa iJ.i grupa. u su
Slova data su ikaik:ve p<>dloge i nemaju nikakve vez.e s tim
Kolilko su o.v.a twmace.nja, nelroliilro primjera: prema
njegovom tumaeenj.u g d znaCi: vUall r.)i 1).1, h w w z
._;,;)'\ Jl I.JI , !) u t znaCi: ...:.. .:.J.i, k 1 m n znaci:
v- ..('t.; i na ovo dalje izgoo.u Adama iz
raja. Ovo tum.a:Cenj'e 0!11 neodgoVIOir:tro pripdsuje pozna!tom uCJ;injlaku 'Abbiisu.
Uz ovo tumace.nje d!ao i varijantu i!roja glasi: g ed :zma:Ci: <-I..J'I
59' i daJ.je u OV'OI!Il smislu. Kod po.J:edirolh sloJVa daro ova tuma-
ce.nja: 1 if ZDJaCi: bli' zna<Ci: g 1 m znaCi: .J.I.Jf, d 1 znaCi:
59v . I os!laila Slow tumaCi OIVaj uz jednu ne.nwCn;idu varijantu.
Iza nabr<Jijaro vrijedlnost slova g d ikJo.ja se u

se opifu-oo oSVI1!1UJO na fun'k.cij,u poj:edinih g1asolva Za
prvi g/.f!J:IS h m z navero m!!1Qgo primjera njeg<JIV'O'j upQtrebl okao kod
ime.noa: i U :ilma mnogo ponavljmja s istim razliCitim nazi'V'ima.
Kod prijediloga i naveo poot)Jalta znaee.nja daljiuci za isto dva
i min, ili sa
Slienim.primjerom u t- temen i ba'ii-1-be de1 we-m u q
Galayini"" u ovim slucajev:ima dlaje nazdve: u- t- t 'ig i i 'u -1-
'i w u -1- m u q 1 Kod gJ.aea; t slumjev;e asi!rni-
1acije s u t nap]:. .:.- od ...,. .1.. Ovu promjenu spominje i Sertuni.
Gl<a!IO'Vi t. g, !) i !! n-emaju posebne funkcije osi:rn u korijenu rideCi. GJiasovi d i g
se lkao zamje.tla! za ! V i VIII vmte g1>agxJ<la .. Glaoovi r i z
samo u d!:orijenu rijeei. Za s pored . znaeenja :ima u prefikml. _ i t
vmte gl:alg.ola; pisa!C ka.Ze. <da . (s I n u z - z i ii d t i) i
Set.tiini"'i Er.:.Riizi dia giagol
oh<Jiliiti se, smatrati. n<eSrfx) veliik!im, te glars.s nije u OV'Qime s)Ju{Jaju
sinu-z-ziyiideti. ikallro ka.Ze G!aoovi s, Q doilaze sam'O u
rijeOi. GLas t se zamjetm t Ilalp.i-. i t r mj.esiO
i t Gl<aS0'\1'1 '( t_ ), g dolaze samo u rijeei Kotl veznika f
!!1avodi dva naziva istu OVIOg vemkla: f a'u 1- t f i li. f a'u .t-
t.aq i L Glas q dd1arzjj samo uJroriJenu rijeCi. gla&JIV'a-k i' i _pisa!C je_111aveo
na:Ziva koji se pol!la!Vljaju, te izgleda da funkcija 'OVih sugJ!asniJka kao prefiksa
ima v.iSe nego uetwri. pan.a!V1jqnja .su za .\k .k f u -!! i !
'" Galayini, isto, sv. II, :116 .
.,. Sertiini,. isto, str. 000.
Prilozi za orijentalnu fllologiju .
Sertiini, sv. I, str. 005.
03
Er-Riizi, isto, ,l!tr. 350.
4
50
k ii. f u -1- i 9 f t, k f u -1- u'd, za 1 ii. m u t- t i!} i 1 ii. m u t-
tem1ik, 1i(mu-1-illet i 1amut-ta'li1, lii.mu-1-w.aqt i e1-
l ii. m u m an 'i n d U prdmjeru(-""J J.,.u\ .&1.:,1 (Qur'ii.n, XVI-18), ka.Ze
da. 1 ovdje 1 ii. m u z- z i ii. d Sto nije ta<mo, jer to 1 ii. m u t- t e-
k i d. U drugom 44. CXIII-1, gdje taeno
..!_,...) (--'. .&I.J) za tvrdi da. ustvari i ovdje
1 ii. mu t-te'k id.
Qov()'.re(:i sug1asniku m lwjli. se na1!11Zi. u pre:fiiksu m. glagolske pridjeve pro-
sirenih v.rsta g1agola, g1. imenioe m d r m i m i i imenioe. oruda, pisa<:
doo.ooa primjer gdje ovaJ sug'l'llSilik zamjen1uje 1 kod odredenog r
._;...11 .:.- r!;..JI J!ll .:.- _;....1 .:.- r\.:-1 .:.-. Kod g1. pridjeva m f'ii 1 twd:enju
pis<:a m m i m u. z -z i ii. d jer w ilnfiks
za ovaj .. ). Ow. tvrdnja proizvo1jna i Su,.
g1asndk 111 sluZi imo nastav.ak g'l. obl.ik.a .:.ri i < L.i.\1 (i" .:.f > U.J.rU:.
U:.ri-' <..,..IJ"'JI .:.; > i ka'O zamjena za h m z napr. od \.:.... Za w
pnred poznate afi!ksa naveo joedhu 111epotrebnu koo g1.
IJ,ri i i..J.rU:, da. prvog oblilk.a w w u 9- g. m i r, k'Od
drugog wii.wu-1-gem, ali ustvari u wii.wu9-<}a.mir.
Govoreei sug1asnikia h pisaic -ovdje pogre8no reimo da h kao sufiks
1rod infiniti:va nepra.vil!n:ih glagoiLa h ii 'u z- z i ii.d to h ustva:ri t ii.'u -1-
'i w Q i za jedan ukinuti sug;!:asnik, i ovo h (tj. t)
S.uglasnika t, !ito nije Za 111eg.wtilvnu cestl!cu 1 ii. pisaJc naveo po2llatu
U!POtrebu i znacenje s prim.jerima. sug1'!1JSI1ika .pored
poonaJtih slueajeva njegove upotrebe k:ao prefiksa. i sufilma, tla!I'OOito spominje
upotrebu vokativne Cestice ii. u :rarmi.m znaeenjimoa dokumenfujuci to citatima
iz Qur'an&
Pisa<: se posebno oswnuo.na nunacij.u (tenwin) k.od imena .;, da!o dva
naa;!.w za istu i nUi!Jak:ije: t n w i n u -1 -i w g. i t i l!l u-
1-m uqii. Kod tmena nUII1alciju. nazirv<1 ten winu-.t- temek-
k u n, koo opC:ih imetl'lfua. t 111 w i n u t- t eri k i r. Interesantno da pisac
ovdje ucinio jednu veeu gre5ku u-.,P intezivnom ob1iku imper-
fek1Ja (moous energ!.cus) Co...il k'Od kojeg, samo u ovom s1uCa.ju u Qux'ii.nu (XCVI-.
15), napisan znak za kax> aik:umtivni 111astaVI!I!k i mu. dao n!IIZi.v
t n w i n u t- t et n i Ovo po,jaeanje koije do1!11Zi. kir.aju i rnperfektai kao
sUf.ikS mOO.e se u OW!m slucaju Citati n ii n m u !! f f (en.} i
koo muSeddede (enne).""
Nakoo. QVOg itilaglaJnja 2J].aso!va u araJpSIOO.m jeziku s Ila1110Citim na
sema111tiku, pisaJc tafkmtilvn'O nabra.ja prijedloge 'S drva i viS:e sug1asnika. ne
da.juci svojih tumacenja.
str. 148.
"' .Ancient LOndon 1001, str. 34-37.
'" ZimahSeri, KeSaf, Kairo 1319 sv. 111, 2!12.
En-n.em!l!iyye fi ven-nahviyye
51
Za m na;vodi znaeenja od k<J'jih se neka poo:a!V'1jaju u
primjer.ima, dok su neka znacenj'!ll 111e!Jaena napr. u).A._ 1.. J._r.ll 1. J.;cl '1
OV'dje :isti.Qe azmedu cestic.e m 1 i 111-111 f i m 1 i -1 - g 1) d i kaZe:
";;. J.;l ..,...iS"' \.. ;!" 1. ._;......, t. ._;:11 73'
Za, Cestroe: ei, men, iga, 1eite, tumme, in;
u nav<odi :po21!1alta zna.Cenja ih potrebnim primjer.ima. Kod
cesti<ee h 1 u m m pisa.c razliku upo.trebl ove Cestroe i gra-
i Kutanske i.2Jrazu h 1 u m m g r n. gov<Jil1i po-
j'edinaeno Ulp:i;tmm cesti.<eama koje predlronjunkti.vom
i jusiv.om g1ago>la s na 1 n usv<J'jivm
veiha kojd tvrd;i da O'Va ne!iZvedena rijee. Dalje Cesticama za
upooorooje 1) u r ii f u i- t n i ih, z:a dorzivm1.je 1) u ii f u n- n i za odgovor
1) u fi f u t - t q m!Zli!ku u !Sesti<ea n i 1 ii. U
d&ljem toku Oes.t!Jcai, u ima mnogo pdsalc navodi :z;na-
eenje i slijedeeih izra:z;a: ebeden, el'ane, eigan, e1-bettete,
u 1 ii -1 k Kod pcmovnog nabrajamja pokaznih zamjenie!a roda navodi
ri1ee: ...s'li (tatko i ikaZe da to pokarzJila. zamjeni<ea ZenSkO'g roda
- >
Pooehno 2ii!la1Cenj!e slijedeCiih rij!e'Ci i (--:--J.I_;.:..'lJ)'>
.,;.U.I>' U.J) u zn.acenju .14- i Jf ..:..\1. lj.._,.., ;;.... \J<.t..J, :)\.;.;, ..u. i;IJ
*' \.. 1#"}'1}.
Gov'OireCi za izu.zimanje, h ur fi fu 1- i s ti. t n ii', pi.saJc
<S.r . .J'f f.?.'l' <lt.f'J, Pojed:i:!llaeoo za
cesti.ce i 11 ii i h i n dati su prhnj!eri z Qur'iina. Upitnim cesti.camaJ m ii,
heJ, eine, lime, keife, eyyu, kem, meta, p.isaJc poznate
definilcije. Pri IOIV10g pisac naVJeO krattoe koje se
u aa-a!pSkim djelima = (., .;;:-( \:. =" , Od ovih kratica neke se
navode samo u discipi:inamaJ npr. u hadi.su t} .r = =
poglavlje nmo&.a:rna u jeziku . i
dao mu naziv: .:..1:! ..,..l.f.'ll .U\.;.. U ovom pioglaiv'Lju govori po-
djel;i, mnoZillle,. g m u -1- q i 11 i ge m 'U -1- k t 11" s
definicijmn i primjrerima. Upoooruje na gr&:e u -nekim djclima :J.roje
nas!Jaju mnoZine npr. {l u n fi od g n !! n ii
od {l n Za sPecifienu IXIII1minu g m <u- 1 - q i 11 13 s pri-
mjerima svaiki Za neprav:iilinu g m u 1- k ! r citirao viSe
od 50 s primjet:im.a. Kod rovih pr.imjem UipOZO'l"&V'a na pogr5no
Citamje npr. q u d ii t pravilno q u g t od (jednina ci ii i n), Na O'VU
pku upooora1w i kare: .:) t" "'" r5 Jw ,:.'14
.. , .t,;.>J\ 86'.
ost.ale ooliike nepra!Vilne mnoZine pisaJc na.VJeO nekolitko netaCnih
primjera. T.ako npr. on da mnoZ:iina od r ii 'i d glas1 r ii 'i d na ob'lik f 11 .
.Sertuni" ne nawdi ova.j nego nawdi ove oblilke: .;...,.:JI;. Da:lje
.. Sertiini; !sto, sv. I, str. 445.
4*
52
Omer Muiiic
tvrdi da. od k i r mn<JZina k r na f 1. Sertiini"
1
ne citilra 01\laj
obli!k nego citilra k i r i k r kaZe da to jed-
nlne: '.Jtf _,4 _,;. tvrdi da od gemel mnoZina gemmiile,
lbni kiaZe: J1,.!-l <11)..1. Uz nepraJV;ilne Q<hltke mn'O&e za;
naweo mnOOiine i zapridjeve:.rl .:,l!.l.c i J,;.t"':/1, Kod mnoZine
. 11 . od s i' pisac citirao .1\Dji tvroi da: s
.i?Vedeoo. od mn'O&e dok da, iZvedena od
Dalje spomenuo neikolilro riljet'kih oblika <nep.ravilne liiliOZiin.e npr. n ii r
od n r ii n uz ovakvo objoonjenje: U .... \_,;\(' ('i'J IJ,rU f'J 1.,_.
.:.l_,...i . ne daje ovo objJaSnjenje cijclooti, ali navodi: d(J. Siri.ji
JIOStoji jedno se1o kojel!n ova mnooina. es ii w i
mnoZina od s ii' < ..... 94r) kao sto m ii s i n od s n.
Prem:a i1men.icl1l m ima d'Vije mno"l)Jne m w h ( i m i ii h
<:}S1\ Ove Er-Riizi"' rne pravi
Za rijee u m m ka2e da ieved'ellta! od u m m h te za lima dvdje mnoZine
..,.1:.11 i (lr,!l .::..\..\ 94r , k:alko spomenuo i Er-Razi
63
, Kod mnoo.tne d i '1
.(old vlasblte imeni.ce nab:roja:nt su uiJenda:cl i :fiJkha. prvog sto1jeea
Jslama. kojdma btlo tme 'AduJ:1iili.. Pisac d-ao =I:ikU iZmedu
i imenke u mno&i. Qo.vor.ecr p1urailu i
na .mzliike u i nag.lasio da od
mnor!i!ne iiiq i!I:V10d:itL novi ufiS ii q i.i n _,; JG 95v).
daw sedam specifiCnih obl.iJka nepravJ.Ine ( ":") za
lroje su navedenil i primj.eri:. Kod m:noZi<ne .se ne pretvlaira
h m z ako od rijeCi npr. :m 4. s od m 'i s pretva!l'a
npr. f 9 'i 1 IOd f i 1 Pri kra;ju ovQg dodatkaJ navederno abeced<nim'
r.eOOm viSe od 150 imenica zenskog roda (u:!"JI tj. zenskog
roda.
***
U pog'la'V'lju imeniOa.ma ohrodeno imeni!ce, i znaiSenje g.lagolske
im<enioo, pridjevi, g1. pridjevi, deminuitw, ko.tnpamtiva i super1at.i.va, ime-
mce wernena i qruda, zatjm su data upozorenja grei!lre l.ooje'aJUtor isprav1ja
cesta u nOIVQ izlalgahja: .
. U poglavlju glagoli s najnuZnijim pri;.
vremena arapskom jezlku _: perfek:t :tunkcija liOn.ih,
pokaznih, upitnfu .odnoenih zamjenrea kao i objekta u gl. recenici,
ohraden .Lronjunkti.v .i: jusiv.
u pog1av1ju cesticama obrad-en g d maeenje
pqjedfuih slova i grupa :1}11 nenauCa<n .nacin, f1dociij:a kao afiksa,
"' Sertiini, isto, sv. str. 1001.
68
Menziir, isto, .sv. VI, str. 439 ..
Menziir, isto, sv. XIII, str. 132.
60
Menzur, isto, sv.' VII, str. 68.
q, ;ErRazi, .isto, str. 374. '
Sertuni, isto, sv. str. 1253.
03
Er-Riizi, isto, str. 329.
En-neml'l.yye fi 'izhari-!.-qa:w&<1i<bls-saa1fiyye ven-nahviyye 53
funkcija prijedioga objamjena na primjerima, pogodbeni veznici i<Zl<>Zeni na isti
natin. Djelu d'odato po:gla'V'lje nepravilnoj mnoZ:ini i !Jttrumkazna Zel!l-
skog roda.
Ako se upoiredil maJterija kOiju s !klasii:n:og
Kafiye, vid!i se da mnog1a pogliWlja nisu obradena i to: sintad!:sa padeza,
podj:ela reeenice, Neka su (rod imena,
imena, i Ni u materiji koju pisac
nije d!riao uobi,Ca.jewg rasporeda i naeina :i'Zl.aganja, neg:o pre.m.a svom rasporedu
i na>Cilnu :i!zl-ag&nj:a pojedine stvari. Za pojl:!lline: rij>eei, izraze i konstrukcije.
ciltirao nekoliko rpr.imjera iz Qwr'ana i ne8to klasi!Cn:og
U ovim primjerima ima pona'V'ljanja. narocito kad cestica. Kod pojecl.inaih primjera
upoooravao nll! g:reSke u jerblku :lroje Cine
Cesto djela pojed:inih ucenjalka iJIO.kumel'lltuj:uCi time svoje tvrdnje
i ruawode. su:
od Kemal umro 940/1533,
od Er-Ra'Zija datum smrti nepoznat,
pisa:c nije
'Od 676/1277,
od Nestenziya>, umro 499/1105,
od <;ema:Iuddin Abdulliih Yus:ufa, Uffiil"Q 663/1265,
od ez-Zeggag11, 3.35/946.
PiiJsac se pO!Ziva i na pojedine druge ueenja'ke ne njihova djela. Ti
5U OIV'i:
Mula l:.lusref (umro 885/1480), ez-Zeile'i,
komentator dje'Ia., i .pmnati arapski: g:ram:a-
ticari, Ebu-Bekr aralpskog jezika i rodOSloviJ.ja, Siilui1:nnddin
6

i T.ad'taziini,.plisac djela
n.aveden.iih g:reaka ikoje su se pilscu ove g:r.amati:ke, i p!()red
pGjedinili nenauenih ne mO.Ze se poreCi da on obrazavan Covjek,
vjerova.1ro:o nastavnik a!I'apslrog jezika, i ne m<>Ze se posumnj.aJbl: u da poznawm
materiju kojtU S na rasp!()red materije, naCiln obrade i ilz:lagmJ.ja
i na VlaiZna lkoju nije njeg<}vo djelo n:ije cj:eliria
iz a!rnipSke si!n:talkse, te se ne m<>Ze raeunati k.aO Ov:o djelo
mpravo jeidJaln priruCnifk za Upi()tpUfijenje znanja: koji S:U grailivo aratpske
sinta:kse !ristematski saJV'ladoo.i.
UZ materiju lroja u daJtG. i nelk.oli:ko
savjeta: i uputa se up()7}()1l"a.va u;:eniik D.a potrebu shvartalnja i pameenja, na
duihovnu pri.premu za ucenje, skre6e se pafuj:a n"<L stetnost na ljiOitoobu
1rorisnost ucemh ljudi, pose'bno se mrglaSavaju uslovi
uspj e8nog rada:.
U ICjrclini wrevSi ovo djelo rad na8eg 00-
vjeka, Cije djelo i pored nedos!Jatad!:a mslufuje da atme od tim pri.je
sto wlo maien ilj:u&, ikGji su Se ovakvim nauCnhn radmn ikao sto
rad .
.. Girgi Zeidan spom!nje ,pet ucenjaka kojima bUo Sfuabu-d-din. Kako Travni:
nije spomenuo potpuno ime Sihabu-d-dina na kojeg se poziva niti njegovo djelo, rie mo!!e
se .ustanoviti koji od ovih pet lrojeg autor mislio, jer nijedan nije radovima iz
podrucja arapskog jezika (G. Zei<;liin, Kajro

sv.
64, 121, t 299),
54
Omer

FI I?HARI L-QAWA'IDI $-$ARFIYYE WE N-NA:{IWIYYE
L'oeuvre -,portant titre et dont il existe Saraje'\110 trois exemplaires est
un travail original fait par un de nos erudits qui etait jusqu'a present inconnu:
c'est Ismail Abdul-Kemal, fils de HadZi-Velija de Comme Ie voit pat le
titre, la est composee en arabe et concerne le domaine de Ia morpho-
logie et de la syntaxe de la langue arabe. n'y pas de donnees sut l'autetir,
sauf qui se trouve dans la preface de son m:anuscrit ou il dit qu'en- revenant au
pays natal de Belgrade, ou il avait visite quelques amis (et pour prendre part Ia
guerre aussi), il composa, l'instigation de son ami Sulejman, fils d' Alija, dont il
fait l'eloge, son livre sur les regles de la langue arabe. appelle son
en-nemliyye (du mot nem!-Ia fotirmi), en comparant une
fourmi qi.ti travaille constamment. D'apres. le chronogramme (w s m m t u-
h n m 1 i et la date exprimee par des chiffres la fin de tous les trois
manuscrits, le livre fut conipose en 1052 (1642-43).
Le contenu du manuscrit demontre que l'auteur. etait un erudit,
ment un instituteur, et un bon connaisseur de la langue arabe. II expose le mate..
riel aomme le font les livres de classe classiques en divisant le d'apres Ies
nom:s, les et les Quelques parties sont exposees longuement, mais
en qui m:anquent, de fagon que le li vre ne presente pas un livre d'ecole cqm-
plet et systematique de la langue .arabe. Son explicatio:tl etym:ologique des mots
contient plusieurs fautes grossieres qui dim:inuent la valeur scienti-
fique de son oeuvre. En voila quelques exemples: il affirme que la parole u-
m m d provient des verbes m ti et m d d et que le Poophete
nom pour a'voir cancele le paganisme et pour avoir aide (la religion) d'Islam.
Pour le mot i (le temple chretien ou juif), qui est derive de (ven-
dre) il dit que nom indique l'eglise chretienne car on fait Ia priere qui vend
monde-ci pour autre. Pour le mot m i 1). r suivant
de celui-ci (guerrier 10u militant), il dit qu'elle signifie l'aiene sur laquelle 1 ' i-
m ii m lutte contre le pour s'adonner tout fait la priere.
En traitant l'alphabet g d, il donne aux lettres et leurs groupes des_
explications tout fait qu'il ne prouve d'aucune fagon, ayant le
courage d'attribuer ses explications fantaisistes au connu erudit islamique
Abdullah Abblis. Au groupe .de lettre5 g d, il attache l'histoire aom:ment
Adam fut chasse du parad,is; plusieurs lettres il attache des divins,
avec d'autres explications de genre tout fait
Un chapitre part traite les pluriels irreguliers et les substantifs feminins.
Pourtant il plusieurs chapitres de la grammaire et de syntaxe qu'il ne traite du
tojlt; il en d'autres qui sont traites de fagon insuffisante; Quant aux matieres
traitees, il ne se tient pas l'ordre etabli,. et .se repete frequem:ment. Pour docu-
menter. ses. expositions, l'auteur cite une masse d'exemples de Q u r' ii n et dela
poesie clasS'ique arabe. cite, aussi, les oeuvres des erudits celebres, ou seclement
leurs-noms oeuvres, qui 1ndiquerait qu'il conn.aissait dans une
certaine. mesure poofessionnelle.
Tout en contenant.des erreurs et des ins.uffisances, le manuscrit merite pour-
tant d'etre seculaire, etant un travail original d'un de nos erudits
et concernarit un domaine traite par peu de nos gens.
SACIR SIKIRIC
DIV AN MEHMED RESIDA
Medu Ga'Zi (br. I-3364) naiazi se
rukopis,' prvu .P'Olov:iicu sa.Cinjla'Va zbl!rka p'j!E!Sama na5eg Saraj-
lij!e ReSida. U di:ugmn dijelu ;prepis pmnatog sp.isa
Habname turslrog pisca UvejiS!ija, u kome on izncseCi jedaln san nastoji da
prikaze teSke prilike u raznim. pei1Lodima istorije i upozoti twrske dcla!v:trike
da se tumko j<JS uvijek 1IlOOe spesiti.
Na strenilci ru!kopisa stoji napisan'O .s_,:....y, zapravo bilje-
u kojP'j su na 27 l:istotva veliciJne 21 10 lijepliJm nestalikom
isptisane pjl5m:e Mcllmed ReSida. Da .avaj rulkdpis n:ilje a.utograf, vidi se tom.e Sto
u njemu ima dosta:
BJdibllh podataka Mehmed ReSidu nisam na<Ci. ga u svojoj
Kronici viSe mjesta spoa:ninje iJ neke njegare pjesme {sv. IV, 270-
-275/2; V, 4, 52, 65, 66 i! 80). Nelred ga na9J!Jva Rublijom, nrekad R:emdom., aJIJi:
sigurn!O da mu pjesniC!lro iroe Re8id k.alko se to jasno vidi dz njegovih pjesama
u orvom 'I1e pjesme svjE!doee da odliean :pozn:a.valalc
Sk.og, tum1rog liJ perzisklolg jeztka sro moglo dolkaz da: se u
teSko pretpospaviti da u swm rodnom krnju mogao onako
temeljJJto znanje. U pj.esmi na adiresu tadanjeg rumelisko<g ikalzi askera
(wh'OVnog su'<liju) Muha:meda veli:
t;J:.. f..5'.J) ..SJ-'
tj. N elkJad se perziskim, ne'kad <YSmansko turskim jezi!lrom, kao slavu;j Jroj4
pjevajUci. mijenja melodije.
1
Ovaj rolropis yJaslustvo Merl:remi6a, koji ga kako se V'idi iz vlasto-
ruene bl.ljeke na unutarnjoj korica, poklonlo Mehmedu IPOOlije
smrti sa djelima njegove knjiZnice otkup!Jen za Gazi
2
V G. Flilgel, Die arabischen, pemischen und tiirkischen iltd., .sv. III,
77. ovaj nosi naslo.v .s.cll .W\_,
V, IS'fJr. i na.vodi prepis pisma u se spomJnje
Ismail Rusdi, kojl Itao clan delegaclje iz Sarajeva odnio Porti mahzar u kome se tra!i
pornol:' za blje su za Evgenove midezde
Tu svo:l prillci iine Ismai.l mjesto Mehrned, jer tada nas pjesnik u
'kojom q:II'ilnrom se na sejhul 1s1ama Fejzu1ah ef. jedncim duJjom pjesrnorn.
Osim toga priimenak Read, RaSid wlo se cesto uz irne i Muhamed,
vrlo rijetko ime !st>J.ail
56
Iz ReSidovili radova se dalje vidi da roden u &:ura.j'eV\1 i da
zivi:o u drugoj poloviJni XVII i poOetkam XVIII stoljeca. Kada. pr:in'C Sa-
vojski, naikoo austriske vojske kod Sente 1679 g<Xline, opljackao
i papalio Sar.ajevo (24 dktohra) pjES!lik sav, vidi, p:rJJiOno veliiki,
pdcretni i np0kretni imeta!k. Kasnije, za v:rijeme svoga u IsfJaJn:bulu,
Kadic, Kronddl:a; V, 2-4) on se jednam pjesmam obraca sejhul-islamu Ebu
Se'id-'l:iide Fejzulliih-u' da mu da ikakvu bilo Sluzbu od koje mogao zivjeti. Sa
furmalnog g1ed.iSta <JVa pjesma pretsta:vlja varnredan artizam. Pored rime
kojom su p!J'VeZJani svi u svakom stihu medu se rimuju pol'O!Vice
prvog sa prvom JIO[ov.i:com polustiha. < > Svoje materijaltle te5koce, u
lroje za.pao, opisuje slijedeCim stiho'V'ima:
...; ..s.ili 5 ..;\...:\,;. ';"'.t '":'} _,, .)lj_,.....
(.S1..SJ;,. o...t:;;..JS'
!]1:;. &I.Ji. \s'\ .;.1_,1
..SJIJ JL. '":'}-'\ Jlyl
;? o..d; ;:':5" JL. '7'-'if ..)..11\
.:......:;
Prevod
1 mUIIlja sudblne :irznenada udari <l.zgorje sav ime!Jak: izgorje kuca
i spaljeno sve Sto
2 Sazeien imetak i kuea jadnoga. Resida i
sk:IOO:io u loZiO'Irici tuge.
3 Otilro mu iz fi"Ukiu veliko imanje siromah u l>eZaj mu
hasura, utaciSte tlo mirerije. ..
. 4 Daj. mu podari ne5to i tvpjatn ga okrijlepl, kako {njegovo) tijelo,
sastavlj'e!lo od zem1je ddbllo
Pjesruik okooa&ro doblo mjesto mlilazima, JIOm'OCnog (valjda
na CemU spomen:utim panegiri!kmn .Il!!i. perziskom zahvaljuje
Muhamedu, dta2i .
Da Mehmed RSid ]'aoko cijenio svoga zemljaka i pjes!.'l'ika Sablta
vidi :irz jredne pjesme od 70 stihova u kojoj ga; cemo
i!mJa,ti vidjeti da ReSiid i okoja se nalazi odmah na
P'QCetku njego,w divana; spjeva;O uzoru na pj'e5Inu i da. mu
ie .:Poezijta lkao sigua:'no sta:jao i u licnom !konta!ktu
Ro.den u i potoma:k euvenog Poznat svojoj .
. posta'O pril1Jca Mustafe koji kasnl;je, 'kad doSa.o na pr!jEStolje pod
imenom 'Mustafe postavio svoga. ucitel:ja ejhul-islam'Om. Fe!jzulliih i
gramziv oovjek, protiv izazvao sultanove okolice. Bio u dva. maha
sejhul-lslam. pohune u Edreni godlne 1703 kada detroniziran njegov
Zatitnik Mustaiaii (V. Sernsuddin Sijmi, i Rypka, zur BiograJPihle,
CharakteristiJk und Interpretation des tiirkilschen Dlchters I>ragae 1924, str. 85).
U tekstu stoji ":,t4-
:"
4
Na i .pjesnik, roden u Uzlcu oko 1000, wnro u Istanbulu 1712. studiju
i njego:voj napwao Dr. J<tn Rypka, v. br. 4.
Mehmed Relima 57
sa Sa'lri!tom.' Za to se pru.Zila: zgodna prilika ikada Sablt u
kao sarajevski od god. 1700-1701.
Vrlo vj<erovatno da na5 tpje>nik pripa'<iao nekom derviSkom .redu ne
samo Sto u ono svaki uCeniji eovjek prijpadnik nekog
IIJ.isti.(jkog nego nas na ovu pretpootavku upucuje l:injenica! Sto se medu
njegov.im .naiazi jed!na u s1Jawu Alije, koj;t; katko nam ;poonato,
kod islamskiftl :misti:ka JIJ:aro/:iti. ugled. Osim torga U di'V'alllU ima jedna
podulja pjesma u ne!lrog m1adog sejha u ikoga tek ponikla brada.
8
1 u pj5'11:1Ji Sa:rajevu u viSe .gOIVori tekijama i njmvim
sejhovima, naro<:ito if?1;il:e mevlevisku tekdju i njena sejha:.
Osim spomenutiih panegirikai u ReSidovom se diV'<IJI).u jedna
p;jesmla posvee1Ila namjesniku
10
zatim dolaze
hvaitoopjevi Me!hmed pa5'i i Mustafi i d.O'hrodooli'Ca !llamjesniku
(ili Sefer) paSi." Deveti stih ove pjesme kromlg!ram iz Iroga: se vidi
imenov.anja oYog namjesnika i!la go'<i. 1114/1702.
Naj'<iulja u o<VOj zb.ilroi pjesma koja govori Sarajevu. Ima 128 stihOIV!al u
remel metru. U. prwj polO'Vici pjemne pjemik jadiikuje nestalnosth i
prmnj1!1jljivosti ljudslre u drwgoj slavi ljepote Prvoj po<lov1ci
c.SIJ'"" dlrugoj c.St;... .fr-.'
2
Sve su Mehmed ReSidove pjesme turskom jezi:ku, samo dvije i to ona
koja i ona lroja rumeliskog ka:Zi askera, ;pdsatne su
perzislkt. Iza ovih dugih pjesama u ima alfabetskim rime poreda'nih
gazela (pooljedni vaijda; dodat kasnije, j<er pl, prema rimi, trebalo da
stojill plliije). Po'S.lije gazela slijede lkronO'g'l'!a>IIIa od kojili se o.dn<J\Si eesmu
koju u Txavni:ku spomenuJti ;pasa, drugi nekog
za'P<J'Vjed:n:ika <:atisa, 'koji popra:v:ix> prokVIalrenu vod:ovodnu lroju Mo-
sta'l"U svojevremeoo razveo Roznameci Haj1ri.
13
7
Vrlo Jnteresantno. da dl\l'a Mehmeda, koj1 SII njegov1 eplg<m!.
Jedan od njih nas Mehmed Res1d, !."lrugi Mehmed lz Tekfur.<Jaga, poznat pod pjesnl&im
lmenom Sehri. Sa Sabitom se upoonao 1 od njega 111cio kada ovaj bio ltadija U SIIOrnenutom
mjestu Ry.pka, str. 79 i 83). Medu pj<isnicima kojima Sahit . sluzio kao uzor RYI!!ka
ne SIIOmjnje Mehmed Resida (Rypka, str. 123 1 124).
u turskoj literaturi ovaj predmet > cesto str. 55
i 56).
I Sahit UZiCa.nin u s\rojoj paezlji pokazuje narocitu naklonost prema mevleviskom redu
(Rypka, str. 92, 93 ! 111).
namjesn\lk 1600-1700: Bio Sabl<tov {RYJPka,
str. 80-81). . .
u Bosanski namjesnik. od 1700-1700 i od 1709-1714). Rodom iz Vidi Siil-
niimei vi:Uiyet1 Bosna iz 1293, 46 i upwta u proslost str. 88 i 89.
U Kronici Kad1ca (V, 65) nalazl se prvih devet st1hova ove. JPijes.me, pr!je toga
(V, 4) .ima jos deset stihova iz njezlna d!jela. .

12
u svojoj (IV, naj.prije drugi dio pje.sme,
tek onda prv1.
HandZic u svome radu Sarajevo u turskoj pje.smi 1944) stampao 1
preve<> samo drugf dio.
" Ka1dic, V, str. li3a. U cnsopisu Na!ie starine iz 1956, na str. 1!12
J\it:ujic.je netacno i: preveo.ikrolno!II'am 1roji govori'o'IIOPravkUlil'OStams!lrog vodovoda.
Po&ije nek<iliko praznih 1ist0va u "rukopisu Residova divana ima jedan kronogmm
gradnji u Sarajervu u Carevoj mahali, koji spjevao poznati s&ajlija Mej1i i jeda'n
)tronogram popravku Careve dZamije u doba: IS'Ultana
58
Iz navedenih poda:ta!ka se vim da Mehmed Re5id u sli.Cnom polomju
kao i njegov Sablt. su teZi!li da dioiblju nasta.vniCko zvanje, sa
se obl.Cno dol-azilo na driavne pol<>Zaje. i svi turski pjesnici, koji su se iJ u
tom.e pog.ledu ugledali na perzjSke pjesnike, i i Mehmed ReSid su sluZi!li
panegiri:cim.a u slavu sawemenili veli!kal3a. da popravili svoje materijal!Ilo
I Mehmed ReSid i Sabit su prillkom najEZde neprija.telja mmterija<Jno pogo&m;..'
izgleda da' pjEsnik.a do kraja Ziv'ota. pratila manje-vme sJ.i.Cna: SUdbina
te su se morali zadovoljiti mnogo skromnijim polooajima od <mih m koje su,
svjesni svoje pl)'lagaii nade.
Mehmed ReSblov divan mi Oem.o se brzo uvjeriii da on, !mo ni
nije originalan tal'ei1Jat. vrijedd za: najveCi broj twrsk:ih pje-
sn.i:ka koji su se ugledali na perziske klasiJke nastojeCi da nedostlatak originalnostl.
miJsli nalknade i V'irtiiOzi>tetima. Imajuci ovo u vidu, za Mehmed
ReSidai mOzem'O reCi da ne mnogo za. svojim
UgledajuCi se na 5V'Og1a uzora i i Mehmed ReSid seu svojim
kasidama hwli i pooosi svojim vrlinama se vidi u perzislroj
pjesmi: ha1ifi Aliji. Ovaj su tu'l'Ski opjesnici naslijedili od svtojih 'perziskih
uzora i nepravedno k;ad ga mjerili m:jeril'OI!Ill!1a5eg shva6anja
Da se stelda vjerna .slika pjesni.Ck'Oj vrijedn'OSti ReSblovih
eu ovdje prevesti dijelove njegove sa tu:rsk:og i pjesmu sa perziSkog
kojom slavi haili:fu Aliju, zalfun jos dw gazel'a, jedan i na kraju jednu
pjesmu, ko.je u njegovu dlivanu, nego sam m5ao u
biljeZnici (Gazi S. 134).
I
MI:RAGU'YA'
0
Poznata st'v'ar da su arapskom, i turskom jeziku n<a:pisane
mnoge pjesme u se sla.vi Munamed'WO (mevlid) i njegov put na
(mi'rag'). U na5im naj:poonatija .M'iragtyya 'lroju i;pjevao Uzi-
uzoru na Gan1-zade Mehmed Nadirijev spj.ev. Vee prije
ista.knuta da: se Mel:uned ReSid divio SV'Ome zemljaku Sab:iJtu da stajao
Pod illjegovim uticajem i da mu poswtio hvalospjev. se utiOaj ogleda
i u OIVoj vj'I'I!la. k!Op:ij'ii ,Ne samo da Jrompozicija i
forma u ovoj Re5idovoj- potpu.oo odgovara onoj kod nego !;;11 i pojedini
dijelavi u spjeva
Meta.r u pjesme hezeg, iroji u ovoj vrsti poezije pored remela i regeza
najeesee dolazi. 'I1o toga; sto su ovakve pjesme duge pjsniku
laJlcle stva:rati stilhove. u mefrima. Uwdni dio .P:iesme, u kojem se
14
Rypka 62 i ne moze da odgonetne kakva to neprl:jateljska
navala mogla koja zaiiala tako teZak udar8!C i prouzrokovala brige
za famillju. Mislim da i njega ta nesreeapri].ikom provale austriske koja
kako poznato, iza poraza u SlavonijJ, prodrla Cak Skoplja.
Rypka str. 57--00} tu !POJavu sasvim opravdava sljedecim rijecima:
N= ist es gew:Lss nicht notwendig, die Iftihars der morgenliindischen Dichter wartJich
zu nehmen, denn sie stellen nur eln von den begrenzten Themen der persisch-tUvklschen Poesie
vor, womilt die nlcht sehr zu loben aJs ihre
in der Erfind.ung neuer Gedanken und neu a'llfgefassten Bilderdetalls demonstrleren
w.ollen.
io' U rukopisu naslov ove pjesme '-"!,.}- ..:...;
59
opisuje Ijepota nQti, 'kod zaprema 20, Jrod 27 Satbi.ta
su Muhamedu posveceni stihovi od 21-54, kod Re8ida 27-66. Opis Muhame-
dova puta na sadrian kod prvog od 55-101, kod drrug<lg od 66-107
stiha. Konacno zakljucena fuvokacija i moilitva kod dola'Zi od 102-111,
kod od 108-120 sti:ha. Kod rijeei < 1:._,;. > pomnje pjesma i
invokacija < I.IJ."I.J..:.>.
Vee na pogled dade ustanoviti da ReS:i:d Sablta ne samo
nego i misaono. U formi esme ReSi.d poika2Ja0 vjel%inu od
jer kod njega od 28-39 stiha (i u neki:m rimuju ne samo
krajnji &ogovi stihova, nego se medu se polovilce :prvog sa prvom
polovi:oom drugog po'liustma kao sto smo to vidjeli u njegovoj pj.esmi. upucenroj


17
Mirligiyyu od 1 preveo HandZic (Sarejevo l!WI).
U uvodnom dijeiu autor dao podatke i drugim tumkim iz U!ica.
medutim Han<l!ic nije znao perziskl, ovaj spjev vrvl _perziskim elementima, u prevodu Mi-
tilgiyye napravio cu se ovdje ograniCiti da uka!em samo na najkrupnije.
VokaJJizacida na mnogo mjesta pogresna nas navodi ne samo na krivo citan)e
arapskih (n. pr.;.:;. mj . .,;.:.". ) i perzlskih rijeci (kao mjesto# ), nego to nekad dovodi
u i stl:ha. : , , , , ,
u 2 Niidtrijeve pjesme (str. 14 1 15) rijeci (brzonoga gazela (c!ta
_,.\ _,) i daje im nemoguce znacenje gazela oi!tra llca. "
U !ste pjesme izraz .J>I:. tj prevodi ocar.skl tug premda se iz ist.iha jasno v!di"
da se tu mis1i na CV'ijet, koji joi! i sarajevskl cvjeCari nazLvaju tug! Sah (Friti.liarill
imperilllis). " "
9 (stt. 41) trebalo istaknut! da pretstavnik carstva svjetla
(lrana), Afrilsjilb cars.tva tmine cljom su vjeenom ispun'jene stralnmce
name.
U stihu 10 (str. 33) riJeci .s4 <JI!.J;X Jl.n JU.;: prevedene su .. lada plavog mora
uzela na se ziCni oklop, vezenu koSulju.
St!h 11 (str. 33) nejasno preveden, jer svoj tekst stiha netacno
naveden. .
Isto tako" netaean prevod 16 stiha._
u stihu 20 (str. 21) d!zraz nlje preveden (str. 33). Prevodtlac oeito u riedo-
umici m!sleC! da ta znac! vecernjic, medutim ovdje znaci slrsk.i, jer su sirski Arapl
na Istoku u velikoj cljeni svoje ljepote. "
u stihu <str. konstrUkciiu rP to znact pecatna prevodilac -nlje
shvatio taj stih (str. 44) nejasno pratumacfo.
. U stl:hu (str. 23) mjesto" prevodilac c!ta .sJ.,.s'.JI i onda (str. 35)
prevodi: Jadni lug mjesto glavnja gariSta.
U 4>1 (str. 33) reeen!cu cS..IIJI V'!" prevod! <l!in od umro mjesto
(satana) usljed uznemtrenosti poludio. "
Kod" st!ha 58 (str. 25) r!jeCi 1..;5" (lc prevedene su (str. 36) najveCi prostor sv!jeta,
taj izraz uistinu znaci makrokoSmoo,
Stlh 75 preveden 37)': ona svijetla repat!ca to nebo krasi jest njegovzlatru
tug, koji naPI'ijed prevesti: fOna sv!jetla repat!ca Sto krasi jest tug
od zlatnih struna (koji za nj.im) poto on vee izmakao na v!S1 poloJ!aj.
Stih 79 (str. 28) odnos! na q:ilanetu Mer.kur, ne na kao Sto prevodilac
(str. 47) uzima.
Stih 34 i 88 (str. 28) posve su '\)OgreSIIO navedeni, u stihu (str. 29)
da stoji sto samo sam.
ednom rijeci oVQj spjev ooelroj.e novu kriticnu obrad'u.
60
Sacir stklril:
LJ r)U; .
lJ.I;, .S)J>
.... .:":}:;l,., Jll,.,
LJ J'f' .SJ.I.S"J:;
oJ)JI.S;:;..:;
ji
oj\:i <.$...\;

Tekst
1_;-.1 I.JI .S>Ii _,;.
rJ! r)I.J;.
r)l.);,
":"'_,.;:::;... "':'}

t.J: r)l.t;

oj\:i '":_1 .!.\1;
_,...,...1 .t...:J.IJI j;__fl;._f
).)(_;,,. )J.I.S":;
I)L .SJ.I.S"p ... .r..
5
f' .;_,::fi 10
._;.,.J.JI 4-Ai
r
1
>6! t::..> J.lJ )1..., .:.t_;.
rJi
.SjJI ...,;(\ .,:,::..:;; ;.J.I.S":;
.S).J) 20i.J! ....
.SJ.!.JI
[,.,.; J\.J.,ol JS":;
('!. );
1_,...,... J.JI
.;.;; .s_,;. . ;1
\.;,..\ Ji .d.,.. Jl ":"'J-s::._.
.)1>!! LJ .SJ;>_,S"
.;I:S'L } "'=...5':; j_,s1s'l
>I.J 15
":"'\:; .:,JS" ;::_.
....:tJI

>J.I.S":. .
.;p.f <.)".Jik

.. ." ..
.. , '
lf."l} ?." .*' .f .t.a>\22
.;L.j J.l; tf >_,$" .).)-*' '":_1 <.S"'UI
u .. tekstu stoji
19 u rukop!su .)iJ
.
20
U rukopisu 21 U rukop!su stoji .1:'-

22
u rukopisu
23
U rukopisu
dragi kamen koji plod pjesnicke
20
Divan Mehmed Re5ida
61
..s.ll:.'

29;;......s . ._;:;:.. ..... )"' _,,
4_,)' .:..l!L. ..s.!l_,\ _,,

<.S-'' L. )\)
r.f
1
fi"
!::,.. _,\ \!! JL..,..
4'" _,,
rl" J):tl _,.) _,,
{""' ol.
;:. ..:,15:::. ')
\:.... 32 -' .f


..SJJI.:> ..Sj_,- 6

..s;.:tt ":""'"t,.;, rL.'
L.\ J..IS' 35
1_\ rl" Jl.r'll
.:.
tf ).;,;.) ol. "':'"":, _,\ 25
;:. r.

r-:...1:
'-:-'1::5""
rt"' ..:, ;.; ,:.\)"
Jt;} .r r-1.. rJ...
'&.?

r"'
..S.J..:f= J...r.:-
"::L <-" ,_;-.,_. t:
..SIJ.:A.. 35
)_;r r} _r.:..-- r'
..:,15:::. ..:,!.=
.:,_r<:.,..
..
r' t.GI JU 40
).J.:i Ji
.
27
U tekstu f'j
22
U tekstu
"' U tek$f;u
30
Cilja na Muhamedove rijeci d,J .J1f ..9--!, d.J .j.1L v. str. 43.
31 u tekstu .. u tekstu
03
U tekstu
31
U tj 1
"' U tekstu ,. U tekstu
37
U tekstu .. U tekstu <)_;,<'
62
.s_,A:JI ;ly':/1
\.. \.. cl,.)\ .SJ:.I l$"'f..
':/ ;s .JlJA..
1.:>4-

..Sf- o.J:_I ..Sf- .s..U\j (.S'"'jY..
k )5'41;k .Ji;). .dj
\ \ cl.J.I o..c...;L .<:'" .
'f." (.$"" .:.r-
lx);:!
l:ic..s;tl.;,...:.:; '-;-'}JI_"., Jl.c OJ'v,..
L .:,Ji Ll .s.nl '"- J.S'

.S_yol Jl
1} ;&" .S 4J,I ...:;
LJ .:xf .;L:I 1.) t.\:1 4: L:l
r.:> .:,..cl.l u-'14..;1
42\.. ..S>} .d L; .:,l,..
1::_.:> <1.1:.1;&" ..S..G}
1.:>_,..
)1.,.,1
\,---> .s .ufl;.
o;Ls:::::':/1 j.JI
c_rl .S..UJ\ .:,.x.:..ik
.)\kl... JJI "':'.1 \s'"\
l,..;.\ clJ. \ <'" o..ci
<..1'.._. . <.5 r
;I.J. ':/1 <.$'')\)'
...S;j CJ>I c.i.
.s 4:....:5' t.\:1 <
(.$"'...)'
1 _;. .. -1 .;..l.
. ..,- -:- ""
.:,\::-. }( ..s..U Jl j:.i 'd.:> o...G r..li
.S..UJI ;L.,s1;. r..UJI ot..::t.> ._;,;-.
t; ':l .s )&" .:...
45

t.l...;.,., ..S..U)\ f" 50
""_,:;.. rJ..!i
.:.t..:
JJI l-1 .
oLJJI .tlj
.S.:>}i '-;-'J..u .dj

.:.O;Ji 4:.\( ;.:> .).n;-' 1;:,..1
t.l:l\..;1.:> oLJJI (.S!J..ff--
55
<1.1:.1 .:":1\Jt 4:.-; .:.t 60
.SJI;;)..SJ:..:> .S.:>bl
...L..;\ '"":"" $.;
J.:>;::;.l JU J4-
o..l:_yol ,;..9
.SJ? t.\:1 4- -...l;..sl;=;_
65
.. u tilkstu
.. u tekstu 1.
.. u tekstu
.
13
u tekstu JI...J.
Div!in Mehmed
.:ttl;. ..;1;1)"
.:$ .r # ..;.;.; ... 5', 4-; '-:'}S'
)t.,c\ l,::.; \5'\ ).Js'.r,_\.r>\
,)_",. )t; "_,.."..
!} )6"; ;-; )t; )t; -.....;
9' ("
l...t.ol <>.11:.' r)t..,
'-:'}JI..Jl..tt
r)U.. ... .u )j_,s'
o)j.JI ); (,.S!.JJ ,;..;.)
l,.:,;l <.SJ.IJI .15' * _,,
rl:i ..;\}
LJ .:.,\_,t..... 'C:_.Jf'

)t.,cl """' 1 ..) 1 .
. :.r-r._.J (--::- "
1 <..:,.....:..., . .<..U ..sx.l l:i 1
):"' -
LJ .;.(.... \ . ..,t, 1 " ._, <:::""
'-" " v (:5 '-""')""!
}5',} ... ; f' ('":.5' .;..;.) .,,
..)..!.:} \.J45..s\,a;
JS'Is' ot;
6 4:.-. .;..;. ) f
Q.)\_,-.1 Jd 46 .1.. ,:;._)
'is)
..:,_,_1_,1 ;f. ..;_,..JS"
r:-5' JS'
4--1 <.S\_,-. .u:;"t-.
... ..sl:;.) ..s.d:_l
) rl..'
.uJ ._!; J)t.,c '-:'h.;
.r..P

4) .:.,!)'. )'.
..:t.5L
":. 'i,} ...)' )6" <.S"k <.S.) .:.,"\-.
..;11} r')f.
63
70
75
1..1::;-; ..SY::.,. ...::,_,Ji
<.54\ ._jU., .:,;..;.) !)1;. 85
.

r)t)'
.;.::,k Jt. ,;...t!;

. .:._,.;:.,.. ... o..!.5'.).r,_\ riA..
_,1 .,sJ.Iu
.. u' tekstu .;..)t; .. u tekstu \.,:.; u tekstu
47
u tekstu .u .IIJI\
u tekstu
i:J tekstu r,:rza rijeci Jlo; zamisliti 4,1
00
U tekstu .s..U
Sack- Siktilr'!c
.S.il:.l
52 & .s.x:S' t>)j '-:'_,Jik ..r
1; .sJJ_,\ &-"'" 4.,..\,..
-'
1


u"l;. r.J! r&
.SJ.I_,\ I.S':.J.; .:.l/l.
..).:>;[::;_, '-;'}\;
.sJ.tl; t}-:> 5\.j.)ti\ ._,_,; '-;'J_tl 90
.... , rt;;. 4....->;_;.
..;_,;.
(,5! .SJ.I Y._JI
l.l ..:r.__;.,..;J._,\ Jl:.. .sl:... J_,i \{\
.s.ll:.' ;!_,...1 r..IIJI 95
1; )l..cil .1'-'
1} .SJ.IJ\ .S:>_Y.-
yil;
l:... t.l..-.
'ly ..:,_,.,:> .:....__,;
IY..j
54 .. d.t;\ .).Lo .r. .s _,;.
o:>L JS' 6
. :J:>o_r.,.. .UJI
;J.: ... I.x:91
}.1 <i:JLc
.
(,5! " " "
1 1. tJI .:_, ;\t t_
" (..)""'" :t:; .
.. 1 .)-4..<f." ....
4.; l. ;}JI ;lk _, .. .U} J,IA .. ; ..
.;,. .u tekstu
.. u tekstu .)1_;...
Jl )t:>
_,;1 LJJ.b Jl... :>ly
..:;_..,L .s.J.ls'" .C:...t ..:,:>_,.,
r..uJ' .S:>;J-s-
.s..uJ' '-:"'"!"" &'\ ...Akl 100
<..?-"1_,... .wL
.s y.l t. _,;.
.SJ:.I )" t:)' r <f)
t:f t._,;.
f'"'b <f) 105
&.f .S.itJI
..11\_, ......

oJ..tb <.5'-'V f'"'t, ('":f f'"lS ..)! 110
.f\ t:)' ('"'"[S JJI ..)!
o:>J)Ij ..::...z-1 {'""[S ';""'"l,
u
.. u . tek.stu ...,.. ;.
Divil'n Mehmed Re:!!Ida
(' .. o..t:...Cy
.d:_l _,.,:....;. .d:_l -:1 c.S.>_,I'f if.'
1!5
4 '-:"'}-'
1
56
}-t<J:.f;)
I_,...J .u.AI\} 4/_,\
!Akl Jl .d:_l ;)..1.4
.:t.J.t."l .:t.;) Jl
4;..)! 15;
-:1 _".. _, ..)l..;l;. c.Si,A 115
, o.C..-t ..>lj!S'
c.SJI\; .uJ.,[.,
<.)'") .t" J..IA_,l ...
.t" &'-'f ("!G
_, .;;!_,1
.:.,::..U. l:J} oJ:_I
. l,t") ..).>_t o;:l _, ..>1_,) 120
Djelomican prevod
1 li i kax> daln .svi1etlo predvei!erje noci M:ira.ga. ta noc
svijetla, bez imine, ikao blagdmeka zoa:a.
2 to zbilja noona. tmina 1li dan koji ,IIOput kadionice ispunjen
ambrom .tarnne da na!kadio .samostansku (stanovnike ovog svijeta)?!
3 Ji to !IOCna tmina ili ovaj sv:ijet poput ljepotice svoje kose
da sputao
4 li to tama nooi. se mastionilca neba prevrnula i na list - dan
se iZlilo
5 Jesu li to daJn i noe, sta wi.jeme svojru u krasnu
u dvi.jE
6 svod sa: kao da cvijetnja'k tek procvjetalog
cijoj JPIUt oblozen
7 sta aiko se razasu crvena ruZa sunca? Eto mjesto nje ponice obilje
svjeZih,
8 nije noona tmina nego svjeZi perivoj SUimbula u kome su mjestimice.
procvale soene i ikrasne d:ilvlje ruZe.
9 Na zemlju pade otvori se njen zlatni poklopac i izlii. se
Cista
10 Ne misli da to veeernje rumenilo. jz stotinu krvavili
ron:i krvave suze za SV'Ojim djeteto:m - zlatnom 1optom.
11 Poj:a,vi! se crnoac sa iskicenom- kaclgom na glavi i pod
svoju potei.ni ci.jelo car:stvo
12 '{)OPUt RustemaP njegovru glavu maeem mladaka i njegovom,
paput dana b'ijelom 'k1rvlj111, okrvavi nooeski svod.
13 :irl: d'Uibma uzavre poput Crvenog Mora i razli se,
na njenoj povrSirJ.j, pojaviSe se ne zvije7Jde iiego bezhrojno mnoStvo skolj'ki.
14 ni1e Kumova slam:a! nego koji pruZio rukiu da ikrade
Bik :irl: pla.vetnog mora i2mio svoj111 svjetiiJjku"" da b'i ga osvijetlio.
u tek:stu . U tekstu }
07
U tekstu \il. 1
08
Rustem proslavljeni junak .Irana:.
prici dragulj k<>ji vodeni lronj u .noci iznese u ustima na kopno
ga na zemlju 1 korJsteei se njegovom svjetlooti
Prllozi za orljentalnu fllologiju 5
66
15 Ako nebeski svod ima svoj prsten, on slomljen: on ga stavio
spao i ilz njeg :na zemljl\l crveni rublln.
16 da sUI!loe svojim sjajem, parom i toplinom natjeralo znoj na nebe-
skom svodl\1 na njegovu tijelu kao trag ostalo ronogo kapi znoj.a, {sitne
zvijezde).
17 nije V'eC Merkur, gospodar prostranstva,
bacio na pismO da bi bila noe.
18 ZltaJtolkrili paun prhnu iz svoga gnijezda i ukaza se, poput nocnih svje-
tiljki, na hijade bljelih
19 Dan, ta blistava ljepotica, navuee crnu da ga ne urekli sta-
novnici gornjeg svijeta.
20 Sun:ce utonulo u zemaljske duibme, ali ga noe
mlazeve na svod.
21 Pogledaj, 'kako vrijeme dij.amantr!iim k:Jijesom od &agulja
reZe ml!logo krasnih drag;ulja.
22 Vll"ijeme zlatno 51\lnCe u vatr.u da ga (u tu
donij.elo kao komadiCe Zive ml!logo sjajnih zvij.ezda.
23 Ne da to veeernje rumenilo. svod obukao
casttt su!knju, jer ga Venera odredila da k.ao plesac za:bavlja ovog svijeta.
24 nije noc, nego mtimon koji pojacava oCni vid, i ko.ji Stt zvijezde
pomoeu Stapi.ca ik:Jijesa :podvukle pod vjede i aci su im progledale.
25 noe djevojk.a sa pletenicama, kao mjesec k.rasnim licem i
celom blser.,plejadama.
26 noe rosni vrt ljublCica. zlatnim veiom. izvezena crna
svilena tkanina.

77 Iz ovog nisko.g svijeta v'inu se on u Vcisine. se svjetlo imalo naj-
prije pojavitJi u svetiStu Jerusalema.
78 Kada s:tupro pred redove vjerovijesruika kao predvodnik 1\1
bl, da u jednom sa:zvijeblu sastao pim mjesec i Ptlejade.
79 na tom najsvetijem mjestu za. lj.ubav mol!itvu, se
on poput duha s Ga:brijelom na
80 Ne smatraj da Jlial Kumova slama. mjesec pr1liikom dolaslka
vladara prostora prostro
81 napisao delk:ret i slpva posuo zlatnom pra8inom i ga
vjerovijeSI!lick.im peeatom u namjeri da njegov ovjekovjeCi.
82 to _zvijezdie, nego Yenera gi.taru i Skolj!ke ko}fuc
.ona ukraSeina, jer zna da ona nikako ne odgovara njegovu zakO!!IIU..
83 Njego.v dolarlaik toliku sreeu donio suncu da ono do sudnjeg dana
ovom svijetu sipa najveeu bla<godat.
84 izrarl:io i s vratu poput psa pred tog
vladara.
85 Jupiter m novac od svjetla: zatrazio zemlju ispod nogu njegova konja
postavro Vage da mogao izmjeriti.
86 Buduei da Sa.turn nije II1IO'glald podnijeti njegov pog'led,
na njegovu se g:Iavu srucila vel.iJka nesreea.
Divan Mehmed Reiiida
67
87 Kad taJ .prispio do podrucja Lotosova


Kad se tamo primaknuo, sagorio
88 Na tom mjestu on :izostaiO iza (Muhameda)
mnogostroko zaljenje kao koji koji se od svoje
89 Tu ostao i kao munja. Buriiq"' dooao

i :preuzeo nriJ.je-
nika u narucje.
90 DQsao do m01ra svjetla i 0111 :irrostade iza svoga poonamka i
miljenik uroou u svjetlo i nastavi put .sam samcat.
91 '11a!ko iduci stire do jednog mjesta gdje prestaje svih deset
osjetila.
II
PJESMA U SLAVU OETVRTOG IIALIFE ALIJE
.(::s::::: r. \) JS'"
{':!:;.;; l.)"'.u .xS F
{':...;:;
. .f' ..::..:.5" ).):> <.$':;, ):>
(':;!..
.(-.;$" jJI
r:k ._zUJ ...;=-__. )\
if )'. "-! t')\S"" f"-"' f"IY-

1
r if _;::...cf.J
{':1.. 08 ':f
r J..L- & ft"__..
4)"
69 Jl;.
)::. .::..J.S"
:>)\..1;
f-<
of.-< f"-
o}Q: <.Sy r:..
ols'Y. ._:,ft"__.. 4$" c::_JI f;:::,
lf.J .......,.,)
.)jl.s" ..:,1:...15"
ci)
111 .(::s::::: .,:r!!J J"')l
t<..l: JI.JJ ('""..!:
. f\..1; ..:," of.-< .:J..I
t..i: 'JI...
('""' t::s::::: Jlkt )'.
Jk t.J' r-t:.



"' Ime fantasticne zivotinje.
10
.15
ZamiSljeni lokalitet u sferama.
Ime andela.
.. na pet vanjskih i pet unutarnjih osjetila.
U tekstu
.. U tekstu u-
00
U tekstu
87
U tekstu
68
U tekstu -"'
69
U tekstu (."
5*
68
Sac!Jr Siki.tic
d'
r:-i .::-}> '-:i 1

(":.;; 4:$ 4':" ..:r..'
.:,:;-5' ):)
.::-:.A:f .;.::. ;.. ) _"..
('i.J::> .:;....;.L..
(":.!)::> ._;...15::; )-li
t:t\ f"'J..
f'!._;; )..l,c ......... .>' .:.r- r..i! )::.
.::.5 .r ):)
::.::._F:.; .,:.....\) l.
(":.".) ._;.!:... ......... "-4- .1iAI
(":.") F rt:.!'
.l,
oj\:i
.f. ._Ajl k-! .:,':.-:;;
(':JQ., ..s'J
;;;L.. ;;,;.;..
(":. ... ) _;.,
..S.x.J;

IJ.JI JS"J::. l:i C.S
11 70 1
.:.u.. "-4- .$ )!
.J:._,S' 1) ._;.;.) . 20
.::.J.:.S
72 ._;.3\.) l:i
1_,.
jf::"'
. .
.:, _,;!; (.$! _,;. .:;r Jt> ..:r..' 25
l. .::.,5:; d' 1-i:.-
J\j[;. 74 .:.lL.
.:,_,:s- J!.ail )::.
.::.- 16 <.Jl:.:- .:;r
.::,. .. \) rE <.Jl:.:- )::>
._;.;;._. ::.;.. JS
...,.._,.11
11 , t _ ,_

_r.\., ..:r..'
'-;-') Jl ..::+i 35
I_,.JS" t )::> .,:.....::.
J.l .:;r
18 .:;r
14.-L &; JS
.:.t.
1
70
U tekstu p!l
U tekstu Jl
11
U. tekstu
, n u
.. u tekstu ..r.
.,. u tekstu /
11
U tekstu
11
U tekstu tsJI-
(
u tekstti ,;. fi. !&!.
Divan Mehmed Re5ida
69
f9 (':1,2;
J.l 4.-.:.5" .!.\1;


'":'i;,
'" \) J.:S(; <"
(":"-' " . .
t:-i ..s_,)
4 . ._;. ......
":"""Lc ):> o.Ji\..
-'
1
t},;.,;

:>f
(":""; \) r-li .:,.}Ji
.;,Ut JP-L
.::..: '}_, :>\:> J.l ot:S::::::
..li:>;:::. )IAs-
..S::::I

..s)l ):> .::.-f'
1) ..sy. 85-":"
l)k:> ...;;. ..s_".. .;,.;_,
r+- c.l,.,;l .Q1:; .
_,, ):> \) \..
_, .;.t.. _,;,
.. u tekstu t.
81
U tebtu
83
U tekstu ..:..!...
"' V tekstu .r,
,) ..:t;;:::. ........ ots' _, ..:..)_"., sr 40
ots'
) .l. 1
.;,_,; ..SY. :f
.Ji"'A ):> r f-' :> .:..ci.o
1:.;:_....\ .:>4 .';IT 45
80 .)1_;;..;..; _, j'l ..;61 1_,!
r. ......,.,) .;pt
_,, .::.+-i ots' .;. F
1:; Jjl ots'
.:..1)_,.1; )-""
..s:>f '.f.-I.JL. ')
.:,.1.)
d.s;f .;.;,_,;. 1-kl :>_;..-;-t

. t''%'
.:.f .;,L...I ._r.J; IJ .:,.-
r:f 4: .r.> ..:t'
tf. ots'l:;
1 1
jt ,):> ):> .;,1) lft!
r ._;.t.;;, -
80
U teketu .)\_;...
82
U teketU ...,...:.
84
V tekstu .fl
70
Prevod
1 sam tvorac stilisti.ke i retorike, cudan mudrac, ta:ko da razu:inu sve-
mira dajem lekcije iz pjesni.Cke vjeStine.
2 sa.m eudotvorac rijeei tako da Gabrijel moje besjede pri slavljenu
sa postovanjem
3 sam cjepidijaka, oStrouman i do te mjere da pomno razablrem
i rijetke dragu1je (rijeei).
. 4 leti u nebeske v.is:ine i poput u jednom casu zahvati
kr:ug sfere.
5 Kad moj jezik, Mojsijeve naravi, progovori, nadahne on nadah-
nuliem sve pjesnilke.
6 maSta: perilvoj pojmova lieS zaludu traiiti u mladinskoj sobl
i u rajskim
7 F.inolia moje naravti. tako daleko dosegla da iz nje izviru ugodne misli
kao rajsk:i: izvoc.i.
8 Kalko ilz svakog mog Zivca irzvire duhovita rijee, da ruka sve-
mogulieg stvoritelja moje zamijesila iz dosjeflki.
9 dah uljeva nov Zivot u lk0111stituciju naravi, moje bajanje
bolje negoli moja carobna rijec.
10 Ne znam odakle mi. ovi Cwdotvo:mi stihovi? Da me pocem nije nosilac
h<XZjJeg nadahnuw (Muhamed) pPSfla'Vdlo svojim dvorjani!kom?!
11 Divne mi. se mis1i roje u srcu 'kao tajanstvenog svijeta u zdravu

12 Svaki cas iz moga dosjetke, stvarajulii .(sve nove) anegdote
onako kao sto iz na:ra:vi darefijiva covjeka stalno izviru i darovi.
13 srce svjetiiljlka, koja sja od iskona, jer u pomoliu iskon-
skog svjetla zapalila.
14 Kad iz moje du5e kao ruZ:ienjaka jedan casak pime rajski
perivoj Sto nije neplodina zemlja.
15 Najvelie zmo se stidi kad gleda moju poeziju se stoga
sakriva u ugao 'kakve mors'ke
16 Cudne novootkrivene misli se meni, jer se povjerljive stvari
ne kazuju SYOO:ome.
17 Srce, moj drog pwno za stvaranje stihova kak:va inace kod
di:ugog nema kao :u beslkiSnom oblaiklu.
Blagoslov j;z moje d0111osi raspoloZe!nje ljudslkim kao Sto
od povjetwrca raozvijaju
19 Venera: u sferama igraju svi andeJi,, jer svojim glasom pjevam
melodiju. ovom novom gazelu.
20 god. vidi. crte pis.ma (toga gazela), relii lie: Kakvo to
moglo nasta.ti na vodi?
21 Mig koji se smjestio u oCima tvoje ljepote izgleda kao koji
u odjelii u u zasjedu.
22 Finolia njezi.nl} karaktera tolika da u poredenju s njom spokojstvo raj-
skih ljepotica arapsko slovo d (<::_ ).
23 Njezine su :W;;jiim pog!ed<im raspolovi:le moga sr<:a, Gle kakQ
se pagledom mo:ie ra5polovi'ti i za:miSljena ta&:a.
Divan Meluned ReS!da
71
24 Sfera sunea &Udblrne strepi u njezin.oj ruci samo zato sto od njez:ina
pogleda.
25 Kaikva to pravda koju uzakonila ona ljepote? srce
tiSti teS'ka nepravda, d.rugo uZiva miilost.
26 Bravo tvQime dosjetljivom dn.thu, ReSide! on u krugu pjesnika
zauzeo prvo mjesto. . .
27 Valjda (poezij.a) moje naslijederno earstvo od Hiikanija sam u
carstvu okronjena glava-.
26 Gdje taj pjesnik koji pravedlnost za leda da ne oda
primanje jeiiku?!
_29 Takav pjesni'k govori u kojima su svi h>rn-zi nesuvisli,
sve znanje lo8e.
30 Kako pravo u takvim Mrule kosti
ne in.ogu sjediSte du8e.
31 nazoviJ pjesnik koji za svoje stihove, koji su kao voda
(pakla) tv:rdi da imaj.u vode rajskog
32 Kada fantasta govoi'iti, njegova svaka {za s:hlmaoca)
nova teSka lkazna.
33 da ti razonodu dui!a nialoduSni!ka znabl sto i zahtijevati dar
iz stisruutih 'kakva krtice.
34 Ka'kvo to sto sam se 1nl moram sjetiti
pomoci gospodara.
36 Ovaj grijeSnik oprost koji njegove gri1ehe fPokriti ViSe puta se
obracam svome gospodaru, njega (trazim) i (u njegovu zaStitu se) sklanjam.
36 se drZim jednog zastmtn:i!ka koji mozda za me zatraZiti oprosta
od milosfisvog gospadara.
37 mu'Ckac, mudri nije u stanju shvatiti ni razuJm
38 zaogovornik na eventua1ni zagovor satana postao
cijenjeni BoZji prijatelj.
39 prijatetj koga se svod savio da mogao
njegov prag.
40 car v:i!dljilvog i nev.idlj:i!vog sv-ijeta zapovijed sredila svu
poput niza Vlai!ica.
41 Njegovo znanje toliko prostrano da u njemu devet sfera pretstavlja
kolik u slovu g ( (. ).
42 boZji lav, Alija, koji a'ko se spomene, srce cijele zem:a-ljske povdine
zastrepi od stra:hopoStovanja.
43 l{ad on mir.uje, zemaljska lkugla postane kao ta/Ska. u slo'Y'tl n ( t; ), prema
njegovoj slavi krug najviSe sfere 'kao 'krug slova m Cr ).
44 u srcu njigove narav;i skon.centri.$na dareZljivost i plemenitost kao
i dobrota. u 6udi i .postup!tu
46 -Ako on svojom dobrotom ne stanovu:riJ!re raja, oni. se odr1ldi
svih rajskdh
46 V el:i!k:a sreea bila kad vjetar iz njegova srca donio
cvijeea.
"' Poznati perziski pjesnik iz XII
'72
Sa& slkit1ic
47 Kad od 111jegovi! milosti jedina kaplja vOde kanula u pakao, supra pakla
se pretvorila u zelen"bl.o
48 Njegov pogled se:le u nebeSke visinc i u poredenju s njim pogled astro-
noma ost'!lje u zemaljsk:im nizinama.
49 On poznavalac tajni, jer vjeeni mudra>e u usadio
odredbe sudbi!ne.
50 Bozja svemoc peru vjeCn.osti omogucila da slike svih pojava upiSe na
njegova znanja.
51 Kad biJ se njegovo srce postavilo da upravlja ljudima, ono medu pri-
padnicima raznih vjera provoiliilo sve cetiri Svete knjige.
52 Kad se pojavio duh njegove vrijedne lienosti, njegova darezljivost
postala konaena komponenta
53 Umjesno kad on sve svoje neprijatelje jer vjemiku nije
zabranjeno neprijatelje.
54 Ponose vladalra, boZjeg poslanika, ti koga odlikovao naslovom
apostola.
55 Onoga ko tebe mrzi uCinio naj111eSretriijim, svojiJm zadovoljstvom
odli!kovao onoga ko voli.
56 blista-vo ime u mojim stihovima izgleda kao neprocjenjiv dragulj
u n4zu blsera.
57 Kada zednim srcima dijeliO vodu rajskog iz.vora, udijeli i meni,
Cija jetra sagorijeva, jednu casu.
58 Ova: zemlja ilijepa zatO sto tvoja narav lijepa (pjesnice) vcijeme
da se obratiS molitvi.
59 Dokle god narav stiliste bu:de stvara,1a miSli i dokle god bu:du iz 7Jdrava
razuma telkli jasni izra2Ji..
60 Sa hdijadama u srou puruu iskrenosti. neka ga <eje1ivaju nase usne
s poStovanjem..
61 Neka njegovi neprijatelji uniStavaju svoj zivot u njegovi
prijatelji nek'll se stalno i Zilavo drZe cvrste vjere.
..JI_fJI..\,o
o..U_,\
o..t.:_ J}JI
.GJ_,I 88 r, .;J_,I
.,)_,.> lf ._s...\1_,1
87
U tek>stu .;:
III
GAZELI
..J!.;;I JS r-'
-s
.
fv f.r'
J.ol_, 41 j_,l otf= cl:...
.. u tek&tu Jl...j
5
Divan Mehmed Reliida
_;..:IJI
_;..:IJI (':.r.
ryj.jli

_;..:IJI
2
Prev:od
1

..s>"
" " J\i- f':
.-....::; .;..>;r
t_\... 41_,; .):>NI
1 Onog kad se uslijed bola pojavi povik iz srca moga,
Na se, na taj glas, pojavi stottna jorgovana.
73
5
2 Nije eudo da se, ukoliko (twj) pogled krv, ovom
melanholicnom povecava ludilo.
Zar eudo sto moj hladni uzdah nagoni suze na oci?! I na moru se pjena
stvara kada
4 Pogledaj moje krvave zjeniee ocima punim suza. izvor krvi usred
razbjenjalog mora.
5 Reide, pakazala se podla narav nekoliko neznaHea . koji tvoj visoki
stepen nikad neee postici.
2
1 Jedno srce nije moguee pokloniti dvjema draganama, kao sto nije moguce
podijeliti u dva dijela.
2 Kad oei drage sve ne platile krvarinu, bas
kao Sto se ne okriviti lkad zatrla cijeli svijet.
Srce s pOOtovanjem euva viziju oka,samo Sto se u svetiStu ne
moze po5tivati.
4 Uzalud tvom tumaciti Sta ziQba, jer sveznalicu nije potrebno
poucavati.
5 Razumlj1vo Reiiid.e, da svojoj drago.j. ne dopuStas da gleda jer
ono sto narocito nekom na:mi:jenjeno ne inoze se prepustitisvakom.
IV

... ...1:.1
..S:>J.lil
.i:ul
J-<61>1;>-JI \...
74
'-:' -"-'' ..SJ\ji ._s...u; 1:>-Jl
..SR" ..s'l
.)':4;;:::...

J:l.> -:lll:. ..S.>
J:k '-;""""t.c ._s..\1_,, J.: .. ..u
r.1'.>
Prevod
..
<.$'""" J_,l
....,)_,-r .F
"-"'f-''
U"..IA.. l.
._s\ ._s..\1_,\ -4.1.> t;.Jl:i
5
1 sto puta da namjesnik (koji ravan Solomu-
novu kaneelaru Sto ovu zemlj:u svojom dobrotom pretvorio u raj.
2 Izmedu.ostaJ.og njegova darezlji.vost stanovnike Travnika Vodoin
besmrtnorn, jer im doveo rajsko vrelo
3 izvor pitke vode, koja tako ugodna da se Izvor besmrtnosti od stida
pred njom sakrio (u mraene predjele zemlje}.
4 Onome 'koji na ovom svijetu doveo ovu vodu, naknadi, boze rajskom
rijekom Zengebli.
'5 vezir i.menjak !p['ij-atelj.a (Abrah'<li!Ila}. On
darove, lroji su poput pitke zavjeStoo ci.jielom svijetu na uZivanje.
6 Kad se spustio do ove vode i vidio njenu bistrinu Gabrijel, vise ne
ni ku5ao vode :irz rajskog izvora Tesnim.
7 Da Aleksandra Velilkog nanio put. na ovu cistu vodu, ne on trazio
vodica do Izvora besmrtnostL
8 Kako GVa zivotvorna voda sveta, svetaeka od vodene oolesti
usljed za .,
9 Dattim (ove cesme) doprije iz tajamtvenog svijeta u tvoje srce, Reside.
Ova se voda: moze.nazvati prayim Zemzemom.
91
80
Izvor besmrtnosti :PG pricl, negdje u mracnlm krajevlma zemaljske: povri!lne
Aleksandar Veliki vele, vodlo sve svoje vojne ne ll <pronai!ao tai' izvor.
00
Zengebil i Tesnim :imena rajskih izvora.
81
Zemzem izvor u
Posljedni cija brojeana vrijednost slova daje datum gradnje Halllpai!lne cei!me
u Rei!idovu divanu g1asi: J:tll r_;.j Ocito da r!jeci .S:f treba napisati
.1;1 U:o "1.\. kako i u (V, 52). kod kronograma ne-
tacno brojem stavio mjesto 1115/1700 god., koja prolzlazi iz ukupnog broja slova. Kako
opet pai!a tada vii!e nije bosanSki valija, jer ga na toj duznostl u 1114/
1702 god. zamijenlo jasno da rijeci ...!;.1 treba napisati da iza(!e
godina 1114/1702.
D!van Mehmed ReSida
v
PJESMA - ODGOVOR
IJ.,:,.... J....:JL. J\J;I

<.)6::..1 f"'...J-'1 .US::::...
.,s..l!\; )::..\ ;$').::.,
..:,1:...1> ..:,_,.JJI r>X} ._;_,;
..:,l.j )_,.) ........ , ..sl .:d:.' r,;
415'1 .._; )!., <f_,.x.5= ..s
..SI ._;..J:_I i4 ..SY.'""
j_,l ..:,.S'L.. 41=i 1"
. -ts::::A.o_, .:": "':""-""
Prevod
75
5
1 Ti najgluplji covjece ISvih vremena koji Bosanca grdi, svojim bezvrijednim
samo svoje neznanje.
2 Pretpostavljaju.Ci da Bosanac nezn;ilica ile smatraj sebe ucenim, jer ako
ima kakvo tesko pitanje, dodi, da ti ga rastumaCim.
Kad si vee grditi, ti prljavi hodi da se ogledamo u
4 Ti si nemo:ralna karaktera, ne upinji se za poezijom i suti, tvojim se
stihovima i deva smije, da. i ne govorimo ljudima.
5 Kad blh te stihov.i:ma prikazao, postavio na to drvo pticu,
kojoj cijeli svijet pricao.

DER DIVAN DES RESID
In der Gazi-Husrev-Beg Bibliothek in Sarajevo sich (in Manu-
skript Nr I-3384) eine Liedersammlung in Handschrift unter .dem Titel .:,l_r..)
J-fJ , deren Autor Mehmed ist. Die Handschrift enthiilt nur 27 unpa-
ginierte Bliitter des Formats und ist in schOner Nestalik geschrieben.
Vom Leben und Wirken dieses Dichters ist nur sehr wenig bekannt, und
zwar nur das, was uns seine eigenen Gedichte wiedergeben. Aus ihnen ersehen
wir, dass es ein aussergewohnlich guter Kenner der arabischen, persischen und
tiirkischen war. Weiter erfahren Wir, dass er in Sarajevo geboren wurde
und zu Ende des XVII. und Anfang des XVIII. Wiih-
rend des Feldzugs Eugens von Savoyen auf Bosnien brannte sein Haus nieder, er
verlor all sein bewegliches und Gut. materiellen Unbllden in die Enge
getrieben, zog der Dichter nach Konstan tinopel und wandte sich in einem mei-
sterhaft verfassten Gedicht an den damaligen Scheich-ul-Islam E.bu Seidzade Fei-
:z;ullah mit der Bitte, ihm, irgend ein Am t zu erteilen.
76
Ausser dem erwiilinten Gedicht enthiilt sein Divan noch das
/1iyye in 120 Versen, dann ein Gedicht zu Ehren des vierten Kalifen AJi in per-
sischer Sprache, ein PreisJied an den rumelischen Muhamed in persi-
scher Sprache, ein Gedicht, dem bosnischen Statthalter Kose Halil (1698-1702)
gewidmet, Lobgesiinge an einen gewissen Mehmed-Pascha und den Defterdar Mu-
stafa, sowie einen Willkommengruss an den Statthalter Seifullah (Sa-
fer) Pascha (1702-1703 und 1709-1710). Das liingste Gedicht ist das der Stadt
Sarajevo gewidmete, welches HandZic veroffentlichte; Es enthiiit 128 Verse
und besingt die Katastrophe Sarajevos beim Euge;ns von Savoyen. Aus
einem etwas liingeren Gedicht iiber einen jungen Scheich l!isst sich schliessen,
dass der Dichter den:i Orden der Mewlewi angehOrte. Endlich enthiilt der Divan
noch 11 Gazelen. Ausser den zwei Gedichten <in persischer Sprache sind alle ande-
ren in tiirkischer. <
Mehmed Re5id ist kein geborenes Dichtertalent, was aus seinem Divan
ganz klar ersichtlich ist. Er ist es ebensowenig wie sein Zeitgenosse und
Sablt Uzicanin. Er folgte diesem Vorblld nicht nur in der Form, sondern auch in
den Ideen, was in seiner Mi'ragiyye am besten zu erkennen ist, da es eine re-
gelrechte Kopie des Gedichtes Sablts darbletet.
ALIJA BEJTIC
NAMJESNIK MEHMED PASA KUKAVICA
1 NJEOOVE ZADUZBINE U BOSNI
(1752-1756 i 1757-1760)
U nizu brojnih bosanSkih namjesnika posljednja tri stoljeea turskog gx>spOO.stva
u Bosni Mehmed pasa Kukavica zauzima, svakako, istaknuto mjesto.
u dva maha Sest i godina, rijet'ki su namjesnici reeen1>g doba, koji su
toliko vremena proveli na jednom G.otovo sve vrijeme njegove uprave
pasalukom pobunama i neredima u zemlji, lroji su narod u
crno zavili i koji su u svojoj komrpleksnosti vrlo znacajm za proueavanje 'uzroka
brzog propadanja turskoga carstva, pasa ()S()OOO vooio viSe poh1>da
protiv i iz tih pothvata irz.lazio i kao pobjednik i kao Njegovo
pa5ovanje u Bosni, prema tome, zauzima zanimljivo i_piO'tresno poglavlje u domacoj
politickoj povijesti.
On i u na5oj kultumoj povijesti osigurao sebl vidno m1esto. Dok
na jed:rroj strani rukovodio uguSivanjem pobuna, na drugoj u isto doba,
podizao Bosni svome troS!ku i nevjerovatn:om brojne -
objekte javnog i znacaja. Izgradio u osam mjesta vli8e od 5 m-
d 5 t takvih objekata i osigurao vrella, iz kojih se uzdl'Zavati ti obj1kti i njihovi
slu.Zbenici. broj zadui'bina cini Mehmed-pa5u Kukavicu jednim od naj-
veeih legatara (vakifa) uopce, sv:akako najveCim od prvih
sedamnaestog stoljeea naovamo. Njegov orad na tome polju jos je.znacajniji
i reljefn1jii kad se pred oeima cinjenica, da te objekte, lroji imaju i lijepu
grad!evnu. vrijednoot i u k01e bez sumnje, velike novaca, podizao
bas u jeiku brzog .opadanja moCi turs'ke drzave na svima podorucjima.
Mehmed za povijest dalje, i stoga Sto potekao iz
domace sredine i Sto u ostavio svoje potom:ke, od kojih su neki ta'koder
imali vildniju u1ogu u javnom i upravnom Zivotu Bosne
tome dosad se malo znalo i nap'isalo. i ono, Sto pisano tome
oovjeku, njegovim i nahaeeno viSe nuzgredno, u .okviru
dxugih radova, i Cesto sadrZi dosta protuslovlja i netaenosti. U idueiii:n recima po!ku-
saeu su.vremenlim n.ovom aorhivalnom gradom i podacima izravno s terena
(studij amitektimskih osvijetlitli lienost i rad pase KUikavice, njegoye zadiu-
i .i time popUI)iti, jedan vrijedan isjeeak iz kulturne i politiCke
povijestl. Bosne Hercegovine.
78
Alija Bejt=iC=----------------
1
.ZIVOT 1 RAD
Mehmed kako se iz prezimena vidi.,
1
domal:i covje!k, ali
pisci razilaze njegO<Va pobliZeg por'.ijeikla. njegovo jedni
navode drwgi Pljeylje, trel:i pakveledajerodomiz Crne Rijeke
kod 1 v cetvrti iz okoline r v n i 'k Danas se sa sigurnoseu rel:i
da ispravan onaj prvi navod, koji vZe za Foeu na Drini. U FoCi
i olk:olnim selima i danas postoji jatko sjel:anje na Kukavicu ikao domaceg
covje!ka, samome zivi muslimanSka porodica koja nosi Mehmed-paSino
prezime i koja, prema tome, mora u krvn'Oj vezi s Kukavicom.
Predaja sto Foci u ljeto god. 1953 od 'kafedz.i.je
laiha ;I{UJkavice i starijih Foea!lm, da Mehmed-pasa ,porije!klom iz
krseanske porodice v 1 !(} v!i. iz sela Popi u Cwreva. ista predaja
veli, dalje, da on kao djeea'k: otiSao janicare i preveden na istam i da kasnije,
kad gradio dZamiju u FoCi, ,podiigao za sV'Oje majke, koja ostala
u danaSn.ju na LuCi kod I muslimanska i ikmcariSka na-
rodna predaja se da Mehmed pasa vuce i>orijelklo od spomenute poro-
dice Popima, i smatram, da ni!k.akva rai2Jloga o51poravati tU No, posve
pitanje, li Kukavica roden izravno kr8canSkoj ;porodici Pavlovica,
drugim rijeeima, li on renegat, roditelji mu kr8cani. Predaja koja gowri
tome nije uvjerljiva. Ra7ilozi koji tacnost te predaje le2;e
Mehmed-ipasi.rn.om prezimenu u k v i i samoj cinjenici, sto FoCi zivi musli-
manSka porodica Kukavica, za koju se sigwrno Zl!la, da nije rodonacelnik ni
Mehmed-pasa, niti koji njegov izravn'i potoinak. A!ko Mehmed-pasa doista roden
p.orodici PavlO'vica i kasnije poislamljen, ne vidimo zasto :m!ijenjao
prezime i prozvao se prezimenom u k v i koje ne na njegovim
Smatram da smo istiJni ako ustvrdimo, da su to prezime i
Mehmed-,pasini roditelj1, ga i on nasl'ijedio od njih. S d!ruge opet strane u Foci
zivi, kako reeenO', muslimanska porodica istoga prezimma, njeni clanovi. ne
istieu da potomci Mehmed-pasi.rn.i, samo da su u ne!kom daljnjem krvnom
srodstvu s njime. Mehmed-paSini izravni potomci, kalk:o cemo kasnije potanko
zloZiti, nastanili su se u njegovi danaSn.ji Clanovi ne da su
bilo a.talk:wj vezi s foeanskim U tome nas joS jedan
vrllo vazan fakat, t.o pjsana geneailogija ]plce Kukavica poeevsi od Mehmed-pase
naovamo. koji kasnije detaljm:o iSk'oristiti ovonie
nastao prije stotinjak u .doba, dok bilo mnogo svjeZije sjeeanje
na Kulka'Vicu. U njemu navode poimenice svi i i zenski Mehmed-i>aSini
dapace i zenidi:Jene veze s ne!kim di-ugim porodicama, ali ni
traga vezi s foeanSkim K1Jikavicama. lz toga svega proizlazi, d!i su foeanske Kulkavice
Mehmed;.;paSi;n rod samo uzlaznoj ili boenoj J.Ozi i da Mehmed-pasa KUJkavica,
analogno fume, roden mustimanskoj obi!telji, i to samoj Foei, ne okolini toga
Jedan suwemeni ljetopisac, koji lkojeg
cemo kasruije ceSl:e navoditi, izriCifu nawdi da pasa Kukavica rodpm 1z._
1
Suvremeni l kasniji izvorl navode ga pod prezimenoin u k v l 1 u k v i
njegovi izravni potomci, pored svog uoblcajenijeg prezimena. I r h i m s i i, zvahu se i
u k v i i, ali ovdje zadrzavam ono prvo, najuobleajenije Mehmed-pasino prezime.
taj isti podatak nalazi se i u spomenu>toj porodi.i:noj geneail.ogiji. Takvom lronstata-
cijom u suStini ne do1azimo n!imalo u kontradikciju sa spomenu.tom narodn'Om pre.:
dajom kioja pa8u Kukavicu krv.no veze za pravoo1avnu po:todicu PavJ.ovica, ngo
samo preciziramo ovaiko: Kuik:avica vuce porijEiklo od prav'oslavne
porodice Pav1ovlica iz ali ne i7Jl"avno, nego preko swjih ,p.redaka, koji su
primili nepoxnatog doba islam i nastaniili se u Foci.
Kad smo tako zadbilamim .pUJtem daSli do :konstataoi.je da Mehmed-pasa
Kuik:avica roden u musli.m.anskoj obltelji u gradu Foci, ooda poCi i dalje te
naves'ti jos jedan dokaz druge vrste u istome smi.5lu .. Sulejman Kemura, piSuci
Mehmed-paSi Kukaviei u jednom kracem clanku, na.vodi i znacajan pod-atak, sipno
narodnu predaju, koju danas nisam vise cuti, da Mehmedr!pasin otac
1 g u Foei i da osta.vio iza dvoje nejake djece, h m d (ka-
sn'ijeg Mehmed-pa8u) i S u 1 111 Iz vi8e se izvora zna, da Foea u 'OSam-
naestom S'to[jeeu doista bila sijelo alajhga (za.povjednita lemkilh vitezova sandZaka),
i s time podatak potpuno u skladu. Mehmed-pasinu mladem hratu
S u 1 m 111 u nemamo podataka, i ovdje zasad tek nagovijestiti
mogu6nost, da on rodonacelnik focanskih KUJkavica, lkoji u owme slueaju
pretstaV'1jali boenu lozu pase Kulkavice.
Cini se, da Mehmed stupdo u najprije u Bosni, onda pre8ao
u Carigrad i dosta napredovao do vez:i.ra s trt tuga. Mehmed Siireyya
naV'odi
8
da Mehmed-pa8u uzoo sehi za 6 h u Hekim-og1u AJi pasa :kad
namje&:ri!k u BOS'!li. Na svu priliku nije to Mehmed-paSi i prva s1Wiba u
upravi, jer nevjerovl!ltno, da odmah mogao doci na tako v'idan polueaj. Prema
tom istom turskom autoru poslije na Dvoru (u Carigradu) proma:knut u cast
k i d z i- s u godine 1163 (izmedu 10 i 7 IV 1750) postao
s r- u s iJ.i u s (sef dvorskog ceremonijala)."
Krajem godine 1752. Kukav'ica u u istoj
kao poseban su'ltanov izasland:k (memur) sa zadatkom, koji swhu zaVIOdenje
reda.. Naime pO<vod toj njegovoj misiji bile su bune, koje su od godillle 1747
vladale u gotovo cijeloj sjevemoj i zapadnoj pri ruci
Sulejman Kemura, Mehmed-pa5a Kuka'VIOa.. - Gaj ret, XIV/1933, str. 302-

' Mehmed Siireyya, Osmanl, Istanbul, sv. l'V, str. 246.
Hekim-oglu tri !piUta namjesnik u Bosni: 1735-1740, 1744--,-1745, 1746-
1747. Prema tome, niJe. odredeno kazano kad to bilo, no moglo da Kukavica u
Ali-pasinoj sviti jos za njegova prvog vezirovanja .i da s i!auskim l:ehaj om
h m d g m, Ali-$>a8ina vijel:a one poznate pod Banjom Lukom
4 173'7.- Isp. Kresev]jakovil:, Bitkli pod Banjom Luk(}m 4. 173'7: Kalendar
>Narodna uzdanica za god. 1937, str. 101.
5
Dr. s. donoseci kratku Mehmed-pa8e Kukavice u svome djelu
Znameniti Hrvati Bosnjaci i Hercegovci u turskoj carevini, slu2io
se istim turskim djelom, ali krivo datu!I!. kad Kukavica postao carskim bas-
On uzeo onu godinu novoga kalendara u kojoj zapocela odnosna hidZret.ska godina
i tako.za;pisao da to bilo u 1749 godini, u turskom djelu stoji 1163.
Ivan Frano Jukil: navodi u Zemljapisu i ;povijestnici Bosne (Zagreb 1851, str. 144-
145), tome djelu i nelki drugi, kasniji pisci, da Kukavica prije toga na u Uzicu
i da odatle nekakve krivice poslan u progonstvo, tek izatoga u Bosnu. U poznatim
vrelima potvrde za taj podatak. Dapusta se mogul:nost, da jedno vrijeme i slu2io u
Uzreu, ali tada nije nika:ko u pase, jer taj polo!aj doblo, kako l:emo poslije vidjeti,
Ulpravo u Bosni.

podata'ka, .kojim objasnili uzroke tih kmpnih nereda. Izvje5taj Baseskije da
te nerede na svu priliku pojedine t1a.CeCi siroma'he i progoneci

ne daje nam dovoljn11o obja8njenja u tome pogledu. No, analiza ti'h uzroka odvela
nas izvan odwira teme, llroju i zasad cemo o:vdje zadoVOiljitiJ .kon-
statacijom, da su to bile veeeg znacaja, cije su vode bili cak i ne'ki organi
vlasti i clanovi vjerske hijeraclritje i Ciji su ucesnici ne samo napadali.
na drzavne obje!k:te i zi.vote :pojedinih feudalaca, nego i ekonom-
Sku saOOtai!u. U vode toga usta.nka su u prvome iredu
kadija Abdurahman-efendija Muharemija,. koji itao buntovnilk:
posebnim ukazom rumeJ.ijakog, lk:adi-askera skinut s te dumosti krajem ramazana
1165 (1--11 VIII zatim d z i S u 1 m n R s h iz Te5nja te
D z i n D z f iz zvorni&og sandZaka. U zapadnoj pak Bosni bio veei broj
talk:vih voda.
KUikavica imenovan na tu novu d11Znost zasebnim cal"!ikim fermanom od
sredine zi!llk:adeta 1165, t. negdje izmedu 20 i 30 1752 godine." Ferman
naslovljennajprije na cau.sbasu carskog divana Hadzi Meh-
m d za kojeg se izriCito veli tu da rodom iz Bosne, ;potom na pograniene
kadije, kapetane, age, sve casnike sv!h pogranienih
i te na sve nefere (vojni!ke). Do'kumenat nam daje i niz zanim-
ljivih podata'ka neredima u Bosni neposredno pred Kukavicin dolazak, IPa ih
oV!dje ukra1Jko iznosim u svrhu jasnije ilustracije prilika u zemlji, koje nas Hadzi
Mehmed KUikavica imao da sredi. se vell. da u Bosni vee odranije IPOstoje neka
usfJaniC'ka. strujmja i da se Salje HadZi MehmOO., koji treba powatiti
prvobltno Svi, kojim se upueuje ferman, pozivaju se da se bez ok]ijevanja
pridrZavaju o:vih carskih naredenja: da odmetnike, koji se medu njima pojave,
hvataju i predaju swdu, da se izvrm jamcevina (ikefilema) u narodu i da jedni
drugim op.roste sve medus:obne razmirice. Dalje se 1stice ka'ko su se ustani'Ci
(odmetnici) pojavili Pruscu i okolini, zatim u Rami, Neretvi, DuV'Ilu i Glamoeu.
Na celu ustani:ka iz tih krajeva stoje h m d r i ;njegovi drrugovi
i v i li i D u r m i s, svetrojica iz Gornjega Va'kufa, zatim k-
t s iz potom glamq(Jki ka[petan u s f te neki N u h o-
v i (Nuihic?}. ustanici prodlrli su do livanjske twdave i u s ilegal-
'cimli iz same tvrdave, s .emirom Saliihom, ha ti bom merom i s
nekim d u 1 t i f m su streljiva ( u sam<J'j tvrdavi
te uzeli odatle barU!t, olovo, taneta, puSke i ostalo Sto im bilo od iza
toga su nabiJ.i topove i njima porusili kapetanovu kulu, kapetana ubili.
dvojicu njegovih ljudi, 8estoricu ranili, i, dalje, popalili }Xideset i 'dvije
kuce vojnika (neferaj spomenwtog kapetana. Usto su i imovinu siroma8ne
raje. i.sti ustanici su prije toga IPOhoda na grad krajem mjeseca rama-
. zana (valjda iste, 1165 godine, t: poeetkom augusta 1752) uzastQ!Pice nekoli!ko
noei napadali i na tvrdavu u Pruscu, ikoju tadasnji IhUitesarif kliSkog
sand.Zaka. Na drugoj strani Boone su ustanici DZin-DZafom i SWlej-
7 Mu1a Mustafe s tut';Sk9ga preveo R. Muderizovic. G 1 s n i k z
!" 1 s k g m u z str. 29-31.
Dokunienat imenovanju novog te!lanjskog kadije Mevlana Husejna u tesanjskog
kadije; Sto sam ga vid!o u Mehmed efepd;Je Hulusije u
Telkst fennana u,gore navedenom sidZ!lu.
nam;Jesniik pesa Ku!kaVilca i njegowe 111 Bosni 81
manom Rasohacom na celu opsijedali tvrdavu u Te8nju s namjerom da
ka,petana te tvrdave. Usput su obljali muslimana i raje te
ziveZne namirnice, ti okolini su novac, omi:tali zaime i
u njihovih polljoprivrednih prihoda, dalje prijeeili !pO'bli"anje
taksita (da:Ca dvora. namjesni!ka) te cak paJili usjeve i
drugu hranu i svim tim, veli se izricito u fermanu, uveliiko oteZavali sprovodenje
na9:edaba vlasti.
Had.Zi Mcllmed Kukavica u poce1Jku svoje u Rosni, i u kasnijem
vrlo surovo P'rogonio ustarrike, to kasnije, 1katko cemo vidjeti,
gorim posljedicama i njega i narod. Kad stigao u Sarajevo,
pokazao se Sarajlijama vrlo milostiv i rekao im kako ga poslao car da izvidi
p9:1li!ke u zemlji i da smiri bune i nerede, ako to ne mogne, da javi u Carigrad.
Po<tom pozvao u Travnik najuglednije base zeml1e, da se tobwe s njima
posavjet;uje kako izvijestiti: sultana nemirima u Bosni, i odmah ;produZi pUit
u Glavari toj varci nasjedose i d'Odose u Travmk u prilienom
podacima, koje nam iznooi KneZevic na osnovi jajackog arhiva, Kukavica
uvecer naj.uglednije baSi:nske prefistavnilke poslao na ikonak u twda'vu i tu jos
iste noCi osamnaestori'Cu dao podaviti opalivl!i im, starom oblcaju,
jedan top pred dusu. Glave .pogubljenih otsijeku i donesu Kuikavici, ikoji ih spremi
u sama trupla iznesose noCi na carl!iju, preikriSe ih eurkovima po-
ginulih i ostaviSe tu na ugled ostaHm basama. Kad preostaile baSe' euse
i vidje8e Sto se dogodil'O, razbjego8e se svojim Kuikavi'Ca opremi svoje
ljude svoj Bosni 1 Hercegovini, da hvataju ostale zacetniike nemira.
10
Slicne i ne8to odredenije podatke tim zahwfima u
daje i suvremeni franjeva&og samostana u Kr. Su1Jjesci
fraBonoBenic;onotomeovakopiSesub 1752: Meduto stiZe Kul-
c u s i s ik u i u r v n i ik tk d i g s r v s k i s e-
slkije; i posla basesikije poglavare r.ebellionis; i do-
vedose hi na viru: paaik hi izsmicase, Rasoacu od
Tesnja, Cincaju od Tuzle i iz Skopja, i jos
dvoicu troicu. Aodmahizatogai Tada Kul-caus uze
mlogo i otide put Carigrada (ocu da recem, da
Kul-caus z baseslk:ijama poriza te!lko Bosni
paak otide, da ga ba:seskije kupe), ama kako Kul-caus
otide, taQk)o base i ne dadose blaaga ba!leskijama, vec
h i t i r s

Toga doba sjedio na namjesni&oj stolici u Ahmed-,Pasa Cuprilic.
U Carigradu su, cini se, stekli uvjerenje, da HadZi Mtfumed uspje8no
svoj posao u vjerovatno za te zasluge, promaknut u cast
i istovremeno imenovan valijonL na mjesto Ahmed-;pase Cu:prilica,
koj premjeSten u Oziju (OdZakov).
10
Carsko-turski Namjestnici u Bosni-ercegovini. U Senju 1887, str. 7(}--
73. - tome prije i Jukil: 144). 10111 navodi da Kukavica
u osamnaest najuglednijih ali ne iznosi detalja ni izvora.
11
Ljetopis franjeval!kog samostana u Kr. Sutjesci. Za stampu priredio dr. fra Julijan
Jelenic. Glasn.ik z. m. str. 6.
Prllozi za orijentalnu filolog!ju
6
82
Bejti6
Mehmed Siireyya, njemu i Basagic iznose i dan imenovanja, safera
1166, t. 10 1752. Ako taj podatak tacan, ftema razloga osporavati ga;
oDida Kukavica u tek neSto preko dva mjeseca u casti i
tada promaknut u east pase. imenovanje E>tiglo HadZi Mehmeda, lkako
sutjeSki ljetopisac, u putu za Carigrad, i <m. se odmah vratio u Bosnu.
12
Bio dhicaj, da se novi bosanski namjesnik, mahom vezir, 't.
sa tri tuga, doeekUje u Sarajevu i na uJ.azu u rezidencijusposebnimceremonijama,
pri <Cemu su pasi:nske tugove kao casti nosili ispred i povorke
posebni sluflbenici uz lupu No, Mehmed pasa oeito, nezado.voljan
sa svojom cascu. Ocekivao i treei tug, t. .. vezirsku cast, i to iz uvjerenja, da
ju zasluflio, ili palk iz osvjedoeenja, da Bosnjaci - kako veli Ba5agiC - malo
mare za naredenja ;paSa sa dva tuga, Jrojih dosta u Bosni, i stoga !kad stiZe
u Sarajevo, ne unese tugova, jerbo mu treei tug ne daat, ta(k)o ne kti
unieti onaa dva.
13
Mora da dvor uvidio opravdanost Mehmed-pa5ina stava,
posrijedi neeiji jak zagovor, jer Mehmed pasa naskoro zaista dobio i treei
tug, time i vezira. Btlo to dZumada 1166, t. aprilta1

da!kle
taJC:n.a do mjeseca: i dwdeset dana posbl.je onog prvog
Mehmed pasa toga puta pune tri i godine sjedio na namjesniOkoj stolici.
U pocetlku nije uo,pce iSao u pravo sjediste bosanskih vezira, nego kako
nam sutjei!ki ljeto,pisac; otsjeo u Sarajevu, to oeito, bilo zato, da
mogao odatle lalkSe nadzirati i ugusivati buntovne base u klici, u njihovomnajjacem
i najvaznijem leglu Sarajevu, vjerovatno, i da lakSe mogao rukovoditi ve'likim
poslovima oko u Foci i Sarajevu, koje su se vee poeele graditi.
Kad su mu stigla svatri tuga i uttuglijski bubnjevi, pos'lao iz Sarajeva
svoje Bosni i Hercegovini, da se kupi ono Sto ga blo kao kul-
cau.S porezao vilajetu, ali narod ne dade ni progovoriti tome, to onda urodi
daljnjim ipO'bunama i trvenjima. Zvamcki kapetan, lkojem i inace
sablrati prihode za namjesnika -sultana, stade tada silom utjerivati te dace
svojoj kapetaniji Tada se diZe bosanskih i pred njima tei!anjski
kadija te odooe ravno pod Zvornik, ucinise tu
juris i osvojiSe zvorni&:u tvrdavu, pi'i cemu palo dosta krvi, i ih
nekoli!ko ucijeniSe.' jamaeno, tada uvidje, da silom ne postici
pogotovo upoikoriti kadij-u Muharemiju, i op'et se lati lukav5tine: okrenu
sarajevske basi!Skije na svoju ruku i pridobl ih protiv Muhareniije i oStalih
njegovih protivnika, se diZe zajedno s njima put .Zvornika. Poveo sa
mnogu vojsku i ljuto se osvetio ustanicima: kuda su god proSli, sve su potrli i
,. nam njemu 1753 i ovaj podata!<:: Ovl idest koji od Kui-
ui!lnjen paom, rodom jeiz Foce iza Sarajeva; 1 ga Ad.Zi-Mehmed
alias Kukaviclc, Fo<!alia.
.. Jelenic, 7.
11
Berat tom promaknueu u teSanjskom sldZ!lu.
10
Basagic preko turskih vreJa krlvo Cita njegovo ,prezime (Mahremic), to nastalo
stoga, Jito se to ime u .arapskom p!stnu moze citatl na viSe naclna. Ispravan u h a-
r m i . sa(\uvao. naril ljetopisac Benic kojl iznosi i sve te podatke njegovom pohodu na
Zvomik i tragihlom u toone mjestu. Netal:an mu medutim, podatak da Muha-
l'emija kadija u Zepeu; i'ei: u orio doba b!lo srediste samo nahlje u
kad!lulku.
10
Jelenie, 7.
umirili, taiko d11 se ni!ko ziv ne smjede oglasiti Pasa . tom prllikom posmicao
mnogo ljudi, prisl;aSa. Lukavim nacinom uredi, dapace, tada
plati glavom i sam Mullaremija'izdajom samih Zvornieana, kojim hitao u pomoc.
Glavu mu pasa KUikavica spremi u Carigrad.
11
Iduce godine, 1754, izblse nove politi&e trzavice, i . pasinu skrenu5e
na drugu stranu. Kroz cio osamnaesti vijek borila se Crna Gora 'Za nezavisnost.
Jedna epizoda te. bila i godine 1754, kad su Crnogorci harali prigraniena
mjesta prema Hercegovini i uskratili godiSnji danaik Qd hiljadu
i jedan dUikat. Tada se diZe osobno protiv njih sa svojom gardom i
jos malo vojSke i bez bltke potharaci Cmogorce. SutjeSki ljetopisac blljeZi, da su
mu tada Crnogorci svojih pretstavnika dali hiljadu i jedan dukat,. nato
onda pasa vratio u Travnik. toj vojni na Crnu sacttvala
spomen i jedna naroqna epska pjesma!
Godine 1755 pasa opet ima posla s janicarima. Tada se, naime, zavadiSe
sarajevske baseskije .oko neeega s Osmanbegom Babicem s .Qlasinca, te poslase
protiv njega pet, sest stotina svojih ljudi, oni popalise Osman-'begov odZa:k i
nanijei!ie mnogo drugih zala. cu vezir u Travniku se diZe sa svojim pratnjom
i spahijama te ode na Glasinac.
10
Sta tam1J ucinio, nije poznato .
. 1 iduee .godme, o:pet carkanja na granici Crne Gore i Hercego-
vine, i Mehmed-pai!ia se ozblljno bavio tim prva briga bila mu
osiguranje granice .prema Crnoj Gori i vaznog tr<govaakog puta iz .. Dubrovnika
za 'Foeu i unutrasnjost Balkana. Posebnom od poee1!ka dZum. 11 1169
III 1756) naredio blvsem kliSkom sandZaku Swlejman-pasi {Resulbegovicu);
zaltim kadijama Ljubinja, Nevesinja i Cernice te kapetaninia, agama i .casnicima u
tome 'kraju, da se odmah sve pripravi i otipoene gradnja kamene . kule
s puSkarnicama, opkopom oko nje i cvrstim bedemom od drveta u klancu
Koritama na tome putu (izmedu Bileca i Avtovca). U bujruJ.diji se istice, kako
crnogorski ustanici, imetak i zivote tamo8njeg zivlja i putnika, koji se
kreeu iPOslom spomenutim drumom.
No, Mehmed pasa poduzimao i mnogo vece mjere protiv .Crne Gore. Pod
pritiskom iz pogranicnih kadlluka pretstavljao Dvoru lkako stanje
nesnoono usljed pljackanja crnogorskih ceta i trdio fennan da pQduzme
mjere protiv Crnogoraca. Nei!ito .,na trazenje pa8ino, jos viSe na tt#be Dubrovcana,
cij.oj su trgovini CrnogQrci takoder nanosili stetu, sultan doista iZdade takav. fer-
man krajem mjeseca maja te godine. Iako trdiQ .mjere, nlje se nadao
tome fennanu: u vi5e se uvjerio, da Dvor neodluean, jer prije to.ga
:neprekidno umjesto odluCnih kora:ka blage. Mehmed :pasa odmah
pristU!pio pripremama za vojni pohod na Crnu i 'razaslao tome bujrwldije

7.
18
U Bosanskoj vill, god. VIII/1893; 15, 209-210, 1 pr. 16, str. 241-243,
'priop(:lo Petar Ivanisevic odulju narodnu pjesmu pohodu = Omu Goro. Ne-
pomati p.jesnik kOd Stvaranja !Prvog dijela pjesrne sigurno se nadahnuo spomenutoin vojnom
pase Kukavice na Crnu Goru, ali daljnji dio pjesm:e okrenuo na posve drugi motiv, koji'
ne m<>Ze historijski potvrditi. Bice najprije da to Iicentia poetica narodnog pjevaca. Na to
upueuje i netaean podatak u pjeSmi, da Kukavrea tom poginuo u Cmoj Gorl.
10
Jelenic, ![>.
Prijepis u Kromci Enverije {autograf u Gazi
begovoj u Sarajevu), 5'/, VI, str. 204-205.
6*
84 Alija Bejt!c
na sve strane da se 12 augusta razviju bajraci u Gaoku. No, usred tih
priprema KUJkavica dignut s Bosne, na njegovo mjesto dode Camil
Ahmed pasa, jos odlucniji i suroviji covjek, i tek on uspjehom zavr!i ,pohod na
Cmu Goru prvih dana januara iduee godine.
31
Ali prije nego Mehmed otblao
iz dogodila. sil_se pod njegovim pasovanjem dva nemila prizora. podacima,
koje daje suvremeni sutjeSki ljetopisac, tada uhvati vezirova vojska Cmogor.ca
i r i on dava za svoju glavu hiljadu cekina i tri turCina, ali pasa
K'!Jkavica ne primi ponu_de, ga na kolac u iJtad za to cui!e
Pecirepovi drugovi, i oni onda iz osvete na kolac osam muslimana i joi! sina
(ni!k!Si8kog) kapetana.
22
Mehmed-,pasin nasljednik, dotadaS.nji valija u Solunu imenovan
valijom fermanom od 8 seyala1169, t. 6 Vri 1756,'' prema. tome,
KUJkavis:a smijenjen toga istoga dana. Imenovan valijom Negropontu, iz
krenuo prije dolas).ta novog valije, negdje krajem jula poce1Jkom
S Camil Ahmed-pa!om susreo se u Novom Pazaru, i. su njih. dvojica
ostaJli tri dana vodeei razgovore, u lkojim novi valija trazio informacije
kama u. zemlji i prip,rema.tna za pohod na Cmu Goru.
Za vrijeme toga njegovog .vezirovanja u Bosni, posebno ,poslije onog
uspjeha u Zvorniku, po:kret basa se utrnuo ili, pritajio, i tada bilo
" vojna predmet 1 ops!rne rasprave N. pohod na Crnu
Goru 1756 godine- clr.} u Glasu XLII/1913, str. 256-340. Pisac tu iznosi na
m!etackog arhlva Mehmed-pase koje ovc:!je ukratko iznio, te qaljni tok
1 zavr5etak operaoije.
" hajduku i njegovu drugu, hajduku onqga doba Stanku
Soeivfo!, koji takoder Melim:ed-pa5i u ruke, daje opslrnlje 1 zan!m!Jive podatke
suvremenik Ivan Lovric, u djelu Biljeske putu Dalma-
c.tj i Alberta i ztvot Sotanislava Socivice (Padooa
1776, preveo talijanskog M!hovil Kombol, Zagreb 1948). hajduk Pecirep ident!ean
s 1 crnogorskih narodnih L z r 1 r (Ogledalo
SrPSkO). Iz Lovriceva se djela v!d! da Kukavlca uhvatio i Stanka
s njegove brace. Jedan brat Uhvacen i joii 1754, on dva druga
brata '1.1 Sake kod Udbine 1756. trl brata, koj! su u Travniku pred pal!om Kukav!com
imali da 111 ko!ac 111 'P!l'ev}erenje, preli su .prividno na islam, i poslije dvojlca umakli,
hajduk. Stanlslav Soi!ivlca u u jos jacim oko17lma .. Posllje se i on, kako
i.ovricu; izbavio varkom: poruc!o iz tamnlce da ima zakopano b!ago u gorl i
duZnika na podrucju, te ga poslao on uhvatio
priliku 1 pobjegao. Medutim, postoji i jedan drugi swvremeni zapiJS, idu0henal depesa g!a.vnog
m!etackog provldura u Dalritacij! Grlmanija od 6 . augusta 1756, koju .koristlo i c!tirao N.
u spomenutQm ;radu (str. 27'Z) i koia oslobodenje prikazuje na posve
drugi _nacin. Iz te se depe5e Vi<JI da pa!ia Kukavlca te godine od hiljad).l
dukata za cuvenog hajduka stanka Socivlcu 1 od te ostecenima dao tri
ostalo zadi-i!ao Istfua svakako, u toj depe81, Socivica Lovrlcu ;var
111 iz hvalisanja, 111 iz posebnih, prikrivenlh raeuna prema Usput
da i hajduk Soclvica Hercegovac. Sacuva!a mu 1 na!ia narodna.
Jednu takvu. ;pJesmu (120 stihova), koja govori poglavito objavio iz
Urlie u pjesama u manastlru u Gradi za povijest kuj!Zevnostl
ske, knj. 7, 1912,-
" Fennan imenovanju u sidZilu.
21
Dalmatinski providur Grlmani izvjestio naime, Senat depeiiom od 12 VIII te godine
kako dohlo glas od .SVojih povjerenika iz krajeva, da Mehmed pasa vee ikrenuo
put Soluna (N. Tomic, 279).
,. N. Tom!C, 284.
nam:iestillt Mehmed pal!a i njei:IQV'e zaduzblne <U Bosni 85
dohro odlanulo narodu, i i muslimanima. I tada upravo mogla nastati
u Bosni medu .pasinim pristasama jos odredenije, ka!ko navodi Kn!!Ze'('ic, medu
bosanskim krscanima ona pjesma, koja ovako prili:azuje to dO'ba:
D<Jk K<ukavica ;paSa,
Ne made ko
Sve saruke u sandUke,
tagane na tavane.
26
No, u takvoj istoj formi davala oduska i ondasnja prikrivena opozicija. 1
danas se prica kako u doba kadija iz porodice Kos; on
desna ruka pase Kukavice .i u svemu mu povladivao u protiv
neko iz prtkrajka na duhovit i dvosm.islen nacin obiljeiio to doba ovim stihovima
koji se takoder mnogo citiraju:
Jadna Boono, sta si
da u dv1je t1ce sude,
Kos >pasa Kukav1ca!
Mehmed pasa ostao na valijskom polozaju u Negropontu nesto viSe od
godinu dana, onda opet vracen u Bosnu. Vrlo vjerova.tno, da premje5ten
vlastitoj da moze nadgledati radove na svojim zaduzblnama od kojih su
se neke vec i zav:rSile, neke se gradile u punom jeku. Bosanskim vezirom imeno-
van 12 zi1kadeta 1170, t. 28 augusta godine 1757.
27
U dosao naj-
kasnije u mjesecu novembru 1757, jer su mu tada, odmah poslije njegova dolaska,
iSli gvardijani fojni&og, sutjeSkog i kre5evskog samostana da mu, po-starom
iskazu cast i predaju dar u novcu, dfulus.
"' stihove 'P!'Vi objav1o Ivan Frano Juk1c u navedenom svom djelu, odatle su lh
poslije prenosili mnogi pisci. Medutim, to samo jedne vece 1 potpunije.pjesme tim
dogadajima. pjesmu Luka Grdic Bjelokosic u Fojn1c1 od 65-god1snje starlce,
udov1ce Jele 1 objavio te god. 189& u Novom Sadu u treeoj knjiz1 (Smilje 1 bosilje)
svoje malo pozna:te folklorne Iz naroda i narodu. Pjesma tu donesena pod br. 39,
glasi ovako:
ProtuZili klicki alajbezi:
Sto trpismo trpjet ne mozemo,
Jaramaz! Bosnu ;raskopae,
Digoe nam raju u kaurel
Kad care tuZbu razumio,
Udar1 se rukom koljenu:
.. B9Sno, sta si docekala,
Medet Bosno, desno krilo moje?!
on pusca gradu telale,
Ne li koji juna:k rtaso,
Da u Bosni base iskor'jenL
se juna'k nac! ne mogae,
Osfm jednog pase Kukavlce.
kad dode Kukavica,.
Kada dode Bosni !pOnositoj,
njega prepadose:
Jatagane kriju na tavane,
kriju u dubreta,
saruke kriju u sanduke:
Aman, nJsam basa,
Sijem, orem i verdiju dajem!
Al' !Iri pasa ne vjerovati,
Vec isjece sve redom glavare.
Ugput napominjem L. Grdic Bjelokosic navod1 iSPod te 1Jiiesme ka:ko pai Kukavici 'ima
mnogo prica. u narodu. se hoce da kaze - piiie on - da nesto davno,
pase Kukavice vakta.
27
Berat i bujruld1ja Camil koji sad<ri.e datum, u te8anjskom stdZilu.
" ta tri samostana nosili su Kukav1ci dZuius i iduce godine, 1758.
Medu njima tada i pisac 8utje8kog topisa fra Bono Benic koji zapisao mnoge
dr.agocjene podatke toj epobl. su predali dmlus, pasa ih s P9Sebnim ceremonijama
zaogrnuo novim binjisima. u vezi s tim Benic u ljet<J'!)isu primjeeuje da to prvi koji
ucinio tu potu fratrima i. da se nije Culo da. .ikad i;>rije koji drugi' to. ueln1o (str. 10>-11);
ogrtanja gvardijana provodio na booariskom f;Ve <;io t847
1
i
koji tako darov<J.o binj!Se, l;>io 'fahir pasa,
86 Alija B-ejtic
u ljeto idu.Ce godine bi5e sve njegove gotove, i tada. ih ptedao
javnu upotrehu SVOjom vakufnamom i1i .zakladnkom na SVeCan nacin
dao Iegalizi:rati pred u samom saraju u
Toga puta pasa Kukavica izveo jedan pohod na koji
poguban njega i nakon kojeg mu Hercegovci uzvratili sva ona <Jkrutna djela,
koja on prije Cinio. Ne zna se, ikakvi su razlozi bili tome pohodu, samo Ba8agic
pise, da ga Mostarci ra2Jblli i natjerali :iz Herceguvme.' navudi
zacetnike Kukavicina pohoda na Mostar causlaoragu iz Mostara. i
Ali-efendiju Scaranbega Slropljaka i kaik9 toga na osnovi posebnog
fermana 4 5 maja 1761 (prvi dan bajrama) glave im istU noc
poslate Carigrad. Kronica:r Muila biljE!Zi 1173 (trajala od
25 . VIII 1759 do 12 VIII 1760) ikaiko se Mehmed pasa: 29 m-aj.a, da.!kle godine 1760;
digao na Mostar i zatraZio da izruce tri osob.e; Mostarci
na paiu veli BaseSldja - i mu tri.:Cetiri covjeka. Vezir tome poSalje
izvjeS(:e u Carigrad, ali ni Mostarci ne ostadQ!\e skrStenih ruku. Naprave
Dvoru, na kojem 1!11 imali moene i uplivne ljude, kako pasa zatire
u- Bosni i Hercegovini. Posrijedi na svu bile vrlo velike
stvari, pak neCija jaka intervencija iSIPred Mostara'Ca, jer uskoro d!>ista dode
ferman iko]1m \Se Meh"\:Iled pasa opooiva s pol<JZaja namj_esnika, poslije
je.on, kako cemo. vidjeti, i glavam.platio. Mehmed pasa Bosne, na to
mjestO postavfl:jen negdje d r g 1 v i n i
augusta 1760, 'jer VeC kako SUtjeSki ljetopisac, stigao
u Travnik kaimekam novoga pase. Ocito se Kuka'VII.Cin cdlazak, jer
vec 11 septembra iz Travnika. njemu &nit, 'zazumljivo, tom prilikom
ovako 1 d i z s d r i g i h 1n d-
pasa,- dicttis al nie, vec sivi soko. Na iz
-Mehmed se .posebno zaddao u sarajevu i od sarajevskih
prvaka m.a!].zare da dobra bila njegova vladavina."
1
Iz toga se dade zakljuciti
da pasa iz samoga fermana ili nekim drugiin ilacinom da njegov
premjeStaj posljdik:a onih tuZbl:ida ga cekaju jos veei dogadajii.. tako jedoista i
Ivan Frano. koga dijelilo devedeset gpdina od-.toga dogad!ija, bi.ljE!Zi
u svom navedenom djelu,. onda jos Knezevic, Batinic i Prelog,
kako Mehmed-pa8ii za Carigrad stigao ferman kojim se zahti-
jeva od njega da odrnah .fndZan, t. otrov, i kako talko se vijest,
meduti!m, . odrZatl: lc8.Q po.uzdana. ovome piJtanju daju nam neSto.
drugacije drugi izvori do kojih se moze milogo vi!le drzati.
med Siireyya_navodi da Mehmed pasa iz Bosne oti!iao u li74 (13
IX 1760) najprije kao namjesnik 11 Janinu (Epir), on,dli- u mj'esecu
(8 I-5 11 1761) lisen svih casti prognan u'Resmo (Retimo) na
'.. .. . - . . . . ...
Ba8agi6,c uputa, str. 104.
80
72)- kako ta ttiZba upucena na u eartgradu
Vj:io i [prek<i v1ade. podatak da biti taean _1 to
vhida t<>ia ;p<isUi ;protiv ko)r s ti
. 1 najvece tajnosti svojim pri-.
CI'IUl ,GQ.mJ700 .. Op3irnjj.e,o. vi<U u:navedlmoj .!!tu:dijl od N. Toniica.
31
Jelenic, 20 .
Bosaru;ki namjesmk peiia Kukwrea i njeg(we zOOu.O:OO!le u 87
Kreti i tu Na istome mjestu autor donosi i to, da u mjesecu
zilkadetu 1174, dakle negdje u mjesecu junu tacnije, izmedu 4 Vl i 3 VII 1761
godine. N<t ovo nadovezujemo jos dragocjenije podaf:lke sutjeskog ljetopisca Benica,
koji sub anno 1761 nam daje, dapace, i ne5to detaljnije podatke ne samo smrti
Mehmed-pa5e, nego, sto naroeito vazno, i uzrocima njegova pada i pogiblje.
On tome ova!ko pme i sudi: Car sm?-ce HadZi Mehmed-pa5u Kukavicu, .glavu
mu, otsjeeenu u hadi (v&ljda adi - Kreta), gdje prognan, dade donijeti
u Carigrad i staviti na tas ili kamen, gdje se mecu glave kriva'Ca, da se ulio
veei strah drugim vezirima. Tome uzrodl: ovo: 1. S_to hinlu {ptevaru) cinio
u haracu, prikazujuei caru toliko godina manje teskera, kupeci viSe od raje
poreza. 2. Sto isprodava Krajini kapetanske kapetanima) topove i
sto car poslao. Sto dizao vojsku na Mostar. 4. Sto se nadmetao za
bosanski pasalUJk s 'Carevim zetom i sto se time uCini sramota carevom zetu. 5. Sto
bllo i krivica.
U svoje vrijeme Mehmed p.aSa: u velilroj milosti Dvora, se
vrlo dobro vidi .onom njegovom brzom napredovanju. Prije nego zavri!io
svoje zadu2Jblne, za wzdl"Zavanje tih objekata i njihovih slu2Jbenika, pored koristo-
nosnih objekata, 'koje on u tu svrhu pogradio, isposlovao od sultana darovnicu
(berat), kojom mu se daruje jedan cifluk, i drugu, iprema kojoj se dio
placa podmirivati iz zakupnine hercegovacke vojnugan-mukate, ciganske dZizije
ajaleta i iz zakupnine poreza na tovare koji dolaze na sarajevsko trZiste.
Mehmed pai!a vrlo imu<:an eovjek i zivio, stono se kaze, na veliku nogu.
Njegov dvor u Sto ga urW!mav.ao narod dafurn, t. zv. t si-
t m, vrlo mnogo trosio. Da se to vidi, navodim jednu njegovu bujruldiju od
22 ramazana 1168 (2 VII 1755), kojom od naroda trazi da mu se sto prije posalje
u Travnik samo na racun buduceg zimSkog taksita 3200 oka (4096 kg) soli i 1000
oka (1280 kg} meda!'' to samo jedan mali dio namirnica koje su se :kupile
u narodu dva puta godiSnje. No, mi tome njegov zivot ipak ne mozemo oznaciti
raskoi!em i razba'Civanjem, jer same njegove kazuju da mislio i na
svoju okolinu. Ali se ovdje nameee jedno drugo ipitanje. Brojni objekti, koje on
svome troSku kazuju nam da njegovo nadilazilo imuestvene
prilike svakog tadai!njeg trgovca grosista i zaima u zemlji. S pravom se samo od
sebe postavlja pitanje, oda!kle mu toliko da izgradi onoliki
kojem nema premca ni u sedamnaestom stoljeeu, pogotovu u ono vrijeme. Nije
poznato, da se bavio ikakvom trgovinom, koja i opet .morala vrlo unosna,
zivio daleko izvan vremena, kad su turs.ke cete osvajale nove zemlje i iz njih
dovlacile bogat plijen. Moglo s pravom pomisljati, da to dobrim
dijelom, wzeo od samoga naroda putem raznih nameta, ucjena i haraca, koje on,
kako smo vidjeli, nemilosrdno utjerivao. i N. Tomic, . govoreCi u spomenutom
radu njegovim pripremama za pohod na Crnu Goru .godine 1756,
32
Basagic, Znameniti Hrvatl, str. 46._- Zanimljlvo da. se s tlme u naeelu podudara
i ono sto tome u Padovi Ivan Lovric na osnovi p<>dataka koje sigumo od
Sotiviee, ovaj od svojih jata.ka: U meduvremenu (tj. 1700)" travnickl pozvan u
Carigrad, gdje mu, lkako se mlsli, otsjekli glavu zatD sto suvi.Se nasilan prema svojlm
podanieima i sto namlslio da. oplijeni Mostar. (str. 2()!0).
" elenic, 22.
33
F. Spaho, pobuna u PQiovlnom vijeka, G!asntR
Zem. muzeja, str. 75,
88
Alija Bejti6
njegovu gramzljivost za novcem i navodi neke detalje q tome. Medutim to
sve dobrim dijelom opovrgavaju druge cinjenice, i pitanje njegova
ostaje nerijeseno. Mehmed-pasa dosao u Bosnu godine 1752 .kao hadZija. znaci,
da vec tada bar tolidto imuean, da mogao obaviti hodocatee u Meku. tu
rnisao jos viSe poblja cinjenica, sto svoje u Bosni graditi, kako
cu 'lmmije i doku:mentarno pokazati, godine 1752, i prije nego postao pasa,
dakle neposredno poslije dolaE;ka u .. Bosnu. Iz toga se vidi, da akumulacija
njegova bogatstva bi!Ja vee tada velika i da se Mehmed pasa pri samom dolask:u
u m<>Ze i prije toga, odlUJCio na podizanje svojih zaduzbina.
II
ZADU2BINE
Istakao sam da podigao u Bosni preko osamdeset .raznih
objekata. broj podigao u vremenu od 1752 do 1751!, ne5to poslije te druge
godine !11astalo nekoliko njegovil). Od tih prvih osam'Cieset obj.eka!Ja
cetiri su dZamije, jedna medresa, cetiri mekteba, pet cuprija, sabllj, cetiri
cesme, tri jedan hsmam, te jedan. s ducana.
su gradevine pOdignute u osam mjesta: u. FoCi, GoraZdu, Prij.e;pqlju, Sarajevu,
i u dva sela ikod Travnika, Viterzu i Slimenima. Od tih svih
objelmta znalo se za ne.ke u FoCi, Sarajevu i Travniku, d"Ok su oni u GomZdu,
Prijepolju, Visokom i u ona dva sela ;kod Travnika ostali potpuno
Danas smo, medutim, u m'Oguenosti, da saznamo i s,itne podatke svim tim
tima. U Vakufskoj direkciji u Sarajev.u IllaSao sam !11jegove vakufname, i
ovdje iznosim iz nje sve znaeajnije podatke tim
54

Vakufnamanosidatum 15 zil'kade 1171, t.j. 21 jula 1758 go-
d i n Toga ju dana Mehmed. pasa legalizirao u saraju (saraji iilide)
valija u Travndku pred travnickim kadijom u prisustvu postavljenog
mutevelije, nekog Ali-efendije, sina Husejnbegova. Iz isprave se
vidi, .da svome trosku .sagradio i toga dana zavje5tao ove abje.kte:
1. Dzamiju u F<JCi
2. Medresu u FO'Ci
3. Mekteb u FoCi
4. Cesmu (sebili abl lerziz) u .Foci
5. Veliki most IJ!a Drini u Foci
6. VeliiO most na u Foci
7. Veliki M'OSt na Limu u Prijepolje.
8. Veliki most na Drini u 'klasabi Gorazdu, kadiluk Cajnice
9. Veliki most na rijeci u ViSokom, kadiluk Sarajevo
----
.. OJ:1iiginai vaku:fname nije se sam. se ovjerenim Jati-
nicnim prljepi"i<Jm u Va,kufskoj direkciji u Sarajevu (dooije vakufnama, br. 696). :prijepis
potjeee iz defteri-hakanije u carJgradu, na:pravljen god. 1939 nesto prije te godine na
molbu Vakufske direkcije u Sarajevu Mehmed-pasinih potomaka u vezi s jednim sporom
koj! dugo rjesavao izmedu Mehmed-pasinlh potomaka i Vakufske dire'lreije, Dosije velikog
brqJa a'kata, koji rade u .. tome spor.u f. u. ikojima ima zanimljivih sitnijih podataka Mehmed-
yal!;ufu, broj IMQ/7 11 god. 1939.
Bosamiki narnjesnfuk pal!a IO.Iikav.ica 1 njegoore zadu2blne u 89
10. Dzamiju u DuradZilk-mahali u. Sarajevu
11. Mekteb u istoj mahali
12. Sebilj (sebllhiine) u Sarajevu
13. Dzamiju u Travniku
14. Mekteb na istom mjestu
15. Tri eesme (seblli iibu reviin) u istom mjestu
16. Mekteb u selu Vitezu u ikadiluku Travnik
17. Dzamiju u selu Slimenima u istom kadiluku.
2la tih legator dalje, sagradi'O i zavjestao:
1. Karavan-saraj u Foci
2. u istom mjestu
3. Sedam ducana u istom mjestu
4. Cifluk Mokro u sarajevslkom kadiblku, koji posjeduje na temelju carske
temlikniime
5. Dva karavan-saraja u lmsabl Prijepolju
6. Ducan istom mjestu
7. Bezistan u i posehno dva dutana u istom mjestu.
Leg:ator odredio da mutevelije toga vakufa budu njegovi izravni potomci
i ostavio ove odredbe u pogledu placanja sluzbenika i drugih trolilk'Ova:
Sluzbenidi i objekti Fo&
Od kirije koristonosnih objekata:
1. Drugom imamu . .
2. Drugom mujezinu .
3. Ferasu i kajimu .
4. Dewihanu . . . .
5. Drugom devrihanu
. 6. Muderisu
7. Mualimu .... .
8. Vaizu ..... .
9. Vrataru dZamije .
10. . . . . .
11. Za hasure i svijece .u dZamiji .
12. , . . . . . . .
13. Za uzdriavanje vodovoda . . .
Za uzdrZavanje dZamije ...
15. Za uzdriavanje cuprije na Drini-.
16. Za u:idriavanje cuprije na Cehotini_ .
Od prd:hoda ciganske dZizije (cebriin cizyesi)
beratom darovan legatoru:
1. Imamu
2. Hatvbu ... .
Vaizu .... .
-
4. Prvom mujezinu .
. dnevno 5 akci
" 2
"
"
3 "
2 "
1,5"
10 "
5 "
5 "
3 "
3 "
10 "
3
2 . "
. godiSnje 50 grosa
"
10 "
' 10 "
ajaleta, kojeg dio
.. dnevno
,,.
"
6 akci
5 "
5
.4 "
5. Mualimu .... .
Ferasu ..... .
7. Za rasvjetu c!Zamije
8. Za vodovoda i_.Cesme .
Od prihoda hercegovacke vojnugarn...znUik-ate:
1.
na i
Od kirije uvakufljenih objekata:
1. Za cuprije na Limu .
2. Za cuprije u Gooo.Zdu .
3. Za uzdrZ-avanje cuprije u _Yisokom .
i objekti
Od kirije uvakufljenih objekata:
dnevno 6 ak-ci.
4.
"'
6 "
7 "
. dneVI!O 20 a'kl:i
. godi!\nje 10 gro5a
" 10 "
10 ,;
1. Mualimu . . dnevno 10 akci
2. Sebiljc!Ziji . . . 6
Sujoldziji . . . . " 1
4. Za uzdrZavanje 2
5. Za 3 "
6. Gazi vakufu za vodu za sebllj 1 "
7. Za dZamije . . . . . . . . . , . godisnje 10 gro5a
Od prihoda du!hruk.a na tovare koji se dogone u Sarajevo:
1. Mualimu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . dnevno 15 akl:i
objekt!iJ i okoU.ti
Od prihoda hercegovaOke vojnugan-mukate:
1. Vaizu c!Zamije u Travniku
2, .
3. Imamu ..
4. Dersiamu .
5. Devrihanu
6. Sallahanu . ,
7. Treeem mujezinu .
8. Kajimu .....
9. Ferasu . ." ...
10. u Travniku
11-. Za rasvjetu u
Od kirij:e uv:a:kufljenih
:1 .. Za rasvjetu i kandilje dZamije u Travniku
2. Kurra--u . . . . . . . . . . . .
3. SujoldZiji . . . . . . . . . .
4. Za. vodov.oda i l:esama.
5 .. Vaizu kOji vaziti uz ihajrame .
6, Muteveliji vakufu .. . .
. dnevno
"
"
. dnevno
"
- "
2 ak<:i
3
8
"
2
"
2
"
1
"
2
"
3
"
3
"
5
"
8
".
13 atkci
5
"
1
"
2
"
1
"
6
"
Bosa:nski narn.Jesmk paiia i njegove za.d,uZblm.e <u 91
7. Pasvandziji bezistana .... ' . . . . . dnevno 3
8. Imamu dZamije u Slimeniina i mualimu . 3 "
9. Mualimu meklteba u Vitezu . . . . . . " 5. "
N!!kon ;placama i uzdrnavanju samih objekata
legator odredio, da se (sv.ake gqdine) viSa:k prihoda, kad .se podmire
place i'troSkovi za objekata, podjedpzko podijeli njegovini
izravnim potomci.ma, i.mu5kim i zenskim.
36
.
Odreduje se, dalje, da se. eventualni .viSa!k novca, koji odreden za
zavanje (opf-av'ak) . pr.ipaja glavnici. . .
Na kraju se propisuje, da hasbl-naziri (peea8ni nadzornici) tog.a vakufa budu
valije.
Od tih svih d!lllaS su jos citavi <J.Zamije u Foci i Sarajevu; karavan-
S!J.Taj u FoCi i- djelomil::nn u Travniku. Ostalo sve ;podavno propalo, naj-
veeim dijelom, svalt.ak(), uslijed ;pozara i .poplava. Medu-
tim, poslosti tih objekata, i propalih i postojeCih, sacuvalo se neSto_p<X;lataka i na
drugoj strani,. osim vaikufname, cu na temelju te grade vlastitih zabiljeZaka
s terena neke Mehmed-pai!ine
GRADEVINE U FOOI
sagvadena u dijelu stare.Foce, u P,rijekoj car8iji.
Stoji na zaravanku iznad da:!1a8njeg upravnog sredista grada i svojom kamenom
munarom, uz susjednu Carevu dZamij111, dominira cljelim mjestoin. Masivna to
gradevina s oblikovno uspjelom kupolom iznad sredi8njeg prostora i s visdkom mu-
narom od kamena tesanca. U tlocrtnoj semi ima cistoga kvadrata, kao i
sve nase kupolaste dZamije, s osnovicom .od 9,05
U trijemu, umjesto kamenih sliupova i ikupolica nad njill)!!l, danas
jednostre5ni krov na sistemu drvenih i priprosto abradenih stupova-, i ti dana8nji
elementi mnogo odudaraju od kamenog ma:siva- objelcla i velike kupole nad njima:
Sum!1jam, da takav trijem u pocetku. Mora da prv.otna konstrukcija papu;
stila, SIU i lkameni stupovi; koji su bl-li prekvatki za jednostre8ni krov,
zamijenjeni darna8njim materijalima. . . .
Ule.z, sto iz vodi u unutraSnjost d,Zamije, nema arhitelp-
tonskog dekora nasm starijih dZamija, a:li ipak privlaci izvadom samih
drvenih krila na tim vratima. su krila na cijeloj svojoj p.ovr8ini ornamen-
tirana nizom ukusnih kvadrata, kojise-skladno na sve te_oveCim
rozetama u vidu rascvjetalog cvijeta u srediStu svakoga kvadrata. Cijela kompazicija
sliku lijepe vrijednosti. Kvadrati su . :postignuti u m t n m 11
podlogu, ?- u podlazi pomocu dlijeta. Prvi motiv
33
Tlm stavkom vakufname legator, dakle. odjeduje i karakier vakufa obzlrom na
prlhoda; daie mu obiljezje t. zv. v 1 d i t- v k u f tj: vakufa kod kojeg
torovo potOiinstvo ,ima pravo na odredeno \1Zivaz1je iz tog vakufa. U ovbme Mehmed-i)aini
potomci lmaju pravo na f z 1 u, tj. viak prihoda. .
33
Iza toga trebali navedeni Iegalizacije vakufname, a1i u prijepisu, kojim
sam se nema toga dijela isprave. to mjesto nije s te},<sta u
hakaniji, jer se drZalo, da taj dio. isprave nema vaZilosti zil potrflhe, s prijepis.
Ali, sudeei vakufnamama drugih earsklh namjesn!ka toga vremena, tu su slgtirno !Gio
\!o<;i: ?V:or_:ii:: .
92
Beitic
pripada mventaru orijentalnih umjetnosti, gdje bilo vrlo razvijeno,
s se i u n11se strane, ali motiv same rozete posve originalne,
domace koncepcije. :pos1jednji motiv sreta se na mnogo mjesta i u focanskim
kueama, tu su ga, zna se pouzdano, domai:i. majstori, iz neposredne
okoline Foee, prema tome, i onaj ornamenat na dZamijskim vratima potekao
iz ruku tih istih majstora. .
UnutraSn.jost dZamije a:esi mihrab i mmbera dosta cednih dimenzija, ali s
mnogo vise pretenzija za umjetniCkim izrazajem, nego sto ih na1azimo na samome
ulazu. U strafujem dije1u prostora, iznad samoga ulaza i na cijeloj sirini izmedu
zidova izgraden i m h f i 1, koru sliena ga1erija, koja matno !POveeava
dZamijSki Nose drveni stupovi s profiliranim bazama i
jastucin:J.a.
Mada dzamija gradena u doba naglog pada turske umjetnosti na citavom
podrucju, lpak pokazuje jos razvijen smisao njenih majstora za oblicima.
tome jasno svjedoei visoka munara, sto se u.zdiZe s desne strane objelkta iz cetve--
rokutnog kamena podnoZja, i sama kupo1a, koje se oblik pribliZava pravilnoj ka1oti.
Iako iSpod na munari i vijencu ispod kU!Pole na vanjskoj strani neni.a nikakve
omamentalne musku1ature, ta e1ementa svojom velicinom i proporcijama
djeluju e18gantno i dopadljivo na motrioc;l.
Iznad ulaza u dzamiju kamena velicine 53 : 53 cm, na
njoj uk1esan natpis gradnji objekta u cetiri turska dvostiha. Na kraju broj-
kama daltabldZretska 1165 od 20 XI 1751 do 7 XI 1752), u samome
natpisuosn'hvacsenavodiimenom Hadzli Mehme'Cl-beg i u cast
li u 1 t n h m u d Prema tome, i onome Sto sam naprijed naveo Meh-
med-pasinom u Bosni, dZamija :nastala u gradevnoj sezoni bldZretske
godine 1165, dakle godine 1752. tome k!ratkom razmaku (tj. od pro1jeca do
kraja septembra 1752 :godine, kad Kukavica imenovan pasom) dade se zak1juciti,
da odl.uka podizanju te dZamije u kao sinu Foce i prije
njegova dolaska u. Bosnu. I ona se, sva:kako, poeela graditi prije svfu. ostalih Meh-
med-pa:Sinih Mehmed pasa sagradio u Bosni, ka:ko znamo, cetiri
dzamije, alijedina ta u Foei ima kll!Po1u i gradevni oblik. Iz toga se, ocito,
vidi zelja lega.tora, da najbo1ji i najprvi spomen ostavi u zavicajnom mjestu.
to se :razabire i iz same vakufname, u ikojoj se ta dZamija i drugi Mehmed.;pasini
u FoCinavode na prvome mjestu.
. Obadvije te ustanove bile su, oor u posljednje vrijeme,
u jednoj zgredi. Bila to ;prizemna gradevina mije!ip.nog materijala, drveta
cerpil6a, kaO i veCina: i mekteba u Bosni, protezala se u jednom
krilu izmedu dZamije i 'ulice (ca:nSije), s .strane dZamijskog dvoriS.ta.
Do same ulice bile sti dvj.je oveee prostorije. U prvoj, veeoj, meikteb, druga,
odmah do nje; bila d r s h n u kojoj ucenici medrese slui!ali predavanja.
Od .dershane dalje prema dZamiji nizalo se soba (celija) u kojim su
. u&miei .
. Od popravaka ikoji su kasnije vrSeni na toj" medresi poznat mi samo jedan
iz g()d. 1845. U to ime potrosen 41 gros.
87
Poslije je.medresa prosir;ena' izgradnjom
i onog danasnjeg desnog krila. Biio to god. 1899. U .principit ana1ogan na
37
Neregistrirane isprave u <U'hivu porodice Muftica u Orijentalnom instit1.1t1.1 u Sarajevu;
Bosamiki namjesn!ik K'UikaVJi!:a i u Bosni 93
lijevoj strani, samo su dvije vece prostor.ije do utice izgradene u dvije etare, jedna
iznad druge. U prizemnoj otvorena kavana za okolnu <:arsiju s ulazom izravno s
ulice, ona gornja odredena za dershanu. I tu su izgradene u da!ljnjem nizu celije
ucenike, iza njih, do same dZamije i iza munare, i kuhinja za ul:enike.
dio danas citav i prilicno oeuvan, znada i on od drveta i cer:piea.
On!lj pak Iijevi dio vremenom dotrajao, god. 1926 vakuf izv.rSio na
njemu temeljiti prepr<Wak. dok cio, &io s desnim traktom u
odnosu na dZamiju zanimljivo tlocrtno rjesenje, koje oeito, napravljeno
velikih medresa Car.igrada i drugih mjesta na Istoku, gdje veeina medresa
postavljena bas tako, u dva !koji steru uz samu dZamiju i s dvije strane
dvoriSta, koje zajedniCiki prostor i dZamije i medrese. Takvih <primjera nije
bilo nigdje u d:rugim mjestima u Bosni.
Mehmed-pa8ina medresa najmlada ustanova i objekt te vrste u.Foci. Prije
nje su tu barem dvije medrese, imenu poznate, ali su obadvije propale
namnogo iiJrije KukaviCina vremena, i tako Mehmed-pasina medresa, sagradena
sva1kako odmah poslije Mamije, bila u svoje vrijeme jedina takva ustanova u Foci.
U njoj su kao sluzili clanovi focanslke porodice Muftica, koji su bili
focanske muftije i sejhovi tekije Borom. U posljednje Vrijeme medresa
tek zivotarila, potpuno prestala .s radom nastankom
Drugog svjets!kog rata.
sagraden u neposrednoj blizini dZamije i medrese, na
strani ulice (carsije) ispred spomenutih objekata. I danas citav. Nije to
u pravom smislu te rijeei, mada se tako u .vakufnami zove, jer su
stari kamvan-'Saraji gradeni uvijek u tri ili <:etiri trakta oko srediSnjeg otvorenog
dvorista, ovaj Ku!kavicin nema uopste dvoriSta i cio pod jednim, cetverostre5nim
krovom. zapravo han, sam<> veCih dimenzija i ne5to raevijenijeg prostornog
rjesenja. Graden u dvije etaze, od kojih ona donja sva od kamena, gornja
od cerpica i drveta (kanatna konstrukcija). Dolje su tri prostorije. Dvije su do utice,
.i jedna od njih kaihvodrla:k, gdje sjedio zakupnik hana ili handZija i tu doee-
kivao putnike kavom, u drugoj bila spremnica za zit<> {hambar), kakvu su
imali i svi drugi veei hanoVi. Pozadi tih dviju soba prote2:e se na cijeloj du2:ini objekta
treC-a prostorija, staja za kiridzijske konje. .prostOJr (17,70: 9,15 m) dobro osvi-
jetljen nizom niskih sirokih prozora, koji su do samog stropa, IParapete
im u zidu sk;o8ene, ta,ko da svjetlo koso upadalo u unutrasnjost.
sredini staje su u urzduZnoj osi cetiri jaka drvena cetvrtasta stupa koji ,prenose teret
gornje -eta:Ze i, ujedno, u neku ruku dijele prostor u dva dije:la, kako se on clanio
i na sam smjestaj konja. Tu su se konji vezali uz dva nasuprotna i du2:a
zida, te su u tu svrhu uz te zidove blle izgradene i jasle.
U tu staju i druge prostorije hana vodi vrlo prostran i otvoren hodnik. Sirina
mu iznosi upravo 4,00 m, tolika veliCina data radi toga, da kroza nj mo2:e u
staju proei i konj pod tovarom. Na vanjskoj strani, prema ulici, ulaz jalko na-
glasen polukruZnim kamenim lukom u gornjem dijelu, na onom gdje
poeinje staja, izgradena su te5ka drvena vrata na dva krila koja su se pre\!:o noci
zatvarala.
94
Alija ileitlc
Iz ioga. hodnika vodi i jednokrako drveno na kat. Naj,prije se izlazi
na divhanu, .prostran i slobodan prostor, na koji se veZe pet soba za konacenje put-
cika. Sve te sobe namijenjene su, starom oblcaju, zajednickoj upotrebl i u svakoj
sohi vwe putclka jedan do drugoga na uzdignutom drvenom podiju
kako ga zovu u Foci, 1 t m koje su se protezale do prozora i od zida do
zida. Izmedu dviju odaja u zapadnom dijelu hana izgraden jos jedan s
ull!-iom sa divhane, na :njemu bilo oblcno ognjiSte. Na njemu su sami putnici
S_pravljali sebl hranu. Sto se VeZe uz taj kahvodZak i prostire na sjeveroza-
padnom uglu kata, kasnije ne5to smanjena zidom od pletera, i time se
otvorio :novi prostor, prolaz do d s t h n ikoja blla napravljena na vanj-
skom vanjskog zida za pranje putnika.
Iz iPro5losti toga hana poznato mi samo to, da mu godi5nja zakupnina
iznosila stotinu se vidi iz jednog nedatiranog obracuna Mehmed-pa5ina
vakufa u FoCi (svako iz prosloga stoljeca), u njemu se jos veli, da se han d s t a-
r i n 11- izdaje pod tu cijenu.
U posljednje vrijeme staja toga hana stajase prazna, neiskoriStena, :na katu
skladiste ljekovitog bilja. Godine 1953 Narodni odbor sreza u Foci odlucio
prepraviti taj objekt i ponovo ga vratiti staroj namjeni za konacenje put:nika. Projekt
za tu restauraciju dali su ing. Finci i ing. iz Sa:rajeva, i ra:dovi su vee
izvedeni. Prema toj novoj zamisli .prostor, gdje bila staja, pretvoren u restoran,
gore na katu, k<>ji posve nanovo izveden, za
MOSTOVI. U vakufnami se :navodi da Mehmed pasa sagradio u Foei dva
'mosta,. jedan preik!G Cehootne, :lroja u FOOi. utice s desne strane u DI;inu, drugi na
samoj Drini. Obadva su bili,. na svu priliku, od drvenog materijala i davno su pro-
pali. Onaj na Cehotini stajao vjerovatno ispod PazariSta, na izlazu iz Donje
na. onom .mjestu,: gdje bio i do rata. Sto se pa:k tice onoga :na rijeci
Drini, :nije j
0
s sigurno .gdje upravo stajao. M!JZe se sa sigurno5cu reci samo to,
da ili. u sjevernom predj'elu grada, u dana5njem Donjem Polju, uprav<> ondje,
dana5nJi zeljezni most, .pak na dana5njem pet km juZno od grada.
Alro uzmemo doslovno smisao vakufname u kojoj se navodi da taj mo.st preko
Drine sagraden u k s i F i, ,onda se, svakako, iPrije odlucili da ga smje-
stimo u. Donje Polje; gdje se pocetk'Oil1 1'7 prelaz 'l:adam.'"
Dalias se u Foei ne zna kada na tome mjestu prlje 1878 ni most, niti
oblean prelaz demijoni.
. . . Medutim, nije mogu.Cnost da taj Kukavicin most preko Dr!ne
stajao, kako sam naveo, i.na dana5njem Brodu, na temeljima jednog starijeg drvenog
koga polovinom sedamnae8tog vijeka opsimije opisuje Evlija Celeblja i
navodi, da zadu7Jbina sultana Sulejmana.
. '
38
Neregistrirana isprava na isfome mjestu.
80
FermendZin, A<:ta Bosnae, Zagteb 1892, 342 - Dr. F: (Za,greh), Dva .s;tvre-
mena izvje.Staja 1z ;prye polovine stoljeca. G Z XVI/1004, str. 268.
Drugi preJaz demijom ;preko Drine u Foci za koji se i danas zna uz sredlnjl
.dio grada, pod Spilama, all tu mje&ta mostu.
Mehmed Kukav!l.ea i u 95
U SARAJEVU
U tome mj-estu Me!hmed-,pasa sagradio tri objekta: dZamiju, mkteb i sebllj;
od njih se do danas jedino dZamija.
Mehmed-pasina dZamija u Sarajevu podignuta u bUzini u Pat..:
kama. ona dana5nja dZamija u pocetku ulice SagrdZije. Sama zgrada gradena
od cer.pica i prekrivena cetverostre5nim krovom i ceremitom. Munara od ka-
mena tesanea i nema visine Jtao ona okraj MEfumed-pa5ine dZamije u Foci, ali
dosta elegantna i odaje preeiznu tehniku kojom se izvodila. Dzamija sagradena i,
. cini se, neS.to prosirena na temeljima jednog starijeg objekta te vrste. dZamija
DuradZik Had.Zi-Ahmeda, nastala jos.prije 1554 godine. Muvkit iznosi podatak
ta dzamija izgorjela i da Mehmed-pasa na njezinim temeljima sagradio svoju
d.Zamiju. '
1
Bilo to god. 1755 (1168), kako se to vidi iz natpisa nad ulazom u tu
d.Zamiju, sto ga spjevao ,poznati onovremeni pjesnik i kaligraf Sejh Mehmed-
-:e.fendija Kuranija s pjesniCkim imenom 1 i (umro 1781). Prema tome, Meh-
med-pa5ina d.Zamija u Sarajevu zapocela se graditi ipOSlije one u Foci, dogradena
do tri godine .poslije te prve.
. sebilj stajao na samoj BaMacliji neS.to niZ onog danasnjeg
od drvenog materijala. Sagraden kako. nas izvjescuje Mula Mustafa
god. 1754, dakle na .godinu prije d.Zamije, citav i svojoj svrsi do oko
god. 1858. saznajemo iz jedne vijesti iz god. 1666 u sarajevskom
listu :&sn:a, gdje se tada veli da Mehmed-pasin sebilj na Ba5car5iji blo do prije
deset godina. Do godine !I!Hi8 na mjestu sebllja stajala prema
istom. izvoru, gradska strazarnica, tada uklonjena i na istom mjestu sagraden
novi za koji tasove besplatno izradise susjedne kazand.Zije, sind.Zire (lanee
za tasove) demird.Zijski (gvo!darski)' esnaf. onaj sebilj, Jtojeg .mozemo vidjeti
jos na nekim starim fotografijama i okoji svojoj svrsi do god. 1891, kad
poru5en i na njegovu mjestu izraden onaj dana6nji drveni i .god. 1913 prenesen na
danasnje Prema tome sad imamo podataik, da onaj sebilj koji radio do
1891, nije iden.tican s onim Kukavi.Cinim iz osamnaestog stoljeea. No, moguce da
taj drugi sebilj bio sagraden koncepciji Koliko se
moze suditi i nekim drugim podacima, to lijepa: gradevina.
Malen i masivan
0
bjekat s jednom jedinom kvadraticnom prostorijom. Imao
otvore i .pristup sa sveeetiri strane, zavr5avao se vijencem i
malom masivnom teje slikovito djelovao u okolini. Unutra tekla voda
u )tameno koritq, t. zv. s 1 k u r n u, .. j.u kevcijom
sluz):Jenik i pojlo .prolaznike. S tim spomenikom nestalo i zad-
njeg sebilja u na5im krajevima, gdje ih u minulim vijekoVima
ddbar Voda za Mehmed,.pa5in, sigurno i za onaj ka:sniji sebilj uzeta neSto
imad Cek:r.ekcine dZamije iz vodovoda, zato Mehmed-
pasin vakuf, kako se vidi iz vakufname, Garzi va:lrnfu godi-
snjl;! aktu!
8
. . - . .
41
Salih RadZ!husejnovic, Muvek!t, Tarihi diyfu-i Bosna (autograf u Orijentalnom institutu
u sub 1168.

12
br. 116 od 31 VIII 1868.
13
Naopa:ijed sam .naveo da Mehmed-paSa. jos jednu cesmu u F'oei i tri u
Travniku. U vaku:l!nami one se navode takoder pod sebH i
sam ih ovdje tretirao i preveo kao cesme iz dva razloga; 1. vjerovatno da
96
Allja Bej.tic
Mehmed-pasin mekteb Sarajevu -takoder Patkama, stajao uza
samu s njezine istoene strane. bosa:nska kuca pod ceremitnim
krovom. sva:kako, ikad i sama dZamija.' prva, Mehmed-,paSina
zgrada propala jednom pozaru Sarajeva godine 1780," poslije opet
obnov1jena. Godine 1836 tome neki d 1 h h
1 i f Mekteb xadio do iza (1'878)!
6
U zgradu dovedena i voda
iz susjedne eesme sto stajase kraj same dzamije."
Biee da na tome istome mekteb i prije paiie Kukavice i da
izgorio zajedno s dZamijom, ga Kukavica obnovio. to
tome, Sto jednom sarajevskih mekteba, koji stradali
Sarajeva 1697, navodi mekfeb i DuradZik Hadzi Ahmedovoj ma!hali'"
GRADEVINE U TRAVNIKU
vrlo za razvitak Travnika. On tome mjestu,
upravo u danasnjoj Gornjoj car5iji podigao, pored dzamije, mekteba, cesama
i nekih 'k:Ojim-a posebno gowriti, veci broj samih ducana,
oni su u ono doba mnogo znacili za privredni ra:zvoj onog dijela grada i cijelog
mjesta. i prije Mehmed-paiie saraji bosanskih namjesnika bijahu, prema
podacima kronicara Nikole Lasvanina, bas u tome dijelu .grada, ondje, gdje
stajali i posljednje doba, ali privredno srediSte grada sve dotada dana-
snjoj Donjoj ca:rSiji i na Varosi. Mehmed"'ffaSine gradevine, izuzevsi saraje, prvi
javni abjekti danaiinjoj Gomjoj camiji, i oni bez znacili .pocetak
izgradnje car5ije tome grada (Gornja carsija) kojoj sam paiia
dobar temelj. -
sagradena neposrednjoj vezirskih saraja, ondje,
gdje danas Hadzi AliJbegova dZamija. Mehmed-paiiina dZamija davno propala,
i nje11a arhitektura nije nam poznata, ali na svu bio isti, bar l!to
se tice veliCine i krovne konstrukcije, kao i danaSnja Al:i:begova dZamija. U
jednom veeem pOOa:ru toga g.rada godine 1856 propaila i Ku:ka!Vi8na dZamija i
objekti u njenoj neposrednoj Mehmed-paiiin nije moguenosti
da dZamiju obnovi, i njene zidine strSile su kojih desetak godina, onda
godine 1867 nel!to prije toga na tome podigao svoju d z i
1 i g s n 1! i (umro 18'75) i svojim dvjeina vakufnamama, jednom od
' . 1
i u tim mjestima podigao prave pogotovo naslgurno, da u samome
podfgao tri takva objekta. 2. Takve ustanove tre6aju i posebne 1- J-
d! i njima nema nikakva .spomena u gdje se govorl tlm :osebUjima u
1 Uz onaj naprotiv, izrii!lto se spomlnje odreduje mu se, kakd
navedeno, posebna plaea, Bice, .vjerovatno, da v:akufname izraz
wrebil kao sinonlm za cesmuc.
Kronlka Mula Mustafe G Z 1918, str.
40
Sid!U. u Gazi Husrevbegovoj LXXIX, str. 171. placama muallma u tome
mektebu govore jos dokiunenti iz god. 1191 (1777) i 1250 (1834) u turSkom arhivu u istoj
tec!, 1174 474.
'" Mehmed Dva popisa mekteba, 1- 1 d 'VI (Sarajevo
1943), ortr. 119-12'3.
17
Vodovodi, str. 39
.. 120.
2 V 1867, drugom od 1'8-:-27 II 1874, ostavio velik prihod u privrednim
za uzdrZavanje te d.Zamije i nekih drugih svojih zaduzbina!" Od stare, Mehmed-,
pasine d.Zamije oeuvala se, cini se, jedino munara.
Nema podataka gdje Mehmed-pasin mekteb i one tri cesme iz vakuf-
name. Moze se s reei samo to, da jedna od tih cesama blla pred
samom dZamijom, s njene lijeve strane, ondje, gdje donedavno stajala i
cesma, za koju on uredi
0
i stari vddovod.
BEZISTAN Mehmed-;pase Kukavi:ce drugi objekt te vrste u Travniku,
sesti i .posljednji u Bosni i Hercegovini. Neka:ko u isto vrijeme nastao jedan
jedan u Donjoj carsiji, pod Camilijom (danasnjom Sulejmanijom) d.Zamijom, sa-
gradio ga zajedno s vee spominjani namjesnik Camil A'hmed-
pai!a za vrijeme svog kratkog vezirovanja u izmedu prvog i drugog
Mehmed....pasina namjesnikovanja _u Bosni.'' Kukavicin pak bezistan zaseban
objekt, sagraden ne5to istocnije od dzamije u Gornjoj Cari!iji, do samoga
i ona dva turbeta na raskrsnici putova. lmao kako se vidi iz vakufname;
zasehnog slu:tbenika, pasvanc!Ziju, koji noci cuvao robu u ducanima, kakav
oblcaj i u drugim bezistanima. 1 danas djelomicno ocuvan, odavno ne
sluzi svrsi. Na zidu sacuvan originalan natpis, uklesan u kamenoj ploci, iz njeg
se vidi, da objekt dogotovljen u mjesecu reblul-aharu 1171, dakle izmedu 13 Xll
1757 i 10 1 1758 godine."
GRADEVINE U
GORAZDE. Mehmed-pasin most rijeke Drine u tome mjestu .od
drvene grade i stajao, bez imalo sumnje, na {>nom istom mjestu, gdje i onaj
danasnji, to pravac, kojim vodio desni. krak poznatog Carigradskog druma.
Prema jednom podatku iz Dubrovackog arhiva, sto ga iznosi Jireeek, na tome
istom mjestu sagradio most kao svoju zadu:tblnu budimski IPasa Mustafa-
pai!a (Sokolovic) godine 1566." 1 to svakako, prvi most, koji sagraden preko
Drine u tome mjestu.
03
Neposredno prije Kukavicina mosta u Gorazdu bjei!e tu
most Sto ga podigao kao svoju zaduiblnu . bosanski namjesnik Kaba-Kulak
Sagraden godine 1730/31, odmah iza jedne poplave Drine," ali
nije blo duga vijeka. U godinama 1736 i 1737 bile su velike poplave Drine, i tada
ta rijeka, podaJcima! lroje nam daju i Kadic,'' toliko narasla, da
Prva se vakufnama, koliko znam, nije ni u origlnalu, niti u prepisu, druga
samo u prepisu, koji se nalazi .u sidZilu vakufnama u direkciji u Sarajevu, sv. I,
br. 1. Iz toga prepjsa saznaje se za onu .prvu vaku:fu.amu od 1867 i da ona napisana neposredno
nakon izgradnje na sagorjele Kukavicine.
'" Vakufnama kojom se predaje taj bezistan u vakuf za uzdriavanje nad njim
napisana u Travniku ,pred sami kraj vezirovanja u Bosni - 13 VIII 1757.
Prema tome, bice da tih dana i zavrsen taj .
01
Kre-Sevljakovic, Bezisteni u i Hercegovini, N s t r i n II/1954, str. 24!1.
52
Jirecek, drumovi i rudnici i u srednjem vijeku (s nje-
mackog f>. Pejanovic, Sarajevo 1951), str. 1&3.
03
Kroz Gora!de .pro5ao god. 1550 mletacki poslanik Zeno na putu za Ca-
rigrad i u puto,psnim biljeskama veli da se u tome mjestu prevemo kufum pr1eko Drine (R.a.d
Jug. akademij 62, str. 97). Dakle, tada jos nije bilo tu mosta.
" Muvekit, .sub 1143. - Kadiea, V, str. 85 dio).
" Muvekit, 1149. - Kronika sv. VI, str. 193:
PrUozi za orijentalnu fllologiju
7
98
odnijela mnoge mostove i nanijela veliku stetu u Foci, Gora2du i ostalim
uza svoje .korito. Tada sigurno, odnesen i most Kaba-Kulak
i tako do <petnale&tak godma iza<tuga doslo do gradnje Kukavicina mosta
na tome istom mjestu. Kad pak nestao taj Mehmed-pasin most, ne zna se.
Sigurno samo to, da godine Hl33 postojao tu nekakav most. Tada su na
vrseni popravci,"" uskoro izatoga i taj propao, i putnici su se tu sve do godine
1870 !Prevozili ladom. posljednje godine izgraden tu novi most od drvenog
materijala i predan prometu 30 augusta te godine. Bijei!ie dug 210 hrasto-
vinom popoden i cVrs.to ograden. Objekt izgraden zauzimanjem bosan-
skog Safvet-pa&e i naroda 'tz okoline. Sam (Dedaga)
Cengi{: pril!JZio u to ime 45.000 grosa."
7
drveni most postojao sve do
godine 1892, tada zamijenjen modernim, zeljeznim.
Mehmed-pasina vakufnama jedini pozna1;i izvor u kojem se sacuvao
spomen njegova mosta preko rijeke u Visokom. Stajao u
armirano-<betonskog mosta iz 1928/29 godine. Bio bez sumnje, od drvenog
materijala i vremenom dotrajao ili pri nekoj poplavi Bosne naglo propao. Bilo
to svakako prije godine 1834, jer tada izgraden tu novi most i predat prometu
za vezirovanja 7 .. oktobra te godine. nam ka:zuje na1;pis, sto ga
spjevao sarajevski muftija Sacir efendija: Muidovic i koji uklesan na posebnoj
kamenoj ploci na tome mostu.
PRIJEPOLJE. U tome kako Mehmed pasa sagradio i
uvakufio dva karavan-saraja, jedan ducan i veliki most preko rijeke Lima. Nema
nikakvih podataka gradevnim i daljnjoj tih objekata.
u prijepoljskoj car!iiji i danas stoje cetiri hana (Rasidagin, HadZagicev i dva Vesel-
ciceva), donedavn
0
blo i !Peti (HadZipetrovicev), svi su vel:i i sa spratnom
etazom, neiki, dapaee, imaju nadsvoden ula:z kao i onaj Kukavicin u FoCi,"" ali se
ne zna, li koji od njih mogao Mehmed-pasina zaduzbina. Ipak moguce da
su medu njima i ti Mehmed-pa\Sini, samo se kasnije <prozva.li zakupnicima, ka:kav
imamo i drugim mjestima.
most na Limu takoder od drvenog materijala, stajao
svakako, na spomenutom desnom kraku Carigradskog druma u blizini grada,
gdje i. danas stoji drveni most na putu iz Prijepolja u Pljevlje. Na tome istom
mjestu kao vrlo. vaznom prolazu postoja.o od davniria most. Tako ga '8pOminje
jos od godine 1560 poslanik Catarino Zeno i Evlija polovinom
sedamnaestog stpljel:a.
r su dva sela u okolini U prvome Mehmed
pa!ia sagradio .u drugome dZamiju i odredio prihode . tih
ustan.ova. Mekteb u Vitezu davno propao inema viSenisjel:anja na nj, dZamija
u S&nenima doskioro ! propala, Prema znanju. mje!itana i
"' Sidzil suda (u Gazi Husrevbegovoj u Sarajevu) LII, str. 42 i
str. 59.

7
Bosna, br. 223 od 27 IX 1870. <
66
XXI, str. 404. - Visoko (poseban otisak iz Novog
behara VIII/1934), Sarajevo 1934, str . 52.
Podatke tlm danasnjlm hanovima 11 Prijepolju dao mi mjestanin Rifat HadZagiC,
praV'11ik, na mu i na ovome mjestu zahvaljujem.
Travnicana bila to zgrada s drvenom munarom. Prema tome, imala tip ostalih
bosanskih dZamija s drvenom munarom, koje su odreda gradili domaci majstori
dunderi. Do prije nekih sezdeset godina bila to u pravome smislu dZamija, u
kojoj se i dZuma klanjala, tada pretvorena u oblcan mesdZid i mekteb. Prema
suhoparnim podacima, koje sam mogao doblti u Travniku., objekt propao
negdje krajem Prvoga svjetskog rata neiito poslije toga rata. Danas se vide jo!i
samo gole zidine.
U vakufnami se placa imama i Slimenima,
tome toj is.pravi spomena. Sigurno legator pod imamom i
mom tome mislio (to se vidi i iz te
tamosnji imam drZ<lo djeci predavanja samoj dzamiji, kako to bilo, kako
mi kazivali, i posljednje vrijeme.
NOVE GRADEVINE
U neposrednoj blizini dZamije i karavan-saraja Foei i danas
stoji citava stara sahat-kula, kojoj se ravnao gotovo cio grad. U tome i
danas postoji opcenito poznata predaja da taj objekt gradio Mehmed
Kukavic?. Dalje, iz nekoli:ko se vidi, da Foei bila jedna tekija i
u tome i da se uzdr.Zavali iz prihoda Mehmed-pasina Isto
tako i Travniku bila jedna medresa, za se drZi, da gradio pasa
to nam, dapace, i pisani dokumenti. U tome drugom
postojao dalje, i jedan hamam kao vlasniStvo Mehmed-pasina vakufa.
Nijednom tome nema nikakva spomena u od
navedenog ipak nema nikakva razloga, kako cemo kasnije
vidjeti, da te objekte ne pripiSemo pasi Kukavici. Oni se zapoceli graditi negdje
poslije 21 VII 1758, kad legalizirana vakufnama za one prve objekte, svakako
prije septembra 1760, :kad Melhmed vec w nemilost i s Bosne.
tim objektima nije poznata, najvjerovatnije dapace, da nije
dospio ni napisati, se tako ne zna ni za izvore iz kojih su se ti objekti i njihovi
U'Z<'fclavali.
u FOCI gradena od kamena i ima prizmatican od dna
do vrha, kao i sve ostale sa'hat-kule Bosni. Na rubovima, gdje se dvlje
plohe, s1Ja:V'ljeni su ve{:i tesa:nci od sedre, . ostalim dijelovima oblcan pritesani
vapnenac. U horizontalnom abjekt ima . oblik sa s.tranicama
3,10 : 3,20 ni, iznosi oko 16 m. U se ik.roz vrlo mala
vrata, kojih visina iznosi tek 95 cm, tako da se covjek rnora dobro pogeti k.ad
prolazi na njih. Do vrha vodi cetverokrako drveno stu:biSte s podestima ili
d m r i m u uglovima. U gornjem gdje smjesten sat i mehanizam za
nalaze se ovel:i i lijepo otvori na svecetiri strane
prozora na luk. U donjim dijelovima ta cetiri otvora smje8tena su cetiri
brojcanika s kazaljkama, iznad njih u samim lukovima, slobodni otvori, kroz
koje se siri zvuk zvona. Objekt se naglasenim kamenim vijencem
i oniskim satorastim krovom od kamena klesanca s limenim pokrovom. '
Iz jedne isprave od 3 dZum. I 1260 (21 V 1844) saznaje se da sat koji
na toj sahat-kuli blo od nekoga vremena pokvaren i da se dobavio sahacija radi
pQpravka. isprava popis FoCaka za koje se pretpostavlja da
7*
100
Allja Bejtic
dati n1>vcane priloge, budu<:i da sam vakuf nema si:edstava za taj popravak. Kako
iL toga popisa vidi, priloge dalo petnaest osoba, devet ih nije prilozilo
niSta.
Sahat-kula radila sve do Drugog svjetskog rata, kad sahat pokvaren
i dijelovi razneseni. Posljednji sahacija koji navijao i dotjerivao sat na toj sahat-
kuli do Drugog svjetskog rata Savo Starovic iz Foce. Poslije Oslobodenja sat
popravljen, i sahat-kula ponovno proradila.
Jedna sahat-kula, u istog i materijala, kao i ona u Foci, sagradena
uz Kukavicinu dzamiju u Travniku. ona danailnja uz HadZi
dzamiju. Pisanih podataka nema, ko ju gradio, ali obzirom na gradevnu analo-
giju onoj focanskoj i samo mjesto, gdje stoji, danas ddim da i ona spada medu
te nove Mehmed-paile Kukavice.
Godine 1822 zvono na toj sahat-kuli pokvareno, tada dobavljeno
drugo iz Sarajeva.
61
Cijela ponutrica i sat u toj kuli stradali su zajedno s dZamijom
u onom p&aru te i tu sahaifrkulu obnovio Hadzi godine
1872. Neke dijelove sata popravio, neke iznova nacinio, samo zvono dobaviq
tom prilikom odnekle iz onovremene Austro-Ugarske. U svojoj vakufnami od
godine 1874 odredio dvije stotine grosa godisnje sluzbeniku kojt voditi brigu
oko na toj sahat-kuli. Tako isto i njegova zena D z v h i r- h n u m
kci nekoga u s t f f n d i do tri godine iza smrti, tj. 13 V 1878
posebnom vakufnamom uvakufila daljne objekte i zemljista za uzdrzavanje te
sa.hat-kule i nekih drugih njenog
Postoji viSe originalnih isprav.a. iz prosloga vijeka iz kojih se vidi da tada
u Foei postojala tekija Hadzi Mehmed-pa!ie Kukavice i jedno
t u r koje se uzdrZavRilo, zajedno s tekijom, iz prihoda krscanske dZizije bosanskog
.ajaleta.
tekija i danas postoji u Foci, nalazi se n3. onom brijegu iznad Kukavi-
cine dzamije. Pripadala derviSkom redu. za:pravo sklop
obje'kata od glavne prostorije s m h n Za.tim dva turbeta i musafirhane. Ona
svjedoeanstVU! Evlije mnogo starija od Mehmed-paSina vremena, i,
prema Kukavica ju samo obn-ovio i osigurao prihode iz kojih se uzdrZavati.
onome pak nema.mo dovoljno jasne pretstave iz sacuvanih doku-
Vrlo vjerovatno i posve logicno, da radi dvojice derviSa,
i Murat-'babe, u same vee istaknute tekije, koje tu spominje
Evlija Iz viSe se isprava vidi da to uzddavano.zajedno s dZ;unijom
i vjerovatno legatu pase Kukavice, iz krscanstte dlizije ajaleta
(novac slala divana); takoder se iz tih isprava vidi i to da
to turbe imalo i t u r d r Posljednja poznata datirana. isprava u kojoj se jos
navodi to potjeee iz godine 1254 (1839)."" Medutim, iz nacina stilizacije _nekih
isprava koji se odnose na to moZe se shvatiti i to da ono stajalo samu
ispa:ava u a;rblvu porodice Muftica u OrijentaJnom :institutu.
SidZ!l u G. LXIII, str. 28, 59.
Bosna, br. 34.4 od 28 I 1873.
62
Prijepis vakufname u direkciji u Sarajevu, sidZ!l vakufnama I, br. 2,
str.
61
Neregistrirane isprave u arhivu dice na navedenom mjestu.
Isprava na istom mjestu i u istoj
Kuka'V1lca 1 u Bosni
101
Kukavicinu d.Zamiju. No, na tome prostoru nema viSe ni traga nikakvom objektu te
vrste, ako ono tu uopce postojalo, onda bilo sagradeno, vrlo vjerovatno, nad
grobom nekog Mehmed-pasine uzlazne rodbine, mwda jednog drugog
roditelja.
lVIEDRESA Mehmed-pase u stajala u Gornjoj na onom
prostoru naprama njegovom bezistanu. Do danas se oeuvao sa:mo vanjski dvoriSni
zid s velikom kapijom i natpisom na kamenoj ploci vise te kapije. Iz
toga se natpisa vidi da ta medresa; zaista Mehmed-pa5ina zadu2bina i da gtadena
liidZretske godine il73. godina trajala od 25 VIII'1759 do 12 VIII 1760 i odn'OSi
se svakako na poeetak gradnje objekta. Proizlazi, da medresa dogradena kad
Mehmed-pasa vec definitivno napustio Bosnu, prema tome, nije dospio ni
hapisati vakuffiamu za svoje nove niti mu vjerujem, ona padala na
um u prilikama koje su uslijedile nakon one t11Zbe Mostaraca. Od same zgrade te
medrese niJe se niSta sacuvalo. Neko vrijeme prije godine Hl73 ta medresa
prazna, vjerovatno i ona gorjela u onom pozaru Hl56, ju te kasnije godine,
1873, popravio Altbeg Hasanpa5ic,
67
vakufnamom iduce godine ostavio
ove godiSnje prihode za uzdrzavanje medrese, i u njoj:
9000 gro8a za uzddavanje u toj medresi, koju sagradio
sudskog konaka u Travniku spomenuti Mehmed-pa5a Kukavica;
lBO grosa za kandilje, koji se paliti u m s d z i d u i na sadrvanu te
medrese;
400 gro8a sluzbeniku mualimu koji predavati Kur'an u toj medresi;
200 grosa sujoldZiji za popravak cesme Sto ju sagradio Mehmed- pasa u
medresi, popravio ovaj legator, te joS triju drugih cesama u .blizini.
Otada se ta medresa zvala i Had.Zi imenom. Bila citava do god.
:i925, i tada poru8ena, prihodi odredeni za uzddavanje ucenika preneseni
na travniOku Ibrahim-pa5inu medresu.
Ostaje nam da razmotrimo i posljednju hamam u Travniku, za
koji sam rekao da: vlasnifltvo vakufa. podacima, lkoje iznosi
Kre8evljakovic u monografiji bosansko-hercegovackim hamamima, taj
.U samom dvorltu te medrese naiazi se ne'koliko grobova s djelomicno ocuvanim
nadgrobnim spomenicima vl'soke dekoraclje. Tu su pokopane, kako se vldi iz samih
natplsa, ove .
- Veiiki vezlr i bosanski vaiija Mustafa-pasa Jeniseherlija 1221 (1806),
'Oko groba kameni okiop i na jednoj ploh! uklesan zapis, da nadgrobni spomenlk podigao
Sulejman-pa8a (Skopljak) godine (1&16). .
- Vls<>ke porte (ser dergAhl Na.zif Mustafaga god.
1222 (18017).. . ' . <
- hi h n u m dZum. 1. 1244 {11 XI 1828). Nad njenim grobom kameni
oki<>p, s desne strane drugi,' okiop (dil<ite Behije-hanume?) niSanima i .god:i-
nom (1826/29). su oklO\Pil uresena bo'gatlm atabeskama, kakve se sretaju i na nekim
dZamijama. dva nekad prekrivaio 'otvoreno turbe sesterokutne osnove i na sest
kamenih stupova, Od toga spomenika do danas se samo kamenl podij, na cijoj su sredlnl
ti i baze stupova, koje ne pixk.azuju kruZni nego su, zanimljivo,
prema sred!Stu spomenika.
- Do samog ulicnog zida lma jos jedan Originalnog prednjeg niSana, na kojem
vjerovatno, natpils, 1 na njegovo mjesto ;provizorno neki noviji 1 bez
natpisa. Sudeei obllkU zadnjeg n!Sanao, tu pokopana zenska osoh;i.
n br.' 39G od it> 1873.
Hamdija Kresevljakovic, Banje u Bosni i Herce!Jovini popravljeno
i prosireno izdanje, Sarajevo 1952, str. 92,
102 Alija Bejtil:
hamam stajao ondje, gdje podru.Zniea Zemaljske banke za Bosnu i Herce-
govinu (naprama katoli<:koj cr.kvi, neSto niZe onog praznog prostora gdje bila
medresa). Bio namijenjen samo zenama, ne8to prije 1878 godine. Nema
nikakvih pisanih podataka .ko i kada gradio taj hamam. Kre8evljakovic pak samo
navodi da nastao poslije 1697 i da u 5 s t m d n i u osamnaestog sto-
ljeca postao vlasni5tvo vakufa Mehmed-pai!e Kukavice. Na osnovi toga zadnjeg
i 01110!!Il; Sto reOelno u Mehmed-pasinim kasnijim zadu.Zbinama, pak
danas drzim, da i taj objekt gradio sam Mehmed-pasa u centru svojih zaduzbina
nowg 21 VII 1758 godine. posebno potvrduje toga
obje'kta prema Mehmed.:pasinoj medresi koja takoder, kako smo vidjeli, toga doba
gradena.
Kre5evljakovic navodi, da se u dvori5tu banke sacuvalo nesto od
toga hamama i da taj objekt unutrasnjem rasporedu sliean hamamu na
Loncarici u Travniku. opisu toga hamama na Loncarici, cije ostatke Kresev-
ljakovic takoder vidio i opisao, hamam pase Kukavice imao dva halvata, kapalu.k
te prostoriju za svlacenje i odmor lj.eti.

POTOMSTVO
Istaka'O sam j'Os u poi!etku owga rada da Mehmed pasa Kukavica ostavio
svoj rod u Bosni. On se granao na dvije glavne grane i do danas se Jedna
7liJvi. u Foei i Ro.gat1ci i nosi prezime u k v i boena lihija Meh-
med-pai!ina roda, i ne smatram potrebnim posebno se zadrzavati na njoj u okviru
ovoga rada. Druga pak grana njegova roda zivi 'i danas u Travniku, to su njegovi
izravni potomci, dana5nji u k v i i, kako se radije i zovu, I r h i
s i i, i ovdje cu se samo tom drugom granom poza!baviti.
Mehmed-1J'asa u neposrednoj svojih i vezirs.kih saraja u
Travniku dao sagraditi za sebe i svoj harem i zasebnu kucu, konak, s mui!kim i
zens.kim krajem. Muski .kraj musafirhana u kojoj su izvjesni :putnici besplatno
doblvaii hranu i za neko odredeno vrijeme, obleno tri Meh-
med-pai!a provodio najveei broj dana u godini. Ali pored toga konaka u samome
_graduimao i drugi u okolini, upravo u.selu Bacvicama kod Tu:rbeta, kojih 5 km
zapadno od Tu Mehmed pasa provodio ljetne dane. cinjenice navode
nas na pomisao da jos za vrijeme vezirovanja u i gradeei
svoje odlucio stalno se nastaniti u i tu pr0vesti ostatak zivota.
tu su mu, doista, i ostali pptomcL Nijednog toga objekta odavno nema na pomini
Od ljetnikovca :u B11cvicama te konaka (musafirhane) u samome
viSe se ni trag ne vi.rdi. No, I1al svatn ta dl:ijekta potomstvo do danas sacuvalo jako
sjeeanje. Prema toj porodicnoj predaji, za koju zahvaljujem upravo Namiku
u Travniku, petog koljena potomak1\ Me1uned-pa5e, ciji su mi i drugi
. po.rodieni odlieno prispjeli u ov:aj rad, konak s. musafirhanom u Travniku
stajao na desnoj obali rijeke Lasve, upravo preko dartasnjeg mosta naprama zelje-
znickoj stanici, ondje, gdje prije dvadesetak godina izgradena zgrad11 So-
kolskog doma. Prema toj istoj predaji te stare zgrade iZgorjele su u velikom
pozaru 100-120 godina, to bez sumnje; u onom velikom
pozaru od god. 1856, u kojem doista, kako znamo, gorio onaj dio Travnika. Poslije
toga poiara potomei su samo zemljiSte, se, prodali turskoj vojnoj komandi,
onda na tome mjestu bila sagraderia zgrada vojne koja bila sve
do nazad dvadesetak godina, dok se nije graditi Sokolski dpm.
Konak pak na Turbetu, kojem pripadala i velika povrsina zemlje oko njega
i kojem se i danas tako zove tamosnji lokalitet, duljeg vijeka. Do prije
dvadesetak godina su jos pojedini dijelovi, u neposrednoj blizini i noviji
konak Mehmed-pa5inih potomaka. Tada obadva ta konaka vidio i opisao dr. Mi-
hovil Mandic, taj opis ovdje u cijelosti prenosim:
Ostaci toga konaka imaju krasan polozaj iznad sastava:ka Komarske i Kara-
ulske Lasve, u selu Raspoznaju se starinska vrata od jelovine, namazana
katranom, stara brava i kuke, gdje se stavljao zatim dvoriSte opasano
zidom, podrumi i ostale sporedne prostorije toga paSinskog ljetnikovca, koji
imao svega 6 soba. Gradevni materijal ponajvise skriljevac, ali ima i ne8to
sedre i mulji:ke. pred konakom bila zasadena !iljivama, tre5njama i drugim
vocem: danas to sve gotovo podivljalo. Do konaka se dovodila voda posebnim
cijevima iz susjednog sela, i i kolni put, kojem se tragovi. razablru
u cesti, zarasloj travom.
Pasini potomci, bezi stanuju danas u Travniku.
Oni su kod starog konaka podigli u kojem su i:teko vrideme stanov.afli; a1i
i taj vec zapu5ten i tro5an. Osim toga i ne!ito bezi su sve ostalo
prodali &vojim susjedima, seljacima, koji kamenje od starog konaka upotrijeblti
za gradu kuca.
00
Mehm-ed-pa5ina posljednja zena Crnogorka, od NikSica, i krscanka.
i danas opcenito poznata predaja medu njihovim .pQtomstvom. Dodu8e, znaju
vi!ie sigurno kako bllo irne, ali pretpostavljaju, da prvotno ime bllo
d n kasnije, muslimansko, k u 1 predaja njenom
porijeklu o:vako velf: Za vrijeme pohoda na Crnu GO'ru, k<>i]em,
kako smo vidjeli, i povijest zna, su sin i kci nekog serdara od NikSica i
dovedeni u Travnik. Sin djecak, kci djevojika na udaju. Bratu ime
1 i n; ostao -u svojoj vjeri, starost preko devedeset godina i ostao
neZenja, sestra mu pre5la na islam i udala se -za

Umrla u
Travniku nepoznate godine i pokopana - kazuj.u potomci - kraj muzeve
danainje dZamije. iznesenom porijeklu i imenu Mehmed-pa!iine
zene imamo potvrdu, s druge strane, i u sto ta ista predaja bila poznata
i u Crnoj Gori u drugoj polovini prosloga vijeka. Upravo toj predaji knez
Nikola 1 Petrovic ispjevao svoj odulji, malo poznati Hajdana kojem kako
se vidi glavnom junaku; toj Mehmed-pasinoj zeni, i naslov dao.
11
Odatle se vidi
da bila s Ceva iz sela Kuti, i
kcer Vukote Beletica,
od nahije sve
arambase i kuciea.
72
oo.Dr. Mihovil Mandic, grad Travnik nekada i sada, Zagreb 1931, str. 66.
70
Znamo otprije da Mehmed-pa5a dosao u Bosnu god. 17!12 vee.kao hadZija. Iz
sam i:weo da vec tada u godinama, ovdje, u vezi s napominjem to,
da se ozenio tom u poodmakloj i da inu .. ozia nije .bila prva :iena.
71
spjev stanipan na Cetinju knjizi puta, 1889
1
1894.
" prvo, str. 23,
104 Alija Bejtic
Na taj podatak, dciim, mozeino potpuno osloniti. Autor spjeva navodi,
dalje, da Hajdanu zarobila <!eta s prebjeglicom Perisom na <!elu, onda
niksicki zapovjednik Osmanbeg otpremio veziru u Travnik zajedno s
otsje<!enim glavama 'Vukote i strica Rada. Pjesnik ne navodi niSta njenu
bratu za kojeg predaja u Travniku veli da takoder Ne navodi ni ime
travniekog vezira. Ocito da mu ime nije ni znao, manj.e blo upucen u
njegovo porijeklo, jer ga veze za Istok. Znacajno medutim, to, sto isti<!e da
vezir tada vec ozenjen i imao djecu, prevalio pola vijeka, Hajdana' da tek
nastala. Drugi dio u kojem se opijeva sudblna u vezirovom konaku
u bltno se razlikuje od istinskih dogadaja, to u epu posve
razumljivo, kad se imaju na umu obziri pjesnika OOjstvu i po!!lOOU Brdaina.
Hajdana se uistinu udala za Mehmed-pasu i s njime porod izrodila. Kad
Mehmed-pa5a zadnji put s Bosne, ona. porodicnom sjeeanju, ostala u
Travniku noseca. i poslije rodiia sina I r h i m kasnijeg I r h i m- s u.
Porodicna predaja dalje ovako kazuje: kad Mehmed pasa posljednji put dig:tiut
s Bosne, na -polasku iz Travnika ostavio zenu u amanet (povjerio brigu nad njom)
svome tajntku (cehaji), nekom as n- f n d i i. kad Mehmed pasa umro,
ona se i udala za toga Hasan-efendiju, i s nj:i!me, pored tri k.Cm, rodiJ:a. S u-
n u I h S u n u 1 h -IP rw s u, ]j:oji preina tome, polubrat Ibrahim-pasi.
Znacajno ovdje navesti i jedan drugi suvremeni podatak koji nam u potpunosti
potvrduje istinitost te porodicne predaje Mehmed-pasinom porodu. ;podatak
sacuvao nam Ivan Lovric u navedenom svom djelu. Doblo ga u Padovi god.
1776 nesto prije toga od hajduka Stanka So<!ivice, ovaj sigurno od svojih jataka
u Travniku ili okolini. Lovric tome ovako piSe: pasa, zvan Kukavica, imao
lijepu zenu, koja uto (tj. pri njegovom posljednjem premjeiitaju s Bosne) bila
trudna. On ustupi nekom drugom TurCinu uz uvjet, da sitno stvorenje, sto ga
nosila pod srcem, dobije prezime svojega pase.
73
Istakao sam da Hajdanaodnosnokasnija Makbula'blla poslj ednj
zena, to sam: tako naveo stoga sto imamo dokaz, da se Mehmed-
pa8a i prije zenio, i to dva puta. Prema tome, onaj stav u kneza Nikole_ I, da
vezir pri odvodenju Hajdane VeC ozeni.en. i ilmao djecu; moze .da rodgovara
stvarnom stanju i moze da dosla u Mehmed-pasin dvor na zivu
ino<!u. Dokaz da se Mehmed pasa zenio prije toga dva puta izvodimo i.Z
Mehmed-paiiinih potomaka, sto zapoceta u samoj porodici prije stotinjak godina,
mji jl!ll OIJ.'I.i,ginal kO!ristiO u J01Wme radu dobrotom Namika. Ibrahim-paiiica iz
Travnika, u cijoj se kuCi i danas cuva. U toj v:rlo detaljnoj listi navedeni su kao
prvi Mehmed-pas"ini ;potomci dvije njegove kceri, Z u 1 h - h n u ni. i a-
Hdza-hanuma te sin Jbrahim uz ta imena daju se podaci i.o
porijeklu njihovih majki: za Zulejha-hanuminu se . navodi . da rodom S t m-
b 1 k s an ik Ibrahim-pasina r n g r s k
r i n Preina tome to troje Mehmed.:f!f!Sine djece potekli su iz tri braka
odnrosnro tri zene Kuiki!IJvice. se sad sa -reCi da: Meh-
med"'Pasa prvi brak sklopio jos za svog sluzbovanja u Carigradu prije god. 1752,
i treci u Bosni poslije septembra god. 1752. Zulejha-hanuma se udala u
Cangradu i tu ostaVila sina i unUka Senisudinbega, za kojeg se
navodi u daje rodQm da s iZwrlTQ njegov rod. ti
Ivan Lovric, <:. rp, 200.
namjesnfuk Mehmed i!)laija K<UkaVIlca 1 u 105
tome i:stome dokumentu navedeno i Hatidza-hanumino izravno potomstvo, neka
vrlo razgranata begovska porodica, kojoj, medutim, nisam mogao ustanoviti identitet,
jer se prezime ne navodi ni uz jedno ime. Tu su zapisana imena sezdeset i devet
njenih muskih i zenskih izravnih potomaka u prve cetiri generacije.
PASA 1 NJEGOVI POTOMCI
Kad se imaju na umu :podaci da Mehmeq otiSao iz Bosne u augustu
1760 i smaknut u ljeto iduee, 1761 godine, da mu rena ostala iza njega trudna,
onda se dolazi i do podataka da Thrahjm pasa roden u Travniku 1760 1761
godine. Kad postao i gdje sve sluzbovao, dok njje postigao tu cast,
tome podataka nema. No vjerovatno sluZbO'VIao na drroru u
Cast u .pOO'!UIIIxJm ratu, koji trajao od 1788 do 1791 i
u kojem jos nekoliko domacih ljudi prDmaknuto u cast Prvi se put sreta,
u meni ,poznatjm izvorjma, u casti pase na polozaju z v r n i k g s n d z k-
bega god. 1206 (trajta!La od 31 VIII 1791 do 18 VIII 1792)! tolme poda1ku
dade zakljuciti da dosta mlad do5ao na visoki po:lozaj: nije imao vise od trideset
godina, vee obna5ao cast pase i sandzakbega. druge, 1792 godine smijenjen
s polozaja zvorniCkog sandZakbega i imenovan kaimekamom (zamjenika vezira)
ajaleta. Na tome polozaju doblo bujruldiju bosanskog vezira Husamu-
din-pase od 11 reb. I 1207 u kojoj mu se nalaze, da odmah ide ugusiti
bunu u blhaCkoj kapetanjji i da ne dopusti povredu granice prema Austriji, s kojom
Turska ima ugovor miru i razgranicenju! Iz toga se vaznog zadatka, dalje, vidi,
da imao vecu vojnicku sposobnost. Otada do god.
koliko se zna, jos nekoliko puta kaimekam bosanskog vezira; Tako se na tome polo-
zaju navodi u feha:uaru 1799,'
0
zaJtim dvaputa tokom daljnjih mjeseci u toj godini
(31 VII i 20 IX),'
7
te u i'dueoj, 1800,'
8
1'1101 godini.
70
Negdje tokom 1800 ili 1-801,
al:ii svakaiko prije 23 IV 11/1{)1 jed!ro vrjjeme i m u t s r i f k 1 i s k g s n-
d z k saznajemo iz jedne vezirske bujruldije navedenog datuma, u kojoj se
velli, da se i nadalje ostavlja na duznosti kaimekama bosanskog ajaleta
mutesarif kliskog sandZaka.
Poslije te .posldednje godine gubl mu se spomen. Umro god. 1220 (1807) i
pokopan uz ocevu dzamiju u Travniku. Nadgrobni spomenik s krupnim: nisanima i
santracem (oklopom) unaokolo do danas se ocuvao i pokazuje klesarskom
dekoru. Na svu priliku, radili su ga istoenjacki klesari. Na prednjem nisanu lijepim
i krupnim arapskim pismom uklesan natpis turskom jeziku, koji u prjjevodu
znaci:
, n v i t i t v r
, S i n v s g os n s k g v 1 i d Zi- h m d- s
s t v n i m i r.i- m i r.a n, k n i i m il v n i
Ibrahim-pasa. Za dusu mu Fatiha!
Godjna h(idzr.etska) 1220.
11
Muvek!t, sub 1206. :__ Kronika, sv. XIII, str.
75
Prepis bujruldije u sidZilu G. XXXIII, str. 66.
70
godine 13 februara 'izdao kao kaimekam votvrdu sa svojim punim potpisom
fojnickim fratrima ria 100 grosa, koje su oni dali za sedre u Banji Matasovic, Fojnicka
regesta, Spomenik s. knj. LXVII, Sremski 1926, dokumenat J;lr, 1300),
SidZil XXXIX, str. 14, 17, 36.
78
Znameniti str. 33.
711
SidZil XL, str. 124.
Si4Zil XL, str. 120.
106 Alija B"E!}tic
Iz toga se natp!sa vidi da s1uzio i umro kao u, casti
!Iriri-mirana, tj. sa dw. tug:a., 1lo cast odmah do vezirske.
se rodio i proveo svoj vijek u ocevu konaku u Travniku. Tu se
i ozenio nepoznate godiiie U m i h n ni, kcerkom u i n - 1 g S k
1 k iz Gornjeg OdZaka kod Bugojna. S njome rodfo .kcerku f> u 1 u i sina
Mehmeda.
sin h m d zafmao timar negdje prije god. 1827
i tako postao spablja s naslovom bega, negdje poslije te goiline, prije 1638, postao
1 g, zal?ovjednik spahija nekog sandZaka, vjerovatno kliskog, otada
poznatiji pod imenom h m d- 1 g. Zivio u u dobru
imanju, u svome konaku ddao i roblnje; jednu gOdine 1826 pustio na slo-

81
Zenio se dva puta. Prva .zena z i z od nevesin.jskih
Redzepasica, kasnijih Basagica. S njome rodio sina d z i S m s i g Druga
mu zena bila f> i.t 1- h n u m kCel"lk:a Ahmedbegova unuka
Duvnjaka, i s njome izrodio sina d u 1 h g i dvjje kceri, D z mj 1 u i
D u r i u. ta brata i njihove sestre rodeni su i odras1i u poroilicnom
u Travniku. Polovinom pro5loga stoljeca braca su bili i kad fm u onome
pooaru 1856 izgorio .konak u zastalno su se nastanili na fmanju u
vicama i tu izgradili onaj drugi konak cardak kojem Mandic goyort.
cardak uz opravke citav sve do ovoga rata, tada do temelja razru5en
topovima. Braca su u Bacvjcama proveli ostatak zivota, tu i pomrli. HadZi Semsi-
umro 17 maja 1672, Avdibeg nepoznate godine, na svu priliku poslije brata.
Hadzi se zenio, dva puta, najprije od iz J'emanlica: 'kod
Donjeg Vakufa, poslije R sjdo m 1rz pa!k
ozenjen jz se1a Sitnice na cesti Banja Od. njm dvojice potekoi!e dvjje
jake grane od. kojih jedna, vec izumrla u lozi.
I HadZi bjese spahija. Uzivao kao stariji sin, vjerovatno, ocev
timar. Njegov pak sin prema jednoj ispravi od 19 reb. 1294 V
1677), uzivao prihode od prelaza preko rijeke Vrbasa u k1iSkom sandZaku, koji su
iznosili godi!lnje 16;650 akci 2620 grosa. Iz te !ste isprave da1je se vidi da
HadZi imao sinove, osfm jos u s n D r v i s h-
m d R s i d i S 1 i h Husejin pvema .;pWodi.IC:n:im rp'Odacima, iz
prvoga Dervis i.z drugoga. su stariji od Mustajbega i
pomr1i su bez djece. Iz prvoga braka bjehu jos sestre Z r i f I z t iz
d:rugoga s D z v hi r i .jos je?na kci neCitka imena.
81
Isprave od god. 1827 u LXVI str. se Mehmed-alajbeg ne navodi
u easti alajbega, nego samo bega.
82
Imanje odnosno Kukavcica u Bacvicama nalazi se u blizini'
pootUJJte srediOIV.Jeene grt)i)nice tepCije okolnost navela prije dvadesetak
Vladlmira Matijaeviea, u selu KoriCanima pod VlaSicem, na tvrdnju da su
bezi KukavciCi potomci tepCije i da su svojevremeno Ociti anahronizam
i njegova daljnja tvrdnja, da clan begovske ku6e Kukaveiea. neki
Mehmedbeg, koji se godin:e 1704(!); prema j<ednoj turskoj ispravi, c;'ji :faiksimil Matijai!evic
donosi, parnicio za zemlju sa Korieana pred kadijom u Jajcu. PohliZe tome u
njegovoj knjizi Baltici Njihova prava i nj!hova po-
v s t,
8
' Acta turcica u Orijentalnom institutu u Sarajevu, dokumenat broj 2832.
. .
TABELA 1. Rodoslov!Je kuce, lbrahiJDpaJICa
u Travnlku
HADZI MEIO\ED
Umro 1761. Zena Hajdana Baletif
1
'+'
1, ZULEJHA
Majka
2.
Majka Bosanka

.
1. HADZI
Skopljaka
1
'+'
1. MEIO\ED
1. fena Azjza Red!ega!iC, kti Sulejman-
&:::.a. : ktb=::;

1
'+'
ZILHANUMA
1
'+'
Mu! Bulatllja
2.
Umro 17 V 1872. Majka Red!epall&a.
1. !ena 2. !ena
Majka Dulhanuma. 2ena iz Sitnice
kod
'
DULA
Dulhaauma
4; DUDA

'+'
1.
2ena Vasva
' 1
'+'
2.
Umro 1880 bez djece
DEVLETA
Udavana u por.

1. HADZI 2. AVDIBEG ZUMRUTA
Udata !lva
1884

2ena Umro

Fadlla

4. DERVIS 5. 6. 7. KCI 8. 9. RES!D 10. 11. SALIH 1. HUSEINBEG 2. ZARIFA IZETA
Umro {:rlje 1877, Udata D!lnic Udata Hasanpa!Ic
d 2ena
Umro neofenjen Udata AlikadlC nefitka imen! 1851-1931. 2ena Umro neoienjen Umro bez djece Umro iteo!enjen
Kaneta A\iralem
Had lbegovlc
iz prvora braka
1. FAIK 2 .RAZIJA
1886-1949, bez Umrla kao dljete
djece. Zena Fatlma
, Paiif, fiva

'+'
, SAFETA 4. !ZETA
Umrla kao dljete ' Umrla kao dijete -
1. KANETA
Rod. 1921, !lva
5.
Ziv.ZeuaE,

1
'+'
2. SENIJA
Rod. 1923, !iva
6. SAUH 7.
Umro kao dljete Umro kao dijete
NADIR
Rod. :1924, !iv

Umto 1950,
neo!enjen
9.
Ziv. Zena

1
'+'
10. SEN!JA
Umrla kao dljete
1. AlDA 2. HAL!DA
Rod. 1928, udata Teskered!lc Rod. 1928, !lva
(
!.

f
i
.,
108 Bejt!c
HadZi sin u s t g otac odnosno djed danasnjih dviju
generacija Ibrahimpa5ica u Travniku. Rodio se godine 1851 u oeevu konaku u
Travniku, umro u istome mjestu 1931. Bilo mu tek pet godina, kad mu
kuca izgorjela u Travniku se preselio s ocem I stricem Avdibegom u
Prije kojih 65 do 70 godina kupio ku.Cu u Travniku i tu se ponovo
nastanio sa svojim sinovima i kcerkama. Zena mu blla Kaneta od i s
njome izrodio sest sinova i kceri. Podaci njlma i njihov daljnji rod vidi
se na prilozenoj rodoslovnoj tabeli, koju poda'Cima, Hadzi
Semsibeg, nastavio sin mu zatim na osnovi drugih isprava, kojim se,
uglavnom, utvrdila tacnost one starije liste, te podataka dana5njoj generaciji, koje
mi ustupio Mustajbegov sin Namik. Od svih Mustajbegovih sinova i uopee svih
muskih danas su jos zivi braca S m s i N m i k i
Semsin sin N d i r (rod. 1924). Tako ta porodica, ciju krvnu vezu mozemo
pratiti unazad dvije stotine godina, spala danas na svega tri muska clana.
Hadzi brat v d i e.g onog drugog roda
pasica, koji vee izumro u mu5koj lozi. Imao sinove h m d g i .
h m d 1 i g i kcer D v 1 t u, koja se tri puta udavala u tri porodice:
f>umiSice, i umro bez potomstva godine
1880 i pokopan u velikom u Stariji pak mu brat rodio
jesinove Hadzi Omerbega i Avdibega tekcer Z.umrutu,
posljednji clanovi te grane lbrahimpasica. HadZi Omerbeg umro bez djece 27
augusta 1911 i pokopan u istom na 'ii v d i g, takod.er 15ez
djece, poginuo u nesreci godine 1952 kod Vinkovaca. Njihova pak
sestra Z u m r u t i danas ziva i u porodiicu ldrirzbegoviea na K'Upl'esu.
SUNULAH PASA
dosad posve zagonetan. Nekoliko se puta' spominje u na5oj
historiografiji, samom njegovu porijeklu nigdje ni Nema ga,
ni Basagic u svojim Znamenitim Hrvatima Bo5njacima i He:reegovcima u tur.skoj
carevini. smo, medutim, dijelom i taj time mu
utvrdili i krvnu vezu s Mehmed-pa5inim sinom Ibrahim-pasom. Potekao od one
iste Ornogorke Ha..jdalne koja prije njega rodila i Ibrahim-
pasu, samo iz njezina .drugog braka. zapisano i u navedeiJXJij geneaJIOgiji ikuce
Kukavica. Njegov. otac s n- f h d i koji kako sam istakao, u sviti
Mehmed-pa5e Kukavice i koji poslije u . braku s Hajdanom, pored Sunulaha,
imao i tri kceri, rodom iz sela r t i n kod Vitezau kadiluku.
tome, sto se u jednqme zapisu Sunulah-pasino porijeklo
upravo za to selo.S Prema tome, i Sti.nulah pasa bio i .s i s majiHnu stranu
covjek. Ostavio i potomstvo, i danas zivi u okolini Travnika,
od kojeg su neki clanovi taokoder imali vidniju ulogu u spahijskom sisteinu i
upravnom aparatu
Kadic, sv. XXVII, str. 246.
85
sv. XXVIII, str. 489.
86
Kad!c;. Kronika, sv. XVII, str. :!98. - otac MektubdZ! Hasan efendija
umro godine 1198 (1164) i pokopan kraj. HadZi Ali-begove. dZ<tmije Travn!ku, koji
natp!s i godinu smrti !iU se do danas,
T
A
B
E
L
A

1
1
.

R
o
d
o
s
l
o
v
l
j
e

S
l
n
u
l
a
b

p
a
l
e

M
E
K
T
U
B
D
Z
I
J
A

E
F
E
N
D
I
J
A

l
z

K
r
n
t
i
n
a

k
o
d

V
i
t
e
z
a
.

U
m
r
o

1
7
8
4
.

M
a
k
b
u
l
a

B
a
l
e
t
i
C

1
.

S
U
N
U
L
A
H

P
A
S
A

2
.

1
.

I
B
R
I
S
I
M

A
L
A
J
B
E
G

t

l

2
.

D
Z
E
V

H
A
N
U
M
A

U
m
r
l
a

b
e
z

d
j
e
c
e

H
A
N
U
M
A

U
m
r
l
a

d
j
e
c
e

t

K
A
N
I
T
A

U
m
r
l
a

b
e
z

d
j
e
c
e

4
.

Z
A
I
M
B
E
G

2
.

M
U
S
T
A
F
A
B
E
G

D
E
R
V
I
S
B
E
G

4
.

H
A
S
I
J
A

5
.

Z
A
R
I
F

B
E
G
O
V
I
C

1

M
a
j
k
a

.
.
.

k
C
i

M
u
s
t
a
f
a
b
e
g
a

M
i
r
a
J
e
m
p
a
A
f
t
a

1
.

S
A
D
U
L
A
H

2
.

S
A
L
I
H

E
F
E
N
D
I
J
A

A
B
D
U
L
A
H

E
F
E
N
D
I
J
A

4
.

Z
A
R
I
F
A

H
A
N
U
M
A

5
.

H
A
N
U
M
A

1

.
.
.

S
U
N
U
L
A
H
-
E
F
E
N
D
I
J
A

2
.

F
E
H
I
M

E
F
E
N
D
I
J
A

4
.

A
S
I
M

E
l
'
E
N
D
I
J
A

5
.

E
S
A
D

E
F
E
N
D
I
J
A

6
.

Z
I
B
A

H
A
N
U
M
A

1

.
.
.

!
.

N
A
Z
I
F

2
.

K
A
N
I
T
A

E
S
M
A

!
.

2
.

4
.

V
A
S
V
A

5
.

C
A
M
!
L
A

6
.

7
.

K
A
N
!
T
A

8
.

Z
A
R
I
F
A

t

'"
t
-
.
-
S
-
U
-
L
E
J

_
_

M
_
A
_
N
_
B
_
E
_
G
-
-
-
2
-
.

_
_

-
D
-
2
-
E
V
_
A
_
H
_
!_
R
A

_
_
_
_
_

110
Allja
1 Sunulah-pa8a bio :mm.-m:ia-an. Ne zna se k.ako i kada
zadoblo tu cast. Nije, dapace, sigurno poznato ni to, na kakvom polozaju sluzio
u Bosni. Basagic navodi za njega, vjerovatno Muvekitu, u redZebu 1224
(august 1809) kliSki mutesarif,
87
ali to nije pouzdano. Na tome polozaju
svoj prilici tada Sulejman-pasa Skopljak, to se ;razablre iz jedne Sulejman-
pasine bujruldije od 27 reb 11 te iste godine (1.1 VI 1809), u kojoj se on izricito
ruwodi :klii!ki mutesarif. Naravno, to vrijedi uz pretpostavku, ako u
ona dva mjeseca te godine nije izmjena na stolici kliSkog mutesarifa.
U danima pak Prvog srpskog Sunula:h pasa jedan od zname-
operativnih rukovodilaca. Sudjelovao od godin('! 1807 do
_HI10 u. mnogim operacijama Drine. Prvi put se sreta u bujruldiji
namjesnika Mehmed Husrev-pase od 9 dzum. 11 1222 (14 VIII 1807), kojom se on
salje s vojskom, hranom i peksimetom da Uzi"ce i da uzil!koj
posadi doturi hranu. U kasnu jesen te godine glavnina janicara pov;ratila
se kuci, na Drini ostao s nesto vojske da cuva bosansku granicu.
Iduce godine, 1808, Sunulah pasa, Cini. se, nije u opera'Cidama u
nego u Travniku. Razlozi nisu poznati. Upravo te i prethodne
godine spominje ga u svome putopisu Francuz Chaumette des Fosses i veli da stoji
u Travnikn i ceka na mjesto
Na proljeee 1809 opet Sunulah poslan na granicu sa zadatkom
da opsjednuti Soko s desne strane Drine. Prema jednom izvje8taju,
Sunulah pasa tada imao 7.177 vojnika pod svoje zapovjednistvo. Vec u
drugoj polovini maja sukoblo se kod Srebrenice s Milanom Obrenovicem, potukao
ga i preko Drine, onda i sam pre8ao rijeku i Soko."' Tu
zaroblo dva ustanicka topa i ne8to vojske te ih poslao kao trofeje veziru u Travnik.
Od Sokola produzio naprijed prema Valjevu, ali ga tu suzbiSe poeetkom
juna, te se on morade povuci preko Drine izmed:u Zvornika i Bijeljine ... No, vec
u augustu te godine opet prei!ao Drinu te osvojio Uzice i zadoblo dva topa.
SunulahiPasin uspjeh proslaviSe u 27 augusta gruvanjem topova. .
Potkraj te, 1809 godine Sunula;h pasa se opet vl;'atio u Traynik. Joli otprije
trajahu veiike razmirice izmed:u hanjoluckog kapetana i tamosnjeg pase, te se diZe
licno bosanski vezir u Banja da osobno izvidi spor. U njegovoj
pratnji blo i Sunulah U Banju Luku su dosli 10 deceml;>ra."
Na pocetku vojni protiv ustanika iduce, 1810 godine Sunulah paSa na vijeeu,
koje se sastalo u Travniku poeetkom marta te godine, odred:en da s nesto vojske
cuva granicu kod Srebrenice. 1 to posljednja poznata vijest njegovu uce8Cu
u opera'Cijama na Srblju i uopce njegovom lduce godine, 1226
(181:1), umro i pokopan k.raj Ib:rablm-<paSe na oonaCen.Qm mjestu u
87 Basagic, uputa, str. 122.
88
Tekst i sadrzaj bujruldije objav1jen, sidZiiu, u djelu Prvi s.rpski us'tanak
d r g r g m od Sejfudlna Fehmi Kemure, Sarajevo 1916, str. 215.
80
SidZil! XL VII, str. 75.
00
Dr. i prvi srpslcl XXIX/1917, 262.
1 od IV 1809 u sidZilu XLIX. str. 23.
Dr. Va5<> Prvi srpski ustanak i bosanski Beograd 1939, str. 111.
2112
.. str. 274. ..
V. . 129.
Bas:an:siki Mebmed jpWja Kukavdca i n1egove u 111
niku. N1San i kameni oklop DJaJ njegovu IIOkazuje o.rro dclrora
i kao i na U natpisu, k'Oiji tak.oder
dclror81tiv;no z.r.a<ten; navodi u Casti ali se oeevo ;ime, kau u naWpisu
na ne navodil.
pasa pod nekakvim dugom, te javnoj
prodane neke nekretnine, i time podmiren Na toj blo pri-
kao (komesar) earski kapidZiba.Sa d iU 1 h g. toj< prodaji
izdao tr-avnicki kadija A!hmed Re5id 17 dZum. I 1227 (29 V 1812) posebnu
Iz nje se, dalje, vidi, da pasa i da u tome injestu
posjedovao jedno zemljiste kod Donjoj carsiji i na tome ber-
dva ducana i pekaru te han u u blizini
Busov.ace. Sve te oznaeenog dana kupio S 311 i h g 1 1-
!l's i iz Sarajeva za 5.355 grosa."
U toj ispravi ne navodi se drugi kakav imetak, niti njegovi
nasljednici. tome ne treba misliti, da to bilo sve njegovo imanje i da umro
potomaka i nasljednika. Sigurno ostavio svoj rod i irnanje na dva mjesta,
jed:no u rodnom mjestu Kratinama okolini, drugo u selu Vla:hovicima u nepo-
srednoj na Prvo imanje osta1o mu iza orca, ni za pori-
jeklo onog drugog, Vlahovicima, nije se te5ko Kako su Vlahovici u samoj
blizini Bacvica, i to se1o, vrlo vjerovatno, nekad bilo vlasniStvo Mehmed-pase
Kukavice, ga kao svoj zakoniti dio naslijedila zena mu Hajdana, iza nje sin
Na obadva ta Sunulah-pai!ina irnanja nastanili su se njegovi
Ne znam, inia li jos potomaka u Busovaei oko1ini, orii
}1 Vla!hoviCima i danas zive i nose prezime I r i s i m g v i L
U genea:1ogiji Kukavica doneseni su podaci i Sunulah-pasinim potom-
eima. Odatle se vidi da Sunulah-pai!a ostavio iza sebe sina I r i s i m- 1 g
to rodonacelnik danai!njih i vec I r i s i m li g v i u Vla-
hovicima, te dvije kceri, Dzevahir-hanumu i za koje se navodi
da su pomrle bez potomstva. iz jedne ostavinske isprave od 13 safera 1:?77
(31 VIII 1860) koja se odnosi na imetka Firdusa (Firdus-kape-
tana), koju sam vidio u posjedu Abaza Firdusa u Sarajevu, saznajemo i za treeu
Stinulah-pai!inu kcer t i d z u, koja prema tome dokumentu, bila braku
s Firdus.:.kapetanom poslije njegove smrti (1837) se Hafizadica
Travniku. Njena imena ne nalazimo i njoj Sunulah-pasa nije
uopce imao treee kceri. No, ovdje moramo dati prednost ostavinskoj
ispravL U pisanoj genealogiji roda ima jedan zenski clan s imenom
t i d z ali ona tu unesena kao sestra, ne kci, i da
to grei\ka rodoslovlja.
Sunulah-pai!in sin ostavio tri sina, Z i m g u-
s t f g i D r v i s g Zaimbeg pak imao sinove I r hi m g
00
Kratka uputa, str. 123. Kemura, 266.
97
br. 127 u Orijentalnoj zbirci Jugoslavenske akademije u Zagrebu.
rijee u nije posve jasno pisana. se citati. i hane, u tome
slueaju to kuea.

80
svjedoci te kupoprodaje navode se travnicki muftija Mehmed Dziidi-
e fendij bosanski tefterdar d ula efen dij eauski Ah du lahb eg,
emin Husejnbeg, Sarajl!ja Mula Salih i berber Mula Omer.
112
Alija Bejtic
i r g i h m d g drugi brat Mustafabeg S u 1 m n g
Mehmedbega i Ahmedbega.
100
Jedan od te dvojice, h m d e.g, siJn Zaimbega 11i njegova brata
po1ovinom pro81oga vijeka u na vezirskom dvoru u Trav-
niku caus1araga. Spomen mu ocuvao Mehmed Sejdovic (Hulusija) u
nom clanku.
101
Tu ga pisac navodi pod prezimenom S u n u 1 h s i i istice da
iz Veceriske kod Viteza u travnickom kotaru, u n u k nekog 1 ms i r- s
ustvari Iz toga se istog li1anka vidi da Mehmedbeg
iz Mag1aja sestrom tamosnjeg kadije Latif-efendije, ali nije imao djece. Kad .
Omer-pa8a Latas provoditi pa'Cifikaciju Bose, pri C111U ikako
poznato, na jak otpor, poslao cau81aragu Mehmed-bega u kraj da umiri
buntovnike. Oni su se, medutim, iskrenuli i na njega i ubili ga u Hardalovu hanu
u selu Golublnu kod Zepca. mu poslije preneseno u Zepce i pokopano uz
Ferhadbegovu Na nisaqu mu u\!:lesana godina smrti 1267 (1850).
100
na istom mjestu gdje na vodi da Sunu1ah-'P!l!ia rod'om iz
i to, da su godine 1247 (1831-2) blla Ziva dva njegova potomka (.ahfad) i da tada jedan,
u ha m d g, zivlo u selu Vlahovicima, drugi, S m s u kasabl
ni tih imena nema u navedenoj genealogiji.
101
Mehmedbega Sunulah Pasica
godine 1895.

Sarajevski list, br. 117-118 od
LE GOUVERNEUR DE BOSNIE MEHMED KUKAVICA SES FON-
DATIONS PIEUSES EN BOSNIE.
Cette monographie eclaire le du gouverneur de Bosnie Mehmed Pacha
Kukavica qui etait jusqu'a present I)eu connu, mais qui un assez
important dans I'histoire politique et culturelle de Bosnie au milieu du .
siecle. On mentionne ensuite, ses nombreuses fondations pieuses en Bosnie
(pour la plupart des nronuments architecturaux), dont on savait encore moins;
enfin on traite sa progemiture nombreuse, dont quelques membres jouaient aussi
un important leur epoque en Bosnie .. L'etude se fonde, sur des
nouveaux materiaux des archives et sur des so.urces contemporaines ensuite
sur l'examination des monuments d'architecture restants dans terrain, et fina-
1ement sur la litterature qu'on pouvait atteindre.
I) Sa vie et ses ouevres
On savait dej<i' gue Mehmed Pacha Kukavica etait originaire de Bosnie (son
nom demontre aussi; il signifie 1 u U en serbo-croate). La
phie fixe qu'il etait priginaire de Foea, dans Bosnie de sud-ouest, ou il existe
encore de ses descendants en ligne collaterale. qu'il ait commence sa
namjesnik Mehrned rpaa i njegQVe zadu7:blne 113
carriere de fonctionnaiJ::e en Bosnie. tard il devint sO.r k
r v v l dans le palais du sultan Con-
stantinople. entre dans l'histoire de en 1752 quand il arriva comme
v 1<< et comme envO<ye extraordinnaire de la Porte en Bosnie
les desordres et les emeutes qui regnaient depuis longtemps. La ml!me
annee il nomme dupays comme pa!Cha trois Il megeadans
le siege des VizirS deux fois: la premiere fois 10 1752
6 1756, et la seconde fois 28 aoO.t 1757 la seoondne
moitie d'aout 1760.
il releve pour la seconde il tomba en disgrace et tue en
Crete en 1761. Pendant le temps de son sejour en Bosnie, Mehmed Pacha
menait une action armee contre les seditions et les desordres dans le
pays: il en sortait des fois come vainqueur, mais il se trouvait battu
Ses fonf!ations pieuses
Mehmed Pacha Kukavica des merites pour l'histoire culturelle de Bosnie.
Durant son regne il elava, entre 1752 et 1758, plus de quatre-vingts objets arcbl-
tecturaux d'utilite ses propres frais, comme ses fondations pieuses.' I1
assura aussi, pour les objets et iristitutions qui ne sauraient se m"aintenir par eux-
memes, des sources de leur maintien. Parmi ces fondations il avait m:os-
quees, une m d r s s m k t s, cinq. ponts, un s i 1 (fon-
taine architecturale), quatre fontaines, trois rcaravan-serails, un pubHc et
une mairon de commerce bezistaln, et plusieurs magasins JCOmmerci.e.ux.
Apres 1758 on termina ses fondations ulterieures: une m d r s s deux
horloge, un bain et une t k k (monastere). Toutes ces fondations se
trouvent en huit localitees: Foca, Gorazde, Prijepolje, Sarajevo, Visoko,
dans deux villages pres de (Vitez et Slimena) .. Pour les objets blitis
jusqu'a 1759 il existe V k 1:> u f- n m speciale datee le 21 juillet 1758.
La monJographie donne des renseignemnts sur tous ces objets, avec une
analyse quant leur etat p:r;esent (pour les monuments qui son restes
conserves jusqu'a notre epoque).
D'apres le nombre de ces fondations, Mehmed Pacha Kukavica est un des
. plus grands v k 1 f S (legataires) pendant la domination turque en Bosnie-Her-
zegovine; en tout cas il en est le plus grand partir du commencement du XVII
siecle. Son merite est d'autant plus quand on songe que c'etait
l'epoque du declin rapide de l'Empire Ottoman dans tous les domaines. En outre,
une bonne partie de ses fondations une valeur archtitecturale: il faut men-
tionner en premier lieu sa mosquee coupole et le Foea.
III) Ses descenaants
Mehmed Pacha Kukavica se maria trois fois: sa premiere femme etait de
Constantinople, la deuxieme etait de Bosnie, pendant que la troisieme etait une
esclave' montenegrine Magbula oonvertie l'Islam. De cette troisieme femme il
eut chef de la famille des IbrahimpaSic .ou Kukavcic qui existe
encore Travnik. Ibrahim-Pacha nacquit en 1760 ou 1761; il vivait et
il mourut en 1807. Il servait comme xsan-cakbeyi de Zvornilk, puis carnme
prilozi za orijentalnu fllologiju
8
114
Al!ja Bejt16
mutessarif du sancak de et comme kajmekam du vizir de Bo-
snie. Apres la mort de Mehmed Pacha Kukavica, sa femme Magbula se remaria
au m k t ii ii du D i v n de Bosnie, Hasan-efendi, dont elle eut
Pacha, le chef de la famille IbriSimbegovic, existant aux environs
de On ne savait presque rien sur Sunullah-Pacha qui mourut Trav-
nik en 1811. et qui fut enseveli pres de son demi-frere n avai.t
la charge de m i r i- m i r comme Ibrahim-pacha .et etait pendant la premiere
revolution serbe un des chefs des operations militaires en Bosnie concernant cette
revolution.
VERENA
ORIJENTALNI PREDMETI
U RENESANSNOM DUBROVNIKU
Relativno dugo doba turske vlasti u dalmat:insloom zaledu malo
tragova u zivotu i Dalmacije. elementi dosbl. su do izramja u
toj lroliko se zna na osn<I'VU dosada poznatih Cinjeniea samo u arhitekturi,
u narodnom nakitu, i vezu/ doik sacuvani proizvodi nekadanjih gradskih
zanatlija i majstora umjetrrika ne pokazuju da blizina turske granice mnogo
uiilcala Il!l njihov rad. Zal ovo pitanje od interesa renesansni Dubrovnik,
k.oji u to vrijeme vodio razvijenu trgovinu s turskim i islamskim zernljama Sredo-
zemnog bazena i gdje se na osnovu tih ekonomskih dodira mogao odvijati i proces
uzajamnog davanja i primanja kultll!I'I1ih do.bara. tom se mogu6em i pretpostav-
ljenom ikulturnom importu u grard Vlaha nisu u odnosu IJ!a akovnu i primjenjenu
sacuvali gotovo nik:akvi materijalni doikazi. lpak, podaci na koje se nailazi
u dubrovaCke Arhi.ve govore dla su u zivotu Dubrovcana i
domovima kao i na ostaloj teritoriji Republike mnogi predmeti zanatsko-umjet-
niCke prO'izvodnje tursikog ili uopee orijentalnog porijekla igrali znacajnu ulogu. u
serijama a:k!ata Arhive Piversa cancellariae, Diversa notariae i Testamenta za cljelo
XVI stoljeee kao i Diversa: de fo'l'lis za njeg()vu posljednju deceniju i za period do
1667 godine, graniena za na.Sa istraZivanja, za!biljeZeni su u inventarima
domova, u oporuk.ama i drugim ak,tima :pravnog znaeaja dosad
ljeni podaci ori1entalnim prednretima ko1i su 'koriOOeni u dubrovaOkoj kuCi XVI
i XVII stoljeea, kao i u na terenu u tom periOO,u. Radi
veHkog broja padatalk.a na koje se naiSlo, k.ao i na heterogenost objekata
koji se poj-avljuju, u ovom prik.azu uzeti su u f!a!!IlO tpokuctverui. predmeti
i posredno ili neposre<;lno uz njih vezana meka roba, pokrivaCi, joastuci, sagovi i
prostirke, dok orijentalna odjeea, naidt i oruzje koji se tu pojavljuju,
temu za obradival!lje.
Lj. Pregled umjetnosti u Dalmaciji, Zagreb, Hrvatska,
1952, 11.
2
Od interesa podact u inventarima djelovima turske jer se njima
u dosada koriStenim izvorima - na:jce5ee -'-, uopce ne govori Hi su sasvim uzgredno
spomenutl. Prema arhivskim navodima m.oze se ..akJjuciti da su neki dijelovi turSke nOOn.ie blli
i mvar mode u Dubrovniku, na:primjer turske kape, turske mar.ame mar.amice, i
turska dugmeta, jer se u inventarima cesto pominju.
8*
116
Verena
Trgujuci turskoj teritoriji Dubrovcani su kupova!li i dnnosili u Dubrovnik
proizvrode turskog zanatstva. Clanovi dubrovackih koloniJa i 111jihove porodice bora-
veci dulje vremena u turskim gradovima prihvatili su mnoge obiCaje tu:rskog stanov-
nistva, mventari njihovih kuca obogatili su se predmetima zanatlija!
Mnogi od tih inventa;ra smrti. vl:asnika preneseni su u Dubrovnik, clanovi poro-
dica vracajuci u grad sv. VI<a!ha, d.onosili su pored orijentalnih predmeta i mnoge
navike steeene tokom svog Zivota na strani
Turski politiCki i orgarii mrske vlasti darivali
DubrovCan.e praizvodima turskih zanatlija i majstora umjetnika. predmete
d.onosili i tr.gavci sa Orijenta, pored standardne za proda1u, im za
Iicnu kao odjeea, nakit, skrJnje i kovcezi, cilimi, pokrivaei, svijeenjaci i
drugo, sa kojima dolaze u tje5nji k0111takt dubrovaOki gradani.
6
gotavo nepre-
kidattJ. dodir sa turskim i Prijentalnim .predmefu:na . mouaa. utic31ti i na ukus
gradana, Cesta u korist tih proizvoda, karo sto mogao davati i poticaja
V'a&im za.natlijama da Vitl:eno primjene pti izradi svojih rU!lrotvmina.
podaci iz inventara domova, gdje se pored predmeta orijentalnog pori-
jekla pominju i takvi ilwji su turski neki orijenJta.lni. naCin.
Navod:i. orijentahiim predmetima iz kucnili inventara opci pre-
gled kojim se danas raspolaZe tr.govanju s u renesansnom
oni govore tome :kaJko se .pored trgovine I!ill koja obuhvaeala
i tipizJranu cije cirilruliranje registrirano u knji-
gama odvijala i .trgov.ilna na ma!lo, a:klti1p.a repu-
pojmom :tnerceria bez
specifikaci.je objekata koji su bili predmet tog trgovanja.
Sitna sa bliskog Orijenta i turskog Balkaria za
javlja se gotovo zastoja periodu koji uzet u razmatranje, to j.est od paeetroa
XVI stoljeea do 1667 godine, kad poslije grada od veli!kog pottesa u sarokom
z.amahu paeinje period i potrebe .gradana za orijentalni:m predmetima
su opadanju. Neki od .tih predmeta 'kroz ci.tavi renesansni period, dak
drug nalazimo samo odredenim., kraCim vremenskim Tako na
primjer. XVI zlatno doba za turske luksuzne pokrivace za krevete.
taolni keramicki ;pr.oizvodi javljaju se u XVII stoljeeu, dok se na tursko
pasude stalno nailazi kroz Citavi period koji obuhvaca na8eg is:J.teresa.
znaCilo da neki predmeti preteZno za ukras, dok pojavu uslo-
vila sva'k<Jtdnevna sto se odnosi na posude, izradeno od Da
1. Dubrovnik i Turska u XIV i XV veku, Beograd,.SAN, 195'2, 308.
Tako se na ,prJrojer u stvari stonskog trgovca Fmnjie Franjjnog koji 1534
godm-e umro u Sofijl, porninju turski predmeti, Div. canc. 121, 241' 242; dubrovack.i trgo.-
su u Ugarskoj; turske predmete lroristill i u svom domu. !nventar
SumiCiea turskim. zanatskim proizvodima, Div. cahc.
151, 1&-16 t. . .
1. Booic, cit., 308; Hrabak, Proslost Pljevalja dubr.ovackim
dokume.ntima do pocetka XVII .stoljeca, Isto.riski zaplsl, god. VIII, knj. XI, 1-2,
Cetinje, 1955, 35.
6
Prema dokumentima iz zadarskog Arhiva u spiskn turskih \;rgio'vaca I);!OiiJiinjU se
medu.ootalim stvarima cillmi, oopeti 1 svijeenjacl, N. Fillpovic, Nekoliko dokumenata
trgovini za vrijeme turske vladavine u nasim zem]jama, Prilozi, Ori-
jentalhi 'institut, Samjevo, 195'1, II, 73--75; ovaj primjer citira da su to bili
proometi k<Jije su turski trgovci nositi prilikom trj:toyanja na stranL
117
potraZ!lja za tim objektima bi.la u renesaJnSnom Dubrowriku zaista velika, potvr-
duje i pollrusaj oonivanja poduzeca za: XVI sto1jeca u
MO!Ze se pretpostaviti i to da su predmeti kooji se rijetko jav1jaju u inven-
tarima vi8e s1ueajem dospjeli u pojedinu kucu, - mOOda kao rezultat licnog kontakta
izmedu inventara i nekog ko neposredno proi-
zvud.e turskog na tu.rskoj teritoriji, - dok se prema cestim navodima za
mOIZe zak1juCiti da su O'bjekti sta1ne trgovinske razmjene izmedu
i
Osta!li orijentaani predmeti koji se jav1jaju sa drrugih is1amskih
kao na primjer iz egipatskog dije1a osmanlijSkog iz rjedi su,
ali inventarima opetovani navodi njima, ipak ukazuju na izvjesni kontinuitet
koriscenja u domovima. Sasvim s1ucajne pojave su predmeti
porijeklom sa dalekog Istak&
8
U inventarima navedeni orijenta1n1 predmeti n.ajcesce nemaju opisa, mjera i
p.rocjena Prema epitetima turchesco, a1exandriino, morescho
itd., doznaje se za- njihovo orijimtalno porijeklo za Orijent tehniku
rada. U <YVom prikazu ti su predmeti podije1j:eni. gr:upe od kojih prva obuihvaea
pretemo sitnu blksuznu robu od raznih u drugoj meka
roba, tO jest tekstilne izradevine, dok su radi heterogenooti i obl1ja podataka po-
sebnom grupom obuhvaceni sa.govi. i prostirke. Prema tome materijai na- koji se
naiSlo, prema sljedecim poglavljima: '
1 u t i k r i k v z i, r d m t i d k z i e-
t 1 z m 1 n s u d
Pokrivaci za krevete, ja:stuci- i vezeni stolnjaci,
III Sagovi i prostirke.
se iz .goa-njih navoda vidi, u inventarima se pojavljUiju istocnjacki
predmeti manjih dimenzija od raznog materijala kao i tekstilne izradevine, sto pot-
puno odgovara karakteru ku.Lture na Orij.entu, gdje kabastog, rnobilnog
namjestaja gotovo i nema, mek.a prevladava.
Orijentalni iz renesa'l15Ilog perioda u nisu se saeuv.ali.
svojoj strukturi veCina tih objekata podlozna propadanju. i svojom
su i sitnim dimenzijama kao predodredeni da se prenose, ili
Katastrofalna 1667 godina velikog potresa takoder odlueujuca za
predmeta u DubrovnNtu, jer su tom mnoge kul:e izgorjele,
s :njima i objekti, koji su za nas ovdje od posebnog interesa. U toj sti godini naj-
veeim dijelom propali i zanatSko-umjetnicki proizvodi dubrovaCke renesanse, koji
se u velikom pom.inju u inventarima XVI i XVII kojih danas u
Dubrovniku gotovo viSe i oni predmeti :od veee vrijednooti koje
ipaik po5tedfla katastrofa iz 1667 godine, vecinom su rasprodani toikom XIX
stoljeea, u periodu ekonomslrog i 'kulturnog propadanja Grada,
7
D. Ro-ller, Dubrovacki zana.ti u XV i XVI Greoozagospodarsku
povijest Hrvatske, knj. 2, JAZU, 1961, 105--,6.
8
Na predmete porij.eklom ilz i In dije 'na!l'.lo se svega ednom i to u xvir sfx>lj ecu
invoota.ru fra za koga se da Qavaliero or(lme
di ChrimO, Div. de furis 58, 24'-&1'.
118
Verena Han
I
KORPE 1 KOVCEZI, OD
1 l'OSUDE
U dubrova&im kuCnim inventarima XVI i XVII stoljeea pominju se male
k u t turskog ili maurskog porijekla, scatola. Navodi kuti-
jama su cesti i ne pretstavljaju neku orijentalnu specifiCnost. Ima i:h koje poticu
sa IstOik.a, kao i onih koje su dospjele Dubrovnik iz zapadnth zema1ja. U kUituri
stano;vanja renesansnog perioda u EvrOJPi kutije 1. kutijice igrale su znacajnu ulogu,
i su ustvari najmanja varijanta tada v<!Znog pokuctvenog predmeta,_ skrinje.
U Dubrovniku one su slu:Zile za spremanje nakita,
10
ukrasa za glavu,
11


raznih sitni-ca, pisama i almta," trgovackih i raeuna.'" Za mnoge popisivaci
inventara navode materijal od koga su izmdene i naein kaiko S\1 an
vjerovatno sl-ueajem, takvi su opisi kod skrinji-ca-kutija orijentalnog porijekla pot-
puno izostali. Zna se tek da ih svblom.'" Prema primjercima <tur-
skih iz XVI i XVII koje se cuvaju tt carigradskitn muzejima'
6
moze
_se pretpostavtti su i one iz Jsto:g vremena od kosti, metala
i. drva koje slikano, obloZe:n:o te<kstilom ukva!eno inkrustacijom i da su
bile zanataki dotjerene. Vjerovatno da su ilh uzimali za UIZOr,
jer se u :iin.venta'l"ima poiiili!nju i takvle, koje su raden.e na turski naCin.
17
Pored tu:rskih i kutija u inventarima se pominju t i,'"
korpe ili kovcezi, koji su u kuCi za spremanje predmeta ili prilik:om putova-
nja. S-epet rij"ee turskog porijekla aroja oznaeuje korpu, o!nda predmete
od trSke i1i siblja izradene tehnikom plete.nja.' Pojam sepet obiljehva i kovceg
koZcim. u inventai:ima pojam se koristi vjerovatno u svim
nav:edenim znacenj:ima. Pominju se sepeti bez oznake fun:kcije i materijaJa od
koga su

za neke se navodi da sti slu:Zili za spremanje odije1a,
23
' kod
Vna scatola turche;ca (1597), Div. canoc. 186, 200; vna scatolino tui-c!i.esoo (1594), Div. de
forls 2, 133; due =vtole mornsoche (1562), Dlv. ocanoc. 149,,18 t.
1
0 Prlmjera .da kutlje maJ:e skrtnjree kor!Stene za spremanje nakita 1ma dovoljp.o,
na'Vest samo neke: vna cassetta ta-rsliata de anull (1567), Div. <:an<:. 14!4, 3' t; vna scafx>:.
letta d'osso (1588), u kojoj, smjeSten ooklt, Div. oan'C. 176, 53' t; !n vn schatolino turehesc<J.,
nabralja se nak!t (1594), Dlv. de forls 2, 133.
11
U o;poruel Franwe, J!ene pokOjnog Ostoja Mllatovlca lz 1527 @Jdine na.vodi se: item
ho vna. chasetta plreola, !n dove ho ten uto 11 ornamentl deocapo ... , 34, 165'.
1
2 In vna' cassetta de nugaro navode se prired oofJalog 1 IPIOJ.wsevl (15'04), Dlv. ocanc. 97, 117'.
13
V:na ocassetina dl nooe enfi:<:) dlv-erse (1563), Div. ocan<:. 151, .n'
" Vna oon scrltture (1553), Dlv. <:anc. 138, 3 t; vna <:asSefJa dl nogera ptcpla
con.certe scrttture (1'500), Dlv. ocanoc. 167, 22' t. ' .
16
Vna oassetta de da (1503), Dlv. canc. 96, 69; u jednoj se oponrel
scrlgneto u kome su smjeiiteni ral!unl i trgJovacke knjlge (1515), 31, 157.

Vn cassetino alla tulx:heJca- Ia.uo.ra<to dl seta (1625), Div. de :toi:!s 43; 158. .

10
Arseven, Les A"rots Tu.rocs, bez godine ttdanja,
flg. flg. 717. , .
. 1
7
Vna. ooa<toL!a alla turchesca Div. de. for.iS 42, 78'; vn forzieretto el1a turehescha
sernto (1650), Div. de foril& 78, 72'.
1
8
vn tureheisoo (1623), Div. de forls 41, 57; vno sepet (1624), Dlv. de
forls 4!3, 61'; vno sepet turehescho (164!1), Div. de forls 63, 177.
10
-Irony-Iz, Turkish-Engllsh Dioctionary, izdanja),
sub voce: sepet.
1
2
Kelek!.an, tstambul1928, vooesepet; seped.
21
Vldl bllj!)Sku '18. .
22
voo_ :sei)eito !;le dlwrsi (1S73), Div. ocan<:. 44 t.
119
nekih se posebno istiee da su od koze. Rijee sepet stekla :pravo gradanstva u
inventarima i se i u slueajevima kada se ne nav.odi porijeklo
predmeta." Sa znaeenjem kor:pe ova se rijec saeuvala u govQI'U na terltoriji
dubrovaCke Republike sve do danas.
Isticano da su iz 'Durske za Dubrovnik uvozene pored sirovih koZil i izra-
devine tog materi)aJa. tome nas, medutim, podaci pokuetvenim pred-
metima iz inventara ili nikako ne obavjetavaju. U popisima se
nailazi' rui k0zne jastuke, .na zavjese i zidne tapete na pokrivace za
krevete, na skrinje d k<J!Zom a-li se gotovo nikad ne navcd!. da
su to turski proizV'Odi., niti se na osno.vu cesto oskudnih opisnih detalja moZe
odrediti njihovo tumko porijeklo. Naprotiv, prema terminirna koji se 'k:oriste za naziv
koze i za tehnicke postupke njenog ukra5avanja, moi!e se pretpostaviti da se radi
izradevi!11ama koje su pretemo uvo:iene sa Zapada.
21
potvrduju i fragmenti
dekoratiV!11o 'koZe iz XVI i XVII stoljeea, - dijelovi zidnih tapeta i jastuka
-, saeuvani u fmnjevackoj Riz!11ici u Dubrovniku.'
8
Iako neki njih pokazuju
islamske ellemerute u ornamentix:i, oni su nesumnjivo proizvodi evropskih za!11atlija.
U razdoblju od 1500 do 1667 god.Jne, u inventarima koji obuhvai:aju oko 200
dubrov.a.Ckih kuca, svega se nekoliko puta ponunJU t u r s k i k z n i r d-
m t i z k u n u u t r u. Tako pokrivac za krevet, koZne torbe za
metalne vrceve-mastrappe,S
1
kovceg. od koZe zvan giamadan, te okrugla sagrenska
kma za stol. Uz .navode predmetima nema opisa na osnovu lrojih se
moglo zakljuciti njihov izgled i tehnicki postu.pad!: pri ukra5avanju kore od koje su
izradeni.
ranije navedeni kO<Zni stolnjak u stvari sofra, jer to i prvotno
znacenje tog pojma. KoZna sofra pominje se u inventaru duhr'Ovackog trgovca Su-
micica koji umro u Budimu. S'Ofre koje se navode u kucama nisu
opisane kao koZne, ali se moZda moZe pretpostaviti da se u tim radi
koZniro stolnjacima. Ostaje vjerojatnoo!; da pojam sofra znaci i okrugao stoeic,
koji 'koo nas u upotrebl u krejevima, !koji su nekad bili .tu:rskom upravo:m,
OSkudni podaci koZnim predmetima turskog porijekla koji su koriSeeni u
dubrovackoj kuci, dozvoljavaju zakljucak da pored trgOvine kozom koja se nave-
Vn sepetto de cuo! Div. canc. 159,
" Pored dva vec c!t!rana podatka u 22 ! 23, dooaju se ! ove: Vn sapeto
bianco (1589), Div. canc. 178, 40; vn sapeto (1591), DiV. canc. 181, 38.
tome autor ove .studije skuplo podatke. Pojam sepet nala'ZI se 1 u Vukovom
S r k m R n i k u, 1818, sa znacenjem kotarice.
"" I. Bo!il:, cit., 300.
"" V. Upotreba dekorativne dto:le u renesansnom .Dubrov-
n i k u, Ana1i Historjjskog l.nstituta AZU; god. :rV, 1955, u tampi.
27
Isti, cit., u stampi.
'" cit., sl. 1, 2, 4, 5, u Stampi.
28
Istli, cit., u !itampi.
vna cO\!)Iel'ta de de oovame (1534), Div. canc. 1:1.1, 22t.
1 item vna turehesca in vn sachettO di (1562), Div. 1119, 18't; doi
sa-chetti alla turchesca de oorame de (1503), Div. canc. 97, 14'.
32
vna valisett.a di corame detto gtamadan (1666), Div. de foris 102, 200:
.., vn ooro di roto per tavola turchesco (1591), Div. canc. 181, 32'.
vna rofra di ooio turcheooa (1565), Div. canc. 151, 15t .
.. vna rofra g'rande (1647), Div. cre foris 72, 262'; rofre pommju 1 u lopudskJm kuenim
invental'ima>, N: BeritiC, r ilo g zna v n u lopu d s. k k xvi sto 1
/Ulaoli l.nstituta JAZU, 1954, 008,
120 Verena
liko odvijala preko DubrOIVIlika iz turskih krajeva, ogralricena potrafuja za
turskim kofuim za opremu kuce, ia'ko koza u te svrhe tada mnogo
koriscena. Cini se da su i 8pa<hjolske pozlacene ko2e, cori d'oro i guada-
na viSe kupaca u "gradu sv. Vlaha, nego kofua: koja nije
u toj blla d.ek:orativna: Prema arhivskim u viSe su
trazeni tUrski odjevni predmeti od .koze, kao pojasevi, torl?e, cipele, 9<iD.osno cizme
i drugo. <
Prema bi:'oju u inventarima pomenutih predmeta 'Oci metala turskog
porijekla, najce8Ce posuda, se pretpostaviti da ta vrst robe zivo priticala iz
krajeva u Dubrovnik. m"etaln"e predmete nalazim<J u XVI i XVII
stoljeeu u dU:brdivaekim kucama svdh stale?a i kod gradana raznih zanimanja, u
pravilu u domovima zlatara. Preinil arhivskim podacima, potrosnja turske metalne
robe hij"e .ogranii!ena sa:mo na Dubrovnfk, nego sil koristili i stanuvnici drugih
mjesta na <
Predmeti su veeinQIIIl od ponekad kalaisanog, nelki su od kalaja, sre-
brnih gotovo i nema, dok se zlatni poziaceni uop(:e ne pommju. Popisivaci
inve11tara nazivajU ih. U najvecem bro}u slucajeva turskim nazivima i obi:ljeZavaju
pridjevima turchesco i1i moresco, da njihovo orijentalh<J porijeklo. 'fukom
vremena turski nazivd. toli:ko se odomacuju, da su koriSceni i onda, kad se predm:et
ne oznacuj"e kao turski, neki od njih su se zadrZali u Dubrovniku sve do danas.
Kako su turski nazivi za posude brojni i vezani uz odredene oblike koje
uslovila i namjena tih predmeta, u inventar.ima se navodi i materijal od
koga su izradeni, to arhivski poda-ci daju dosta ja:snu.sliku tuxskom metalnom
posuau u kuCi XVI 1 XVII stoljeca.
Posude turskog porijekla koje su koristbli Dubroveani bilo vjerojatno sasvim
i od"redeno za dnevnu upotrebu, j.er se uz naved'ene predmete ne kaze
da su na neki na& ukra5eni naroCito obradeni, iako je<to tnace prilikom inven-
tiianja praksa popisivaea. posude metala najce5ce se nalazi u kuhinji,
1roriSceno i za izno5enje jela. Paminju se tepsije,S Cinije i canc1,<'
sahani od kalaja,< tanjuri i pl/J!dnjevi od bakra, poneki od srebr,a.< Od posuda
za vodu navode se veHki i mali vrCevi ba:kra koji su nazvani
.. v. clt.,\u 1itampi.
37
VMi" tame N. Prllog l<J[Judske kuce XVI AnaJi Hlstor.
instlt. JAZU, 1954.
38
na primjer pojam <imbtik.
'"" dul tepsie de .rame turchesche (1500), DiV. canc. 99," 27'; vna te:!:sl.a de ramo, vna tepslia
(1500), Div. canc. 100, 4t; otepsie de rnme No 4, vna et tre grande {1500), Dlv. canc.
145; tapsei de rame turchesche n nove (!519), Div. "can<:. 108, i8't; due tepsie d! rame granc:Ie
turchesche, peps!e di rame p!zule turchesche (1526), Div. canc. 114
1

10
cl!nie tre" .alla turchesoo adoperate, Div. 176, 96t;
" vn chlnac di rame "turchesco (159lj, Di v. canc. 182, 59.
12
di (leOO), biv. de fods is, 192.
u sei pdaitti alla di rnme (1599), Div. canc. 38.
''1" tasso turchescllQ dt rame fomllfx> con pezze no 14 (!557), Div; canc. 12't;
tassi di rame (1566), Div. canc. i 7&, OO;t.
item voo tazzetta d<'argento aill<i (156'2), Div. canc. 100,
Orljentalni predmeti u Dubrovniku
121
mastrappa,< lroja rijec ria arapsko porij<eklo.
47
Ma5trape su vjerojatno
za putovanj'a, jer se uz njih navode i torbe.'
8
Bakreni vreevi cesto su
kalaisani,'" pominju se i srebrni.
su taikoder od bakra, se XVII Opisnih detalja
nema, ali kaJro pnjam ibrik vezan llZ pQSudU odredena oblika ikoja stoljecima nije
Inijenjala svoj oonovni to jesan izgled i namjena predmeta. Bilo
koji radeni i na turski na&." tri, pQ opremi i skromna bakarna
medll predmetima stare renesansne franjevacke apoteke
niku, danas izlozena u samostanskoj Riznici, iz vremena na5ih arhivskih
.
Siroka pQSUda koja se navodi kao bacile, opisuje kao turska,
slllZila za M'OZda rh dwbrov'acki zanatlije jer se pQminju
takve posude radene na turski nacin.
Navode se i n;ozevi sa srebrnom drSkom i kao i dZepni


Pominju se tintarnice" takve koje 81.1. radene tim

Pretpustavlja se da izradene od metaLa, iako se to u inventarima
ne pominje, ali se na osnovu jednog podatka iz inventara
dubrovac.Irog trgoV<Ca SumiCica Budimu, gdje se havodi da turska tintarnica od
metala. MGZda u diviti, iako se ta rijee u inventarima ne pominje.
I rasvjetna tijela dubrovaCkoj kuci bila su ponekad porijekla. U
XVI stoljeeu se lanterne i zeljezni ferali, radeni na turski nacin,"'
vno bochal de rame grande, piocolli turcheschi n 7 (1504), Div. canc.
97, 118; bochale turchesoo per candele dentro (1557), Div. canc. 143, 12't; item vna
mastrappa turchescha in vn sachetfx> di coro (1562), Div. cane. 150, 18't; vn turchino di
rame, Div. canc. 176, 57t; vno bi>chal de rame turchescho (1004), Div. canc. 97, 230'; vn
turchescho zoe mastra.;a picola ln vna borsetta DLv. 102, 4t.
'? Hony-Iz, sub voce Kelekian, swb voce u Vukovom Sxpskom
Rjeeniku, 1818, sub voce ma5raf.a navodi se kao sa drskom ansatum).
Vidi biljesku 31, 46.
sei alla stagnati di rame (1500), .Div. canc. 147, 140'; tre
de rame stagna.ti (1511(1), canc. 100, 4t; sei de rame stagna.tl (1ii19), Dlv. canc: 108, 16't.
00
vn di arzento (1580), Dlv. canc. 167, 1i!8t; dua
schi d'a,rogento (1666), Dlv. de foris 100, 186'; vn co.perchio d! mastrappa d'argento (1588), D!v.
canc. 176, 54t.
.
61
Dua imbrich! di rame (1618), Div. de foris 37, 109'; vn imbrich (16411), Div. de foris 62,
184; vn (100), Div. de forls _73, 204; vn.imbrlcho di rame (1658), Div. de foris 90, 273';
vn altro. imb.r!cho di rame p!colo (1658). Dlv. de form 90, 274; vn et altro plu piclolo
(1684), Div. de foris 100, 113'.
vno ibrich turchesca (1636), Div. de foris 55, 277; vn lmbrich alla
turchescha (1666), Div. de foris 103, .96.
03
vn baciie turchesco (1847), Div. de fo ris 73, 204 .
., vn dl rame alla turchesca (10411), Dlv. de foris 63, 177'.
vn paro di cc.ltelli turcheschi con la. gua;i.na fornita d'argenro et sua catenella (1562),
Dlv. canc. 15:0, 16't; vn coatello turchesco (1580), Div. canc. 167, 106't
60
quatro temperini ala turchesca (1625), Div. de foris 43, 174.
57
vn Cf!:lamaro lungo turchesco verde (1616), Div. de foris 32, 152; dol calamari turcheschi
(1666), Div. de foris 102, 199'.
60
vno calamaro grande alla turclWsca (1847), Div. de foris 73, 202.
vn calamaro di Jaron turchescho (1565), Div. canc. 151, 15t.
00
latema. vn:a uecchia (1520), Div. cam.c. 114, 13't; vna lanterna turchescha,
Piv. 114, 13't.
61
vn feral di ferro ail<>. turchescha Div. can:e. 154, 59't.
122
Verena Han
koji su sluZili za noone izlaske. Turski svijel:njaci, koriseeni za rasvjetu kuce
nazivani su chiarach, oyrago, ciraohio zirach,
62
bili su izradeni od bakra.
njihov izgled potakao i dubrovaoke zanatlije da ih opona5aju, jer se pominju
svijel:njaci radeni na turski nacm.
brave ta:koder su dono5ene u Dubrovn1k, ondasnje zanatlije. su ih
po:draiiavale. U dubrovaCkog kovaea Vwkiea pominje se 1565 godine una
serradura alla turchesca,"' takve su brave stavljene i na skrinje. Kako kovacki
i zanat veoma razvijen u XVl stoljecu u Bosni i Hercegovi.ni,"
6

putopisci !sticu i turske brave u N'Ov<Xm Pazaru,"
7
gdje bilo i Dubroveana,"
8

nije iskljueeno da su one iz ovih krajeva izv>Oiene za Dubrovnik.
U lopudskim i kucnim inventarima nailazi se i na metalne predmete
maurskog porijekla,"" takvi .prema izvorima koji su ispitani., nisu nadeni
u Dubrovrrik:u. medutim n'e znaci da ih nije i ovdje bilo, cli tek kao slucajne
pojave. metalni predmeti gotovo se redovno pojavljuju u inventarima., na
osnovu cega se mOOI! z&kljuciti da ta vrst robe, izazvana naiSJ.e na Siroiku
primji8'Ilu u dubrovaCkO'j kuc.i XVl i XVII stoljeea.
Na teritoriji Republike nailazi se poeetkom renesansnog perioda na k r a-
m i k r d m t r i f n t 1 n g r i k 1 U mventaru kuce. brijaca
Lovre u Lopudu navode se u 1516 .godini zemljani pladnjevi iz

Sliena
pojava u istom mjestu u jednom inventaru iz 1525 godine.
71
Takvi
podaCi za Dubrovnik u XVI stoljecu nisu nadeni.
12
Tuniski veliki i mali
zdjoele i vreevi pojavljaju u dubrovackim kucnim inventarima tek u XVII sto-
ljel:u.'" I&ko se ne materijal od koga su izradeni pretpo5tavlja se da ovo
tunisko posude, koao i ono koje se na'VO<li za Lopud, od zemlje.
poznat keram.i.Okih proizvoda vec od XI stoljeea, ta a!ktiv-
nost nije SV'e do nasih
62
vno ch!a;rach de oome turehescho (1508), Div. 100, 145; vno cyrago de rame
turehescho (1519), D!v. 100, 16't; turski ciroci se <pominj.u 1 u lopudskim kuCama, N. Beritic,
c>t., bilo ih 1 u Stonu: Item vno zirach turehescho candele (15211), Dlv. canc. 114, 34'.
03
item vno clr& aUa tureh!esoo (1565), Dlv. canc. 1:5.1, 16.
61
Dlv. 151, 74'.
66
Medu Franj;e koji o!IOJiio u AlekOOndrijd <pominje se 1500 godine
jedna skrinja koja se zatv.amJa tu.n!kim kl]ucem odnoon.o br.avom: vna sua cassa la qtiale
serata cum vna chiave al1sJ turehescha, 87', vjerovatn<> da. tu skriniu
revic donlo JZ Dul:xrowJ.!ka kao dio svog prtljaga,
.. Gradska prl vreda. i esnafi ti Bosnl i Herce-
govlnl od 1436 do 1851 godlne, Ist. dr. God. I, 1949, Sarajevo, 188.
67
vidio 1530 godine pored ostale robe na u Novom Paza.ru
turslre brave: luchettl alla turehesca di ogni manlera, piarlo di Vlagg!,o" Venezla 1856, 2n.
60
Dubrovcant u juznoj u XVI stoljecu, Glasnlk
skopskog druStva, VII-VIII, 1930, 199.

69
vna de :mme moresca, N. Booitic, cit., dok. II, 5'05; Broklta alla morescha
(15'09), D!v; de Stagno, 20, 191.
1 piadena de tuni$!, N. Beritic, 02). cit., 504.
71
pladene de tunese di terra dlece-lo, N. Beritlc, crt., 5'00.
72
Pretpostavlja se posuda 1z bllo u Dubrovniku u XVI sroljeeu,
a!i da &lueajem ono n! u jednom inventaru nije zabllje2ieno. Ova se pretpostavka osniva na cinje-
nici taJkvo bllo u<potrebl;javano u drugjm gradovima na terenu
73
.piaJtti di Tunis turehesche (16i2), Dlv. de foris 24, 149; tre bochall grandi vn plzolo
di 8 para scodele di (1009), Div. de foris 1>1; 65', .vn,a 6C1lde1a d! grande
(1647), Div. de foris 72, 262.
71
G. L'Art l'IsJam, 19411, 176.
Orijerutami predlnJ.eti u .. -
123
Ne 200 se da li u arhivskim dokumentima navedeno tun:is1ro zencljano
posude bllo naroeito ukra5eno, ali vjerojatno da se neeemu odvajalo od onovre-
menih tu.rskih keramickih pr.oizvoda, Sto se moglo zakljuciti na osnovu podatka
nadenog u kucn'OIIl inventaru iz 1651 godine u 'Naime, tu se pominju tuniski
vrcevi i tanjuri iz Carigrada: znaCilo da ovo posude potice iz Tunisa, pro-
davwro u Carigradu ili radeno u tom gradu, ali tuniSki nai:in. Sva:kako
da ovi navodi dozvolj'avaju da se pretpostavi da su ti predmeti ipak na neki naCin
bili specificno obiljeZeni.
Prema inventaru iz 1565 godine u kome su popisane stvari iz ducana i kuce
vec ranije pomenutog dubrovackog trgovca Sumiciea koji poslovao u Budimu,
vidi se da u njegovom ku6anstvu koriSteno i posude od majolike:
zna.Cilo da ta vrst robe i u XVI stoljecu bila poznata na Prema
skim podacima za DubrovnJk, tamo takvi predmeti j'I!Vljaju tek u stoljeeu,
.posebno se istice kerami&:o posude iz Carigrada.
77
Navode se zemljani tanjuri i
zdjele,'
8
negdje se ponrinje samo earigradslro porijeklo posudia, ne se niSta
materijaJ.u od koga su navedene zdjele, plitice, tanju.ri i izrat'leni.'" U
jednom in.ventaru iz 1664 godine n&brojani su carigradski tanjuri sa
reali,
80
dva od njih izrat'lena su od m'l!jolike. Veliki tanjuri i vreevi od
majalike pominju se 1666 godine u kuCi dubrovaokog Luke Zainan1e..
Arseven zabilje2i.o da su u XV stoljeeu u Carigradu radile keramicke
radionice,S" aJi nij.e poznata njihova kasnija aktivnost. MoZda su -kera-micki predmeti
koji se pominju u inventarima samo nabavljani u Carigradu i toga obilj.eZeni
ka:o earigra:dski, u stvari su proidukti radioni'Ca koje su djelov:ale u drugim
mjestima Carevine. potieu iz tada znacajnih maloa:zijskih lreramiCkih centam
Iznika E;utaihije" od kojih prvi. 1"8ddio i za sultanovog dvora, drugi
poznat zbog proizvodnje keramiCkih predmeta za kucanstvo. Na .osnovu ove
pretp:ostavke moglo se protumaciti i zna.Cenje pridjeva reaJ.e koji se jmrlja uz
neke na'V'Oide carigradskim koji su moZda bili slicni proizvodima, odre-
denim za sultanov dvor, rat'leni u lzniku. Kako su ostali orijentalni kera:micki
proizvodi na koje se naile.zi u renesansnom Dubrovniku preteZno korisceni za .stol
75
sette si 'IIunlso di Oolllstantl:nopoli, vndeci piattl .mezzani di Oostantinopoli, dua
pl&tti di di Oostantlnopoli (1001), Div. de focls 85, 122.
"' vn di. maiolica. dua piatti di alla (1565), Div. canc.
.
77
vna sOOdella di Cost&ntinopoli (1616), Dlv. de foris 32, 158; plitize constantinopol:iJtane
(1627), Di'V. de forls 46, 112; 14 piatti ConstantinOt;:olitani, 5 scudelle di Constant!nop&i, due
di Constantl:nopoli con le ooperte, vna scudela grande di tre J;>ocari di
Constantinopoli (1629), Div. de foiris 48, 64-65; tre platti da Costantinopoli, clnque sottocoppe
de Costantinopoli, cinque piatti plzuli da Costantlnopoii, sei soodelle da (1630),
Dly. de focls 50, 221'; vn altro piatto QJdocolo Constantinopolitano (1666), Div. de foris 103, 92'.

78
Vidi bi1je8ku 77.
711
Vidl 77.
66
due p!atti di Constantinopoli, Div. de foris 100, 114'.
81
piatti due di -ma.iolica. de Consta-ntinopoi).e (1664), Div. de foris 100, 12'.
82
Tre -piatti grandi di nia.iolica, vn Canstantlnopdlitano (1666), Div. de forls
1(12, 203'.
83
qp. cit., 151, 155,
81
Lsti, cit., 155, 158, 162.
65
I-sti, oit., 162 .
.. oit., 162.
124
Ve:rena Han
i porijekla, :moZda su neki od njih doista radeni u radioni-
cama koje su blle poznarte vrsti robe, kaiko vec
i ranije navedeno. No kako se ni jedan od tih keramickih predmeta,
nam jre danas poznato, nije s:arcuvao Dubrovniku, i oskudnih arhivskih
podataka, pitanje njihovog porijekla ostaje otvo:reno. Prema arhivskim
i.Zvjesna samo cinj.eni<ca da su turski i orijentalni proizvodi bili
korisceni u XVI .i XVII u i dru'gim mjestima na teritoriji

Uvoz keramicke robe u Grad iz,azv.aJ.a potreba, jer pomanjkanja
kvalitetnre zemlje njregovoj okolini loncarstVo nije imalo uslova za razvoj.
87

orijentralnih donoseni i talijanski proizvodi te vrste iz Venecije i


It'
POKRIVACI ZA KREVETE, .JASTUCI 1 VEZENI STOLN.JACI
Dok popisivaCi inventara u kancelarijske knjige unosili
podatke sitnim predmetima sa Orijenta, mno:go. rjecitiji u na tekstilne
objekte. prvom turski k r i v i z k r v t se osoblto
cesto u prvoj polovini XVI stolj kance1arijski pi:sar vodi
od koga izradeni, cesto naJcin kako ukraseni, nekad cak
navodi velicine i vrijednost. Pokrivaci za krevete n.aziva.ju se ,copertor, copertore,
covertor, coperta, i coltra, koje pridjevi turchesco, moresrco ili
alexandrino njihovo orijentalno porijeklo.
zalozenim stvarima slikara Milovica se 1500
godine pokrivac od crvene svile,
89
ciji kvalitet blo gararnrcija
za novac. U 1501 godini navodi se pokrivac porijekla
u kuci od svile i vezen zlatom.
90
Jedan od najsku-
pocjenijih pokrivaca na koje se nais1o inven:tarima naden
iz 1539 gordine.
91
Ljepota pokrivaca zanijela popisiv.a:ce, jer ga sire
nego sta to inace oblcaj. U se kaz,e: vno copertore di eon fiori
d'oro l.avorato ale foglie stimato 12. Ovdje dva momenta od
interesa: vez kojim pokrivac i njegova vrijednost. Z1atni cvjetovi, izra-
deni ord listica, na veza, u XVI gdje
koristene tanke zlatn.e i srebrne plo.cioe za izvodenje motiva.
92
Procjena nave-
denog pokrivaca vi:soka na vr:ijednost ostalih, nista manje
predmeta kuci. Da bi se s:amo letimicno odnosi
vrijedn.osti obj.ekata u domovima XVI stoljeca, u vrijeme
kada izvrsena i procjena navedenog pokrivaca od 12 dukata, donose se
8
7 D. Roller, cit.,
88
Medu preve:zJern.a iz Venecije za Dubrovnik pominj.u se dodirci scordelle
et piatti di ma]olica u vrijednarsti Od dukata, (1571), Div. canc. 157, 27'; u jednom drugom
tov.a.ru ro.be, takoder iz Ve.necij!e, navode se piatti sc.ude!Le d'i (1573), Div. canc. 158,
67; u j1ednrom inventaru u XVII sto.ljeeu pomin]e se vna rplitizza g.rande Pugltse (1666), Div. de
foris lr03, 92'.
89
vnum corpertori:um robeum turchescum d:e ser1co, Tadic, G r d s 1 i k r s k
skoli u Dubrovniku XIII-XVI veka, Beograd, SAN, 1953,
90
copertore de seda 1auorrato con oro intorno (Jorn veluto rosso et
fodratode astari Div. canc. 95, 101',
01
Div. canc. 129, 33.
92
Arseven, orp. cit., 242.
pr,edlmeti u
125
nekoliki primjeri na koje se nais1o u arhivskim zapisima. Jedan turski poikrivac iz
istog kao i onaj skupocjeni, procjenj,en sa dva du:k!ata.
93
Crveno bojadisana
i skrinja iz V.enecije vrijedila dva ,dukata,
94
jedna napuljska dva i


Vrijednost neke maJle skrinjice s kosti jedan ,dukat,
96
isto
toHk,o jedna zma zavjesa zapadnj,1'1ckog porijekla.
97
s1tolica
koja stajala sali vrijedila

krevet od orahovine tri .dukata.
99
Ovo
pokaz'uju kako tu,rsko'g od dvanaest dukata
prela:zi SVIe do sa,da navedene pokuctvene predmete. vrsti robe su
ravni samo1 sliicnii p:roizvodi iz Tako se za tri nova pokriv:aca venecijanskog
porij,ekla navodi vrijednost otprilike pedeset

Pore'd bo:gato ukrasenih turskih pokrivaca za krevete pominju s'e i sik:romniji
istog porijeik:la, koji su na,jcesce bez opisa
101
ili se samo navode njihove velicine,
koje odgovar:aju i dan.a:Snj'Oj standardnoj veJicini dnevnih pokrivaca za krevet.
102
Uko1iko pomenut materijal od koga su izradeni, skromniji pokrivaci izradeni su
pamucnog ili lanenog p1atna.
103
U jednom s1ucaju navodi se turski iz
Kamenice(!).
104
Pokrivaci za izra,deni &U i u od turs:kog materijal,a ili na
turski nacin.
105
Pored pokrivaca turskog porijekla u inventarima se pominju aleksandrijs:ki
od svile/
06
ili talk.vi ikoji su radeni na maurski n,acin.
107
93
item vno stimato duc dua 2, Div. canc. 129, 33.
94
Skrinja za Stjepa:na Zamanju 1571 godine, Div. cal1Jc. 157, 27t.
95
Ntaolo de per vn.a cassa n:apulitana duc 2, 5 (1578), Div. canc. 164, 71.
96
Item unam cmpsulam osso estimatam pro ducato vno, Div. not. 100, 55.
97
item vno felso con figure vecchio stimato 1 (1539), Div. canc. 129,
33.
98
vno grande di noga:r.a el qu,a,le Serve ,per la tavoiLa in sa1la stimato qua.tro
4 (1539), Div. 129, 33.
99
vna 1etiera di nogh,a.r.a Stim tre 3 (1539), Div. canc. 129, 33.
100
le tre nove che sono fatte Venezia, costano duc (lbl2), Testa..:
31, 5.
101
coperto,ri tur<chesche boni sulle dicte casse (1504), Div. can:c. 97, 118; vno
(1'5104), Div. 97, 136'; duo oopertoria (15015), Div. 97, 23101; coper-
to:ri n 4 (150:7), Div. Cal1Jc. 1010, 2't; vna coJVerta de seta r.o,ssa
vno oovertore vechio vno a.ltro turchescho no:vo depento, (1506), Div. canc. 1010, 4 i 5t;
vno covertor Div. canc. 108, 3'; itd.
Navodi pokrivacima su ces:ti u XVI tako se d1aJ.je i
pominju.
102
vno lungo brazza 4%, largo brazza 4, sto znaci m
(1534), Div. canc. 121, 24t.
103
vna co:perta di 1ecto turchescha di te1a (1524), Div. 98, 53; vna coltra grande de
bombazina turchescha viviata (1518), Div. canc, 108, 15t.
1
()4. vna de chamnicha (1'50'8), Div. canc. 100, 145'.
10
" vno coperto,ve di veluro rosso usato furnito di taffta verde (1536),
Div. ,canc. 123,-20't; cov.ertori wsati, dua turchescha (1518), Div. canc. 108, 3't.
106
vna coJ.tr1a a1le:xandrina di setta J:"'SSia uerde Div. canc. 167, 106' t; Item
quas'i novo di Alessandria, Item altro d'Alesandria (1562), Div.
eanc. 150, 17'.
107
vn copertor di se:ta lauorato alla mo:resca in campo giallo con le liste intorno di
armesino imbulato Div. canc. 147, 140; vna felsata (1518), Div.
canc. 1107, lt.
126
VerenaHan ____________________________ __
Prilicno velik broj skupO'Cjenili pokrivaca za krevete koji se javljaju u mven-
tarima dubrovaekih .kuea drokazuju kako se u renesanse u posve--
Civaia vei.Ika paZn.ja opremi kreveta i da poneki njegov meki dio vrijedio vi6e
od kojeg drugog predmeta u kuCi.
Iz inventara se ne doznaje eemu su slt!Zili turski s t u L
1
"
7
MuZd.a su
kor.iSteni za sjedenje na skrinjama, klupama i netapec.iranim stolicama ili su bili
djelovi opreme kreveta. Osim navoda turskom porijelcl.u, popisivaCi .inventara ne
daju tim jastucima drugih podataika.
U jednom inventaru pominje se i turska v r u kojoj su spremljeni
razni predm-eti.
108

v z u XVI i XVII stoljeeu u svojoj klasienoj fazi, Jedan od
najjacih centara te grane umjetnosti tada Carigrad.
100
U to vrijeme turSki
vez takod'e'r mnogo cijenjen i u Evropi; njegov se uticaj osoblto osjetio na
kanu, u narodn'Oj umjetnosti.
110
I gradani cijene tu granu turske zanat-
sko-umjetnicke djela.tnosti, !ito se ol!itovalo i kod predmeta za ukras njihovih
domova, gdje vez, primjenjivan na krevetnim pokrivacima, dao toj vrsti
na.ro'Citu vrijednost. Kaiko se niO.Ze zaklJul!iti i:z arhiVSkih zapisa turski vez
ukra6ava.o i druge predmete, neposredno vezane uz.namje!itaj. T.aiko u oporuci neka
zena osta.vlja 1525 godine danas vee srusenoj dubrovaCk'oj c.rkvi sv. Vita veliki s t 1-
n k, gotovo dva m:etra koji ukra6en turskim vezom!
11

SAGOVI I
Od predmeta orijentalnog, posebno turskog porijekla u inventarima dubro-
vackih d'Omova XVI i XVII stoljeea najee!iCe se pominju sagovi i prostirke.
bila kojom se na trgovalo u DubrQv:zUkU i u trgovackim aktima Arhive
pominju se sagova koji su u turskim krajevima.
Upotrcl>a sagova i prostirki u kuci bila mnQgootruka, su za
pokrivanje stolova, ikreveta, skrinja i klupa,
118
stavljani su na pod i na pro.zore,
114
te vje5ani na Nawde se ka() tapedo ili tapeto, chilimo,, carpetta i carpe-
107 dul turcheschi novi Div. canc. 114, 13t; vn cusslno (1625),
Dlv. de foo:is 43, 177.
100
sacco gra:nde alla turchescha (1563), Div. canc. 151, 42t.
100
Arseven, cit., 242.
ist!, cit.,
111
Item laSso w a:ltra St
0
V1to di qualttro con turehesoo (1526),
X!!Stamenta 34,
112
balle quattro di tapeti, et nauia 24, 316; duas de tapetos (1507),
di cance1lariae 215. Na ove podatke upolliOrio me aslst. Fll. fakult.,
Beograd.'
11 vna ca11petta da tavoia, Dlv, canc. 149, 181; le due carpette del letto de lana portate
da ponente, Testamenta 33, 113; VDJO tapeto sopra la cassa, Div. canc. 108, 3 t; vna carpetta
wrgata sui Div. canc. 145, 67'.
1
" Ntgdje se u inventarimaJ izcll!ito ne nag].aava da tapedi koristeni
za pokrivanje medutim !P!"ema. primjercima gdje se nawde mjere, jasno da
prostirka od pet dUZine ne lii!OZe da sluZi. za namje5taja; .na primjer vna
call"Petta longa bz noua, Dlv. can.e. 121, 23t; Ima podatak.a, 1.ako riJjetko, da su tapeti kori-
steni za uk:ras na prozorima, sto u Italiji za v.r!jeme renesanse bio sirok:o rasprostranjen
obleaj. U jednom inventaru ka.Ze se: tapeti dua !n la camera cassa et alla
fenestra, Div. canc. 145, 66.

116
dui carpeble atorno camera, Div. canc. 129;
O:rljen4ami predmeti u
127
Iz inventara se ne m<>Ze da li ti pojmovi vezallli
funkciju, jer se svi podjednako
116
Prema tome razlike nazivima
nisu bile uslovljene primj.eilQIIIl tih predmeta, vec vjerov.atno
rada i materijaJom 1roga su Da pojmovi tap.edo, chilimo i nisu
sinonimi proizilazi iz &jenice da I(IOPisivaCi sva tri naziv.a: koriste u istom inven-
taru, cesto jedan uz drugoga!
11
Vjerovatno da se pojam tapedo odnosi na sagove
izradene od vune ili svile, izvedene tehnikom sto znaCi im lice .
sa runom. Odredeniji jenaziv chilimo,
118
jer se njime podrazumijevalo
tkanje, to jest sag Cije lice i nalicje bllo glatko. Takvo tuma:cenje daje i jedan
od popi:sivaea inventara, jer .kare vn tapeto.senza pello sia cllilimo.
110
Car:pette
neka vrst prostirki sliCne cilimima,
120
) izvedene tehnilrom tkanja, vjero-
vatno samo od tanje prede. MoZda one do danas
ponjav.cima i
Prema arhivskoj specifikaciji i na,vodima orijentalni sagovi, cilimi
i pq-ostirlke dubrovaekoj XVI i XVII stoljeca se podijeJiti tri grupe.
saC:injav.aju oni sa turohesco koji vjerovatno iz azijskih i
balkanskih podrucja turslke. Carevine. Druga. grupa obuhvaca sagove i prostia.1ke
koji obiljeZeni damasceni, caerini i aue:x.a:ndrini, cije porijelclo treba traZiti
mamelu&om, ,poslije 7 godine osmanlijskom Egiptu. Posehni problem
toj Sikupini pretstavljaju saogovi. s epitetom damasceni kome 'bl mjesto njiJhove
proizvodnje Damask, ali oni ustvari poti.eu iz !kairskih radionica sto k.asluje
Tr.eCoj prdpada>ju sagovi i prostir.ke maumko--5panjol-
skog porij.ekla, oznaCeni pridjevima moresco i barbaresco.
Iz gornjeg proizilazi da orijentalni sagovi i prostirke koji se javljaju u
kuci iz isla.mskih zemalja Sredozemnog bazena. Nije naden ni
j.edan podata!k da u Dubrovniku XVI i XVII perzijskih sagova,
koji cijeni i blJi u tadanjoj Evropi. Medutim, vjerujemo da
i ta:kvih iako ne mnogo, ali se moZda ne navode k.ao perzijskL Ovo m.i.Sljenje
potkrepljuju ne!ti opisi koji govore svilenim sagovima,. kakvi cesto blli i
perzijski onog vremena
121
i prostirkam:a sa .cvijetnom sarom S.to odgo-
varalo perzijskim motivima.
122
Pomen perzijskim s.agovima naden jednoj lopud-
skoj kuCi u XVII
123
u Vidi biljel!ke 113, 114 i 115.
'" Item dui altri tapeti usati.
dui <usa.ti.
dui cal'lpette Div. eane. 129, 63'.
Cinque tapeti frusti.
vn ehilimo frusfx>.
vna (11!06), Div. not. 131.
118
I sam naziv upueuje na o:rljentalno porijekj.o te vrste sagova.
119
God. 1627, Div. de foris 46, 113.
120
U inventaru dubrov.a.Ckog trgovca Sumicica u Budimu pominju se: ehilimi overo
cha11J:>ette (1565), Div. 151, 16; u nelrom drugom inventaru kaze se: vn chilim. carpetta, sto
potvrdiio na.Su <pretpostavku slicnasti Cilima i prostirki (Div. de foris 56, 146').
121
vn tapeto di seta grande .d'atlx>rnia:r tutto il letto Div. de forils 27, 102;
""' vna carpetta fiori gronoo volo nova be1la (156'1), DW. canc. 154,
123
tre moschetti de Persia (1622), Div. de foris 39, 174'.
128
Vetena Han
Perzijski sago.vi navode se u inventarima prtljage stranaca putnika, ikoji su
se bllo iz ikojih razloga zaustavili u F.rancuski poslanik carigrad-
skom dvoru Jean de la Vigne, koga 1559 g9(line zatekla iznenadna smrt u blizini
Dubrovniika, nosio u svojoj prtljazi broj orijentalnih sag'ova, vrlo skupo-
cjenih, ikoje m'OZda namjeravao u domovini i prodati.
126
u trima navederrim grupama J:;agova, cilima i prostirlci osim epiteta Jrojim
se oznacava njmovo orijentalno porijeklo, u inventarima najce5ee opisnih
detalja, i oznaka vrijednosti, kojim se elementima mogao odrediti
njihov izgled, bllia J.okacija proizvodnje, kao i kvalitet i .nacm rada.
izg1edu sagova; cilima i prootirki ne nalazimo podata1ka ni rua slikama majstora
dubrovacke skole, jer ih oni nigdje nisu slhkali kao rekvizit svojih kompozicija, sto
inace u tadanjem evropskom slikarstvu bio oblcaj, cemu se ima 2Jahvaliti mnogi
podatak orijentalnim cilimima koji su onda koriSteni u Evropi.
120
,.. tapeto di setta ron oro la.vorato (1559), Div. canc. 145, 55.
poshmikovo} smrti vidi Tadic, Promet putn!ka u starom Dubrov-
n i k u, Dubrovnik 1939, 239--240;
Iz pGpisa poslan!lrove robe sagove:
Nella Balla signata de No 1 dentrovi.
Azemini grandi velutati colorati dui 2.
Azemino piccolo velutado con campo uno 1.
Azemini piccJ.i di l!ln& fina quatro 4.
cagierini plcoli dui :1.
Nella siglnata No 2 con dentrovi.
Azemino velutato aronzato d'oro uno 1.
Azemino colorato di Lana fina 1.
Azemin! roosi di Lana mancofina dui 2.
Nella signata No con dentrovl.
Azeminl .noo. tanto fini ire 3
N ella balla signruta No 4 denfirovi.
Azemino .grende dl Lana non tanto flno vno 1.
Cai.erino grande loinjgo vno 1.
Azemino velutato grandetto 1.
Cagierin$ picooli dui 2
Nella signata No 5 dentrovi.
TaJ.Petl Azemini grandi flni dui 2.
CoLtre di .roosa due 2.
coltra di setta glaJ]la. vna 1.
Nella balla. No 6 den1irovi.
Azemini grandi fini dui 2.
Azemino picolo fino vno 1.
Caierino ,picolo vno 1.
Nella Signata No 7 dentrovi.
Azemini grandi fini dua 2.
ca'ierini plooli tr1e
Nella de No 8 dentrovi.
Azemini grandi tre
caierino grandetto vno 1.
Nella signa<ta da No 11.
TaJpetto grande azemesco vno 1.
Tapeti wdooli dui 2, Div. <:anc. 56', 57.
120
)!'otogra<fske na osnovu kojih se donosi na-
vedena tvrdnja, ljuJ:>azno mi dao n& ogled Voja Duric, asist. Filoz. fakulteta, Beograd.
129
Za sagove koji se navode kao t u r s k i u inventarima se koriste sva tri
pojma: tapeto/
27
chilimo
128
i carpetta.
120
Padataka turskim sagovima u Dubrovniku
ima vee i u prvoj polovini XV stoJ.jeea.
130
U se ponekad 02n:aCa:va i
funkcija pojedinili vrsta k:ao un cilimo tavola
131
se isti.Ce da u pitanju
prostirka vecih d:imenzija, koo na una turchesca grande.
132
Vrst
sagova koji su se moZda sari i veliCini. razlilkovali od ostalih, su o.ni koji se
u XVI i XVII stoljeeu n.avOO.e kao tapeti Vjerovatno da su to
m.olitveni sagovi takx>zvane serdade.
Iz inventara se ne d02naje gdje su navedeni turski sagovi, cilimi i prostirke
izradivam. Moze se pretpostaviti da polticu i:z Male .A!zi.je, gdj'e u KVI i XVII
stoljecu bila razvijena proizvodnj:a, w ne m.oZe se askljuCiti ni m:oguenost da
su radeni na dijelu turske Carevine, gdje t,alroder prolzvodnih
centara za tu vrst U aiktima Arhive govori se tome kako su sagovi
:i.n locis su ovamo stigli sa Orijentalni sagovi transporto-
vani su u Dubrovni!k i preko Italije.
13
" M<>Zda pridjevom tur.chesc'o obuhva-
eeno i Sire podrucje od ovog koje se navodt, jer se cesto u. i:zvori.ma i evropskim
inventarima pod pojmom tapis de ili tapedo tur.chesco podrazumijevao
bilo koji sag, importiran sa Orijenta.
181

Na osnovu .podataka trgovaCkim vezama Dubrovnika s odredenim centrima
u Ma-loj Aziji n.a Ba1kanskom Poluosrtvu, gdje bila razvijena
sagova i Cesto u nal!oj nauci isticana Cinj:enica da su cilimi bili pred.met trgovinske
razmjene izmedu i u XV i XVI

dozV-olj-ava pret-
postavku da su ti sa,govi zaista tursko.g porijekla.
'" Poj.arn talpeto. uz mn.aku tul1Chesoo goto.vo u inventarima i ne pominje, vee se
lnkalitetu IPO ltao prJmjer: vn tapeto. de Philypopuli, Div. ca.nc. 96,
2.()9 sei tapeti ftnl moscheti ad:operatl, Dlv. 180, 84.
"'
8
vn chilimo tw:lchescha, Dlv. canc. 182, vn chillmo (1592), Div. canc. 182, 57';
vno cilim'o tavQJ.a (1596), Div. de forls 3, 174; vn chillmo (1805), Dlv. de forls 13, 35;
vn (1003). Div. de forls 41, 60; vn chilimo (162&), Div. de forls 43, 177; vn chillmo tur-
chesco (1654), Div. de :forls 85, 90.
1
"' tres turchesche (15106), Dlv. canc. 99, 85; VI1a grande,
vn alira ca:r.petta iurohe:scha xegat& (1006), Div. canc. 100, 145; vna carpetta tun:hescha (1518),
Div. 100, 3't; vma call"petia turchesoha noua granda (1625), Div. canc. 114, 13t;
no 1, Dw. 144, 4t.
,.. <t;apeto 1438 g<Jdine u predmeta prilllrom podj<al.e
braee i Latiniza, Dtv. not. 22, Na !l)Oid:altak upooorio me Sima
Jsto.r. itifltltuia SAN,
vno cllimo tavola (1596), Div. de 3, 174.
,.. Gad.. 1008, Div. oanc. 100, 14!.>.
133
moocheti {1001), Div. 167, 106't; sei tapeti fini Div.
can<e. 100, 84; taq>eti quatro moscheti (1691), Dic. canc. !81, 32'; ctnque tapeti <Jmdinarij, due
InOISOheti (1605), de :forls 13, 35; qu;1tro t&peti moscheti novi (1613},. Div. de foris 27, 100;
dua moscheta (1614), Div. de forls 144'; vn tapeto (1844), Dlv. de :t1orls 69, 38'.
taJpefxJs 50 emptos in locis pro aspt;J. 5,5(!0 (1500), PfOCUrae de Nota;ria,
19', 20. N.a. IPOdatak me :fakulteta, Boog:rad.
1,. Sentenze de 1507 24, 68. Na podaJtak me Hrahak,
a5ist. fakulteta, Boogred. .
"'" Za Jeronima. So.r'lroeeviea lada iz Mestne pored ootalog dovozi u Dubrovnik 1*!st kair-
skih sago.va (1568). Div. cazre, 150, 89't.
121 Er.dmann, I, Europliische ound Islami-
sche Quellen des Jahrhundell.'ts, ARS Ann
Michiga.n, 1968, Vol V. Ft. 2, 191, bilj. ffl,
128
I. 300,
Prllozi za ffiologtju 9
130. Verena Han
Zna se da Maloj Aziji sagovi proizvedeni ve.C XV stolje.Cu, Brusa
bila jedan od centaxa te proizvodnje.
189
Pretpostavljalo se da radila i
dwrska

Sa Brusom imao direktnih trgovaC:kih veza,
trgovacka bila pretstavljena svojim U
Smirni, koja takoder bila centar proizvodnje sagova i dubro-
vaCki Prema tome moguce da sagovi i cilimi iz tih gradova donoseni
u Dubrovnik i da se pod nedovoljno odredenim pojmom inventarima
krije koji maloazijski primjerak iz navedenih radionka.
Na dijelu Carevine bilo XVI i XVII nekoliko
gdje su proizvedeni sagovi, cilimi i prostirke, ciji su se proizvodi naiili
i u U inventaru kuCe vlastelina Jeronima Butkovica iz 1502
godine pominje se sag iz Plovdiv od 1363 godine rukama,
znaeajan i proizwdnje sto sva<kako doprinijelo
Cilimarstva. Kako taj grad na glavnoj balkanskoj arteriji za
Carigrad do ktoje vodill karavanski putevi trgovfne,
djelovala i lrolonija dubrovaCkih trgovaca, moguee da su i plovdivski sagovi
za Koli.ko su oni specifieni na izgled i
rada, ne se na osnovu .a:rhivskih podataka
Velik:a kol=ija u XVI u kamo
dolazili trgovci iz Rumunije, Poljske i da pored ostale robe
i Vjerovatno da su ih ovdje i na'bavljali za potrebe
swjih d.omova. Uopee sagovl, cillmi i bili roba koja iznoi!ena na
trgove iz un.utrai!njosti tursk.e Carevine. Tako Giustiniani p.avtodi da se trg sv.
Srda koji joi! u XVI bio vrlo proi:netno stovariSte

donose turski
tapedi, da to mogu i cillmi!"
0
U se talroder proizvodili sagovi 1 cilimi. da
se iz toga grada izwze sagovi pod imenonom turski,
101
Evlija k!IZe da
su solunskim sagovima i carjgradski trgovci svoje du6ane.'
62

139
U putoplslma lma podataka '\)DC)izvodnji sa:gova u Erdm.ann u navedenom
djelu Icairekim sa.govima citira dva i Ocln<larini\ta, iroji u XV
stolljeeu govore kao centru u kmne se izraauju oo.govi, ocit., 160 i 15; i :fnancuski
Bertrandon de u Jstom stoljef:u jedan gradii: kraj u
istom SVPjstvu, pr.eko pri.jevod Iwmenta,r Ra(fi!<!ICa, Beograd, 11100; 85.
110
da u dvocSka maDIU.fa!ktum sago.va., R. Neuge-
pauer-s. Trobl, Handbuch der Orientalischen. Teppichkunde, Leipoig,1930,
22, bllt. 1.
111
D.ubrovcani u juz. u XVI stoljecu, stkop. nauc,
dru8tva, 1930, 198. .
"" se produlccija odrZala sve do. danas, Arseven, 275.
"' L. Vojnovlc, Dubrovnik i osmansko I, 121.
'" vn tapeto de Div. canc. 96, 200.
115
Prema asist. Filozof. falroJ.t., Beograd.
., .. L. Vajnovlc, Dubrovn[l\: i. osmantiko ca;rstvo, 91, :1,21.
117
JireCek, Ges<ehichte der Bulgaren, P.rag, 1879, 461.
118
JireCek, Trgovackl drumovi i rudnlci i u
srednjem vij.eku, u D. Pej<anoviea, Svjetlost, SaraJjevo, 1951, 104.
"
0
N. Kootic, Stara srpska tr govina i industrije, 111.
'"
0
cit., 111. ' '
161
F. de Beaujour. 1 u d u m r Il, 117, vidi orp. cit., 111,
'"
2
Erdmann, cit., ).95.
131
Kalfa istiee da u Solunu Jevreji grade u cuven.e cilime, .!roji se tako
dobro nigdje ne grade.'
53
Na Hadzi naV'Oda moglo se pret-
postayiti da proizvodnja bila vec razvijena u i u XVI stoljeeu.
Naime jedan dio soJunskih Jevreja potiCe iz Spanije, odakle su, 1492 godine i.zagnani
i raseljeni Evropi. Mozda su doseljenici nastavljmi i razvij.ali dalje -one zanate,
koje nekad prakticirali u staroj tako i _u nasta.vili rad na
proi.zvodnji sagova. Kako imao trgovaekfu veza s tim gradom,.
takoder tamo i svoga konzula,
104
svakako postoji vjerovatnost da su sagovi iz tog
grada donooeni Dubrovn1k.
pomi:nje i Kavalu kao grad u kome se proizvooe
sagovi,
105
ali dubrovackim inventarima nisu nadeni podaci koji na to
da sagovi i.z kuca i iz tog centra.
Pored Soluna i Kavale pominje Skoplje k-ao centar proizvodnje
sagova. Ne zna se da li taj zanat bio ovdje razvijen. vec i XVI stoljeeu
vrijeme kad Skoplje bilo jaiko dubrovaCke trgovine na Ukoliko
Celeblja kao Orijentalac '!lije pretj.erao pohvali kvaliteta skopljanskih sagova, jer
kaZe da se raVillati samo perzijskima, - tada J1oajljepSim i
sagovima -, se pvetposta:viti da Skoplju moZda vec i
u XVI radeni sagovi i Njihov :kvalitet koji Evlij-a istice vjerovatno
da razvoja te grane zanata i: njega vez-anilh tradicija. Da
sagovi iz baikanskih krajeva Carevine bili cijen.jeni u tadanjoj EVI'opi vidi
se iz inventara fr.ancuskog dvorca Soi8SOI!l i.z 1644 godine, gdje se Un tapis
de sto jer popisivac odredenim poo:navanjem cak
lokalizira navedenog saga, to jest isti/Se pod:rucje Ova ckjenica
na mogu-Cnost da mozda izuCavanj'e evropskih inventara dalo
nove podatke kojima se mogle, mak-ar i djelomieno popuniti veli:ke praznine na
historijsko-topografskoj karti i ohogiaititi skiromn.e izrore kojdlma
se danas r-aspolare toj grani nal!e zanatske umjetnicke proizV'Odnje u daljoj
pr({Slosti
U inventarima XVI i XVII stoljeea ne pOminjiU se sagovi, CiJimi
i prostirke porijeklom iz i odnosno Silroplja, ali obzirom na
s tim kvajevima, moze pretpostaviti da njihovi cilim-arski
proizvodi dospijevali u MoZda se krij.u pod pojmom tur-
chesoo i:li sluOa.j da u inven.tarima registrirani
proizvotlnje, l!to nije uost.alom, kak'O smo i ranije vidje11, bila popisivaea
prilikom unol!enja podataka sagovima. Konacno, inventari tek
Sli:ku uredenju dubrovaC:kog doma i njih oti>rilike 200 kolik6 pregledano za
period XVI i XVII stoljeea, isjeeak iz velikog .!rompleksa clje-
loga grada, za koji nam podaci: o.\\:olnosti, inven.tari
reda i sistema, onako, kairo nailazili razlozi koji su 1h uslovili,
- najcesce su to 'bili smrtni slueajevi -, :na nek:a pitanja u vezi kulture
stanovanja renesansnog Dubrovn1ka i moci dati odgovor.
163
St. Novalrovic, Hadzi Kalfa ili Katib geograf
XVII veka balkanskom poluostrv-u, Spomenik XVIII, 1892, 35.
L. Vojno.vic, i <J!Siriansko ca;rstvo, I, 121.
,.. qp. cit., 195.
160
R. SkoiPlje u proHosti, Srblja, lmj. I, fN. III, 86."
157
Erdmann, cit., 188, bilj. 44.
g
132
Verena Han
Drngu gru.pu ori}entalnili sagova, cilima i prostirki u Dubrovniku u vrijeme
renesanse saeinjavaju oni, koji se tumace pojmovim.a damasceni, caerini i
drini. U kuCi talijanskog lijeenika Antonia de Medicis, koji dulje vremena Zivio
u pomiln(jiU se 1506 godine tapetos duos damasceni.
108
Sagovi oma:l!eni
tim ;POjmam, iz XVI u Evrop[ tatmno su orvene sa plavim
i. sa:r.ama, svilenim sjajem i geometrijskim ornamentim.a.' Pitanje mjesta
njiliove proizvodnje izazvalo u nauci mnoge polemik.e, danas vec utvrdeno
mi5ljenje, da ti sagovi, iako su nazvani damasceni, potieu u stvari iz kairskili radio-
nica.'60 tom dao iscrpnu studiju Kurt koristeCi
evropske izvore da dokazao kaixsko porijeklo naveden:ih sagova, dok sam ;pojam
nije ni tom prilikom prilivatljivo tumaeenje.'
6
' Pored o.sta19g,
Erdmann istil!e da su damascenski sagovi u drugoj polovini XVI stoljeca vec nazi-
vani mjestu proizvodnje, to jest tapedi oeaerini i upoznaje nas sa nelwliko
varijanata tog pojma, koje se javljaju u ev.ropskim inventa.rima.'
62
Cinj.eniea da
se u inventar.ima druge polovine XVI stoljeea ne javlja vise naziv
za Sag'ove, vee oeaerino, sto takoder Erdmannovo miSljenje.
Tako se u jednom tovaru na ladi u Mesini, koja treba da krene za Dubrovnik,
nala'Zi kairSkih u od 50 naruceni za Jeronima Sorko-
eeviCa.' Podatak iz 1568 godine. Krajem XVI stoljeea na:vodi se u kuCi firen-
ti.nskog lronzula u Dubrovniku, Rafaela N aldinija takoder jedan ikairski sag uz
napomenu da nov i velik.'"' Svakaiko da zanimljiva pojava tili sagova u
Du:brovni!ku, jer se oni u evropskim inven najce5ee pominju uz perzijske, I!Lme
se vjerovatno odaVIIIlo priznanje njiliovom !kvalitetu, bili su kao i perzi:jsiki trazena
vrsta te u Evropi.
Car.pette alex.andrine javljaj.u se u inventar.ima domova u drugoj
polovi:ni XVI stoljeca.' Da li pridjev alexandrino oonacava porijeklo ili
narocitu vrst prostil1ki koja se rootda i drugdj-e proizvodila, IDije poznato. Alek-
se ne navodi kao Oen.tar proizvodnje sagova u literaturi cJ:limarstvu,'
iako Heyd navodi da su tu vee u IX i .stoljeeu tkani sagovi i tkanine za potrebe
rimske crkve.'
67
takoder iznosi neke pri:ncipe obllj.eZavanja orijentalne
robe pridj.evima koji upueuju na lokalitet i tako pokazuje na njiliovu nepouzdanost.
1118
duo damasoeni Div. canc. 99, 85; ovo IPDdacl iz inVIellta:ra
maglstra .Antonia de dok se u niegovoj CIJ.)OfrUci pominju tri vldi R. JeremiC
Tad!C, Pri.Jml :ia zdrawtvene ku!lture starog 1939, 111, 216.
,.. S. Troll, Tepopiche, ARS VoL IV, 1937, 201-231.-
1.60 Pomenutu f}Olemiku dolron<!ao u sVQtn djelu kairsklm sagOIV!ma! vee po-
menutl Erdmai!Ul, se datle i te ras:wave, ARS VII, Ft. 1, 55
-61.
101 Erdmann, cit., 180, bllj. 25.
'-
6
' Erdmann, cit., 189, 1'90-193, 19&---199.
163
Div. canc. 163, 89't.
161
vn 1>alpei; oaerino nouo grande (100>1), Div. 1111, 32'.
, .. Vna cmpetta, curta AJ.essandriJla" Div. not. 200'; quatro cali)ette oailesaOOrine
(10011), Dlv. canc. 167, :!1't; due caxpette (1588), DLv. canc. 176, 55't; carpette cinque
lessandr:ine (1591), Div. canoc. 100, 83'.
166
W. De.r sei.ne Geschichte und
seine Kultur, I, II, 19221; R. Orendi, Orientalische Teppich-
kunde, Leipztg, 1923; AclJdj!an, Le ta pis, Ed. Self, ParJs., 1949,
167
W. Heyd, Histoi.re du commerce du Levant au Moyen Age,
Lmpzig, 1923, I, 94.
133
Naime, oznaka u jednom slueaju znaci wst robe,
168
u drugom mjesto
kupOvine. Za oonaku d'Alexandrie za koju istiCe da ntje tolJJko i da
iako roba, odnosno tkanina: ovako nije proizvedena u Aleksandriji, ona
svakako kuplje.na u tom gradu! Za pojam damasceno u odnosu na sagove
Erdmann nije odgovarajul:e tumaeenje, ali mogul:nost da se tim pri-
djevom oznaCilo da su sagovi tako nazvani kup]!jeni u

Na svalk!1 naOiin,
orijentalne epitetima lroji upucu]U na lokaJ.i.tet ne podlijcle
nekom odre<lenom pravdlu i mo2Je u nekim sluCa.jevima dovesti. do pogre!lnih
zakljucaka.
Ukoliko se prihV'ati miSljenje da su prostirke u stvari tanja vrst cilima, to
jest tka-nje sa dva li>ca, onda one s oznakom alexandrine, pomenute u dubrovackim
inrentarima nisu od interesa samo u odnosu na Dubrovni'k, jer se, koliko autoru
ovog rada poznato, u topografiji orijentalnog cilimarstva ne pominju.
Ka'ko se u dubrovackoj kuCi XVI i XVII stolj!!ca javljaju i drugi predmeti
s oznalrom alexandrino, kalro to vee ranije izlozeno, to navedene aleksandrijslte
prostirke nisu slucajni import. Protiv takve slucajnosti govore i Cinjenice
da Dubrovnik kozmopolitsltom Aleksandrijom im.ao Zivih trgovackih veza, da
su u tom gradu Zivjeli dubrovaCki trgovci i da tu poeetkom XVI stoljeea
novljen dubrovacki ilronzulat.
111
Treeoj grupd orijentalnih sagova, cilima i prosti.rki pomenutih u dubrovackim
ipventarima pripadaju i oni koji su nastali :na podrueju islamakih zemalja u sje-
vernoj Afrlci ili u Spanijd. U prvoj polovini XVI stoljeea u inventarima nailazi
na maU!l"ske prostirke!". njihovom izgledu, naainu rada i materijalu od 'koga su
izradene nema podata!ka, osim Sto se za dvije kaze da su tri la!kta

su moZd'a sluZile za pokrivanje klupa i skrinja.
Za malobrojne prostii'ke i sagove ma-ursko-1\panjolskog porijelcla, 'koji su se u
Evropi do danas saeuvali dz XVI i XVII stoljeea, znaC'ajno da su modre i
zelene sare su im geometrijske i floralne. Proizvodeni su u nekoliko
centara u Tunisu, Alziru i Maroku,
110
kao i na tlu Spanije.
110
na to da se
maurske prostirke javljaju u dubrovackim inventarima renesansnog perioda samo
u prvoj polovini XVI stoljeea, i poelj ednja lroja se .pominje oznacena ikao
Usata,
117
mozda su one dospjele u posredstvom.joevrejskili izbj.egliica iz
Spanije poslije 1492 godine. Poznato da su sagovi, cilimi i prostirke
108
rst1, n, 694.
rst1, n, 694.
Erdmann, -cit., 182 i 24.
1. -cit., 288-; L. VojlJ.OIVic, Du brovni:k i osmanslro -camtvo, I, 121.
17
du.oo c.arpettas moreschas (1503), Div. c.ano. 96, 2:11; vna morescha (1518), Div.
1107, 14t; vna morescha (1519), Div. ca,n-c. 108, 18't; goonde morescha {1518).
Div. can-c. 108. 108, vna morescha {1519), Div. c.anc. 108, 16't; dui oatpette moresche
(1523), Div. canc. 111, vna morescoo usa<ta (1009-154:1), Div. not. 100, 229'.
173 Div. 98, 209 .
17
' Achdjjan, Le tapls, Pads, 1949, 134-135.
170
G. L'a;rt de Paris, 1946, 177: u se pominje
kaiO cilimanski oentar, u AIZiru GuergOIUl' i gdje se rade sago<vi sa runom za pof)rebe
1&7: u u pod:rucju Att.asa proizvo<il! se sagov! Marekeu
i Rahatu.
170
G. cit., 148.
177
Div. not. 106, :129'.
134
Verena Han
vrijednosti, koje su se gotoVo uvijek u izvjoesnim momentima ekO!!lomskog ugrorenja
mogie unoveiti, za m<anji t!romadi Irisu pretstavljali naroC:iti
1 inten2Jivne trgovacke veze sa Spanijom i spanj'O!Skim posjedima
u u XV stoljeeu, mogle su da u1Ji.Cu import sagova, cilima
i pr.ootirlci u Republiku, iako koliko poznato, direktnih podataka da fJa
roba predmet trgovanja izmedu i na'V'e(ienih podrucjaP
8
U XVI
stoljeeu trgovaCke veze izm.edu Dubrovnika i Spoo.ije oslablle su, kolomje
njolSktih trgovaca u to vrijeme u DubroVniku viSe n:ema.
110
se mogla tuma-
citi i cinjfl1!ica da se u drugoj polovini XVI-tog, kao i u XVII stoljeeu sve do 1667
godiine u inwntarim:a carpette vise ne pominju kao ni drugi
predmeti m'iiurslro-spanjolskog porijekla.
u ovu posljednju skwpinu orijentaln:ih saiova, cilima i prostirki pomenut:ih
u dubrovookoj ktiCi renesa1!1Sn'Og perioda pripad'ala i jedna prostirka, koja se
pomi-nje 1516 u ropudskoj ku6i brijaoo Lovre, kao una carpetta

Poojam barbarescho ;ppznat iz venecijoanski.h renesansnih inventara,'
81
i u spa-
njolskim xv srolje6a javljaju se takoder tapedi

"
Porijeklo pomenute lapudske prostirke s oznakom treba traZiti
u sjevernoj Africi, u Berberijii, zvanoj nekad i Barbarija, iz koga im"ena nastao
i barbaresoho. Za dubrovacke kO!!lfJalkte sa obalom dozruaje se
vee iz Jzvora XIII iz mletackc-dubrovaCkih ugovora,
183
bilo tok.om
daljeg razvoj.a i dodira u vezi k.oralja iz tih Ia.ko i
tunlski predroeti n:iisu Cesti u dubrovaekim inventarima, oni govnre
vezama DubrOV'Il'blta sa tim koje rusu blle zive, ali ii.pak konstantne.
Ovim se ne isclrpiljuje sllika koll"i.stenju sagova i prostirki u dubrova&oj
kuci XVI i Pored orijentalnih sagova koje smo naveli, 11 kueama se
koriste sagOvi i prostirke porijeklom sa Zapada, kao i oni d'Omace, dubrovacke
pt"(Yizvodnje, cemu g<rn>ra drugom prilikom.'
8
'

Kultura stanovanja u Dubrovnfku XVI i XVII stoljeea imala
ka'C'akter. Dubrovnik u to vrijeme vrsio ulogu trgOrvaCkpg posrednika izmedu
Istoka i ti veliki broj stranog porijekla koji se javljaju u dubro-
v.a.Ckoj kum, odraz tog posJ.o.W.nja. StO su za izradu ove studije mate-
rijal orijentalni predmeti zanatsko umjetnioke pro:iz'V'adnje koji se pomiinju u dubro-
vackim kueni:m inventarima, isto tako bilo dati prikaz zapadnjaCkom
importu lie vrste objekata, Jroji su. jas razJJiCitiji i etniCki we di!ferenci'l'ani.
178
Tadic, Spa.nija i Dub rov nik u XVI vek u, 1932, 154-155.
1111
Isti, eit., 154 .
. "" N. Beritic, pwnavan,j!U lopudske kuCe, dok. 1, 500.
181 Mohnentl, La storia di Venezia: nella vita pri.vata,
1928, 11, 447, 400, 400.
1&2 Erdmann; eit, 181.
Jireeek, Vaznost Dubrovnika povijesti sred-
n g v i k &, 191&, 48.
18
' Isti, cit., 40.
160
<>ve studije &prema u:ll'ikaz na mj.eStaja u Dubrovniku XVI S/X>lje&!, gdje
u jednom pog1avlju b\ti sagovi, cilimi i prostirke str;me pi'Oii!z;vx>dl).je.
135
Ia:ko popisi protkani navodima pred-
metima strlli!log porijekJ:a, jednakoj mjeri se domai:i, lokalni proizvodi
koje zapisnicari vrlo cesto tumaeenjima al modo di Ragusa, alJ:a -
ma>Iiiera ragusea, nostmna, al modo di Segna i drugL, Sto potvrduje lokalni,
kreativni nije iblx> IPI1ilivom strai!le Naprotiv, mruogi od
donesenih predmeta potiCu do-maee zanat}.ije i da svoje ruko-
tvorine na: ovaj ili onaj ruovi, streni n&Cin, :!tO se vidjelo i iz inventarskih navoda
predmetima orijentalnog porijekla.
Qd interesa pajava osoblto turskih u
kuCi, obzirom na turslro zalede Dubrovnika s kojim tako usko
povezan, Sto na;ravno i import turskih predmeta i obl.Caja u gred.
Osim toga, skkmost prema tim vjerojatno da izazvana i njihovim
kvalitetom, jer u XVI i XVII stoljeeu mn'Oge grane turskog zanatstva dosegle
svoj zlatni vijek.
Na dubr0'\1\aokih kuca moglo se da se orijentalnim
predmetima kojd i skromni i nije neki OO:redeni dru:!tveni sloj
u nego su kori:!Ceni pucana, tr.g<waca i zai!latlija, kod svecenika
i vlastele. U vjerojatruo opreme pojedinih objekJata i vri.;
jed!!l'OSt materijala od koga SU izradeni, cime bilo i mjesto
pojeilinim domovima.
Dubrovni:k ne prima orijentalnu robu neiito izuzetno u tadanjoj Evropi.
Bio to oblcaj vremena, izazvan krstaSkim ratovima, tirn prvim intenzivnijim
kontaktima Evrope s Istokom, koji postaju sve ce:!Ci u perriudu IIOroljno
samo leti.mi,eruo pregledati evropskih feud:alnih i gr.a&mskih
XV i XVI stoljel:a, da se uoCilo obilje orijentailnih predmeta, osoblto sagova,
cilima i Sto su objekti naroeito brojn'O zastupljeni u Dubrovniku
kako njegavog izuzetn:og geografskog pol<>Zaja, tako i njegovih eko-
nmnskih i drugih odnosa s turslrom Carevinom i zemljama Istoka, koje
stalnje potenciralo samu ono, Sto stvari sank,cionisa:no kao obiCaj vre-
men:a gotoV'O u cijeloj tadanjoj Evropi.
sumnje s s nisu
bili Dubrovcana u turske krajeve i uopce u isLa.mske zemlje
Istaka i Sredozemlja, izvjesno da su oni bili nosioci evropskih, posebno r:miih
ktdturnilh telrovina, medu lk:oje se takoder i predmeti umjetni.Ckog
zanatstva. zanimlj'!V'O .pitanje bio predmet zasebne studilje. -
136
Verena

ORIENTAL 0BJECTS DURING RENAISSANCE
In the houses and homes of Dubrovnik and the way of of its citizens,
few traces of material civilization and long associati!ons with the Empire
have been left despite the proximity of the frontiers in the 16th and 17th cen-:-
turies. Though no objects of the craftsman's art of oriental origin have been pre-
served in the town, several records and documents kept in the archives of Du-
brovnik contain data and accounts showing that such 1objects played an important
part in the lives of the Imported Dubrovnik merchants - who
travelled over the Balkan provinces and the countries of the Far East -
and brought in traders from the East, these art objects of oriental craftsman-
ship were often given as presents to citizens of the town of Dubrovnik
administrative officials. The recorded data regarding the art objects
have been found to serve as useful source of additional information about trade
relations between the city of Dubrovnik and the Empire during the. Re-
naissance period. The records shiow that in addition to the wh!>lesale in
goods listed in official documents of the of Dubrovnik there was . also an
anonymous retail traffic in certain unspecified goods, which were only occasi!on-
ally entered in. trade-registers under the general ter mof mercenaria without
indication of their nature or origin. The data collected from several inventories of
household furniture and other things help fill the gap and provide detailed in-
formation about the circulation of objects acquired through minor business dealings.
fhe orietal objects recorded in the inventories have been divided into three groups
in this paper, namely those of small dimentions, worked in wood, leather, metal,
or baked clay; textile fabrics, comprising bedsprea:ds, cushions and embroide-
red carpets and
In the group mention is made of boxes or scatole of or
origin, some of which are described as being covered with silk. boxes
used as cases for light articles esp. jewels, head ornaments, girdles, Ietters, docu-
ments, books, accounts and various other trifles. The smaller of these boxes must
have been ricbly ornamented because the inventories :record the .fact that they
were worked in or Maori styles, which may taken to suggest that the
styles were imitations .made Dubrovnik craftsmen.
inventories also list .panniers, baskets and trunks, made of wickerwork
and often covered with leather. Besides the word Sepet tor pan-
or basket, which is everi used in reforence to objects that are not marked as
be:i:ng od' origin, there are many other words in the inventories
which were in common a!IIIOng pJOple of Dubrovnik in those times; great
many !Of them have since passed. into general use.
Among leather objects used in Dubnovnik homes were Turkish bedspreads,
trunks, jug-bags (cases), Ieather and low for use at
meals. Oriental leather objects listed in household inventories are few in number,
for though there was much traffic in hid es .raw 1eai1Jher
and it appears Dubrov.nik citizens were not much attracted the
leather objects produced in There was far greater demand for Venetian
and Spanish lather products, such as >>Cori d'oro or guadamecili.
Orijentelni predmeti U
137
great number of references to metal objects of Turkish origin used in Du-
brovnik households goes to show that this sort of goods found ready sale in the
town of Dubrovnik. During the 16th and 17th centuries metal goods
origin were to found in households of all classes, particularly in the homes of
objects were of copper, often tinned over, or of tin and rarely of
oopper, often tinned over, or of tin and rarely of silver, while those of gold or
gold-coated, if any, have not been listed .. There were great many utensils of
various kinds and shapes characteristic of the Orient, such as water-jugs, round-
shaped other jugs, etc. knives, inkpots, lanterns,
and candlesticks, as well as Turkish locks, are also listed.
Metal objects of origin are often found in areas of the former Re-
of Dubrovnik.
Turkish ceramic crockery and plates, hall-marked in Constantinople, was
much used in the town of Dubrovnik during the 17th century. Some Majolica pla-
tes were specially marked as Reals which might indicate that they were made
manufacturers who used to supply the needs of the Court of the Sultans of

Particularly rich in ornament and embroidery were Turkish bedspreads
in the inventories. Mostly made of silk, they were sometimes embroi-
dered with gold thread. The prices marked were very great compared to those
of the other objects in the home. Besides the bed covers of Turkish men-
tion is also made in the inventories of Alexandrine silk bedspreads and of others
with designs worked in the Maori style. Moreover, there are many references to
bags for contaning objects, and to cushions as well. The art of
embnoidery was put to special use in Dubrovnik homes, being applied to
bedspreads, ornamenta1 pieces of cloth adorning the walls, mirrors
and pictures, as well as to all tapestries.
The carpets and rugs of oriental origin listed in the invenories are termed
tapedo or chillimo and carpetta and were used for covering pieces
of fumiture, walls and windows. The term tapedo referred to carpets
made from fleece, and the terms chillimo and carpetta to rugs and matting
with smooth surface on both sides.
The oriental carpets and rugs recorded in the inventories of Dubrovnik hJOu-
seholds can divided into three groups, those termed turchesco - pro-
produced in Asiatic and Balkanic areas of the Turkish Empire, those
marked damasceni, caerini and alexandrini - from the Islamic
Egypt, arid those of Maori-Spanish origin, variously termed miOresco and
barbaresco. No records have been found as to the presence of Persian rugs in
the area during the Renaissance period.
JANC
MINIJATURE U ISLAMSKOM ASTROLOSKOM SPISU
ORIJENTALNOG INSTITUTA U SARAJEVU
Od velikog broja islamskih rukopiSa kojl se danas nalaze
kolekcija,ma,, vrlo m:ali broj onih koji ilustrovani minijaturama. Jedan od
ovakvili fmgment spisa1 sa mmtjaJturama,
koji se u Orijenta:lnom Sarajevu pod br. 150/52.' Od ovog ruko,.
pisa oeuvano samo 22 lista formata 26 17 cm koji wlo ooiel:eni i
restalurir.ani. Te'kst pisan arnpskim i turskim jezili:om, (nesbl), c.rvenim
i crnim mastilom, i plavom, zelenom i temperom. Devet minijatura
s pretstavam-a znakova i.tek.stom koji gov.ori ljudi ilroji su pod
tim znakom rodeni, koje ovom radene .tem:perom
preko oele strane i samo mali broj od onih koje ovaj rukopis
mo.r.ao Sudeci na&u pojed1nih zodij-ackih znakova i
njili.ovom IJ?Olooaju prema i ostalim planetama, mor.ao i!.ma.ti oko
36 minijatura. Svalka minijatur.a. popraeena jednom stranom ik:ojim se
opevaju vt:line koje 'J?O'Sedovati eovek koji Se rooi pod odnQSI!dm zo.dijackim
znalkom. Ovati deo telmta u ho.rizontalnim redovima, naizmenicno crnim
i crv.enim mastilom, izuzev nsslova llwjd pisan zelenom. i smedom tem-
perom. Sa strane, u malim kvadratnim poljima tece dij-agonalno postavljen tekst
ispisan plavom, tamnOICl"V!enom i re1eoom temperom. Te.Sko rekOIJStruis!lti lkojim
su pretsf:a.ve na ovim m:imjaturama, kada od njih.ostalo samo devet,
ali njihova- umeini&a vrednost na svakio n'acin nije time uo:nanjena.
Na osnovu updredn:ih se zai!cljuciti da
spis Orijenta1nog instituta u Sarnjevu seriju astrQloSkili rulkopis-a nsstalih
pod utjJc"aljem mesop<>tamskih Skbla a:ra.pskog Iraka iz vremena mongolske viasti u
ov:im Mongo!ska kultu.ra. nije neki presudni timetniCki u
Persije i Irak;a, ali ootavbl.a traga naCinu odevanja Sto se
1
Rultopls ka.ta:loSki obraden sfJmne autora u Katalogu Islamski rukopisi
u jugoslovenskim pod br. 2 - Beogrnd liJ56.
, Na poi!Il'OCi lrod. tumaeenja tekslial koj-i. prati mfnijature, zahvaJ.jujem Dr Hazimu
nauenom sar.adni!ou Orijentalnog u Sarajevu.
2
A:rmen.ag Sakisian; La .rellure de Pense Occidenta<le oous les Mongols au XIV et
a'll debut du XV siecle.-. Am islamica, 1934;, I, W. 1
1
19.
140
Zag<Jdoo. Janc
vidi i u na5em rulropjsu. Osim oon.ovnog utilcaja Skola koji se
ogleda u Citavom umetni.Ckom tretmanu, u ra.spm-ed.u f:igura, i na.Cinu pr.etstavljanja
persontfikaclja pO(jedn.ih planeta, oOOvidan uticaj .bU:distioke umetnosti lndije
k.oji vidimo u upotrebl zlata za ozn'aCavanje oCiju lava, sto treba da
plamenove kojoi iz oeiju demona u budistickoj umetnosti.'
u nasem rukopisu zahvataju Citavu stranu i ukompon:ovane su u
izduzeni pravouga:onik Gornji deo kompozicije zauzima zodijacki znak sa suncem
i personifikacijom planete, u donjem de1u, u malim pra!VOUgaonim
okvirima su ta!k:ode pretstave planeta: Mars kao mongolski ratnik s pancirSlemom
i macem preko ram'Ila; Salturn kao eovek crne puti, polunag u kta11kim gacama
s sekirom .preko ramena; Merkur s calmom na glavi i perom u ruci, kako drZi pred.
sobom svita!k s tekstom; Venera kao odevena zena koja svLra na
leuti i najiZad Jupiter, kao dootojanstveni i smlren covek koji sedi skrStenih nog:u s
rukama na trbuhu uvucenim u Si:roke ru!kialve.
Sve ove minijature su radene skoro graf:iCk.i., bez sencenja. Figure su date
u poluprofi1u, izuzetno u profllu, diOik su pokreti zivosti, srnireni i
teZeni. PolO.Zaj tela, pokreti i lica pojedinih lienosti shematiOno se ponavljaju
u ili dve Sve muSke figure imaju kratke brade sa dugim
1;a:nkirn Sve to podrecteno kanonu kojli daje specit.fiiO.nJu 'Ortu
svim rukopisima ove vrste na, Starom I.stoku.
Perspektiva podelom kompOiZilcije u dJva .plana. U kompiOIZiciji se
ne oseea ni dubina prostora niti .volumen Dig:ura i vege!Jacije: su vrlo bliske
svom obliku, kao sto uobi.Cajezro u persiskim i ax<apskim
pisima m'O'Ilg'O!Sk.e .iz XII i XIV veka. Nj:iihov raspored i ndsu u
vezi sa n6g10 su kor!Scene uglavnom da 1spune prostor i
mo'Zda samo da formalno poveZu kompoziciju.
date naj/le86e de1imieno stilizowno i powSitiulki,
nekad u ipokretu, nekad u stavu Il'l],rQvanja.
NaCin odevanj:a svih figura dosta m'O'Iloton. Zenske i figure obu-
cene su u klasicni m'Ongolski kootim, koji se sastoji od jednostavne haljine s dugim
rukavima i okruglim izrezom oko vrata, koja se spreda zakcpeava i opasttje nisko
u struku. Na pojasu okrugli zapon u obliku cveta. Pri sedenju skrStenim nogama,
haJ.jina p:cidnu raSkopCaru!. i vidi se postava druge Ova odeca se javlja u
dve zakopeana do grloa i otkolp/lana dJO blizu pojasa (sl. 1). U mini-
ja.turama, ima preko ramena draperiju, kO(ja mu pada u ,verti-
kalnim preko grudi\ IZuzetak od ove, skoro u:ni,formne odeee, Cini odelo
Saturna, lroji sam'O u gaee lroje mu dose2u do kolena i llroje na nekim
pretstaVJalma potsefuju na dm(periju omotanu Olko
pdkaZ'ana: jedino na u zodijackom znW!:u Venere.- gde 'O'Il
ima na nogama pliltke crne cipele. '
Sve glave su pokrivene ealmana ili tako da se. nacin eesljal!lja ne
vidi, sem na Saturnu koji :ima kratko oSii!anu sedu kosu. Ju:pi:ter i Mer1kur nose
red.ovno ealme; glava pokrivena pancirslemom lroji mu 'pada
ramenima;' Venera ima na glavi nek:u vrstu krune, kakve nalaz:imo na zenskim
enluminuxes des orientaux - turcs, <1<rabes, tpersans -
dela Nationale - Paris 1926, 73.
141
figurama (andelima) u turskom rukopisu MuhamedO'Ve apokaaipse irz; 1436 god.'
Figure koje oona<:&vaju pojedine zodijaCke zn:ake date su sa vrsta kapa
(sl. 2).
SadrZajno sasvim nevezano uz kompozicijd (strelac, 1ist 16v.) javlja se na
poCetklu drugoga plana mala na pr.eklop prekrivena plavom draperijom.
svoj prilici se ovde radi rahlama sa koranom, koje se obleno prekrivaju
.
OruZje koje nalazimo na nllnijaturama rnlropisa nije posebno raznovrsno
ni interesantno. Javlja se mongolski luk u zodfujackom znaku strelca {list 16 v.);
sa strelom u varidanti. is1xJg maka (list 17 v.); mongolski mac u svim
kaikav n.alazimo u pe:rsiskom rukopisu Istori!je Mongola Rasbld
Ad-Diln-a :iz vremena olko 1310 god.;" sekixa na :tankoj izduzenoj dr8ci koju preko
ramena Saturn i k.akve vidamo u l"UJ!mma koji prate u lO'V svoje gospo-
u nizu persiskili i .arapskih rukopisa od XIII do XVI veka, i najzad neka vrsta
srpa sa drSkom, kojim Jupiter seee gmnu na1 sa zodiijaekim
znakom Venere (list 22 v.). Ovadtav istii srp nalazimo u rukopisu Pariske Nacioname
br. 5036 iz vremena 1437 god. u ruk.ama na svaki
nacin hronoloS!d odgovaralo rukopisu" 4 5).
Od muzickih instrumenata javlj.a se leuta sa suzenim povijenim na
dole, na kojoj svirra Venera (sl. 6). Izuzetno na nllnijaturi koja pretstavlja zodijaCki
Venere, ova svira na dva razlicita mstrumenta. Gore u komipozicije,
pret..-tavljena kao glav.ni zodijaCki Venera sv:ira _dugaOku frulu, dale u
frizu planeta, u rukama krug, koji pretstavljati daire.
Ornamentika se ogranicava na geametrisku i na moltiv koji
nastao preplitanjem dveju .paralelnih traika, lroji karakteristiCan za tepihe
pe.ri.\>da TimUil"ida u XIV i XV vclru
7
(sl. 7). Ovi ornamenti kompo.novani u uske
traike na!laze se na \O'kviru a11kade 'loolja skoro redovno . lkompo-
zicije, na pravougaonim na kojima sede pojedine figure i na velikom
zurom jastuku na 1roji se oslanja Jupi<ter u pretstavi zodija&og znaka strelca
(list 17 v.).
u ovQm rulropisu radene su temperom i zlatom na podlozi
hartije. Kolorit miran i U!ZidXZan i pored velikog i tonova. Neke
partije radene zlatom ispucale su, zlato istrveno. Sve su dosta
te se moze pretpostaviti da su ima:le rdavu podlogu ili sredstvo kojim su vezivane
nije bilo dobrog kvaliteta. Radeno' sencenja, i tela
koji se naziru ispod odeee naznaCeni su samo mmr.anjem. US'tvla!ri se Cttaw postupaik
svodi na povrSinski crteZ i Cjsto graficka re8enja kakva cesto n:aJ.azimo u istOOnjrat-
kom slikarstvu. Malo otstupanje od ovoga Cini obrada ciji :inkarnat svetlo
i tamno ruZiCast sa. crvenirn senkama na obrazima i oko oCiju.
koj:i!m su radene minijature ovog su: plava, zufJa, oker,
cas!Ja, _ervena, mr.ka i zlato.
tab!-a XXXVI.
, Jbld., xXVII.
cit., XXXIX.
Amy Am 32, sl. '(0.
Na osnovu dosada iznetog, m<>Ze se zakljuCiti da rukopis Orijenrt:a.lnog
instituta u Saxajevu nastao utieajem mesop<Jtamskih arapskog
i:z mongolske vlasti.. Osi:m ovog osnovnog uticaja mesopatamskih skO'}a, u
ovom 1'1JJk01pisU nalazimo mongolski: wticaj kojli se ogleda riaCinu odevanja i
i izvesne elemente umetnosti Indije. .
Na osnovu U<pOrednili ispitivanja, kao i analizi omanrentike,\ odela,
oruzja i elemerua.ia materijalne ovaj se rukopis moi:!e datirati
XV vek.
sto reeeno, fragmentu ovog rukopisa saeuva:no samo devet mi:ni-
jatura, koje teku od cetrnaestog do dvadesetdrugog lisia pre!ma novoj paginaciji.
i s i n i t r
L i s t 14: u jarca opoziciji sa Sa!twrnam. U gomdEI!ll deLu lkom-
pozk:ije pod ar'k-adom koja zatvara se - sedeea fi.gura koja svoj
oreol oko glave drZi rukama. U prvom planu S'aturn. ikoji sa podignutom
sekirom iznad gJ:a,ve jase n-a Prootor figura ispunj,en sitni:m plav:im
crtam.a ko.je 1Jra.vu, i rascvetaru>g zutog, oker 1 ljublcastog
cveea.
Dole nizu praVOIUgaonih okvira se pretstave planeta. S leva
desno: Mars, Sa.turn, Venera, Jup:i,ter i Merkur.
L i s t 15: Sunce u znaku bli0anaca opozi.ci.ji s Ma.rsom i Merkurom. GlaV'I'I.t
deo kompO'Zi:cije sme.ten pod vel:iJki ornamentima lu:k. U prvom planu
bli'mnci i m svi1tk10m 11.1 ruci i mastiomoom ;pn;d U planu,
u :lrompozicije Mars s mac!ml pre!kn ramena, kOij:iJ ik:J.ei:i na koJienu.
Prostor flgura kao i prethodnom lli!tu, kao i na osfJailim min.ijaturama,
ispunjen vegetacijom. Dole u pravougaonim okvirima se planete sie-
deCim redom: Sarourn, Mars, i Merkur.
L i t 16: Su.n.ce znaku strelca (kentaur) u opooi.clji s i Mel1k.urom.
Gomji deo korn;pocici.je, luk:a koji za:tv.ara, u prvom
plaruu StreJac i i na leroj strani drugog plana Merikur. Strelac dat kao
s podvijenim. repom oblilku stiJ.izov.ane palmete, s oda:petim luk9m,
Hcem prema Jupi:teru. Merkur sa uobleajenim divitom i razvi-
jenj.m svitkom., sedi na beliQI!Il s skupljenim telo.
. Sem vegetacije koja, kao i ostalim minijatu.rnma :prostor izmedu
figura, ovde se javJ.ja:ju i :ptire !.roji sede vrhu ilistova na drveta.,
u desn01m gornjem uglu. U sredi:ni ko:mp.orz:idije postavljene su niske rable pre'kmvene
plavom drapen.jom. -
1
Dole u frizu planete se sledeCim redom: Mars, Sa:turn, Mer.kua-, Venera
i
L i s t 17: Su.n.ce u 2Jnalku stie1ca (toiOOiac m strek!ma) u oporziciji s Jupiterom
i Meseoom. Glavna k0'111poZicija bez ll.llk:a koji zatvara. U pla:n11
m strelama simbol stre11c::a! :iJ J.upiJter koji sedi skrStenih nogu oslonjen na vel:iJki
zuti jastuk. u gornjem levom uglu figura koja pred u visini gLave drZi
mesec. Dole, s leva n-a de5!IO niZu se sledece Sa:tu:m, Merlrur, Ve-
nera i Jupiter I).
. u isJ.amskom astro lokom spisu OriJ

144.
L is t 18: Sunce u znaku Jarca u opiOIZiciji sa Saturn{JO!l i Ma:rrom. Skaro cela
glavna kompozicija s gornje tri strane uakv:irena sirokom trakom prepleta. u
prvom planu jara.c koga Saturn drZ:i na uzici. Saturn i:zuzetno na ov<J<j pretstavi
odeven u maslinastozelenu haljinu i ima turban na glavi. Njeg'Ov . atribut, sekira,
prebaeena mu kao i oblcno preko ramena. U drugom planu Mars u zlatn<>Zutoj
ha!ljim sa. Sl'ID.Oim na gla!vi il miaCem pvelko ramena. U levoj ruci, u visini
glave on drZi oikruglu posudu iz kaje izblja plamen. Doie u nizu planeta su:. Mars,
Venem, Jupi.ter i Merkur
L i s t 19: Sunce u ZI!!aku u sa Saiturnom. U rplanu figura
koja na lavu i koja azna:Cava Sunce; ona ima oko glave velilki zlatni oreol koji
prid:rZa:va 01bema rukama. U drugom planu Saturn. U donjem redu se planete
niZu slede&n redom: Merkur, Satll'rn, Venera i Jupiter.
L i s t 20: u :zmaku lava u s Jurpiterom. U prvom .planu lav
koji leZi ok.renut prema suncu. Na levoj strarui drugoga rpiana Jupiter, ociju
tak-ode uprtih u sunoe. Dole u frizu, rplanete se ll1liZu sledeChn redom: Merkur,
Satu:rn, Venera l Jupiter (Taib.
L i s t 21: Sunooe u znaku lava u s Marsom. U rprv{JO!l lav
u hodu. U drugom planu, pod po1ukru.Znom rarkadom, na pravougaonom plavom
tepihu sedi personif.ikacija Sunca - figura u dugoj olrer haljini i u
samo ljublcastom odelu, opasan u struku sirokom vrpcom svezan= spreQ.a u cVQr.
Dole u nizu planete idu ovim Mars, Venera, Jupiter, Merkur, Saturn.
L i s t 22: Pretstava koja data na ovom listu sadrZ:ajno nije jasna niti
tekst.om koji pra.ti. dovoljno objaS'Iljena. U prv= planu k=rpozicije Jupiter u
dugoj pl>avoj haljip.i sa srpom na dugaj drsci, lrojim jednu granu. Na nogama
su mu cme plitke cipele. Gore :pod svodom arkade za.tvara k=poziciju sedi
Venera u du.goj oker haljini s krU'IlOOl na glavi i svira u frulu. Planete se dole u
fruzu, !liZU sledeCim redom: Satum, Mars, Jupiter, Venera i Merkur.
***
Na kraju treba naglasiti da tekst koji prati pojedi:ne minijature, ne obja5njava
dovoljno njen sadrZ:aj, te tumaeenja koja su da!lia, nisu uvek radena prema pome-
nwtom tekstu.
se a:1tor ovoga rada osvrnuo S/liilG umJetnlate
mlnijature potrebno dati potpunijl opis samog kodeksa.
Na prvom llstu kodeksa u i!etverouglastoj ukrasnoj ornamenticl (zlatnom, tamnopla-
vom 1 bijelom crvenim lspfsan naslov (sic) <hragO'-
slovena zblrka). Jasni tragovi, medutim, pol<;azuju da prvotni naslov temperoni.)
bl<i ispravno napisap, .!1.;1.;- Prema torne pmvopisna greSka (neslaganje u '!"Odu)
wakako od prepisivaca. Ispod toga u okruglom orplliilentu stoji od iste ruke podruis.iov u
kome dat kratak sadrZaj djela: U:!-1 v ..i1 ......, z:::tJ!II ri.S::.\ (sic) i:!>'YI f:;1; .:".. -..}
u njoj neki aooli vjerovjesnika 1 z '.koni zvijezda i drugo - neka bog pomogne
c.nog posjeduje - amen!. .
Iffie autora ovoga kodeksa nije istaknuto u sacuvanim fragmentima niti se on rnoze
na drugi nacin ufvrditi. Brockelrnann spominje u svojoj Istoriji arapske knjiZevnosti
opseZilo istorisko djelo (294 lista) od al-Amida (umro u Damasku 672/1273 . gOcUne) pod
naslovom (GAL, Supl. I, 590; G. Fliigel, br. 884}, ali nas manuskript
nikakve veze sa tim djelom, nego nekog astroloskog djela koje
mann ne spominje. Od oiVo'ga kodeksa sacuvan samo jedan dio, svega 22 lista bez
paginacije. Ovi sacuvani fragmenti su blli naknadno olovkom. Kad ta paginacija
vrsena, kodeks imao na,jmanje 149 jedna nosi taj broj. Medutim sacu-
vano od toga samo 43 stranice ne naslovnu i to: 1-27, 50, 51, 54-57,
66-69, 106, 107, 146-149. paginacija oeito pogresna, na str. 3 mora da se veze uz
16 (pjesma).
Na drugoj stranici prvog lista 1) pod naslovom: (sic) (sic) 6-A.i &-
(nesto iz i kalifa) daje izvjesne cifre vremenskim periodima
od Adama do Muhameda. Kontunuitet se ovdje jer manjkaju daljnji listovi. Sudeci
ovoj stranici ovo poglavlje posve Stranice 2-3 i 16-19 sadrze pjesmu na
u slavu Muhameda pod naslovom koji se iz zavrsetka 19):
Pocetak pjesme manjka.
Mnogo znacajniji osnovni dio djela. da tekstualni dio
kako spomenuto, pisan naizmjenicno arapskim i turskim jezikom, dok
tekst pisan iskljucivo arapski. Jedno. poglavlje na posveceno gatanju
u kojem se tumace izvjesne pojave i dogadaji u vezi u1aska: u zvijeZda
_,-tl\ tl)\ navodi: vrata = skori put; zu-
janje u uhu = glas; gakanje = oprostaj; = veselje; gasenje svjetiljke = briga
velselja; spadanje prsten;a = bo[est itd. Zatim 1slijedi, na turskom, po.g1avlje atstroloskom
tumaeenju uzroka i zakona duge u odnos 1 na polozaj i faze mjeseca.
Na koncu dolazi devet listova sa na jednoj strani, na drugoj se nalaze
dvanaest stihova kojima. se svojstva osobe rodene pod odnosnim zodija-
kalnim znakom 1) njegov zivot i tijelo. . . 2) njegov imetak, sticanje i itd. Na
svim tabelama stihovi idu istim identicne su formulacije, mijenjaju se imena zvije:lda
(uvijek dva) i drugi polozaj iziskuje i Kako se s tim
tabelama i koliko ih bilo ne znamo fali kljucni tekst za njihovo
senje.
Moze se samo zakljuciti da djelo bllo dugo vremena u prakticnoj kao
astroloski prirucnik su sve marginalije (do i to: 2-10 i 16-23 kao i jedna
kodeksa 11) gusto ispunj ene izvadcima iz nekog astroloskog djela
zapisima, falovima i gatanjima. Ove dopune ispunjavaju i tri umetnuta lista (drugi tj.
12-15 i 24-25 kao i nutarnju stranu zadnje Tako se moze reci da se na
nama i umetnutim listovima nalazi jedno drugo askolosko djelo Odno,sno njego:vi izvaci
zapisima i falovima oeito kao nadopuna osnovnom djelu sa umjetnickim minijaturama.
glosiranje sasvim neuko i posve losim Izgleda od iste vrsena
i naknadna vokalizacija arapskih tekstova kodeksa i to posve -'-
SUMMARY
IN ISLAMIC ASTROLOGICAL RECORD ORIENTAL
INSTITUTE OF SARAJEVO
At the Oriental Institute of Sarajevo, in the collection N2 150/52, may
seen part of an astrological record dating from the 15th century. The manuscript
has 22 leaves (format cm). The text is written in Arablc, and partly in Tur-
kish. The leaves 14 to 20 of the text contain miniatures with illustrations of the
signs of the zodiac and topical accompanying commentary.
The manuscript is one of series that originated in the times of Mongol
rule in those parts. Besides this main influence the manuscript shows the influ-
ence of Mongolian costume and weapons, as well as traces some elements taken
from the Indian Buddhist art.
Prilozi za orijentalnu filologiju 10
Z. Janc, Minijature islam. astto!oskom spisu
I
Z. Janc, Minijature islam. astroloSkom spisu
11
Z. Janc, Minijature u islam. astroloSkon1 spisu
111
BRANISLA V f>URf)EV
KODEKS KANUN-NAMA
(Zblrka iriv. br. 1 popisa
Sarajevu)
OPIS RUKOPISA
rukopisirna Orijentalnog irna broj rU!kopisa starih
irna rukopisa kanun-narne objavio prof. Ko-
prtilii i 11 i t t ii 1 r rn rn s r. Zeleo blh da opiSern sve rukopise
kanun-narna koji se nalaze u Sarajevu, bllo Orijentalnorn institutu bilo Husrev-
begovoj ili priv<J;1Inirn rukarna. Deo toga rada jest i ovaj op:is kodeksa
zavedenog pod br. 1 popisa kanun-narna Orijentalnog (br. 1054 starog
inventara rukopisa arhivskog otseka Zerna1jskog rnuzeja koji se naziva
1911).
kodeks pod daturnorn H!-VI-1917 stari inventar 1911 za-
veden ovako: Rukopis (vrlo dragocjena Zbirka starih zakonika na tursikom
jeziku kojoj se nalazi takoder zakonik za Bosnu i kao i zakon
rudokopirna i - Predano arhivu iz I odjela zem. vlade.
Tako stoji zapisano Ali Fehim Spaho 1913 godine u predgovoru za
izdanje zakona napisao da se ovaj rukopis nalazio vec tl!da
Zemaljskog muzeja. RuJkopis svak.ako pre 1913 godine
Zernaljskog muzeja. J!nventar 1911 bas oko 1913 godine
predala tada novbosnovanom arhivu Zemaljskog Sa inventarom
predala i mnoge nezavedene orijentalne rukopise koji goclinarna
unooeni i.nventar. Tom prilikom u inventar daturn u inventar
ne datum prijerna knjige ili rukopisa. Tako se moglo dogoditi da ovaj rukopis
iz Zemaljske vlade pre 1913 godine, da inventaru
izg1eda da tek 1917 godine.
U nekirn rokopisirna Turskog Zernaljskog muzeja u Sa-
rajevu postojali opisi rukopisa saopSten1 na palpliricirna koji su stavljeni u te
rukopise. Neki od tbll opisa ocuvani su i danas kada se ti rukO<pisi Orijen-
talnom Prerna rukopisu llla tim ceduljicama moglo se za'kljuCiti sa
sigurnoscu da te opise dao Safvet-beg Ba8agic. Opis ovog kodeksa glasi:
1) .:,lbl.. .._t; jG Zakonik sultana SuJ.ejmana, koji sastavio
Ebus-Su'ud iza osvojenja Budirna, proteze se na sve evropske pokrajine. Ovako
pocirna: dl..J .sJJI .t -'-"'-'' Prvo poglavlje .Jiu, Za!koni se veci-
10*
148 iDurdev
nom odnose na gradansko i pravo, poglavito objasnjuju sisteme len-
skog posjeda i daea. Ovaj zakonik popunjen i kasnijim dodacima iz
vremena Ahmeda I., koje sehislam Jahja efendija dodao. Osim toga nalazi se
umeta:ka od Dzelal-<lade, Latifi Hamza i drugih za:konodavaca. Pri
kraju imade ferman na beglerbega i gabelskog kadiju, u lkome se rije-
sava, da se desetina mora davati od ljetine, ne prema tefteru. Datiran konac
mjeseca muharema 1129 (1716). Iza toga slijedi nekoliko seriatSki!h decizija od
raznih sehislama. L. 1-109.
2) .... Zakonik, koji ovako poeima: ,:,1-':II.J .s.lii..;..JI J.->dl
dijeli se na tri i to:
v-1:- v':I.JI
r.rJ u':I.JI
Jl.,...l ............
Dakle taj zalkonik proteZe se na i gradansko pravo. Ovo rijedak
kode1Es. Nije mi poonat dru:gi primjerak. Pril kraju dodato viSe fermana s datu-
mima, u kojima se rje8evaju I'!mli slucajevi, Jtoji nisu predvideni u zakoniku.
L. 1-59.
3) ...:....f. Zakonik za Bosnu. Ovalko poeima: .s.lJI.J. J..Jodl
1_;11 Jlal
Na zapovijed sultan Su1ej:mana sastavili su ga zajim .BiSaret
i catib u defterhani Mustafa Ahmed koncem dZumada I. 973 (1565). Ovo
zakonik, koji se poglavito odnosi na Bosnu i Hercegovinu, bavi se gradanskim
i karznenim zakonima. Prva dva lista imadu neSto vodenih mrlja, ali tekst nije
oStecen. Ovo prepis iz godine 1099. L. 61-82. Jedan primjerak toga z&'konika
imade u Beeu dvorslk<>j Vidi: Fliigel III, 237 str.
4) Ovaj zakonik sastavio neki sekretar kod mehCeme u Sara-
jevu biljeSkama :sarajevskog mu1e Ali ef. Lahumije. Za taj zakonik veli:
vl.oA: t. novi zalkonik, koga se treba bez dodatka
i maJnjika. Poglavito se ba'Vi pravom. L. 85-90.
5) ' 't. ..,.1:; _,;u Novi zakonik koji danas u krijeposti. Poglavito
se bavi uredenjem lenskih njihovim prihodima. Cini se da nepotpun.
L. 90-120.
6) J!l .:..t,;,.J..J"' Zakonski .predlozi, koje sastavio glasoviti Ebus-Su'ud,
umro 002, veeinom u formi decizija raznim vjerskim i gradanskim pitanjima.
L. 120-128.
7) .:.IJ-vu.L. Poznati Sulejmanov zakonik, koji kasnije popunjavan
od raznih L. 128-143.
8) .:r .;,1;':11 riS-1 Rasprava erazi miriji u arapskom jezi!ku.
poglavlje iz djela J.H.;tl\ (Biseri}. L. 144-153 ..
1
U Basagicevu rukopisu stroje na ovom mestu brojev!. sam radi preglednosti oznacio
slovima.
' U rukapisu stoji: pJI _,;u sto pravilno.
U rukopisu stoji: ;:.,...; ..::..t,;,.J..J"'

U rukopisu stoji: v\;.

kanun-nama 149
9) .::..(d.; _, .;_,ili ferman u pog1edu uredenja majdana, na osnovu
koga neko sastavio za.konik. Ovo jedini zakonik, koji mi poznat tome
predmetu. listova ovdje poremeeena. Odavdje dalje od 110. L. 110-
129. .
10) )!f' .;,'iJ\ ... Seriaiske decizije salariji (prehrani. konja)
i u drugim pitanjima izmedu spahije i raje. Veoma L. 131-bl!l.
Ova zJ:iirka pisana raenim rukama na i jalw papiru dosta rqo-
vijetnim Ona ve1ika rijetkost, jer teSko naci na jednom svesku toltko
vazniih zakonika kao ovdje. Bila u posjedu Beg-imama Hafiz Sabrije 1268.
Mislim da pisana polovicom vijeka!
T'O!liko saopstava taj opis. On nepotpun, pisac nije u8ao dublje u studije,
nego sam.o dao opis radi prve informacije. SaopStio sam taj opis u celo-
sti, jer smatram da ne od.govaralo naucnom postenju da sam opis delimieno
da ne navedem izvor.
Bai!agic istakao da zbirka pisana raznim rukama. Drugo miSljenje
imao Fehim Spaho ovom kodeksu. Objavljujuci rudarske z&kone, on dao kratak
opis zbirk' u kojoj se ti zalkoni na1aee. Opis dao Spaho ovako:
Medu turskim ru!kopisima u bi:blioteci zemaJjskog muzeja nalazi se i jedna
opsezna starih turskih zakona, fermana, fetvi i drugih propisa raznim
granama drZavne uprave.
se sastoji iz dvij' posebne knjige, 1 i s u d i r u !k i s u
i tome Sto kaza1o za obadvije knjige naprijed jedno
do drugog smjesteno, iz<gleda, da ih obadvijepisaJo jedno
li i t s u n m r i, d t s v u d d i n s t v n d
1 Citava knji<ga pisana na jednaku papiru, 19,5 cm dugu i 12,5 cm fuoku,
rukopis dosta lijep, kako se nade gdjegdje jezicnih pogref\aka, izgleda,
da pisac dobar i strpJjiv ali da nije talko naO'brazen, da
sve sto prepisivao, potpuno i razu:mijevao.
NaZa1ost u citavoj nema nikakve odakle se m.oglo raza<brati,
ko pisao, niti kada sadi'zaju moglo se slutiti da ovamo
u naS'im krajevima, jer se izne8eni materijal tice veeinom tadasnje evropejske
ske, naroeito Bosn' i silsjednih zemalja. Najmladi dokumenti, ikoji su u
sadrZani, datiraju iz konca jedanaestO'g vijelka se tome moglo naga-
dati, da djelo pisano oiko 1100 (16<88).
Osim posebnih kazala za obadva dijela i [neispisanih listova ima u .prvom
dijelu 109, u drugome 180
u drugom dijelu od 110 do 129 Jista su cetiri turska rudarska
zakona, od ikojih su dva datirana iz godine 943 (1536), na druga dva nema
nikakvog datuma, no blce, da sva cetiri poill:u jedne
Imao bih da primetim i jednom i drwg'om opisu dosta stvari Moram istaci
da se m.oja ispitivanja toga daleko sa Bai!agicevim opisom, iako
on nepotpun, r:aden na i nedovrsen. ispitivanja se, medutim, sa
Spahinim opisom ne mogu nikaJko dovesti u sklad.
2
Na tom mestu list Qtecen tako da mogl(l proeitati i XVII.
17Jl6 godinu, da XVIIL
3
Glasnik Zem. muzeja XXV (1913),
' }Cursiv moj.
150
if>urdev
istaci neke podatke istoriji ove zbirke kanun-nama. Na drugom
listu stoji zapisano da zbirka pripadaJ.a Sejfulahu sin.u Hafiz Mehmed Sabri
efendije Begimamovica 1268 zapis precrtan, odgovarajuci muhur
uni:Sten tako da se ne m<>Ze procitati Na istoj strani iz peeata i signature se vidi
da pripadala blblioteci Zemaljske vlad-e u Sarajevu.
7Jbirka koju nazivam sarajevskim kodeksom, koja uvedena pod brojem
1 u popis kanun-1:1ama, uvezana u lepe, jake korice. Nacin povezivanja, naro-
cito neka lepljena mesta, pokazuju da su delovi posebni rukopisi. Listovi
su jednaate velicine em. U j!'dnom rukopisu su listovi Siri, se vidi
da su seceni. Hartija nije jednaka u pojedinim delovima rukopisa. jasno i
i vodenim znaeima. Narocito se istice svojim loilim 'kvalitetom
hartija u drugom delu od lista 85 do lista 89. se vidi kaiko se uzme
'u ruke. lako su kanun-name u zblrci pisane jednom vrstom pisma (osim rwkopisa
il 5), ocigledno da nisu svi delovi pisani od jedne ruke .. Iz svega toga jasno
da to nije jedinstvena zbirka, nego da su razni rukopisi uvezani u zblrku. Kod
jednog dela kodeksa (11, 1. 82-83v.) jasno da prethodna kanun-:riama
iz jedne med'Zmue, jer se na poslednjem listu nalaze saopiltenja koja nemaju ni:kakve
veze sa kanun-namama. Pokusacu da pronadem delove zblrke i nacin kako ona
sastavljena.
A:ko pogledamo spoljasnje oznake te pada nam u oCi da paginacija
ide ovako: 1 deo zblrke od 1 do 109, 11 deo zblrke od 1 do 153, 111 deo od.llO do
181. Taikva paginacija nas navodi na da su prvi i treei deo blli ranije
jedna uvezana ce!lina, da uz to umetnut drugi deo opet kao posebna ee!ina.
Tak-o se moglo protumaciti to sto paginacija u prvom dclu Prestaie tamo gde
poeinje u treeei:n delu. Ali cemo se mi cuvati .ta:kvog jednostavnog zaiklju&a, jer
nejasno zai!to to ucinjeno ...
Ba:Sagic u svome opisu nblta ne govori delovima kodeksa. On samo
spomenuo da paginacija poremeeena. On nije zapazio da pagi.nacija treeeg dela
zapoCinje tamo gde u prvom delu prekinuta. Spaho paik govori dve knjige.
Ali ikod njega nisu te dve knjige iste kao napred navedene, nego kod njega
prva knjiga od 1 do 109, druga od 1 da 1'80. Kako on veli da se rudarski zaatoni
nalaze u drugoj knjizi. od lista 110 do 129, tq jasno izlazi da Spaho nije primetio
_da druga knjiga - kako naziva - takode sastavljena od dva dela. On
cak nije ni primetio da ta druga knjiga dvaputa od prve.
sada da vidimo ikako se zbirka deli s na pismo i vrstu hartije.
Osim razli:ke u nacinu pisanja, koji ponegde VPlo teilko uzeeemo jedan
kriterij koji mi se l:ini pogodnim za utvrdivanje delova rukopisa. broj redova
na jednoj strani. Od toga cemo i zapo(:eti.
Prvi deo rwkepisa @.. 1-109) iina de\retnaest. i:edova na svakoj stram.
to :ide do 105v. Oda!tle listiJ. 108 redOvi su od 29 d-o 31.
List 108\r, i 109 ne dolaze u obzir; jer' su to zavr8ne strane. isti od
pocetka do lista 108. se rwkopis od sVih drugih rukopisa u
:u Citawm prvom jedna. . . . . . .
1 ... ..,_",_: r\.1 .:U1 + . ziv( u Sarajevu
toga Sejfulaha Esad Sabr,i:hafizovic. Porodica davala: nasledne <imame i
Begove dZamije.
Sarajevski kodek:J kanun-nama
151
deo kodeksa (1. 1-153) redova na jednoj strani izg1eda ovako:
1) Od 1. 1 do 59 ima 23 reda na jednoj strani;
2) Od 1. 60v. do 1. 82 ima 25 redova (oni su jedino kod ovog
crvenim mastilom);
3) Od 1. 85v. do 1. 89v. ima 21 red i
4) Od 1. 90v. do 1. 153 v. ima 23 reda.
Odmah mozerno Wilvojiti rukopise pod 2 i 3, jer to ocigledno
listovi i pismu i vrsti hartije, to jasno i uvezivanja, jer su
ta dva rukopis;l 1epdjenjem priCVJ.i!Cena z.a ostale, zatim Oni se i medu-
sobno razlikuju i pismom i vrstom hartije. Kako vidimo, broj redova na jednoj
strani takode da se oni i izmedu sebe i od drugih rukopisa.
Broj redova pod 1 i 4 istL Rukopis pod 1 i 4 do 1. 143 vr1o slican. Postoje
ma1e razlike razlike medutim, mog1e nastati drukcije za-
siljenog kalema i usJ.ed toga Sto rukopisa isto vrerne pisana, prema
tome, ni istim mastilom. Hartija nije istovetna kod jednog i drugog rukopisa.
Izmedtt 1. 143_ i 144 nalazi se sest praznih nepaginiran1h listova. Zatim od 1. 144v.
do i53v. na1azi se vr1o rukopis koji se od svih rukopisa u
zblrci.
Prema tome, deo 'kodeksa jav1ja se kao posebna zblrka, sastav1jena iz
1) od l. 1 do 59, 2) od 1. 60 do 82, 3) od 1. 85 do 89, 4) od 1. 90 do
143 i 5) od 1. 144 do 153. Sva<ki od tih de1ova celina koja zavrsena.
deo kodeksa (1. ima dva de1a. Prvi deo do 1 129 ima 23 reda
na jednoj strani, drugi od 1 131 do 181 1ma petnaest redova. Medu se ta
dva rukopisa vrstom hartije. OcigJedno da su to dva jer g\de
poeinje drugi rukopis strane su lepljene. Ali pryi rukopis tre<:eg dela kodeksa ima
jako s1i<:no pismo sa rukopisom 1 u drugom delu kodeksa. Hartijja osim toga,
Takode III 2 inJ:a, sl.iCnost rukopdsom 1 i III 1.
Prerna napted bilo jasno kako kodeks nastao. Tri rukopisa
uvezana u jednu knjigu (1, 1 i 2), pet rukopisa u drugu knjigu, koja
usla kasnije izmedu rukopisa 1 i 111 1. Paginacija, uvezivanje i pismo dokazivali
gornju tvrdnju. Ali postoji slicnost kod pisma u 1, 4; 1 i
111 2. Kako jos izmedu rwkopisa 1 i 111 1 postoji podudarnost u broju redova i
vrsti hartije, sa izvesnom sigurnoscu mogu tvrditi da ta dva rukopisa .pisala
'jedna ruka. Male razlike u pismu kod rukopisa 1 i 1 s jedne strane i 4
s druge strane i drwga hartija cine da ne sa istom tvrditi da
ista ruka pisaJa i rwkopis 11 4. Mislim, da ga ipak ista ruka pisala,
jer isti broj redova na j-ednoj strani i iste osriovne karakteristike pisma to pri-
dakazuju. Isticem da i kod rukopisa 2 imamo slicne osnovne karakteristike
pisma, iako svi drugi elementi otpadaju. Ako uzmemo samo da rukopis 1 i III 1
ista ruka .pisala, da ne uzmemo druga rUJkopisa u obzir, te8ko mogli to
dovesti u Sklad sa onim Sto smo rekli postojanju dve knjige. Da to razjasnimo
.potrebno jednu stvar razmotriti.
Spaho izveo ovwkav zaklju<:ak: ... sudeei rukopisu i tome .Sto
.kaza1o za obadvije knjige naprijed jedno do drugog smje8teno, da ili
obadvije pisalo jedno lice, i to u namjeri, da to sve jedinstyeno djelo.
smo da rukopis nije jedan u svim delovima Ali cinj(;JI).iCa
da fihrist (sadriaj) napred i za jednu i za druogu knjigu;. Ali iihrist ima .dva
152
dela. Prvi deo obuhvata sadrZaj sada8njeg I dela kooeksa, drugi deo eitav sadrZaj
sada8njeg dela kodeksa. Sada8nji treci deo kodeksa nema saddaja ni napred niti
na mestu gde zapocinje. Prvi deo fihrista ima cetiri Iista zuce hartije, potpuno iste
kao kod rukopisa I. Pismo takode isto. Iz toga jasno izlazi da taj fihrist deo
rukopisa I. Prva dva lista su ispisana i paginirana sa 154 i 155, druga dva su
pra.zna. Drugi deo sddaja ima devet listova, od toga sest ispisanih, ostafli su
prazni Drugi deo sa'lirZaja se razlikuje i pismom i hartijom od prvog. Hartija
otvoreno i :vodeni znak se ne ni sa jednom vrstom hartije u zbircl.
Nijedan ilst dr.ugog dela :fiihrista nije paginiran. Neispisani list. pred sadrZajem
pripada hartijidrogog dela sadrZaja. maCi: 1) da prvi deo saddaja umetnut
i 2) da drugi deo saddaja nije deo ni jednog rwkopisa drugog dela kodeksa, nego
da pravljen ,za citav sadaSnji drugi deo kodeksa. Najvaznija cinjenica to da
su umetnuti listovi sadrZaja paginirani sa 154 i 155. Kad uzmemo u obzir da se
drugi deo kodeksa svrsava sa listom onda jasno da taj umetruuti saddaj
ranije dolazio iza drugog dela :kodeksa. Kako taj umetnuti saddaj deo
sadasnjeg rukopisa I, znaci da sada5nji prvi deo kodeksa bio ranije iza sada5njeg
drugog dela kodeksa. Kada uzmemo u da rukopis I paginiran drugom
rukom nego delovi kodeksa, tada se paginacija kodeksa jedno-
stavno razja5njava.
Zblrka u prvo vreme .p.oCinjala sadasnjim drugim delom kodeksa, lkoji
imao svoj nepaginirani saddaj, zapoeinjao sa listom 1 i zavr5avao se sa listom
Zatim dolazio fihrist (sadrZaj) sada5njeg prvog dela kodeksa, koji pagi-
niran sa 154 i 155. Rwko,pis. I imao svoju raniju paginaciju se stoga prelo na
paginiranje 1 do 181, lroliko svega paginiranih listova ima zajedno sada5nji prvi
i treei deo :kodeksa. Po.Sto sada5nji prvi deo kodeksa ima staru paginaciju od 1 do
109, to treci deo zapocinjao sa 110.
istaci cinjenicu da istim rwkopisom kao u rukopisu kojim zapo-
cinjala ranija 2Jhirka 1) sigurno pisan jos jedan rukopis 1) i gotovo sigurno
jo.S dva 4 i 2).
6
Dok se ta cetiri rukopisa slafu medusobno.-nijedan od preo-
stalih rukopisa nema slienosti ni u pismu ni inaee sa ova cetiri navedena rwkopisa,
mti meduso.bno. znaci:
1) Da sastavio onaj koji pisao gore na-
vedena cetiri slicna rukopisa;
2) Da on one starije rukopise koji su velieinom
h r t i d g v r li n g v m r v m r i s u (II 1) d n o-
sta vno dodao svome prep isu i zaj edno u vezao, orie
starije rukopise (II4,III1iiii2), koje nije mogao u_klopiti
u prepisao i
D n i J.i n k d r u g i, n z d v 1 n r s r e-
dom, kasnije prebacio sadasnji rukopis I napred, lkao i
njegov sadrzaj, lkoji do5ao u raniji sadrzaj (fihrist).
Tako dobljena sadasnja zblrka i .n.jena u pag'ina.ciji. SastavJjac
zbirke prepisao ove rukopise: 1, 4, 1 i 2, jednostavno uvezao ove
rukopise: I, 2, i 5. Prema tome, imamo osam raznih ruko.pisa, koji sti svi
Kod 2 broj redolva na jednoj strani, druga hartija > naCin uvez!vanja
wkaztlju. da taj rukopfs u kao rukofp:is. ne mora znaciii da ga nije
ista: ruka' pisala koja 1 .ruko'pise 1 1<!II 2.
Sarajevski kadeks kanun-nama
kompilacija svome sadci:aju. Mislim da prepisiva<: u ona cetiri rukopisa, koja
sam prepisao, nista nije dodao i da nije sam pravio kompilaciju, da prepisad
kompifuane rukopise. dokazuje njegov mehaniOki .postupak sa rukopisima koji
su se mogli uklopiti u
u svome opisu dao sadrzi.nJu Mora se istaei da su mnoge
tvrdnje i sadciini zastarcle. Stoga dajem potpuno nov opis nekih
de1ova zblrke.
Prvi deo kodeksa (1. 1v. do 109) sadcii varijantu kompilacije kanun-nama,
koju Ciro Truhelka nazvao Sulejmanova Erazikanunama talkozvana Budim-
ska kanunnama, katkada i Nova Th kompilaciju inace objavio
profesor Fuad Kopriilii u i 11 i t t ii 1 r m m u s L 1, 1 i 2,
jednom, i to dosta lo8em, rukopisu. On dao naslov Osmanh kanunnameleri.
sto smo videli i!z opisa Basagica, on naziva Sulejmanovom ikanun-
namom. naziv pogre5an, jer samo uvod te kompila-cije sadcii
kanun-namu iz vremena sultana SU!lejmana.
Pored ikanun-name, ta kompilacija sadrZi arazi kanun-namu
od 11 zilkade 1017 (1609), zatim k n u n n m i d i d, sastavljenu posle 1019
(1610/11), zatim razlicite zakone iz vremena< sultana Ahmeta 1 (1603-1616) i nje-
govog pretlhodnika Mehmeda III (1594-1603). Zakonski tekst interpoliran fetvama,
pravnickim decizijama, odgovorima sejhu1is1ama, prepisima fermana, po-
dacima iz istorije itd. < Prepisa te kompilacide ima mnogo i kod nas i sUrani.' Kod
nekih rukopisa 51!m nasao naziv za tu kompilacij.u. Ona se naziva n u <n na m i
s h i h lako se taj naziv sreta samo kod nekilh rukopisa, ipak smatram da
da se tako nazove ta kompilacija radi razlikovooja od druge s1iene
cije, koja se u rukopisima naziva Kanunnamei cedid.'
0
lnteresantno kod ovog rutkopisa kanun-name-i sahiha da se on razlikuje
od drugih rukopisa i objav1jenog primenka time sto u njemu odvojeno saop.Stena
7
Truhelka, Historicka podloga pitanja u Bosnl (Glasnik
Zem, muzeja XXVII) str. 127. Truhelka izvesnih rukopisa te kanun-name. Te!ilro
tacno utwditi koji su to rukoplisi, jer Truhelka nije dao tacne padatke. pad
taCkom rulropls broj 24 u popisu kanun-nama Orijentalnog instituta (stari broj 600). Starost
tog prep!sa nlje taiko velilca kao d) br. 4 {stari br.
700}. zapravo rokopli:s kanun-name-i c\Zedid. Kanun-.nama pad br. 11 (st. br. 798),
pod f) 12 (st. br. 600), pad g) br. 25 (st. 35) 1 ,pod h) br: 2G (st. br. 727). Kad
opisivao ru:kopise kan1m-name-l c\Zedid i kanun-name-1 sa:hlha u u Sarajev<U, po-
6u govoriti tim rtikopislma.
U Sarajevu postoje mnogl te kantin-name: u instltutu: br<. 11,
12, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 22, 2G, 25, 26, i 65; u 18 rt!ilropisa.
RUikopisa te <k.a!nun-tname ima kad nas, Jma ih 1 u u Becu, (Fliigel 23&-7,
br. 1604; 25(}--1, br. 2:11-2, <br. 1617; 255, br. 1822), u Londonu (Rieu, 247, 7004),
Upsa11, Minhenu, Oarigradu ii druglm bibJiotekama:.
837; Orijentalnl institut br. 25, 10, 26 1 22 popisa
kanun-mama.
"' Iako kanUI!l-name-i c\Zedid uglavnom i.ste zakone koje i kanun-name-j;
ipak to druga kompblacija i Kod kanun-name-i dzedid u:pada odrnah u
oci da budimske fermana i gabeJS!rom kadijl, kao i
nelkih interpolacija. - Iz upof!'{lenja tekstova jasrro izlazi da i kanun-.name-i
dZedid i kanJun-'llame-1 sahiiha prvobltnu Jrom!.Jilaciju pad lmenom c\Zedid.
Varijanta koja se safuva.Ja pod nazivom kanun-name-i c\Zed'id rasporedu bliZa
k<m>pjlacljl. - U Sarajevu znam za ove l1UI!ropise kan'tm-name-i dZedid: Orijentalni institut br.
4. 5, 6, 7 i 8 popisa <kanun-nama. Neki rukopisi karnpilacije.
154 f)urdev
zapovest bosanskom beg1erbegu i gabelskom kadiji (1. 105v.), dok ikod drugih
rukopisa ta zapovest dos1a u tekst ikanun-name. zapovest ovde datirana muha-
rema 1129 (1716).
11
Kanun-name-i salhiha bosanska kompilacija i ima ikarakter za
razliku od kanun-name-i dZedid ikoja ug1avnom sad:rZi iste zakone, koja
bosanski karakter." se na ovom mestu ne mogu dublje upustiti u razmatranje
odnosa ovog rukopisa kanun-name-i saihiha i ostalih, kao ni .u odnose ikanun-name-i
sahiha i kanun-name-i dZedid. mora predmet specijail.ne studije.
Prvi deo ikodeksa saddi samo sah1ha neSto dor&.taka (od
1. 106). P.rvi deo kodeksa sta smo videli ranije, jedan od ruikopisa
koji su uSli u zblrku uvezivanjem, ne prepisivanjem od strane sastavljaea. Ne
mooe se tacno utvrditi kada nastao taj rukopis. Jedino se mo.Ze kazati sa sigur-
noS6u da napisan pos1e 1129 (1716) godine. Ovaj rukopis ima mnogo primedaba
na margini.
Drugi deo kodeksa (1. Ov. do 153 v.) nije jedinstven. sto ranije utvr-
deno, on se delina pet delova: 1) L Ov.-59, 2) 1. 60v.--82, 3) 1. 8'5v.-89v., 4) 1.
90v.-143 i 5) 1. 144v.-153v. Ti, de1ovi izgledaju ovako:
1) Od 1. Ov. d.o 59 nalazi kompilaeija razlicitih kanun-nama, pojedinaenih
kanuna i fermana. ikompblacija zapoCinje sa kanun-namom iz poeetka v1adavine
Su1ejmana Z!llkonodavea, koju objavio 1912/13 godip.e Mehmed Axifbey u do-
datku Cas'opisa osma:ni enciimeni meemuas1 15-19).'"
Kod nas Hamid dao prevod te kanun-name, a1i on ikritiCki upo-
tekst na osnovu rukopisa koji se cuvaju u Orijentalnom institutu u Sarajevu
i u Jugoolavenske a:loodemije u UJpotreblo
i rukopis u ovoj zblrei. ovaj primerak ima mnogo s'.liCnosti sa
bel:kim rukopisom koji kao osnovni tekst Arif-bey u svome izdanju.
14

Su1ejmanova kanun-nama u ovoj zavrsava se 1. 28v. reeima:
.m sto odgovara 70 str. objav:ljene
kai!IUI1-name.
11
te zap<>vestli u jednom mkopisu Ostali rulropisi uzlmaju
godinu kada su odnJosno kada sastavljen iJd prepisan uzorak u prepls!.vanju.
Rt.!kopisi se t<Jme 8rup!Su u grupa. Najsiarlja takva grupa lma datum. fennana mu-
.harema 1084. jedan.ru!lropis daje tacan datum fermana muharema 1054 1049 Husrev-
L 6'3), to postaJnlak kOmpilacije pod lmenom kantm-<name-i sah!ha moguce
:izmed.u muharema 1054 (1644) i muharema 1084 (1673). Ali neki rukoipisi te.
nemaju uopiite te zap<>vesti. Narocito jedm od rukopm 554
blb!Wteke (od 1122/17,1\Wll). Za njih vredi terminus post quem 1054 godina . .Ali ako
odgo.vore ejhul-isiama kqj,t se u svima rt.!kopisima sretaj:u, tada V'idimo da najmladi Mehmed
Behaji, dvaptt't.a od 1649 do 1004 (sravni: GL Zem. muz. XXVIII,
Prema tome, ter:minus post; quem opet se sredinom XVII veka.
"' Rebo bfu da u Mosiaru sasiavljena ta k<Jmpi:laclja, jer su i
rt.!kopjsi ilz Mosiara. se iz cinjenke da se ruko!];>;si nalaze sa fetvama Ahmed-efendije
izvuci zakljueak autoro, ali tome raru> gO!VOCitli.
" rukopis u i pet rulkqp.isa iz u Carigradu za
izdanje te kanun...name.
14
RadZibegic p<>red rudropjsa u ovoj iz Orijentamog instiiu.ta rt.!kopise
kaniun....nama br. 3, 41, 4 i 16, iz orijentalne Jugos!<vvezwke u
br. 126.
Gl. Zem. muz. IV-V (1900), 296.
kamtn-nama 155
Od 1. 28v. do 1. 36v. nalazi se zakon trgovcima i pod nazivom
J..l .:,_,;u (Kanuni ehli dekiikin), datiran safera 939 (1532}. Zatim prepis
caxsk;e za,pavesti od poeetka 929 (1522). Posle te zapovesti dolazi:
.:,;u .J'l.JI (Bosna ve Hersek ve Izvornik vak1
olan kanun). Ovaj zakon se sv:rSava na 39v., datiran 1 muharema 946
(19 V 1539). Trwhelka dao taj zakon u prevodu u svojoj raspravi agrarnom
pitanju u Bosni (Gl. Zem. muzeja XXVII, 200-202), ali ga pogresno datirao
(1 ramazana 946).
Ovaj zakon sam objavio u turskom tekstu i prewdu u Istorisko"'Pravnom
zborrriku sv. 3--4 iz 1950 {str. 227-240).
Posle agrarno-pravne prirode dolazi na 1. 44 i 44v. prepis odredroba
lhadZu u Srebrenici. objavio Vl. Skaric u prevodu u svome de1u Staro
rudarsko pravo 1 tehnika u i u Bosni {str. 90---91). Dalje do kraja unesen
niz carskih zapovesti u prepisu kdji se zav:rSava zapove8cu od pocetka sevala 973
(1566). tim zapovestima ima najvise onih koje se odnose na Bosnu.
Tekst hudZeta nazira iz prve c;lekade rebl I 956 (154'8) iz ove zblrke
(II, 55v.-56) objavio F. Spaho u predgovoru za izdanje turskih rudarskih zakona
(GI. Zem muzeja XXV, 1913, 138). taj hud.Zet objavio u prevodu pod
naslavom Za:lro!n srehFeniJCkim uglja'l":iirna u svojoj raspravi agrarilom pitanju u
Bosni (Gl. Zem. muzeja XXVII, 202-203). Truhelka na kraju veli da taj i
zakon iz kanunname drinopoljske 973. OCigledno
da Truhelka smatrao Citav ovaj ru:kopis 1) jednom kanUIJr-namom koju naziva
drenopoljskom od 973 godine. Stvarno poslednja zapovest u tom ru:ko-
pisu datirana 973 godine u DrenopolJu. Rukopis inace sadrZi Suilejmanovu
namu (Arif-bey 11), na koju su dodati razl:i.Citi kanuni i zapovesti.
Iz tog materijala Nedim objavio (Gl. Zem muzeja IV-V, 1950,
285-294) carsku zapovest iz prve dekade meseca sevala 970 (1563), upucenu Be8a-
retu sinu popisivacu Bosanskog sandZaka. zapovest ..se nalazi u
ru:kopisu od 1. 52 do 1. 55. Fillpovii: objavio i osta1e prepise dokumenata iz ovog
materijala koji se odnose na Bosnu {Pri1ozi za or. fil. etc .. JII-IV, 437--454).
10
tim dokumentima O'bjavljen hudZet .nazi,rta. Hasana.
begic iz tog rukopisa objavio tri fermana iz XVI veka koja se odnose na Make-
doniju (Prilozi za or. fil. etc. 83-94).
Ovaj rukopis prepisima koje sam sastavljac zbirke nacinio.
mon1e miSljenju, tim prepisom sastavljac i zapoceo svoj rad. Ocigledno da
postojao od ranije kompilirani ru:kopis koji sastavljac kodeksa na duSak prepisao
u celost1. .
'" Fillpov!c qatira dve od sedam zapwesti koje_ u XVIII vek, jednu 1174/1761
(str. 4'.i1--4.62) i drugu 1179/1766 (str. 4!53--464). lf ovaj ru\ropis 1)
piliran i prepisan posle 1766 goditne. U kod tih dokumenata stoje ovako za!;isane
godine: 1) ...:t. ..:.. i t:! ..:.. mlsli da tome treba dodati .....ill.
mome m!Sljenju tu treba da stoj-i ...11.--1 , tj. 974 i 979. 'l1u ;popraV'ku uneo zoog toga Sto
su sve zapovesti u tom ru\ropisu iz XVI veka i sto su ove dve zapovesti upucene
dakle potiw iz vremena pre nego sto obrazov.an (1500).
sto su te dve zapwesti sandZak:begu, poka2!Uje da
one ne pobleu iz XVIII veka.
156
Durdev
2) Od 1. 60v. do 82 IUI!lazi se kanun-nama koji zapocinje bosanskom
kanun-namom u prepisu od rebl 1 1099 (168'8). U Basagicevu opisu ta kanun-11ama
navedena pod tackom 3. Bosanskom kanun-namom ovaj rukopis samo zapoCinje.
Od lista 64v. pOOinje 'kompila'cija ra.zn:ih odredaba iz opstih kanun-nama XVI i XVII
veka. Hadztbegicu, ta ima: sliC:nooti! sa napred spomenutom Suiej-
manovom :J.renuri-namom, aJ.i u nje Osiim tog.a u njoj nema deiQVa
k<J\jd: se odnose na nase kraJjeve, ima propisa :iz vremena:. "
Ovu kanun-namu Mustafa sin Ahmetov koncem dZumada 11
973 (1565) upisao u defter pod nadzorom zaima Be8areta sina Uvod
kod ove kanun-name isti :kao :kod kanun-name koju objavio Ciro Truhelka u
. Glasniku Zemaljskog muzeja (str. 427-475). Pored svega toga Truhelka
ima pravo kada ovu ikanun-namu spominje u svojoj agrarnom
pitanju u jer raspored i ove kanun-name drukciji, samo
delimicno donose materiju. Ali i u delovima, gde je<fan i drugi ruikopis morali
isti, ima mnogo stilskih i pri!lien'O stvarnih razlika. Na razlike izmedu jedne i
druge kanUitl-name ukazao i Hamid HadZilbegic u uvodu za izdanje ove kanun-
name. Kako u ovom slucaju .primerka iniaju isti uvod, jpretstavljaju dve razU-
cite kanun-name, odnosno kompilacije, reei da li drugi rukopisi ikanun-
sa istim uvod'Orn pretstavljaju ist:u kanm-namu, odnosno ukoli'ko su auten-
tiJCnu kanun-namu sacuva1i. Na to se moglo. odigovoriti tek kada svi rukopisi
bili p'Omno uporedeni, Za rukopis u BeCkoj (F\liigel 111, 237, br. 1804,
prepis iz 1126/1714), za koji Basagic da isti sa ovim rukopisom, vredi napred
recena primedba.
11

Ovaj rukopis pripada rukopisima koji nisu prepisani nego su uSli u
onalk:vi 'kakvi su bvli. Kod ovog rukopisa se naroeito vidi da 2Jbllja tako radeno
.kako sam ranije utvrdio. Hartija prvopitnog bila sira nego sto u
sada8njem ikodeiksu. hartiju ruikopisa na sirinu kodeksa, sastav1jac kodeksa
hteo da sacuva na .margini, tu ostavljao staru sirinu hartije
koja presavijena. Stara sirina za 1,5 <:m veca.
Bosan'sku kanUJ!l-namu iz 1565 godine iz ovog objavio Hamid
Ha'ClZibegic u Glasniku Zema1jskog muzeja 19411 (str. 201-222) u tursikom teikstu
i prevodu .. nije naveo da ruikopis u kojem se nalazi ova kaiJJUil-nama nije
isti sa ostalim rukopisima zblrke, da on stariji rukopis ikoji mehaniCki uklopljen
u zblrlk:u.
3) Pod tackom 4 ruikopis u (u kodeiksu 1. 85---4!9v.) oCi-
gledno pri,pada starijim rukopisima koji su uvezani u zbirku. dokazuje ,pismo,
hartija i nacin uvezivanja .
. 4) Rukopis od l. 90 v. do 143 sadrzi ono Sto kod Ba!!agica opisano pod
taC.kama 5, 6 i 7. Kompila<:ija opisana pod ta&om 5 kod BaS.agica (u rulropisu do
1 .. 120) nosi naslov: "! P"od ta&om 6 oopisani spis .:.,L,;._,_,..
3_,.:..il (u ruikopisu 1. 120v.-128). U BOOkoj postoje dva rukopisa ovog
spisa {Fliigel 251, 1816; 252, br. 1817). Iz Fliigelova opisa se vidli da nas

GL Zem. muz. rv-V (1949-50), 299, prim. 11.,..... Vidi jos GL Zem. III (1948), 201.
10
G1asnik Zem. XXVII f1915) sv. 1-2, 127---4!.
17
Najv.aZnije bilo utvrditi lroli.ko u :pojedinim oeuvana kanu.n-.nama
!ro}u 1565 godine naplsao sin Ahmetov pod zaima Besareta sina Abdtu-
selamova.
Sarajevsk! kodeks kanun-nama
i57
ruko.pjs ne5to kraci od prvog beCkog.
18
Kod pod taClrom 7 opisana 'kompi-
lacija {u rolkopisu samo naslovu kanun-nama sultana
Ona kompilacija kanuna i fetvi i:z XVI i XVII veka. Neke i fetve pot-
seeaju na ikanun-name-i dZedid i kanu.n-name-i saihiha.
Svi ovi delovi su prepisani jedan za drugim i ceiglledno su biJ!i jedan rulropis
od ranije. Gotovo sigurno da to prepisao sastaviljac .zbirke, jer rukopis
slican sa ruikopisom u II 1.
5) Rukopis opisan pod taoloom 8 opisa II11kop:is, 1lklopljen
u (1. 144v.-153v.). d>Okazuje pismo drugom rukom pisano i nacin uvezi-
vanja.
Treei deo kodeiksa (1. llOv. do 181 v.) obuhvata .Cetiri rudarska zakona (do 1.
129v.) koje objav.io Fehim Spaho u Glasniku Zemaljskog muzeja XXV, 1913 (str.
133-149; 151-l!j4)'" i jednu kompdaaciju pod naslovom Sala:riye hususunda olan
fetvalar suretleridir .. kompilaciju citlrao u svojoj raspravi
ri&a pudloga agramog pitanja u Iz ove dltuge olrompilacije objav'io VI.
Skaric herce,govaCiku kanun-namu u Glasniku Zema1jskog mu>zeja XLVI (1934).
21
Naveden:a dva deila treceg dela su ujedno dva rulkopisa. Prvi ruilropis
mgumo pisao sastavljac kodellma, jer nacin pisan:ja isti kao u rukopisu II 1.
Po.red toga Sto hartdja Sto ima manji broj redova jednoj strani i 13to
oeigJedno pO.sebno pisan, najvjerovatnije da i dJrugi rukopis prepisao sastavljac
kodeiksa, jer naei:n pisanja vrlo sliean kao u rulropisu 1.
Iz svega Sto .smo xekli postanku i saddini owg lkode'ksa izlazi da
cisto mehaniC'ki ddhijena. Ruolrop'isi su ulazili u onako kako su doSLi, bilo .da
su prepisani ili uklopJjeni u sastavljac (najverovatnije da. to
billa druga licnost) da unese neki red, bacajuCi sadasnji rulkopis I napred.
mu blla zelja da opme kanun-,name napred, zatim
kanun-name, na kraju ikanun-name koje obraduju pojedinu materiju
salarija itx:l.). U tome, razume se, nije sasvim uspeo zbog svog ranijeg
cisto mehaniColrog postup!ka. Ipak to sve ta'ko veto uradeno da powSn.om posma-
tracu moze izgleda'ti kao da zb'i!r.ku napisalo jedno i ro bas u namjeri da bude
jedinstveno djelo (Spaho).
Ovaj postwpa!k Eastav](jaca 'kodeksa. nam mobla kako su ne!ke druge
k:'ompiJlacij.e mogl.e nastalti.
Ostaje jos pitanje: kada taj .kodeiks sa'Stavljen. Spa'ho mislio da on
pisan oko 1668 godine .. On. nije zapazi'O da rukopis I irna .poslednji datum 1129
(1716) mis1Iio da zbirka sredinom XVIII .ve!ka.
22
1\ko
"' 1 drugi beOkl rukopls 1&17) kraci od prwg - U Orijentalnom Jrnstitutu
pos!x>ji jedan toga. koji. odgovara rtlkqplsu u naS:oj i drugom beCkom (popis
kanun-nama i fetava br. 27). ima u Orijentalnom institutu ruk()()isa toga spisa .
13, 16 i 21). .
10
Spahino izdanje tih zada:ma ne zad<>Vo]java. Preko bilo pl>firebno izdati
te rudamke zakone ponovo.
" Gl. Zem. XXVII, 126, pod
21
1119-111. tome hercegovaOkom zakonu Skari.C ispravio tekst u
kanun-.nami koju Truhe1ka
,. Ako u svome oplsu BaSagi.C i XVII vek (teSko to utvrditl, jer hart!ja
na tom mestu ooteeena), sigumo u t<ml slueaju 1apsus jer zapazio 1716
godinu u tekstu roloopisa 1.
158
Brnnlslav
uzmemo u da rukopis 1 u 2Jbirku vec kao stariji rukopis, Basagicevo
dafuanje postantka .zJblxke moglo se primiti. U to vreme su i prepisani oni rukopisi
koje sastavljac prepisao i uneo u 2!blrku. Ostali stariji umetnuti rukopisi (osirn
rukopisa 1) verovatno su iz XVII veka. Za 11 2 (booansku karn.un-runnu) to
j.asno. On iz 1099 (1668) god:ine.
Sro se tice pitanja gde kodelm ne moze se reCi mnogo. Jasno
iz saddine da sastavljen u Bosni. 1iCnosti sastavljaca i prepisivaca ne moze se
utvrditi rnsta. Jedino OOglednQ na nelkirn mestima u .rutkopisima gde
prepisivao tekst da ga .nije razumeo, stoga pravio pogreSke u prepisivanju.
Pored cinjenice da su u kodeklm rukopisi pozntjih prepisa !k:ompi-
lacija zakl>na, on ipak ima veliku vrednost i sadrZi vrlo refJke ruaoopise, od !k:ojih
su nelki. - prema nasem sadaSD.jem manju - unilkati.

DER SARAJEVOER KODEX DER
Der in die Liste der Kanun-names und der Fetwas des Orientalischen
tuts Nr 1 eingetragene Kodex enthiilt die Abschriften vieler
die aus dem XVI. und XVII. Jahrhundert stammen. Auf den ersten Blick scheint
es, dass dieser Kodex ein einheitliches W erk des vorstellt, der auch eine
einheitliche, wenn .auch nicht ganz zum Ende durchgefiihrte, Einteilung des
unternahm, in erstens allegemeine Kanun-names, dann bosnische
names, zuletzt Gesetze, die einzelne behandeln (Bergbau, Salaviye
u. s. w.). Bei der de_r Begbaugesetze iiusserte sich F. Spaho (G. Z.
25/1913, 133) den Kodex irn Sinne, der Kodex sei ein einheitliches Werk
des und bestehe aus zwei Teilen.
Der Autor stellte fest, dass der Kodex drei Teile aufweist, von denen nur
der erste eine einhei'tliche Handschrift Vlt>rstellt, wiihrend der zweite aus fiinf
Manuskripten zusammengesetzt ist und der dritte wieder zwei Handschriften ent-
hiilt. Der Schreiber des nur vier Handschriften (11. 1,
11. 4, 111. 1 und 111. 2), die iibrigen vier (1, 11, 2,. 11. 3 und 11 5) habe er. mecha-
nisch als fertige Handschriften in den Kodex mit eingebunden. Alle Handschrif-
ten seien Kompilationen, sowohl die vom Originale als auch die
nur in den Band eingefiigten- Der habe seine Abschrift mit der Hand-
schrift 11. 1 begonnen, aber spiiter die fertige Handschrift I vorangesetzt,
um eine bessere Einteilung zu erzielen.
ln dem sich der .. Autor der kui'Zelll des Ma'-
nusknptes teilweise bedient, die Savet-Beg Ba5agic aufgezeichnet, er
eine Beschreiubng Der Autor veroffentlicht die Ba5agies,
betont aber, dass sie nicht zum Drucke bestirnmt war. Auch stirnmt der Autor mit
Basagic darin dass der Kodex um die Mitte des XVIII. Jahrhundert zu-
sanunengefasst worden sei, aber er weist darauf hin, dass die vier eingefiigten
iilter sein miissten. Eine.davon ist dem Jahre 1688, die drei werqen
dann auch aus dem XVII. Jahrhunderte herriihren.
23
Na pocetnoj neispisanoj strani rukopisa II 1, ooog .rukopisa kojim mome rni-
sljenju, sastavljac za;poceo sv.oj rad, ima dva jednaita cetvrtasta muhura i jedan okrugli.
nisam u stanju da procitam dva Cetvrtasta Ali 'li:ad b.ih ih jpor<><'!ita<J; vero:Vatno da se
ne znalo ko sastavljac jer ovo blti vlasnil<a rukopisa; Okrugli muhur
nekog Mehmeda, verovatn.o Mehmeda Sa6ri-efendije.
GOKBILGIN
SOKOLLU MEHMED BIR TALIMATI VE
1572 BOSNA ILE ALAKADAR. BIRKAC VESIKA
Soarollu Mehmed Sultan Suleymarnm vefatmda nek.a.dar
hareket ve vaztyeti pek giizel kJ.al!"e biitiin tarihlerimizde kaydolunmaktad1r.
bu Mehmed TaJVill. bu s1rn :iJhtifad.a bill' taka.yyild
ve ihtimam buyoodiuilar Fer:idun f!I'de iltmeyiib ...
demek<tedbl:.' Miiver:rilh Selamki bl.zzait bu seferde bulundugunu, sadr1
ald!g1 miikem:meHyetini, Feridun Beyle Divan davet
edi!1en veziJl'lerin na&J. uzun uzun anlatJX.
2
Bu itibarla Feridun
Beyin bu mes'elede verecegi lmymetli ela:cag1 kendi-
anla$llma-ktadJ.r.
=ada saidnamazm kiltibl bulunan Feridun Sigetvalr se-
fer:i it;in yazdig1 miistakll eserinde' Vezir-i tedbir kaizaya
nzadan saltanatta hiisnii ve tedariikii dilpezir iizre 'Olub ikdam
ve ihti.mam aitmd<& Solrollurnun bu Slrada ald1g1 ve
leri etraLl1ca
Evvela varid olan tezki:reye bu 'vecihle saVIa!b ki
asla Ve kat'a bu Slrrl lilz!mulihttfa efrad.-1 aferid1 nev'i insand.an ferde ve
inba . . . Bir khmse bllt' oolkta! miikdar esrar .eyleye, ala ve edina her
kim gerekse olsun, hailcaret olunwb mu.hkem ve miinteha gelinm-ek mu-
Ana gore her basiret iizre olsun, eylemekten hazer

deyii ve tekid olundu. Ve anda:n sonra igeriide cllan 'l'aza, iki MtLm-i
. . . :rrmhfice tezkire gonderilb imil ve bu.,.
yurdular kii. Kapl!liC!la!r Deir'gah-i Aliye dalvet olunub eyleyeler, ki
... hazretJ.erinin mizae-1 hamdillah ifakat iizredir, amma bu kal'a
zaman eglenilb fetholunma:duguna .g;aY'E?tle Emr-i
rifleri budur ki bugiln pu kal'a fetholunmak gerektilr, deyii vezirler ve
ve saJilr se:rRmedi &palriiye ve blleilmil.oe oenk ve edenJ.ere
oiLmalk m'ukatterd!ir. vezir-\ azam>a ver, deyeler ...
4
Feridun bize vefatmm
hemen aka.bmdJa derha1 nasll tedbirler ald1gm1-ve oliim i.yin
hassas1yet -
419:
SeJAniki '11ar.ihi, s. 48, v. d.
. ( trl"-. '<.\.\.r . ...
Me7!1dlr eser., v. 69.
160
Gokbil:gin
Sokollu Mehmed bu Sirada yazchg1 blr mekWp vey.a ta;limat yeni eli-
mize Tarihi ve bulunmayan bu mektup
Saray1 116-80 Onun muhatalbma. bu miinasebetLe verdigi
emir ve ilirektifleri'Ili ilitiva etmekted:ir. Vesikamn taribl, li!;]ndeki; blir frk.radan
Buna gore bu mektup Kanur.ci!niln y>.ixmi giin sonra
SelaniiikinJilll de sarih olairak ik.wydettigf gibl, safer yirmi ikilnci
gecesi dort saat kala ... (7 ey!lul 1566) vefat $u halde bu
II1IE'Drtwp ta bu 21 giin y.an:i 27 eylUI 1566 d.a' (13 rebiiilewel 974) ya-
demek oluyor.
g.elince, pad.il}adun
ve Sli'ra vaklf o!a.nlardan birinin bulundugu muhakkakt1r. Feri-
dun nlaklettiiimiz kaytlarm.da, IOII.an
raza; katim-li! esrardlr, . . . rnabli!ce terl:kilre ... d-ec!iiine gore Sll"
saklayan zat Selamatiden ogrel!ld:igmiz aga'lanndan Kapu agas1 Yakub Ata
veya Ag&, yahu.t ta ve aglebl ihtimal Sokolluya dmnad
ola111 Silliilhdair Cafer Agamr. Bu soool1CIIlnun y=n yatllSina cod!:
ve Sigetvarda Sultan hattl onun yaz151
olmas1, bu mektuptaiki ifade1erie eyice teVIIl'fuk etmekte ve bu katimi
Siil:ihdaJr CaJfer Aga. ()[acagl ik:maat1m te'.l:ikJireniln sonunda: So-
kollu diym- verblsin, deyii arz iizerinde bizim tezki-
red:e Madam/kJi dOigrudan diogruya ona, ait gelen
hath ya=asl, bildirilmektedir, ve CaJfer bu gordiigii
lumdu:r, haJ.d.e bu mektubun Silihdar AgaJya! - beylerbey:i ve vez:i!r Cafer
- kalbul edehiliriz.
Bu meiktupta 1V'Veila Pertev gelen mektuptan ve onu:n Erdelde Gyula
ald1ktan ne suretle hareket etmesi ioop ettigmden ve ona gonderile-
oek oovalptain babls vaa:d1r. ka:ran m:erlkezd:eddir iki, orduyi hiimayu-
nun Sigetva:rdan Budine gitmesi ve orada Pertev ordusu
beher hal Bud'\Jna varmay1nca ma:siahait eyii olinaz demekte-
dir. Sonr.adan tasa.vvurdan seyrinden
Sadnazamm :i!kdinci oi!Jarak lronusu ettiii ruhuna m.evlud
hiimayunda 12 reblulevvelde Mahmud <:elebl ta:rafm-
dan m-evl1ld Se1knlild, mektuptak;il tarihlfJe!n giin evvellki
tarihi ikaydetmektedir. Sadnazamui i<;. tavsi.yesi, mevludun
seferi ... m'llhtasar tuMina'Sl, i<;in sa:cledilecek 500 flori ha:r-
canagmm gore, bu hususta bir tasarruf temin edilmesidil'.
bu ve:fa:tl hi<; kimseye duyu:rulmamas1
hususuna oehemiyet verdigini haricte buna dair sozlerin Ha-
remi hiimayunun ileri gelditine teessiifiinii bililirmektredir.
ta!raftal!l, !}ehzade Selime Hasa:n Basre. gelen
ulak ile nered<e ve Sl'!'ada znahalli ;maksuda an-
da Ba:sradan gelen adam,
beyi F11'1Uih. vefat V'e yerine Zekiye sanea:kbeyi Ali Beyin
aldugu hakklnck Bagdad ve beylerbeyill<e!ci ile Basra iimerasmm
getilrtiyordu. Sclam!ki bu rnes'el<edie vefat eden Der-
Vesika I.
Soko!Iiu Mehmed tall.imiai1Ji! ve 1572 de lde alalk:a.dar l:Jdrramc vesdka 161
Ali oldugunu vermelktedtr.
6
bu in-
hliYI miinasip gormekte Veri.Isi;n deye eylemesini, yani yazi-
taklid ile bir hattJ. hiimayun ikatim-i Ca:fer Agaya
emretmekte idi. ki mektup, hem Solrollu Mehmed kaleminde.n
olmak, hem hakikatlan ortaya koymak bakrmmdan, olduk9a enteresan-
drr.
Bu yazrmrzxla n'*"et'tii.Ltniz wger ves&alar, Sokollu Mehmed sadn
azamlrgr devrine ve 1572 senesine ait olarak, Bosna ile all1kada:r mes'eleler
hJakkm.d.a. yeni b.iigiler v:eren lhaJZr hiikiim ve tezkir'elerdir.
Bunlardan 11 safer 980 (23 hazi:mn 1572) taribli. olup Bosna zaimlerinden
Klis liV!aSI pen91k riisfun'\.\Ilal emin olan Zaim Ibrahimin hazineye bu tarihte 16.000
teslim olunduguna
Ikincisi.
8
Sarey Vle Neretva ikadlsr ve mu;k.ata.at .nljzrn zata 20 safer
980 (2 temmuz 1572) tarihinde hiikiimdiir: Bosna livasrnda
mevrcut ta:iresi 976 senesi resimlerini toplamalya m>emur olan Sag
cemaatmdan Mustafoa yapm-aikta ve musaddak riisl1m defte-
rinde 'kayrth bazr sahiblerinid bahanelerle ver.gbler:irn.i vermediklerini
ve bu yiizde.n hazin'l'!yle zarar geJ.di&im bildirmektedir ki iizerine
mak.am bulunan ve m'Uikatoo yolsuzluk ve aksakllklara da bakmasr
vazifesi olan Saray defter mukayyed olan
taleb ettirmesi ve diger taraftan bu gibl
olan S'ipahd taifesine bulunulmasr emrolwunak<lxhr.
Ugi.incii blir hiikiim Saray ve Neretlva Saray kazasrna 12 haneli
Rakova Noga karyesi ve buradakt goriip gozet-
mek, ayende ve reve.ndeye hizmet etmek mukabilinde orfiye, .cerellor ve
miri livaya miitaallik hizmetlerde.n ve olmalan hususunda verile.n
2 rebliilevvel 980 (13 temmuz 1572) tarihli emri bildinnekted:ir. Bu hiikiim, kadr
taraflndan goriiidiikten sonra, e11erine verilecek ve bundan so1111a k:imse bu g:ilbl
tekalif mevzuUl'l'da! IOI!Jilara miida.haiJ:e edem<eyecekti.
10
Bu tarihte Bosna Mehmed oldugu ve Sigetvar seferin-
de ke.ndi zimmetinde miri zahire zi.mmetlerinde 37.589 imldlgl
ve bunlarla birlikte 25 safer 980 de na:kdiye ve flori olarak 5.383 a:kyeyi hazineye
teslim ey'ledikleri 11 rebiiilevvel 980 (23 temmuz 1572) tarihli blr hiikiim-
den

Bu mevzudoa zikredeceguniz sonuncu vesika, Beyden on11e Bosna
oldugu Hasan vaki miirooaatr iizecin.e verilen
Div.an-1 Hiimayrma Bosna san'Cagmda
Berdarye ve Gornye ve Yumnovi5te
adll mahaJ1elere knez olan Vukman isimli zimmi ve yerine
ve bu vazife i9in bk hiimayU.n da iken
sablk sancakbey.i., bu ad.amm her su.ret1e yarar ve miri mali toplamakta gayreti
'11arihi SeLanild, s. 47.
7
Vesika
8
Vesika III.
Bu hmusta baik: Giikbilgin, XVI as!rda mukataa ve iltizam kadillk
miissesesinin IV. 'l'arih Kongresi, s. 433, v. d.
to V esika IV.
" Vesika V.
Prtlozl za orijentalnu filologiju
11
______________________
goriildiigii cihetle yeni berat .istem.ektedir. Bu talep iizer1ne Alt yeni
ratx vermekte ve kan'Ull.fizre lmezli:k hidmeti ni de belirtmektedir. Mez-
kilr mahaJleri ihya ve tamir etmek, yani isklln ve ehe-
miyet vermek, hazme matlubahm toplamaga giden de Iaztrn
gelen muavenet w muzahereti gostermek lmezlik vazifesi 5 rebl-
iilahir 980 (:t5. a,gustos 1572) tarihinde verilen bu yeni berat, vilayet
defteri hakla.n teyid etmekte, aynca haric-i ez defter hayma-
ne dort nefer rayaya olabilmesini ka:bul eylemektedir."
Bosn:amn h'e!liiz . eyalet ve halinde idare edilidigt devre
ait bu ve&iika:lann, Bosna tarihinin daha fa?Jla ayd!n:latm'<!lya hiz-
met edecek!Ier.i iimi<t Zaten, Osmanl1 imparatoorlugunun XVI as1r tari-
blne ait daha UZUIIl zama:n mevcut bu hustl!Ui dair
vesi:kalannm bilimnesin:i:n ve bir hayli miiddet siirebllecegi
niiliirse, bllgi:lerirnize - neka<lar miitevazi.olursa olsun- yeni Haveler tarih miin-
tesiplerei fayda ve hf!Z mevzuu
JEDNO SOKOLOVICA 1 NEKOLIKO
IZ 1572 G. SE ODNOSE NA BOSNU*
U sv:im turskim isto'r.ija:rna se navodi kako SokoloVic Mehmed-pasa pa-
postupio i 'ka!ko se vrlo dohro snaia2'11o u tei!koj situacij1 sul-
trom Surejmana Zakoo.oda.voa: Peeevi tom.e veli: OIVo: Visoki Mrehmed-pasa
toliko se trudio !: nastojao da pr.i:klrije ovu tajnu i !Dije nikom otkr!:o osinl sefu
divanske ka.ncela'r.ije Feridun-begu.' Selaniki opS:ixno iznosi da veliki
vezir na ovoj voj:ni, da su mjere koje poduzeo blle savri!ene, da za-
jedno s Feridun-begom obl.la:zi!O Saltore wzira koji su na sjednicu Diva,na.
S obzirom na to, samo se koliko mogu za nas dragocjeni ti
podaci, koje tom Pitanju daje
Stvamo, koji tada bio sekret-ar m predmete
po!Vjerljiv.e u svmn djelu Niizht-u der.
vojni na Sget pod naslovom Efikasne mjiE!re i odgovara<juce pripreme Njegove
ekselencije pro:rric1jiviog vezi:ra ikoje poduzoo - posoo se pokorio - i
njegovo nastoja:nje i staranj"e dda:v.nim poslov:ima opSirno izlaze prilpreme i
koje ovmn SokoloVic: .
Prvo, il1a koji doi!ao iznutra o:dgovorio prav.ihi.o i u tom sunislu,
da se apsolutno IIJ.ikomi Ziv.om ne od.aje i. ne soopatava ova tajna lroja se mora kriti ..
Ako neko ma Sta oda, 0!!1 najV!iSi najniZi, kogod poniZen i
sumnje najstroZij-e ka.Zm.jen. Prema tome strogo jre OfPO!Illenuo da. sv.aik otwri oei
da se ne bl; od njrega .. 800 Taiko utvr(!eno i upozoreno.
NakO!!l toga NjegOIVa ekselencija spomenuti . . . pota.jno pos1ao ispravu
povjerljivom licu koji unutra, koji euvar tajni, i !!iaredio, da se na
"'Vesika VI.
* Preveo
1 Tarihi, I,
2
Selaniki s. 48, v. d.
Topkapu Satrayi, Razilne Kiitiiphanest, br. 1339.
Solrotlu Mehmed lta1imatl v'e 1572 de Boisna ide alailmdaa:' vesdka 163
Visdku Portu paiave kapu.dZija i da mu se .pre"tst;tvi, da stanje Njegova
V.elicanstva ... ide :nabolje, ali da veoma toga, .sto se :toliko
ba.vi s Q\lom da rriJje zauzeta. Njegova casna zapovijest da ova
svaka!ko da bude oovoj.ena. danas. I tr.eba d.a: se tvrdava isprazni i
o&ti od nevj'ernika. Sigurno da doblti veliki u:kox v.eziri, begom i ostale oda-
brane spahije i svi ooi k<J!ji zanemaruju i odugovlaee I neka kaZu starjclini
kapudZija: Idi, tome velikqg v.eziraJ ... \
U ovim redrcima koje nam Feridun-'beg vidimo, 'kako neposredno
poslije smrti odmah poduzeo mjere i koliko oprerza;n,
da se viljest .smrti ne Cula.
Poinovo mi doolo u ruke jedno pismo ili uputstvo, koje ovom :prilikom
pisao Sokolovic Mehmed-pa8a. Ovo :pdsmo, koje nema datuma niti poCetka, nalazi
se u Arhivu pod Ono sadrZi naredenja i direk-
tive koje tom pa:ili1rom dao licu kome ga uputiJO. Datum ovog doku:menta se
m<>Ze izvu6i iz jednog pasusa u nj.em.u. Prema njemu ovo p.ismo na:pisano dva-
cieset 1 da!!l nallron .smrti Zakonodavca. sto Se1aniki jasno zapisao, car
umro dvadeset drugu mjeseca safera uoei eetiri sata pred zoru ...
(7 septembra 1566). to zn.aCi da ovo pismo napisa:no 21 da:n poslije ovog da-
tuma, tj. 27 septembra: 1566 godi!ne (13 974).
Sto se tiee pitanja kome sigurno da to jedan od oo.ih koji
su se nalalllili pored car.evih zemnih ostataika: i koji su znali zm ovu taj111u. Pl'!Ina
onome Sto veli FeriJdunwbeg u svojim mpisima, da veliki vezir potaj:oo poslao
ispravu povjerlj!.i.vom licu koji blo unutra, koji euvar tajni ... , ova
liCnost koj.a: euvala tajnu j.eda:n od unutarnjdh dvorSkih mga:
Kapua:gasi ili. Cok1adar Mustafa-aga - sto najvjerovatl!lije - Si-
lidar DZaifer-aga, 'kasrriji ret Sokoloviea, 111am daje podatke Selan;iki. Cmj-
ni>ca da pismo QVOJg posljednjeg mn:ogo slifuo carevom pismu, da su u
carske zapoV'ijesti na i:me sultana pisane n:jegovim rukopisom, dosta se podudara s
navodima u ov<Nn pismu i daje uvjerenje, da ovaj euvar tajni Silahdar
Doofer-aga, jer na k.raju isprave SokOilovic veli ovo: Neka se ne piSe na :izvje8ta-
ju caru da se if,ade beglerbegluk, nego ti to na'ZilaCJi na mojoj ispravi. mu
se kaze da on stav:i. i napiSe carsku zapovijest, poznato da tad posao
ljao Dzafer-ag.a, onda mooemo da ovo pismo pisal!lo Dzafer-
a.gi, kasnijem i Doofer-paSi.
U ovom uputstvti na mjestu se govori pismu koje doslo od Pertev-
:paSe i k.ako trebalo da riakan zauzima:nja tvrdave Dula u i
odgovoro koj:i mu se poslati. Veli!k:i vezi: zakljucio, da vojska ia: Siget-
, VaJra ide u Budim i da se tu sjed!il!li s Pertev-!:p!I!Sinom vojslrom. On kaZe: Ako
mi svakako OOCi w Budim. Ne bl; valjalo da se ne Iz daljeg toka do-
gadaja se vidi, da an kasmje odustao od ove namjere.
d!ruga stva-r ko(joj veliki vezir govorio jest zah1Jjev da se za oara
prouCi Selamki, koji saopStava da 12 u .carslrom Sa:toru
proilcen mevlud od str.a111e Hafiz Mahmud dati.ra ovaj. d.Ogadaj jedaln
dan JJaJ:ri!je nego sto u pismu. Prema . onome Sto veli!ki vezi:r u toj
stvari preporuCio unutaxnjim da se mevlud odcii kratko ... kao na putu,
Navedeno djclo, list 59.
Dokumenat I.
11*
_16_4 ______________________
njegovo pretpostavljanje da ovom priJikom potrooiti 500 duk.ata za secer, to
da se u ovOij stvari ooigw:a neka uSteda.
SokoJ:ovic u ovcm svom pismu pokazuje da pridaje veliku. vaZ!lost tQ'IIle, da
se vij>est carevoj smrti ne Oii1 izrazava da rijeci kOije se ovtome
govore na vani dolaze toga, sto carski harem nije zaSti{:en. S druge se strane
iz njegovog gdje se Hasan - koji poslan princu Selimu -
sreo s pism!ono8om 1koji do8ao iz Basre, da u meduvremenu; vjerovatno stigao
do 2:eljenog mjesta, prim.jeeuje da on postajao nestrplj:iv. koji do8ao
iz Basre donio od b-eglerbega i Dij.a!l'bekra i zapuvjed:ni;ka ilzvje-
Staj smrti basmnskog beglerbega Feruh-pase i predlO'g da mjesto njega
podesan Ali-beg, sandZakbeg Zekije. Selaniki u ovom pitanju daje pogresne
poidatke s tim sto kaze, da umro Dervm Ali-pa8a.
0
I veliki
vezir smatra ovaj predlog UI!IIIjesnim i nareduje cuvaru tajni Silihdar Dzafer-agi,
da naznaCi Neka se dade, :fJj. da jedan Hatt-1 humayftn imitiraju.C:i: carevo
pismo. Vidi se da OV'O pismo dosta interesantno i sa sto proizai!lo iz
pera Soilrolovica Mehmed-pai!e i Sto dznooi vidjelo neke stvarne Cinjeniee.
Drugi do!kumenti J.toje objavljllljemo u ovom radu jesu neke zapovijest:i i
poitvrde, koje se O'dnooe na Bosnu i koje nam daju podatke nekim pitarujdma,
koje Stpada:j'U u velikog vezirstva Sokolovica Mehmed...pai!e, naime iz 1572
godine.
Prvi od ovili datiran 11 safera 980 godine (23 juna 1572), odnosi se na
to da blagajni !Predano 18.000 akCd od strane Zaima jednog od bosan-
skih zaima koji povjerimik pendZik u
Drugi zapovijest
8
llroja 2{) saifera 980 godine (2 jula 1572) U{Puoona kaddji
za Sarajevo i Neretvu i :inspktoru za mukate,O lroJa ovo: Mustafta iz odreda
Sag kOiji zaduZE!n za kupljenje za 976 godilnu od
onih akindZija, looijli u Bosansikom sandZaku, pravi neke i irlvje-
stava, da posjednici nekih bai!fina, lroje su u defteru za pod
raznim izlikama ne plaeaju svojih poreza, da se toga eini 8teta
Zbog toga nareduje kamjd kao organu, cija duZ.nost
da ispi-tuje nepraviln'OSti i u Jposlovima mukata, da omoguci da prema
defteru i odlaganja upisane haracke s &uge strane da QPOmene
spahije kojd. su ovakve ba-Stilne zauzeli.
Treei dokumenat naredenje od 2 reblul-evela 980 godrine (13 jula 1572),
koje .izd-a.to sarajevsloom i neretvanskom kadiji u pogledu toga, da
sela Rakova Noga sa 12 kuCa, koje pripada sarajevskom i
rije8en tereta, dZereltwa 1 od sluzbl jer su oni der.ben-
dZi.j!e i! mto Sto oni i euvaju ovdaSn.jd: i sto se.na.Jaie na usluzi
onima lrojli dolarze i ;prol:aze. PoSto se ova zapovijest pregleda od strane ikadi.je,
ostavice se u njihovim rukama, ubuduce neee im se cik:O' mijleSati u pogledu
ovalkvm da{:a.
10
6
Selamki Tw:ihi, s. 47.
7
Dokumenat II.
8
Dokumenat III. .
0
owm Vidi: Gokbllgi'n. XVI .aslrda mukataa ve :iltioom kadtl1k
miiessesestnin rolu, IV Taa:dh Kongresi, s. 4!.13, v. d.
"'Dolkwnenat IV,. .
Sokoll:1u Mehmed bir tallimatlf ve 1572 de ide alaik;a:dar bltr'k.ac ves>ka 165
Iz druge jedne za.povije:;U 'Od 11 980 godine (23 j'llla 1572)
se, da u owo sandzaid>eg ;blo i da za
vojne kod Sigeta ostao 1.940 alkci za da opet' odred Sag
boliik ulufecileri duian za namirnice u vrijednosti 37.589 alkCi, ali da su
oni 20 safera 980 godine (23 jula 1572) predali u go:twu nOiV"Cu u filurijama
5.383 a!kce.
11
Posljednji dokumenat Iroji spomenuti u ovom radu ca:rski berat,
izdat na izvjeStaj Hasan-bega, lkako se vidi prije
Mehmed .... begal>. onome sto Hasan-'beg izvijestio <earSki divan, umro
Sticenik imenu V:wkman, ikoji knez u Bircanskoj nahiji za mjesta Srednje
Rudiste, Gornje RudiSte i Jumniste, te na mjesto dosao njegov
sin On za 01vu <:arski berat, ali ta-j svoj bera.t izgu-blo.
Sa.da sandZakbeg tr.aZi. nO!Vi berat, s obzir<>m da .<JIVaj covj.ek: u svak-om
pogledu vrijedan i da. pomaze u prihoda. Na ovo
njegovo Vi:siJika porta dm:laje berat i tom izno.si sta ikneiev-
sk:a duznost zaik<m.u. U d'llZnost Slu.Zibe sparda ;podizanje spomen.utih mje-
sta:, njihovo ozivljavanje i papravijanje, tj. davanje vaznosti poslovima oko n.ase-
ljavanja i izgradnje, potrebne IPOmiOCi i Cinovnicima i povjereni-
cima 'koji idu da kupe potraZi.vanja blagajne. Ovaj novi berat, lkoji izdat 5
ahira 980 godine (5 avgusta 1572), piJitvrduje mu prava koja su prizn.ata vilajet-
skom defteru. Pored toga ikada nade noma.da koji su izvan ima na
cetiri rajetina.
Nadati se da ovi dokumenti, koji se odnose onaj period Bosne, kada
ona nije ejalet nego 58i!ldZa-lk, posluziti boljem osvjetljavanju nekih
strana istorije. Ako se bude mislblo na to, da mnoge IPraznine koje se
ustvari tieu istorije Osmanske imperije u XVI vijeku dugo vremena postojati,
novi priiliozi, ma :koliko oni bili sk.romn.i, blce nam od :koristi za bolje poznavanje
istorije i pruZiCe i zad:ovo[jstvo koji se njome bave.
n Mehmed-beg Sokoioovic, vellkog vezira Mehmed"i)aSe. On biD
974-982 (1566-1574) godJne; vellki vezir od 1<113-1015 (1004-1606)
godine. -
11
Dokumen.at v.
Soku10'ViCa. Mehmed-pase. On od 969-
97Q (1561-1562) godine.
Iza njega za po!StaJygjen zet Solroloviea Mehmed-pase Booaona.c
SinaJn-beg sln Eaj<Ianagin. Na tom .polOOaju ootao do 972 gcdLne (1564), zati:m oko dva-
deset god1na heroegO'Vaeki
za doSa.o Soko!lovic velikog
vezira Mehmed..,pase. GGtHne 1566 postavljen za budimslrog i ootao na toj
dufuo5ti ooa:m godina.
Poslije =dmkheg navedeni Solk:.olovic do 1574
godine.
Iza toga postaJv'ljen So!roiOvic koji u tom
svojstvu osiao d:o 1563 gOI<'I.inJe, kada postada zaseban ejalet i pai!aluk.
dobiD ramg pa.Se i m pxwg valiju (1583---<!4), zatlnl kratko w:ijeme
budi:mski
ZnaCi da Sll Clanovi Soko}oviea Boi$11om prek<;> -
Hadzibegic.
166 Tayyib
1
Uputstvo k<Jje prilikom smrti sultana Sulejmana Zakonodavca napisao
Solcolovic Mehmed-pa8a stvarima koje trebalo izvrSiti.
Istanbu1, Samy! AtiVi, br. 11680.
._;.....1;.) \5'\ <.S'..;:s::.. .j)l) .jJ.:j:._ro..,..
o!_...>)IJ J,cl t];_,) to-' "':"'_,:1-'1 "':"'J-s:::._.
.*- ifya>- ._;l;J_,\ "':"'-'>l.o
.;.(.._,.,.._,.. _,;_,1 >...11_,1
}.Ji- .s'jJ .. _,\ f' <.)_,) <SJd=.. k,.


//'{)jr}Jf'
JII.JI 'fi.J!_/JJ
/ . /

f&_;s;) ./ fi:!) fJ;,/1)

. . ., . . . . ..
;, 1 }:..v _/.Jij' L ;-,_}i;.; ..

:'
. 1 :; . . .. . / .,,. ';,1/;)t)U
... .}1 '-':.,..., ... .;. . .
4 f/
. U'...IJI "V--
Sokollu Mehmed bilr ve 1572 de Bosna ide vesika 167
}9 ._;.f)J jJIY..I )JJJIJ Jt". Jf! .i:ul
ij)/ (Zsigmond Janos) dJI JJJ.!I Jl
..S...dJI JlJI ..SPJJ\ ..Si.,k \..4> \.. .
o.).....U _;$ ...:.....i "-').!:) t_j- .U_,.A.. >if
168
Gokbilgin
)\5::::;. 6J..!I)j
!J.J}tl.t F);. ..s}S" 1)1
.i:I.J:_J)!;,\ 1_,;:... r.r F]:...J.J t:'{ ..s.>_,.... j.ol
[.\; Jl..::.. )lf=;;. ..... _):,[;. .....:....i .f
...:.;)!;, cti.JI .:,_,) [.\; &.' (!) }S" )::::tl! .....
"-'Jf..)\j.JI .:,_,..._.);5' ..S)Y" J.JI IJ "': !JU.JI
oJ.:}S" ..!IS" Jlyl }J:.I Jl..::.. o..r' j.JI "':
JS")I...Li J.f '":"_}:;.) o}l
t.f=')JI
.jL:- .:,_,.J::.J:I ..Sj .... )f!
o..d.JI .. o..c....l} .,;1;. .... ..S) !J.J.i:""
'":".JJ:,I.::..,l;.J .> o.f .14
. : - ! /. 1 .. ,, .
if"(.!Ot}
.
/;;
/. . . .. -- _")_
.
j:fl
-'/1/d; ,t W
. . ;,{ . .. . ..
15 .. ffil; ;,.f J;.ev:- .
/. . . . . .. . .. . .. . //
d?/
p'i.v 'iJ/Jtf.J
;-v)
. ..
SokoJ:lu Mehmed ve 1572 de Bosna ide vesika 169
'-:"'""l:.. "-f';,
,_;)!_,\ ..:")()" ,! _, .s.x.t_,\ JLJI o_F=i:;
..::... ... \) ...t:J). J_,t ..:"_,t..:"_,)Y.
.U ..JJdJY." j)l_,l J,ci.J oJ).JI
..:"_,) r)ls' ))'-'
<.f.> .y..:;.S .y..:;s' o,F=.o 1.,.;) J,ci.J
D o.>of' r.J)!
Poslao si pism:o do5lo od Njegove ekselencijle Pertev-jpaSe. Sada
kooceptirano jedno pismo iz 'USta sreenog cara i ono dobilo jedan slican
carskim pismima. Vidi, alro ima original, zamota.j ga, zapeeati i po8alji. Spomenuto
i odavanje priznanja njegovim ljudima.. Sw.lk:ako dace im povi.Sirca, to za
njih priznanje.
P.roueite veeeras mevlud. Neka uzviSeni Allah nagradu od toga podari
rodnoj duSi i neka ueini z!l>dovoljnom.
Danas nastupio dvadeset i prvi dan. Syaki cas oee'kujem vijesti. Uzdam se
u Pravednog, da dati da bude dobrO'.
1 airo mi cemo -svalk:ako. dol:i u Budim. Dok se tamo ne stigne, &J;var
neee dobro. S oi:Yzk'om na to, poSto ima jedna tvrd:ava 'koju nazivaju V.ila-
go5, Cim Pertev-pasa a1ro erd'eljskom Sigi.smundu Jano8u bude potrebno,
neka mu dade nekolilro od temisvarske v<J!jske, da sa ostalom vojskom
d:od:e praw u Pettu i da dode u carsku
Reeeno d:a se prilikom m.evlUJda utra&iti 500 filurija za secer. U ovakvim
vremenima, koliko god bude troSka, ne znaci niSta. Sasvim dobro Sto dato
onima lroji rade u tvrd:a:vi.
Naoveden:o da se na vani govori, kako caru Selimu Hanu poslat caus.
Sigurho da to govO'ri olo5. Ali se njfu.ovim rijecima ne postupa. Ne osvrcimo
se na to. rekao Q!IlU rijee glavnom ljcltaru? kakav su odgovor Q!Ili
Da zaplaees, !Jto rcarSki nije siguran. Da uzviseni All!i>h dade dobro! Treba
se truditi do petnaSiiog ovog mjeseca.
Jedna mi stv,ar pala na pamet. Skrojite nekoliko zil.mskih odijela za cara,
te putne Cizme i duge carape. 1 za ovo se -pobrinite u ovih nekoliko dana.
Tvoje staranje za: Kapu-oglana neka opet bude tajna. Neka viSe ne uzimil
u usta takve rijeCi AkiO se pruzi I'UJkao na Kapu-oglana, izgleda da praviti
se nego da se tvoj glas. Oni koji -iznose kojekakve rijeei ovoj tajni,
kada sa srecom dode, njli.ma se zgodnom pr.ilik!om reei i oni kako

pripremu za casni mevlud da ne duljis. Sada se ne moze na:Ci seeera.
Dosta dukata: na zajam. Oni koji doei na rnevlu.d to su iizengi agalan.
da dode mnogo iljiUdi. Sva.lreko taj oblcaj izvrmtl onako ka1ro to
uoblcajeno. Na kraju neka se smatra kao putnicki. Alro se bude ddao kratko, llli
;narod se nece zamoriti.
170
!P'rof. Tayylb
Osim isprave, da svoje pis:mo staviS u teskeru tako, lkada se 'Otvori, da mi
u ruku ne dode najprije tvoje pismo, da se u narodu misli da carevo pis:mo.
Sada od strane Basre d'Oi!ao. covjek. Bagdada i i
zapo<vjednici Basre poslali su izvj5taje, da
UIXJJro, te da za basra:nskog podesan DerviS Ali-beg,
Zekije. predlog !Podniozju. Da na njemu naznaciS Neka se dade.
Danas jedanaest dai:la otkako krenuo iz avaj pismonosa, sto
Prvi dan poslije aksama njega Hasan Caui! sreo s onu stranu
Prema tome danas jedanaest dana, kako Hasan Ca'US stigao u Istanbul. Ako
bude iz Corlu stilgao u Istanbul do zare i ako. pred ;podne na onu
i otii!ao, stigao Iznik. U.kratko, on do Sreenog stigao sedmi dan, jer
izgleda da ide vrlo brzo. S stranu Filibe irna sreli kapudzije,
koje su otiSle poslije Hasan Cau5a. cause koji su otif\li ;poslije toga;" neke sreli
Filibl, neke joi! bliZe ovamo.
Nek1r se na alrzU ne piSe da se dade nego ti naznaci na mom
predlogu.
2
Istanbul, Kamil Kepeei tasnifi, Ahkam defteri, br. 67/7.
f"-:"j t:"''.t.' ...
.J.x.l <f.Y"J ..S}x:J Jyf' !} .:,)!_,\ '\ VY -.:..... ,
.:jl..:J.JI (":Lj .:,_,\ .:,_,1 .._;... _,;,1
1 1 l;:__i-i <.5...\1 _,;.1
povod pisanja neka se napise ovo:
iz tahvbl.a Ibrahima, jednog od zaima Bosanskog vilajeta,
koji povjereni.k za u na dan 11 safera ove 980 godine
predano dclavnooj 18.000 aikCi iz prihoda od :pristojbl pendZiika
nika navedenog sandZaka, Sto nastalo 6 dan sabana 977 godine, to se izdaje ova
carska isprava.
P.isai!IO 11 safera 980 godine (23-VI-1572).
K-epect tasnlfi, Ahkiim defteri, br. 671!, ll:st 81.
!} t_l.o .:,\..k[U ..S\r- <i
r.,G rli .:,)1_,1 Jyt. .:,)1_,1 V'\ .:,':/_,1
cl::_}fo-l.o ols';.>
<.f-1.) _, )...:.-5 _, J_:_h.LI
,),.UY,. .U_;.. Jl.;; Jll ...:..__...)"' o..U.x./_,1
JLJI o..U.)J\J J}.JI ...A:.,..Is; JL.
Sokdllu Mehmed taliroaili! ve 1572 de Bosna lde aJ.I!Ika'dar vesika 71
.. 'Jbl J!l t..S:-"') ..roif F
'-:"_,:....1.1
. . . . ..
.roJ.J..GI .}.,.",; j..G= J.JI \II.J '-:'J.J..GI
o}il JLo )J.J.r._.J
..s}i':l.JI tL. .. tL.
_;,., '1'. if.f'
Neka se napiSe i neretvanskom kadijl i inspektoru
za mukate ovo:
Na moj dvor do.Sao mO'j sluga iz ooreda Sag gureba iimenu
Mustafa, .koji da .kupi obsvezne za 971> godnu akindZi.jskih
baStina, koje se nailaze u Bosanskom On izvijestio ovo: Neki posjed-
nf.ci bastina iroji zavedeni u defteru za pristO'jbe sa ca<rskim znalrom (tugrom),
koji mi predat od <J.davne promi.jenili su svoja imena, neki su
svoje baStine .prodali Wgom, neki su apet fi.ktivne ugovore. 1
toga, kada se od stanovnika sela zatraze, o.ni izbjegava1u da dadu .pri-
stojbe, !koje se obl!Caju uzimaju svake god:ine, izgovarajuci se da ta:kvih baStina
tu 'I1ime se nanosi steta dcla'V'Ilim prihodima, meni nepravda.
U vezi s tim zapovijedio slijede6e:
Kada do4e moja casna zapovijest, pogledajte i vidite poslane deftere. Nastojte
'da od stanovnika sela saznate za pristojbe baStina, koje su od starina oblcaju
kupljene. Pronadite one koji su posjed.nici baStina i u smislu deftera traZite bez
manjka haracke ba5:_tine i omogucite Spom<enutom slugi da ih naplati. U
protivnom naredite da se naplati od on:ih koji faktiC!d drZe te bmStine.
ako to neke s.pahilje budu izbjegavale piOd izgovorom da dati jednu
desetinu bastina, ikoje su oni sam1J ili njihovi ljudi zauzeli, opomenite ih i ponovo
upozorite, da ne tpraJVe smetnju. imena svih onih koji ometa.ju kupljenje spo-
mentitih popiSite i izvijestite moj uzviSeni dvor.
Tako da: znate. Pf.sano 20 safera 980 godil!le (2-VII-1572).
4
tasn!ifi, AhkAm defteri, lm. 67/7, list 120.
..S\.r- ..S\.r-
UH .. ot:.oJ>_JJ.J o_,_;iJ
J.l> .UI..S\_r. t?I.J
Jl... JL.::..
J.,r.; 1$..\.r-
..S..ct.Jr .f' '--'!,.r .;I.JI Jl.......
172
o.:>Jy.f J.J.L:I.JI 4-S_,: o_,;IJ .:,1:/_,\ ''.:>
JS' J..J.:..l.JI rr' ..;t_,l Jl.... .:,.:>,.,_,;.. .:,.:>4..-} oJ).JI a.:;.;_,s- '-:')
\.:>\ .:,_,;!; o.:>)fi=..i.. <.5-d\.o\ ":} Jfi=..i..
Jfi=..i..
4..-5" ..i.. oJ).JI
t5-J \' ._ro-:1\A:I of}tl }2:11
Neka se sarajevskom i ner-etvanskom kadij.i Iiapi8e ova zapovijest:
Poslao si na mo]-u. Portu izvjeStaj i iziozio ovo:
se u sela Ra:lrova Noga sa 12 kuca, :koje pr:ipada sarajev-
skom kadiluiku, nalazi jedan teZak :klanac, to. vhSe puta nastajala Steta onima
koj:i dolaze i prolaze. S da ga neophodno euvalti zajedno s
karavansaraj'em, lroji se nalazi u spomenutom selu, :kako narod navedenog
sela- da aproSten i oslO'boden ter.eta, dZerehora i koje se
ticu - preuzeo na gledanje i cuvanje spomenutog :klancia i
karavansamja, to padnesena moloo da se izvoli podariti zapo-
vijest u :pogledu toga, da narod spomenulpg sel111 bude oprOOten i na
opisani nacin.
S obzirom na to Lzdata moja zapovijest, da spomenuto selo zvano Ralrova
Noga bude apro6teDJO od (za!konom usvojenih) tereta i od d2Jerehora s
tim, da - ikao sto blozeno - gleda i cuva klanac i u navedenom
mjestu. Naredio sam O'Vo:
Kada dude moja casna zapovijest, neka stanovni'Ci naveden!Og sela vr8e
zakonu u klancu na spomenutom mjestu. 1 dokle se god oni starali
za drZavni prihod i Z<t .one koji doiaze i ;prolaze :kao i za raju i budu gledali i
euvali spomenuti karavansaraj, ne manjka'VOSti u njihOJVoj neka su
lkako !I18JI:Iedeno oproi!teni od obl'Ca:jnih teret!ll, od i od
begovima. Neka to ne sprecava i ne
PoSto oota:vi im .<u ruci) ovu zapovijest. Tako da znai!.
2 980 g(){dine (13-VII-1572).
5
Istanbul, tasni!fi, AhkAm br. 67/7, JJist 14&
oJJf-
.t,;.. ot.o.Y'k oJi-'.:> <.J':/.JI =.\,}. t_l,.,J 1\ ... oJi-'.:>
4, .)\&_,k 1'\t .:,_,\
t.f-\.:> '\VoA\ <.$)_,1;
4_;.; ..S..i!J7_.J _,;,1 ..:jl...:t_,\ 1 45" ..SJ_,li
J.J':JI t5-J 1 1
Sokoliu Mehmed bl1- tal!nw.tl, ve 1572 de ide vesi:ka . 173
Pooto iz tahvlila sadanjeg sandJ!alkbega Mehmed-bega, od vrijed-
nosti d1zav:nih nam.irnica u iznosu od 1940 a'kci sto ootalo pri njemu na vujni 'kod
Sigeta, k'Oja blla 974 godine, i od V1rijl8dnooti sto bilO kod odreda Sag
ulufuciler.i, predaino drZavnoj 19 safera 980 godine 1.940 a.k:Ci, sto
kod njega, i 37.589 aJkCi U gotovu nQ/reU vrijednooti namirn:lica sto
bilo kod odreda Ulufeciyan eemaat1, tj. ukupno 39.529 akci, 20 safera nave-
dene godine 5.383 akee u gotovu noveu i filurijama, sto ukupno iznosi 44.912 akci,
to izdan ovaj moj (carska isprava).
Tako da, znaju.
11 reblul-evela 980 godine {23-VII-1572).
6
Istanbul, Arivi, Kepect tasniti, Ahldlm defteri, br. 67/7, Iist 192.
tl! .:r:--<.1==!
o}.U"",.
...A;._;t. if-'\ tS.)
":"_,1...1 .. JL.-' )_,)..i .. -' ":"_,!_,\ Jl_j.
)_,)l.
o.)JY.f cltS.)
....... ,:.M_,\ ;')'.) .0:::..\.)L. oJ)JI _,
)..::..:_,\.... <.if' rP} .. JL._,


l. L.k ":"}-'\ .UL.":"_,t-'1
ot:L..i-
...:..... r::)
p<YV'Od pisanja neka se i!lalpii!e ovo:
BivSi mom visokom dvoru izvjeStaj
i izloZi'O ovu:
Umro Sticenilk imenu VUikman, koji blo knez za mjesta Srednje
RudiSte, Gornje RudiSte i u Bircanskoj nah1ji u
sandZaku, te na njegow mj5to postavljen .za JJmeza njegov sin StiCenik
' imenu I ako mu ;podaren casni berat, . nestao taj njegov.
Pooto spomenuti vrijedan u svakom pogledu i mar-ljiv u prilku:pljanju drZa:vnih
prihoda, ro predlozena njegOiva za drligi
S na to, mjesto Sticerrika imenu umrlog Vukmana, sam
za kneza navedenog sti6enilka imenu spomenutag Kli.suru i izdao IOIVaj novi
berat i zapov:ijedio ovo:

Neka dode i bude knez u navedenom mjestu te neka vrsi knezevsku sluzbu
utvrdenom i zakonu. Dokle god on bude radio na podizanju,
nju i popravljanju navedenih mjesta i dolamo za ptikupljanje ddavnih prihoda te
kako treb:a pomagao povjerenicima i u marljiv i koristio u kupljenju
prihoqa, ne bude u toxn imao manjkavosti; neka: i on bude knez istO onako
kako prije prema vilajetskom defteru za kneZevsku njegov. otac.
kada nade nomada izvan deftera, da ima pravo na eetiri rajetina. Tako da znate.
5 980 godine.

UNE DE DIRECTIVE DE SOKOLLU MEHMED .
QUELQUES DOCUMENTS RELATIFS LA BOSNIE
L'a1;titude et les mesures .de Sokollu Mehmed Pacha,
grand-vezir de Soliman le Magnifique, qu'il avait prises apres le deces de sou-
verain a.la. conqul!te de Szigetvar sont mentionnees nos chroniques. Par
exemple, les chroniqueurs turcs et Selaniki qui, le' dernier, avait
lui-ml!me pris parti la campagne en moment-la, racontent suffisaminent sur
l'activite et les mesures du dit grandvizir qu'il avait prises dans cas; Feridun
le secretaire particulier de Sokollu, depeil:it en detail le5 evenements qui
s'etaient passes et lesquels il exposes dans son oeuvre redigee pour
expedition et intituiee Nuzhat al-Esrar der Sefer-i Sigetvar. .
Toutes ces sources _ nous expliquent que S d r z m etait _un homme
tres sage et prudent,. comment avait-il agi apres le deces du Sultan Suleynian et
mesures il avait prises pour empacher I;r diffusion de cette triste nouvelle.
N1.:>us ajoutons ceux-ci, un autre document aussi, que nous avons reussi de
trouver, aux derniers temps, dans les Archives de Topkap1 Saray1: c'est une lettre
de directive de Sokollu Mehmed Pacha sujet, adressee un personnage du
r m imperial, Cafer Aga, le Silahdar. Celle-ci nous donne
quelques eclaircissements propos des actes et des mesures de precaution du Sa-
drazam. Cette lettre ete ecrite le 27 septembre 1566, c'est dire 21 jours apres
la mort de Soliman le Magnifigue, la suite des envers des actions militaires en
ou les turques etaient sous commendenient de Pertev
Pacha, et des rapports de celui-ci. Le Premier Vizir avait l'intention de marcher
la tete de l'armee sur Budim ou il pourrait se rallier avec celles de Pertev Pacha.
fait mention, d'autre part, de Mevlud qu'on lira pour le repos de l'fune du a-
d i h h defunt, et de la question d'Ulak (le courrier) que l'on avait envoye aupres
du h h z d h Manisa, et enfin, il affirme de l'approbation
concernant la nominatiJon d'un nouveau Beglerbeyi Basra.
- Quant aux autres documents qu'on cites ici, ils ont ete 'aussi trouves nou-
..;iellement dans nos archives. sont, pour la plupart, des ordonnances, des h u-
. k u m s -(sentances) et de5 r t s (decrets) relati.fs au de cette
epoque-Ia. -
- L'un de ceux-ci se rapporte de n i k du Liva de Kilis
le deuxieme a.ux h t i n a.s d'adciri:ljis du Liva de Bosnie, le troisieme touche
de cterbenddji des populations d'un village du Kaza de Sarajevo, et le
dernier est un nouveau r t (decret de nomination) delivre un k n z resi-
dant dans un lieu de sandjak.
&NDZIC
DIPLOMA SUL TANA MURADA IV ERDELJSKOM KNEZU
DORDU RAKOCiJU
U Ddavnom arhivu u nalazi se samo jedan turski dokumenat, ali
rijedak i interesantan.
1
impozantan originalni berat sultana Murada IV
erdeljskom knezu .flordu Rakociju, tj. mensura kojom pomenuti sultan potvrduje
f>orda Rakocija knezom Erdelja. Pored toga u toj se dip1Jomi preciziraju odnosi
izmedu Osmanske imperije i vazalne knezevine. Erdelja.
Kako poznato Porta i ranije izdavala erdeljskim knezovima ovakve
diplome. ViSe tih donio St. Katona u skracenom latinskom prevodu.
2
Originali nek:ih od tih diplom:a mlaze se u Ddavnom arhivu u Becu. Ali nijedan
tih drugih originala nije izdat. Katona dao skracen latinski prevod i ovog
dokumenta,
3
ali time nije prestala: pptreba da se on izda i u originalu tim prije
sto do danas nisu izdati originalni dokumenti odnosima Turske ni sa osta-
lim zemljama koje bile u vazalnom I:Jdnosu s njom.
Erdelj (Sedmogradska, Transilvanija) dosao u vazalni odnos s Turcima jos
1528 godine kada sultan Sulejman u osvojenlm dijelovima Ugarske postavio
Ivana Zapolju kraljem Ugarske. turski vazal Zapolja vladao znatnim dije-
lovima Ugarske i Erdelja sve do svoje smrti 1540 kada ga naslijedio tek rodeni
sin Ivan Sigismund, mjesto njega z emljom l,njegova majka udo-
vica sultaln Suilejman definitivno za'UZOO Budim (augusta 1541),
okupirao i dijelove Ugarske s jedne i s druge strane Dunava. sve do Tise i
Budimski pa:Saluk, Ivanu. Sigismundu ostavio Erdelj i dio Ugarske s
lijeve strane Tise uz godiSnji danak od 10.000 dukata. .
Medutim, se, ugovorom u erdeljskom Biogr.adu -19:.vrr
1551, u ime svoga sina odrekla vlasti u Erdelju i tJ ga:rskoj istoeno od Tise fJ.
korist Ferdinanda. Odlasklom Ivana i Izabele Ferdinand postavio Jurja UtiSe-
nica knezom u Erdelju koji i ra:nije vodio glavnu rijec. Kada Utisen}c osum,.
njicen da radi za Turke i ubljen od zavjerenika (17-XII-1551), za-kneza iza-
bran Andrija Batori. Zbog ovih dogadaja u Efdelju rumeliski Mehmed-
pa:Sa Soko1Jovic (septembra 1551) preuzeo vojnu akciju na toj strani u 1552
godini zauzeo TemiSvar, podrucje izmedu Erdelja, MoriSa, Tise i Dunava i pret-
vorio ga u Temisvarski pasaluk:. U pogledu Erdelja Sokolovic se zadovoljio
Listine: . tur.;ki
' Hrstoria critica regnum Hungariae,. Tom. I-XII, .Budae, 1788-93.
Isto, tom. XII, ord. XXXI, 468-73.
176
Adem
njem kneza Batorija da p;oslati danak. Iako narod od pocetka
nije zadovoljan sa Ferdinandom, stanje se promijenilo tek 1556 godine kada
se povratila Izabela i sin Ivan Sigismund, Erdelj ponovo postao
turska vazalna knezevina. Smrcu Ivan10vom 1571 godine za kneza izabran Stje-
pan Batori koji i volji. Sultan potvrdio njegov izbor svojom
mensurom, Batori se obavezao na placanje danka, ali se tajno obaveza;o na vjer-
nost i Maksimilijanu..
Batori se, medutim, morao s ruci boriti protiv pobi.jedenog pre-
tendenta Gaspara za koga se zalagala Austrija. BekeS imao svoje ljude
i na Porti koji radili protiv Batorija. Kada poslije smrti Selima (1574)
zatraZio mensure od 111, ovaj koristeei tezak poloZaj
Erdelju zatrazio poveeanje danka na 15.000 dukata.
4
Kako nije bilo drugog nacina
da doblo ZaStitu i od Porte, Batori konacno, nakon std suzbiiO
svoga protivnika pristao na to.
Iz dinastije Batori bilo viSe knezova, ali se najvise istakao Ba-
tori koga spominje i dokumenat. On se trinaestogodi5njem ratu diga;o pro-
tiv Turaka. U 15'94 sporazumio. se sa moldavskim knezom Aronom i vla-
skim knezom Mihajlom da iz svojih zemalja. Aron i
23-XI-15'94 dali sve Turke i Oni dalje pomocu erdelj-
skih ceta oslobodili skoro sve svoje Tada se povukli iz svih ovih
zemalja, Erdelj se zajedno sa Vlaskom i Moldavijom, koje podvrgnute erdelj-
skom knezu, posve priklonio caru Cini se da to vrijeme neke izbjeg-
lice iz Erdelja doprle i Bosnu.
6
Sigismund Batori od 1594 do 1602 tri Erde-
ljom. Prvi se odrekao vlasti korist (aprila 1598), ali se nakon cetiri
mjeseca predomislio i ponovo preuzeo vlast. Nakon sedam mjeseci (marta 1599)
ponovo se vlasti korist svoga rodaka Andrije Batorija i otiSao Poljsku.
Odmah zatim (oktobra 1599) provalio Erdelj vojvoda Mihajlo Veliki
i zav!aldao njime, Andrija tom prililk1m Mahajlo slijedece godine
zavladao i Moldavijom.
U bilo tesko stanje, raspolozenje naroda se promijenilo kprist
Turaka. Narod ponovo izabrao Sigismunda Batorija za kneza. On se
PQ!jske u Erdelj (marta 1601} i uspostaviti dobre odnooe s
U se drZao pomocu turskih i tatarskih pomoCnih ceta. Ali kada gene-
ral 2-VII-1602 porazLo njegovoa llmpetann Mojsija Sekelija, Batori konacno
Qfitavio Erdelj koji opet pod vlast Tako Erdelj od
do 1604, sa izuzetkom posljednje Sigismunda Batorija, ostao pod
austrisk!om dominacijom.
Iako ovom izgublaa od s.vog presti,Za" i dlaije
ostala starim granicama Ugarskoj i mocan susjed Erdelja. Osim toga narod
protiv Aurstrije jer dozlogrdila Bastina strahovlada. Zato. fe-
W. Zinkeisen, Geschichte des Ostr.nttllschen Reiches in Europa, Gmha, 1855,
s. 545.
Uz dZamiske sofe Rogo-zade dZamije u Vinogradu .(na sjeveroistoenoj strani Sara-
jeva) nalazi se drveno turbe sa tri tipicna XVII vijeka (osmerokutni bez tur-
bana) za koja tradicija ka.Ze da su doseljenici iz Erdelja i da jedan muftija.
- U blizini toga turbeta pokopan i sarajevski kronicar Salih Sldki Hadzihusein!Yvic
vekit). '
DfP]mna IV Erdeljsk.om lknem f>ordu Rakociju 177
1605 godine erdeljski plemici i izabrali svojim knezom Stjepana
koji u milosti Turaka, te Erdelj ponovo postao turska vazalna
knezevina. Bockaj tako p<!Stao gospodar ne sam:o Erdelja nego i Ugarske sje-
verno od Dunava. U julu 1605 sultan Ahmed 1 podijelio i njegovim
potomcima Ugarsku i Erdelj kao leilo turskog carstva. U svom logoru kod Bu-
dima veliki vezir Mehmed-pa8a .Sokolovic (11-XI- 1605) Stjepana Boekaja opa-
sao macem, predao. mu krunu, zastavu i zezl'O. On toro prilikom da
povratiti Turcima neka mjesta u Temisvarskom pa8aluku koja im oduzeo
Batori. Zato veliki vezir oslobodio Bockajevu Ugarsku i Erdelj od
placanja tributa za 10 godina, stim da poslije toga placa 10.000 dukata.
7
Nagodbom izmedu i Bockaja od 23-VI-1606 BoCkaju
ostavljen ne samo Erdeij i zlipanije koje dciao Batori nego
i neke zupanije u sjevernoj Ugarskoj i grad Tokaj, uz da sve to pripadne
kruni, akio Bockaj ne ostavi potomaka. sporazum priznat
i mirovnom na Zitve 11-XI-1606.
Kako Bockaj zatim 29-XII-1606 um:ro bez potomaka, doslo
do novih zapletaja. Proaustriska stranka, kojoj bilo veeina erdeljskog
plemstva, istakla. Sigismunda Rakocija Dordeva) kao kandidata za novog
kneza, dok stranka predlozila. Va.l!11.!fllina od Homoone 'k:OJ.jeg sam
Bockaj pred smrt, vjerovatno na poticaj Div.a111a, svO<jim nasljedn:ilrom.
Zbog toga doolo do trzavica Porte. i Austrije koje su. uzdrmale teat za-
m:ir. Veliki vezir Murad-pasa pisao Matiji 29-III-1607 da pravo imeno-
vanja kneza u pripada Porti i da ona Valentina od
obdarila men5urom, zastavorrt, krunom i palioom erdeljskog kralja te da ne
moze dozvoliti da te knezevske irisignij ruke Sigismunda Rakocija koga
Porta nikada nece potvrditi.
0
Svi napori cara i nadvojvode odnosno ugarskog kralja Matije da
se Porta, u smislu mirovnog (od 1606), ne mijesa u pitanje Erdelja, ostali
su Sigismund Rakoci ipak izabran knezom. Ali kada nakon go-
dana (3-III-1608) knezevska prava preneserm. na GavriliJ. Batori1a, sultan
ponoVIo koristio svoje pravo starateljstva i novom knezu izdao svecani berat u
kojem ponovo precizirao 1 potvrdio sva prava i obaveze izmedu Erdelja i
ske. Ovim beratom Batoriju i nar6du Erdelja zagarantovana zaStita i
napada strane svima turskim zapovjednicima odlucno
zabranjeno u paslove Erdelja. Madarskom plemstvu u Erde-
opFoSten tribut za tri godine ako ostanu Vjerni Batoriju. Erdeljski knezovi
treba da zive u sa knezovima Vla8ke i Moldavije kao i tatarskim
hanoVinia Vlaske i M6l davije ne sn\iju dvorove
Erdelju, ako se. pobune i prebjegnu u Erdelj, treba ih pohvatati i otpremiti u
Carigrad.
10
Ahilnama od 5cVIII-1606 u ar!iivu u Beeu. - V. Povjest Hrvata,
V, Zagreb, 1911, str. 457.
isto, str. 451.
Katona, isto, ord., XXviii, 685; z inkeisen, isto, III, 674.
' Zinkeisen, isto, IV, 674-5.
'". Katona, isto, XXIX, 167-76; Zinkeisen, isto, III, '684-5.
Prlloz! za orljentalnu fllo!oglju 12
178
Iako Gavrilo Batori sticenik Porte, nije se mogao dugo odrZati. Zbog
drzanja izazvao narod protiv sebe, i Porti su ul:estale protiv
njega od strane mocne stranke kalvinista. On nametnuo teske poreze, primao
turske izbjeglice protivno ugovoru, zadrZa!o za utvrdene Lipovu,
Janovu i druge 'lroje trebao Tur .:i:ma. Provaljivao sa svojim hajducima
u Vla5ku i Moldaviju i tamp naplacivao Spalio oko 400 sela u
Poljskoj. Za sve te optuzbe morao se pravdati pred Portom.
11
On medutim,
traZi'O rod Porte &\' Er'delj, 'kiaio n!!Sljedstv.a 15
godin'!ll, poolije da pLa:ea 10.000 dUik&ta. k!ada (1612) pm-azi.o VQjsku, koju
Matija :l!a odmatzdu posla:o protiv njega, traZi'O da ga Porta
tributa, mtim rod 40.000 dukata< i polovinu tributa Vlai!ke i. Moldavi1e.
Porta vee nastojala da ga makne. Kada se (1613) osjetio ugrozen i od
Matije, poslao temiSvarskom pasi svoga dotadanjeg prijatelja, u stvari poli-
tickog protivnika, Gavrila Betlena da moli zastitu i preporuku kod Rorte, da
on ne samo placati godiSnji od 15.000 dukata, nego 'podmiriti i ranije du-
govanje i predati trazene gradove. Poslovnik Betlen sve iskoristio pro-
tiv BatorijiSJ, u svoju lienu k:oo:ist i ponudio sebe za kneza. Uz saglasnost Porte
pasa to prihvatio i stayio mu na raspolozenje znatniju vojsku s kojom u jesen
1613 prodro u Erdelj i za sebe pretstavnike triju naroda izabran za
kneza, dok od zavjerenika.
12
U proljece 1614 Betlen poslao Porti poslanstvo na celu sa svojim bratom
Stefan'Om i zam:ali'O novu aihdnamu precizirala odnose izmedu Porte i
Erdelja, sultan Ahmed I 14-VI-1714 izdao Gavrilu Betlenu sveeanu diplomu
looja sadrzaju slicna onoj Gavrila Batorija, i ovoj f>orda U njoj
se garantuje Erdelju dokle god knez i plemstvo. budu vjerno izvr-
savali svoje prema Porti. Zatim se tretiraju pitanja granica,
nika, dobrih odnosa izmedu Erdelja i susjednih vazalnih knezevina.
13
Prema stepenu ovisDIOSti od Porte Erdelj, .zajedno sa Vla5kom i Molda-
vijom, mozemo svrstati u prvi red turskih vazala. U njemu bila uvijek jaka
proturska stranka koja skoro redovito dovodila na vlast knezove volji
Porti. Prema sadrzaju 11Wih ahdnama vidimo kolika bila potCinjenost knezova
i naroda Erdelja. sasvim drugi odnos nego odnos Porte prema Dubro-
vackoj koja placala tribut, ali se Porta, prema ahdnami, nije mogla
mije5ati u unutarnju i vanjsku politiku Republike.
Gavrilo Betlen imao pred oeima interese svoje zemlje i tezio da ona
bude heovisna i od Austrije i od Turske. zelja ga kao cuvara protestantizma_.
i protivnika Austrije zaplela u politiku velikih evropskih sila. izmedu Austrije
i Betlema u Mi!kulovu 1662 god. granice njeg'<>V'Oj reljiJ za
vIascu i poboljsao odnose izmedu Austrije i Porte. Ali, ti su odnosi uskoro bili
poremeeeni. Betlenu uspjelo da savez Austrije sa Poljskom i Spanijom prika.Ze
u Divanu ka'O direktnu Oipasnom w .. Porta se nije mogla direktno anga.Zo-
vati, ali pomogla Betlenu sa 20.000 iz susjednih pasaluka Budima,
" Zinkeisen, isto, III, 686.
,. Isto, 693.
13
Katona, isto, XXIX, 504-517; Hammer, GOR, II, Pest, 1840, s: 749, prema Naima,
sti-. 306; Zinkeisen, isto, III, 694.
Dir/[001a Muvada JV Erde]JSkom lknezu f><xrdiu Raknciju
179
Temisvara i KaniZe i 10.000 Tatara, on (1623) provalio u Ugarsku i osvojio
viSe mjesta i tvrdava ugrozivsi utvrdenegradONe P&un :i. Komoran. Na povratku
sjeverno od Komorana: na Nitri (27-XI-1623)
14
I u 1626 godini Betlen
ratuje protiv Austrije zajedno sa vajsko;m susjednih turskih sa:ndmka.
15
Diplomacija austriskog cara takoder sve cinila da pcrni Betlena i njegov
savez sa protestantskim svijetom. (Engleskom, Danskom, Hola:ndijom, Francuskom,
Svedskom, i nekim protestantskim knezovima Njemacke) koji
. uperen protiv Austrije. Betlen medutim, imao dobrog zagovornika u Diva:nu,
starog kajmeka:ma DzurdZi Mehmed-pa:Su koji blo veliki Austrije. Ali
vec njegov nasljednik RedZeb kapudan-pasa naklonjen Austriji i nije htio
ni da cuje za Betlena.
U odnosima izmedu Porte i Austrije pored drugih uzroka Erdelj uvijek
pootstavlj-ao ka:men spofiC8111ja. Erdelj se usjekao kao klin izmedu Austrije i
Osma:nske imperije. Njegovi knezovi znali su uvijek iskoristiti nemoe jedne i po-
pustljivost druge stra:ne, da:nas su se drzali s jednom sutra s drugom stranom.
I sa Zapada i sa Istoka su ih opet gledali kao nevjerne i ali su
uvijek i jedni i drugi gledali da ih za sebe j:er su proojenjivali
stvarnu moc.
Kada 5 novembra 1629 Gavrilo Betlen umro, kn!levska stolicil u Erd.elju
postala ponovo predmet ozblljnih obraeuna. Udovica koja od Betlena
bila odredena da vodi zemlju, bila nesposobna. Pojavile su se dvije frakcije,
katolicka sa Katarinom na celu i protestantska sa Gavrilovim bratom Stefaoom.
U julu 1630 sastala se u (Cluj) da razmotri pit:anje novog
kneza, dok su protestantski velika:Si vec bili razgrablli znatan dio ogromne Betle-
nove imovine. Katarina uspjela da od toga spasi 40.000 dukata. Ona se branila
kod Porte od da se zeli Psloboditi Porte i posve prikljuciti Austriji, ali
to nije pomoglo da se odrZi. Protestantska skupstina vec izabrala kne-
zeva brata Stefa.na Kalko se ist01obno jedna partija digla i protiv njega,
on tu cast ponudio bogatom plemi&i f>ordu Rakociju koji i u Ugarskoj imao
ogromne posjede.'
6
Rakoci se odazvao tome pozivu i sa jakom pratnjom hajduka
uput:i.o u Vel. Vamdin gdje s odusevljenjem docekan. saeekao re2JU'ltat
koji su provedeni u septembru 1630 godine. Njegovo zlato i okretnost njegovih
agenata pomogli su mu da pobljedi partiju Betlena i Katarine koja se formalno
morala odreei vlasti i otici iz zerillje.
Premda se RakJoci jos u izbornom proglasu da zivjeti u pri-
jateljstvu sa obadva- cara (austriskim i turskim), njegovi hajduci su odmah poslije
izbora napali i rasprsili austriske trupe na Tisi. Porta u pocetku povladivala
partiji Betlena, ali cim uvidjela da od nje nema sta oeekivati, okrenula se Ra-
kociju koji znao da za sebe pridoblje i njenu za:Stitu poslavSi odmah u
Carigrad posla:nstvo sa bcigatim pokloninia." Vec poeetkom aprila 1631 Porta mu
poslala ovu ahdna:lnu sa insignija:ma koja priznaje njegov izbor prema uoblca-
jenim Placanje godisnjeg tributa izricito utvrdeno i istaknuto. Pod
" Zinkeisen, isto, IV, 389-91.
Isto, 459.
Isto, 466.
" Isto, 469.
12*
180
A.dem
ovakvim okolnostima ni Austrija nije drzala op01tunim da dize glas protiv Rako-
cija. On se ipak nije mogao dugo radovati svojOij jer partija Betlena
nije lakio. pomirila sa vlasti. Pokusavala na razne naclne u zemlji da
ga makne, dok su kod Porte protiv njega djelovali emigranti Stefan i Petar
Betlen. Zato Rakoci u ljeto 1633 sazvao staleze triju naroda na zbor u erdelj-
Biogradu koji su 21-VIII-1633 uputili sult11nu pretstavku i izrazili svoju
vjernost i sa Rakocijem zatraziv5i ujedno izrucenje spomenutih emi-
Tu zajedno sa iz rariijih godina i bogatim
nima odnijelo u Carigrad poslanstvo sastflvljeno od uglednih clanova.'
8
Cim Rakioci sigurnu podrsku kod Porte, poku5ao da se i kod
austriskog cara osigura. U proljeee 1633 poceli su pregovori da se na toj strani
rijese sporna pitanja, u jesen iste godine do5lo do potpisivanja ugovora kojim
zagarantovano uzajamno prijateljstvo. Njegovi neprijatelji su, me<:tutim,
1635 godinu p,regovarali u Cadigradu da se Rakoci makne. Tu pored Stefana
Betlena djelovao i Mojsije sa svedskim novcem. Porta bila pristala da
protjerati Rakocija i na.redila susjednim da to izvr5e. Ali
Rakoci 3 Olktobra 1636 vojsku od 25.000 ljudi kod Szalonta
(izme<:tu Temisvara i f>ule) kojom su zapovijedale pase Budima, Temisvara i Bosne.
Njima se grdno sto su radili protiv Rakocija. Budimski Nesuh-
zade smijenjen, temisvarski Bekir-pasa, koji za poraz,



Nakon toga poraza Porta se kolebala, ali ipak pristala na .mir pod slije--
deeim uslovima:
1) Rakoci ostaje knez Erdelja dozivotno kao i njegov sin kojem sultan
posebnom ahdnamom zagarantovati nasljedstvo i stare
2) Stefan Betlen potpunu amnestiju i sva dobra u Erdelju svoga
brata Gavrila Betlena i
3) Raktoci predati sultanu poklon od 40.000 dukata.
Rakoci osjecao da se bolje ne moze dodvoriti Porti nego da namjere
AU:Strije pretstavi Divanu sto sumnjivijim. trebao iz dva razloga: i) zelio
da svoj kne:levski polozaj u Erdelju osigura diozivotno. Kako zato trebao
odobren].e Porte, on u 1642 godini poslao u Carigrad poslanstvo prije
toga u skupstini privolu u tome smislu. Da stvorio dobro raspolo:Zenje u Di-
vanu, zatim poolao drugog poslanika sa utvr<:lenim 2) Zelio
privolu Porte da stupi u: vojni savez sa Francuskom i Svedskom protiv Austrije.
"Riakaciju "USpjelo i 26-IV-1643 u er leljskom Biogradu stupio u vojhi savez
sa zemljama i potpisao
U proljece 1644 Rakoci 'provalio u gornju Ugarsku sa vojsk'om od 20.000
i owojio nekoliko mjesta. Dok napredovao, Porta izlazila u. susret njeg6vini
nije p1oklan]ala paZnju prigovorima beckog dvora. Cim suzDijen,
Porta promijenila svoje dr:lanje i njegovu za pomocne cete. Ujedno
su se popravili odnosi izmedu Porte i austriskog k'Oji se sada pozucio da
posalje u Carigrad svojeposlanike sa darovima. Rakoci oslanjajuci se na spo.:.
menuti vojni savez, u proljeee 1645 nastavio rat u gornjoj Ugarskoj, ali mu
" Isto, 470.
" Isto; 482.
Dipil<Jma su.limla Mwada IV Erdeljs'kom knew Do1du Rakociju 181
uskoro dosla zapotvijed od Porte da obustavi operacije, inace Turci zauzeti
Erdelj. Rakoci sada prinu.den da prihvati ponudu za mir koji 8-VIII-
1645 zakljucen u Beeu. Prema ovom mirovnom Rakoci se m9rao
svakog saveza sa Francuskom i Svedskom protiv Austrije. Sve svoje trupe morao
povuci u granice Erdelja i u one dijelove Ugarske koji su mu ustupljeni, to
sedam mjesta d:rZao Gavrilo Bcllen. Osim toga Rakociju su data neka
mjesta u Ugarskoj i grad Tokaj. Sve drugo sto zaposjeo od Ugarske kao i zaro-
i zaplijenjeno oruzje morao povratiti Ferdinandu i obavezati se da se
nece mijesati u stvari Ugarske.
Porta taj ugovor i na Rakocija smanjila godisnji
Erdelju sa 15.000 na 10.000 dukata. Kako Rakoci slijedeee godine ponovo
zakljucio subsidijarni ugovor sa Francuskom i Svedskom za nastavljanje rata pro-
tiv Ferdinanda, Porta ponoVIo povisila tribut na 15.000 dukata za Erdelj,
20.000 dukata' trazila za gornje dijelove Ugarske.
I>orde Rakoci umro u erdeljskom Biogradu.
Sve do pred konac XVII vijeka Erdelj ostao turska vazalna knezevina.
Beckim ratom i gubltkom ogromnih posjeda u Evr.Opi Turska izgublla i Erdelj.
Godine 1686 erdeljski knez Mihajlo Apafi priznao Austriju kao zastitnicu koja
1691 Erdelju zagarantovala slobode kao samostalnom clanu pod ugar-
skom krunom. Godine 1697 Austrija Mihajiova sina {>rivolila da se uz
odrekne knezevskih prava. Time Erdelj i formalno dosao pod vlast
Austrije.
Sa diplomatickog gledista ova povelja sad:rZi slijedece elemente:
Velicina cm. Od toga otpada na pocasni prostor 22 cm, na pra-
zan prostor pri kraju 23 cm, dok sirina desne prazne margine iznosi 15 cm, tako
da cist tekst zaprema p110stor od 240 43 cm.
Povelja p!sana crnim tusom, pismom divani, na papiru sa platnenom pod-
Iogom. Zajedno sa invokacijom sadrzi 47 redova. Nnvokacja pisana zlatnim i
nesto sloyima, 6. redova. .. takoder ispisana zlatnom
bojom. Istom bojom napisano i ime vladajuceg sultana na pocetku 12 reda teksta
kao i ukrasne taCke kroz cio tekst.
Stil vrlo kitnjast. Obiluje arapskim i perziskim rijecima i konstrukci-
jama. Poslije tugre slijedi intititUia:cija koja se proteze do polovine 12 reda. Tu se
pored kitnjastih epiteta sUJ.tana nabrajaju zemlje, ejaleti, sandzaci i neki znacaj-
niji Imperije. Zatim slijedi inskripcija koja se proteze do 18 reda, sastloji
se od mriqgobrojnih i raznovrsnih epiteta i upucenih adresatu. Naracija
zaprema 2 reda (18-20), dispozicija, glavni .sadrZaj dokumenata, redove od 21
do 42. sadrzana obaveza i zakletva (sank-
cija), od 42 do kraja.
Red 46 sadrZi datum: prva dekada ramazana 1040 (3,--13 aprila 1631). I na
koncu, mjesto Carigrad,
182
Adem Handiie
J:;.l] ..:..k .G)..U ...
Jk,.:JI ..... ..s 4_; ..SI.l::A..
Jl.o Jls" _r.ll ;..>:':$"
4.1:.' ..sj-. . :..r.,. ..S\d.JI
<1;1-r
\...;\.) ;li.. ..;\;. ..t..>-1 .)\_r
c::_l.:i ..;Lo .:x_k)L..
)l.a..'JI.J ).X..S::::..I ..;1:11
. ..:, .... .f"">A u cl..i-....6.. 4.._;:::... 4.s::::.
5
..(;.JI.: _, jL::. rt. ..;...u. !..:,., 10
6 ..;tq
.. Jl
.... ..;'J.JI
J.l cl/1..... ..;U..JI.J "';-'} ":-'f.. ;:lf.-
cl/L. cil\..... .o.Af:= 15
.. J\;L;. Jlk.L. &Li::;'l\ ;,.>:".)' t_\Ai t_ \,;.:;)\ .%
'.:"L;. .)\_r ..;lkL.. .:t.l ..;L;. .... ..;lkL.. .:t.l ..;L;. ..)\kL... ..;L;. ,)\_r .:"lkL..
... ):J.JI J.)JI
F::_. i.,Jj o.l,c)l_;.I.J
o..lf:=J.\S r..>'l .fl l,;.::j\ 20
..;'I.JI .:-'i:.. ...:...... ..u...
.;:...1.. ..s)<... ;:L _cl/;)J\ ..Sl.cJ ..J'I.JI )1_,::....1 ._,.LI _,
1 i 2 Tekst u za.gradama oSteeen. Mi da treba kao gore.
u orig.
10 !.:. .. , u orig. pogr. ,:,t.,., . U arapskom geografsko ime. 1.:... ima, istina, nomen
relativum .:,., , to vjerovatno zavelo pisara. Skracen oblik u dozvoijen
iznimno, npr. u stihu, dok se u turskom hemze uopee ispu5ta.
Diploma sultana Mu;rada IV Erdeljsikom lknezu Dordu 183
A:;.t
.j')/_,t j..s_,t
4A:.\1JI e:'k- 4A:.\1JI i\;....QJ\ 4\\ r\12JI ly.'}l J\;._:;t 25
.;:......:;. !1)_,5' _,jl) )!_;.._:; '}\_, 1 '7"""Lo )[.; }\ t......::.:.-JI '-;""""Lc
: .. ...s; ).)\; _, _, _, )'k
...SY.f- if_,l <i-,) l.k
...Sj:::rk .:,..,...t,;. <.f,)
.jL;. .jl..:-L.. .ji1:..L.. ... ,)_,.;.:.. _, iY.Y' .:tt:'l_, ....L;...;JY.
..:.,_,\., o.kJ4l. .j.J.;.;l,j h....\J .i:u\4.-J
&1..:/.JI ('")'[". ...Sj.:il
.._;!)' _,1.. ...S })'
Jk.a-. _,1.,1 ...Sj-J <.5fdl '-;-'.J).J;S'
.::.,__,.,;-_, .j.J.;.;_,s' \..14,..1 35
!.S""<t:..... )ji.J\ 4! o}.<JI
'-:-'JJ:.I ..;,L-1 _, .jY..l..,.. .::..1)!
.:: .. '-;-'}Jt


. 1
_, .::..L. _, ...s)S;
.j..t)y- '-;-'.JJ:_I o.)o)_yl .Jl..:. '-:-'.h. o}.J.xs' <.5fd\ r$.Y 40
_,1.,.;1 ...L.\... _f.) <.i--' .1.:'1 t.$Y
..::.:kJ _,11[". oJ}.JI
.jJ.'.i.... ...S.J..:i F "!.....:._.5"
o.J.:hl J.L..L. l,<.::i\
...s)S; "-4 ....:._.5" 45
f'l,.. ('"!'l. ...:1_,1 .J:>.f' o..l..:jS'J.l.l ...S}.:--l.c
184
Adem Hanc!Zic
)t..",l }:J.JI ..s"..t,o.:.. t;Lu .... ,.,_,... "-:1.>:'..)
<.A"I .>:'.\ .... 4:1\ 4S::::.bl .. ?.JI j\...:ftl .... oJ.: .... .Uiji.J
>1_,::....1 ..::,..,\1,1 o.X:..IA:....I .::...._-'.):" 50
.)'JJI <.S}t.JI
<L::."'.J.J,.. J:'l.J "4:::>t., j;l .. .:.._r>i .fL." .>:'.L
..:,l..L.. Jr14t_,Ai.JI }J}.JI ;:'"'1 .f1 .:.,ft <.S}Jl. rl
<.S'"'If.- .,L; .>:'.!.;.. <\;t.I.J ._:,..1 .;,__t; }> '7'_,:/JI }\.:1 <L:;,J).JI 7'
d.l .r" .!) ._;:t 55
._::...,\1,\ o"_f
.;t..::.. .:,15'1..5' ....ts::::.;"!.J .. F.))\J
t.l_;; )t_,l JJI)ox.J
>t.cl .. ._;.LJ,.. ...
\
)t_,l ..t,.. .r" 4.::4- ._:,'}\ Jl u .t.;...:fJI t.IJ 60
... ._;. ... ':f=.> .u.,), '":"';t\; .).l:J4J..; j ....... Jf="
.)"'riJ ciJ[.... xLJ <L:;.})':'.Jy-f
.);"" .,) J)f:::=> ....... "'"')' <.5}.:;..;) JL.
.fl JL)\ .U:,I Jl.) JL .)\5' .\.5' LSklj <.S}S'".J.\S
<L:;."'J o.kF <.S}.s'l.,.. .f; .65
J1A.:il ,)ly.l '":"';:s::::... iJ)" _k
.=,L.j oJJ..!IJI J"l!;..s}xJ; JJI &;;... &o.,L. '7'.>J.iY..
. <.Sfl..!IJI
U"'J-!.Y. . .jl::....j.) .)1:..;;\
47 ._ ):1;,!, u orig. J.:I"-.JI
61 u orig.
62 u orig. i,JJ....-.J.;"'-
n r L ,
' 1 ; r ' ; : s f " ' 1 " ' = '

' '
' 1 h 4 1 \ l c c - r l ' f - . < : ' 1 f ! . _ ; > c r ; : i - ; - : r > c - < : > < > < - : : f o
l " { ) < f '
l " 4 : " 1 ; ; ' : r c o f c
1
c c - r ' i \
1 5 1
t .
1
. . r \ ' J C " r < : '

1
. . . < ' r f c
0 6 ' l c f A 1 f . . ; f r . . . . , 1 - f
l f . ' c ' ; r f ' A " J . . : f : - r o ' i : ' r 1 < : '
1 : - r t < : > f ! f : r < : > , c c - r " ' } : f < : >

c ' ; r f , . - , c c - r ' " ' l . . S . $ )

1
c r . - r

. . . . r ; r

1
c r f A . ,
1
- , . . : . . . :
. - ; r ; ' " ! 1 . . . : . .
= ; ; : r ' 4 r : r o t ' P V : < > ( o c < : >

1
c f ' A ' 1 1 1 ? . . . . r c . . . . , . . ; r ; : . - i f "

5 1 . > 1 ' = '

1
c c - r . - w r > c

" " " ! (

1
. . r
1
" " 7 r < : >
1
c c r
1
c r . f o
' l i r . - { , ' f i . . F ' . . . - ; - ,
t f . ' A , ; r : f ; r f ' 1 n ' - f " c - < . r > c f ' r : ' : " { r . ' 5 1 . . . 1 " ' = = f
0 8 l f - . 1 ' 1 " < : ' : 1 '

l c l { : r o
t f c " " J ' r . : ' 7 r " " = ' , ; ; . , . { ' ' ( c r 4 Y f "
\ ! : " l C , ; . . . - , . : . . . c f ' t > f ( > 1 r : ; , . . g j ' : '
" ' r t r - t > : c o l c c r . - . - . : . { t : : ! } f '
: . , . : : : : > : : . ' 1 ' { ' 1 1 1 ? . . . . V : c < : > . . . . r - < . r c o ' f t ? l ' f A . . . . r - < . r ' " : : s t c ' : : f f "
9 L < > < - : ; f o " ! . f 4 1 . . . : . , t 7 - r o f p ' ? f ( i C : , - . ; .
. . r r c r , r > c
1
- . : r . - ; - ; - = ; ; r " ; . c r f ' r : ' r ' 1 ; r " X " n c 7 - f : r [ . . ; ! r r ; c
Y , r r r > A " " ' r ; : : - " [ 1 , . ; . , I V ( 1 : - f ' r : ' r , ; . . r , . : . . .
, ; r y { 1 . ' 1 1 c c r r l " i ' = ' r

1
> f c r l f - : " : 1

r : ; , q .
1
r r ; : c c . . . . , " ' { : " ' = ' o ; : n . . C r : ;
1
; - . r , . : . . .
o L . . . r t r A ; : r > . S 1 t f c
! i 8 J n p . I o Q
186
Adem HandZic
<.f:> j_,.k 95
!1_;.)\s':>).J_;; .s_})_,)" ....s



rJ-1:.
1
-4:>- ... .SJJ_r' .d..::-J J'J..Ciy_ .S)Y,_ .s}).f J.S}y_J
'-:-';_,1. );. JL.I ,jy;-'7-:..f'" .l'uiJ.c
o..G}::..\1,\ }:/JI .>).5'1..- J:>)l .s').J!'.f ci)l;.
,j..t.:..U .U\..:.1"':11 .s .. .:.,.I;_,'YI r:'.) '-:"'-"-'' r...U 100
4.;\:..,1 o..U..!I_,\ o}:/JI
o.r.tfl&- ...AII _, IY."!JI ... :... !!All ,j\.Q...J J:.I.JI ,j\5'\...S' .:...1 _,


<\..>Jyll
Diploma wA!tlana Murada IV Ero:eljskom i!t!nm;u fiOrdu Rak:ociju
187
leba, siriskog Nili.avenda, Pelengana?,
6
Mosula, Dijarbekra, Vana, Ka-
rabaga, Georgije, Anadolije, cijelog Kurdistana, Moldavije, Vla8ke,
Demir-Kapije,' Desti-Kipcaka,
8
Sredozemnog, Crnog i Crvenog mora,

i
Adzema,
10
[iklim] Tereka
11
i Dejlema,
12
Bagdada, Sehri-Zula,
18
zasticenog
vladaira, srete borbe i rata

Tripolisa,
Ttmisa> otdka Kilpra, zem.aJJ.j>a Rumelije-stupa cars!Na, provincija: TemiSva'l'a,
Bosne, Budima, Teodosije,
15
i mnogi drugih ovima slicnih
do visokih gradova .i vrlo p!Jodnih mjesta
16
-
sultan Murad-han, sin sultana Ahmed-hana, sin sultana Mehmed-hana, sin sul-
tana Murad-hana (izjavljujem):
Oni koji su gospodari provincije Erdelja, oni su od starih vremena s koljena
na koljeno oili postojani i odanosti prema mome visokom pragu uto-
cista carstva i prema mome poput nebeskog svoda velicanstyenom prijestolju, oni
Trabulusi-Sam (za razllku od Trabulusi-Gaxba = Tripoliaa) medutim, kasn!je
postao jedan od sandtaka Bejrutskog ejaleta IV, 2998).
Nisam mogao Vje:rovatno ranije tlm Jmenom naztvao neki grad u Perzljl.
' Demir-Kapu, sandtak u Bagdadskom eja!etu (Ali Cau8, isto, str. 183).
' su zemlje hanatl uralskih Kozaka, i Kalmuka, dakle
zemlje izmedu r!jeka U!nala, Volge i Dona. su automJmne vooalne zem!je. Ovdje misll
samo na dijelove to hanati Nogej i Krlm koji su u drugoj polovlnl
XVIII vijeka pripali Rusiji V, 3600).
Magr!b <= Zapad) zapravo obultvata sve zemlje sjeverne obale zapadno od
Egipta 1 to Bengazl, Tr!poJis, A!Zir ! . (Srednji zapad) zvao se
ranije (Dalji za.pad) VI, 4337-48).
" Iako izra2: Adzem kod Arapa zna/:1 sve nearapske narode, lpak naj/:eMa upo-
treba u njegovom ui!em znal:enju, samo za Perzljance. U ovom ga upotre-
1 Turci IV, 3133).
11
Terekom se nekada zvao ejalet u donjem toku rijeke Tereka. koja se
prostlre od Dagestana na sjever do delte Tereka, istol:nom stranom se naslanja na Kasp!sko
more. Jui!nl dio gorovlt kao. gorja, dok su ostali dijelov! plodna rav-
nlca. I grad sa utvrdom na u8cu Tereka zvao se Terek kao glavnl grad lstolmenog "ejaleta,
danas Aleksandr!jskaja (Dzlhan-nema, 431_:2).
" Dejlem planlnska u sjevernom Iran_u. Granlce pokrajine: sa sjevera
Gilan, sa istoka Taber!stan sa zapada Azerbajdtan i Ran, s juga Tlirm
i Rej (Dailem - Enziklopedie des Islam). Terek i Dejlem odnosno Gilan su
gdje su granlce tadimje Osmanske lmper!je izlazile na Kaspisko more, sjeverno na Tereku,
jui!na u .
'
8
u Mesopotamlji s jedne i fu\Ige strane Tigr.!sa, od
u XVII vljeku dosta veliki ejalet sa 19 sandtaka. Jedan od sandi!aka zvao se Sehr!-
Zur, koji se sterao s strane Eufrata sa sjt u istolmenom gradu (Dz!han-nume, 445
7
" Dzezair, Dzeza!r!-Magr!b = raniji naz!v za turski ejalet sa sali-
janom, A!Zir III, 1784 i IV, 4337-48).
"' Kefe Feodosija) = grad na -istocnoj obali poluotoka sjedblte
istolmenog ejaleta (Ali Caus, isto).
16
Ovdje se . n.aimaja}u zemlje tadanjeg Osm.anslrog carstva, ejadetlma,
lkakva reds. Negdje se spominju negdje 00111dZacl, negdje samO. ghadov!.
Dok jednom rijeei spominje eio zapad dotle na drugl)m mjestu
poimenieno sjeveroafriCke. ejalete. tako dok spOminje jednom ri:jebl c!jelu Parziju
(A<blem) dotle daJje spominje ponovo eja.lete, sandtake i gradove u Perz>jd. Interesan<tno
da medu zemlje Osm:alnske lmper!je 'Ubraj:a i veztdne dmeZevine kao 5U vtaSka i Moldavija.
5U rza Slriju i Imanbu-1.
188
Adem HandZLC
su ucvrstili i ustalili temelje vjernosti i pokornosti. Kada smrti ili zbog
drugog razloga nastala potreba da se postavi novi knez [hakim] zakonom utvr-
deno da se za kneza jedan od sinova brace ili rodaka koji pripadaju dina-
stiji erdeljskih knezova, koji dostojan kneZevske vlasti i cvrst u vjernost, s
tim da ga glavari [begovi] provincije Erdelja, pretstavnici [ajani] trijil na-
roda i njihova raja s mojim carskim pristankom izaberu za kneza. Tako su pret-
stavnici triju rtaroda
17
Erdelja, prema koji kod njih vlada jos od vremena
moga najslavnijeg djeda umrlog i sultana Gazi Sulejman-hana
- neka ga bog obdari SVOjom neizmjerniOffi' miloscu, izabrali i primili za kneza
Erdelja sina erdeljskog kneza Sigismunda Rakocija, nosioca ove sretne
men5ure, na kojoj se istice uzviseni carski potpis koji pobuduje radost, diku veli-
kih knezova Mesijeve vjere, odabranika ponosnih velikana Isusove sljedbe, pobor-
nika javnih krscanskog naroda, nosioca skuta dostojanstva i ugleda, posjed-
nika otdena slav.e :i.. pOnosa, f>orda Rakocija :-- neka mu bude sretan zavr5etak -
vrijednog, hrabrog, sposobnog da vlada zemljom i vrlo mocnog, moje
SFetne Porte vjernog slugu, koji ne samo sto sin svoga erdeljskog
kneza, nego seo i sam nasao u mnogim sl i korisnim poslovima koji su u
interesu moje vjere i drzave i kJoji su u skladu sa cascu i dostojanstvom moga
carstva. kako moja dobrotao prevelika, obuhvata sve i u nju se svako
jednodu8no nada, to se manifestovala moja uzvisena carska mil6st i prejasna vla-
darska naklooost, sam imenovanog postavio za kneza Erdelja. Zato mu ovu
carsku diplomu i ovu ahdnamu koja sadrzi opravdu .velikodusno podjeljujem od 17
dana velicanstvenog sabana 1040 godine posHje selidbe [Hidzre] ponosa obaju
svjetova velikiog naseg vjerovjsnika odabranog Muhameda - neka ga prati naj-
cistiji boZiji - poslije rodenja uzviSenog Isusa- neka bog na8eg vje-
rovjesnika i njega obdari svojom milo8cu i naklonoscu - godine 1631, mjeseca
marta, prvog dana proljeca, i naredujem slijedece:
Neka 10d danas spoineniti f>orde Rakoci bude .knez provincije Erdelja. Neka
ga spomenute provincije ka);>etani, pretstavnici triju naroda, varoski vijec-
0
nici raja i ost!ili podanici spomenute zemlje priznaju svojim knezom, neka
se njega obracaju u stvarima koje spadaju u njegoVtL knezevsku nadleznost,
neka ne lj:r8e njegove rijeci i neka se ne protive i ne suprostavljaju
naredbama. lsto tako neka spomenuti knez lijepo postupa sa pretstavnicima zernlje,
Iieka se s :hjima slaze neka sv!ikom od njih ukazuje prema njegovom polo-
zaju, neka pravedno rjesava pitanja raje i neka ne dopusta da se ikom nasilje i
nepz;avda cini protiv ustaljenog ,
Kada u slucaju smrti erdeljskiog kneza svi erdeljski glavari, pretstavnici
triju nacija i plernstvo u smislu rarnje izdate carske ahdname izaberu za kneza
osobu koja potice iz erdeljske dinastije, koja medu njima odrasla i koja odgo-
jena u krugovima vlade, kao i kada u smislu uzviSenog fermana bude potrebno
da se obnovi kneZevski neka obavijeste moju visoku Portu s mol-
bom da se ta osoba od strane moga uzvisenog velicanstva postavi za kneza. ako
takva osoba svana trazila lrneZevsku v1ast, to ne budu pretsta:vnici
" T;i nacije kc>jima: puta rijec u ovome dokumentu prestavljaju Ma-
dari, Sikulci (Szekleri) i Sasi. bile tri vladajuce nacije ErdelJu sve do 1848 god!ne.
Kasnije se odnosi meduo oviln narodfn1a mijenjaju; Godine 1900 Erdelj imao 2,5
stanQvnika, od toga Rumuna Madara 33 9,5% i nesto manjina.
Mumd'a 1V Erde:!.Jsk:<>m amezu Dorrdu Ra1rociju
189
zemlje i raja, neka se ne da. Ako neki stranac iz zelje za vla.Seu
htio nepozvano i silom da .osvoji vlast, neka se ne dozvoli da se u to
mijesa i neka se sve preduzme da se Dokle god spomenuti knez, drugi
glavari Erdelja, pretstavnici naroda i u svojoj ostanu postojani i
cvrsti I1<! putu pod/.OOI1osti tako da smislu mome prijatelju prija-
telj, mome ne vjeru i neka nijedan od
susjednih mojih beglerbegova, sandZakbegova i drugih vojnickih zapovjednika ni
javno ni tajnJ:> ne prelazi granice Erdelja, neka .niko ne odvodi ropstvo i
ne otima njihovih dobara .. Ako kojim neki bili navedeni
ne muslimani i u svojoj vjeri, neka se povrate. Prekrsi-
telji mira i reda sa obadvije strane neka se kazne.
Ol.roln:a podrucja Janove, Lipove i prije
Batori:ja jednom su platili tim i Sela i gradovi
koji. su ostali posluSni: mOijoj- .Porti takO i d!ailje svoje uobltajene
dace na !Jroje su u .. Od strane Erdelja neka se niko
to ne mijesa. sto:se <tiOO (z;apaxme) s:trane Mehadije i :njen.e nahije i :nahije Hal-
ma.Sa,'" 1roja tm(jesta: sadaJ drZe pogra :1icni glavari, neka se Erdelj nipooto to
ne mije5a. Sto se tice nepodmirenih daca zemalja koje nam to
se ne nikako mijesati pogranicni i drugi .zapovjednici. Ako iz sela koja
od ranije pripadala mome ima se i Erdelj,
neka se ona povrati svoja mjesta, neka se tamo ne Ako koji
od trgovaca iz Beograda iz drugih mjesta moga carstva sa
imetkom prebjegne Erdelj, neka se ne primi, nego neka se povrati. Utvrdeni
stari koji se pio davao neka se i dalje daje svake godine i neka se
salje na vrijeme.
Ako se neki protiv kneza
peeat njegovo ime i naprave Iazna pisma na koji nacin se
(falsifikovana) pisma, neka se saglasnost naroda
ne na javnost stvari ako se ustariovi njihova neka se
prema odredbl kazne
U vjernosti prema mojoj prejasnoj Porti treba da zivite s voj-
vodama Vlaske i Moldavije slozi I da dobro prijateljstvo i
susjedstvo, ako neprijatelj pode s namjerom da licno
priteknete pomoc pomognete slanjem doW'Ljndg 'hro]a WJ!jSke. Ktallro g<Xd
iziski'Vaila i koliilro g.ad da :i da
svaki nacin opasnost od zemlj i pokrajina. Ako pak endeljski
knezovi i pretstavnici naroda i vojske potrebe nam svog covjeka
" Nabrojana mjesta su turskih prema zapadnoj erdeljskoj granici.
granica isla od Debrecina prema jugu do Orsave na DimaVJ.t, paralelno. sa Tisom. 1:;an-
dZa:ci Lipov.a, Dula i Jooo.va pripadali dok .so1nok Budimskom

Ocito da ova mjesta pretstavljaj u isturene nahije prema erdeljskoj granici, koja
drze turski pogranicni zapovjednici i svem u izgleda 'SU sporna. U tekstu sponrenut
Mehadije Sto mam: sprud, pjesk:ovLta u obliku potkoviee ;_ $evket,
Wiesbaden 1953). Iz ovoga jasno da rijeeica (desna pri-
toeica na cijoj lijeyoj strani leZi. Mehadija pretsta;vljala. grenicu, zapadni
dio ove nahi'je drZal.i pog:oonicn! zapovjednici. Nif:am sigura.n da li se od misli na
ma:lo mjesto .AJmas ili na mjesto Halmagiu lroja se n.a.l.aze jugo.i;stoCno od Janove.
190
Adem
radi pomoci, tj. kada se zatraZi vojska neka se pripremi sve prethodno: neka se
poprave mostovi kuda vojska proei, pre>Sire i ociste putevi i prolazi, tako kada
nakon toga stigne moja pobjedonosna vojska da ne imala nikakvih
pote8koca. Slieno tome, akiO se na nekim mjestima mojih granica pokaze potreba
usiuge, (moji) pogranicni zapovjednici obavijeste erdeljskog kneza neka on u
smislu svoje vjernosti i poslu8nosti zajedno i sloZn!o sa erdeljskim i ugarskim
prvacima Iicno pritekne u pomoc pe>Salje vojsku, oruzje i ratnu spremu i neka
pomogne i uslugu ucini sa svim drugim sto ustreba.
god su erdeljski knezovi od vajkada s Austrijom pitanju granica
prema zakljucivali mirovne ugx>vore i na razne nacine izdavali jedni dru-
gima pismene garancije i toliko puta razgranicavali granicna podrucja, to se
nema niko mijesati - izuzimajuci islamske zemlje - u vlastite tvrdave,
varosi, granicne krajeve, sela i nahije, neka i dalje ostanu sastavni dijelovi Erdelja.
Ugarskim velikaS:ima koji priznaju vl$1; erdeljskog kneza neka niko ne pravi
smetnje, nijedan od mojih zapovjednika i oficira ovoj mojoj ahdnami
neka ne cini nasilje i ne prelazi granice svoje kompetencije. Oni koji se mije8aju
u tude poslove neka budu strogo upozoreni od strane Porte. Od spomenute pro-
vincije neka se nista ne traZi vise osim tributa. poslanicima
koji 10vamo dodu i njegovim kapu-cehajama neka se daje hrana zakonu. Kada
se erdeljski knez bude trebao zeniti
1
neka se to arzom javi sretnom prijestolju i
neka se ne zeni dok ne stigne moje carsko odobrenje. Ako vojvode Poljske,
Vlaske i Moldavije zeljeli kupiti koju tvrdavu u Erdelju, neka se ne dozvoli,
nego neka ostanu kao i prije u vlasti svojih gospodara. Ako se koji od vojvoda
Vlaske i Moldavije pobunio pobjegiJ.e u Erdelj kada stigne moja pobjedonosna
Vlojska protiv njega, neka se ne primi i neka mu se ne dopusti na
stranu, nego neka se dopremi mojoj sretnoj Porti. Ako se u Erdelju i u njemu
potcinjenim dijelovima Ugarske nade islamske vjere, neka se svi
otpuste bez otkupa.
Ukratko, dokle god sadanji knez Erdelja, spomenuti f>orde Rakoci i
koji dodu poslije njega, ostali glavari provincije Erdelja, narodni zastupnici, na-
rodi triju nacija i raja budu ovu ahdnamu i Qve uvjete pe>Stovali i ne budu se ogri-
i zanemarili sadrZaj ove moje carske ahdname koja sadrZi vjernost, i se
l()bavezujem i daj-em cvrstu prisegu: Kunem se na$im stvoriteljem koji iz niSta
stvorio zemlju i nebesa i kunem se cistom vjerqm onoga u ciju su cast stvoreni
zemlje i nebesa, suncem obadva svijeta, prvakom svih vjerovjesnika, odabranim
Muhaniedom - neka s njim bozija milost, da cu se cvrsto drzati ove ahdname
i da neeu ciniti suprotno. . '
Potrebno dakle da i erdeljski knezovi priznaju valjanom ovu moju carsku
ahdnamu i ustraju u svojoj pokornosti, te da uvijek iskazuju koja
meni kao vladaru pripada vjeeno. Napokon neka se od strane
Porte nwom izam.imom lknezu Erdclja dade sandzak/
0
zastava, topuz, odjeea,
i konj.
Pisano u prvoj dekadi casnog mjeseca ramazana godine 1040 vjerovje-
snikovoj - neka mu najbolji i najpotpuniji pozdrav.
U Carigradu
" Sanc!Zak = koplje s jednim i1i vise tugova (konjskih repova) n" vrhu, vee prema
tome kakav rang vojskovotta.
Diploma ISUltana Mwrada IV Erdeljs:kom f>oo:du Rakociju

DIPLOM DES SULTANS MURAD IV. DEM F"ORSTEN
GEORG
191
Das erwiihnte Berat des Sultan,s aus dem Jahre 1631, das sich im Staats-
arehiv in befindet,, stellt ohne Zweifel ein wertvolles historisches Do-
dar. Darin werden ausser der Bestiiblten Fiirsten die
Rechtsverhiiltnisse der Hoh.en Pforte und Siehenbiirgen priizi-
si.ert wnd es sO!miJt eiJn.e Etneuerung des staatsrechtliichen Vertrags rzw.l!-
sdlen den Liindern (Ahdname). Obwcrhl sein ver!kiirzter Lnha'lt in lateinischer
Spraclle bei St. KatOIJ!e zu filnden :ist, wird das Bediirfnis seilner Herausgaihe da-
durch nicht vermindert.
Das Siebenbiirgen war, wle bekannt, schon im Jahre 1528 in
ein Vasallenverhiiltnis zu den Tiirken geraten, als sich J10hann Zapolya dem Sultan
Sulejman unterworfen, und dieser ihn, seinen Vasallen, als Konig von Ungarn
Siebenbiirgen anerkannt hatte. Nachdem dann der Sultan im Jahre 1541 seinem
Vasallen Ungarn wieder abgenommen, liess er Zapoljas Nacblolgern Siebenbiir-
gen gegen ein von 10.000 Dukaten, das er im Jahre 1574 Stephan
auf 15.000 Dukaten
Aus der Dynastie Bathory regierten mehrere Fiirsten iiber Siebenblirgen.
Sigismund Bathory fiihrte 1594 mit .den Filrsten der Walachei Moldau einen
Aufstand gegen die Tiirken verjagten sie aus den erwiihnten Fiirstentflmern,
die im voo 1594-1604 unter die Herrschaft fielen. Die
Fiirsten Gabriel Betblen (1613-1,29) und Georg Rakoczy (1 30-1648) werden. fiir
die gefiihrlichsten Feinde gehalten. Seibenbiirgen war wiihrend der
ganzen Periode seines Vasallentums zur. Tiirkei (bls 1686) immer der Stein des
Anstosses zwischen der Hohen Pfurte und Die ehrgeizigen und kiihnen
Fiirsten von Siebenbilrgen wussten immer die Qhnmacht der einen uiJ.d die Nach-
gieblgJteit der anderen Seite gut auszuniitzen.
Nach dem Grade seiner Abhiingigkeit von der Pforte kann Siebenbiirgen,
zusammen mit den Fiirstentiimern der W alachei und Moldau, zu den untergeord-
netsten tiirkischen VasaUen gerechnet werden. In diesem Diplom ziiblt der Sultan
die Walachei Und Moldau zu Teilen des Osmanischen Jedl'!'n neuer-
wiiblten Fiirsten dieser Fiirsten:tiimer bestiitigte der Sultan und iiberreichte ihm
ausser dem Diplom noch andere Machtinsignien.
Nach der Bestiitiguri.g geht das Dokument auf andere Rechtsfragen de}:" bei-
den Liinder iiber, wie es die der Pforte filr Sicherheit und Freund-
schaft Siebenbiirge'ns _mit der Walachei und Moldau ist, ferner auf Grenzfragen,
Fragen iiber Fliichtlinge und Gefangene, sowie Fragen, das Der
Fiirst sollte mit den Stiinden in Eintracht und den Schwachen Schutz
gewiihren. Im Falle seiner Heirat sollte. die Erlaubnis der Hohen Pfurte eingeholt
werden. Scbluss verpflichtet sich der Suitan, dass er sich dieses
(Fideikommisses) streng halten werde.
Das ist geradezu imposant. Es ist 275 cm lang, 58 cm breit. Die
Invocatio, die einzelne Verzierungen sind in goldener ausgefiihrt.
Der iibrige Text ist in schwarzer geschrieben und in Divani-schrift ausge-
fiihrt.
Tabla t
Handzic, Diplonm sultana Murada IV erdeljskom knezu Dordu Rakociju
ll
Hand2.ic, Diploma sultana Murada IV erdeljskom knezu Dordu Rakociju
l III
HandZic, Diploma sultana Murada IV erdeljskom knezu Dordu Rakociju
T a a i V
. Handzic, Diploma sultana Mur.ada IV erdeljskom knezu Dordu Rakociju
V
. HandZic, Dip!oma sultana Mura<:Ia IV erdeljskom knezu Dordu Rakociju
DERVIS BUTUROVIC
ISPRAVE :PORODICA IZ NAHIJE NERETVE*
sto poznato Osmanska drzava na timarskom sistemu
cija podloga bila miriska zemlja. tome sistemu su zemlje Anadolije i Rume-
lije razdijeljene na timare, zeamete i hasove.
Prema jednom nepotpuruom popisu bosanskih spahija koji su ucestvovali
u tursko-ruskom ratu 1711 tada u nahiji Neretvi' bilo 30 timara i 10 zeameta.
2
Na osnovu druge arhivske grade utvrdili smo da u istoj nahiji jos neko-
liko timara i zeameta koji nisu spomenuti u popisu: 1) zeamet sela Seo-
nice 1:xl 22.860 akci,
3
2) zeamet sela Buljine u iznosu od akci,
4
zeamet sela
Kruscice u nepoznatom iznosu,
5
4) zeamet sela od 20.000 akci,
6
5)
timar sela od 8.500 akci,
7
6) timar sela Mrakova od 300 akci,
8
7) timar
sela Selo od 3.752 akce,
9
i 8) timar sela Donja Bradina od 6.900 akci.
10
* Pooebnu zahvalnost izr.aZIWam Ademu Ra:ndticu, struenom Orijentalnog
lnstituta koji ovaj rad uskladio zahtjevima redalreije i upotpunio i time rni pomogao u
vrljeme kada zdravlja nJsam u mogucnostl da to ucinim.
' Nallija Neretva onaj dio konjickog sreza kojl se stere s desne strane rijeke
Neretve uzdllZno do rjecice Rakitnice. Prozvana tako srednjevjekovnoj zupi Neretvi.
U administrativnom pogledu ova nahija pripadala Bosanskom sandzaku do godine 1537
od tada U sudskom pogledu ona do 1565 god. bila poseban kadiluk kome su jos
pripadale nahije Rama, Skoplje, i Kupres. Od god. 1565"' Neretva nahija sarajevskog kadi-
luka.
' Vladislav Skaric, Popis bosanskih spahija iz 1123 (1711) god.- GZM XLII, 1930, sv.
za istoriju i etnografiju, str. 69-72.
Ovaj zeamet sacinjavali su zaseoci . sela Seonice: Donje Visnjevice, Saniurovici, Plav-
c!Ci, Bukovik i Ljesovina, te selo Buljina.
Dnali su ga: Mehmed 1679 (Gazi Husrevbegova u Sarajevu, isprava br.
1652), Jusuf 1771 godine (Orijeiltalni institut u Sarajevu, isprava br. 4045), Alija 1802 do
1816 (G. br .. 811 i Orijent. institut, br. 4044), d) Alija i Sulejman 1822 (Ddavni
arhiv u Sarajevu, akvizit br. 88), g) Sulejman 1836 godine (G. br. 2049).
Na teritoriji seoilicke opstine postojao jos jedan zeaniet koji iznosio 25.000 akci
(Skaric, isto, str. 69), Bez sumnje su mu pripadali samo selo Seonica, zatim njeni zaseoci
sina 1 Sultici. 1711 godine ddao ga neki Mehmed.
III, str. 304.
1646 godine ovaj zeamet drZao neki zaim Beeirbeg (DrZ. arhiv akv.
br. 130).
Dd. arhiv akv. br. 440.
' Ovaj timar drZaJi su: sin Hamze 1556 godine (G. sindtil
br. 1, 129); Osman sin poslije njegove smrti Omer i Allmed
datnma (G. br. 1654).
Ovaj timar drZao 1632 godine (Orijent. institut, br. 3939).
' Kadic: III, str. 302; i Dd. arhiv NRBiH, akv. 127, 117, 116 i 122.
" Orijent: institut br. 3951 i 3974, te ovjerovljeni prepis berata od godine 1769 koji se
naJazi u posjedu pisca.
Prilozi za or1jentalnu filologiju
13
194
DerviS Buturovic
Iz prepisa arzuhala koji podnio neki neki sabl-
rac sastavaka, razablre se da ovoj hahiji postojao jedan
zeamet koji iznosio 36.000 akci, ali kako nije naveden naziv, ne zna se gdje
se
U ispravi Orijentalnog instituta br. 2.186 iz 1854 navode se podrucju na-
hije Neretve jos i ovi timari: 1) timar sela Nevidzraka, drZi Mustafabeg
sevic ?), 2) timar sela iepe (danas Djepe); drzi Ahmedbeg, 3) timar sela
lupa, drzi Ahmedbeg (Buturovic), 4) timar sela Jasenika, drZi Jusufbeg, 5) timar
sela Homolja, drzi Becirbeg i 6) timar sela Bistrice, dcii Mustafabeg
vic ?).
kako se u ispravama porodice Buturovica sela Kralupi i Bistrica
kao dijelovi timara sela Orahovice, nisam siguran da li se u svim ovim
radi samostalnim timarima ili dijelovima nekih timara. Talro isto
nisam siguran ni za sela Parsovicel
2
i

koja se u nekim tapu-
namama, da li samostalni timari ili sastavni dijelovi nekih timara, jer nedo-
staju podaci koji potvrdili jedno drugo.
U spomenutom popisu drzaoci timara navedeni su samo licnim imenima,
ne i prezimenima. Kako se i u drugim izvorima rijetko kad nailazi
na prezimena, u najvise n mogu se identificirati oznaceni drzaoci.
sam tome. uspio samo nekoliko slucajeva, to su:
1) zeamet sela Blace u iznosu od 58.337 akci dciala porodica Repovaca iz
Podlisja,
14
2) zeamet sela Seonice od 22.860 kci drzala porodica Cemalovica iz Ak-
Hisara,15
3) zeamet sela Gorana u iznosu od 30.000 akci dciala porodica Kotorija iz
Sarajeva,
16
.
4) timar sela . Podhuma, Preslopa i Hasana Celeblje u ukupnom
od 27.000 drzala porodica Buturovica iz Seonice,
17
5) timar sela Veliki Brdani i Orahovica od 11305 akci drzala
porodica Hasanagica odnosno Alihegovica iz Seonice,
18
" Sakj u G. br; 13361, fol. 8.
" Ovaj tlmar, ilt dio tlmara, ddao spahlja Beeirbeg 1796 god. (Dd. arhiv
akv. br;. 120). -
" Ovaj tlmar, dio tlmara, 1702 godine ddali sii Ahmed (G: br. 1658)
Rustem 1776 (Orijent. instltut br. 4042). 1802 (G. bt. 1659), 1803
(Orijent. institUt, br. 4025), Mehmed 180{ (Orijent. institut br .. 4018), Hasan nepoznate godine
(G. br. 2501).
" Dokumenti potodice Repovac institut, br. 3935 i G. br. 1638).
,. Dd. arhiv akv. br. 18.
Ovaj drZali Mehmed 1679 godine (G. br. 1652), Jusuf 1771
(Orijent. institut br. 4045), Alija 1802 (G. br. 811), Alija 1816 (Orijent. institut,
br. 4044 i 4029), Smail i Sulejman 1822 (DrZ. arhiv akv. br. 88}, Smail 1636 (G.
teka br. 2499).
" Ovaj zeamet drZali: Murat 1711 (Skaric, isto, str. 69), J:Iasanbeg Kotorija sin Fej-
1778 i 1833 (G. br. 32, str. 135 i br. 22, str. 247, te Dd .. arhiv
akv. br. 125); Kotor Mehmedbeg, Numanbeg, Mustafabeg i drugi 1838
(Dd. arhiv akv. br. 128).
" Dokumentl ove porodice, na koje cemo se u ovoj radriji pozivatl.
18
Isto.
spah!skih iz nahije N eretva 195
6) timar. sela od 3.000 akci drzala porodica Hasagica
iz Seonice
19
i
7) timar sela Selo (danas Solakova od 3.752 akce drzala
porodica nepoznatog preblvalista.
20
sela Biloce (danas Bjelovcina) se navodi po-
pronadene dvije teskere i jedna bujuruldija. iz njih se nije
moglo kojoj porodici pripadao.
21

U nahiji Neretvi bile nastanjene jos ove spahiske porodice: Begete, Be-
slije, Beganovici i Delici Seonici; Buljine Buljini i Bekta5evi6i u Donjem
Polju.
Od nekih spahiskih porodica nahije sacuvao se izvjestan broj porodic-
nih isprava koje sam prona5ao arhivama, ili kod privatnih Iica.
Tako od porodice R v ano 28 dokumenata. Najstariji iz 1592,
22
najmladi iz 1876 g."
3
Od 1 i g v i 7 dukomenata, najstariji
iz 1698,
24
najmladi iz 1802."" Od t u r v i se 21 dokumenat,
najstariji iz 1699.,
26
najmladi 1876.
21
Od s g i pronadeno 18 doku-
menata, najstariji iz 1623,
28
najmladi iz 1834."
0
Od k t s v i postoji
1 i to iz g. 1776.
30
Kako navedeni dokumenti pretstavljaju znatan doprinos za
timarsko-spahisk.e organizacije nasim krajevima 10ne vaznije sa tur-
skim tekstom i prevodom, ostale sa regestom. Ovdje ne donosim dokumente
porodice Repovaca koji najbrojniji i zahtjevaju zasebnu obradu. Prethodno da-
jem kratak prikaz nastanka istih porodica te stanja i razvitka njihovih timara.

Ova porodica se prozvala Alij i (Ali-begu) sinu Mehmedovu. On se pre-
zivao Hasanagic, bez sumnje svom stricu Hasanu koji kako se to vidi iz doku-
menata porodice Buturovica, muteferrika Bosanskog . divana. Alija zivio do
iza 1786 godine.
31

,. Isto.
Dr-Z. arhiv akv. br. 127.
" Ovaj tlmar dr-Zall su: Kasim 1711 godine (Skaric, lsto, str. 71). Husein 1768 godine
(Or!jent. institut, br. 3946). Abdurahman sin .Huseinov 1769-1810 (Orijent. institut, br. 3938).
ovaj zadnji drZaoc ostario, i postao nesposoban da ide u rat, odrekao se
timara, na to prljedlogu alajbega kll kog sandZaka, Malkoca, dodijeljen Ahmedu
teskerom od 19 jula 1810 godine (Or!jent. lnstitut, br. 3938).
Mustafa i Salih .Hrgic (iz Sarajeva?) vrse uzurpac!ju spomenutog timara iako ne posje-
duju ispravu na tenlelju koje mogll polagatl neko pravo na njeg. Ahmed, koji ddao istl
timar na temelju carskog berata, podnio. arzullal u kojem traiio, im se to zabrani .
.Uslljed ovog, vezir Mehmed bujuruldijom od 30 decembra 1818 g. zapovijedio
. na!bu nahije Neretve da sprljeei nasilje (Orijent. institut, br. 3961).
" Orljent, institut br. 3935.
" DrZ. arhiv akv. br. 4;19.
" Isto, akv. br. 380.
Isto, akv. br. 352.
" Isto, akv. 783.
" Isto, akv. br. 85 .
. ,. U posjedu pisca.
" U posjedu pisca.
G. br. 85 i 86.
" Drz. arhiv NRBiH, akv. br. 69 89.
13*
1116
Derv!S
Iz timarsko-spahiskih dokumenata razabire se da ta poro-
dica bila ogranak neke krupne zaimske porodice. Ova potonja mogla stara
spahiska porodica Begeta iz Seonice, jer su te dvije zivjele jedna uz
drugu i jer izmedu njih postoje izvjesne slicnosti.
Najstariji poznati predak porodice zaim Mustafa. Prema
beratu od 18 septembra 1698 koji izdat povodom njegove smrti, posje-
dovao zeamet sela f>edeva u nahiji u HercegovaCkom sandZaku u .iznosu
od 47.872 akce.
82
Poginuo u boju (ne zna se gdje i kada), mozda s
koji su godine 1697 bili provalili u sandzak i doprli cak do Kupresa gdje
ih razblo Giril Smail-pasa i preko granice.
88
Spomenutim beratom pre-
nesen njegov zeamet na sina mu Ibrahima, za koga se kaze da mu ranije
podijeljen zeamet pocetoo 20.000 akCi i da pet puta unaprijeden sa 5.000 i
jedan put sa 2.500 akci. ukupno 47.500 akci, sto dokazuje da junak izvan-
rednih kvaliteta.
Nije poznato kada umro spomenuti Iz berata 1od 20 februara
1759 godine,S
4
razabire se da njegov zeamet god. 1717 prenesen na sinove i to
% na Mehmeda, % na Jahja-a. Kako su te godine vodeni te5ki bojevi oko No-
voga i Zvornika koje opsijedala austriska vojska pod generala
PetraSa i Draskovica,S" vjerovatno da spomenuti Ibrahim u jednom od
ta dva Sudeci prenesenim dijelovima zeameta, navedena dvojica !lasljed-
nika su njegovi sinovi i to Mehmed stariji, Jahja mladi.
Iz isprave se ne vidi na koga prenesen Mehmedov dio, dok Jahjaov
dodijeljen sinu mu Mehmedu i braticu Ibrahimu. Jahja imao i treeeg sina i to
spomenutog muteferriku Hasana, ali ova kod navedene podjele nije uzet u
bez sumnje zato sto imao vee dosta veliki timar, kako se to dalje vidjeti.
Pqvodom smrti 1ovog posljednjeg Ibrahima, posto nije ostavio djece, iz ukup-
nog zeameta dodijeljen spomenutom Hasanu _timar u iznosu od 7.977 akci.
Toliki iznos dodijeljen i Hasanovu braticu Aliji smrti Alijinog
Mehmeda koji u boju za odbranu Ozije 1736 godine. Alija se odrekao syoga
dijela u korist istog Hasana, sto sankcionisano haprijed spomenutim beratom
od 20 februara 1759 g., radi kojeg Hasan iSao u 24 oktobra 1760
godine oduzeto Osmnau Burutiji 7.549 akci od podhumskog timara i dodijeljeno
ovom Aliji.
86
OCito nije slueajno da se ovo dvoje dogodilo. Na OVIO cemu se
opsirnije ponovo osvrnuti kod porodice Buturovica.
Alija i stric mu Hasan imali su timare i u nahiji Neretvi, zajednici
i jedan odvojeno 1od drugoga. U zajednici im timar sela Veliki Brdani
od 3.113 Hasanov iznQsio 1/2, Alijin i Salihov Alijm)
Salih umro ne ostavivsi djece, njegov dio prenesen na istog teske-
rom 6 juna 1778 godine.
87
Hasanov odvojeni timar u od 9.749 akci nalazio se u selu Orahovici
sandZaku. Dodijeljen mu beratom od 7 deceinbra 1689 godine.
88
" Isto, akv.' 380.
S. Basagic, uputa u proslost Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1900 str. 86.
" Dl'Z. arhiv akv. br. 351.
Basagic, isto, str. 91.
" Dl'Z. arhiv N.RBiH, akv. br. 75.
37
Isto, akv. br. 295,
;, Orijent. institut, br. 3935.
spahlsklh porodlca lz nahlje Neretva 197
Timar u iznosu od 2.700 akci koji su i njegovi potomci
jeno od Hasana nalazio se u selu Gornja Bradina. Prema ruz-nami koja se cuvala
u Bosanskoj defterhani ovaj timar drzao Alijin otac Mehmed koji kao sto
vec istaknuto, poginuo Ozije 173 6, povodom cega timar prenesen na
Aliju. Godine 1759 Alija se odrekao ovoga timara u korist svoga sina ,Osmana.
Prenos izvrsen teskerom od 27 marta 1781 godine.
89

Hasan i njegov bratic Alija ddali su dakle ove timare:
Hasan: 1) zeameta sela Dedeva, iznos 15.954 akce; 2) dio timara sela
Veliki Brdani, iznos 1.556 akci; 3) timar sela Orahovice, iznos 9.794 akce; ukupno
27.304 a,kce.
Alija: 1) dio timara, sela Veliki Brdani, iznos 1.556 akCi; 2) timar sela
Gornja Bradina, iznos 2.700 akci; 3) timar sela PIOdhuma, iznos 7.549 akci;
11.805 akci. .
Kasnije se Alija odrekao polovine svoga dijela timara u Podhumu u korist
Muhameda Buturije.
40
se Alijin timar snizio na 8.031 akcu.
Preg-led timara i njihovih prihoda. timaru sela Gornje
Bradine ocuvala se kopija iz defteri mufassala,
41
dok ostalim takvih isprava
nema. Zbog toga se ne moZe dati detaljan pregled njihovih posjeda i prihoda,
nego samo sumaran, prema podacima kioje sadrze drugi dokumenti koji inace nisu
kod svih ni u tom pogledu potpuni.
Timar sela Gornje Bradine sastoji se od prihoda dva sela i to Gornje Bra-
dine i Donjeg Sela.
. Gornja Bradina ima 11 balitina i 1 cifluk. Drzaoci balitina su muslimani.
Cifluk prip1;1da zaimu Mehmedbegu, obraduju ga nemuslimani.
Spahijin prihod od ovog sela sastoji se od: resmi-cifta i benaka, 11 kejla
psenice i 42 kejla ovca, od Inladarihe, poljacine, tapu-pristojbe i
salarije, takse od _l:nlina, polovine badu-have, sve u ukupnom i z n s u od 3.126
akci.
Donje Selo ima 23 bastine, 1 zemin i 2 cifluka. Od tog 14 baStina drze mu-
slimani, 9 nemuslimani. Zemin drzi musliman. Posjednici cifluka su muslimani,
obradivaci nemuslimani.
Ovi timarski dijelovi spahiji: resmi-cift, benak i ispen-
dze, 7 kejla psenice, 20 ovsa, 40 medri sire, od bostana, lana, luka, pce-
linjaka, zelja, sijena, kupusa i voea, resuni od .l:nlina, polovinu badu-have,. Inlada-
rinu i tapu-pristojbu, sve u u k u n' m i z n s u od 1. 774 akc'e. .
Zeamet od sela Dedeva cine 53 sela cija su imena navedena u spomenuta
dva berata zajedno sa sumarnim prihoda koje su ona davala zaimu.
orahovicki timar blo u idzmalu sa orahovickim timarom poro-
dice Buturovica. Medutim, iz isprava se ne vidi kako bili razgraniceni posjedi
ova dva timara niti iz eega su se sastojali prihodi koje Hasanov dio ..
Sto se tice timara sela Veliki Brdani, njemu se zna pored naziva samo
sumarni . prihod koji davao.
". U P.OSjedu plsca.
" DI"Z. arhiv NREiH, akv. br. 79,
" Jsto, akv. br, 352.
198
DE<I"\f..
Spomenuti Hasan nij!'! ostavio potomaka u Seonici. se otselio u
Travnik gdje se stalno nastanio. Ne zna se kada umro. Iz isprav:a porodice Bu-
turovica razabire se da iza sebe ostavio sina imenom-Abdulaha.
42
'fakode se ne zna kada su umrli spomenuti Alija i sin mu Omer, niti se
zna na koga su preneseni njihovi timari.
Djelomicna genealogija porodtce
Mustafa
1

Mehmed
1 Mehmed
(Begeta)
Alija Salih
Osman
Od dokuinenata ove porodice dajemo slijedece:
1
Berat sultana Mustafe
12 rebla 1-1110 "(8-IX-1698)
Jahja
Hasan
Abdulah
(?)
1
Ibrahlm
Ovim prenosi se zeamet sela f>edeva iznosu od 47.872 akce
prilikom smrti njegova ustafe.
Dl"Zavnl arhiv akv!zlt br. 380 .
.OJJJ_,I J\;t;. ..;,l:.... ...SI}' ,.sljl. _, ..;,ts::.:.. ..;,l4b
.:..:>t...... :* _, _, l.s..> :_,.,; r'.fl ..;,-":'
_, '"'.} r\; ...s d.. i"
t.i'JIY.. UA/._,1 J_,L... Jk,.,.. ..;,'-J_,I....;..r"'::.. .t..::..bj
)'. _, _, ..;,.:>1..1;1
..;,t=.t1 r::;;) r::;;; .:;;r ...
\} .....:;,_,..!1_,\ Ji:._,l ,.st;_,::.. Jbl;.
...s:IT Jy,.f' \} Jl...;
'":"'_,;ljl ..;,_,1.:.1.:1_,':/1 L::!)..;/1 _, .t.
..;,l:/_,1 F (.5!_,-s::..
,.s':/T JL.. ..... ...S }:;; Jk..... o)j,JI
rY::... )_,:.....:> '-:"'_,:1_,1 ":_),;; ('":""IJ'.I jt:._,l ..... "fl.r.-1
rr).J ..;,':/_,\ J..r<'::.. rl..ll ;::...,.
J_,;J_,I ;s'".:> '7'-'J."s' ...S yl _, JU\;-. _, Jj.JI-' ':1 *r
" rsto, 'akv. br,
Isprave I!)O'rod!ca lz nahije Neretva
.. ; } t.l:i _,s:::t

t_l:; ._sj_,.>
r ..

<.
t.l:i


\\ ..
t.t;
\ ...
t.\:i
to
t_\:i .f\,.
'r'\
_,;;.L.-' ..!1_, ";_J.>I)J )L..._,\_, ..,s\.o
199
<4.:...-*.1-;:- 4..1_,;; ";_J.>I)
,,.. .. , t.\:i <4.;_,; )_J!f t.\:i .dy
...SJ!I.> t.l:i
,.,,. ...S;!I.> rr.t r ...
- }J.>I)! lii t.li::A::- ..1;_).>
<\L.!Iy)
\'\!" t.l:. t.l:; t:; ).> t.l:.<ft--'
1

, ... "" .,. '\:;

- .. )J!f t.\:i
t_\:;
"
t.l:. ot:;_J_, ...
r ._s.J!I.>

Jt. _,; .... L' ':/[,., .
1 .. t_l:.
Ar
t:_l:. o_,k\).>
'\' ...
.... -' .... t:
1\. . ...s }.> t.\:i
6_1:. (osteceno) L' ":.-""'"-';
1
4=:-1} <4.':".7;
1... ..:,; .... _,; t.\:i .... -'
200
Dervis Buturovie
t

.... . . -
,. ..... 41:.... _,
11.. ot:;}-IJ _,Jl.
)_Y.f _, .u _,1 t:

)_Y.f <11\_,\_)


.......

,...... -
1
1 ,,. .. .
,. ... ..J_,f=:.
jl
, , r>
. )_Y.f ... )_Y.f C21:i
1
ot;.._; ....,_;_,.
'\' )_Y.f
)_Y.f J_,.:>jl
'\' ...
)_Y.f tl:; 4;)l.oy;


\'\ ..
)Y.f 4;1.)!1.:>

)_Y.f ot:;l

>Y.f

)_Y.f f.".
.


9"'1.. . ..


,\.
,., ..
-- -

)_Y.f 4;;:
'\' ..
4.:>1.)! ... _,;; ....,_;_,.
'\' ..)\.)!.:>
)_Y.f .... _;...
IV
)_Y.f {:;!:; f:.)
1.

.. )_Y.f
.!.\JI}
'\'
.:,l.J.>. _, ._;Jl:; .._; '-:"_,1_,1 .::,..:.;; r.Jdl
Jlil;.. jL.s> <J-L.-'
.:>1}1 "'fJII.S'Y o.:>Jyl Jl..::-. ":"Ji:!
..
<L-oJ_rdl
.:>bl .,;;....)\"

r
1
f-'

tl.
IPOrodica iz nahije Neretva
201
Zapovijed casnog, visokog, uzviSenog sultanskog znaka i' svijetle vla-
dara svijeta slijedeei:
Sultan svom visokom i sretnom milostivo
zaima i spahija i obasipa pocastima od slave i polozaja.
Mustafa, posjednik zeameta od 47.872 akce sela I>edevo i drugih
nahiji Sok!o Hercegovackom i njegov zeamet ostao
znjen. Prema svjedocanstvu dvojice zaima i desetorice timarnika uzor vclnjaka i
drugova koji srednjeg rasta, plavih obrva, nosioc
carskog znaka - neka se poveca - rodeni sin umrlog.
Kada prije izvjesnog vremena izvje5teno njegovoj sposobnosti, dat
zeamet od 20.000 akci. Zatim unaprijeden pet 5.000 akci, jed-
nom 2.500 akci sa zapovijedima koje nose razlicite
U vezi s tim, na njegovu i ilam Durmisa navedenog san-
dzaka - neka se moc - da se ustq.pi zeamet od 12
rebla I-1110 godine i izda prenosno pismo, to neka se poveca
vrijednost - rodenom zeamet od 47.872 akce iz
tahvila njegova na gore opisani nacin tj. vise nego sto iznosi pocetni
iznos i unapredenja, pod da svome i da ide rat
pod zastavom svoga alajbega.
Kako. sam na osnovu teskere dostojanstvenika, proslavlje-
nog vojskovode, namjesnika provinciji Bosni, moga vezira. Mu'stafa-
pa5e - neka bog trajnim njegovu - nasao da dostojan, cestit,
i odabran, dao sam kako slijedi:
(1) I>edevo, pripada vrijednost 3.000 (akci); (2) Ovce, pripada
Moraci, vrijednost 5.845;(3) Lekov Do, pripada Neretvi, vrijednost 4.500; (4) Orace
Dol, pppada (nahiji), vrijednost 4.500; (5) KosoviCi, pripada spome-
(nahiji), vrijednost 1.300; (6) pripada (nahiji), vrijednost
300; (7) Macure, pripada (nahiji), vrijednost 2.600; (8) Simlic (?) pri-
pada (nahiji), vrijednost 300i (9) (na-
hiji), vrijednost 1.500; k n 20.845.- (10) Bastine: Vavosar Bara, Bara Ni-
kola, Perak (?), Mirosic (?), Radoje Pavic, sin Petrov, (?),
Radovan Jankovic, (?), Mrkonja Pevara (?), Bosilja i
likrista Cimlic (?) Rogonjic, pripada' (?) iz.van deftera, otprilike 1.600, kao
nadopuna (za iznos od) 2.400 (akci). u k n 22.4415.- (11) Stro:linic, pripada
Dabrima 3.000; (12) Donji StroZinic, 3.304; (13) Mazrea Trusina, pripada Dabrima,
filuridzije

(14) Donja Liska, nove Dabrima ; (i5) Me-

zrea posjedu sela. Simsici (?) pripada Gornjem Brodju,
(16) Cifluk Osman age .i brace u selu Hrholj pripada ;
(17) pripada spomenutom 2.000; (18) Surine, pripada Dabrilna ; (19)
Gornji (?) pripada Zagorju (20) Brda, pripada Zagorju ; (21) Haj-
manegani nahije 518; k u no:

(22) Kratilic sa zaseokom
" Gornji zblr treba da. bUde 11.000 ne 10.999 akci. Ne moze se ustanoviti sta pret-
stavlja suma od 4.999 akci.
202
DerviA Buturovic
kovici i Osrednje pripada Dabrima 13.000; (23) Salac sa zaseokom Komar, pripada
Dabrima 1.500; (24) Dabric drugim imenom Misljan, pripada Dabrima 9.500; (25)
Prisoj.e sa (neprocitano), pripada Dabrima 1.500; (26) Osoje, pripada spome-
nutom (Dabrima) 2.000; (27) Praca sa zaseokom Zaricje, Borasina, KovaciCi,
Plu.Zine i Radoslic, pripada Nevesinju 1.000; u k u n

;
44
(28)
E
lik s" (?) d N
3
"
200
k
10
"
000
(29) tm
on .. . , pr1pa u u n ; apra 1
sa spomenutim (MiSljan ?), pripada Mostaru u posjedu Vlasi,
315; (30) Vasilic sa zaseokom Malo Raskrsce u k u n
1
;:::: ; (31) Da-
branic, pripada spomenutom 2.602; (32) Grodol (o5teeeno), osim resmi filurije 511;
(33) Zavale, pripada spomenutom 326; (34) Lopca, pripada spomenutom 163; (35)
pripada 1.930; (36) Cekalona (?), pripada spomenutom 2.349;
(37) Dusovici (?) 250; (38) Ecejla (?), pripada spomenutom 1.774; (39) mezrea
Zamka (neproeitano), pripada spomenutom 200; u k u n
1
:::::; (40) Omedzak,
pripada spomenutom 2.663; (41) Premlanic, pripada spomenutom 1.878; u k u n
(42) Crnovce, pripada 3.000; (43) Predol, 1.600; (44) Izdol, pri-
padaspomenutom 2.000; (45) Ivcina (?), pripada spomenutom 100; (46) Palozic u
posjedu sela Kuga, drugim imenom Selo Celo 5.600; u k u n (47)
banje, pripada spomenutom 4.400; (48) Skrme (?), 1.700; (49) mezrea Nekosic (oste-
. 6.400 .
4eno) 200; (50) Kralic Jajle (?), pripada 2.174; (51)
200
Drugi Vasilj 1.018; (52) mezrea Nekovic (?) 200; (53) Vasilj, pripada spomenutom
701r, u k u n 4.192;
46
S v u k u n 47.872 (cini) jedan zeamet.
Zapovijedam: od danas neka u njegovoj ruci i neka ga iskoriscava s tiin,
da prerila carskom defteru bez propusta vr5i mnogobrojne dobrotvorne i
trudbe vojski.
Narod sa podrucja njegova zeameta smatrace ga svojim suba5om i u poslo-
vima koji se 'odnose na tu du.Znost njemu se obracati.
U tom pogledu neka. ga niko ne spreeava, ne odblja i neka se ne spori s
njim. da znate i da se oslonite na casni znak!
U logoru stice!'le Edrene.
2
Izvod iz opsirnog carskog deftera
muharema 1217 (maja 1802)
Ovdje se nabrajaju baiitine, cifluci i sela, te imena drzalaca kao i dace
taksativrto koje su spomenuti duzni placati posjedniku 'timara. Nabrojani lokali-
teti su sastavu timara Bradina - posjed
Dl"Zavni arhiv akv. br. 352
" Tacno 39.500. Ne moze se ustanoviti odakle nastala razlika. Brojevi u zagra-.
dama stavlje,ri su samo radi Iakse orijentacije kod eventualnih objasnjenja .
. . Od rect. 28 do 53 svi su netacni. Oni .su veei od poje-
dinih
Isprave spahiskih pc>I:O<iica iz nahije Neretva
\} }} ...
l::l:;
..II.J ;::cs. (prazno) ....
203
..11_, ..II.J ..II.J
..11.) rt;:.;.J ... ..IIJ ... ..11.) <.> ....
.:.r. .;,t_;. ... 1 .1_ .,;- .
t!:_!;.J.) 4;.);,..)! t!:.J!J! L .:.r.;...
1 (':"}\ ....;__,....;; .;,!;,._,1.

..>\s.J" t!:_t;.J ..>l:IJI.f=;,
. 8:"!.} J'l '-:-'.J.r._.J ...t..:>cA )f=" .;,..c.)t;l8:oJy.j
OJ).JI J!L.. ).l;_,;[; J)L;. d'l:J
1. 1 ... :... ,F'.JI J"l..>'l.JI ::.;1__,
t'J .....<....; ( '-:-'l:--1
.:..:" .>
'i
"

.;,l::...y,
. .J

. .:r. JI:JJj t.l:; ik )L.
.;,t;.)_"...; )J:Gt .;,t;.)_,k .:.r. ;::cs. .:.r. ).5 41:;.),
ol5' .;. ;:,l_.,. ._;...11.) .:_,-.:>-
..>I.JI 8:_).. .;,L;.J_,k fi::CS. JI::.IJj
.. .. .:.r. .;,t;.)_,k .:.r. ;::cs.
.;,t;.)_,k .:.r. ;::cs. 4 ... L:. ... ..IIJ <.5'"" :>;_,;
204
De:t'V'IS Buturovi6
J...!l-' 4;-'-:
...11-' Jfi- ...11-'
_,.4:- ..)! -:).) .Jl_.....) ..)! }:: -:).) I}L- .i'ul
J.l-' ...:::.;\(osteceno) ...11_, 4J.J.)I;
(neprocitano) ?v-: j_,f= ..4.:>- .... J.l-' -: ":_.J)IJ
JI)'J-: ...11-' JI)'X-: .)! .:: ..:r-"'"
":_.J)I; t: 4A.;IJ.JI (neprocitano) t: ..t...>-\
. .. \ (neprocitano)J.r<ii
-' .:t . .... ..:r-"'" 1 ..:r-o- .:t c::_J.JI
... (j"UII$"' "''-""IJ c.)l.:...l
. ., \" .. .. \" .
v J:S" r.J.:S"




.) r.- -' -'
'!'"\\
_r...


..): .. ) ..s_,J> <)" -'.f' t'-'

'\'. J:S"
'( ..

t::' ...:.- 1;:_"..:; Jlk.L .. .. -':,.) ..:,)-""
N ahija N r t v u IOiskom
Selo G r n r d i n na spomenutom podrucju:
Ba5tina Bpg10va u posjedu M1hmuta, sina (prazno); bastina Vukac u
posjedu Gazanfera sina Alijina; bastina u posjedu Pervana sina Jusofova, :u
posjedu Murata sina spomenutog Pervana; Dogan u posjedu Gazije, ba-
stina Skender u posjedu Sefera sina bastina Radivoje u Memije
sina Mahm:utova; ba5tina Radic u posjedu sina Nesuhova; ba5tina Vukic u
posjedu sina ba5tina Hamze u posjedu Firuza; baStina Pu-
Iasina u posjedu Ejnehana sina Musaova;bastina Mehmeda sina Jusufova.
Cifluk Sefera sina sa Brbovac Po!]em i Gracem; ba5tina Obrad (?);
bastina Dragisa; bastina Bogunic, Vukac, Skender, Radic, Vukic i Vladivoje i
bastina Dogan, kao jedan cift, u posjedu zaima. ..
Isprave spah.lskih i!JI)!rodica iz nahije Neretva
205
Prihodi
Navedene bastine Bogova, Vukac, Dogan, Skender, VIadivoje, Rade-
tic, Vukic i Hamze, iako se kao cestice spomenutog sela, popisivac vilajeta
dodijelio nekom Muhamedu. Medutim, protuzakonito da se iznos sela snizi
samim razdjeljivanjem bastina. Zbog ovog izdata casna za1:1ovijed da se izvrSi
ispravka i stvar dovede u prijasnje stanje. Prema toj zapovijedi izVJ:sen.o
ponovno UIJ.OOeruje u k:njiige poi:etkom 1015 .g. {pO'Ci:nje 17. 1607),
pismom Tevklije.
Pristojba cift i benak, 66; psenice 11 kila, vrijednost 275; mijesano (zito) 82
kejla, vrijednost 1640; 42. kejla, vrijednost 420; od bostana mladarina,
poljacina tapu pristojba na zemin i salarija, 395; mlin (osteceno), polovina badi-
have, mladarina, poljacina i tapu pristojba na zemin 300; u k u n 3.126 k 1.
46
Selo zvano Donje Selo, drugim imenom Selic, pripada Neretvi.
. Bastina u posjedu Skendera sina Hajdarova; bastina Ajdin Okilic
u posjedu Gazije sina Mehmedova, sada u posjedu Gazanfera sina Turhanova;
bastina Skendera u posjedu Mustafe, sada u posjedu njegova sina
Hasana; bastina Vukovic u ruci Pirije sina Ferhatova, sada u posjedu dvorskog
Ibrahima; bastina Jusufa u Turhana; ba5tina
Milovica u posjedu Ive Mar5ina; bastina Hizra u posjedu Hasana sina Jusufova;
bastina Smaila u posjedu Gazanfera sina Turhanova; bastina Hviniste u posjedu
Balije sina Mahmutova; bastina Mahmuta u posjedu Nesuha Kurda, sada u posjedu
Memije i Hasana; bastina Radulic u posjedu Petra sina Jurajeva; bastina Sahic u
posjedu Gazanfera sina Turhanova; ba5tina Milic Brajan u posjedu kaludera crkve
ba5tina Aladoz u posjedu Petra sina Radica, sada u posjedu Vukice,
njegova sina; bastina Vukasina u posjedu Jure sina Ivanova; ba5tina Petra sina
Grgurova u posjedu Luke sina Marjanova; zemin Radesine posjedu Husejina
sina Abdulahova, sada u posjedu Sefera sin& Alijina, jedan cift; ba5tina. Vladisav
u posjedu Husejina sina Kurdova; bastina Hizr Radulic u posjedu Ejuba sina
Timurova, bastina Mustafe Pulasina, u posjedu (osteceno); bastina Hasana u posjedu
Balije sina Timurova; ba5tina Radivoje u posjedu Ivana sina NikJi>lina; bastina
Mehmeda Aladjoza u posjedu Petra sina Radica; bastina (osteceno); ba5tina
sana u posjedu Balije sina sada u posjedu Lazara; bastina Radivoje
u posjedu Ivana sina Nikolina, sada u posjedu Lazara; cifluk Potur sina
Ahmedova sa bastinom Stjepana (osteeeno); oranka sa vrtom i Rado-
nje, sada u uzivanju Potura Turhana, u. navedenom selu, jedan cift;
.sina Hamze; ba5tina Vladooav; bastina Aladjoz; ba5tina
Oruc sada u posjedu RedZepa sina Hasanova, jedan Cift; baStina Jenicera Hasana;
bastina Mehmeda sina Vukova; ba5tina Stjepana Vasoja u posjedu spahije Memije,
jedan cift.
Ptihodi
cift, benak i mudzerred 396, ispendze 275, 15 kejla mijesan.ogzita, vri-
jednost 300; 7 kejla vrijednost 175; 20 kejla vrijednost 200; 40 medri
- sire, vrijednost 280; desetina od bostana, lana, (oSteceno), pcelinjaka, i
U ukupnom iznosu pokazuje se razlika od 28 akci sto se svakako odnosi na pri-
s\:Ojbu od mlina, gdje tekst osteeen. Na mlin se placala pristojba oblcno u iznosu od 30
akci.
206
Detv!ii!
crvenog luka, kupusa i voca 82; 1 mlin, p:>rez 15; polovina batli have, mladarina,
poljacina i tabu pristojba na zemin 51; u k u n 1.774 akce.
Ovo izvod novog carskog deftera koji gore naveden. Pisano
mjeseca Muharema 1217 (4-V do 2-VI 1802 g.).
(U muhuru:) Mehmed Emin. (Na poledini tugra sultana Selima sina Musta-
fir,l.a,).
Na ostalih pet dokumenata porodice zbog obimnosti grade upo-
21oravam samo kratkim regestima i to:
3) Berat sultana Mehmeda IV od 17 zilhidze 1094 (7-XII-1683) kpjim se od
nekog Kurd Alije oduzima dio timara sela Orahovice u nahiji Neretvi u iznosu od
9."149 akci i dodijeljuje Hasanu (Orijentalni institut, dokumenta br. 3935). .
4) Berat sultana Mustafe od 15 (o8teceno) 1168 (1754/5) kojim se pre-
nosi timar sela f)edeva u iznosu od 15.94! akce na Hasana smrti njegova
strica Il:?rahima (Drz. arhiv akv. br. 351).
5) Teskera bos. valije Dagistanli Ali-pa8e od 9 dzumada II-1192 (5-VII-1778)
kojom se prenosi * timara u selu Veliki Brdani u iznosu od 3.111 akci na Aliju
prilikom smrti njegova brata (Drz. arhiv NRBiH, akv. br. 295).
6) Berat sultana Mustafe od 14 rebla II-1194 (19-IV-1780) kojim se od
sina Mehmedova oduzima dio timary u selu Podhumu u iznosu od 7.549
akci i dodjeljuje Aliji (Drz. arh1v NRBiH, akv. br. 75) i
7) Teskera bos. valije Silahdar Abdulah-pase od 19 rebla II-1196
kojom se prenosi timar u selu Gornja Bradina u iznosu od 2.700 akci na Osmana
prilikom smrti njegova brata Mustafe (u posjedu pisca).

Na hudZetu nahije Neretve 1699 godine
41
potpisan izmedu ostalih
. kao svjedok i Petrovic (F\oturovic) sin Mehmeda Celeblje. Iz timarsko-
spahiskih isprava porodice Buturovica
48
razablre se ovaj Nuh njen najstariji
poznati predak za koga se zna da spahija. Na njega upisan timar sela
Podhuma i Orahovice 1674 godine. Prema ovome prezime Buturovic nastalo
imena Petar od rijeei Potur.
Nedim Filipovic tvrdi da knezu Vlaha stocara Petru sinu Obrinovu -
.Prema defteru od 1485 godine - dodijeljen zeamet u nahiji Neretvi u iznosu od
40.325 akci, prema defteru koji pisan cetiri godine kasnije, taj zeamet sni-
zen na 27.424 akce.
40
svoj prilici ovaj Petar porodice Buturovica.
Ovo zakljucujemo spomenuton'l. prezimenu. i .okolnostima:
1) Timari s kojima su preci ove porodice bili na rijeci Prutu prililtom kon-
trolnog pregleda .bosanskih spahija 1711 godine nalazili su se u nahiji
Neretvi i iznosili su ukupno 27.381 akcu,
50
dakle gotovo onoliko .koliko iznosio
sniZeni Pef:rov timar.
" DrZ. arblv akv. br. 783.
" Isto, akv. br. 69 i 83.
" N. Filipovic, Pogled na osmanski feudalizam, Godlnjak Istoriskog NRBiH,
Sarajevo, god. IV, 1952, str. 104, 115 i 125 .
.. U or!fiji na Prutu 1711 god. bili su Buturovici: Ahmed i Dzafer sa zeametom
sela Podhuma i Oraho:vice u iznosu od 15.779 akcl, Dzafer (osim toga) i sa timarom sela
Vlahova u iznosu od 5.999 akci, Mehmed sa timarom cifluka Hasana u iznosu od
3.000 a!tci (Skaric, isto, str. 70, 72, 73 i 74, te D rZ. arhiv NRBiH, akv. br. 69 1 83.
spahiskih IPorodica iz nahije Neretva
207
2) Obrinovac, zaselak sela Seonice ove od pamti-
vijeka do rjesenja kmetovskih odnosa Bosni i Hercegovini 1919 godine.
Posve vjerovatno da se ovaj posjed prozvao Petrovu i da od
njeg s koljena ria kojeno prena5an do danas.
3) S lijeve strane Seonicice, blizini njenog u5ca uzdi.Ze se
dosta visok masiv iz cije se litice breZuljak koji se zario
Neretvice zatvorivsi dobrim dije]Jqm Polje od Zove se Igrisce.
Gore na masiva nalaze se posjedi stanovnika sela Trusine. Ovi
posjedi zovu se imenom Katunisce iii Torine. Na brezuljku
opet nalazi se nekropola, IOdmah do nje, s juzne strane, neko staro muslimansko
dok se dolje podno polja pravcu ovoga bre-
zuljka na zvanom JaVrinac donedavruo nalazila dva velika krasno izradena
stecka, ocito spomenici nekih krupnih

Naziv Katunisce dokazuje da
gore na masiva postojao katun Vlaha stocara, dok nekropole cini
vjerovatnom pretpostavku da se radi njihovu i da dolje na bili
sahranjeni neki njihovi istaknuti knezovi. Naziv polja na kojem se nalaze isti
grobovi nas na misao da se radi grobovima predaka porodice.
Prezime nalazimo ispravama pisanim 1748 (na 1811,
1822, 1825 i 1835 godine.
53

Prezime Petrovic promijenjeno zbog toga sto prvo izra-
zito kr5cansko.
Ako tacna pretpostavka da Petar osnivac porodice
sto vrl!O vjerovatno, u tom da spahijstvo
iste porodice datira jos od 1485 godine.
Nuh imao Dzafera i Idriza. Timari, koje oni odnosno
pobomci dclali,
' i m r s 1 d h m n h i i N r t v i. ovome timaru
nije pronadena kopija iz njegova glavna timarska
dobra i visina prihoda koje ona davala. vidi se iz sumarnih pregleda istih pri-
hoda sto ih sadcle dokumenti dobra i prihiodi
'1) Selo Podhum sa ciflukom Mehmedbega Ogresa Neretvi u od
8.260 akci;
2) selo Gorica' sa ciflukom Alije, Neretve, iznosi 2.500 akci;
3) selo Preslop sa Ali5ana Ahmeda i Ahmeda sina Skenderova,
Neretve, iznosi 2.300 akci;
4) selo sa Ilijasa Lisak, u Rame, .:iznosi
2.599 akci;
5) selo Osljani sa ciflukom Nazifa i Memije, podrucju Rame, iznosi 786
akci;
6) cifluk Balije i ortaka u seluDobru5i; su zemlje istog sela koje oni
drze, nalazi se takoder u Rame. Iznose 200 akci;
Ovi stecci danas ne postoje. Godine 1930 su i ugradeni u cestu koja
ovuda provedena od Ostrosca do Podhuma. .
"' Ugledni. tezak iz sela Trusine Selmo Sahic pricao mi da se pri obradivanju toga
predjela jos uvijek nailazi na ostatke nekih starih naselja.
Drf. arhiv akv. br. 91, 86, 89, 90 1 301.
" Isto, akv. br. 91.
208
Dervi.il Buturovic
7) cifluk sina Abdulahova, u podrucju Rame, izl11!)si 114 akci;
8) selo Sopot, u podrucju Rame, iznosi 3.000 akci. Sve u k u n 19.759
akbl.
i m.a r d s 1 r h v i u n h i i N r t v i. Ni ovom
timaru ne postoje u potpunosti podaci detaljnom stanju. njegJovih posjeda i pri-
hoda. Ono sto se ustanovilo tome, sastoji se iz slijedeceg:
1) selo Orahovica u podrucju Neretve, sa vinogradima Medvede kod Malo-
rica, zajedno sa ciflukom Mehmeda u istom selu, takoder u Neretvanslroj nahiji;
2) selo Pomol sa ciflukom Mehmeda u istom selu i sa ciflukom Omera spa-
blje takode u istom selu, u podrucju Neretve;
3) cifluk Jusufa sina Huseinova i ortaka u selu Gornje Visnjevice, isto u
podrucju Neretve;
4) selo Kralupi izuzev vinograda stanovnika Medurica. Prih!odi od 1-4 u
ukupnom iznosu od 3.990 akci;
5) selo Radesine, u podrucju Neretve, u iznosu od 2.500 akci. Sve u k u n
6.490 ak i.
Selo Gornje Visnjevice ima cetiri baiJtine, jedan zemin, cifluk Jusufov,
cifluk Sahmanov i cifluk Sirinov, Sto sve cini jedan cift. Daje spablji resmi-cift,
benak i mudzerred, zatim odredenu kolicinu psenice, mjesaVine i medru
sire i ostale uiJure i resumJI}ve.
55
Timar od cifluka Hasana celebije u nahiji Soko.
56

ovom timaru se ocuvala kopija iz defteri-:-mufassala. Prema toj kopiji isti timar se
sastojao iz:
1) citluka Hasana koji dio sela Vlahovo i mezree DruiJtovic
i Strlan. U posjedu Mehmeda i njegove brace. Na njemu su cetiri IOZenjena
muslimana. Daje spahiji: resmi-cift, odredenu kolicinu zitarica, uiJur badu-havu;
mladarinu, poljacinu i tapu-pristojbu, ukupno 300 akci;
2) sela u podrucju Rame. U ovom selu zivi 18 muslimana sa
baiJtinama i ciftovima, od toga 5 neozenjenih i jedan knez sa 1 bastinom, dok
jedna baiJtina prazna. Daje spahiji: resmi-cift, benak, ispendZu, odre-
denu kolicinu zitarica i u ukupnom iznosu od 2.051 akcu; ..
3) Na podrucju istog sela nalazi se 14 vinograda u ukupnoj od 35
dunuma, 4 dunuma posjeduju stanovnici istog. sela, ostalo lica raznih profesija sa
strane, medu kojima Dzaferbeg Kopcic, Hudaverdija sin Mustafin, Hatib Gazan-
fer, Hajat (krojac) Jusuf itd. Svi placaju resum dunumu 7 akci, ukupno 245
akci.
Postoje dva vinograda cija povriJina i resum nisu su vinogradi
.hasai-kadim u posjedu Mehmeda sina Ferhatagina i vinograd Ivaric-
u posjedu Hamze sina Ornosova.
4) Cifluk Smaila spahije i Velije sip.a su zemlje koje oni posje-
duju u selu Seljanima. Zajedno sa kosnicom i ispasistem donosi spahiji odredenu
kolicinu zitarica, 15 medri sire i u8ur - sve u ukupnom iznosu od 420 akci. Ne
placaj_u hukuki urfijje<< poreze). Dalje, cetiri vinograda u ukupnoj
Istci, akv. br. 89.
Istci, akv. br. '72.
Ispnwe spahiskih oporodica iz nahlje Neretva
209
povrsini od 11 dunuma. Posjednici su muslimani. Placaju resum dunumu 7
akci, zatim badu-havu, mladarinu, p.oljacinu i- tapu-pristojbu - sve u iznosu od
600 akci.
Ukupno 1-4 i z n s i 3.611 akci.
,
d) Timar sela Vlahova. (danas Velecevo) u nahij.i Q
ovom timaru nije ocuvana kiopija iz defteri-mufassa,la. Medutim, iz, isprava
67
se
da se on sastojao iz:
1) sela Vlahova - sa dohotkom od 4.200 akci;
2) sela Visocana koje pripada Sokolu; sa prihodom od 319 akci;
cifluka Pulada Jana, u podrucju Jana, drZe ga stanovnici sela Zali.Sje i
Dobro Polje, daje prihod od 1.100 akci;
4) cifluka Hadzana sina Mehmedova u selu Volari koje pripada
(Jezeru), prihod mu iznosi 380 akci.
Ukupno 1-4 i z n s i 5.999 akci.
Timari od a-d iznose ukupno akCi.
Od ovih timara su ButuroviCi iznose i to:
1) Butu11ovici zvani Buturije 18.820-21.820 akci;
2) Buttirovici zvani 6.288 akci i
Buturovici zvani Pasalici-Deftedarije timar sela Preslopa od 5.014 akci.
U k u n 30.122 odnosno akci.
Ovaj potonji timar (Preslopa) zvao se navodno hi.Sse-timar i teske-
restiz. On se sastojao od visaka gJOre spomenutih timara i to od timara sela Pod-
huma 3.143 akl!e, sela Preslopa 1.000 akci i cifluka Hasana 871 akca,
ukupno 5.014 akci.
68
sto se vidi, ukupni iznos timara porodice Buturovica daleko prema,..
suje minimum zeameta (20.000 akci). Ipak isprave kojima se dodjeljuju ovi tiinari
pojedinim ne zo'vu ih zeamet nego timar. Jedini dokaz da su ipak srna-
trani zeametom to sto se u i.Stim ispravama sumarnom obracunu prihoda sela
Orahovice naglasava (je:ian zeamet). Medutim, ilam kadije Neret-
vanske nahije od 1822 godine/
0
zatim tapu-nama spahije Mehmeda od 1835 godi-
ne60 i popis bos. spahija (str. 70) daju im takav naziv.
Osim navedenih timara ButuroviCi su uzivali jos i timar carina prelaza
i. prolaza kroz Neretvu i '!.1 nahiji NeretVi koji iznosio 6.000
akci. .ovom timaru ocuvala se samo jedna i.Sprava.
61
U toj ispravi se ne.. k;1ze
. kako stecen ovaj timar niti da su bili obavezni na bilo kakvu protu-
uslugl:l l!emu zakljucujem da se radi malikani lroja kupljena od. drzave.
'
1
Dri. arhiv akv. br. 91.
" Isto, akv. br. 83.
Isto, akv. br. 89.
Isto, akv. br. 301.
" Isto, akv. br. 73.
U vezi s ovim timarom imali na d!isnoj rijeke Neretve,
.pred samim starim kamenim mostom, niz omanjih zgrada (stan carinski ured . na
.tri magaze, pekaru i han Ovi objekti su se nizali lijeve strane ko}i
vodio na most i bili su prislonjeni uz sale. nasljedstvu pripali Alikadi<!ima iz
Seonice, njihov praded ozenj en od
Prilozi za orijeD.talnu fllologiju
14
210
r n s t i m r Ne zna se kada . ranije spomenuti Nuh. Iz
,berata
62
od godine 1748 vidi se da su njegovi , timari godine 1711 bili razdijeljeni
izmedu sina mu Ahmeda i brace mu Dzafera i Idriza. Iz ovog se dalo zakljuciti
da umro iste godine Iiesto ranije. Prema toj iz Nuhova timara pri-
palo Dzaferu i Idrizu 8.834 akce, Ahmedu 6.433 akce, cijem dijelu pripojen
]IOs i neki drugi timar, tako te su njegovi timari iznosili tada ukupno 9.433 akce.
Ahmed poginuo u boju. Ne Ena se kada i gdje. Njegov timar pre-
nesen na brata mu Fazlulaha 1714/15 godine.
68
Bez sumnje' se dogodila
nesto prije toga. Kako Numan-pasa Cuprilic ratovao protiv Crne Gore 1714,
04
dakle na godinu dana prije nego stJ _spomenuti prenos, vjerovatno
Ahmed poginuo u toj vojni.
Jedna treCina dijela koji na Fazlulaha, prema usldvima
luka, dodijeljena bratu mu Mehmedu 1718 godine.
66
Pored ove trojice Nuh imao i sina Mustafu .. On se spominje u ispra-
vama od godine 1748.
66
Bio 1711 godine na rijeci Prutu sa timarom sela Pre-
slopa u iznosu od 3.000 akci. Vjerovatno mu dodijeljen prilikom razdiobe Nuho-
vih timara ka:o poseban kilic. Kasnije kao sto vee istaknuto, povisen na
5.014 akci.
Iz isprave od 1785 godine
67
razablre se da su Dzafer i Idriz god. 1736/7.
svoj prilici izginuli su u bojevima koji su tih godina za austro-turskog rata
(1736-39) vodeni u sjevernoj Bosni, narocito Banje Luke. Mnogi Bosanci su
1737 izginuli i kod Ozije. Idriz nije imao djece uopce dok su od Dzafera ostale
tri kceri i to Belkisa, Emina i Alija.
68
Iz naprijed spomenute ispr;tve od godine 17.85 .vidi se i to da su timari sela
Podhuma i Qrahovice, koje su Dzafer i Idriz, -spojeni sa timarom s.ela Vla-
ho:..ra i u ukupnom iznosu od 15.267 akci preneseni na Osmana sina spomenutog
Mehmeda, nije poznato kojim podovom. Tako su timari ove porodice na
Nuhovim Sinovima: Mehmedu, Fazlulahu i Mustafi. Ova .trojica su ujedno i osni-
vaci triju glavnih porodice Buturovica. MehmedoVi potomci su se pro-
zvali Butilrije, Fazlulahovi Mustafini Pasalici-Deftedarije. Timari
koje su ova trojica ostali su kod njihovih potomaka skoro do kraja.
Nije poznato kada su umrli FaZlulah, Mehmed i Mustafa. Kako se ne spo-
miliju medu zivima; u ispravama izda:tim poslije 1748 godine, vjerovatno su izgi-
nuli u bojevima kod Ozije, Banje Luke Niksica koji su vodeni od godine 1736
do 1749.
Fazlulahov timar prenesen na njegova sina Mehmedov na
sinove Ahmeda ,i Osmana, Mustafin na sina mu Dzafera.
69
Prema OVIOme.lie vidi
da se porodica Buturovica u cetvrtom ili petom deceniju vijeka podijelila
na tri posebne porodice: FazlibegoVice, Buturije i Pasali-Defterdarije.
" Dri!. arhiv akv. 69.
Isto, akv. br. 69.
" Basagic, isto, str. 90.
Dri!. arhiv NRBiH, akv. br. 69.
Isto, akv. br. 73 i 69 .
., Isto, akv. br. 83.
. Isto, akv. br. 86. Agrarna reforma i likvidacija begluckih odnosa Bosni .; Her-
cegovini zatekla spomenute nekretnine u posjedu porodice Comara iz Sarajeva, na obra-
divanju porodice Comaga zvanih Imamovica iz Seonice.
Isto, akv. br. 69 i 83.
Ispmve lz Neretva
211
F z 1 i g v i i. sin umro oko godine 1758.
sebe ostavio siruove Zulfikara i Njegov timar pre,.
nesen samo na sina Nuha.
70
Nuh drzao ovaj timar oko 46 godina .. Umro
oko 1803 godine.
11
Ostavio sina na kojega, nije prenesen
njegov timar, nego na Zulfikara i Mehmeda. Tako iziski-
vali
daljem timara ovoga ogranka porodice nis11 pro-
nadene isp:rave.
t 11 r i Iz isprava ove porodice se razabire da spomen11ti Ahmed
i Osman kao braca timare. koji sU: na njih preneseni s njihova Muha-
meda i njegovih striceva Dzafera i Idriza 21.820 akci u
zajednici.
Godine 1760 oduzeto 7.594 akce timara i dodije-
ljeno Aliji

Osman umro nesto prije 1699 godine. Iza sehe ostavio
sinove Muhameda zvanog malodobruog Mehineda i Mustaf11 te keeri
i
73
Prema pricanj'u Arif ef. Dzumhura iz Konjica, koji nedavno umro 11 sta-
rosti od oko 90 godina, Osman na Slanim Vodama niZe Ko-
njica boreci se sa nekim kioji prolaz kroz dolinu Neretve.
" Isto, akv. br. 81.
" Isto, akv. br. 81.
72
Isto, akv. br. 75,. Na prijedlog alajbega sandJ!aka, beratom od 24
1760, oduzeto Osmanu slnu Muhamedovu dlo timara sela Podhuma u lznosu od 7549
1 dodljeljen Alijl Hasanagicu.
Arz obrazlozen . time, sto se Osman nije lstakao u casnim sluzbama 1 sto sasta-
vlo velikl broj timara te na taj nal!ln prouzrokovao smanjenje carske vojske. Osim toga dva-
tri puta su lzdavane l!asne zapovijestl, da se povodom promjene na prijestolju obnove berati,
na sto su se svi zaimi i timarnici odazvali, on se oglusio. Sto se til!e Allje navedeno da
hrabar i te prema tome dostojan, uz to i sandJ!ackl kandidat i kao takav ima
uslove za dod;ielu timara ..
sto se vidl stvar dobro obrazlozena 1 gledano s te strane, potpuno opravdana.
Medutim, ako lstu stvar paZijivije razmotrlmo 1 pove2emo sa dogadajima koji su
hodlli, pokazace nam se drugacijom i bacice svijetlo na karakter muteferrike Hasana
- strlca spomenutog Alije. Naime, gore receno, da se Hasan dva puta parniCio s Butu-
roviclma zbog timara sela Orahovice i da se obadva puta parn!ca na njegovu stetu.
Bez sumnje zbog toga kivan na Buturovice gledao da im napakosti i sebl
naknadi pretrpljen! gubltak. Zapaztvsi tacku u njihovim timarima, dao se na posao. Naj-
prvo udesio, da njegov bratic Alija, stekne- uslov za sandZackpg kandidata za qodjelu .timara
na .taj nacln sto se Hasan odrekao u strlcevu korist dijela zeameta od. sela f>edeva, dijela
timara u selu Gornja Bradina u korist svoga sina Mu5tafe - sve godine 1759, dakle godlnu
dana prije nego izvri!eno optsano oduzimanje timara od Osmana Zatim
Hasan lskoristio poloi!aj i dobre veze, sto se najbolje vidi iz citiranog obrazloi!enja. Stvarno
se tim oduzimanjem okoristio Hasan, ne njegov bratil: A!ija. Prema ovome srijedl
protekcija i poblepa za tudom imovinom, ne interes kojim toboze rukovoden i
lnspirisan spoinenuti arz.
Interesantno napomenuti, da se poslije dvadesetgodisnjeg odrekao
polovine ovog timara u korist Muhameda, sina sp. Osmana. Nije f;zi1atp sto ga pot-
. staklo na ovo. Pd svoj prilici,. nije vise na Zivotu strlc mu spomenuti Hasan, kako
osjetio da ilema zaleda popui!tao pred zahtjeviina spomenutog Muhameda, koji lzgleda
nije mirovao.
" Isto, akv. br. 82.
14*
212
DerviS Buturovic
S .njim u i neki Bektasevic kome pripovjedac nije znao imena.
Osman pokopan_ u dvoristu dzamije u Konjic_u.
sto se vidi iz Osmariov brat, Ahmed, posjedova:o
berat timar u iznosu. od 3.000 akci iz 6.000 akci timara od carina prelaza i pro-
laza kroz Neretvu i Belgradzik.
74
Osmanova borba sa hajducima dokazuje da i
on zajedno sa bratom isti timar.
Jos za Osmanova zivota njegJov dio timara sina mu spome-
nutog Muharemagu, jer ga se odrekao u sinovljevu korist.
75

zajednicu sa stricem Ahmedom.
Godine 1786 Alija Hasanagic .odrekao se u korist Muhamedovu
koji mu ranije iz timara u Podliumu.
76
U njegovu
se korist odrekao i njegov (Muhamedov) stricevic Omer polovine svog u
Sopotu k!oji iznosio 3.000 akci.
77
Ovaj Omer parnicio se sa svojim stricem spome-
nutim Osmanom zbog istog timara, kao sto se vidjeti na drugom
Oko 1785 _godine Ahmed i bratic mu Muhamed razdijelili su timare
dvije polovine tako da svaka cini kilic. Tu razdiobu odobrio Bosan-
ski divan, ali trebalo da odobri i vlada u Carigradu, jer se radilo
teskereli timaru. U tom cilju su pripremili arzuhal, ali ga iz
razloga otpremili, tako ostao nerijesen.
78

Muhamed umro oko 1807 godine. Iza sebe ostaviJO sina Saliha na
kojeg teskerom od iste prenesen timar sela Podhuma i ostalog u iznosu
od 10.910 akci.
79
Nadzivio ga stric mu Ahmed koji umro tek olio 1823 .
godine.
80

Ahmed iza sebe ostavio sina Abdulaha na koga prenesen timar
u iznosu od 13.800 akci teskerom od 1823 godine.
81

Ovaj Abdulah umro nesto prije 1848 godine. Predaja kaze da umro
tajanstvenom smrcu u Busovaci kamo otiSao na docek nekom valiji.
Prema tapu-nami od 1857 gJodine
82
isti Abdulah nije ostavio djece. Nasli-
jedio ga brat mu Osman koji se, kako predaja kaze, nije htio primiti njegova
timara.
83
Zbog ovog taj timar prenesen na Abdulahove dalje rodake koji dotada
nisu imali timare.
Ranije spomenuti Salih ;umro oko 1874 Ni on nije ostavio i:ljece,
i timar razdijeljen medu njegove dalje rodake
84
od kojih i Abdu-
laha sina Ahmedova.
s 1 i i- D f t d r i Nije kada umro predak ogranka
porodice Buturovica koji se zvao Pasalic-Deftedarija, pomenuti Dzafer sin Musta-
fin. drzao timar od 5.014 akci sela Medutim, iz isprave od 1805
godine vidi se da iza sebe ostavio sinove Hajdara i Osmana koje
timar koji su oni drZali u zajednici. Hajdarevoj smrti 1805 godine,
gov dio istog timara sinove mu Dzafera, Ibrahima, i
Mehmeda, smrti Osmanovoj (umro prije toga) sinove mu Muhameda
- "" Isto, akv. br. 73.
"' Isto, akv. br. 79.
Isto, akv. br. 83.
U posjedu pisca.
Isto.
Isto.
" Isto, akv. br. 83.
" Isto, akv. br. 79.
" Isto, akv. br. 84.
81
Isto.
Isto;
!sp!l'!ave spahiskih kJI)rodica iz nahije Neretva 213
i - sve prema nacelu prava jednakosti nasljedivanja, s tim da u rat
polaze naizmjence.
85
Ovaj ogranak i dio timara od carine prolaza i pre-
laza kroz Neretvu i Belgradzik u iznosu od 3.000 akci.
86
Muhamedovi potomci su se prozvali Pa5alici,
87
Huseinovi Deftedarije.
88
S r v i k t i m r izmedu spahija i raje zbog neizvr5a-
vanja rajinskih obaveza su rijetki, dok su sporovi izmedu samih spahija zbog
prisvajanja timara na stetu drugih cesti. Kod porodice Buturovica naisli
smo na sedam ovakvih sporova. DoiJIOSimo ih hronoloiikim redom, kao sto slijedi:
1) Nuh sin Mehmed Celeblje timar pd 2.709 akci iz idzmala timara
sela Orahovice, Hasan timar od 9.749 akci, Hasan uzurpirao taj Nuhov timar,
i pripojivsi ga dijelu, isposlovao na njega 1704 godine. Zbog ovog
doSlo do spora izmedu njih dvojice. U to vrijeme Hasan imenovan muteferrikom
Bosanskog divana, posredstvom dobronamjernih ljudi ruku sa 2.000
akci Nuhova timara. Tako ovaj spor likvidiran.
Od toga doba proslo kojih 40 godina, kada muteferrika Hasan
opet prisvajati spomenuti timar. Zbog ovog su Nuhovi potomci: sin Fazlu-
lahov, Dzafer sin i Osman sin Muhamedov ;podnijeli arzuhal Porti u
kojem su trazili zastitu svoga prava. Nakon izvida kod Bosanske i Carigradske
defterhane donesen berat od 23 jula 1748 godine kojim se trazenju
arzuhala.
80
2) Muhamed sin Nuhov timar u iznosu 1od 3.000 akci iz timara 6.000
akci od carina prolaza i prelaza kroz Neretvu i Belgradzik u nahiji Neretvi. Kada
Muhamed umro, isti timar beratom prenesen na njegova sina Ahmeda.
" Dri!. arh!v NRBIH, akv. br. 80.
" Isto, akv. br. '73.
" Ovaj Muh!!med kao u kod nekog vez!ra u Travnlku,
tome prozvan Njegovi savremen!ci kazu da lijep i !mpozantna pojava. Jedan
od njih ispricao mC njemu ovo: Spomenutom veziru darovana neka djevojka koja
bila prilikom ugusivanja Karadordevog ustanka. potjecala iz neke ugledne
srpske vezir prema njoj imao naroci tog obzira. Da zadovoljio, ponudio
jednog od svojih dvanaest pasalija, koji su svi od reda regrutovani iz boljih spahiskih
kuca. Njen izbor spomenutog Muhameda, koji se njome ozenio.
Ovaj Husein naseljen u Sarajevu,. u mahali BuzadZi-zade. Godine 1836 oze-
nio se sa Aisom (u niife citiranom kassam-def teru ona se zove Hanifa), Numan-
bega Defterdarije iz mahale Haseci Kadic: str. 288). Huseinu
se zna jos i ovo:
Kad valija Mehmed Husrev-pasa bujuruldijom od 4 januara 1840 g. najavjo :svoj
qolazak s vojskom u Sarajevo, za prehranu vojske .razrezano na sarajevske posjednjke
9.050 oka psenice i 6.425 oka jecma. Medu ova ko oporezovanim posjednicima spominje se i
HadZi Huseinbeg Buturovic na koga razrezano 500 oka psen!ce! 500 oka jeema (G.
sidZil br. 78, str. 165)
Medu 25 uglednih Sarajlija koje Tahir-p<tsa otpremio u progonstvo na otok
1848 godine, nalazio se i spomenuti Husein. Skaric ga spominje pod prezimenom Defterdarija
(Sarajevo od najstarijih vremena, str. 199), sto pogresno. Nije mi poznato, da l! se ! kada
povratio iz progonstva. Trece godine njegovom odlasku umrla mu zena, navedena Aisa,
Prema kassam-defteru sacinjenom kod suda u Sarajevu, '7 avgusta 1850, !mala od njeg
dvoje dj"ece: mAlodobnog Osmana i ma1odobnu Begzadu. Kako su ova djeca ostala bez rodi-
telja, odgajana su u porodici Defterdarija, cij su i prezime primila (G. biblioteka, sidZil
l:>r. 45, str. 47).
Dri!. arhiv NRBiH, akv. br. 69,
214
Bulluirovic
Ortak u ovom timaru, Mustafa, uzurpirao isti timar i pripojivsi ga svome
dijelu isposlovaJO mirimiransku teskeru. Zbog ovog Ahmed podnio arzuhal Porti
kojim trazio, ako se pojavi protivnik sa teskerom, da se ne da komentar njego-
voj na margini, prije nego se predlozi mahzar i arz i prije se odrZi
rasprava u prisutnosti .vezira. Uslijedio ferman. od 20 septembra 1748 godine
kojim se zapovijeda veziru Abdulah-pa5i da ne postupi protivno trazenju arzu-
hala.00
Omer sin Ahmedov drzao timar od 3.000 akci sela Sopota kao poseban
kilic. Njegov stric Osman u namjeri da prvari, ugoVJorio s nekim Omerom sinom
Ahmedovim da se odrekne istog .timara u korist njegova (Osmanova) sina Muha-
meda, u Ciju se korist on sam vec odrekao svojih timara. Muhamed ujedi-
ove timare ispostavio na njih najprije teskeru sa od 19 jula 1775
zatim i berat. Medutim, spomenuti Omer saznao za prevaru, zbog
cega podnio da se prenos ponisti. Pooto se izvidima ustanovilo, da
pravni i fakticni posjednik spornog timara tuzitelj, ne onaj drugi Omer, prenos
ponisten.
91

4) Selim sin timara od 9.326 akci od sela Zdrimci u na-
hiji Skoplje sandzak) i Salih sin Ahmedov timara od 3.955 akei
sela Bistrice u istoj nahiji uzurpirali su timar od 2.400 akci sela Sopota u .pod-
rucju Rame koji Muhamed Buturija. Zbog ovog Muhamed podnio
arzuhal Porti u kojem da se .zastiti njegovo pravo. Posto se ustanovilo da
protuzakonito, prisvojen fermanom od 1778 godine, naredeno bosanskJOm va-
liji i kliSkom kadiji da intervenisu u Muhamedovu korist.
02
5) Neka strana lica (ne navode im se imena) uzurpiraju timare spahije
Muhameda i ometaju ga u Zbog ovoga on podnio arzuhal Porti i tra-
zio da im se to zabrani. Posbo se izvidima ustanovilo da strano uplitanje pro-
tupravno, fermanom od 1802. zapovijedeno bosanskom valiji i kadijama
nahija Neretve i Sokola da spri.jece nasilje."
3

6) Smailbeg i Sulejmanbeg iz Akhisara drze zeamet od 22.860 akci
sela Seonice, Buljine, Ljesovine, PlavCica; Samurovica, Bukovika i Donjih Visnje-
:vica, dok Butorovici drZe timar sela Gornje ViSnjevice u iznosu od 1400 akcL Prvi
su uzurpirali tftnat zbog cega doslo do. spora. Buturovici su
. jeli arzuhal u kojem su trazili da se zastiti njihovo pravo. Bujuruldijom valije
Selim Sirri-pase naredeno kadiji Neretve, da izade na lice mjesta i u prisutnosti
ajana i prvaka Seonice izvidi i donese presudu:Dana 4 jula 1822 godine kadija
iza5ao na lice mjesta i na izvida istog dana donio pre-
sudu u korist

7) Mustahfiz jezerske tvrdave Hasan koji gedik-timar od 1.000 akci
sela Seljani u podrucju Rame, arzuhalom Saliha i Ibrahima Buturovica
zJ:1og uzurpacije nekih dijelova doticnog timara. Na raspravi koju u prisutnosti
vezira i divanskih lji.tdi vodio travnicki kadija ustanovilo se da predmet spora
,timar sela)Gorica u podrucju Neretve. su osporavali navode protivnika do-
" Isto, akv. br. '13.
" Isto, akv. br. 83.
" Isto, akv. br. '15.
Isto, akv. br. 88.
" Isto, l>r. ,
Ispra:ve spablskih I!'IO<rodica iz nahije Neretva
215
kazujuci ispravama da isti timar u zajednici sa Sulejmanom Karadzom iz
da tuzitelj u njemu nema nikakva prava. Na to zatra:f.eno od kadije
Neretvarske nahije da u sporno selo i preslu8anjem njegovih stanovnika i sta-
novnika okolnih sela ustanovi fakticno starije. provedenim izvidima kadija
izvijestio da su navodi istiniti, nasto travnicki kadija donio presudu od
25 decembra 1825 kojom se zahtjev tuzitelja.
95
Interesantno ovom prilikom da su spomenuti timar ranije
vali neki Huseinovici.
96
Kako dosao u posjed Buturovica i KaradZa, nije nam
poznato.
Posljednje spahije iz porodice Buturovica koji su dozivjeli ukinuce spahi-
luka bili su: Ahmed sin Mehmedov i Ahmedov sin Abdulah, Adem sin Mustafin,
Lutfija sin Mustafa-bekrije, Mehmed sin Muhameda Pasalije i Arif sin Ibrahimov.
Fazllja
1
Mustafa
1
Adem

Ibrahim
Nuh
1
Ibrahlm
1
Mustafa
(Bekri)
Djelomicna genealoglja porodice Buturovica
(od 1485 odnosno 1674-1876 g.)
Mehmed
1
Ahmed

1
Petar sln Obrinov (?)
?
Mehmed
1
Nuh
Mehmed
-----.
Osman Ahmed
1 1
Muhamedl Osman
1 1
Salih Ahmed
(sejh)
1
Mustafa
--------
Osman Hajdar
1 1
Muhamed Husein
1 . 1
(pasalija) Osman
1 (Defterdaclja)
Muhamed
Izvod iz opsirnog carskog deftera
pocetak muharema 1143 (sredina mj. VII-1730)
Odnosi se nd timar Hasan CeZeblje - posjed Timar se
sastoji od VZahovo (nahija Soko) i. posjeda Donji
(nahija Rama).
Driavni arh1v akv. 76
):> ...
;,\1_,\ }Piy. y..t..:>-.A
)y,jl .... ..
iZ.-'.1' \ ii.)\'"'f. l\i1 l\il .!.:" :>)_,-, l\il .!.:"
" Isto, akv. br. 90;
" Dri. arhiv NRBIH, akv. br. 78,
f \ ' ( o . 1 .

. - = f
( " " : t o
i f " ( " ( " _ s i o ( " J ' i ( o
{ '

V l 1 - : ' l f ' 1
" . . . . . , . i f " ( . " ' : ' ' ; ( ' \ . . ( , . : . . , ' l ' f '
. . n - . . . . . , . . , . . . - . " $ " ) . . . . . . . . . . - F . " " " " " " . . ; ) ' ; ; , . . . , . . 4 ; 1 '
. . . r _ . - , ; l o 4 f
0
0 1 , . , . , . . . .
i f : r o i >

' 1 i f ' l ' f . C o l ' r : r S "

1 " ' \ f . ' - ; - - ; . : 1 ; : >
, . . $ ' > r " J . - . ( ; f { " J < w f
" ' . . . 5 ' 1 { o ; ' f 1 f ' , . . $ ' > . . , . . . ( ' . , . , . . . , - { ' - f o
1 f ' . - . ( ; " " " " ! f ' ; .
" " " " ! f '
. . . . , . . $ ' ! ; : . . r : > , . , < : : : : : ) ' . . r i r " ' = ' . - . ( ; . , . . . . . ; : . . - ; . . , . : . . ,
v - , , . i ' . . , . , t : - , . .
1 ' ; " ' : ' : 1 ' r i i C I J . r ( ' 1 F . ( ' i ! 2 r 1 . . . - - r 1 - ; - : : 1 ' . - . ( ;
; - ; : : : ) ' ; . ; . ; . r
c > r : , . : : j i : ; ; >
( " f ' S " f . : ; t : '
\ " ' r , , . . . , . , ( " ( " " " . . . .
9 I Z
spahlskih par'Odica iz nahlje Neretva
'" ('":_,:> ;."":" .:.r. :>\)" '\ '\' ..t..:-- .... .. '-:'
.:.r. .Jk.aA ..t..:-- .... {':..;.; 6
.tJ '\' (prazno) .:.r.
........ :f
1
.r...) t:'

t) (prazno) ,_,..;;_,\ .:.r. r) '\' r;y
;:> .:.;-- J_r:;; JLol ..1"
r) \ r:_,.) \ & r) \ O).J!f '\ r)" r:y
.,..".

;:>
1\ r) " r:.J:> r) 1 t=-':> .:.;-- .:.r. r) ' r:_,:>
\ \'" r) r)

.....<...i
J)(:;_,l .:>':Jjl .:.r. J:.....,...I.:.\1:4.:-
.SJ.:I_,\ -1:; _,-f,:>

.. 1)!1 o;!,S' oi:S'-' .:>\::5" .:>\':....! \
r)" r:_,:>
' .. _, _, ,
\ (.$-:f
J: ......... l
\
"\ "\\'" .:.t-'j <J.Jf ..;,.".i
ot.:_. r
1
f'
11
rP w .sJ.:t_,t JI!:J.....:... _,-::,:> ..::..;_,..,
.... AII _, ol. _,
Nahija S k Kliskom
Cifluk Hasana Celeblje Mehmeda i ostale brace, sinova Hasana
to jedan dio sela mezrea i mezrea Strlan sada
i ostale brace, pripada
Abdulahov, Kurt velija Alija cetiri
ozenjena .m'uslimana.
218
Derv>Ji! Buturovic
Prihodi: pristojba cift 88; 6 kejla psenice, vrijednost 150; 15 kejla mje8avine,
vrijednost 4 kf'!jla vrijednost 40; 10d bostana, lana, sijena, zeija,
i 15, polovica mladarina, poljacina i pristojba na zemin
7; k n.o 600.
Selo Donji Sibenik, pripada Rami.
Bastina Radovan Murata Karadoza; bastina
Ahmeda sina bastina Pavic Velije sina Timurhanova; ba-
stina Radivoj Behrema sina Alijina; bastina Malkovac Ahme-
da sina Turhanova; ba8tina Hasana njegova sina DerviSa; bastina.
Hamze Sahe kceri Hasanove; ba8tiri.a Malovic Pirije sina
ba8tina SarudZa Stevan Mustafe sina Muratova; ba8tina Pi-
rije SarudZe Anike kceri Kostadinove; ba8tina Balije sina
hanova; ba8tina Hasana sina Mustafina,
Musa Karadoz, lbrahim Balija, Memija Hasan, Dursun sin
. Alija, Jusuf, Gazanfer Hamza, Gazija sin Hasana, Memija Nesuh, Jusuf,
Hasan Velijin, Mustafa Muratov Ha-
san Mehmedov, Dzafer Mehmedov.
Mezrea (?), druga Radoje, Poljanic i Brdca, ih
sela Posto prilikom popisa nadene
prema ranijem, novom su na njih; jedan cift.
Cifluk Mehmeda sina Mustafina i Jusufa sina Mustafina, jedan dio sela
Donji i Mitrovina, ba8tina Radovana Mehmeda i Kako
ih prilikom popisa oni iskoriscavali, prema prijasnje
novom defteru na njih.
Sa bastinom i ciftom 18, 5, knez bastina 1, pusta
ba8tina 1.
r i h d i: Resmi-cift benak i 456; ispendze 25; kejla pse-
nice, vrijednost 750; kejla mje8avine, vrije'dnost 640; kejla vrijednost
200 medri sire, vrijednost od bostana, lana, sijena, pcelinjaka,
i crvenog luka, voca i vrijednost 70.
Vinograd Hoda Verdije sina Mustafina, pristojba 21; vinograd
Kurda Alije Sulejmana, dunuma, pristojba 21; ViniOgrad lbrahima sina Mehme-
qova, 2 dunuma, pristojba 14; vinograd Murada sina Dzaferova,- 5
numa, pristojba vinograd hassai-kad.im u posjedu. Mehmeda
sina Ferhatage (prazno); vinograd Mustafe sina Hase Saraca, 2 pristojba
14; vinograd Balije sada njegova sina Husreva, 2 pristojba 14;
vinograd F;;rhada, k!o]i nastanjen u Prozoru, 2 dunuma, pristojba 14; .vinograd
Ivanic sa Dragicem, u Hamze, sina Evrenosova (prnzno); vinograd krojaca
Jusufa, 2 dunuma ,pristojba 14; vinograd Menp.je sina Hasanova, 2 pri-
stojba 14; vinogradi stanovnika 4 prist1ojba 28; vinograd
Luka istoriScavanju Hasana pazar-ba8e, sada posjedu Kopcica, 4
parcele, 4 dunuma, pristojba 28; vinograd Zagorje u Hatiba Gazanfera, 1
dunum, pristojba 7; vinograd Ferhatova Jusufa sina
1 dunum, pristojba 7;.vinograd Curcije Qmera, 2 dunuma, pristojba 14; polovina
badu-have, mladarina, poljacina i tapu prisoojba na zemin 56; tri mlina, pristojba
4.000.
Isprave spahiskih iz nahije Neretva
219"
spahije Smaila i Velije sina Alijina u selu. Seljanima. su zemlje
koje oni iskoriScavaju. Posto su travnjak i pasnjak prilikom popisa bili u njhovu
raspolaganju, upisani su novom defteru na njih.
r i h d i: kejla p5enice, vrijednost 75; 6 kejla vrijednost 120;
9 kejla vrijednost 90; 15 medri Sire, vrijednost 105; usur. bostana, lana,
sijena pcelinjaka, i crvenog luka, kupusa i voca 30.
Vinograd Velije u posjedu Ibrahima, 2 dunuma, pristojba 14; vinograd spa-
hije Smaila i brata Abdulkerima, 4 dunuma, pristojba 28; vinograd Isaa sina llja-
sova, 4 parcele, 5 dunuma, pristojba 35.
PIOlovica badu-have, mladarina, i tapu-pristojba na zemin 63.
Ukupno 600.
Ovo izvod ruovog opsirnog carskog deftera, koji gore iznesen. Pisano
pocetkom muharema 1143 (sredinom jula 1730).
(U muhuru:) Abdulah
(Na poledini tugra Ahmeda III sina Mehmeda IV).
2
Berat sultana MahmutQ._..I
27 redzeba 1161 (23-VII-1748)
Ovim rjesava se tuzba Buturovica protiv muteferrike Hasana zbog
njegovog mijesanja i uzurpacije selu Orahovici koji sastavni dio
timara Buturovica.
Driavni arhiv, NRB!H, akv. br. 69.
olf:=;...tf} ..:,!:..... ._s\j ...st;;1 JlkC. ..
'-:'_,.\5' 4i-'t...... t:'"'J.I Jt;L;. t:}; t:::};
... ..:,t..s:::.. 4! 4;_}
C.:,..d_,J.:.._.. ...tfJ
4! 4;.}
rl; ..!!:.' .::.ly. C.:,.r.j .u ;::.. ...s )-;,_,
l .. ...l..A...(osteceno)..:,.;;J.} &-'-' cly, 4
1

r}_r t._IJ
d,.._,; o.J.;;)JI .. ..
b_,l J=;_l ;if=;\ iij:.. 0 .;;)!_r>J .kJ:>
ci..- r}_r -'ly ...tfJ Jk,.:". ...tfJ ciy, d,..y
}: .;,L.

.. C.:,ft:l is'y, 4
1
..;,I:IJI .d.A!JI
220
>)_,\ o..U..L:/_,1 .>=> _, __,.,;.u.- .... \S.>l.:f _, l,.j \S'lT


.:,_,t rl: ... ..u..ct_,l .:,tY..:.
:>jk t].! .:,_,t 4 r.f:t ""..} Jl'
.:,Ls::..
4i .:,_,1 r.f:t rl:
r.f:1 .ti: .. Lc.> .:,- ..!.: ..:.,\.t (osteceno) .>;k
.:,..1:..1.:;; '":"'_,;!-'\ ly.IJ f" c.t".,;
"'---:! ):>1 \S}:..\.J.:} (V\ 15;::.._ .>;JI 4J.>G
..:.,>_,:. 4-J:.I >l.:f <.f:. (VI .J;.JI .;..\::! JIT
15;::.._ I.J.:t:., <.f:. t;>t; .>;.Jt
<.5"'...,_. 61,;:.::;.. o..I:JjJI "-tl'l ,j.I.J.:}
.:,Ls::.. 4! .:,')(; o..I:J).JI ... ,j.IJ:} -.:... ).J'i.J\
t_l;l/ LJ;, -' .:,..d _,h- .... .iiJI ;_,k...... .iiJI .;..\;>.
... <..S"'t.J.>:::S' .;.t:....-
.:J..d4
1
rl: r')\_"
1
f""'>..u

15' ....:_... ... r.f:l <.f::. .:J..L:/41 _, jG .:,t...s:::.. _;Y..r.f:l
.:,.x.t}> Jl; kl r.r)-' ... :..._,! JJL .:J.JI .;..\:\.::...)
.::,\...\: t:l:; ... \; oi.Ux.J .. '":"'_,;1-'1
.x........,..I:.>.J> .:,Ls::.. .:,:.;:;"
r.f:1 .:J'lJI rl: o..U..dJI Jo.r o.X)J.JI .c.t"._,;
.:J;,.:JI%o _, .:,_,1 .r .JJL.. fi
if=:.' rl: .:,.J.";t.J.
"':;":'; ... _u, oJ:)jjl
c.l"._,; Jy,j-t o..U..dJ\ .:J..d41 \S.J.:; c.l"._,; ..:.,\,)! JlljY..
.>"._..f:=:., .?. .:,_,1

rl:

.r-
.:.r'" fi .:J..d41 J":'dJI
Isprave spahiskih iz nahije Neretva
221
t.F:I t_lj; .f ..ill;l.
..;L.s:::.. 4! .::..;_,.) '-:'f.J:.-' .f _,;.1 o;j_,l
t.F:' .::..>.).) ..SJ.: 4>. tP. ..;_,t ..;.xt; OJ,J!f _,
t.F:'-' ..;.;; .tt .:.;-:>" ).J!f :;::-. ..
;J_:I 1.,;:.::;1 ..J..d41 ;_,L.-. o..t;;\:5" ;.)
. # .,jl:/_,1 .f;, r91;
'--dii.$'Y' .:,.ci). "-dl .)I....G:=.
..J.)JY.f'. JY.f r.fcr
.:fl.. t.f.> .tt .!;<> ..J:/.JI '-:"'\::5::)\
..;..d _,1.- ... .tt .:.t.;1
._;.! ..;_,\ "4>..-"'"1;_,1 _, :;::_.. .:,L.s:::..
1.5!. t.F: 1 ( osteceno) _, .:.r- ... ; ;:,. .;, ..S-?. .;....:tT
..it_, (":"'ly.l :;::_.. .,)L.$;=... JIT 4 ..J..L:I41
!.$' .f=:_ {\.. .. ....:.... .,j.)JY.f
4! ..;l:/_,\.f;, .u;...:t_,\ c::.!;,;.I<.S""o.fJ:. r'.:P
';_,:J"t.f;, t->J:.-' '-:'p_,t .. ... :;::_....;L.s:::..

_. - ._,:. _,; ,.._. ?;'-')_,..;,
,... \....:.. '"-
l;l:;
;.) .\5'
'\"' : "--"\) l;l:; ;.>};:_ ..;:/_,\ o..l;;;..r<>'io.)oJY.f
. . ..
o).J!f
-.._,L);.
JY.f
;.) r r; _, -!'

trro-. .. . .!;<> ...
-- -- '-'-'"":'
I"Vro r-...-. \ \t c;l:: .tDI
c;l:; oJY.f ;.> e>.J}L. c;l::
c;l:i JL. '--:..} JL.
222
Buturovic
lf'l.l"
,. ..... Jkl .r.f
'\ro.t
,
.,,.
'\\'\ <.S;Jo IJ")j'
..11; ...:...\; Jl..l C::t; .)";/Yv
;l.a:..J C::t; ;":/;; 11 _, <.S;}j t'> <IJY. .Jj.F
.......

._;;IJ;, _,.di o..I:J;_ .;_.,:; r.Jdl ;
<.S.)y <Jf Jli{;. ';sL.
.;...Jt., ._pf::, t_l.. .)}

(Kratak sadrZaj:) Ibrahim pristupio Porti i podnio arzuhal u kome naveo
slijedeee:
prema ruz-nami iz 1085 god., koja se cuva Bosanskoj defterhani,
na Nuhu ubiljeZen timar od 15.967 akci koji se sastoji iz 13.259 akci timara sela
Podhuma i 2.709 akci iz timara sela Orahovice. I dok j1os na njemu
sa beratom, Hasan uzurpirao dio timara sela Orahovice i pripojio ga istoime-
nom (svome timaru) koji iznosio.9.749 akci. Na tako povecani timar, na temelju
arza valije, izdat mu berat mjeseca redzeba 1116 (1704) god. ovoga
do5lo do spora medu njima dvojicom. U to vrijeme Hasan imenovan mute:..
ferrikoni bosanskog diyana, se posredstvom izmiritelja ustegao od 2.0DO akci
koji ponovo pripojen Nuhovu timaru. Time spor likvidiran.
Prije 1123 . (1711), Nuh se odrekao svojih timara, iz njih dodijeljeno
njegovoj braCi Idrizu i Dzaferu _iznos od 8.834 akce, dok od 6.433 akce
pripojen nekom timaru (timai-u sela Vlahiova ili cifluku Hasana Celeblje)
i u ukupnom iznosu od 9.433 akce dodijelj;n, iste siiiu mu Ahmedu, po-
slije smrti Ahmeda, koji u boju, dodijeljen 1127 (1715) god. bratu mu
Fazlulahu. I dok na njemu sa beratom prema uslovima odzakluka dodi-
jeljena od toga bratu Mehmedu. Ostatak od 6.288 akci koji ostao
na Fazlulahu, nakon njegove (Fazlulahove) smrti dodijeljen sinu mu
Medutin). mutefevrika Hasan ponovo postavio zahtjev i prisvojio dio od 2.000 akci
timara sela Orahovice. Time povrijedeno ne samo spomenutog
nego i pravo njegovih stricevica Dzafera sina Mu8tafina i Osmana sina Mehmedova.
Isprave spahi&kih dJ<)Irodica iz nahije Neretva
223
Zbog ovog spomenuti podnio arzuhal u kojem trazio da se zastiti nje-
pravo na taj timar. Arzuhalu priklopio mazhar koji su izdali trojica
i sadasnjih alajbega; zatim zaimi i timarnici toga sandzaka.
Kada kod Bosanskog divana razmotren podneseni arzuhal zajedno sa mah-
zarom i uzet uvid u marginalne bilje5ke defterhane, se da (arzuhal)
osnovan i .opravdan, zbog cega su upravitelj Bosanske defterhane Muhamed, -def-
terdar Mustafa i teskeredZija donijeli odluku da se udovolji zahtjevu nje-
gova podnosioca. Na temelju ove odluke teskerom Hekim-oglu Ali-pa5e od 27 rama-
zana 1160 god. (2 1747) dodijeljen spomenutom timar u iznosu
od 6.288 akci koji se sastojao od 4.288 akci timara sela Podhuma i 2.000 akci timara
sela Orahovice.
Kada ova teskera podnesena centralnoj vladi u Carigradu u cilju da se izda
berat, te provedeni izvidi i predmet pazljivo razmotren, i posto se da
arzuhal osnovan i opravdan, donio defter-emin Muhamed Rakim odluku da se
spomenutom dodijeli timar od 6.288 akci, ali u nesto drukcijem sastavu
nego sto ga izvrsila vilajetska vlada. Razlika se sastojala u tome da isti iziJIOs
sastavljen od 4.288 akci timara sela Podhuma i 2.000 akci timara sela Vlahova
97
koji
zabiljeZen na margini carskog deftera. Na temelju ove odluke i valijine
teskere izdata carska zapovijed da se spomenutom Ibrahimu da berat na dodije-
ljeni .timar sa datumom od 27 redzeba 1161 (23-VII-1784) god.
u Carigradu ..

Ferman sultan 1
24 redzeba 1161 (20-VII-1784)
Upucen Abdulah-pasi da Ahmedove
tuzbe Mustafe zbog njegova dijela koji se rtaplacivao od
taksa i Neretve i
Ddavni arhiv akv. br. '73.
Jyl J!.Lo jlk; tJ';;.-.. r
....;_,.;,..JI J)(::-':li c)\S)I Jt;;':liJ
r:::_:;;; Jl.': .:1 r',)' rx..iJ ':ll.:.lltl
JL,.....af oLoJ.>I-. .i...-1 c)Y..\....t. J.S"JJJI i_,l... J.ol c)Y..t,...;. t;.;)
.:.1:! J::-.>I_A Jjf ._,..J.G:=
.s;l..:j '-;-'}JI ....; -' )! t!.J ...:...... :'' !!)t.:j
..;...=:1 \s'Y.
oJG:=j:, c).XI;:A \;l_".JI c)..G} .i..,. . f. \....G,. Jt..:j
.)> f '-:"'J:tJI oJG:=J _,.,;",. -.1:_1 f !$'";;_ .>G:=j:, .)\f LS'Y.
..sk..c..\ .;-.U.>Y. ..S.J.-} )t:s' ....
LS""k..c..l o.XJ)JI :/\:,. JY.f
("!\::f=ll r.>lf=:/1 )\;...:;;\ d;_J.l.JI ...,..\ o..t:...l;;_J OJ)JI


r.J'
1
clt;;_J



r
1
=> . .tul
o.XJ)JI .:..OIJ! .... o;)JI
)l:.f= o..IS'")_";.,.. 4JS:::;J! o..IS'"J.I:.I r;_,..
.J-""-Ll:; :.L.::..I oJ)JI.;-.U..iY. ..s . .!J
... -' iL. -' ..s,J.,..\ 4:... :.)tl ..:r- ... _, t_l}l r.Jdl


Cestiti i mnogouvazeni dostojanstvenik, proslavljeni i mnogopo5tovani mar-
sal, upravljac svijeta, ostroumni opcih poslova i pronicljivi izvrsilac
narodnih potreba, polagac osnova srece i ucvrscivac stupova srel:e i
slave, _obasuti milostima visnjeg Gospodara, bosanski namjesnik, veliki
.vezir Abdulah-pa5a - neka uzviseni Allah ucini trajnim njegovo slavlje.
Cim prispije moj casni carski znak, neka se zna da posjednik carskog
fermana Ahmed podnio mome pragu slijedeci
Kada umro njegov otac Mehmed koji bez spora vee tri godine
3.000 akci od timara u iznosu od 6.000 akci se naplacuje od carinskih taksana
prolaz i prelaz Neretve, BelgradZika i ostalog u nahiji Neretvi, u sandzaku Klisu, i
taj njegov timar ostao upraZnjen, dodijeljen ovome (Ahmedu). lako nije
opra,vdanog razl9ga za uplitanje, buduci da blo na ovome sa casnim beratom,' ipak
ga njegov 1ortak Mustafa prisvojio pod izgovorom: Bio moj ranije, i na to
isposlovao mirimiransku te5keru. Kako time htio da ucini nasilje ovome
(Ahmedu), isti zamolio, ako se pojavi teskera, da se ne stavi na mar-
ginu deftera prije nego se.raspravi spor njih u tvojoj prisutnosti i prije
nego se arz i mahzar, te da se ne remeti njegov (Ahinedov) upis, nego napro ...
tiv, da mu se dade komentar. Buduci da spomenuti jos sa na spo-
menutom Ahmedu smrti mu Mehmeda i buduci da na sada5nje njegovo
ponos sla'Vnih odlicnika aktivni moj sef pisara Abdulah Nailija- neka mu
trajna slava -. donio ilam da nema zapreke davanju komentara njegovom upisu,
prema njegovom ilamu izdato naredenje da se da komentar njegovu upisu. .
. Zapovijedam: spomenuti timar prenesen na Ahmeda smrti
njegova Mehmeda i jos uvijek sa mojim casnim na nj.emu, da ne
fsprave spahiskih I!'Orodica iz nahije Neretva
dozvolis, da se Mustafina teskera, ako se s njom pojavio, stavi ha marginu def-
tera, prije nego se iZmedu njih dvojice odrzi rasprava u tvojoj prisutnosti i da ne
remetiS Ahmedov upis, negJ:> naprotiv da ga zastitis spora.
Tako da znas i da se drzis carske zapovijedi!
Pisano 24 redZeba 1161 (20 jula 1748).
U zasticenom Carigradu.
4
Berat sultana Mustafe
(bez datuma)
97
Povodom ovim se
I od sevala 1161 (sev. 24-IX-1748) timara
od 6.288 akci prilikom smrti
Dda'V'Ili arhiv NRBIH, akv. 91
.::,1_, rls:::,..l \.._,...., t-';. .::,.,!.,.. o)jJI .:.,.;..:;
4! .:,:.;u\ t\..}
)15"' (oteceno) &1:-:.. _, i\.. _, .:,::... _, ._s.t,..\ -.:... )t.;.
Jl!\;. ..:,L.t.l\ t:;.;) t;}; _,1.;.; })" }tT -..:;)_,1
4-) .uAJ._,I o.Ji)jJ\ (:;'.)\.:; )Y.f )l;. ":-'}f
JIT ...:,\:1_,1 )-' d..:..l ojw o..I::IT "s':/T JL.
":-'J;J_,i ... r} )" ojj_,l )t.;.
. '
ro.. .l...>-J t: rY"-'Y,. )_,:!.)\ .f"_,

,... L.. \.._
t;.; _,_,
'1' -...1) t;l::
t;\.:; ..;;S-_,1
i,.;.-1 _, .....
.. O)J!f . .:1.,
\.'\"\ . .
. lf= j_,s''JT . ' . 4:; ._,_, 1.> ..... J,A,d t:
" . -...!) o...li }i _,.....-; o-')Y.f
.......

-
" Ispod tugre napisano drugom .t.vr .:.... uJI.Lf. v- (carsko stupanje . na presto
godine 1172 = 1758/59). dokazuje da ovaj berat pisan. te godine,
:rrilozi za orijentalnu fllotoglju
226
Dervi.S
):> t: .. o)Y.f t:
d'i;-- r .!.ti::A':" i i l;t; l;t;
",_,..
,..,.,, L;l:; "---:.':";:::.,. 'Jl..l xf l;!:;
,,. .. ,
;J.:.kj , ....
o,r
...
.. \....:. ... .,
'Jl..l
1 1 4;1.--;.;. -5;};
0 ......
-
r ...
.>;_,t_,; c:;t
...
\1'\ .:r.. ..
L;!:; oy"1JI
\ r ..
- ..u 1 .,,
):> '"""'::.':"
;\-.t _,)" L;t;
<.>"L '-:'.JL} .:;_."; i-':1\
1:.:\5' .S=>y <5.1"
t_l. l.:_,; '-:'1:-'JI I?.J 1.. ....A:f_,
:>L:.I J>;:U J>;l....
"-::1.:6...;
..__,_,...,...11
Zapovijeq casnog, visokog, uzvisenog sultanskog znaka i svijetle vla-
dara svijeta slije!leea:
Posto se dogodilo moje carsko sa spojeno stupanje .na. visoki i sretni
prijesto i po5to uslijedila moja zapovijed da se sva rjesenja i berati obnove, nosi-
lac uzvisenog carskog znaka- koji timar od 6.288 akci .u selu Podhumu
sa njegovim posjedima u nahiji Neretvi.u sandZaku sa beratom sul-
tana od sabana. 1161 god.. do5ao mome pragu srece i. kako taj timar
od recenog datuma upisan na njemu i kako zamolio milost da mu.se berat obnovi,
to se spomenuti timar od 6.288 akci ponovo ustupa sp:omenutotn Ibrammu na izne-
seni nacin pod uslovom da stanuje u svome sandzaku. i ide u rat pod zastavom svoga
te mu.se daje kao sto slijedi:
1) selo Podhum sa ciflukom Mehmed-bega Ogre5a u tom selu, koie pripada
Neretvi, 8.260; 2) selo Gorica sa ciflukom Alije, koje pripada Neretvi, = 3) seLo
Preslop sa ciflukom AliSana Ahmeda i Ahmeda sina Skenderova, koje pripada Ne-
retvi, 2.300; 4) selo Gorica sa ciflukom u selu Lisik, koje pripada Rami, 2.599;
5) selo Osljen i Lisik sa cifiukom u iom selu, koje prlpada Rami 786; 6)
Cifluk Balije sina Aladzoza i ostalih ortaka u selu Dobruse. su zemlje u tom selu
Isprave spahlskih IP()'rodica iz nahije Nea:etva
227
oni iskoriscavaju. Pripada Rami, 200; 7) cifluk Kethode sina Abdulahova, koji
pripada Rami, 114; u k u k n ::: u k u n

8) selo Orahovica, pripada

Neretvi, zajedno sa vinogradom Medvjede kod toga sela; selo Malorici sa ciflukom
Mehmeda u tom selu, pripada Neretvi; selo Pomal, pripada Neretvi sa
Mehmeda u tom selu; cifluk Omera spahije u selu Pomal; cifluk Jusufa sina Husej-
nova i ostalih ortaka u selu Visnjevice, pripada Neretvi; selo osim vinograda
stanovnika Medurjecja, pripada Neretvi, ;::: 9) selo Radesine, pripada Neretvi,
6391 .
vrijednost 4.200; u k u n 2QOO; 10) sel) Vlahovo, pripada Sokolu, 4.200; 11) seLo
563
Visocani, pripada Sokolu, filurija, hajmana, polovica badu-have, mladarina i tapu-
pristojba na zemin 319; 12) cifluk Ptllad, pripada anu, . u posjedu stanovnika sela
Zalisja i Dobrog Polja, filurija, hajmana i drugo, 1.100; 13) cifiuk Hadzana sina
Mehmedova u selu Volari, pripada Jezeru,_380.
Zapovijedio sam da od danas bude u njegovu posjedu, neka ga stim
da prema carskom defteru bez propusta vrsi mnoge dobrotvorne i zahvalna
nastojanja za pobjedonosnu vojsku. U tome neka ga ni na kakav nacin i ni pod
kakvim razlozima ne sprecava i neka mu se ne suprcitstavlja i ne mijesa. Tako
da znate, da se oslonite na casni znak!
u zasticenom yarigradu.
5
Fermiin sultana Hamida 1
kraj zulkade ll9i (konac mj. XII-1777)
Upucen bosanskom valiji i sarajevskom da interveniSu stvari
tuzbe spahije Mehmeda prOtiv Melikhane zbog upropaiitavanja imovine
djece spahije Qsmana Butur<Yvica.
Drzavn! arh!v akv. br. G2
. r
1
:\ll ':"'";\jl ti.J
1
rlli; F....;.. xf-- r./:::"" ;_,-:....:>
c.\U\ ..Jif=JI :i/J..I/1
jJI ;;(",; I.S'c,;I.J (prazno) r;:)J j<>':JI
..PJI ji i-'t_., .:t_..lll i)L.,I J.aA!I
J...ol tiY J:!,Qj -.:..._;
1
k';J_". ..;:JI c.tJ.tl
.c-.s- rt .)xj:s'L .. : rt ...:,-!,;,; ..sL,... <lf=';JJI
._sj:..ix} .:..} ::,u:::., clJ:
..;.x)...:s'L j.t x.;,.,-rt ....
. .
JIA.::.;I o}Jy,f iL.; .u;.;!J\ c.f:> ..;_;!;. it ..J\;..s:::l. ..S}o..IIIJ
.;J)JI .;....IA.::.J'J )\,Wi r_,l....
15*
228
Del'ViiiS
..) .. 4!.;1_,1 k.).. J)l JL. f::-';:
,j[;..s::J.. JY._t .:.6,;;
':""t& &.,L.o jJt... ..;ttJ' (':u
.. <.?=:.J!:I .:: ... ,at;.._.. o;)JI
6\;.;_,!_;.. ":-'f.;ft= 41::" _;., ($":..;. ._sl_,:;; ..:fJ.li:;:J ..s\P ..;"r)L':JI
._st_,:;; )'. ":-'}.;:.Jdl [..[.:; "-;!1 4;)"' Jt. JJ..ll:.l

_;., ..d:.. .... JJJ!:I yl .;..:/JI Jl;,..l t...;.
(.>-;_o).J!f ,_s".;, J...s: ..J:/JI ;:>l,o p.J.9Jl_,! t",:..;. .,::;\)'. .0::::..>).}:!
t__p, ..S;i::.o ':Jl_,.. ;l..:-1 o..d.. ...
._st_,:j o;)JI J..1s ..J':-:!JI 4 . ;"
._sl_,j _, t._p, ._sl,;..::.A.. j_,l "---:!1 o;).JI ti_.J.:/_,1 .:r;ft=
Jt. ..;tt_,t r}-j r'_; )'. J...s:
1;;,.. .;:.....\A:...I .;ji..L,o ":-'-'J:.J:ti ls"Y. "-;!\ 4;)"'
JY.f ..f:!l "':. .,:_5' ....Af\;.._.. ..S\P t_P
.... :>4.:..1 .;:.....)(., .:r"-:..1:..1 4:IL;I y<l ..)fi:.\


.....,, _, .t. _, ..$..1"..1 .s.> );.1 '):r
saddaj:) Koncem 1669 umno spahija Osman sin
Iza njega su ostala malodobna djeca: Muhamed, Mustafa, Fatima i Zejneba. Nj_iho-
vim tutorom imenovana majka iin koja se domalo preudala i odmah
pocela malo pomalo upropa5cayati njihovu- imovinu. Kad se da ona trosi
djeciju imovinu u licne svrhe i da ne svoju kako treba, razrijesena
tutora; za novog .tutora .imenovan brat malodobnika Mehm-ed. Medu-
tim; promjena nije koristila, jer Melikhana zavlacila i .izbjegavala da novom
tutoru preda malodobniCku imoVinu, nastavljajuci njeno upropascavanje. Nastojanje
Mehmedovo da na to prisili ostalo uzaludno. Najzad se obratio pretstavkom
Porti tra.Zeci intervenciju 'visih vlasti, na8to jeuslijedio fennan od kqnca zulkade
1191 g. (konca decembra 1777) se zapovijeda bosanskom valiH i sarajevsk9m
da pod.uzzn:u potrebne korake i pogiedu zastite maiodobnicke irriovine.
lSIJ)Il'ave spahiskih l{:orodica iz nahije Neretva
229
6
Ferman sultana Hamida 1
konac rebia I-1192 (konac mj. IV-1778)
bosanskom valiji i k!iiikom kadiji da stvari
spahije Mehmeda sina Osmanova protiv spahije Selima sina
timara Zdrimci od 9.326 akci i Saliha sina Ahmedova, timara
Bistrici od 3.950 akci zbog njegova timara Sopotu.
:Ol'Zavni arhiv akv. 75 .
rt:JI )_,.., _,.!-L-< r-tl.tt rlk; rJC. )_,:...:>
. .:llil J_,..i:-JI O:JUI ..;lf)l ..16......,
r)!s::::tt_, .. ;;\..,;..;tl _, r.r.)-' ...
.... r_,l... ..;_x.L...o r::9J> ... L;..;
c;l:i ... :.. .... f ..
J"'i .. ..;L..s:::... ..:,_,1 _,
..:.,.>_,:> ...:...... tS'.L<.; J;.l:> ...:.:i\J. _, ..!:; )(;;:.....
..:,_,;\9 if-""') .... )(;;:..... Jl9\;.
.;.-:1_,1 .J>.f-' o\L.;.\J.. :>\.)" ..i;.\
r\; c::.t; ... :...... ... ; ... ... ..:,J..:,cl;<-1 _, 1.,4:;;, _,
c;\:i 4;,..1; ("}--' ..JJ"'l. 4!
)_,at .. r\; ...;J"'r.. ... r\;
. l:;\:; .. ";""\; -' ..!:; "-1;)";::.._. (";!.... -'
...:....., "--:,..\; ol:.:i\j. if:> )Y.f-'
-":::> ..) '}_,\ _r>i ;:"\ ..)\Jl ......... .:li:A';' l::.\:;
Jl9L;.
_, .. _"_:>

.. -._; ..:..-'*"" .f.lt' .?-';)
..:.._,*"" u..flJJ_,\ ....:.+i ..;l,.,A..;-' ....
if-""')-' .... Jl9\;. P)y,jl
fiLJ; -"! .>J;J.:A)L;I o.>_,.jl ..:.,\!- .. _, ..i;.\
230
Derv'!S Buturovic
o..IA Of\" 4;\;. k...t:....\ t:!_;,) t: .;,\!_,\
.;,'}_,\ <:;(:; o..G..d_,\ ...l,.:J.. .....
o.r.f t: 1_,1;- .... _, _, _, t'; o..t:.:";; _, (osteceno)
o.r.f t: oJJ..a..Q.. ;-.;;,
JIT .;,1/_,1 <:;\:; ... oJJJiti_J.IJI ;_,6-.
1_,1;- ... _,r.J.:S" J.:,;':t'-'o..l.:.::..;
t': .r._y.> o.Jl".AA _?;, JJI
...!: .. o;_,f=j,. ...;..... y,f ;;,
1$ 4-! .J;k '7'.f..r..JS' --:;
... k (":!._...
t: .;,\1_,1 o.J.:jj_r:ii oU .;,IJJJ <:;\:;
.Y,l- _,.,ai o;,.r._r
f::: 1_,1;... '-;'_,:IJI
oy,f L;\:; ... .r._r oJJ..a..Q.. };,
.;,_,1 '-;'} .r..JS'
(osteceno) Jl91;. _,-.;;,
j;b'JI .:fJJ.l:.l\,;,.:j\ .:;.-ll_,l <5}<\9 )l., oi}y. <S_,li.<W
J--s> Uof; Uof rl;, .i'ul c::..UI

.. \ jf\ .;,}!_,\ ,:,iJ'. ..S:::,;,)J:!
jjf o;y,jl
.;,L.._,;f ....
_,-!,;, .j)l;.
fi _, J"'U; J'f.. fi ":Jy,jl
o;_,f= .:xf;, cli .. r;f t:!.;,-'t:
F ..1.: "---'-;'.' -..:-.5' .... JiY:'i
Isprave spahiskih porodica iz nahije 2.31
.:_r< ';-'}:_y_,jl
.)"\ };::.::. oJ)JI
t.> i-'-'' 'Y..r ;;\..:..\ .:,...)\." ..rA .... .dL>1 _,

i .

it..
(Kratak sadrzaj :) Mehmed sin Osmanov, uzivalac timara od 15.987 akci, koji
se sastoji od cifluka Hasan Celeblje i ostalog, podnio pretstavku u kojoj
naveo da taj timar na temelju carskog berata, da selo Sopot (Rama), koje
mu prihod u iznosu od 2.400 akci, upisano na njega kao samostalan timar i da
upis unesen u njegov berat, prema tome da nema razk>ga da se u njega uplice
ma ko i da ga smeta u uzivanju. Medutim, usprkos tome, Selim sin Ibrablmov,
valac tima:ra od 9.326 akci u selu Zdrimci, u nahiji Skoplje i Salih sin Ahme:doy,
timara od 3.955 akci u selu Bistrici, takode u nahiji Skoplje, ciji timari
imaju svoje dijelove i u nahiji Rami uzurpiraju njegov navedeni timar, izgovarajuci
se da pripada njihovom timaru, zbog cega trazi da im se to sprijeci i da se prisile
da mu naknade u meduvremenu pn:>uzrokovanu stetu. Posto se izvidima 1.15tanovilo
da njihovi timari ni defteri-idZma1u, ni defteri-mufassalu nemaju nikakve
veze ni zajednice sa _njegovim timarom, spomentitim fermanom zapovijeda v'aliji
i .kliSkom kadiji da intervenisu u njegovu korist.
Pisano u Carigrridu I-1192 (koncem aprila 1778) ..
7
Teskera bos. valije Mustafe
6 dzumada I-1220 (2-VIII-1805)
Ovom teskerom se prenosi timar sela Preslopa iznosu od 5.014 akci Dza-
fera i druge prilikom smrti Hajdara sina Dzaferova.
DrJ!avni axblv akv. br. 80

.:>1}':JI U)..\1_,\ f> ':"'l::s'
o))Y,f \} . ..JI_,;_:; ..1>) ._s':JT
..:,:-..S}t_;-_,1 ... .f.\
.,t!_, r}>)" _iJ -.)1..11, ..1.,_:,-_,.
r.- cl.})" ot::.Y.. .):.;![; ..S>\:..
1} J;t;..I!J\ ;.)\_; .y..i_. .... >1;-,: .... .)
. ", . . ';! . . .. . . .
Dervi!i
.:.U_,:-' oj_,JS 4.""'" ..:,_,1-'
_, )I..G.. ;_,5' .i.. o...l!...d _,1 ..:.....::-'; ""';...-lj_,; .1; _,.;"....., o...t:....._;t;. ...:... _,
..S;l:S).) f .Ji:.;ti ($"-;__. ..:,_,1
6 ,s}IT ... _".1 ..:,':/_,\ J)Lc "':"'.fi.JI _".1 *-"'
.;.\:1_,")11 ot. .:;.L ..S;l;.l o.dl
Jl.;; .il r;G IS'"":"-' f'J\.11 rlbl r ..... r.---
..:,_,1 ..:,tr_,, ...
4...""'" {"";'"1;:1 ..:..} ..lf.J J..l.:;""
o)).J\.j-<U)y, o..l..:>-...- ;;::::,_"_, ..:,\..}; _,.;S
c.:>t.} Jl .._j)l.;. .. 1-:-11_, ..:..lj!l c.:,lbL "':"'.fi.JI
\1. c;ti ";' _,L;;
......;:11; o..I;}.J:. .;..,....:; ..1"! .o.s';..ls'
.:>1}1 }.....1:} ..S.)j .. if .;. j'L.. ifl...,..
d: \"
r .
f'"""l..i-' _, _, _, t_L. ..1...1 rt.:='"
care! .Uzrok pisanju ovoga akta slijedeci: uzor vrsnjaka i drugova
alajbeg kliskog sandzaka - neka mu se povisi cast - poslao Bosanskom
divanil ovaj izvje5taj: umi1? Hajdar sin Dzaferov koji sa svojim braticima
Husejnom i Muhamedom, sinovima Osmanovim drzao timar u visini od 5.014 akci
sela Preslopa u nahiji Neretvi u sandZaku na nacin ortakluka. Tako jedan
dio istog timara postao uprai!injen. Kako su ovi posjednici dokumenata rodeni sinovi
umrlog te svjedocanstvom dvojice zahna i desetorice timarnika utvrdeno, da su
vrijedni, dostojni i sposobni. za carske to su oni zamolili milost da im
se dodijeli ocev dic. se na5lo u koji se cuvaju u Bosan-
skoj-.defterhani, da sa datumom 1215 g. iznos upisap. i na reeenim
drZaocima, prema izvje5taju i margini, zapovijedeno da im se isti dodijeli. Prema
toj zapovijedi od strane bosanskog valije Sejjid Mustafa-pase, u smislu carskiog
fermana dodjeljuje se od dana 6 dzumada I 1220 god. i to nominalni dio spome-
nutog timara od 5.014 akci, koji upraznjen smrcu spomenutog Hajdara sina Dza-
ferova - sinovima Dzaferu, Ibrahimu, Sulejmanu i Muhamedu, ostalo
Huseinu i Muhamedu iz njihiovih vlastitih upisa na nacin ortakluka
ne .remetio idZmaJ, pod uslovom da stanuju u svom sandZaku i da pod bajra.-
kom naizmjenice rat. 'fo QVQ sto slijedi:
Ispreve q:orodlca lz nah!je Neretva
Selo Preslop, pripada spomenutoj (nahiji) 5.014 (akci), doista od danas treba
da u njihovim rukama i da ga drze ali stim da prema zahtjev.u carskJog deftera
paze i izvr8uju mnogobrojne dobrotvorne i zahvalna nastojanja pobjedonosne
vojske. U tom pogledu neka ih niko ne smeta, ne spreeava i ne pritjesnjuje.
U
8
Teskera bos. valije Selim Sirri-pase
(osteeeno) 1239 (1823/4)
Ovom se dio Hasana i
u iznosu od 13.600 akci njegova Ahmeda.
Dokumenat u posjedu plsca.
( osteceno) <\.:... _,:1 1 .; 99 ..i..:>-1 J..yo-.:i .:.1' fu 198
i c;l:i .:.u.:;.;:':"
D).;.; (osteceno) .F\..
t.\1:;.;:':"
1
00D.xj D;;; [ D.)Jy.j<
JL.;. I.Sr.. ... ..
1
01..1..:>-' JIT
... -' ;IY.. f$.l,o ....;_,;-"" :.t:;\.) [...::_r..
"':.-'..!:)" t:"j .. ot:Y..l,., _,

["7-'1.;_,; .1;_,;,.. .... DJ.:.......:I;.

_,..1 ...;...:t_,l <\::.:; 1.5;\S ;.) [..;:.;..;ty. _, D.J.:] ;)_,\ ;I.J.At_,l .
Dj.-o D.J.::IT ._s':IT ..:,f=L D)J.JI yl ..:,':/_,\ ;.)l.o] '-:"_,:IJI
;_,:...) (osteceno) D\.. .....AII_, _,] _,
..:,\:1_,1 [.f.) ful I.S..r.t:L. r;::. r\.JI rlbl r,..;,. lr"S:::..
U originalu .u-1.
"U orlg . ..\.!"":"
100
U orig.

U orig. Jf' .
u . .)..?'\.
234 DJrv<i!S Buturovic
..:..1.)! .:SI.)!] '":-'_,:ljl ifJI r:::""-
[..S..!I_r.J Jl)Y.J ..JI-1 -=-:l:.: ..J\.t.i
Nahija Sokol i Neretva
Sa prenosa od Ahi:neda, koji umr() god. (ooteceno) na (sina
laha cifluk Hasana Celeblje pripada 'spomenutim (nahijama). (Iznos timara:)
13.600.
Uzor vr8njaka i alaj_beg (osteceno)- povecala
se moc! - izvijestio diyazi, ..umro Ahmed drzalac dijela timara c)l
Hasana Celeblje i ostillog nahiji i Neretvi
od 13.600 akci. Kako isti timar na taj naein islobodan te kako
ovaj posjednik isprave njegov sin Abdulah - za koga svjedocili dva zaima i 10
timarnika njegova sandZaka da hrabar, dostojan i sposoban da vr8i
carske - zamolio milost da se i kako deftere koji se
defterhani da timar registrovan na spome-
data Z?povijed da se isti dodijeli izvjestaja na mar-
gini. Na temelju te zapovijedi navedeni timar
od strane sadasnjeg valije proslavljenog
marSala, dobrog cestitog. vezira 'Sirri-pase - neka bog trajnim
njegovu slavu-:- od .dana (9steceno) godjne pod da sta-
sirom ide pod. bajrakom svoga alajbega, Ova teskera
data da se. izda.ti casn visoki ber;:tt koji nosi zna:k srece.
10
a
U navedenog datuma.
9
Berat sultana Abdul-aziza
19 zulhidze 1290 (18-II-1873)
Izdat pdVodinn revizije timara i zeameta sandzaka Bosanskog vilajeta.
Ovim beratom se ostavlja timar od sela iznosu od 3.089 akCi nahiji
Neretvi tadainjern si?tu iz Seonice i 'se za njeg
otsteta od 760
Dokuinenat u PiSca.
J)l..... jis' .,.ci;.\.)
:. ..S_r...IA:: .:x.i" .S}J.:,--:?"...o
&'IJ":"I ct:...o;L.. .)ly cl:.:;'}G:::I Jl.....
.S\_,... .c.lf=.-1 ._;....;19
. t .
'" Ovaj dokumenat znatno ostecen. Popravljen i dopunjen prema drugim ispra-
vama, popunjena mjesta su u " ' '. ' .
. Isprave spahiskih q;orodica iz nahije Neretva 231'i
A...:i )'. ._:,1:.1; .... }\:> ...::;\" }:i ..:.,')!\;::\ .C..o)-IA..
<.?..t::f" \; )\.:... &'\,;,.:;\ lf."\ ti.J.:I_,I

1
J.,tr;- ,f.", ':llA:;I _, ft:=':> ...
c::t; .>_,;L. ..:,U::::... 4! :'
1
Jt.. ;:J.,di ..:..t_,)'. ..J..t:.l \,;,.:;t
f:::;) f:::;Y oJ.:.,.,W oji ); &'J.,tr;- ..SJ ... :;
)IJ..ol tY..t._... ..:.,1)'.
.;_,_,r_,l o))_,!._; ... :t_,l 4.1..1.... ....,t,U;i .C..J.,tr;- fu\.1:<' "-dl
J};_l ..JI;:y Jyol .f.J}- ._;....:tT
'-::o=ll..s':. t:"\:11 i-':11 ';:r ..sL,.. o.x}t_,;.:.
..JJI .._:,:;\ ..
(Kratak sadrzaj :) Od strane drzave spahijama oduzeto pravo da poblru pri-
. hode od svojih timara odnosno zeameta. Umjesto toga im novcan.a
otSteta. U vezi s tim temeljita revizija timara i zeameta u sandzacuna
Bosanskog vilaJeta. U cilju da se odredile otstete za iste timare i zeamete i iivr-
silo ostalo sto u vezi s tim, donesena naredba u kojoj su date detaljne upute
kako se to ima izvrSiti. Na temelju ove naredbe izvrsen popis spahija sarajevskog
(Btosanskog) sandZaka i odredene odgovarajuce otstete. tome sastavljen defter
i dostavljen na nadlezno mjesto.
Spomenutim beratom ostavlja se timar u iznosu od 3.089 akci od sela Pod':.
huma, koje pripada Neretvi, Abdulahu sinu Ahmedovu iz Seonice, s tim da se za
isti timar Odreduje otsteta u iznosu od 760 g11osa, koju podizati kod Mal-sanduka
u Sarajevu u mjesecima junu i julu svake
10
Zapisnik za kadiluk Belgradzik i Neretvu
26 zulhidZe 1290
Konstatuje se da uzivalac timara sela Podhuma od 2.095 akci
Ahmed Mehmedov zivotu i da pasjeduje carski berat timar.
Dri<avni arhiv akv. br. 85.
if=..l ..JJ:_xf ":_} oji U":l5'
(.5':";)'. ..J._t;j:!==\_.. ._:,';J_,\.j.r"t,
..:...--:.f ":.)t_.,\ '7";4- ..:..I .. OJ)JI .:.L..:;.I ..i.;..l .... ..t....'fl
ti...!l_,l _r<>i .. oJ_,f=.i,. _, ..:..\;1 IY.l., i.J:t\
236
Buliurovic
1 \'\. 4:,..
l,;,..:l l,;,..:\

....;15' -
(pecati:)
<ib.".
necitljiv necitljiv
+
....
VG
4>;--:9 JL.

(pecati:)
... t="''.t.'

.S.JA) .... necitljiv
(Nesto skracen sadrzaj:) Ovim zapisnikom se konstatuje da drzalac timara
u iznosu od 2.096 akci u selu u nahiji Neretvi Ahmed sin Mehmedov iz sela
Seonice odlucio da podigne prispjele otstete od istog timara. Kako dolaskom
pred medzlis dokazao da ziv i kako se na temelju berata koji se nalazi u njegovoj
ruci, utvrdilo da stvarni drzalac spomenutog timara, predmet se upucuje na nad-
lezno (Mal-sanduku u Sarajevu).
Pisar (peeat): Muhamed Nuri; clan (pecat): v. g.; clan (pecat): necitljiv; clan
(peeat): neeitljiv; clan (pecat): Mustafa; mitropolit (pe.Cat): neeitljiv; mal-mudiri
(pecat): Muhamed Zuhdi; kadija (pecat): Abdulah Hilmi; kajmekan Konjica (pe-
lbrahim MedZlisi-idare za konjicki i neretvanski kadiluk: (peeat).
***
Ostalih 11 pronadenih dokumenatl!- porodice Buturovica donosim u regestima
poredanim vremenski i to:
' 11) Hudzet kadije Alije iz nahije Neretve od sredine safera 1090 (konac mj.
111-1690) kojim se konstatuje da se neka Hatima odrekla nasljedstva iza Mehmeda
u korits brata Ahmeda. - Za nas vazan utoliko sto se u njemu kao svjedoci
navode Buturovic < tS.JJ"h: > i na pocetku ovog poglavlja spomenuti
Nuh-beg sin Buturovica (Dr. arhiv NRBiH, akv. br. 783).
12) Berat sultana Hamida 1 od 27 zuhlidZe 1121 (27-11-1710) kojim se prenosi
1f2 timara sela Podhuma u izruJsu od 7.549 akCi sa dotadanjeg drZaoca A).ije i 1f2
timara sela Sopota u iznosu od 3.000 akci sa ranijeg ddaoca Omera sina Ahmedova
na Mehmeda sina Osmanova posto su ih se spomenuti odrekli u korist Mehmeda
(Dx:z. arhiv NRBiH, akv. br. 79).
13) Arzuhal Mehmeda sina Osmanova iz 1201 (1786/7) upucen centralnoj
vladi. U njemu se moli da se razdioba timara u ukupnom iznosu od 21.820
akci na dva kilica, koji timar dde Mehmed i njegov stric Ahmed (Drz. arhiv. NR
akv. br. 83).
14) Ferman sUltana Selima III od kraja zulhidze 1216 (konas: mj. IV-1802)
upucen kadijama nahije Neretve i Sokola da interveniSu u stvari Mehmeda
sina Osmanova protiv nekih stranih lica koja zele da mu uzurpiraju timar i smetaju
ga u posjedu (Dd. arhiv akv. br. 88).
15) sultana 111 od 22 d'tumada 1-1218 (9-IX-1803} 10 prenosu
timara sela Podhuma u iznC>SU od 6.288 akci na Fazliju sina prilikom
srnrti njegov11 Nuha d9tadasnjeg (Drz. arlliv <J.kv. br. 81).
Isu;roave spah!&kih \PIOIOO(iica iz nahije Neretva
23'1
16) Berat sultana Selima III od 22 dZumada I-1218 (9-IX-1803) kojim se pre-
nosi % spornenutog timara sela Podhuma od 6.283 akci, prilikom smrti njegova
drzaoca Nuha na brata Zulfikara (Drz. arhiv NRBiH, akv. br. lf4).
17) Berat sultana Selima III od.22 dzumada I-1218 (9-IX-1803) preno8u%
spornenutog timara umrlog Nuha u selu Podhumu u iznosu od 6-288 akci na brata
Mehmeda (Dokumenat kod nasljednika Ahmeda Buturovica u Mostaru).
18) Teskera bos. valije Husrev Mehmed-pa5e od zadnjeg dana safei:a 1222
(9-V-180'7) kojom se prenosi dio timara Podhurna it iznosu od 10.910 na
Saliha prilikorn smrti njegova Mehme:ia arhiv. akv. br. 84).
19) Bujuruldija bt:>s. valije Selim Sirri-pa5e od 1 zulhidZe 1238 (9-Viii-1823)
upucena kadiji i ajanu nahije Neretve da u smislu presude kadije Neretve od 24
sevala 1238 (4-VII-1823) sprijece neke clanove porodice Cemalovica da se ne rnije-
SI.IjU f ne uzurpiraju tirnar Buturovica u s;lu Gornja Visnjevica (Drz. arhiv. NRBiH,
br. 89).
20) Bujuruldija bos. valije Mehmed Husrev-pase od 23 muharema 1241
(7-IX-1825) upucena travnickorn kadiji da provede raspravu i rjesenje u
parnici rnustahfiza jezerske tvrdave Hasana protiv Buturovica zbog uzurpacije nje-
gova timara u selu Gorici (Drz. arhiv NRBiH, akv. br. 90).
21 Dva zapisnika MedZlisi-idare konjickJJg i neretvanskog iz 1S75
kojirna se ustanovljuje da uzivalac timara u Podhumu u iznosu od 2.096 akci
1\.hmed siri Mehmedov na zivotu (Drz. arhiv NRBiH, akv. br. 85).
HASAGIOI
Ova porodica se prozvala tako svom p1adjedu Hasanu koji zivio do iza
1835 g.
104
Hasan se zvao s r g v i ocu Jasaru. Kako se pre-
zivao Jasar, nije poznato.
U posjedu ove porodice na5ao se berat datiran 1 jula 1622 g. kojim se Dza-
feru dodjeluje 2.735 akci tirnara sela Kanine u nahiji Neretvi,'
05
i ferman od g.
1623 kojim se popisivacu Aliji zapovijeda da na njeg upise njegov vlastiti cif!uk
koji se nalazio u seluCrni Vrh u nahiji.
106
Jedan cif!uk koji se nalazio u o.Vom
selu drZali su Hasagici od pamtivijeka do najnovijeg doba. Ovi posjedi doka.:.:
zuju da spomenuti Dzafer prvi imenu poznati predak iste porodiee.
''' .Drz. arhiv NRBiH, akv. br. 301.
se da ovaj Hasanaga vrlo i duhovit covjek. se
ova zgoda:
Vezir u Travniku .ddao divan na kojem i ovaj Hasaga. neznatan .. spa-
hija, 9n, sjedio podno dvorane u kojoj se vijecalo. Raspravlialo se nekim plta-
Nas Hasaga uzeo zivog ucesca u debati, d!>k su oni. sto su sjedili u prQI!elju
Vezir o.dusevljen njegovim umjesnim primjedbama i mudP.in sugestijama, pozva prvake da
se razmaknu i da naprave mjesta Hasagl, s primjedbom, da pametnom nije mjesto za \lratima,
sto ovima bilo vrlo neugodno.
,.. U posjedu pisca. . . .
''' Isto. Turskl tekst prueZi. (isto; III, str. 272) jos zabiliezio
koji poslat iz Carigrada u Bosanski ejalet 1623 .godine sravni berate
spahija Bosanskog, i Zvornickog sandZaka, gost Dzaferbega u Crni Vrh
u nahiji Neretvi. Bez sumnje se ovdje radi spomenutom Dzaferu.

Ispod tugre spomenu110g berata dragom rukom napisan<r:
< 1. )'1.1 .:... ..:..1.;: < t .) r'.:... u<t,;..; > .sJJ.;:-' ._,__, .f--'1
(Poslije njegove smrti dat njegovu sinu Ahmedu 1626 g. Berat. (prispio) 1631
god.). Medutim, ovaj potonji berat nije pronaden, niti se iz isprava vidi da su Dza-
ferovi potomci kad drzali spomenuti timar. Oni su ddali cliio timara Plavuz
.nahiji Neretvi u iznosu od 3.000 akci sve do ukinuca i likvidacije timarsko-spa-
hiske ustanove. Kako d<>Slo do ove promjene u ispravama se izricito niSta. ne
kaze. Medutim, ako pomnije razmotrimo ispravu (tahvil mektub)
107
koja prva govori
10 timaru sela Plavuz i njen sadrZaj povezemo sa dogadajima koji su prethodili,
pronacemo razloge na temelju kojih mozemo sa dosta sigurnosti stvoriti zakljueak
da se radi falsifikatu i tudeg timara. Ti razlozi jesu:
1) nedostacj. isprave: donekle slab sastav i jezicne pogreske, tvrdnja da Ahme-
&va porodica ddi isti timar od osvojenja sakrivanje ocevog imena tobo-
znjeg uzurpatora, naziv valijine rezidencije, ne zna se kojem kadiji
upucen ;_ neretvanskom prusackom.
2) Prema popisu bosanskih spahija iz 1711 godine
108
drzalac timara sela Pla-
vuz, Ahmed, prisutan na rijeci Prutu iste godine. Ako to onaj Ahmed sin
J:)z;U:erov 1626 dodijeljen timar sela Kanine, kada mu moralo naj
manje 12 godina, znapno da mu prilikom smotre rijeci Prutu preko
ioo godina, preko 115 kada umro sto te5ko vjerovati. .
Ovakav zakljucak sticanju spomenutog timara (da se radi falsifikatu)
potkrepljuje i tradicija koja kaze da su HasagiCi osvojili timar neke izumrle spa-
hiske porodice s kojom su bili u srodstvu. Bez. sumnje Ahmed u zgodnoj prilici
napustio timar sela Kanine, umjesto njega prihvatio timar sela Plavuz, jer ovaj
unosniji.
timaru sela Kanine nije pronadena kopija defteri-mufassala, dok
timaru sela Plavuz p11onadena.
109
Prema ovoj kopiji timar sela Plavuz sastojao se
sela Plavuz i od sela Ravno Osoje i Prisoje, Kupre5ke nahije, Prusackog kadiluka.
. Selo 1 v u z ima 9 ba5tina i 1 mezru. Dde ih muslimani. Daju spahiji:
benak, mudzerred, 4 kejla p5enice, 40 kejla mjesavine i 30 kejla ovsa,
asijab,. u5ur Qd bostana, lana, sijena, pcelinjaka, voea, luka i crvenog,
polovinu mladarinu, tapu-pris110jbu i salariju, sve u ukupnom .
i z n s u od 1.800 akci.
Selo. R v n s ima .2 Cifluka; Drze . ih ml.tslimani. Daju spahiji:
resmi-cift, 5 kejla psenice, 11 kejla mje5avine, 10 kejla ovsa, resmi-asijab, u5ur od
kupusa, pOlovinu badu-have, mladarinu, poljaCinu i tapu-pristojbu, sto iznosi
u l.t u n 700 akci. .
Ovom selu pripada i mezrea . L ud v n k!oju obraduju stanovnici sela Vu-
kovsko i Ravno. Obavezni su davati spahiji usur i sai.ariju koji se cijene 400 akci.
. Sela .. R v n r s ima 20 i 1 od toga 15 bastina i zemin
drZe muslimani, 5 bastina nemuslimani. Daju spahiji:. hajmane, badu-havu, mla-
poljacinu i tapu-pristojbu u ukupnoj vrijednosti od akci .
.
197
u posjedu pisca.
ioa Skaric, istO, str. 70.
,., U pisca.
Isprave spahiskih porodica iz nahije Neretva
Cjelokupan prj.hod timara sela Piavuz dakle 6.200 akci kako se to
vidi iz taksativno nabrojanih prihoda u izvodu iz opsirnog carskog deftera (isprava
Hasagica br. 5). Medutim od ovih prihoda Hasagici' su uzivali samci dio u iznosu
od 3000 akci sto se viai iz svih ostaHh dokumenata ove po11odice. Ostali dio ovoga
timara tj. prihode filuriskih zema1ja u selima Ravno i Vukovsko nabrojene u dru-
goj polovici spomenutog izVoda neki zai'm cije i'me nije 5pomeriuto. Ovaj
isti zai'm uzurpirati i mezree Ludven koja se nalazila na pod-
rucju sela Ravno i Vukovsko odnosno nagovoriti raju da uskrati pla-
canje i salarije sa ove mezree, zboJ cega do8lo do izmedu Ahmeda,
driaoca Hasagica dijela ovoga timaar i sp:>menute raje. Spor .se zavrsio u korist
Ahmeda (isprava Hasagica br. 4).
Spomenuti Ahmed, koji - kako vec reeeno- prvi d!osao posjed ovoga
ti'mara, umro oko g. 1827. Tim povodom teskerom Osman-pase iste godine nje-
gov timar prenesen na njegova sina Omera.
110
Medutim iz kasnijih isprava ove po-
rodice vidi se da Omer iinao brata Mehmeda koji s nji'm napola driao isti
timar, iako se nigdje ne kako do tog doSlo.
111
Teskerom od 12 avgusta 1738, koju izdao Hekim-oglu Ali-pa5a na polju
Tomina, konstatuje se da su ova dvojica brace nestali kod odbrane Ozije 1736 g.
zbog cega se njihovi timari u selu preni>se na sinove Husejina i Ja5ara.
112
Medutim, Mehmed se ziv povratio kuci (nije poznato kada). Zivio j1os 30 godina,
umro oko godine 1768. Ti'm povodom dio timara koji on prenesen
na sinove mu Huseina i Mahmuda teskerom Silahdar Mehmed-pase od 30 novem-
bra 17.68


Prema hudzetu suda od 25 novembra 1774 .umro spomenuti
Husein na carskoj- vojni u R;;_scuku. Iza sebe ostavio Ahmeda naseljenog
u selu Rakovici, tuzlanskogkadiluka, te Mustafu i Mehmeda, naseljene u
Seonici.
Ahmed prodao svome stricu, spomenutom Mahmudu, % od dijela
mulk i mirije nekretnina koje su se nalazile u selima Seonici, Obrinovcu, Visnje-
vicama, Podhumu, Gostovicima, Trebednicu (CeriCi); Crnom Vrhu i Trusini sve za
200 gr
0
sa i saku i ujedno Seodrekao svog dijela timara u selu Plavuz.
114
Godine 1809 i dijelovi.timara spo!P-enute Ahmedove
brace (Mustafe i Mehmeda) teskeroi!J. Hilmi;-pase .Povodom
Tako Mahmudov'dio ti sponienutom timaru otada !ziiosiO 1500 -akci. DrU.gu polo-
vinu istog timara tada su drzali Hasan brilt mu dmer.
Mahmud umro 1813 godine. Tim pov:odom njegovdio spomenutog timara
prenesen na .sina mu :rv):ehmeda Gazi Ali:..pa5e (datirano iste godi-
Ovaj Mehme_d d&ivio ukinuce i timarske ilsta:rfove.
Isto.
111
Isto.
Isto.
113
Isto.
"' G. sidzil. br. str: 72, '75 i 151;
,.. U posjedu pisca;
Isto.


Kako vec istaknuto, Hasaga zivio do iza 1835 g. Nije poznato kada
umro niti na koga prenesen njegov dio timara. isto nije ni za nje-
gova Omera. U nekoliko tapunama koje su izdate u prvoj polovini XIX
spominje se spahija kao dr2:a1ac dijela timara u selu Plavuz. U jednom
akt_u istog doba spominje se i neki Ibrahim kao clan porodice Hasa-
gica. Vjerovatno da su tm ova dvojica
Interesantno napomenuti da su neki Clanovi porodice Hasagi,ca pri kraju
.timarsk()-spahiske ustanove izdavali svoje dijeloye timara u zakup. ucinio
spomenuti Mahmud .za god. 1810, 1811 i 1812, Hasaga za godinu 1813 i 1814.
111
Na kraju isticem kao vazno da ova porodica iako s malim timarskim pri-
llodima nastojala da u svakom pogledu dolicno reprezentuje svoj staleZ. Izmedu
ostalog qna do u najnovije drzala otvoren konak u kome su,putnici mogli
!;l!J.Ci besplatno prenociSte i hranu za sebe i za konja - tri dana. Da mogla pod-
rnirivati tro8kove i oc.uvati se da ne pa:dne u oha se trudila da sakupi
viSe. zemljiSnog posjeda i da ga poeifluci. Tako ju agrarna reforma 1919 go-
dine zatekla sa visim agrarnim posjedom i:J.egoli sto su ga imale susjedne feudalne
porodice.
Djelomli!no rodoslovlje porodice llasagi6a.
Omer
Jalar
_Hasan (Hasaga) Omer
(1622-1835)
1
DZ!ifer
. 1
Ahmed
Ahmed
1
Mehmed
-------,.......
Husejin Mahmud
1
Mustafa Mehmed
1 .
Abdulah
Berat sultana I
konac 1033 14 septembra 1624)
Ovim timar oi 2.375 koji se
odnosi selo nahiji Neret-vi.
Or!glnal kod p!sca
r.J Jl!.l;. .Sij .sl;k
}5; ':-'}5' JI!L.;. t;.;J t:}; .Q"Jjj.JI
':-'f.Y...J ..Y.S:::: . r)(...,\
.>d .r- t_Jt; "--'..} ...:.:\! ...
Potvrde tim zakupima u pisca.
Jsprave spablskih po.rodlca iZ -nahlje Neretva
241
fi .j4y.:i cl;_,! ).J!f 1...::-;
..S.k>-1 J.:i ;J:_I Jl)!
.jl,.} .;..:/JI c::_l;-;.1 &-.fJ.:i F o..d..-.1;\ ...,411
.j..d-'! ._s_,-.1 ._;:..::.... ;-" C..-'_r.. ).J!f .Ji!_,l
4..L,.... ":"'_,:1-'1 J:;..S::::.. _;_;;_,1
.0:::.;) .j..G;)\....
r ... t;l:; ..:.;[; ;_,:1_,\
...;_:\1; o:::t_;. ":""}JI r-'=''
eL. .k>-l ..S;)j-t <..ff Jbl_;. .fl."
.:;..,..)1."
Ispod tugre avoga prije gomjeg teksta napisano drugom rukom
slijedeee:
[ \ .) t \ 1...:... ..::...1)! [1 .) 'r'\ ...:... if _,\ ..SJ(:; .j..t::i
Zapovijed casnog, visokog, uzviSenog sultanskog nisana i svijetle tugre
vladara svijeta koju prati bozija pomoe, kako slijedi:
Kada bosanski beglerbeg 'ranJje izvijestio da nosilac carskiog znaka
Dzafer hrabar, podijeljen mu 3.000 akci.
Dzafer pristupio sretnoj Porti. i zamolio da mu se da tunar u iznosu od
2735 akci sela u nahiji Neretvi koga se odrekao Omer, poloziv5i berat.
Ako spomenuti timar stvarno na Omeru i ako ga se od dobrovoljno odre-
kao te akio ne bude vec dat drugome, izdajte mu slijedila easna zapo-
vijed sredinom 1031 godine. Uslijed ovog dodijeljen Dzaferu opisani
timar koga se odrekaa Omer, i. od moje sretne Porte dao sam mu ovo sto slijedi:
Selo R;anina, u iznosu od casnom zapovijedi (daje mu
se) 2.735, u smislu podmirenja iznosa o.d 3.00Q akci.
Od danas neka u njegovoj ruci i neka ga koristi stim da prema carskom
defteru bez propusta vrSi i . zahvalne trudbe pobjedonosne
vo.jske. U tom pogledu neka ga niko i ne TakJo. da znate i da
povjerujete carskom znaku.
U zasticenoin Carigradu.
(Ispod tugre napisano drugom rukoin:) Iza njegove smrti njegov timar dat
sinu mu Ahmedu, 5 ramazana 1035 g. Berat 1041 g.
Prllozl za orijentalnu filologiju
16
242

2
Ferman sultana Murata IV
.konac zulhidze 1033 (zulh. 14 septembra 1624)
Upucen A!iji popisivaeu Bosanskog, i Zvornickog sandzaka da upise
znak njegov vlastiti koji se nalazi Crni Vrh.
Ferman u posjedu plsca
)_,;.i.. u)ji ;:r J:}JJk' ..
.:,\..}

r:;;})

JJ"'>i.. '-:'.J\S' .:,L.,.))tl
ci:J;.;:J .r..? JY.f ?l::.i"; IJL.- d:_J.I_,I
Uj.)J.J:! _,.-1 .!.lt;:J oJjJI
oJ_,f= d.:.:i <.f.J-IIJI J"'l. :JJ_F=.i.. o..I!.)J\J
cl..')(i .)\...::.,\ cl..o;:J cl..o.fJ:; .l;;
.... .:,;m oL:... *' f-'J' '.r..r
Uzoru proslavljenih prvaka i . aj,ana Aliji kome zapovijedeno . da licno
izvrsi popis i raspodjelu Bosanskog, i sand:Zaka - neka mu
se povisi slava!
, Kada prispije visoki zna\.t, neka se zna slijedece:
Kako posjednik fermana, kome se treba pokoravati, timarnik Dzafer
i zamolio moj cestiti ti . svrhu da mu se prilikom popisivanja njegova
cifluka, koji on starine poojeiluje u selu Crni Vrh nahiji Neretvi u
sandzaku, dodijeli poinenuti cifluk. sa odgovarajucim uknjiZenjem, kao znak una-
predenja, se inace nekom drugom dao; sam zapovijedio:
'. .. prispije sa mojom casnom zapovijedi, izvr5ite u defteru upis
nutog cifluka na njega prema njegovoj onako kako to vec bude Gdgo-
varalo! Izdajte mu svoju teskei:u! Tako da Oslonite se na casni
: Pisano krajem mjeseca zulhidze 1033 {zulh. 14-IX"1624).
U zasticenom gradu Budirnu.
3
Prenosno pismo bosanskog valije Mehmed Numan-pase
17 dZumada I-1126 (31-V-1714)
. Ovim pismo171- preu-osi se timar sela od 3.000 akci na Ahmeda
sa nekog drugog Ahmeda koji ga
U posjedu , pisca
tsprave spahiskih iz nahije Neretva

.i:>:l.JI J..r":.. <..!'"":15-'
Jk ;:,L.j -t:.:.. .:,r.S .r.) .:,...,.t;.
'-:-'.fl"-:.....;. ...t...:>-111s;.Js' i. .:.f;J.;j' 1$"'..,,.1; <f.J..II.JI ;_,..t. .J:.I
. 15[;.. lo;" ..s:IT ...t...:>-IIID;_,S".i. 41Rl[;
.J.f= .. ;..IS JS" o...t...:>-1 .:,.)ji
..s.J.:S' t.r....r> JY.f
L4.:1 cll.,:.J ... "".)!
)<.:..) .r.) .:,_,;[; .j)t;.. c."_r:.. ... Jy,j-t
..... .. ..s:IT '-:-'}} .:.fl.. <f"JJ"I
\A:I o...t...:>-1 r.i) .. J.JI ":""""!,., ..S.)4 ;1 .. .):_r..:. ...:....
.f '-:-'.J:S::::... _,;.1 '-:-'.fi.JI
;h .:J'ly-... '-:-''-':
1
.....:;.:;t ..... t;_;l:i >..r.Y.


J>i' .r.)
>y,JI t:::;l:i ...:.... (,:,_,...
gospodine, utoe!Ste 8eriata!
Ahmed, koji timara od 3.000 akci u selu Plavuz, u nahiji Neretvi,
u sandZaku nema nikakvih propusta u vr8enju carske slllZbe, stanje mu
takvo da ne daje povoda za uplitanje. I pored toga prosle godine pomeriuti
Ahmed iduci na gradnju tvrdave Hotin (?), sto mu naredeno visokom Z/ll)Ovi-
jescu, razbolio se u Isacki (Rumunija) i tamo dozvolom bosanskog va-
Iije. Na povratku blo uvijek bolestan. Medutim, njegov alajbeg iz zlobe i
velike poblepe dao predlog za drugog Ahmeda i mu berat i time
spomenutom nanio veliku nepravdu. Pretstavkon:i i svjedoeansivom svih zaima i
timarnika pomenutog sandZaka utvrdeno da timar neosporno pr.avo
Ahmedova odzaka od osvojenja. Ptosto zamolio milost da m'U se da pome-
tluti timar i ostavi na njemu, .to mu pod uslovom da stanuje u svom sandZaku
gdje se nalazi timar i da ide u rat pod zastavoin alajbega dodijelj_en racu-
118
U orig .
IstO ..
16*
244
najuci od 17 dZumada I-1126 (31-V-1714), i ostavljen na njegovom prvom posjed-
niku recenom Ahmedu sa tahvila (prenosa) pomenutog drugog Ahmeda koji ga
na izneseni nacin protuzakonito i nasilno prisvojio i mu ovo prenosno
pismo. Kada stigne, ucini da pomenuti dode posjed tog11 timara, pocevsi od rece-
nog datuma i da bez zaostatka pokupi sve prihode koji su prispjeli u doba njegova
tahvila. Ne dozvoli mije8anje serijatu i zakonu!
Napisano spomenutog datuma u sjedistu kadiluka, Travniku.
4
Ferman sultana Ahmeda
konac dZumada II-1129 (dz. 13-V-1717).
Upucen prusackom kadiji da interveniSe stvari Ahmedove protiv
stanovnika sela Vukovsko zbog uskrate dace.
Original u posjedu pisca
t;.;J r:::;.9j ..u,a; Jl,a,..;i ._:,..;.,.,. ;;l,;.Af\
\SJ-)JI ...t...:>-1 ._:,.>:.!_....,. ..)\..} .tf::=.':/_,1 j_,l...
J_r>::.. ..:..lj. J:..r:."-J <t:.} u-:})"
l;t; ..:,..Glil,;". 15'.[.;:.; Jl,..,...,;T !SJI..:; JJ..tiJI
........ .:.t}o!;_;':IL... }J:.I J_r:oi <..S:'."Jy,j< ........... Jl.ol J..rai 9
4._.,Jf <tl.;!J\ ._:,'}_,\
.:>f. o..IS'.J.l:.l &<t:.} ...;....;
ISJ_}; (""') (otel:enoj
iJ
f='- )..!0. "';-'JJ:_I t__l} ;;_ .J.15:::dl ..

J..u; .:.L..,ij: F
c::.!f-1 olf= 9
"';-'_,JJI. jl:..,. !S}J_,;.-, .... ,:roJ' "7'-'.J:.I .
ISJ_,u .. ..:,1:1_,\ t_!_;:
o..J.d\;1;. o..Gij.
Isprave iz nahije Neretya "245
4.;.} 4' <$"'"')
t: "-----;!\ ..S}S"" ot.:..t; t.'.J; JJI
.:r--'<1.:>\IL. ..S }5"" O)J.JI
ot.:..U .i;.\ ......."., >_F=j .. Jl9\;.
._::....)\., .:r<Ll:! .. .... J.JI ...
..Siy...o

it.. __, t:? ...:.... f-:J' ..s:>4- ;-,__,, 'x.r
(SadrZaj Spahija Ahmed na osnovu carskog berata u2:iva timar
od 3.000 akci u selu Plavuz, nahiji Neretvi, kojem timaru pripadaju neki dije-
lovi sela Ravno i Vukovsko, nahije Kupres, u kadiluku Prusac. I mezrea Ludven
(?) pripada timaru spomenutog spahije. U2:ivaju i obraduju stanovnici sela Vu-
kovsko. Prema zvanicnom izvodu iz opsirnog carskog deftera obradivaci su
vezni da placaju spahijf usur i salariju sa iste mezree.
Medutim, kada spahija Ahmed zatrai:io te dace, su se sa zaimom
njihovih sela, koji potstrekac na zlo, i rekli su: Ona (mezrea) spada u nase
ba5tinske zemlje, na podrucju naseg sela, za koje smo davali porez filu-
riju. Usur ne damo, placamo filuriju svome zaimu. I njihov zaim takode
rekao: ;Pripada zemljama moga sela za koje sam primao porez filuriju.
Izgovarajuci se tako, odbili su da plate spomenute dace. Zbog ovog spahija Ahmed
podnio arzuhal carskoj ordiji u kom tra2:io carsku presudu u tom sporu.
Tim povodom izdat SpJomenuti kojim se zapovijeda kadiji
da na licu mjesta provede izvide, prouci isprave stranaka i razmotri gra-
nice sporne meztee i filuriske zemlje navedenog zaima, te ako nade da su im gra-
nice odredene i i da se u granicama mezree Ludven od starina placao
i salarija, kako to inace zabiljE!Zeruo u spomenutom beratu i izvodu, onda
da izazivace spora i sprijeci da se dalje spore i zavlace plal!anje i prisili ih
da podmire zaostale
krajem dfumada II-1129 poeinje 13-V-1717).
U logoru na Jedrenskom polju.
5
Izvod iz opsirnog carskog deftera
konac II-1129 pioc. 13-V-1717).
Odnosi se timar koji cjelosti iznosi 6.200 akci. Od toga
timara Hasagici dio od 3.000 akCi..
U posjedu "p1sca
246 DerviS BufJW:ovic
Jy...i"
),) .;..u_, ;.) ..l.>-..A ;.)
.Jiy. ;.) t:"'J.I ;.) .t::.-'.)1;
;_,k ).) ..;L;.;_,k ).) ._;l;..;_,k ),)
......<1"

,)_,;. ).) .. Jly.
i
J:S" ....

($'"'
(,).r.--) i
O)J!..i" ;.) 4;_;..
1 .... ..!:S"
i
,) r.' -' -' ('"')

\1.
F -' jl:; ;,...... -' o;!,S'" ol;s"-' ..JI::f= -' ..)!:... fs. \; 1 .... 1
11. _, <f-'f (prazno)
o..ci .... ...;_,\; ;Xf=..,l ;.) fol -':<' ;..cf=....l
j.r,__,s' t: ;.)}.r.. .:"'J_,I
).) ..u_, ,)t...; ($'"' _,
...;)\:;_,! t: 1 j.r,__,$' .... rl: -.;_,\;
lo.J
v
1 1 J:s' t. _,1;-....

._;..r"1. .i;;..tf= .u..._,;_, _, _,;jl;
tl:; };.r..-' ;'JL _, .,r.s. .....";1...-L:
cr 4{\ cr;. ""lf ./:'
'
1
ry\11.;" cr;.. ry5" 1, ;-;::,. 1.1 1(r cr;. .. rf-:' 11'
f1f' 4Jl cr;.. .f1'1cS" ltrf'- _1 ;-;::;1> 1"' 4Jl cr_;. . ....-('_ ry 111.;"
1"' -:' ifr 1 ;-;--:;;\' .... -';(' -:' cr ;.. .. rrf' 1 ;-;---:'71' ;..
;-;::,._ cr ;.. '1f 'fr _'1-" ;-;::,. .... ,:r,.,;J cr ;.. .1r -:' ifr -:']<:' 41l cr;.
;._,;;5'1 I'F ... l'r:rS" r <jcS" \t:.:r ""'=" 1 1-:='1
\fl"' i<:" ... .:;r cr ;.. 1
. ;-;--:;,. cr ;.
1
r-n 111.;" 4fl cr ;.. r <<:' ,,r-n cr ('..., :-.:r f .
1
;-;:::1>
!''1(' CfJ.( ;._,;s->
0
\( !:"::';(' \OJ!"r' t"""""';Q l'r:rS" r <jcS" \f\'r '"':1> \
.,.r 'r 1<;:;1' ; f1' cr ;. """"!f -:' ry cr ;. c"fi;:> cr ;.. ' rlc1-;>
---l.P -:' ry 111.;" ;';"':;\' l'"':i<:' <:;( ;.. 1"' -:' ...-(' ;-;::,. '?1? <:;( ;. r ;(' ....-';(' "'lfl cr ;..
ry 111.;" ;;:) 4 1!"' 1..:-<r ..r,c r1c'1<:' <t:> f !"<::<:' f' """lfl cr ;.. """"!f
""....,. cr ;. -:' '(r-:=-:J<:' 4fl cr ;. .C.f -:' ""....,. ;-;:::1> cr ;. .:,r-'
1"' 4fl <:;(;. ;::]<:' ....-(' <:;( '<-r :y';-r-:' ,......,. 4Jl <:;(;. ,......,. -:' ....-('
cr;. 1';(1<:' "'lfl cr;..
1
;-;-::1> cr;. ;r 'fr ;-;-::-; cr;.
;-;::;\' 'fr cr.r .f _yr," 'frf' 1 ""lf"' ..r!;., 1-;:::1>
..r!;.,c<;' ""lf"' l'f.'

cr-r <rro fr I'P'S"

l'fA ''r ""!'-f' "!l'l1' ....-;ro 1o;::'71''i? !"'!""' '1f
{7-, cr;{ .. )(...-:"' !'vf' 1"'111-:r<:' .f yr1S" 'fr
-;-rr::- rc:.51r r1? l'fr:ro

!"(:' l'fr'f' "'..rr lcfA .-!'"ro

\"":l-::2 1rcr 1--i<:' 'f';.;:. ;:r<:' fCS"
cfi" "'J cr;{ c;fA '")(...-:"' 1':} .-9:' ..Ccr cr;{o
{';., ..--ff"' .--:'Jcfo

LN:
.-!'"roe<:' 1..-f"' ''* 'rc<lr' o;;.:i;:> ':lclr ==fr<:' cfi" "lJ
=:5:]<:' '?;r
0
-; r1>f

ZJ-
248
Derv>i
..:,L:L r')6!J r.r .......
(Ova bastina prekriZena, zatim dodato kako slijedi:)
'";-'_,:}JI .i'ul JJ::.;I o.G:s
1 \ o)jJI ("'!....; '7'_,1...1 '";-'_,:JJI
....
'\

1
'\ > " 120
1 \'\' ..
r ... s
._At\
Nahija Neretva u sandzaku,
selo 1 v u z na pomenutom podrucju:
Ba5tina Radovina u posjedu Mehmeda sina Hasanova, sada. u posjedu sina
mu Lutfije; bastina Radovic u posjedu Kurda sina Jusufova; ba5tina Radovina u
posjedu Ibrahima sina Hasanova; bastina Kila5in (?) u posjedu Gazije Baraka,
sada u posjedu Gazanfera Gazije; ba5tina Huseina u posjedu Mustafe,
sada. u posjedu Ferhada sina baStina Mustafe u posjedu Alije sina
Tur-Alije; ba5tina Ivka u posjedu Dzafera sina Barakova; bastina Uvejsa sina
Hasanova, u njegovu posjedu.
Ali Memija, ledican, spomenuti Sir Kurd, spomenuti Pri-Ali Mah-
mut Alija, ledican, spomenuti Uvejs, Jusuf Gazija.
Mezrea Hassai kadim u posjedu stanovnika sela; bastina
Kurda sina Jusufova.
Prihodi
R-esmi-cift, benak i niudZerred 310; 4 kejla psenice 100; 40 kejla mjesavine
800; 30 'kejla zobl 300; pristojba na jedan mlin 30; od bostana, lana, sijena,
pcelinjaka, voea, luka, crvenog luka i kupusa; polovina badu-have,
rina, poljacina, tapu-pristojba na zemin salarija 110; u k u n 1.800 akCi.
121
Cifluk Skendera sina sada u posjedu Balije siria Skenderova.
su zemlje na mjestu zvanom Ravno Osoje, koje se nalaze u njih10vom posjedu
zajedno sa pa5njakom, ljetnim ispa8iStem i kosanicom. Pripada Kupresu; jedan
cift.
"' Ispod riijeei ...;!.;. jedva citljiv L , kratica za Slicno kod nabrajanja
drZalaca (u pocetku dokumenta) f kratica za (vidi L. Tekete, Die Siyakat-Schrift, I,
Budapest 1955, str. 46 i 47}:
'". Ukupna suma iznosi zapravo 1650 akci, ali treba napomenuti da u dokumentu
nije oznacen kog svi!1
D. Duturovic, Isprave spahiskih po!!'odica iz nahije Neretve
Isprave spahiskih iz nahije Neretva
249
Cifluk Mustafe sina i Memije sina Ferhadova sa tahvila Husreva
sina Ivani5eva, sada u posjedu sina Ferhadova. su zemlje na tnjestu
zvanom Prisoje, koje se nalaze u njegovu posjedu zajedno sa livadom. One spa-
daju Kupresu, zajedno sa tri travnjaka; jedan cift.

Resmi-cift 44; 5 kejla psenice, 125; 11 kejla mjesavine, 220; 10 kejla
150; 1 mlin, 12; usur od kupusa, 12; polovina badu-have, mladarina, poljacina i
tapu-pristojba na zemin, 37; u k u n 700 akci.
122
Mezreu L u d v n (?), obraduju stanovnici sela Ravno i Vukovsko. Pri-
pada Kupresu. Dciaoci iz spomenutog sela daju gospodaru zemlje usur i salariju.
Ovo prema stanom defteru.
Prihodt
Prihodi od zemlje, desetina od lana i ostalog, 400. Selo R v n r i s
opcine pripada Kupresu.
Prvaci vilajeta i stanovnici kraja ne samo da su prilikom popisa izvijestili.
da javni put koji vodi od sela (Ravno Prisoje) na Livno i luke
Split, Rog<>Znioa, Sibenik i Zadar do granice Suice veoma teZak, kamenit, opasan
i da putnici u cici zimi podnositi veliku muku pri prolazu, dok ne
budu na javnom putu stavljeni direci i dok ne bude znakova, za k!ojdma se ukazuje
velika: potreba, nego utvrdeno da viSe puta, kad vjetar, ginu ljudi. Kako se
hriscanin Grguraj (?) sin lvankov, stanovnik sela Ravno, obavezao da od istog
sela do granice sela Suice udariti stupove i staviti znakove, za tu njegovu sluzbu,
zabiljeZeno u defteru da njegova bastina kad plati resmi filurije,
oslobodena od daca.
Bastina lvanka Malovica, sada u posjedu njegova sina Grguraja 100, opro-
stena od uoblcajenih daca; ba5tina Radovic, u posjedu lvana, sada u posjedu
BlaZa Milovica 100; ba5tina Hamze posjedu Balije sina Bilurova; ba5tina Jusufa,
u posjedu Pir-Alije Cute, sada u posjedu Cutana Jusufa; bastina Hasana u po-
sjedu Nezira sina Ahmedova, sada u posjedu Ahmeda sina Hasanova;
Mehmeda, u posjedil 'Jahja-a sina sada u posjedu Dzafera sina Mura-
tova; ba5tina Radic, u posjedu Skendera; cift Mustafe Abdulaha sa preastalim
dijelom koji uzeo Radovan sin Lukin od. Ahmeda i Murata, sada u posjedu
spahije Mustafe sina baStina Stepan, u posjedu Alije sina HasanJOva;
ba5tina Mekic (?), u posjedu Velije sina Husejnova, sada u posjedu Hurem-Velije;
bastina Pavle, u posjedu Mustafe sina Abdulahova, sada u posjedu Emina; bastina
Dolic, u posjedu Vuksana Radica, sada u posjedu Radova:na sina Kosanova. Kako
u starom defteru ubiljezen: Jahja bez bllie oznake, ispravljeno 8 dzuinada
1-!030 (31-III-1621).
Bastina lvanko u posjedu Uvejsa Abdulaha, sada u Velije sina
Uvejsova, u selu Zirloticima, 100; ba5tina sina Hidrova, u njegovu posjedu.
Kako u starom defteru ubiljezeno Jahja, izvr5ena ispravka 8 dZumada
1-1030 (31-III-1621) pismom tevkii. (Izgleda ponavljanje gornje biljeske).

'" Zblr zapravo -iznosi 600, izgleda nesto

DerviS Bu!Jurovic
Ba8tina Luka u posjedu Mate sina Miletina; bastina Memije i
Ibrahima, u posjedu Balije sina Bilurhanova, sada u posjedu Alije sina Bilurova,
100; bastina Hasana sina Jusufova, u njegova sina AlidZana, 100; bastina
Radic-Diric, u Tomasa, sada u posjedu Mircete - to zemlja koju
uzeo Keramadi, 10Q; ba8tina Alije sina Jusufovil, sada u posjedu Hasan Abdulaha,
100; ba8tina Jusufa Abdulahova u posjedu Abdi Jusufa, 100; ba8tina Pirije sina
Bilurova, u njegovu posjedu; zemin Velije sina Alijina u selu Ravno Prisoje, sada
u posjedu f>erasima, oslobodena od poreza; bastina Ant:Jl (?) u posjedu Jusufa sina
Abdulahova; sada u posjedu Hurema i Behrama, sada u posjedu Sulejmana i spa-
hije Iljasa. (Ova bastina prekrizena, zatim dotato:) U starom defteru za-
biljezen Antol, u posjedu Jusufa sina Abdulahova. U IJ!Ovom defteru pogre5no
dodato ime Pirije. lspravljeno prema starom, 8 dzumada I-1030 (31-III- 1621).
Prihodi
Hajmane, badu-hava, mladarina, poljacina i tapu-pristojba 60; i kuca 1.200;
9 kuca 100; 1 kuca 240; ukupno 3.300.
122
Ovo izvod iz novog opsirnog carskog deftera koji sacinjen pocetkom
casnog mjeseca sabana godine 1121 (sab.
(U pecatu:) Muhamed
***
Na ostalih 13 ove porodice ukazujem kratkim regestima pore-
danim vremenski:
6) Teskera bos. valije Osman-pase od 29 rebla 1-1140 (14-XI-1727)
kojim se prenosi timar sela Plavuz od 3. 000 akci na Omera povodom smrti nje-
gova Ahmeda (U posjedu pisca).
7) Teskera bos. valije Hekim-oglu Ali-pa5e od 24 rebla (11-VIIl
1738) se prenosi timar sela Plavuz u iznosu od 3.000 akci .na asara i Hu-
sejna prilikom nestanka njihovih oceva Mehmeda i Omera u boju kiOd Ozije (U
posjedu pisca).
8) Teskera bos valije Danedzi Silahdar Mahmud-pase od 19 redzeba 1182
(29-XI-1768) kojom se prenosi dio timara u selu Plavuz u iznosu od 1.500 akci na
Husejna prilikom smrti njegova Mehmeda (U posjedu pisca).
9) Hudz.et sarajevskog kadije od 16 muharema 1198 (11-XII-1783) kojim se
konstatuje da Ahmed, sin spahije Husejna iz Se0nice (Neretva), od
Iiedavna u. selu Rakovici, tuzlanskog kadiluka, darovao svome stricu spahiji Mah-
m.udu % mulk i mirije nekretnina u Seonici i selima Obrenovcu, ViSnjevici, Pod-
humu, Gostovicu, Trebednicu, Crnom Vrhu i Trusini. Ostale % istih nekretnina
prodao mu Ahmed za 300 gro5a i saku fuiusa te se u njegovu korist odrekao
svog dijela timara sela Plavuza koje iznosilo 250 akci (G. sindzil
16, str. 151).
10) Ferman sultana Hamdia I od polovine ,dZumada I-1194 (dZ. I 5-V
1780) upucen sarajevskom mulli da interveniSe u stvari Jasara i Kutijje pro-
tiv stanovnika sela zahtjeva da i njih dvoje snose dio daca koje
9$ta:U stanovnici obavezni da placaju (U posjedu pisca).
Isprave spahiskih iz nahije Neretva 251
11) Teskera bos. valije Ibrahim Hilmi-pa5e od 1 sabana 1223 (22-IX-1808)
kojom se prenose dijelovi timara sela Plavuz na Mahmuta, Hasana i Omera po-
vodom smrti Mustafe, Jasara i Mehmeda su ih do .tada drZali (U posjedu.
pisca).
12) Temesuk Mal;unuta iz 1224 (1809/10) kojim se uvjerava da spa-
hija iz Seonice dao u zakJup Mustafi Pezekosu iz Plavuga svoj dio pr],-
hoda od timara 11ela Plavuz ( odnosno Pla kako se to selo naziva u mnogim
kasnijim dokumentima, tako se i danas zove) i Ravno za 145 u spomenutoj
godini (U posjedu pisca).
,, 13) Temesuk spahije Mahmuta iz 1225 (1810) kojim imenovani uvjerava da
dao u zakup Mustafi Dzogi sinu Osmanovu iz Plavuga dio prihoda od ti-
mara sela Pvalug i Ravno - sve iz.uzev tapije - za svotu od 160 grosa u spo-
menutoj godini (U posjedu pisca).
14) Temesuk istog spahije Mahmuta iz 1226 (1811) kojim tvrdi da dao u
zakup Peze(-kosu Mustafi) sinu Osmanovu iz Plavuga svoj dio prihoda od
sela Plavuga i Ravnog - sve .izuzev tapije - za SVIotu od 160 gro8a u spome-
nutoj godini (U posjedu pisca).
15) Temesuk spahije Hasana iz 1226 (1811) kojim potvrduje da dao u
zakup nekom Mustafi svoj dio prihoda od timara sela Plavuga i Ravnog za iznos
od 90 grosa u spomenutoj godini (U posjedu pisca).
16) Temesuk Hasana iz 1228 (1813) kojim tvrdi da dao u
zakup svoj dio prihoda od timara sela Plavtiga i Ravnog za svotu od 235 gro8a
u spomenutoj godini (U posjedu pisca).
17) Teskera bos. valije Silahdar Gazi Ali-pa5e 10d 21 rebia 1-1229
1814)) kojom se prenosi dio timara sela Plavuga na Mehmeda povodiOm smrti nje-
gova Mahmuta (U posjedu pisca).
18) Tapu-nama zaima Mehmeda Buturovica od 5 redzeba 1250 (7-XI-1834)
kojom se odobrava prenos nekretnina Mejreme (Colic) koje se nalaze u sclu
na Hasanagu sina Ja5arova, jer mu ih ona darovala (U posjedu pisca).
BEKTASEVIOI
Bez sumnje ova porodica se prozvala tako nekom svom pretku, kome
ime Bektas. Da li se radi Bekta5u koji Vlojvoda hercegovackog san-
dZakbega Mehmedbega
128
ili kliskom sandZakbegu. BektaS-paSi
124
nekom tre-
cem Bektas:u, zasad se ne moZe utvrditi, _jer nedostaju izvori koji bi se odposili
na to.
Pouzdano se zna;. da: ova porodica moena i ugledna. Medutim, ne
moze se sa sigurruoscu utvrditi gdje su se nalazi i kolilro su iznosili njeni timari,
jer nisu ocuvani timarsko-spahiski dokumenti ove porodice. Jedan jedini doku-
menat kom se moglo nasluCivati nesto od toga kassam-defter sarajevskog
suda 10d 5 avgusta 1776 g. koji pored dokaza moci i porodice Bekta-
sevica, sadrii i va:Zne podatke kucnom namjestaju, odijevanju i bojnoj opremi
ondasnjih feudalaca i koji kao takav pretstavlja vrlo znacajan dokumenat.
125
"' Basagic, isto, str. 27.
"' Isto, str. 103.
"' G. sidZil, br. 18, str. 65.
Derv:iii Bu1iurovil:
stavci i istog deftera naslucujemo da su se timari po-
rodice nalazili u selima NeVizdiaci, Dobrigo5cu i Bradini u kojima spomenuti
Bektasbeg imao svoje ishodne kuce. '
Bekta8beg i;za sina Mustafab_!!ga.
Godine 1812 .. ajan nahij!'! Neretve neki Mustafaiheg,
126
811822 neki Mula
Mustafa
127
i neki. Ocito se u sva tri slucaja radi jednoj istoj
vjerovatno, da ova osoba istovjetna sa spomenutim Mustafabegom si-
nom
U arhivskim materijalima nailazimo. jedino na . ime Salihbega Bekta8e-
vica.t2D .
Poslije spomenutog Mustafabega ajan p.ablje Neretve
Ahmedbeg Repovac.
130
U njegovo .doba zivjeli su spomenuti Salihbeg Bektasevic
i Osmanbeg Buturovic sin Fazlibegov iz njima se u narOdu govorilo:
Sto rekne ajan u.Rei>ovcima, Salihbeg Bekta8evic u Konjicu i Osmanbeg Butu-
_rovic u Seonici
1
to nece poreei ni vezir u Travniku.. Ovo narodno miSljenje do-
kazuje, da su zadnja dvojica bili uplivni koliko i sam ajan.
1
Kassam-defter
131
18 11-1190 - (4 avgusta 1776)
Ovim zapisnikom ustanovljuju se nasljednici iza umrlog sina
iz Gornjeg Konjica, popisuje -njegova ostavstina i razdjeljuje medu
nasljednicima.
Gazl Husrevbegova sindZil 18, str. 85.
ri..GI -.:;,_,) C:;_l:; ._;t,::... .st_:.,..
....kt; &'JS'_,y.. .. .:r. .:.,t;_,
j"U; <i_..!l_,\ "';;':.i< .S} Jk..<>A ...1:.1
..;).1:.! o).J!f <.S"'o:-!1\.J o)y,j-t oxf.o _;:::..J..GJJ_,\
.x:f .:r.' _,_ ..:....s- .:r. ?l- J:S'_,
.:,l:I.J
1
xr ..:.,;> ... _, ...1:.1:;;>"" >y,.f'
Jl _, ;1 ... _, :t.J .. _;.;;t .:.r >r >,:1-''
,.. Orijent. institut, br.
"' rsto, br. 3984.
"' Isto, br. 3982.
,.. G. br. 2890.
r;ts' _ r-:...G r;ts'
,.,.. '
"" Orijient. institut, br._ 4047 - od god. 1831.
"' Zapisnik popjsu i ostaviitine, ostavinska rasprava.
lsprave spahiskih,;po!l'odica iz nahije Neretva
..






\ .>J.s:
r ...
_,s- r-=-:-

'1'\



' ..







Jl.
e::l; L.J:;
-
'\ ..

\\'1'.
cl.,i:; 1. w.>
. <.s.:Y.

r ...
>\1,;; 4:; .)\}.W.>
. ' . 4:; .)1]

,.
'\ '
'7'}
' ..
r ....




.. L;:!}
..

>1!.,;.; w.>
\'!' r ... r ...

.
d..o
\'1'
253
254
Det"Vii
{'f"" ..)..t...e- ..)..t...e- <4.;1;. ol,..,... t_J ol,..,... ...A,.:.i
;;::,..:. '-:'v Y'l' '-:'v {'f"" '\" ;;::,..:. \.
1;12. (neprol:itano) Jl.i.Y '-:'t;f )=> ol,..,...
..
\\\
&; '1' .iJ}_,; \. f.':,
)f




4;.)



<.)"!)
\. .. ... r ...




Ji_,k ... J<J"iJ 11 ci:_l
Y'l'

'\"\
.....

'I'T
cf-' r)JJli .r.F.'

.. L
d'

..:-,..) x.f ..:-,..)


''
\'l"..)y..; .W:.



\'\' ...

'\'\;".
1
;;::,..:. ..:-,..) .r .
.

ctl.ol..

... \'1'
.. ..:,t;.
... ..

\'\'
\'1'
r ...
'\
"' Nejasno. Moglo se citatl
Isprave spahiskih pGrodica iz nahije Neretva
'
\'\'

YHrl-.
4;
r-. ..
'\VrH
4>..1...;
'-:_Jl.:-1

...sl;:
r ....
.t)_,ll
c;:.lj-1

1 '\' 1'\
\'\' ..
t_JJj-'


4.. ..


r"\'1'\
r ... t.-'Jf
r 4.1;_,\ Jl.:>_r:-
r-. .

1
Jk ...... x..f .:t-1
-s;


'\'
\\\ ..
c;:.lj-1
.. .f. OR-J ...SI_,:
255
Nedavno Bektasbeg sin iz Gornjeg Konjica. Njegovi jedini
nasljednici zena Fatima kci Is11.begova, sin, Mustafabeg i kci ma-
lodobna Mejrema. .
Fatima kao majka, odgojiteljica i Mejreme, ime
njeno i ime svoje, opunomocila sina Aliefendinog da za-
kod ove ostavinske rasprave.
Nakon sto ovo utvrdeno na zahtjev i ucesce
Mustafe i Mustafabega, napravljen popis ostavinske reeenog BektaS-
pega, kao sto slijedi:
Napisano 18 dzumada (4-VIII-1776). (Aktiva:) (1) Kelami kadim> (vri-
j.ednost) 2.400 (akci);
188
(2) Kelami kadim, 1.000; Kelami kadim, :1,.900; (4)
240; (5) kaput-biniS (svecail.a odora) za jahanje, 9.600;. (6) J,"a-
caksire, 2.050; (7) dZube od plave cohe, 720; .(8) crveni curak od kamilje
dlake, 9.840; (9) curak (ogrtac) od (vucije krzno), 10.800; (10) curak od
zelene cohe i kamilje dlake, 5.520; (11) cohana 8urdija, 6.000; (12) anterija od
samske aladZe, 2.520; (13) dolama od zelene a:>he, 1.200; (14) pojas, 780; (15) se-
"' Kod ovog popisa nigdje se ne spominje kojoj vrsti novca se radi. Posto
stvar starijeg datuma, pretpostavio sam da se moglo govoriti akcama.
dZada, 1.920; (16) biniS od. crvene cohe, 1.200; (17) cohani jastuk, 3.000; (18) dva
mala jastuka, 300; (19) jastuk domace izrade, 2 komada 1.440; (20) veliki cilim,
1.920; (21) rabljeni Cilim, 180; (22) polovni kaput, 1.200; (23) sobna prostirka u ha-
ridZiji (gostinski konak), 7.200; (24) naslonjac (stolica) od. plave cohe, 1.200; (25)
saruk, 990; (26) kavuk, 180; (27) jedan cilim, 1.350; (28) cohana (pokrivac za
sedla), 1.740; (29) jedna 1.500; (30) crnih korica, 3.720; (31) ku-
lunk .:J:}.f' Sa Srebrenom ruckom,
134
2.400; (32) noz srebrenih korica, 780; (33)
kesa za en'am 162; (34) hamajlija sa srebrenom kesom, 960; (35) srebreni raht,
8.400; (36) velika (duga) pu8ka 1.320; (37) jos jedna pu5ka, 2.000; (38) velika pu-
ska, 1.680; (39) puska filinta, 900; (40) nabljac za pu8ku, 480; (41) jos jedna velika
pusta, 750; (42) pandul sahat (sat sa klatnom), 6.240; (43) jedan par malih pu8aka,
3.000; (44) dusek domace izrade, 1.320; (45) silta od crvenog beza, 720; (46) jor-
gan, 960; (47) jedan du8ek, 660; (48) jedan par harara, 1.320; (49) ponjave, 180;
(50) jedna ponjava, 580; (51)' bakreno posude, 10 oka 240 akCi., 2.400; (52)
jos jedno posude, 67 oka, 16.080; (53) jedan kantar, 180; (54) jedan
kantar, 300; (55) kucni sitnjcl, 3.000; (56) konj dorat, 12.000; (57) dva sedla, 480;
(58) dva para uzengija, 960; (59) jedno 360; (60) konj vranac, 3.000; (61)
konak za obltelj (harem), 48.000; (62) soba vanjskog (gostinjskog) konaka, 12.000;
(63) kula, 30.000; (64) basce u vanjskog konaka, 6.000; (65) konak i gradi-
liSte konaka u selu 12.000; (66) konak i viruograd u selu Dobrigoscu,
14.400; (67) vinograd u selu Prisoje, kadiluk 1.200; (68) vinograd u Do-
njem Selu, 1.200; (69) polovina kuce, 60.000; (70) * u drugoj 3.000 (71)

u
mlinu, 30.000 (72)

u drugom mlinu, 720; (73) dio u mlinu na rijeci Luni, 720;

(74) konak i basca u selu Vrce, 14.400; (75) prihod. od. Nevidzraka, 170 (nepro-
citano) 40.800; (76) pet sinika psenice, 5.000; (77) cetiri sinika. jeema, 2.400; (78)
dva sinika kukuruza, 1.200; (79) dva Sinika crnog Silja, 480; (81) gotov novac u
ruci sina Mustafa 12.000; (81) dug kod imama Mula Mustafe, 4.800; (82) dug
kod. Hadzi Omera, (83) 20 ovnova 400 akci, 8.000; 1 vo u posjedu
Husejna, 3.000; (85) sest volova u 18.000; (86) 3 junadi, 4.000; (87) 3 teladi,
2.160; (88) glava (?) ovaca, 2.800; (89) 11 krava 2.000 akci, 22.000; (90) 30
. glava toklija (koza ?), 7.200; (91) jedno june, 480; (92) 1 koza, 240; (93) za ukop
i kaldrmu izlucena 17.880; (94) u dugu kod spahije Mustafe, 3:600; (95)
28 dilkava 66, 3:652; (96) sert tahta (tvrda daska ?), 1.170; (97) caksire, 350; (98)
(pamuklija koja se nekada ispud kaftana), 50; (99) 2 kape koje
se pod fes, 372; (100) 2 ko8ulje, 600; (101) prosta anterija, 740; (102) car8af,
(103) peskir, 120; (104) dug k!Od ciganina Mahmuta, 3.840; (105) u kod
Muharemovica Mehmeda, 7.200; (106) dug kod sina 18.160; (107)
dug kod Mula Ibrahima, 9.600; (108) dug kod Todora, 2.400; (109) kod Stojana;.
12.000; (110) 13 grla ovaca, 5.200; (111) dug kod Mula Ibrahima, (112)
pojata sa guvnistem, 10.000; (113) dug kod Mula od k\ucne kirije, 2.700;
(114) dug kod Saliha Sope, 2.400; (115) dug kod Mustafe, (116) dug kod dru-
"' (kulunkJ duga 1 ostra klesarska kazma od zeljeza.
G. sidZil br. 18, str. 86.
Kod suda posetlnim zapisnfkom utvrdeno, da Bektasbeg sedam dana prije smrti
dao izjalm kojom oporuclo, da se ova suma nakon njegove smrti izdvoji iz ostavstine i
utrosi u izvjesne pobozne, dobrotvorne i socijalne svrhe. Izmedu ostalog naredio ila se
40 grosa utorsi za gradnju kaldrme na Bijelim Vodama, te da se dade sll!skinji Fatimi 30
slugi Mehmedu 10 grosa.
_________ ..::;I::..spo:r;::av.:..e::...;::;spahiskih porodica iz nahije Neret.va
257
E!JOg Mustafe, 3.600; (117) 2 pozlacena tas.a, 510; (118) 80, fildzana sa 3 kahvena
1.200; (119) 1 minder, 600; (120) jelek, 270; ,(121) jos dva mindera,
1.200; (122) svijeenjak, 90; (123)- jes jedan svijecnjak;, 90; (124) prsten, 180; (125)
12 sinika posijane psenice, 3.000; (126) 4. sinika zobl, 1.920; (127) 3 }inika jecma,
3.960; (128) jos zasijane p5enice (?), 3.000; (129).1 sinjk jecma, 1.200;. (130) sini,ka
mjesavine, 960; (131) 12 sinika silja, 720; (132) 4 meljave od 600;
3 meljave od raZi, 360; (134) posijano . Grikovicima,. (135)
(sofra pe5kira) 3 kom., 240; k n 724.316.,
Odblci (pasiva): (1) resmi-,kismet, 10.1!65; (2) 3.621; (3) kalemijja,
1.810; (4) 905; (5) ihdarijja, 905; (6) kajdijja, 420; (7) razni
3.600; (8) cokadaru i 11.400; (9) dokazani od maj-
cine ostavstine, 33.787; (10) zenin mehr (bracni dar) 30.000; k n 97.314.'
36
U k n v r i d n 10 s t ostavstine nakon odbltka: 627.002 (ilkce).
Od toga se za diobrotvorne svrhe odblja jedna .trecina, kako odredeno
209.000.
Cisti ostatak za nasljednike 418.002
Zeni pripada 52.250
pripada 243.834
Kceri pripada 121.917
ZUSAMMENFASSUNG
URKUNDEN VON SPAHI (FEUDALHERREN) AUS DER NAHIA
(KREIS) NERETVA (NARENTA)
Diese bearbeitet tiirkische Timar- und Spahi
mente von vier Spahi-Familien aus dem Neretva in SandZak und
zwar von den Familien Hasagic und Begta5evic.
Von der Familie sind sieben Urkunden erhalten, von der Familie
21, von der Familie Hasagic 18 und von der Fa:milie Begta5evic eine.
Die iilteste erhaltene Urkunde der Familie Alibegovic datiert aus dem Jahre
1698 und die jiingste aus- dem Jahre 1802; die Urkunde der Familie
rovic datiert aus dem Jahre 1699 und die jiingste aus dem Jahre 1876; die iilteste
Urkunde der Familie Hasagic ist vom Jahre 1623 und d!ie jiingste vom Jahre 1834,
wahrend die einzige erhaltene Urkunde der Familie Begtasevic aus dem Jahre
17.76 stanunt.
"' aktive i pasive su aktive ustvari izi10si 695.276, pasive
97.313 Prema tome ostavstina nije 627.000 akci, nego 597.963 akce.
Prilozi za orijentalnu f1lologiju
17
258
Dervl!i Buturovit
Auf Grund dieser Urkunden wird das Entstehen und die Entwicklung der
Timar, bzw. der Zeamet der genannten Familien der von
den iiltesten Zeiten zur Abschaffung und Aufhebung der Timar-Spahi-Einrich-
tung,, beleuchtet; fernerhin die Streitfragen um weiter die Einkiinfte der
einzelnen Timar, die verschieden Kulturen, die auf deren Grundstiicken gedei-
'
Weiterhin enthalten diese Dokumente Angaben die Kriegs-
requisiten und das Hausgerat eines Feudalherrn der Iierzegowina im
XVIII. Jahrhundert und Namen von Lokalitiiten und Dorfern, die heute nicht mehr
existieren, oder andere :r:;ramen erhalten haben, oder aber die heute ganz unbekannt
sind.
MUJIC
TRI. TURSKA IZVJESTAJA DJELOVANJU
JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
U nasoj istoriografiji vrlo napisano djelovanju Josipa
Strossmayera. Istoriografi su nastojali svestrano osvijetliti Strossmayerovo djelo-
vanje i rieosporno vrlo mnogo se ucinilo. Ipak i pored najbolje volje ostala jedna
praznina tim Na osnovu postojece nismo
potpuno sliku doblti turskih vlasti prema
u krajevima juzno od Save. Razumljivo, da se odgovor na pitanje
jedino mogao dati na osnovu tajnih akata Bosanskog vilajeta iz tog vremena, koji
nisu bili naSim istloriografima. Tri izvjestaja visokih ddavnih funkcionera,
na ovom mjestu objavljujemo - koji se danas cuvaju Orijentalnom insti-
u Sarajevu - pru!aju interesantne podatke ovom pitanju.
Iz sva tri izvjestaja jasno .proizilazi da Osmanska carevina toga vremena
pratila razvoj dogadaja kako u Bosni, tako i u susjednim na8im
i da blla svjesna da su svi oni pokreti i akcije prvih decenija druge
prosloga vijeka u Bosni usmjereni na potiskavanje turske vlasti iz ovih krajeva i
da njihove inicijatore i pomagace treba traziti jugoslovenskim zemlja-
ma koje izvan domena njihove vlasti.
visoki funkcioneri Bosni blli svjesni da Bosna popriSte veli-
kih politickih izmedu Ristica, tadasnjeg ministra vanjskih poslava
vine Srblje i Strossmayera, dakovackog blskupa. Oni vec odavno uocili da
Srblja pod. cijenu nastojala preko bosanskih franjevaca djelovati
na ka.to1icko stanovniStvo da se i skupa s pravoslavnim stanovni-
stvom jednog dana kad bude potrebno izjasnilo za prikljueenje Bosne
Srblji. U tu svrhu dvor i zlatnike prosipao medu bosanske franjevce.
Ti isti turski funkcioneri ovim krajevima u vidjeli du-
hovno lice koje preko svoje crkvene jurisdikciJe nad bosanskim katolicima nastloji
proturiti ideje pripajanju Bosne manarblji. On se u . toj svojoj
politici oslanjao na bosanske franjevce i s njima odrzavao vrlo ziv kontakt.
1
Cini
Iz dop!.sa: !z f>akova, objavljenog u Zagrebackom katolickom listu. od 16 septembra
1858 vidi se da su mnogo ranije nego sto ovaj nas izvorni turski materijal, u Stros-
smayeru vidjeli svoga neprijatelja. U tom dopisu stoji:
Polag dopisa sto nadpisom S bosanske granice u A!gemeinrici u8tampan, te
. sadrZajem svojim i u trscanske i njemacke novine primit dolazi medu drugim tuZabami
kojimi kako se obiluju francezki i bugarski u Carigradu zaoba proti
dakovaCkom Strossmayeru kao da toboz on sa svojimi podctnjenimi FJ;"Qnciskani, bosanske
krscane proti upravo ni.
17*
260
Miihamed Muj<ic
se da fra Grga Martic, istaknuti sarajevski franjevac toga vremena vrIo
blizak Strossmayerov saradnik. Nema da fra Grga vrlo mnogo znacio
za Stroosmayerovu politi!ku u ovim kraj "vima, jer on- kao sto poznato-
svojevremeno persona grata na bosanskorp. dvoru. A1i, turski visoki funkci-
oneri posljednje vrijeme s rezervom gledali na Martica i s njim saradivali.
Pored ostalog, na to jasJ+o i izvj e5taj valije, datiran 6 aprila
1868 nekom visokom Carigradu. Valija ga ovim izvje5tajem
da odluci Strossmayerovoj fra Grga Martic poslije uskrsnjih pra-
znika otputovati Carigrad da finansisko tamosnje ka-
tolicke crkve .. Valija otvoreno da se iza te motivacije krije druga, poli-
ticka pozadina. On uvjeren da fra Grga ovaj put poci politickoj misiji
Josipa Jurja Strossmayera. Zato i sami valija mjere da se na cita-
vom budno pratilo na kretanje, naglasava da carigradski
Zlobna ova kleveta poda priliku odgovoru iz f>akova od 1. kolovoza na pomenute
trscanske novine upravljenu, u kojih dne 23 kolovoza tiskan, te razumi opovrgnuce ove
budalaste 1 opake vade sadr!taje i vise znamenitih opaskah od mu:ta okolnostim vjesta. Kaze
se u tom uztuku:
Jedva treba opazitl, da takova otkrivnja, 111 ju francezkl 1 bugarski llstovi u
Carlgradu donieli, ili l;>ila ona samo zlobna izmiS!jetina doplsnikova, nije no slrova ldevetao 1
priesna laz. sto s jedne strane go lem nemar svojih duznostih, kad koj kato-
licki smetnuv s ocijuh svoje visoko zvanje, stogod takovt! sakrivlo, stO ma iz
daleka samo zaudaralo bunjenju tako zaista spada 1 medu najopasnije znake riasega s
mnogo obzirah bolujucega vremena, kad vidimo, kako ima ljudih, koje neboli dusa, sto svoje
srdce na svetinjah okale, te sto ima najeastnijega ne ustucavaju se bez svakog razloga
javne sumnjiciti. Izraz u austriskoj 1 za tursku Hrvatsku, najnespretniji
sto se samo pomisliti dade. Austrijska Slavonij predpolaze tursku Slavoniju, svako diete
znade, da dakovskom nepripada nikakovo pravomocje u turskoj Hrvatskoj i da u
neima Franciskanah, koji njegovoj duhovnoj vlasti pod<Hnjeni bi!i. Istina pako, da
!me dakovskoga dobro poznato medu bosansklm io katolici, jerbo kao takav ima i
naslov bosanskoga, jerbo u najnovije doba novo sjemeniste za bosansku d,uhovnu
mladez sagradlt dao, jerbo se bosanski bogoslovci od njekoliko godinah njegovim nadgle-
dom obucaju i odgajavaju, i jerbo ovaj katolicanstva u Bosni svakom prilikom prema
svojim silam premice; no u tom traziti razlog sumnjicenja, znamenuje toliko, koliko podiim
srdcem tezko protl svetu zvanju, proti hvale vriednu nastojanju, proti visoku 1 uglednu
licu, proti poznatu velesrl:anu zn'al:aju.
Bosanska duhovna mladei! u f>akovu zajedno s duhovnom mladezi poui!a
se u onoj istini, koju Bog podieli rodom, da bude vrelom svake cudoredne sile i
svakoga 11Hjega zivota, te koja spada k suctvu svakoga krcanski naobrazenoga znacaja. to
mri!nja svakoga nasilja, te ponizna pokornost, koja zakone l:ovjecje vlasti ondje zabiljei!iti
znade, kaino sam Bog svoj zakon zab!ljei!lo, naime u svijest. Kad ovakvom upravomo ovi
mladici dorastu do mui!evah i navjestnikah bozje istije, oni dosta vrstni da se u vrtlog
bume niti zavesti, niti uskolebato dati nece. Oni jamacno prije svojom vlastitom krvi pod-
oMje svoje
00
nakvasiti, nego krvoprolicu ptiliku dati. sto 'dakovski za
katolicanstvo u Bosni jurve ucinio, i vseudilj cini, dodui!e nezaslui!uje placu ozloglasivanja i
nego zahvalnosti i priznanja, kad pomislimo, da katolicki zivalj na
najpodobniji za zivot, s kojim se pravedeno najbolje nade skapcaju za buducnost. Medutim
dakovski upravo u ono vrieme, kada recena okrivnja poslana u sviet, vlasto-
rucnu naredbu predstojnictvu bosanskog sjemen!Sta, koj1m se klerikom kroz praznike prelaz
u OBosnu otako dugo zabranjuje dok seo tamosnje komesanjeo neumori io prolaz mo-
gucn1m neucini.
'l'ri iur.ska izvjeStalja djelovanju Jooipa Jurja Sir<JisSma:yera
261
organi bezbljednosti morali budno pratiti Marticevo kretanje Carigradu. Valija
odredio posebnog covjeka koji Martica na proputovanju knn Beograd pratiti
s kim se sastajati, jer valija tvrdi da Knezevina Srblja Marticu u ovu svrhu
dodijelila 2.000 zlatnika.
Budnost turskih vlasti nad Strossmayerovim djcl.ovanjem narocito do izra-
zaja dolazi prilikom njegove posjete Beogradu 1868. Koliko god interesovanje
za ovu posjetu medu i zagrebackim politicarima, nista manje
nije ni medu turskim posmatracima u Beogradu. Turci su i te kako zain-
teresovani za ovu posjetu jer se tom prilikom Strossmayer pored svih politickih
razmimoilazenja odazvao pozivu pravoslavne .mitropolije i Knezeva dvora, gdje mu
prf1eden srdacan prijem. posmatrac u svome izvjestaju od 7 no-
vembra 1868 obavijestio Ministarstvo vanjskih poslova u Carigradu svim poje-
dinost'ima do kojih mogaJo doei u vezi sa Strossmayerovom posjetom, narocito
ukazavsi na znacajnu politicku manifestaciju Beogradana prilikom prijem;1 u Mi-
tropoliji. Posmatrac u svom izvjestaju konsta1Jovao da su Srbl i Hrvati mada
jedan narod krvi i jeziku, ipak ra:zjedinjeni preko politike i crkve. On svje-
stan da Strossmayerovi razgovori s pretstavnicima Dvora i Mitropolije prido-
nijeti politickom izme<tu Beograda i Zagreba. Ali, istovremeno on
svjestan da Strossmayerova posjeta dosta muke zadala onim beogradskim
politicarima koji uporno stOje na pozicijama da na osnovu nekih starih istorija
Bosna pripada meni - ne tebi. On bas zbog toga uvjeren da ova prekretnica
u politici izmedti Beograda i Zagreba nece duga vijeka, jer Bosna kamen
smutnje medu njima.
U danima ustanka 1878 godine Turci vxlo budno prate razvoj
dogadaja. Oni preko svojih izvjestitelja saznaju da su ustanici odrzali sastanak u
TiSkovcu i s njega uputili pretstavku Austriji, Njemackoj i EngJeskoj upoznajuci
ih s njihovim zahtjevima i moleei 'da se angazuju da se Bosna oslobodi turske vlasti
i is1Jovremeno izrazavaju svoju odlucnost da se do posljednjeg boriti, ne zaleei
nikakvih ni materijalnh ni ljudskih zrtava za svoje oslobodenje.
Osim toga, turski komandant za banjalucko podrucje i tamo8nji mutesarif
. tim istim svojim zajednickim izvjestajem obavijestavaju bosanskog valiju i po-
kretina stanovnistva na njihovom podrucju. U izvje8taju se navodi kako
'su neki ugledniji seljaci iz nekih katolickih sela iz Posavine presli preko Save i
primljeni kod austriskih vlasti u Zagrebu. Ovaj dogadaj iznenadio spome-
nutf:) funkcionere, jer katoliCko stanovnistvo do taci uvijek bilo
lojalno :turskim vlastima, Seljaci su svom izjavili da su oni preSli na
susjedni austriski teritorij_ samo zato da austriskim vlastima na
odmetnike koji im nanose velike -stete istlovremeno u tom 'pogledu od njlh po-
moc zatraziti. Spomenuti izvjestitelj i u ovom -gestu seljaka koji su bez njihova:
znanja i .odobrenja otiSli u Zagreb, vidjeli su akt, jeroni smatraju
da su oni >>Otisli da 'fzraze kako nemuslimansko stanovnistvo u Bosni
voljno sa drzavom kojoj pripada, da bilo sa Austnjom. Izvjesti:-
telji su iza svega toga vidjeli prste Strossmayerove politike.
Razumljivo, da nisu mogli znati odlaska .eve delegacije
u Zagreb; ali za to pravo.svjetlo na ovo pitanje baciti zapisnik, sastav1jeri
od stra:ne austriskil1 vlasti u Zagrebu februara 1878 iskazu Ilije i Ma:te Vrajano-
262
Muhamed
vica iz Citluka, Sime Ilica i Marjana Guiovca iz Vrbasa, koji su skupa s jos nekim
seljacima ispod Vucjaka bili primljeni i generala Filipovica.
2
Spomenuta dvojica visokih turskih funkcionera u sv()m navedenom izvjestaju
jos upozoravaju na neke pravoslavnog i katolickog stanovniStva u banja-
i derventskom kaimekamJ.uku da se domognu oruzja. Oni isti<'!u, da su se
neke grupe tamosnjeg stanovniStva vlastima . obracale i tuZile na zulume i stete
koje im nanose ustanici i od tra2:ili da im dadu 10-20 i potrebnu
municiju, kao i 3-5 muslimana na svako selo da se brane ustanika. Nad-
lezni turski funkcioneri u ovim zahtjevima nemuslimanskog stanovniStva vidjeli
su propast turske vlasti i unistenje muslimanskog stanovnistva u ovom kraju. Zato
su oni sve zahtjeve odblli, naglasavajuci da zadatak dr2:ave da osigura
zivote i Jmovinu svojih podaarika, te da vlasti u tom pogledu sve poduzeti i na lice
mjesta izici. I zbilja pretstavnici vlasti su narednih dana izlazili u sela koja su
trazila pomoc i poduzeli mjere da se odrcde polozaji i da se na svakoj tacci
ui vojsku pqstave 3-5 seljaka koji u smjenama duznost vodica,
njihovo izdrzavanje palo na teret drzave.
U svim ovim pokretima u ovim krajevima 1878 godine turski izvjestaci vide
medusobnu politicku izmedu Stros ;mayera, pobornika austro-ugarskih inte-
resa i Ristica, pobornika interesa Srblje. 1 koliku oni
dili, njihovi pokreti i nas vrlo stetni. Sve se vise ucvrscuje
nje da se ustanak i prosiriti na sve dijelove Zato se
protiv smicalica propagatora i potstrekaca sve koje znali
i kao sto smo ih i ranije 1 dan i noe nastojati i raditi da
njihova zavaravanja ostanu Na to se sva pa2:nja i skoncentrisati.
Receno u gornjem izvje5taju spomenute dvojice turskih funkcionera upucenom
bosanskom valiji.
' U ovom zapisniku stoji: ovdje nabrojeni odabrani smo 1 izaslani od ostalog pu-
da podnesemo molbu, kako se jednom zaprlecilo haranje onih bjegunaca, koji
su prieli u austrljsku dr2avu, te svakoin prigodom prelaze k u Bosnu 1 otimajU i
haraju sve goder oteti mogu, pak i nas prisiljavaju da i ono imamo u sta-
novitom roku ma na koji nacin moramo. Od otih, moramo reci hajduka, koji sa
u osmaljene krajeve dolaze, gdje neimamo od nikakove za!titte,
napadaju nas, te kako im se svidl. i oruzje i pojedinog nemi l!ce. Tako
Jozo Petrlc iz Potocana parokovi vrati gdje imovinu fra toboz'cuvao
od navale turske. ru na drugom mjestu: mjesta iz kojih. oti silnici na nas nava-
ljuju, jmenujem poglavito mjesta izmedu Broda 1 Samca izkljuciv jedini Svilaj, doeim dolnja
Bebrlna, Poljanci i gornja Bebrlna pak i Vlanarje, tih hajduka skriva. I na kraju:
Nam nije moguce ostati u domu, vee cemo prisiljeni svi koliki preei u Austrlju i
moliti zaStitu od toli\tog i o.timacine
."Uzev u obzir da su nam najprije sami Turoi za svoj danak pooduzimali spremine
(med ostalih Jusuf Beg odtjerao prieko 200. komada goveda) pak nas haraju navedenim naci-
nom sami nasi ljudi, pod izlikom bjegunaca i .
Nemamo ni icesa sto za svagdanji zivot niti u stanju obdjel9-
vati moci zemijiste za buducu hranu.
I ovom prll!kom zahvalriost Dr-u Miloradu Ekmeeicu na ustupljenom gor-
njem zapisniku.
'I'ri turska izvjeSta>ja dje!Dvanju Jos!,pa JUirja Stroosmayera
263
1
Sarajevo, 6 aprila 1868 - 13 zilhidzeta 1284
Pismo valije Serif Osman-pai!e nekoj visokoj drzavnickoj
licnosti kojem javlja da dragoman vilajeta KoetschP.t
Carigrad; da Strossmayer, koji odrzaje tijesne veze s
njevcima, donio da kraj Grgo Martic
Carigrad da navodno izvri!io finansiskog poslovanja tamoi!nje
crkvene da od strane Knezevine velikoj tajnosti dato
2.000 i da se mjere da se prati fra Grgino
tanje ovom
Oriientalni instltut, Acta turclca br. 2443
.;, .n.: 1 ($ _,...:; cl:.... ..:...1,., ...s r ...sx.; 1 .::-.5' .::..:.
.:::,1 o..L:A". "':I\1.5'Y'
... ...S ... ,lut .t, d''O' ...SJ:i'
c$x.;l .J.J:.:;,..I!J\ ..
..:...\.i:J\ ;st.. .).11)\ .:,<,_1 .. ::5' _,..<>\:.. ;J.i &-J.J:S'
...sx.;1 _,L::..I;.; _,L:Ip d:x.ly, ;;.;;.,. .d;!JI...S)"':Ib
.::..;,1:.. ...:.:,.z ... J.x5' C;kJ..,f::l\ ;l.t.. ..:..._,..;:.... ...SIJJ ....
.. (':..k; C;t Jl;J:-!
.. Jff= &::!... )')L..\ L:l:>
.:;..;}JI Jfl;l -?_t. o:>l;y, ..:...1.)
.;t,_.. ....)..u' uDj'" ...s..U .:;..1\;.:> .t:'i:.;;
d-:> ..._;)!... ...
.:>'JJI .J.!Aij:ll
ifJIJ J-lJI t:Jl; ....;.:,!_, .. ;k: f'
.}>"! d-:> ;:>) 1 \.i.:l J;...l )1 o;)l)y,
t.f:> o.J:...o:>\..)')L..\) ...S}Al:...J:>E;\.) fl

J:f d-:> o};}>l} ...
264,
M11harned Mujic
-.1 };_,1,1} ;;_l.
.:.\::L. .t.;_, <.S;_,l,1j <.SI_,.... .:,l:t .. .:.\;1
.:.\..;_,)' J.:}.L- .:,l:t
.::.._,; L;
. J_,l.l d-'J:.'
.)_,:11 .:1:! .t:....J.Q JJJ.IJI
..s..t;;l.::.-o;S c.S'Y' 4:k ('-'\ ._;...;11
.i} . .:,..U_,b
..... !1 ft= r} :JJ.s


.::....:-? ..sL:::.:!I
if-' ....;_,;_, .)> f if-' .t:.<.S"\:;;;I.J.,c ..s)l.,. il;,.
..s[,;,::A.. .::..1.._,1... .::.,15' J;ls' cit:.s::::::...l .:.\:,..k
<.S..d.JI ;l.t;l .. .,L. .::.:.:--- r[;,. ;;._1 ..sj';l\_,
... rJ.:il ....AI:J
Sretna. Ekselencijo!
Postovani gtospodin Koetschet, vilajetski dragoman komu odobreno osu-
stvo dCI mjesec dana 9tputovao u Carigrad da reguliSe neke svoje privatne po-
slove, koji su i Vama poznati. od Vas nista drug1o ne zelim nego da mu u ovom
poslu uk:aZefe svojuririlost. ZatO ne sumnjam da se on- ako bog da- povra-
titi zadovoljan i raspolozen sa ish9dom te svoje stvari kao narocitim rezul-
t'atoni vase pomoci. Zato nerria ni potrebe da Vam gospodinovu stvar i
njega samog Ali,. kad vec ptisao i posto ima cast da jedanput
potare Ii<:e i doblje naklohoot, to se Vas iskreni postivalac nada da imati
potare lice na skutu Njegove Ekselencije, i visokog Fuad-pase.
Molim Vas da Vi skupa s njim izv'olite'je<ino pismo koje napisano i predano mu
.1;pomenutoj Njegovoj Ekselenciji .
. sto Vam poznato, Niko Pavlovic iz Sarajeva, koji se stalno
na. p.olozaju pokretaca i, tajne organizacije slovenskog naroda, dok
Vasa visost ovdje bila, ori. je.bojeci se da u meduvremenu konci ne budu pohva-
taiit 1. dane budein prilici 'tada primio austrisko podanstvo. Kad
doslo naredenje Njegove Ekselencije Velikog vezira da
nego Cia. se 'wmah stvar regt\.lise i prekine odnos. I pored toga on
Tri tur6ka Josipa Jmja _____ 2...:.6...:.5
lSao prije dvije godine u Carigrad radi ispitivanja koje proisticu iz zakupa
sa sretnim Ali-pasom. Iako svoje posjede (emlak) prepustio ortaku i drugima
fiktivnim ugJovorom, njegova zena i sin i sada ovdje stanuju u svojoj kuci. Koliko
god moze i nekih stranaca siri vijesti Carigradu.
Stvarno izmedu oV10g Nike Pavlovica i Grge koji zivi u Sarajevu postoji
prijateljstvo i idejna saradnja pitanju slovenstva. Naroeito koji
biskup velike skole i manastira u Cakovaru (f>akovo) teri-
toriji i koji se nalazi na celu panslavisticlrog pokreta, te koji fungira kao nezva-
nicna duhovna vlast i nad nasim fratrima - kad to politicka situacija zahtjeva,
konsultuje se s Oni su donijeli zakljucalt da sarajevskog fratra gospo-
dina fra Grgu koji na objasenjen nacin duhovno vezan za njega (Strossmjlyera)
krajem uskrsnjih praznika posalju u s motivacijom da oV10g puta pre-
gleda racune Velike crkve koja se nalazi na Galati. Iako odlazak imenovanog
zvanicno ovako motivisan, ipak se dade shvatiti da se tezi za tim da se doblju
neke privilegije koje idejno ojacale st"i.rar panslavizma.
Saznali smo da mu u ovu svrhu od Srpske knezevine u tajnosti
dato 2.000 dulrata.
Obzirom da on odavde krenuti preko to odreden covjek
koji nas izvje5tavati s kim se on sastajati. U vezi s tim kako Vas spomenuti
sluga gospodin Koetschet ide prijeko (preko to mu preporuceno da
direktno Vama dostavlja vijesti do kojih bude mogao doci u ovom pogledu.
obzirom na situaciju i potrebu, Upravi tajne policije prepusteno kretanje i spo-
menutog Nike Pavlovica i fra Grge Carigradu. Stvar je_dostavljena
i Pretsjednistvu vlade postom od ove sedmice. I Va5e poznavanje ovda-
snjih. prilika garancija da se ovoj stvari pridati znacaj.
Posto ima novih podataka sadasnjim pokretima, mi smo pohitali da
(Vam) izlozimo stvarno stanje da Vi izvoljeli ovoj situaciji upozn:ati Visoku
Portu u kQ!iko prema Va5em zauzlm.imju i ocjeni vai!nosti bude potrebno. Stvar
Vase Ekselencije sta se pQ(luzeti.
2
Valija
vilajeta
7 novembra 1868 - 21 redzepa 1285
Prepis izvjeiitaja Halilq., zamjenika truskog komesara
vanjskih posZova carevine kome izvjestava
srdacnom prireaenom Strossmayeru priZikom njegovog dolaska Beograd,
naglaiiavajuci da doiilo do dobrih odnosa hrvatskih po-
liticara i srpske vlade, sto treba da obrati pozornost i da da
tvornici nisu odgovaral_e svojoj namjeni, te zato
cene od vojske i da obzirom na to pruski tih dana pratnji jednog pru-
skog oficira da razgZedao njegov arsenaZ i tvornice.
Orijentalni institut, Acta turcica, br. 3194
;:_l...., .... d....\..:15' t!J.J:9
J..G
266
Muhamed Mujuc
.:,Ls' ..19 .J.!JL-1 Jd_, .. ;l;.._lJ .:>l.fl: _,;.1_, .;.tY..-'
.. & ot:)_,l Jl:_,; -" }fl
.)J...;..II ..-'' .:,_,_,l,o
<>-";.fl cl;.::L,_,)\...1 ;..U .:.l ..... .Ji-;1
_, .:P=:I ._sj:..IJ...:j .:,LJ _, .:,!; Jl. _, .::,1_,_,;. '<SL..
ctf_,::; ..1:.:;
o..d ._s.:>l:.;l.:.l.::L. }l_. ...SJ:f.J;;:. U"";J..t:;JJI
t.i-.:> jai jl.:> <.S.J))\
..
J:}IJ...o .i.. o..d
<.S};..dy,.)"..I....J .:>r.y
....:i)>JdJI o.Xl::....3\_,J;. . .;,..d;b 4:flf$y ..
.jl:.....;;l_,j- .;1>15'1..1.!
o>l)y, Jl. o.:>I_A
.:.t.:i.
t:-:.>Y o..J.:,o_,",;.y;.t_,l ctf[.. ":oL....y, .)..UJJJ\
... ._sl.,.:>\
..;:..L. .Jy,i.:>....:i.JI oL....y,
4:!.r' .::,;1..1 <.S}lJ\ J..;l. o..t:..i:!
o.:><t-:!1 .... ._;11;1
o.J..:.;S ._sfi..ll_,l o;S:::::,.".:,..ct:; &:;
. '
..;:..1.. ..r"" Jll <.5;6! o..UJ:t_,\
.:,J:tl Jt; _,
o(,.._L,\ &." .:,_c_.l,;:.:j\ if>:'J_,\
.)l:t\ ._s..t.....:..
.::,_,..;v.. .Jl.} _,-1 o..IIL.-; .. .1._,:;. if>;-l:ty, .j.:>oG.:>y
;Js' _,. ':/1 .u
tur.ska dje!Dvanju Jo.sipa
267
IIrvatski Josip Strossmayer dana dosao u Beograd radi po-
sjete katolickoj crkvi u Beogradu. Toga dana mu pnreden savrsen banket u
konzulatu, navece u beogradskoj mitropoliji. Za vrijeme ovog
keta pred mitropolijom se sakupila grupa beogradske filharmonije i nekoliko sto-
tina gradana sa bakljama u ruci. Spomenuta tj. duhacko druStvo,
otsviralo tri pjesme na slovenackom, hrvatskom i srpskom jeziku. Poslije toga
ucitelj Jovan odrzao jedan govor, istaknuvsi primjerna nastojanja
koja do sad ulozivo imenovani biskup za napredak slovenskog naroda; da su
srpski i hrvatski narodi pored toga sto su braca krvi i jeziku jedan od drugog
i udaljani preko politike i crkve; da se ovoga puta on (Strosmayer) unatoc
tomu sto biskup katolicke crkve, odazvao pozivu da bude gost u mitropoliji pra-
voslavne crkve i time pokazao svoju stvarnu zelju na putu ujedinjavanja ova dva
nan:>da. I on se pojavio na prozoru i kratko odgovorio, da dok. god bude ziv
uciniti sve sto bude mogao u pravcu ostvarenja napretka koji narod ocekuje. Na
to okupljeni narod nekoliko puta uzviknUJ:>: Zivio i raziSao se.
Sutradan u KneZevom dvoru u Knezevskog vijeca i zvanica
spomenutom prireden dine, naveee se povratio.
Posto imenovani osnivanjem univerziteta u Hrvatskoj sa svoje strane
pridonio veliku zrtvu na putu sirenja prosvjete i posto licnost koja stekla
autoritet i ugled medu Hrvatima i svima Juznim Slovenima, to ovog puta njegov
dolazak u Beograd i ovakav docek od strarte srpskog naroda, dosta brige zadao
ovdasnjim jer mada izmedu ova dva naroda nema razlike u jeziku,
oni su razlicite vjeroispovijesti, osim toga, medu njima postoji jedna neosnovana
tvrdnja, da prema starim istorijama pravo na posjedovanje Bosne ne pripada
tebl, vec meni, Cak poznata stvar da su odavno iz Srblje davani veliki novci
bosanskim fratrima da bosanski krscani ne bili naklonjeni prema Hrvatskoj.
Medutim, ovog puta preokret u odnosima izmedu ova dva naroda u pravcu lije-
'pog sporazuma i politickog jedinstva privlaci i nasu paflnju.
Iako Srblja ulozila maksimum energije da nabavi puske na
iglu, ipak se.- kad su isprobavane pu5ke su nakon ubistva kneza Mihajla
vojsci podijeljene, pokazalo da one ne odgovaraju svojoj svrsi. Posto se za svaku
od njih utro5ilo 50 grosa, to se one da medu narodom ne prigovora -
nisu od jedanpU:t pokupile, nego su jedna, dvije uzimane izg<>vorom,
da se poprave. Obzirom da se to tako dogodilo, pruski konzul ovih dana u d'ru-
stvu pruskog oficira otputovati u Kragujevac da razgledao njegov arse-
i njegov.e tvornice ..
Kad Vasa Ekselencija valije bude saznala za vijesti kojt: su sad doblvene,
svakako Va5e da izdate naredenja.
3
Banja Luka, 7 marta 187& - rebl I. 1295
Zajednicki izvjestaj komandarita i ..
sanskom valiji, kojem ga da sastanak Tiskovcu,
te katolickog stanovnistva i iza
kojih stoji Josip
Orijentalni institut, Acta turcica br. 2402.
268
Muj;!c
-> ).-;__,.,;:, ... r..ci' ):1_,.)
i_,J..,. .:, ')!_,\ <51 ... .U)l.;.l 'JI.t.l
\f."\ ..:...l;:r ...
.:,y"s''l ..:..1.!\h. .:,-:1
..:..L.j... '":"'L:fl ._;....:U _,l;:J\;
o.J..:I c::_l::i\ .;_t;.J! ..:..lf=y .:,I:J_,\ oJA\.t....J (.)-,.. .!.LJI.t.l jly
.;.t;"-:!.J"' .tl;.l ... _,I J_,;.l; .:;..cJL.. .:..l:;')Jt,.. .:,')!_,\ <.J"::k (.:f}.J _, .::,IJ_,.i.-....
4.6; .tl;.l jL_, .. ;:<- 4.,;: o..C....t.k;
t.f.).;.t;41.-,.
_,_;. }.JJ:S' .{1 }=::15' t_;i"
)..!! \f."\ ;!] <./")l'"' ;:JA:i ->fl..UJI.Jj}
.t..::.}::/.J.) .tl;.l 1,.. .... 1 ._Al.j J:}.JJJS'
'JI.t.l )1\,.....0f' J:.}=:t)\A:...\ JLJI ,;
o-:)15:::JI .;_t;"-:!J"' <i_Jl.JI Jt,.. ->;,;. .t:/.J\ JL.Ji _,
rl_,.) &.-- ls'y. o..!...ilj_;J;
t,o_,j',.
.;.t;"-:!_:,.,., J..l:;... .tl;.l o__,..D\,..
cl::.h'"IJ cl..;:.r:l J..o.o...l.-.
rk ;:L. .:,I:J.J! .:P=L '":"'}.JI->)-;.J;_,_t;_;.<
..:.,\$' 4:,,..1_,
.;.\:, 1 '... . ',;.; !; '..!;....\; \,., &...,\.::.;
-'f:. 1.5 ..........-;- . "':'
o.)oj"IJ;, uj f .)LS' '-:'}\)
. .J
.tl;.Y.
turska izvjestalja Jo.sipa JUirja StrGiSsmayera 269
..::_}:-<_F=.- ..:,.\5' :J;:_L.._y_,_,:::,
Jbi...:...Y.
).;,; <i:_J.I_,\ l.:' &.,}5' .J::S" ....Y,.I
.U_,l;.)(....,\
t.f ... cl...l,;:,;
..:.L...J.;i ..s}:lS' J}.I..J..I:...-Jbii.S"'"';.} .(;.)! ..;\:1_,1 r.f....x:S"
l_,.j .;.S \$1
F &-:tb\1} ... :J.f :J.f
0))_,\ .... ... ..J.!:-:!..IA:J
} iL.,.._,::...I "';."';.} Jf!
.,jx.;l.\;..;\;
o.)o_,..lt ..:.;_"., ..s}J:.I rLip "';.":,} ;'" _, ..s}-::...1 .. :t;.-7.'" _, c_)Lo
..S;!;! oi..J_,\.;.l;:_J
j)(..,l_r.\)';JI )f! J;l
.. )(...1 'Jbl ..S )_,)]. .;.!_,.;,_, ..;LL.,.
.,s'}_,; ._s'Jj ,_P,d_,! :J;o;_,:S' cl\_,
}oi..JJIJ...<>LSI ..S;I5::JI
6:; >l.c\..JJ.:}I;y, .. :J_,L
_, JL. _, Jl.=:....t
X!\J.:i ":;'_,:15"
..S)! JU:::::...t t.S!l:---1
. ..;>15" r)'J-' ..::_}"';.} J_,S" I.S"'I.)} o.)kl ..::_}._,) o.J.IY..JI
J...<l.dy, ._s.f.i:;:JY:.!IJ.:i
1.:.1 J:_J.I_,\ ..::_;)JI ... I .,_;1;.-7." _, c_)Lo
..)1)\::_;..". cl\} v}N-
270
Muhamed Muj>IO

o..d;.\.) <.5}":,_} .C..If-"1 Jl>I$'1-Jj
})_,.., <S:G= ..::.,.;.) .... J!_,::ll o..Wiy
'":-'\;....::;\ 4t< .\:,!;; L::cil tf._..!l_,l . JJ...:t_,I.:,U
)6> )S1....,
4:.)-'.xs' .sj..r._xiY. J':"-'I.:,.J.:}_,.J.S >6> _,
_, .;.t.r..-' >'} Y..:t! .... ,_;..)r:]L _, tf._..U:.)t5'1 .s J..r.-" _,
.. lf-"1 o..!I.J.'.-'1 .).)\>.JI
.. _,...., h .)_,)" ._;.....:J_,I
_,t. & ... 1 ot:_,l.... } .::,;.) ly. .._, ):.;.':/_, >:-t; .>"' _,
.).)\).)! ._;...1::..1 ot:_,\....-?
<i-.) >).JI ... :_,! ....
}.:; -> r"" .:_,)t) r.>':l .:,_,;.) _, ..ct,..L 4:;\.. t: A.r._.J
&\f."\ Y.!\..G .. .f:=- o.)o.)}\J.JI
...
<t:p (_I_,:I.J o.J.A,..;)tt_,; ...:..,...)!
.J.S:::..)I <.S.>l.J JL.I.c..Y.
r..t J;-r J.IA.. .>"' };_,..
J\t,..)t .. J-.s:::.:, .;tt! ..d "'::S ...t_,l
J>d_,\ lf-"1 _r.!\.J..j ._:,)t) !1 .f'"-" .J.S::::...r._.J .::..;__,;::;
.::,:,1\.i;,l !\};_,..
->Y.-'...r<"'" ls'Y.-' _, ...:....J;,Iy.
L .:,\:t_,\ .r <.f-> ;L !1
.).>":,_} .::,':/\.._:;,...\ d.;_,)" 4
ol;:;l .::..f= .::.::\;, .)L:.,I 4:.}o.>\;l
Tri turska izvje<itaja djeiovanju Josipa JUirja Strossmayera 271
+.3 .:,)()" r.>'l ...
..S .0::::6! ...L_I o..UI,..
._s\; .k_,:.. &'Li_:l -.;_,5' jL.. &'\6,\
o"4A..G:. t::.;l:i j_,l '\"\ _,1:. .:,"...;o-'f" '-:"'1;-1
...SY.J.> d:_.J.:li
o..UL... .t" rJ'-' !""''
; .. IS"i'JI .._t
t::?)'
Njegovoj preuzvisenosti gospodinu pokrajinskom namjesniku
Sretna Ekselencijo!
Mi smo Vas prije izvjesnog vremena sifrovanim telegramom i zajednickJm
izvjestajem datiranim 16 (16 sani 12/9.3) poznatim ko-
mitetima koji nastoje da! sv.a:ki dan stanovniStvo na
Bosne ubace jednu smutnju i da time narusavaju poredak. Narocito
(smo Vas) obavijestili nastojanjima Ristica, ministra vanjskih PO!!lova i
istrazivanjima koje vrsio Vas Zija-beg - drug iz kancelarije - i
misljenjima sta tome trebalo
Mi da Vam iznesemo i da Vam objasnimo vijesti do kojih smo od
tog vremena dosli, kao i pokrete koji se osjecaju i p:rimjecuju kod pravoslavnog
i katolickog stanovniStva podrucja i do kojih to neprilika konacno moglo
dovesti te da Vam (iznesemo) stanja se normalno odvijaju.
Austrija i uzimajuci kao sredstvo stanovniStvo na-
stanjeno na Bosne, preko komiteta i drugih sredstava kojima se moze
djelovati, oni pravoslavno i katolicko stanovnistvo na teritoriju zado-
voljavaju, medu muslimane unose pometnju.
Obavijesteni smo da su odmetnici koji su se pro5lih dana pod pretsjedni-
stvom jednog svecenika sakupili i uime cjelokupnog nemusliiD.anskog
.. stanovniStva s teritorija Bosne pretstavke Austriji, Engle5koj i Njemackoj
kojima ih da u koliko oni tom meduvremenu na konferenciji
koja se oddati ne postigli svoje ciljeve i zelje- da oni nece odloziti,
nego da najvece zrtve podmjeti i sami se.?rtvovati dok i jednog od njih bude i
. da svoje imetke na to te da su moilli da svoju samostaln6st.
Pokreti, akcije i vijesti iznosene u ovom izvjestaju da cilj (ove
pretstavke) da stavi do znanja da ovakva situacija nije stvorena instrukcijama
iz i da javno mnijenje da se na konferenciji iznese da se ustanak
Bosni jos nije smirio, te da se time zeli ustanak Bosni podrZavati i ove kra-
jeve upucivati i ubacivati
272
Muhamed Mu}!.C
Nasuprqt ovakvim spletkama i smumjama od strane Srblje, nje-
. nom nastojanju da javnost obladi od Austrije, austriski cinovnici da kod nemu-
slimanskog stanoynistva u Bosni pobudili simpatije prema Austriji, preko
- koji stanuje u 'Eiakovu Vinkovaca, koji starj_esina i po-
glavar bosanskog katolickog svecenstva - potsticu da traze Austriju. Tu vijest
potvrduju pokreti i akcije katolika.
Neki ugledniji ljudi iz nekoliko katolickih sela s podrucja Posavine u der-
ventskom kadiluku obratili su se vlastima u Brodu (u tekstu Brod -
preko) i odatle krenuli vlastima u Zagreb. Iako su spomenuta lica prikazala da su
ona otiSla da se toboz na ustanike i posjednike, cinjenica da se oni nisu
obratili vlastima, ciji su oni podanici, nego da se za ovakve stvari obracaju austri-
skim vlastima i od Austrije traze plod negativnog djelovanja i propa-
gande spomenutog Strossmayera. Nema sumnje da glavni cilj njihovog obra-
canja austriskim vlastima da izraze kako nemuslimansko stanovnistvo u
Bosni nezadovoljno sa drZavom kojoj pripadaju, da bilo zadovoljno sa Astrijom.
Katolicko stanovnistvo nikad do sada nije pnotiv kojoj pripada.
Naprotiv, nekada se skupa s muslimanima trudilo i nastojalo odblti i suzblti usta-
nike. I: dok su oni bili zauzeti svojim poslovima, prvaci iz nekoliko katolickih sela,
kako to gore izlozeno - koji su iz de .-vcntskog kadiluka prijeko u Posavinu
otisli ma kaikve instrukcije od Austrijanaca oni dobili, prema njima postupiti.
Razumije se da su oni u tom meduvremenu na katolike djelovali da su izmjenili
miSljenje i namjere.
Zato su se i neki seljaci iz banjaluckog kadiluka, praVJOslavni i katolici vla-
stima obratili i poceli na zulume i nepravde koje im dolaze od ustanika. Oni
traze i mole da im se dade 10-20 pu5aka i potrebna municija kao i 3-5 mu-
slimana na svako selo da se sami branili.
Od derventsk!Og kaimekamluka smo izvjesteni da su se i neka Iica iz kato-
lickih sela u derventskom kadiluku takode u ovom vlastima obracala.
Iako na prvi mah izgleda da spomenuto stanovniStvo trazi oruzje i municiju
i 3-5 muslimana na svako selo da oni sami sebe branili od ustanika, medu-
tim, ako se svakom selu koje se obratilo dalo 10-20 pusaka, to iziski-
valo da se svima daju najmanje 3000-4000 ako se isto tako svakom
selu dalo 3-5 muslimana, tad se dalo vise od 1.000 U tom slu-
caju - kao sto njihova zelja - muslimansko s podrucja
se rasprsilo i to dovelo do opceg haosa. Muslimani, koji se na5li resprseni
vrlo lako mogli imiSteni. OCito da to sve smisljeno kako oni bili uni-
steni. Ali, akio oni saznali da su se te njihove namjere prozrele, oni
poduzeli neke druge akcije i spletke. Zbog toga im receno - ne dajuci im
nista iz cega mogli shvatiti da smo ih prozreli - da prva zelja drzave da im
mir i sigurnost i zastiti imetke, zivote, cast i obraz ,te da se doCi u
njihova sela, poduzeti potrebne mjere, jacatj. -sredstva za njihJovu za5titu od usta-
nickih zala i: saopceno da oni idu u svoja sela i da nas cekaju. Tako su oni, koji su
se banjaluckim .vlastima u tom pogledu obratili, povraceni u svoja se!a. Sutra dan
se otiSlo u sela onih koji su se bili obratili, ali na mjestu gdje odred:eno
da se sakupe muhtari (seoske starjesine) i odbori izabranih ljudi ....,.- nikog. nije
bilo. Iako i ovo ukazivalo da su njihovi zahtjevi za oruzjem i municijom usmje-
reni za stvaranje nereda, ipak im se to hi u kom slucaju nije dalo da osjete.
'l'ri turska izvjeSta!ja djerovanju Josipa Jwrja Strossmayera
273
Muhtari i odbori izabranih ljudi iz sela koji su se vlastima obratili bili su
pozvani i reeeno im u koliko oni licno (sela) radi odbrane od usta-
nika i u koliko se svakom selu dalo 3-5 muslimana - da oni ne imali
ziva mira i da svoj posao zanemarili. posto driava spremna svaku zrtVu
pridonijeti za njihov mir i spokojstvo, to na polozajima u njihovim selima po-
staviti potreban broj vojske i pazice se da ih ona cuva. U tom smislu se
govorilo. kad se i njihovo misljenje dobilo, podvuceno im da se u njihovim
selima izabrati vazne tacke i da se na tacci uz vojsku postaviti tro- .
jica-petorica izmedu njih, koji u smjenama vrSiti duznost vodi<::a. Njima
se opskrba davala; od strarne drZa.ve kao i pomoenaj vojsci. Nije im se dalo
da ma iz cega shvate pravi smisao ovih mjera. Nije im ni dato,
zakljucak donesen u pogleduc njihove I oni su se slozili.
Odatle se otiSlo prema Gradisci. Donesen zakljucak da se i za taj kadiluk
iste mjere provedu i da se na izabranim polozajima barake izgrade. Poslije toga
smo se povratili.
Na csirem sastanku koji preksutra dan se za se
na izabranim tackama i na polozaju uz pomoc nekoliko i
katolika nade i 400-500 ljudi kao pomocni odredi i strazari koji u
duznost. Zatrazene su ob1-azovane pomocne jedinice iz Tesnja i Zepca. I u
Gradisku pisano sto I odavde izvjestan broj pomocnih jedi-
nica organizovanih upucen, ostatak se ima uputiti. Dati su i njihovi crteZi za
izgradnju baraka. Uz to, slijedeceg ponedjeljka - bozijom pomocu - otici se
u derventski kadiluk da na obali 10vog kadiluka i u njegovoj
izabrali polo'laji na mjestima gdje to potrebno, da se tamo vojska posta-
vila i na izlozeni potrebne mjere provele.
Iz gornjih izlaganja Vam jasno da Strossmayer politiku u korist
Ristic u korist u pogledu Bosne i da jedan naprama drugom
stoji i da se spletkama i smicalicama strasno zbunjuju bosanske nemusli-
mansko stanovniStvo i siju sjeme smutnje. 'kol:iku oni! vodili,
njihovi pokreti llliOgu i nas vrlo stetni. Sve se vise ucvrscuje misljenje da
se ustanak sve vise i pro5iriti na sve dijelove Bosne. Zato se pro-
tiv s1nicalica propagatora i potsrekaca poduzimati sve mjere koje budemo znali
i mogli, kao sto smo ih i ranije poduzimali. I dan i noc cemo nastojati i raditi da
njihova zavaravanja ostanu bezuspje5na. Na to se sva paznja i skoncentrlsati ..
Kako vrlo vjerovatno da pravoslavni i katolici i iz drugih krajeva Bo-
sne prema uputstvima 'koja doblli gore izlozeni nacin postupiti tj. traziti
i municiju ili druge mjere sto imalo stetnih posljedica - toc
- ukoliko to Vasa Visost nade za zgodno- ne se njihovim zahtjevima udovo-
ljavalo, ne se njihovim izjavama povjeravalo, nego se vrlo roprezno postupilo
kako to sama stvar iziskuje i poduzimale mjere. Ali, wlo oprezno i
budno.
U koliko Visost, koja stvlar dobro poznaje; nade sac shodno
da se izvjesne mjere poduzmu - neka se mutesariflucima zvorniCkog, bihackog i
travnickog sandzaka izdaju i hitna naredenja; i uputstva. Poduzimanje
drugih potrebnih mjera i akcija u oVIom pogledu zavisi od Vaseg misljenja i visokog
naredenja.
Prilozi za orijentalnu filologiju 18

Iz navedenih razloga - sto tO izloreno u ramjem izvJe5taju od 26
decembra (12/93 starom kalendaru 1877) br. 501 -- neophodno potrebno
da se od pomoenih jedinica Bihaea i Travnika jedan odgovarajui:i
drzi u varosi Prijedoru, Varacaru i Doboju. Uostalom, u vezi
i zapovijed pripadaju Va8oj Ekselenciji kojoj pripada pravo naredivanja.
7. marta 1878 (3 I. 1295).

TURCS SUR DE JOSIP JURAJ
L'auteur publie tnois rapports turcs sur l'activite de Josip Juraj Strossmayer,
lesquels mettent en lumiere l'attitude des autorites turques en Bosnie envers lui.
On voit des rapports, que les autorites turques avaient avec vigitlan:ce
cours des evenements en Bosnie dans la seconde moitie du XIX siecle et elles
etainet conscientes, que tous Ies efforts des pays voisins avaient ete diriges faire
re.:;uler les Turcs de la Bosnie et Herzegovme. Les hauts :fon'CtiOillilaixes tur.cs
voyaient .dans Strossmayer leur ennerni le plus acharne qui faisait tout son
pour l'annexion de la Bosnie la Monarchie austro-hongroise. ..
HIVZIJA
DVA KRONOORAMA SMRTI MOSTARSKOO
LEOATORA CEJVAN-KETHODE
U prooloj svesci ovog easopma (Prilooi V, 1955) objav.ljen rad Z d u-
z i n v n k t h Q d u r g v i n i u kome smQ na temelju
dvliju .saeuvanih originalnfu Za!kladnka ukratko obradili djelovanje ovog zaklada-
telja u Mostaru XVI v1jeka. Tom pri!lik:Qm smo n\StQ rekli i ozivotu
istaknuvSi da njegov Zivot potpuno taman i da nam cak nije poonato ni gdje
i kada roden i 'UitiJio. Na temelj:u jasnog teksta zakladniice. moglo se jedino
da zaurz:imao vmok drZaVI!li poloZaj i blo jedan od upravljaca Hercego-
Iznijeli smo takoder i predaju kojoj Cejvan kethoda oproSteni rob
hercegoval:!kog S1nan-pa5e Borovinica, a:li ona bez ikakvog stvarnog
OSi!lQVa.
Arhiv grada Mostara, iznalazeCi i ofilropljuju<:i orijentalne rukopise 1 daku-
mente na svome podrucju, uspio pr1kJupiti Iijep broj ru!kopisa, koji .izreda pret-
stav1jaju vrijedne VeCina iJh p1sana u .nasim krajeviJma, medu njima
se nalw.i. i nekoliko autografa domacih pisaca. Pored podataka irzvjesni
sadrZe i razne podatke originalne radove naSih lj!Udi iz
vremena turske uprave, pretstavljaju neosporno dragocjen materijal.
Medu rukopisima koje Arhivo1Jkupio poce1Jkom 1955 godine od nasljednika
umr1og Ahmed ef. Dzablca iz Mostara nalazi se jedna medZmua sa interesantrui.m
i vrijednim sadrZajem.' Ona sadcli:" 214 djelomieno pagi.n.i.ramh i sitno ispmanih
Nije kompletna, jer se jasno moze primijetiti da na nelkoliko mjesta
nedostaje listova. Ne moze se takoder tacn<> utvrditi kada sastav'ljena ni.kQ ju
sastavi<>, jer to u tekstu nije mgd.je naznaceno.
MedZmua u knjiz!. inventara pod rednim brojem Rukopis na rubo-
vima malo ootecen, tako da. se izvjesne rijeCi na margini nekih listova ne mogu [JPtpuno
proeitati.
2
U medZmui susrecemo razne rukopise (ljjepe i slabe - pocetnicke) na temelju cega se
dade zakljuciti da ju nije plsalo isto lice nego nekoliko njih i u razna vremena. Na 84 listu
pribiljezeno viSe stihova mostarskog pjesnika MedZazije, na .kraju istog lista i istim ruko-
pJsom stoji napisana bilje8ka i:z koje saznajemo da ove stihove prepisao Jusuf sin Ahmedov,
uceni:k iz 1048 (1623) godine. Ova godina ne Qznaeava god!inu m.edZmue, jer u
njoj nailazlmo na jo!i mlade datume. Kako nadena kod mostamke moze
se zakljuciti da su plsali Clanovi ove IPProdice. Ovom prilik<>m istieemo da ArMv grada
Mostara !pO.Sjeduje nekoliko rukopisa pisaniJl rukom clanova
18*
276
HivzJja
Prije nego predemo na temu u naslovu potrebno da se osvrnemo na sastav
medZmue i da 'U!kra1Jko iznesemo sta ona sadrZi. Ovo mi.sJJm, zanimati sve one
koji se bave proucavanjem na5e proSlosti, posebno one 'koji iznalaze knjiZevna
djela pisa.na za vrijeme tursk.e uprave u naSim krajevima i
autora.
MedZmua ima dosta raznclik sadl:zaj. upisivan bez reda i
unooen onako kako na red dalazio. se ruclazi viSe fragmenata iz raznfu
djela komentara Kurana i islamske tradicije, zatim iz djela islamsikog pravil,
dogmatike, apologetik.e, filozofije, astronomije, matematike, i medicine.
Ona dalje sadrZi viSe raznih fetvi (decizija) pravnika. se nalaze fetve
muftija Alunecta i Hasana, sarajevskih muftija Sinana, Fadi'Ullaha i
sarajevskog kadije HadZi. Sinana i Skopskog m:uftije
Najvrijedniji dio medzmue Cine svakalko ona mjesta gdj.e se nalaze stihovi
na8i!h i turskilh. pjesnika. VeCim zastupljen mostarslki
pjesnik Dervi8pasa Bajezidagic, pored njega tu se nalaze i stihov.i sljedeeih
pjesnika 'iz Mostara: HadZi DerviS ef. Mostarca,' Zijai Mostarca," Mevlevi
Su!lejman ef. Mostarca, Mostarca,
10
Mostarca,
11
Medzazi
12
i Ubej-
di.
13
navedenih stihovima su jos zastu.pljeni slijedeci pjesnici: ef,
' Zijaudin Ahmed, -sin roden u Mosta.ru gdJ!! kasnije muderis i muf-
tija. Pripadao derviSkom redu Iz njegovog !ivota zna se to da preko 40
godina mufJtlja u Mostaro. Um:ro oko 1000 (16'7il) godine. Napisao vble djela iz raznlh
J.slaroskih disciplina, od kojih su najznameni.tlja: Fetavai Ahmedi i Durretul fetava
Rad hercegovackih na polju, Sa!rajevo 1934, str. 10).
Bio muitija u Mostaru od prije 1670 do 1692 godine Kresevljakovic: Esnafl i
obrtl u Bosni i Hoccegovml, II, Mostar, Zagreb 1950, str. 128}.
S. Kemura (Sarajewke muitlje od ,926 1519) do 1334 (1916) godine, Sarajevo l!H6),
kronoloskim redom 35 b!ograflja sarajevskih muftija. Medu ovlma ne nalazlmo
Sinana .ni Fadluilaha, dok susreeemo dvoj!cu Lbrah!ma ! to: Bistrigi sejh Ibrah!m ef. umro 1(}75
(1664) 1 Alti Parmak ef. umro 11002 (16'111) godine, str. 8, 9 i 10.
Dervblpasa Bajezldagil(: Mostarac ilstakao .ne samo kao ddavnik i zakladatelj, nego
on jos i vmtan pjesnik koji na 1nn:I9Iii>m i perzljskom jeziku. Ozlavio dva
divana: jedan na turskom, drugi na per:llijskom jeziku. U mostarskoj mahali Pod-
humu podigao 1592 godine dZamij.u s kamenom munarom i uz nju mekteb, medresu 1 knji-
zn!eu. Poginuo 1603 godine na otoku pod (S Znameniti
Bai!njaci i Hereegovci u turskoj carevinj, 1935, str. 17).
1 Ovo svoj pril!c! HadZi DerviS ef. Zagr!C koji ;roden u Mostaru gdje pod!iao
i jednu tekidu. Zivio polovinom XVII stoljeea. Pjevao na tur!lkom . jeziku (S.
n .. d. str. 17).
8
Zijai pjesniCko. !me Hasan ef. Mostarca. Ostavio kompletan divan pjesama. Umro
972 (1564) godine n. d. str. 75).
Mevlevi Suiejman ef. Mostareu ne znamo niSta jer mu <nismo na8li spomena u
izvorima.
'
0
Pjesnik Hukmi NblandZi rodom iz Mostara. Pjevao na turskom jez!ku i od njega
nam saeuvalo. viSe gazela. Umro !iza 1000 (Hrt2) .godine. n. d. 100),
u Iz jednog kronograma (llst 00), koji spjevao .povodom smrtl svoga brata
Ibrahlma 1009 (160!1), saznajemo da zivio koncem XVI .i u prvoj !POlovini XVII stoljeea kada
sigumo i umro. Ni ovom pjesniku ne naJazimo spomena u djelima i Hand!iea,
13
Pjesnik MedZazi rodom jz Mostara. Umro 10<19 (1610) godine (Ra-
sagic, n. d: str.
10
sin naprijed spomenutog mostamkog Zijai :(V!ostaJrca. Ima sacuvanih
pjesama razn!m medZm.uama. Umro .i=ledu 1602 !1612 godine n. d. str. 75).
277
gradanin ( cS>I.A .s..cil ), Mm ( ), " 'Fuiu.li ( Ahdi ( cS.Jr ), '" Rizai


Misali ( Jt:. ),'
8
Nuri ( cSJ} ),'" Serifi Sujuhi ( .;._";.),
21
Guremi
<u-J >,
22
Hajreti Kabuli ):
4
Semai ( .;-'- )
20
i klasicni Iturski
Kema1pa5a.
Medu ovim se na vise mjesta sa raznim 'kronogramima,.
koji nam podatke rodenju ili smrti pojedinih zas:luZ.nih iz vremena
tttrs!ke uprave ili nam kazuju kad su podilgnuti neki znacajniji objekti iilil .se
dogodio kakav. v-aZniji dogadaj. Po5to su svi ovi podaci od interesa za na5u istorij-
sku mi cemo one koji se odnooe na nase ljude i krajeve kronolOOki iznijeti:
IO-onogram gradnji starog mosta Mostarru, koji padiginut 974 (1566)
godine. Datum gradnje u reeenici:

dva kronog:rama smrti hereegovackog zaikladatelja Cej.vana kethode,
koji rumro u Mostaru 977 (1569/70). Datum smrti sadrZan u reeeniei: cSJk:-
..s\.1 .:-xJI"
kronogram graooji euprije na Bentbasi u Sarajevu, koju 994 (1586)
godine podigao neki Alija Hafizovi.C ( >\) ). Datum graooje sadrZan u
reeenici: .s::,.. . .:...).U
28
d) ikronogram gradnji karavan saraja u Mostaru koji 1017 (1598) godine
podigao mostar5dd zakladatelj Kosk'i Mehmed Datum gradnje u
J.;t.
" Mehmedbeg zaian, rodom iz Sarajeva. Umro 1004 (167\3) godine
n. d. 110).
" Mehmed Sulejman zvan Fuzuli, umro 1562, (vidi Brusali Mehmed
TahiJr, Osmanli miiellifleri, 300; Hammer, G<!schichte der osmanlschen Dlchtku.nst, Pest
1007, 293).
16
Hammer u .spomenutom djelu obuhvata period od 1300 do 16&7 (I, 273, 475)
navodl trojicu tur.skih pjesnlka pod pseudonianom Ahdi.
17
Hammer (nsto, II, 419, 400, 421, III, 11, sestoricu pjesnika. sa pseudo-
nimom Rizal<,
18
Dok Brusali Mehmed Tahir (isto, II, 416) spominje pod ovian pseudonianom samo
pjesnika Hasan Edrenevn, datle Hammer (isto, III, 127, III, 393) .spominje istog i Muhamed
iz Nlkde urnro 1647.
19
Hammer (isto, I, 313, 548, 549, IH, 348, 4'00, nav.odi estoricu pjesnlka pcid
pseudonianom Nurn.
'
0
(isto, 21:!, 314) navod,i dvojicu pod ovian pseudontmom.
" Pod ovim pseudonimom nismo pr.onasJd nijednog tumkog pjesnika -ni kod
ni BrusaJ!i Mehmed Tahlm. Moglo da to neki dornaci pjesnik za koga nije znao n!
Ba5agic ni
" Muhamed Guram! iz u Rurneliji isto, 478);
" iz Jenildze Vardara, umro 1>534 isto, 212) i Hajreti Muham:ed
ef. iz Br.use, umro 1629 (Hammer, isto, 208).
- iz Seresa isto, n, 51>6).
" Ni za ovog P1esmka nismo naSli spomena ni 11 jednom od spomenutih izvora. _
"' Ovaj .kronostih ;nalazimo u putapisu EVliUe (S. Kemura, Iz Sejahatname E'v!ije
GZM, Saxajevo 1908, 329).
'
1
Napisano ..s.U.. ..s;.\6.; Radi: stiha li u elif se moze ispustiti.
Ovaj kronog!ram kao i dva i nisu dosad bili poznati riiti su }gdje objavi]i.vani.
Ne zna se tacno na koji: se most u Sarajevu odnosi ovaJ kronosfJih.
"" Ing. arch. -DZemal Celic 1 Muhamed Jedna novoatvorezia gradev<ina starijeg
_doJ;>a: Mostaru, :Na5e ..v;
278
Hivzjja Haoondooi(:
gradnji dZamije u Mostaru, koju 1023 (1614) godine po-
digao neki Sejh efendija. Datum gradnje sadrZan u reeenici: ..1_,1 f:::f
Nas ovaj puta zanimaju samo dva ikronograma smrti mostarskog sk.lada-
te.lja kethode, ciju smo postaviJ.i u naslovu ovog rada.
jedan silguran podatak ovog upravljaca Hercegovine iz druge
polovine XVI vijeka i donek.le nadopunjuj emo spomenuti rad objavljen u svesci
V ovoga casopisa.
Prvi ikronogram na1a2i na poeetku druge stranice 38-og lista, na
margini prve st.ranice 100-tog lista. kronograma su lijepo i dosta citljivo pisana,
se bez muke mogu de8ifrovati i prevesti. Nije poznat njihov autor, ali svakako
on morao savremeniik
Vafuost kronograma pog:lavito u tome, sto nam oni kazuju
godinu smrti wog zakladatelja Hercegovine. Pored toga nam
podataka iz privatnog zivota CejvanJbegova kome se do danas nije slkoro
ni5ta U naslovu Cejvanbeg oslovljen sa
(selkretar vi!lajeta}. U prvom stihu prvog i dxu:gog kronograma oslovljen
jos sa zvanjem (povjerenik zemlje) to svoj pri.llici, sinonim
zvanja kethoda (cehaja).
Iz ovih podataka moie se zalkljueiti da Cejvan kethoda, ka'ko mu i samo
ime kaie, cehaja hercegova&og sandZaka ,i kao najvisi dostojanstvenik
na njegovom dvoru. prema tome glavni pomocniik i savjetnik sandZak-
begov, u slucaj.u otsutn'Osti i zamjeniik u svi:m.a dl.1Znostima. posve odgo-
varalo i .nazivu <5l..!.l Med.utim na.ziv 'Upucuje na to da Cejvanbeg
na dvoru sanrdZa'k!bega mogao imatt i sl sekreta.ra. Sekretar . sandZakbegova
dwra i administrativni njegove 'kancelarije poslije cehaje zvao se
reis efendlja. Prema ovim nazivima moglo se zalk;ljuCi'ti da kao cehaja vrSio
ujed.no i reis efendije.
U prvom njegovo ime stoji lkao atribut rijee Mostari na
temelj.u cega se. moie kao sigurno zakljuciti da porijek.lom iz Mostara. Do
polovine XVI on i1Zigradio svoje vjerslke u Mostaru i Oitav niz
raznih privrednih objekata. U isto vrijeme se i na drZavnom poloiaj111,
tada sigu:rno u svojtm muiev.nim godinama. Na temelju Cinje.nica
moie se utvrditi da Cejvan kethoda roden u Mostaru i to ik6ncem XV ili poeet-
kom XVI stoljeea.
Na temelju podata'ka koje pruia kronogram moze se jos utvrditi da
Cejvan kethoda umro prirodn.om smreu, jer da svoj zivot .negdje u boju do-
koncao, to u kronogramu bilo sigurn.o Moze se s dosta vjerovat-.
dokaz.i.vati da on zadnje dane svoga zivota proveo u Mostaru gdje i umro,
i vjerovatno ikraj svoje dZamije po'kopan. Na ovu nas pomisao navodi
"' PoSto u kronostihu nije navedeno Jme vakifovo, to se ne I!IIDze tacno utwditi da li se
on odnooi na jednu od 36 nama poznatih I!IIDstamki!h dZamija tli na neku drugu, koja ve(:
davno
31
Uz dZamiju posf;o.jao do 1951 godine mali harem (danas parkY u
kome na!azilo usprav niSana :natp!sima. Kako nisu bili nije
Dva kronogmma smrtd mostaJrskog Cejvan-kethod!e
279
cinjenica sto Qil1 Mootaru podigao najvise i sto zakladnici izricito
od.redio da se U!buduce iz sredstava njegovog podiZu razni spomenici
civo u Mootaru ili njegovoj okolini.
krooograma: se .tekstualno i sadrZajno gotovo cijelosti
se na toga moze da im isto lice. Drugi
malo opSirni:ji. od prvog sto se mo:Ze vidjeti iz teksta koji niZe izvorno i u prevodu
donosimo. Osim toga: kod drugog kronograma godina smrti i cifarski izrazena
Sto nam omogufuje da se prt kontroliSemo i da taeno utvrdimo
kad Cejvan kethoda umro.
TE!kst prvog 'k:ronograma glasi:

&S\::- ._s.;::5
..SU .)..\..< i? ..S-'J).P
33
._sl_, .:.r,.)U.) ..J..cll ._s..Ul':
sto maci:
.:,l_,f:= i. f
.;,LJI ..S ./ .:,.>--';'
t;).i .;;_,.. ....A.iU.
Kronogram smrti pokojnog Cejvana iz Mostara:
Pokojni Cejvan, povjerenik zemlje
Ode u raj i zawze mjesto
Kad m.u se Zivot reee:
Ispun.i se tefter moga zivota, pomoc!
N v i d 1 i v i (glas) reee kronogram njegovoj smrti
zadnji cas, tefter iz njegove ruke (ode).
nam poznato sta s njima uCinjeno. natpise sa nadgrobnih spomenika iz Mostara
mi smo jos 1940 godine l!)repise svlh naiplsa sa sto se kraj ove dZamlje.
Tom prilikom mno uivrdili da su kJraj Cejvanbegove d.Zamije .pokopani slijedeci:
Fatima HadZiseJ.Jmovic, kciJ alemdara, umrla 1230 (131&) goome:
Zejnilaga sin Husejnov, umro 1231 (1316) godine.
Dulsa HadZiselimovic, kci Husejnova, umrla 1.200 (1843) godine.
d) siln Se1im alemdareov, umro 1262 (1846) godine.
Mustafa HadZiselimovic, sin 1275 (1858) godine.
f) Muhamed HadZiJsalimoviC, sm Mustafin, umro 1200 (1873) godine.
g) M1.1Stafa ef. Korkut, sin Abdulahov, umro 12152 (1006) goddne. Na n!Sanu ovog stajalo
napiJsano da rijetko ucen 1 poboZan covjek.
h) Sallh sin Beeirov, vojnik, umm 1:!71 (1354) godine.
Pored navedenih pred proeelnim zidom dZamije nalazila su se jos dva dosta visoka
n!Sana bez natpiJsa i bez ikakvih dekoracija. Da ii jeda.n od njlh oznaeavao grob CejvatL-
bega, more se samo ndOim dokazivati.
""Mjesto = u mju, treba
"' bro.jcanu vrijednost sJova iz ovog kronostiha, godinu 978
977 kako io stvarnn trebalo. Ovo poveCanje za jedan radi toga Sio u krono-
stlhu upotreb]!jen gla.gol u ]spravnoj ne skraceno kao u slijedecem krono-
stihu. Da kronogram treha da daje godinu fY/7 vidi se s\Q ie na slijedeeem mjestu ]spod
kronostiha godma Smrti j<>S i brojem.
28!1
Hivzija
Tekst drugog kronograma gl)lsi:
I.S4-.f.lj. 34\.S..IJJ;)
I.SI.A \.SJU;) I.SJ..I)J.)
I.SIJ .:r..JJ.) .:,..t:JI
\YV
sto znaci:
.:,IJ!= ('.f>"f ..:k=z.k


I.Sr
t:9\.i 36-qJ"
Kronogram smrti Cejvana, sekretara Vilajeta:
Pokojni Cejvan, povjerenik zemlje
Zauzeo u raju dobro mj5to
Kad vidio da mu se zivot kraju rekao
Ispuni se tefter moga zivota, pomoe!
N v i d 1 i v 1 (glas) reee 'kronogram njegovoj smrti
Otiku'Ca zadnji cas, tefter iz njegove ruke (ode)
977 (1569/70) goditn.e.
Brojcana vrijednost pojOOinili slova ovog kronostiha daje godinu 977,
kako to vidimo iz slijedeeeg njihovog zblra: 1 + 2 6 + 90 +
= 12 + .S = + .) = 150 + ='= 80 + .::.. = 400 + 200 + = 6
= 977 (pocinje 16 VI 1569-5 VI 1570).
smo na temelju naprijed kronograma tacan datum
smrti .Cejvanbega, ovdje neSto progovoriti i njegovom muhuru
(peeatu) Cija su nam se dva otiska saeuvala na .njegovoj zakladnici iz 1558 godine.
31
peeata nam ne ni!kakvih Cejvanbegu, cak na 'njemu
'iiije oinacena rii godina kada napravljen. Pecat sadrZi samo jednu izreku i ime
njegova vlasni!ka, ovi se poda'Ci provlace kroz sve muhure turskih
r drzil'v;nika: '
31
.sJJ )>
"'PraviJnQ kaQ' sto stQji u prvQm kr<>nQgramu. Slovo .S
rsuviSriQ.
' '"'" :PtaviJnQ ;.;;;_;, kaQ sto sroj(u prvom kronogramu. I slovo ..s iza rtjel!i
. .. . . . ,.. . . . . .
281
.Peeat izraden u obl:iku ikruZnix:e sa promjerom 1,7 cm. U desnom palju
cijelog pecata ispisana vrlo delrorativno jednia! izre!ka:, s Iijeve
u jednom :ma.lom :i: ogredetiOm lkrugu Cejvanbegovo ime. Peeat datira
na:jkasnije J.z polavine XV stoil.jeea, se tada nalazro u svojim
nim godi:nama i na whuncu svoje ka!l'ijere.
Desifrovan te!kst peeata (vidi faksimil) glasi:
;_,l,f"' 4:>-l..o .x.JA!I .!.bl.l Jl
sto znaci:
Vlasnik (ovog pecata) siroma5ni rob Cejvan prosi pomoc od Mocnog Vladara.

ZUSAMMENFASSUNG
ZWEI CHRONOGRAMME DEN TOD DES MOSTARER STIFTERS
CEJVAN .
Im vorigen Heft dieser Zertschrift ist eine Abhandlung unter dem
Stiftungen des Cejvan Kethoda in der Herzegowina veroffentlicht, in der wir
auf Grund zweier, im Original erhaltener, in Kiirze das Wir-
ken dieses Staatsmannes und aus Mostar im XVI. behan-
delten.
Dabei sagten auch etwas iiber das des und
dass es ganz im Dunkel und dass uns Ort Zeit
sei!ner Gebur.t und seines Todes il>ekannt seien.
Bei der Suche nach orientalischen HandscihJr]ften und UIIkunden und deren
Ankauf im Geblete des Archivs, gelang es di.esem, eine ansehnliche Zahl
von Handschriften zusammenzubringen, die Un1ikate dair-
stellen.
Unter diesen Handschriften befindet 'Sich eine Megmfi\a, die nebst verscble-
denen geschichtlichen Angaben auch noch einige unserer Leute
aus der Zeit der Verwaltung aufweist.
Uns interessieren diesmal zwei die uns Angaben iiber
die Wirksatmikeit und den Tod des Mostarer Staatsmannes und Stifters
Kethoda iiberliefern. Aus diesen eriahren d-ass tn" holhe
liclJ.e Wiirden be!kleidete und dJass er im Jahre 977 (1570) in Mostar starb. Auf
der Chronogramme kann festgestellt werden, dass er eines natiirl:ichen To-
des starb und, Wahrscheinlichkeit nach, bei seiner Moschee in Mo-
star begraben wurde.
282
Hivzi.Ja
Auf der Stiftungsurkunde (Vakufnama) des Cejvan-Beg vom Jahre 1558
finden wir zwei Abdriicke seines Siegels. Der Inhalt des Siegelabdrucks uns
keinerlei Angaben iiber Cejvan-Beg, nicht .ein.mal daS Jahr, in dem die
Urkunde verfasst worden, ist darih Der nur
einen Ausspruch und den Namen des Eigentiimers. Diese Angaben konnen ganz
stereotyp in allen Siegelabdriicken der tiirkischen Sultane gefunden werden.
u s N v

GLAVNI 1 ISPISI IZ NJEGA
Vaznost povelja ranije slabo cenjena i na i na Od evrop-
skih istoricara zapravo jedini Hammer vamost od istoenih, Peeevi.
Ovaj .poslednji vaz!l<Jst ne samo nego, kalko vee Kraelfu
1

povelje i navodio od reci do reci. obzira na to sto te turske
povelje i Jorgi; poznatim istoricarima Turskog carstva, vee zbog ne-
poznavanja jezika postoja1a i jedna druga nesavladiva
te5koca za njihovo koriScenje punuj meri, to cinjenica da sti takvi sve
do pre nekoliko decenija blli zaista brava sa sedam
tih reei.
Krajem XIX i .pocetkom veka samu pojedini madarski .tU!IIkolozi
mogli za 1pregled blblioteka i rukopisa (akata) u
slabO' uredenim zblrkama spisa (ne: ;pravih arhiva) ili cak

MedUJtim, ti izuzetni se izbrojati na prste jedne
Vamhery poznati madarSki turkolog sirem i daleki putnik
- koga su, uzgred reeeno, mnogo napadalii ruski (orijentalista Vasllije V.
Grigorjev i arheolog D. Evarnicki)
8
-, radio pre viSe od sezdeset gUdina, samo
kratko vreme riznici stambolskome (St. Novakovic,
S v to s t f ns!k h r is v 1 str. IV) i .pronasao jedan nas spomendk
koji isti Nov<!!'kovic, nakon izrade snimk.a i o,pisa POiljla!Jro Jozefa Ko1rzenjawlrog,
i ne videv5i ga kao hri159vulju, Lj. Kovacevic dzdao.
1
Osmanlsche Urkunden !n tiirklscher Sprache {Wien, 1000--1002),
str. 3.
InaX!e, pomaro, Madarl su se otpre mteresovali za: tumke
stvari, tatni,je, za svoje stvarl u 1 na Da pomenem samo dve va.ZnJUe
edlcije. Jos podaw.o akademija nauk!i i2xlala Tu r s k g n i k d f t r
u (Magyarormagl WrOk ildncstari defterek), k()je \i.pripremio lelmr
Dr. An:tal Veli.cs !z' Laszl6falve, u .dve t1886 1 1800}. ovome ima kod nas vesti u
.GodBnjaiku beogradske Akadetrrije, 'knj. XXXII, za 1923, 51 (izvestaj D. Popoviea).
- Zatim (1893) .istaJ Akademija (madarska) \i.zdala ci!tavu serjJj:u Turskih istorlcara
(Tori:ik Wrtenetfr6k) :u ikojoj su J6zsef i Imre preveli mestlr koja se odnose
na iz s esnaest tumkih :istoriSkili izv<Yra: (Anonymus iz godine 1486, Nesri,
Sa duddin. Kema]ipa8azade, sulltan SuieJmana. I iz gootnA 1521, '1529 i 1532, zat!m
paSa:, Ferdi. Dzeliilzade Sinan Q Kjatib Mehmed, Evli;ja Celebl,
Pecevi, Kjatib Celeb.i, [ NaIma); kd;ie su popre>tili objasnjenjima 1 PobliZe
o-ovome u Predgovoru Feketeove Diplomatike (1926), V i VL
Ovaj podata:k prema zagreba!Ckom V i n u xrv (1800), str, i XXIV (1892),
str. 800.
Aikademijin Spomenik IV. (naslov: Sveotostefanska hrisovu1ja),
grad 1800.
284
Fehim
Zatim jedan ucenik, imenu :Fgnacz Kunos, rano poslu8ao
savet svoga ucitelja i vec g. 18<82 lhio u. prvi put. On, dodu8e, nije
zapravo radio u kojem arhivu, ali viSe puta u Turskoj i medu Turcima, i zado-
njihovo poverenje dolazio u vrlo inteligentne i visO'ke krugove, tako i
medu sami narod, te o:Vkrio ne samo da Turci imaju narodnu lknjiZevnost nego
da ona i vrlo i privlaena; svemu tome svedo'Ci viSe njegovih dela, izdatih
od prilike od 1006 do 1925, naroeito dve velike zblrke turskih narodnih pripo-
vedaka i pesama gyfijtemeny, Budapest, 1887 i 1889).
Sledeei madarski .turkolog koji se u pocetku dosta morao IJ:Joriti za .poverenje
turskih zvanicnih i k:rugova i tek posle truda i vremena stekao ga i
doblo cak i pristup u turske arhive, pomenUJti lmre Karacson: on jedini
Zapadnjak koji tada sistematski radio u arhivima (od 1907-1911), i
ai'hiv sarnja, i tu turskih dokumenata i vojvodanskim Srblma
XVI i XVII veka. MedUJtim, on brzo postao zrtva naUike. Ka;ko nije mogao raditi
.u uredenom nego traZi'O dokumeiJJte i u zakucanim sanducima, on ,pri
otkivanju jednog takvog sanduka, prst na zardalom ekseru, trovanje krvi
i od toga umro (2 in.aja 1911, novom). Srecom, celu zblr!ku tumkih dokumenata
.koji se ticu MadarSke lroje on sakupio u carigl!'adskim arhiVilma i preveo,
izdlilo docnije pretsednistvo madarske vlade pod naslovom u r s k m d r-
sk i dipl o.m at' 1533-1789 {Torok-magyar okleveltar 1533-1789) u redak-
,ciji Krcsmarika i Szelkffija (Budimpe8ta 1914, knjiga od 416 strana).
ovaj tragtcni kraj pozrtvovanoga Karacsona ikoji ranije bio
'katolicki tada interes za arhive i arhivsko izueavanje i u samoj
(rad na arblvima u Tumkioj tek posle Prvog svetslrog retaJ), -
;ukazuje na to kako su ti arhivi nesredeni, odnO'Sn'O koja se teSkoca, cak i
krila i za onog arhivSkog istr.azivaea !lroji sretnim i mogao
dozvolu za ,pristup u te sakrivene rizni!ce.
' Nasuiprot tragicnom Imre Karacsona stoji kao kontrast primer Adolfa
tada5nj:eg Univerziteta u Berlinu: ovaj Nemac
.od turske vlade da pregleda i katalogizir.a neislamske rukopise koji su jos sai;uvani
kao ootaci Mehmeda 11, osvajaca Carigr.ada. su se rUkopisi nala2Jili u
i pqmenuti uz veliku potp'Oru i susretljivost poznatog
turskog naucnika Edhema, izvr8io svoj zadatak uglavnom ujesen 1929 g.
i docnije (k.ad zavmio rektorat) irzdao knji-gu.O Deissmann tada,
medu o1ikrio Ptolemejevu Geografiju {.grCki rukopis iz XIII v.), Blbliju
i!zgubljenu Kolumbovu lkartu S taroga i Novoga sveta (iz g. 1498) u t\u:'Sk9j
,(Piri Re'isovoj) obradi ('Od 1513), sto za nas .najvaznije, i dva na8a dokumenta,
naime dva vrlo zanimljiva pisma despota Vuka Brankovica (Zmaja Ogn]':enog Vuka),
kome narod, kak.o ,poznato, pripisuje izdajstvo na Kosovu.
Pred kraj iste godine \koje su iziSla Deissmannova I s i t i v
n i n l i u S r u s tako vaznim opStim rezuLtatima, sklopljen pa!kt
Jugoslavije i Turske. Nepooredino toga, najugledrl!iji beogradski dnevnik,
. u ocekivanju ipof,pisivanja tog.a paJkita, objavio s ovim kar.a!kteristiCnim
tome i Feketeovu DipJomatiku, .str. VII.
D.-Adolf DeiSsmann, F-orschungen und Funde im einem
. Verzei<;hnis im Topkapu Serai zu Ist&nbul. Berlin 'lmd
Leipzl.g 19&3.

naslovirna: Pred otvaranjem .arhiva- Da li istorija na.Seg srednjeg
veka izmenjena ddk:umentima? Na5a istoriska nauka novo
rada, gde s obzirom na na5 rad turskim arblvima, pored ostalog,
pobliZe prikazan Radonicev optimizam, Stanojevicev skepticiz.am i dosta neodr.edeno
Corovicev.o misljenje.
7
Odmah posle ,pakta, isti dnevni!k doneo
izjavu Ivica VamJherya, i Deissmanna carigradskim
i

Ova izjava kao i p.omenutiClanak sasvim dobro-
'PisanjU i isticanju dnevne da sklopljeni i!Jakt kome rec sadrZi l
klauzulu kojoj nasim dozv:oljen rad i
ai'hivima.
palkta s Turskom, orijentalisti su mogli b1ti prosto zaneseni
onim sta se sve piS'alo turskih u knjigama i rukopisima .
. Me'4med Aga-Oglu, istaknuti strutnjak za islamsku umetnost, ,pisao u naj;pozna-
tijem i glavnom orijentalisticnom casopisu., za u Topkiap1 saa:aju da
to sada i na celom ;rstoku, sa vise ihiljada rukopisa
na i tui'Skom jeziku, sa mnogo ilustrovanih kodeksa, itd.; 'POred
ostalog Aga-Oglu velt da slalmj ima i rukopis Firdiisijeve S h n m od
1330, lkoji dakJe, stariji i od petrogradskog (od i333).
Na osnovu ovaloo opisa lka'O i posle svega sto gore receno
i rezulitatirna Vamberya, Karacsona, Kunosa, Deissmanna i indi-
cija, svako mogao i zamiSlj aiti sta sve kriju ti turSki .arhivi (i
sredina) u koje, takoreei, istraZivaOka noga nije nikad Istina, i ranije se
pisa,lo turskim iaJko wlo Sl.IIInad'n.o Seref
10
i Deny),
11
predlagalo se i 'Planiral.o nji:hovo sredivanje {Ahmed Refik)," referisalo njlliovti
Witltek),
13
itd., ali ova novija pisanja i stvarnija saznanja
deilimieno bacila zasenak sva ranija 01baveiitenja." Medu novije pwblikacije spada
i :knjizica muzejskog direktora Halnida pod naslovom 1v n d t r (Sta
arblv); ona govori amivima u.opSte n.apose, ali sadl"Zi i pla-
nove i fotagrafije.
10
7
P<>litika od 27 novembra 1933.
Politlka od 29 ru>vembra 1!r.t3.
1 en ta llstlsch L 1 tera t wr z i t u n g za 1931, stubac naslov:
Some Unknown Mohammedan !n the Llbrary
of the Topkapu Seraty:i. Milzesl at IstanbuL
10
knj'. I (1910), str. dodaftkom Mihse Kjazima nq. 65--.67 ..
u U delu et Historiens depuis cinqante a_ns, 1927,
str. (uglavnom clanku Serefa). ' '
12
kn1. XVI-XVII, broj 96, str. 164.
13
Byzantion, XIII, 6191--699<
11
Raniju sam naveo mome prlkazu sveske V d k r z
Arhtv Muzeja u Palati To.pkapl <= za \<njiZevnost; jezik,
i s t r i u i f 1 k l r, XIX, 1939, str. 2!16-200) gde bilo govora samo
dollromentima u Palati, dok se ono sro su u tUJrsk:im arhivima ;pisali St. Stari.ojevlc
(J'ugoslovenski casopis, str. 414-420) i Br. knj. V, 354---,
;153) uglavn<>m odnosi .na Arhiv .prets<!dnii!tva vlade.
"' PobliZe ne mogu viSe . niSta reei, knji.Zicu poznaj samo kraJtkom u
easopisu "O"l!kii br..w (= IX, 1937, str. 78}. Medutim, sudeci n.aslovu i 1()0 (.1\Jn!kara
miize ve sergi 15, Devlet 1936), _[Jretezno popu]arnog
karaktera.
286
Fehim
Posle !JIOtpisivanj.a pak:ta ikoji i pomenutu arblwku klauzulu za
na5e istraZivace, nase nadleZ!le vlasti su preduzele kora'ke kod najviSih
'turskih vl.asti i konacno 'f:u.r.s'ki Mi!n.istarSki savet naeelno
istoriskih dokumenata do godine. Brzo posle toga, delegacija Akademije nauka
kirenula Istanbul i ostala tamo preko dve nedelje (od 8-24 aprila 1936). Za to
srazmerno vrlo kratko vreme (svega r d n i h nasa mi-
sija (St. stanojevic, po1;pmani i Gl. Elezovic) mogla da donekle) steee samo
jed.an wlo sumarni i opsti pogled na twrske arhive. Sto se tiCe na turskim
misija spala samo na dva clana, jer Stanojevic nije uopSte znao
turski. Od tog malog broja dana za sami rad u arhivu otpalo vreme na
posete valiji, konzulu, na nedelje i praznike, itd. Pored svega toga, pomenuti
da giavni i srediSnji arhiv, koji se nalazi u nekadaSn.joj VisO'koj Porti, tacnije Arhiv
PretsedinliStva vLa!de evtr.ak ha.zinesi Hazinei Evraki, dli
sada: u kome 6\l rax:tila dva: pome-
nuta cl.ana na5e misije, za.tvara vee u 5 sati popodne.
Uzewi sve to u na:rocito to da pomenuti carigr.adski '!lije blo
ureden ni kao nas u DubrOV!Iliku da i govorimo onima u Be<iu, Parizu, itd.,
- mi smo morali da traflimo ne koji nas ruajviSe interesovali (u vezi
s na.Som istorijom, jezi'kom i literaturom, iltd.), nego takve spiskove i knjige koji
'daju Sto bolji pregled sadrZine arhi.va, i to opet pod uslovom da nam se to stavlja
na u.potrebu. I doista, mi smo prvih dana gotovo isklJuCivo radili na defterima ikoji
sable odluke divana va:Znim poslovima (tzv . .s.}U> <.o.t ). Sta u tome pogledu
wradeno, vidi se .tz odnosne dmjige Gll. Elezovica, pod naslovom I z r i g r d-
slkih turskih ar:hiva- Muhimme defteri (Beogr.ad 1951; na omotu
1950).
16
Skroz nepovoljnaJ kritika Branislava f>urdeva iz.i9la: u sarajewroim 11" il z i
za orijentalnu filologlju, kn.jiga II (za 1951), mr. Kako vec u tom
I!JII"Ikazu (str. 322) pisac reeene knjige ne pravo 9ta muhimme defteri
manje, zapravo nliita ne zna (ili bar ne veli) gramatickoj konmrukic!ji
izraza miihimme defteri, nego kaze (iU Gla.sni'ku SAN, knj. I, sv. str. 200) da
to serija ak.ata, u d lt:l i m naslovom MUhimme defteri (Vafue knjige).
Medutlm, mnogo zacudn.ije Elezovic ne zna postanak i 5a5fiav ovog izraza, u vezi s
tlm i (prevodi ga krivo. Svakom mudenrt.u I ili II godine poznato da se ipOd miihimme
misli .<.o.t J,tl{tj. vaful ;poslovi) i da se prva tec ispuSta (ali stalno podrazumeva) onako
ka:o se. to c!n1lo u =zivima i mlnistarmavA ( .s "::!..>"'' .s)>\i .JI.'
J;lt: JJit; iPOred raznih gramatika, i Kelekianov Recnik .izr!Cito istice kod
1zraza.- S druge mrane, u knjizi Sommaire des ar<;hive'S tur-
ques du . Ca.ire (Le Caire 1930) Deny izriCi.to 'kaZe (str. 100): . affaires
lpO'\lr citav izraz <>.?> <.o.t (na istoj mrani
peoolt.) prevodi (na mr. 102) registre des affaires lmpommtm (muhimme deftet-i).
P<>red toga, u zaglav.lju milhimme deftera stoji da 01n (divanske) odiuke u v aznim
poslovima ;.;...), Ree Jyl ><poslovt takode
u k.ao <5"4.JI "-1' (kanee!arija vaZnih poslova), <r.i (sekretar za samavlJanje
isprava vaZnim ;poslovima), itd. - Vellko . r 1 i ta iknjiga i u
tome wz sadriaj broja 189 (na str. 229), gde dolaze (sudovi) u Safi, Mallkl,
beli ... ove reei tumace u k.ao - dictu- imena gl!"adova pod
Hambeli, i Safi)! mutatis mutandis, lzto kao 'kad neko tvrdio da su (reci)
janseruisti, Calvin Zwingl!i < slieno -imena ogri.dova!- Prema ovakvim, zaista
orlglnalnim nije sto 1pisac te knjige stalno ;pise senne (sa dvoje n, . mr. 16,
arhiv 1 JspdJsi dz 287
Sto sam specijalno viili se sa!IIIO iz pomooute knjige {str. 17,
[27, 28] i 30). velim doo.ekle, jer njen pisa'C uopSte ne 1p0minje moj izvestaj. Aka-
demiji lkojJi na godiine u nJ'ega bl.o i ostap, '
1
i sro pmnenuo to uCinio na
neodreden i nejooan, ka.tk.ad i neta.Can na&l (samo pre 'l'ednog knjige
Miihimme deftera, tako da se cesto ne :zm.a na sto se ona odnosi i dokle seze; u vezi
s tim moram ovde istaknWti da datumi i kod zverz:dicom oznacenih
knjiga [tomova>] n ot i u od n1 nego bazi.naju na Elerz:ovicevu krivom
raeunu).
Medutim, da se ovde viSe u to ne mi nismo imali prvili nekoliko
dana - sto vrlo vafuo istaknuti - ni jednog opSteg inventara arhivu u kojem
smo radili i imali d!a radimo. Tek posle cetiri dana jedan sretan slucaj pomogao
meni da do tog inventara dodem. Kako naime na8 a11hiv radio neprekidno,
tj. bez pauze za rucak, cinovniku u na5oj prostoriji donesen :tog dana roeak i on
da jede za svojim stolom. sam pristupio njegovu stolu dia uzmem
sledecu knjigu Miihimme deftera droja dola2i iza one koju sam bio i ugledao
sam jednu knjigu lkoja se !POSVe razlikovala od onih koje smo do tada u rukama,
i zapitao mogu li da pregledam. Cinovnik koji zauzet :ruCkom i nije mnogo
ni gledoao okojoj se knjizi radi, !klimnuo glavom u znak odobravanja, i sam
tu Jmjjgu odneo na svoj sto.
Tek to sam seo, video sam da ta knjiga upravo ono sto nama tada naj-
viSe trebalo. blo to jest Registar arhiva, ukratko Inverutar, i
pwurio sam da sto vise iz njega ispiSem, na'l'oCLto stalne boja:zm.i da mi ga
cinovn'ik ne zatrazi natreg. Sta sam njemu zapisao odnosno iz njega ispisao vidi
se iz niZe sledeCeg odeljka pod naslovom h z n, prH<>Zena Ceti!rd dndialtka (1-
-IV) sadrZe ispise iz drugih arhivskih limjiga.
***
povra<tku u Beograd, IJia preporuku i trazenje pok. Stanojevica, i!efa
misije, .sam ove ;p!Odatke h z n u i sve ootalo sto ovde u prilo-
zena cetiri dod<atka, /Predao (20 maja 1936) Alkademiji, tacnije na ruke Gl. Elerz:oV'iea,
da se objavi u zajednitkom izve\St<aju. Ali, kako sam u r i 1 z i m z lk n i-
z v n st, ez ilk, isto r ij u i f ol kl r (XIX, 2107, napomena 5) jos 1939 godine
pomenuo, taj moj izveStaj nije stampan ni poole tri godi!ne. Posle toga su doSle
burne godine f okupaccije, zatim i razne posleratne teslooce tako da i Elezo-
vicevlil pomenuta knjiga iziSla tek 1951 g. St<a ovde uilazi u jest to da - kalko
gore u brzini reOOn.o - ta knjiga sam.o delimieno, nepotpuno i, sto gore, s
izve'S!lim greSkama (naroci:to u ,pretvaranju hidZranskih godina u nai!oj
eri), iznosi moje podatke 1() defterima. Dxugim l'eCima, moj
sumamom inventaru i ostalom nije cekao HOIJ.'1alcijevo 11101!1um prema!fJur in
u sve trl napomene, i inace); 8to kod reke (Did!la => Tigar stavlja znak pitanja 450),
201, u bro)u 1400), da i ne pomlnjem skroz nenaueno i sasvim.
pisanje kao 4'12), H'z'r (str. .setd (str. 006), itd. Ali da ovim zavrlm
vllie i lslamoloSke gre5ke lroje Durdev (kao nije uzlrnao u
obzir, tek u.sput i delimHno na'Vodim.
" Da on njlm poslu.Zio ialro .pri tom ne stavlja ni zvezdice, vidi naprimer,
jasno kod dru.ge (II) knjige Miiblmme defter!l {str. 20) gde .preplsao moje obimo i!'isanje
>dZumiida; dok on inace stalno lma d!emazi, protiv mog pisanja ara;pskih mesecl
arapskim (origina1nim) imenilna. Cak i pisa'o (Kako valja c1tati arapska lmena
meseca hid!riske (sic!) godineu ;tur.;klm dokumentima?.., u Jugosllovenskom il!ltori-
s k m s is u, knj. III za 1937, 295-297).
annum niti uop5te objavljen, lkako' smo ve.C gore videli, i ono sto sasvim
.uzgred pomenuto nije u svemu potpuno niti bez greSki i Pored toga, Ele-
.zovic tom (str. 3-18) govori u mnozini, i moglo se misliti (s na
isti, zajednicki zadatak i posao) da govori u ime tako da i neta<:riosti i greSke
i na moj teret; tek na pretpO"Slednjoj strani (17) uvoda na osnovu reei
Da se vidi ... obllje ... na v<Odiino dr. F. ... mooe se
zakljueiti dia ovde) govori u IIIliloZini. Zato mislim da taj
.izve5taj - cija se (ruloom) 6reeom kod mene sacuvala'" - nalknadno
i u celosti, naravno i sa razn.i.m dodacima i napomenama, 6taviti jaVI!losti
i nau'Ci na raspoiozenje. Nije da oni naSi radni<:i koji su u i6tom
arhivu radili posle mene, moci moja izlaganja u pojedinostima ispraviti i dopunilti;
u svakom slueaju, ovaj clat.niak i ovi ispisi mogu poS!uziti
kao rnali putokaz i pot6ticaj za dalji rad u ovom pmvcu.

Ov.aj h z n, :potpunije m h z ri d f t i, 5to maCi.
magazin, skladi:Ste odnrosno reg:istar skladiSta,* pretstavlja ustvari pi:egled svega
lito se nalazi u arhivu, to dakle, neka vmta sumarnoga ukratko giavni
inventar arhiva. On pravljen odnO'Sno dati!ran prvoga 1278 godine,
na-sem 3 aprila 1870. Na prvoj strani ove debele 'knjige, upraro na njen:u 1 m
omotu. (dakle, ne na koricama) nalazi se opet neka vr6ta pregleda samoga h-
z n sa oznakom gde se Sta na lkojoj str-aari nalazi.
Iz .toga 11aibelarnoga pregleda u !! z n u s8m odmah sledece:
1) Registara ihitnih i vazn:ih poslova (tzv. Miihimme
d f<t r irna svega 263 knjige u dodacima 1 i II);
2) Rumelislkih registara (Rumili defatiri).ima85knjiga
(sravni tprilozeni dodatak
3) Pod naslovom (garantija?) hriscana
te'mini) ima 10
4) Na sam Carigrad odnosi se25 knjiga;
obuhvata 9 iknjiga {pobliZe u dodatku IV);
6) DUJbrovnLk (Du:bre-Venedili: 4J.t .t.:.P) ima takode 9 knjiga.
Posle svega nabrajanja u tom tabelarnom pregledu, s leve strane stoji za:be-
le:leno da svega ima niSta manje nego 1.218 !l'egisatra (triA
toga sam, u brzini i u stalnoj bojam.i da mi cinovnik ne zatrazi
Inventar 111atrag, preglediati i siimi h z n, :i: brzo sam da su
1-39 ispisane, strane 40-66 da su sasvim dalje, da na str. 67, do ,polovine,
Stoji s is k i :tv r sn ih i1' es enj (diyanskih) sednica ( ..s--"'
onda opet prazne strane 68-86.
Na str. 87 naisao sam na natpis:
.S),t.Jb ....
._,..;
'-,..-'. '-,..-'
1
sa sp:isima koje se nalaze u sanduku dokumenata
Isiprnve d.osllali SIPioSt 6, ko!IJJada 1.
18
Prvi or!girnl]ni !Prwerak tog nisam viSe.n&ada ni video; tim vrednija
sacuvana kopija.
* ree mahz!in u viSe evropskih jezilta (sp, magacen, frc.
magasin, nem. Magazin, !td., u nas magazin i magaza).
289
Da .turski arhivi sad.rZe i neturska dokumenta, V!idi se i iz str. 88 h z n
gde sam zabeleZio:
.::..\....:... ;L:JI =
..__ -
1 , ..
t. lsprave sa ala fra<nga tekstom, broj 19, komada 1 (dakle na evropskim jezi-
cima).
str. 86
J\;JI }1> } =
Dolkumenta Crnoj Gori, 22, komada 1.
- ..__
22
Na i.stoj (88) strani, :pod br. 24 .i.ma: (1 etc ....
.:.\.} ..:\: ... Jl>
Stara dokumenta Madarskoj i ferman ... , Dagistanu.
[Datuma nigde, osim na str. 78, uz j.ednu d r u g u dokumenata: 5
sa'bliln 243 (= 21 februa;r 1826)].
Na str. 89, medu Mapama ikoje su u sanduku, n;aVIOdi se < 1 1/ 1
tj. Karta beogradske tvrdave.
Na toj (89) stmm h z n stoj1e dve lmrte od vamosti za nas:
.,-..!...,?- cSJ'i ..;..!. Jft- }1>
rek:e Timoka u s potpi.&ima i Ima i datum: 10 maj 1853.
< 1 11,.,_ > Jl>
grani<ca Sokola u Srblji, s 28 1862.
Na (90) strani h z n citamo:
11 1-. > .!.1:._,;\_, _;;.:.;.. -.1:-..:U.\!..
carske tvrdave Beograda i varosi se nalazi u jendeku {komada 8, broj
19).
UopSte, str. 89-93 h z n nose naslov
Posle toga, na str. 101, sleduje 61Pisak ugovora sa stranim drZa.vama (qko
1864 godilne}. Malo .docnije (str. 103) vid1mo da svaka ddava imala svoj posel:>an
sanduik (ormar) za dokumente < .;!;_,\ .:.1:1_,\
Sanitarna l<;on.vencija izmedu Srblje i od 1-16 marta 1914 (i
akta) :pominju se u h z en u n1a str. 115, 248, komada (sveZa.nja?) 6. Tu
se nalazi'i jedna napomena: U srpskom ormaru ( '-:'.r' ).
dalje, nailazio na stvari koje nas ne interesuju kao, naprimer;
na str. 137: sandu!k za ugovore zelezniCke, telegrafske, itd.
Medwtim, str. 207-214 sadrZe !pregled Registar-a vaz.nih poslova
< cS.}Ii> "-/" > kojima ruapred bilo govora: i ovtle se vidi da ih ima od 1-263
knjiga i od kada dokle ikoja knjiga seze. sam odavle za:beleZio podatke za
dve poslednje k:njige 262 i 263) vaznih re5enja - koje inace nisino videli-
i upotreblo sam te datume u dodatku ii h i m m d f t r i m (v. tamo).
Posledrnja knjiga vaznih resenja koja u Mahzenu jest
br. 263 :iide od poeetkaJ dZumada'I-ahire 1286 (= sept. 1869) do ... {ostalo ne-
jsplunjell'O u h z n u).
Prllozl za orijentalnu filologiju
19
290
J?alje, na stt:. hzen pregled os I'J..S k-i h r i $ t r
<.s.Ju> koji su u pocetku pomenuti: ima ih 9 -knjiga koje idu.od
(1742) do iza 1241 (1825) i dalje. u dodn.tJ5u.IV:..
Pregledajuci dalje z e.n (str. 263), sam naslov: .s.;>>
4\ ... < ... ,_". > _,i' .. stQ, Knjiga stranim drzavama
9) - ugovor (pak:t) i odluke u pogiedti -
I
MtJHIMME
I II III IV
.
Format
Koliko
"'eme obuhvata 110 muslhnanskom

(povez

ukljucen) ;
.
..
.1
cm 312 ramazi!na 96.1 dc 962
3
2 - -
963 do sred. d2\iim1ide II' 964
3 - -
.Sred. r11maz1ina 966 do I 968
-..'
10d cm. 106 d2\um1ide II 110>2 do sred. muhar.
1(}2 223 Sred. sabiina 1102 do sred. sabiina 1163
cm. 100mf Sred. ramaz!ina do' kra]a II 1101
104 280 Sred. 5ab1ina do zulka<de' 1104
105 cm. .143 Sred., do sre<j.. 1100
106 cm. 381 Kraj 1100 do kraja d2\umiide I 1107
1(17 cm. zullt;lde 1106 I 1107
1ot' 32X22.cm.
..
42{1 . .. .I 1i07 do sred. II 1108
109 cm. Kraj zulk.!\;de .1108 do II 1109
.
110 cm. 687 zulkade 1108 do sred. zulkade' 1110
111 cm. 744 Sred. zulkade .1110 do !;traja II 1113
446
. '. '' .- \ . ' . - .
cm. II 1113 do ramaz!ina 1114
113 28,5Xl8 cm.
{ lsp!sano 1
Sred. zulka!de 1113 do, l<raja I 1115

114 cm. 250 sevviila 1114 do kraja I 1115
115 cm. 716 dci l<raJa 1120
.116 cm. 357 sevvila '1i20 do kntja d2\umiide I 11213
117 cin. 279 .. dzUIJliide 'I 1125
118
- 5i6
'
:Pol:. safera.1123. do I 1124
262
- -
1 "'' ""'' i ,,., ,; '"'. .
1

- - . . II
. )
1) III) Uz bJ:Qjeve IS'tran/1. qop!sane Skracen!ce i m. znace: olovkom
odnosno :mastili>m.
2): IV) Pod pol:etkom., )'!krajetp. se prva dekada'(prvih
deset dana) u meseou, odJiosno druga i tr.eea d!J:kada (poslednjih deset, odnosno devet
aana U mesechna sa 29 dana). U J>rigina1U oVi izrazi znace U po/:ecima, U sredinama,
l U krajevhna, tj. uvek u mnoZini, ali nas jezik voli {i jedino trpi) jednlnu.
Glavn.i. Car\tglradski arh:i.v li !iz. njega
291
strane 266 Ma!:!zena. nam siguran ookaz da su postojale i
narocite n i g r k v m ( .s.,;IJ> ); tu naveileno pet <:rkvenih
deftera koji obuhvataju godine 1290 do 1329 (tj., ako su godine finansiskom
kalendaru, sto VJilO. '.(erovatno, .od
Posto clavno bilo proslo 5 sati - vreme kada se arhiv zatvara. -,
sam preko volje morao ovde dalj pregledanje z n nikad ga
vise nisam video.
DEFTERI
v
vreme obuhvata _na8oj eri
avg, 1554' do kraja jan. 1555'
Sred. jan. 1556 do sred. 1007
Sred. juna 1559 do kraja :p.ov. 1500
VI
Za. kojeg vezira. (1) 1 reis-
fil-klittiiba. (2)
I
VII
Napomena
Vidi napomenu pod
10

marta 1691 do okt. 1691
6
(1) Mustafa

{2) Ebu Bekir ef.

(1) Al! (2) Nazmi Ahmed ef
rik]iib"; ,
(1) (2) Ahmed Sernsi ef.
(1) Ali ipaa; (2) Ebu BeJdr ef.
(1) Ali pasa; (2) Mehmed ef. .
(1) Mehemmed (2) Mehemmed
ef.
{
Bez zag!avlja;"
cinje fetvom.
juna 1697 do sred. okt.
t
(I) Hasan pda z. (2) Haimi zade
sejfd Mehemmed ef. (z.)
0
1697 (1) (z.); (2) _ Jusuf ef.
Kraj 1711 do. sred. 1712
1
Sred. avgoota do
1869 do
1869
(prazno)
(1) Husejn (2) Mehemmed ef.
(1) Husejn paiia; (2) Mehemmed ef.
Bez zaglavlja.
{
* strane su
(1) (z.); (2) Fethu1ah ef. !Prazne
{(1) (2) A.bduikerim
(1) Ali (2) Ebu Bekir ef.
(1) Ali (2) Abdulkerim' ef.
Bez zaglavlJi.
{
Bez zaglav!ja.
.:._.. tSJ>;,11 ,?>
t
Prema Mahzenu
zabeleZio."
Prema Mahze.n-u
.zabelezeno."
3) IV i V) Prema jednoj ovih r i 1 g (POF, I, 12215)
m ii h i m m d f t r potice iz 1544--46 protivreei ovde navedenim godinama I5(!4
-'-1555:
4) IV} vee n.a.pred (u napomem pod i7) kra<tko reeeno, upotreb!ja-
vam one obl!ke r s k 1 h meseci koji su !t' s k m ne turskom) izgovoru
uz to i zgodniji za nau dekiinacijiU, clakledZumada di!ema:lli), ne zilkade),
19*
292
zulh!dZdza (mesto zilhldZe). dZemiizl, kao imeni<Ja muskog roda, kriv
osveStana greiika ( lst!ce sasvim jasno Q fi s- i t ii r k i, str. 48{). Sto. ,se dva
poslednja meseca u muslimanskoj godinl, oblika koja su ovde u zagradi se upotre-
u turskom, eak su se za tim povell ! mnogj oriji!ntalisti, ali to su ustvar! g n t i v .n i
ispred koj!h siajao (il! se pomi!iljao) nom!nativ sehr ( .Jf. ) mesec. Na koncu,
uzgred ! mi zovemo Iatiruike mesi!Ce prema uglavnom) latinskjm, ne franeuskim
lli talijansk!m naziv!ma" !P'l kazemo januar (prema lat. Januarius, ne !Prema franc. janv!er lli
tal. gennaio), februar ne prema fevrier odnosno febbraio), dalje august ne ,prema ao1lt
niti prema agosto), itd.
5) V) Ovaj datum netaean u Elezovica njegova neGprav<lanog odbaciva-
nja <lekadi!, stav!Se, u vezi s tom njegovom teorijom s v i datumi u njegovoj knjizi ii-
hlmme defteri kao i na stotine 'drugih datuma, pretvorenih u greg(}rijanske, Jtojjse
u njegovim u r s k i m sp m n 1 m 19-IO), su (opSirno
u POF, II, za 195!1, str. 213--237). U vezi s tom svojom neosn()vanom praksom, on i moje
odnosne bele!ike (koje zvezdieom) r v pretvo1io u datume nai!oj eri. Samo
jcdan primer: za dmjigu u mene stojl kraj marta 1711 do aprila 1712, u
njega 21-III-1111 do 19-IV-1711, Sto u krlje tri greske. Sistem dekadil uop!ite ne ozna-
tacno !IX <1 i n dane nego ISamo ISkupine deset devet) dana, kao sto
ni nase datiranje pocetkom marta i .ne oznacava nacin datiranja ball
se u gde <lovoljan datum odnosno gde se znalo da
t:e proci viile dana od sastava jednog akta do nji!gova potpisivanja ek.spe<Iovanja, itd.
Sasvim razumljivo da su se sistema deka<lil Mor.dimann, Kraelitz, Feloote,
Seheel i drugi 'Du skoro Duda iprlgovarao Seheelu sto .ne
I., odnosno III. dekada nego ;pocetkom, sre<llnom i krajem"' (u Pe<lersenovoj Spo-
menici, stn 333--334), ali to ne menja n!Sta na .stvarl. U mGm konkretnom slucaju, prva knjiga
Miihimme defteri!, od I deka<le ramazilna 961 (tj. od 31 jula
do 9 avglista 1554) do I dekade rl!hi<ul-evvela 962 (tj. od 24 januara do 2 1555), all
na!ioj analogiji 1 sam to oznacio. poi!. avg. 1554 do tkraja januara
1555, jer se i onako ne zahteva na dan taean datum; i!de to nije slucaj, mogu se navesti tacno
svih deset (odnosno devet) dana, drugim rel!ima, cela dekadn, ..
6) (Stubac V) Razume se da se ovi poda:ci tek od 15. oktobra 15&2. novom
(gregorijanskom) kaiendaru. Medutim, dalje t 1 n pretvaranje hidzransk!h datumi! u
gregorija'll!Ske uop!ite ne smatram ovom prilikom za neopho<lno, nego, radi orijentacije,
samo s vremena na vreme, iPOSto s obzlrom na postojanje odgova11ajuc!h tablica zainteresovani
to i sami ucinitl. tablica, tu d<>sta pomaie formula: G
- + 622 (G = gregorijanska godina; = illdZranska).
7) (Sfnlbac VI) SraJVnjivanje s:piska velikih vezlra u (od str. ;162 na da]je) po-
kazuje nj!hova imena i nadlmke (kao: LiUa, Cikalazii<le, Hiidlm, Dierriih, JemiSdZI, !td.),
ali ujedno 1 neslaganje sa ovde iznesenim velikim vezlrima.. Ni nl
usk:Ja<livanje obeju oznaka kao n! uzroci nj!hova neslagan:ja ne mogu :prednlet ovog pri!oga;
ovde do.sta samo skrenuti to kao i na koja u ovakvim
prilikama.
8) (stuhac VI) Skracenlca z. znacl zamenik (velikog vezlra ili re'is-iil-.kilttiiha).
9) (Stubac VI) U pismu ovo ime u pomenutim defterima uvek pisi\Do sa
( 4.,.,. ), g& prema tome i tj. (kad pro-
roku) ili Mehemmoo (kad se govorl sultanima i uop!ite ,profanim licima); ovo su
istl.ca1! G. (Aus Unga.rns Tiirkenzeit, Frankfurt 1917, str. i Fr.
Taescimer (Orientalisflische Literaturzeltung za 1939, stubac 755, gore), .prvl
(u Caso:plsu D r r s m, VIII za 1917, str. 100) istice jos da. vec France sultan Fiitiha
voka)!zovao isli\ma Prvi oblik (za lj:ude) dolazl katkada i
u nasim pesmama:
Mehemeda majka karala<
Mehemede, ziv ne u majke,
Otkle te tolike
(tako u
bolji primer:
2ivot i obicaji Mu.slimana,
s vecer
Mehemedu tiho govorase.- ..
2. izd., str. l59),. sam zabelei!io
cardg>radski Ji. :hsplil;i 293
10) (stubac VII) Odmah mi .palo u oN da su ovde resen.ia mnogo opsirnija nego u
prve dve knjige Miihimme defterll.
11) VII) Rikjoo-i hiimiijfin, bukvamo earska uzengija, oznaeava sultanovu
pratnju {sv!tu). koja ga pratila pri .paradnim izlascima na konju, dakle, uopSte
velikodostojn!ke.
12) VII) Zbog manjkanja zag!Jj.vlja ostala ovde (kao i !nace gde ga
rubrlka velikom veziru i re'is-Ul-kiittiibu prazna.
13) VII) Registre vaJ!inim p.oslovima br. 200 i br. 200 nisam imao u
rukama nego su odnosni ;podati zabeleJ!ieni prema Inventaru.

PREGLED R V KNJIGE
(seJ!ie od IIOi!etka. ra.mazlina. 961 do poeetka. 962, odnosno <Jd pocetka a.vgusta. 1554 do kraja
januara 1955)
1
Strana
54, sred.
107, gore
111, gore
108, gore
100, pri dnu
117, gore
139, sred.
100, sred.
170, III. od1omak
174, rv. odlomak
'174, odlomak
174, V. odlomak
183, r. odlomak
200
202, sred.
203
222, pri dnu
253, sred.
254, pri dnu
255, rv. odlomak
1:. pri vrhu
Mesto ili Iice na koje se resenje odnosi
Prizrenski sandZa.k
2
Elbasan
Elbasan
Valona
Valona
Sofija i Pirot
Prizren (naslede timara posle smrti ... )
*Ferman temiSvarskom begler.begu (pominje se Krusevac)
Temil!var (fetman begu)
Naredenje sremskom
Lipovski sandJ!iak
*Temisvarskom beglei'begu
*TemiSvar
Budimskom beglerbegu, smederevskom sandzak-begu (sijakat!)
Prilep
Ohridski sandZak
Custendil (timar)
Prizren (sandZak) i Vueitrn (sandZa.k) [timar]
Ohridski sandzsk (timar)
sremskisandZak
Budlmskorn beglerbegu, srnederevski beg (tirnar)
Custendil
(Ovo _poslednji dokument u ovoj knjiz!)
3
1
Sravni napornenu u Dodatku I (rpitanje datiranja).
2
Elezovic (str. 17) !koristio ovu. tabelu, ali isp.ustio trl (ovde zvezdicorn oznacena)
podatka, onda rnesto rnoje'strank:e 174, V. odlonu!k on belezi kr!vo (rnoje) oznake
stranicll (sred., gore, III. odlornak, i sl.) sasvim izostavlja. Isto .tako on ispusta 5-6 puta rnoju
napoJllenu da se na dotienorn rnestu radi timaru, mada u nase doba vlada narociti interes za
pojedine vidove feudalizma.
3
Ostala re5enja odnosno naredenja u ovoj knjizi ticu se v i n m mest1i koja
uopSte nisu u Evropskoj i zawavo .nemaju interesa . za nas, kao, naprirner, Tokat (na
str. 133 i 136), Karaman, ErierUm, itd. isto vazi i za osarn iz
u h i m m d f t r 11 koje Turhan u potpunoj transkripciji saopstio u easo-
pisu V'lku 93, str. 263-266) pod XVI. Ankara'ya 1\id vesi-
ka r.
294
Fl'him Bajraktarev.i<:
DODATAK III
RUMELISKI
I II III
IV
...
_;
Format
Koliko
vreme obtiltvata musilmanskom kalendaru

(povez


..
1.

dzumiide II 1155 do sr.ed. safera 1156
2,5nepag.
2. cm. nepag.
Sred. safera '1156 do kraja zulkade 1156
Kraj zulkade 1156 do kra)a zulhidze 1157
'
4. Kraj zulhidze 1157 sred. zulhidze 1158
5. zulkade 1159 do sred., sevvala 1100
-
6. Sred. sevviila 1100 do sred ll62
7. Sred. redzeba 1162 do sred. I 1i64
8. Kraj I 1164 do zulhldze 1165

9. zulhid:i!e 1165 do sred. dfumaae 1167
10. Sred. dZumiide II 1167 do ram;tziina -1168
11. raniaziina 1186 do .kraja zulkade 1169
12. Sred. zulkade 1!69 do ISafera 1171
Sred. safera 1171 do sred. zulkade 1171
;
13.
'
14. Sred; zulkade 1171 do kraja zudkade 1172
15.- zulhidZe 1172 tlo zUlka<de 1173
'
!
16. zulkade 1173 do redzeba-1174

. .
17. redZeba 1174 do safera 1175
:.,
--
'
18:. safeta 117-5 do kraja muhar. 1176
.t'i: .':.
..
-- -
19. Sred. II 1177 do kraja

'

. .
;
117,3' do 'kraja sevviila 1179
_.
'
Glavni arhiv i ispjl;i iz

III
.D F R 1
v
vreme obnhvata. na.Soj eri
Za. kojeg ,velikog (1) i reis-
i\1-klittaba. (2)
VII
.Napome'na
avg. 1742 do aprila 1743' (1) Ali (2) Mehemmed Riigib Vid! napomenu.
e,t.
(1) Ali (2) Mehemmed Riiglb
.
(1) Hasan (2) Mehemmed Ri!-
g!b ef ...
(1) Hasan pasa; (2) Mustafa ef.
' (l} Mehemmed: pasa; (2)
stafa ef.

(1) .. pa5a; (2) Mustafa ef ..
' (1) .p:asa; Abdu-
, .. Ji" .... :. '_.<;,, .
(1) iviehemmed (2) Niiili
. . . <rf . . '
Sred. okt. 1752 do marta (1) .pasa; (2) Niiiii Abdulah
. . . . et.. .. .
(1) Mustafa (2)' Hadii ef.
(1) pasa; (2)
ef.
(1) (2) sejid Mehem
7
med ;Avni ef.
(1) Ri!gib Mehemmed pasa; (2)
di! ef;
' . ' . . :
(1) Riigib :vasa; (2) Mef
hemmed Emin ef. 1
i f
(1) Riigib Mehemmed pasa; (2)
. . .
(i)
Mehemmed . , '
(1) Mehen:ilnoo ,Rilgilr (2) :
hemmed Emin.m:; :,
sept. 17\il dci sred. avg.1762 (!.) :
hemmed. Re(lii!j! ef. .:
(1) Hi!mid
: .. t<:
(1) J.liJ:uhsiD.zade
Omer ef,.
:
-
!
'
'
'
:
;
'
296

II III IV

Format
Ko1iko
(pavez
Ko.le vreme obohvata iiiO musllmanskom kalendaru

ukljucen)
stranli
21. I' 1178 do pol!. dZumiide II 1179
1
22. sevva!a 1179
1
do sred. 1180
23. Sred. 1130 do sred. sevvala 1181
24. Sred. sevviila 1181 do sred. zulhidze 1183
25. zulltade
3
1183 do sred. liabilna 1189
1
28. 1188
1
do sred. II 1189
27. II 1186 do safera 1189
28. zulhidz!! 1190 do kraja dZumiide 1 1191
211, Kraj muharrema 1190 do zulhidZe 1190
30. I 11111 do kraja 1191
31. Sred. redzeba 1191 do kraja safera 1192
32. Kraj safera 1192 do zu1h1dZe 1192
33. Sred. zul:hidZe 1192 do redZeba 1193
34. Sred. 1193 do I 1194
35. I 1194 do sred. zulhid!e 1194
36. Kraj zulhidZe 1194 do kraja sevvala 1195
1) IV) PaZ!jivlm citanjem ov!h datumll pada u praznina (od deset mesecil)
iunedu klljige 19 1 20, zatiin razmak (od tri meseca) lzmedu deftera 21 22, 1 oma81ta neke vrste
u datiranju zaglavlja kod knjige 25 1 26.
2) (Stubac IV) Kod. etikete na knjlzi 21 ovlh defterll gore stoji jedan datum; na istoj
etlketi dole zabelezen drug!. mesec.
IV) KQ<i knjJge 25 se datlranje u n t r g u odnosu prema
krajnjem datumu knjige 24.
4) (Stubac V) Za pitanje datlranja gregorijanskom kalendaru i za delimll!no lspusta-
Qje toga datuma sraVni i!lapomenu 5 uz Dodatak L
5) (Stubac vi) Sto receno ranlje (napomena 7 uz Dodatak I) za nepotpuna imena
to vai!i i ovd<:, tamQ ta!to ! ovde pomai!e Zambaurav n u 1,
Glavni arhLv i isp!si iz njega
297
______
vreme obuhVata naSoj eri za kojeg velikog V6zfr.Q.: (1)' i retfs-
iil-kllttiiba (2) N
0
m
(1) Mustafa (2) Mehem-
med Emln
(1) MuhslnzadeMehemmed (2)
Omer ef.
(1) Muhsinziide Mehemmed (2)
Omer ef.
(1) Muhslnziide {lllsa; (2),
.sejld Osman .ef.
Kraj febr. 1770 do oktobra 1775 (1) Hadz! pam; (2) HadZ! Me-
hemmed Redzii! ef.
(1) Mehemmed
mer
Bez zaglavlja.
Bez zaglavlja.
(2) Hadzl 0"
(1) Derv!s pasa; (2)
Ismall Riilf ef.
(1) Mehemmed pasa; (2) Omer Ve-
hid ef.
(1) Mehemmed (2) (u mene

Bez zaglavlja.
Bez zaglaillja.
- Bez zag!avlja.
(1) Slllhdiir Mehemmed; (2)

Sred. dec. 171!() .do sred. okt., 17Q1 (1) sejld
(2)' Sulejman Fejzl ef."
1stu uslugu moze u<!initi knj!ga d i q.a t ii 1- w 11 z r ' w;;.tle
'jer ona seze samo do 1718; god. "
. 6) (Stubae VI) Ovaj izgoiror i sl.) vec , "Objanjen , 9 uz
Do'datak 1).
7) stupca VI) U h z n u (u. pregledu) stoji ,da Jma, 85 defterll.
8) (Stubac VII) U zaglavlju ovih rumel!skih knj!ga stoji da one sadde zavode resenjl\
tuzbama li rumeliskog ejiileta u doba toga'i toga velikog vezirai re'ia
< .:"l.j J!'r-'; riS.'-1 1- ).
9). VII) Za. rumeliske knjige .bez zaglavlja Vi ostaje,
neispunjena. -
2

4
5
6
'7
8
9
Fehim
BOSANSKI'DEFrERI
defatlri)
. obuhvata hldZri ..
(u zagradi s\1 godine nasoj eri)
Pocetak dzumiide -n:._;:,: :: 1155 do sredine-zuikade 1168
(= . 1742 do kiaja -avgusta 1755)
Kraj zulka(de ... :::... .:..
<= ipOCetak
Od
(= od .,
Od ..
<= od ..
' ,.., t ' .
Kraj zulhidze. , . . . . . ,
(= kraj novembra ' .: . .
Od
!:::' od. :.
... ,. .
(= od ..
Od ...
(= od .
Od
(= od .
.).,
.
1168 do.sredine . . 1178
1755 do pocetka marta . . 1765)
1178 do 1192
1765 do 1778)
1192 do 1195
1778 do 1781)
1196 do
1782 do 1785)
1199 do
. 1785 do
1213 do
. 179& do
1229'do
. 1&13 do

1W; do
3
'
1213

1224
2
1009)
1241
1825)
. (prazno)


1 OPS_TA
IV
Napomena :
Bez zaglavlja
Sa zaglavljem
Sa zaglavljem
Bez zaglavlja
Takoi
Mahzen
Nisamvldeo
nego
Mahzenu,,
str. 200. .
1
Prill.kom iz ;:Vi8e 'l'aZloga, vrlo te5ko d s 1 d n' u
:tl11111Skr!pofiju recl koje .u, Vri,gipalu emiat!Cn!h i drugjh
za koje treM imatl [f u petlitu] La:tinska sa tackom, crtom kvakom Jspod
zato cesto oste,yljeno njihovo jednosta'VIlijcl kOd nas otpre koje samoj
ne smeta.

LES ARCHIVES LEURS. EXri!.AITS
Bien que valeur des documents ait ete remarquee deja par Hammer
par Pechevi, avant lui), le grand obstacle leur pleineutilisation
s,t;.ait daps. le I}Ue ,arc)livres de Ia. . etaient.
Ies jusquil queiqufs diza'iiles IIieU.t des
:-.et :exceptions, iC.Omme;l'es :Hongrois_.vambel'y, Kunos. et ou
l'Allemand La annee quand dernier savant publia se5 Fior-
F:tiri<le :iri. (1933),. un. riacte turco-yougoslave :tut signe con-
, .. ' . 1 u napomenl 5. '\1Z
tak I (>Sistem dekadii uqP,S;te .ne oznacaya taeno d i n dane _nego samo skupine deset
devet) dana ). : .,. ':: '-. : .
,or.: . 7 i knjige (za 1229-1241) postojl qmiznina od
godine
3
ZaSto ovde hldZranske godine nisu svuda pretvorene u gregqrljanske dane i mesece
objasnjeno u 111apoment uz Dodatak I.
Glavn:i arhiv :i. dz njega
299
tenant une clause qui nos savants de travailler dans Ies
et archives turques. Quand le conseil de ministres approuva l'examinat:i!on
en principe des documents allant jusqu'a 1878, une delegation de notre Academie
de Sciences (Stanojevic, Bajraktarevic, Elezovic) partit en 1936 pour Constanti-
nople, ou Bajraktarevic et Elezovic ne connaissait pas Ia langue tur-
que) travaillaient une dizaine de jours dans les Archives de la Presidence du Con-
seil. Le5 premiers jours ils examinaient 4r (les registres des affaires im-
portantes, et Elezovic en un livre (en 1951) qui fut dans cette revue F,
321-326) critique, avec raison, d'une tout fait severe. n'etait que
le cinquieme jour de travail que tombai, par hasard, sur Ie vrai Inventaire des
Archives et j'en notai les donnees principales. Toutes ces.donnees sur Ie
h z n ainsi que les extraits des au tres aodes archivaux (voir Ies annexes
traite) entrerent dans mon compte rendu l'Academie. Celui-ci fut, suivant Ia
demande du chef de la mission, remis au mois de mai 1936 pour etre
publie Mon rapport ne fut publie du tout, et si le livre de Elezovic en
apporte quelques donnees, elles sont non seulement changees ou incompletes,
mais encore communiquees d'une inaorrecte (meme les dates noncorrectes
Gregoriennnes n'y proviennet pas de moi, mais de lui). C'est la raison pour laqu-
elle ici rapport en extenso, avec quelques complements. De cette
tout materiel peut ser\rir de guide aux investigateurs modernes les
lant au:k travaux ulterieurs.
-.-.-.-.-.-.-.-.-.-
Les donnees principales que nous offre le MAHZEN precite (qui ete
compose en 1287-1870) sont les sUivantes.
Les Archives possedent, d'apres lui:
1) 263' registres des affaires importantes (annexes I et
2) 85 registres de Roumelie (annexe III)
10 registres Garantie des Chretiens
4) 25 registres concernant Constantinople
5) 9 registres concernant la Bosnie (annexe 4), et
6) 9 tomes sur Ragi.tse,
D'apres Mahzen, Ies Archives possedent encore des centaines d'autres regi-
stres dont le total est de 1228.
L'annexe I contient les. donnees exterieures sur les registres des Affaires
importantes, sous les numeros 1-3, 101-118 et 262-263. On note leur
le. nombre des pages, la date d'apres l'ere musulmane et la moderne, ainsi. gue le
nom du grand vizir et du ministre des Affaire exterieures de l'epoque.
,L'annexe contient des details sur le premier livre registre des Affaires
importantes (allant du commencement du mois de Ramadan 961 jusqu'au com-
mencement de I 962, donc du commencement d'aout 1554 jusqu'a la fin
1555), contenant Ies noms de plusieurs de nos villes (ou des villes qui sont. pres
de nous) que l'arret en question concerne.
L'annexe donne des detailis exterieurs (aomme dans l'annexe I) pour les
registres de Roumelie, I jusqu'a 3.6.
L'annexe IV se rapporte aux neuf registre5 de Bosnie, avec l'indication de
leur epoque, en par l'annee 1155/1742 jusqu'a apres 1241/1825.
Toutes ces annexes sont munies d'explications necessaires.
R.l 1 N PRIKAZI
L. Fekete: Die in der tiirki-
schen Fina.nzverwa.Itung. zu
Paliiographie. 104 Taieln. Band: Ein-
leitung, Textproben. Faksimiles.
(= Bibliotheca Hungarica, VII.) -
Budapest 1955.
Ako podemo l!itaJV!h pedeset godina unazad
1 pogledamo izvesna va.Zna i temeljna dela da
nademo neto pobliZe s i i\ k t bicemo do-
sta iznenadeni i ona. saddie
ovoj temi malo Navoditi takva
dela, to zauzelo dosta bez ko-
cemo za to ovde najpre osmotriti samo
ona dela 1 iknjige koje neto - i malo
blio - sadrze ovom delu paleografije islam-
skih Rrednjega I'Stoka.
Jos pre pedeset godina; ul!eni G.
svojoj Knj izevnoj isto i
s i govoreei osobenosti pehleviskog
pisma koje aramejske znake za rel!i kao i s
= mes.o odnosno za lahma = hieb l!it.a na
nal!in, tj. g u s<t odnosno n n - pri-
metio usput da s i q ;. u danai!njoj
siji donekle slil!na pojawa; tom prillkom, on
dodno da se s i q 1 sad
Sli!l!nost .peblevisloom
oo:lazi engleski IW'ijentalista u tome sto
znak&vi koji se wme mesto
arapskih brojki pre<tstavljaju
iskvarene d skraeene (:florme)
imena 1.18Z11ih brojeva, sto - zavri!ava Browne
- persiski i knj-igovoda 'koji se
njima slure katkada i ne
znaju.
. N ekollko godina iza toga, poznati i veliki
znalac turskih stvari, Morotmann, dzdi10
lensko pismo iz godine 1682',
recima ferman davanju jednog zi<iime-
ta, koje u diwanskom pimnu (tai!D.ije u gelli
diwani-ji), al! ono obimnije mesto u kmne se
nabrajaju zemlje i l!ifluci koje nosilac
lena (feuda), :pisano u sijilkatu; taj spisak po-
deljenih zemalja reprodukovao nemacki
Literary of Persia,
London, prvo izd. 1908, kmjiga 1. str. 67.
Tiirkischer Lehensbrief aus
d m h r 1682, Leipzig 1914.
kolog u dobrom faksimilu, napominjuci da
taj deo (siji\kat-part!ju) ali, s
druge strane, bas to zamrseno pismo pruZa. izve-
od falsifikovanja. Posle ovo-
ga lenskog pisma s XVII. veka Mordtmann
daje. izvesna za ono sto njemu
pomenuto, ali samom siji\katu, tj. njegovu
postanku, desifrovanju i ne kazuje n!Sta.
Iste godine, konver-
zaciona gramatika od Becka
3
donosi na jednoj strani (433) Uputstvo
za si!yilq-pisma., na sledece dve strane
(434-5) i veliku >Tabelu brojeva u si!yi\q-;p:i.-
smu. Ovi brojevi se najvise u
poslovnom prqmetu, pii!u se desna na l!jevo,
- 1 tako BE!ok zavrava ovo mesto.
Brzo iza toga., voda'
od ptofesora Georga kraju svoga
otseka vrstama pisma, vell za siji\kat da .se
u starim knjigama i
da mti opasnost da izumre, ali da se
sultan Abdulhamid II zauzimao za to da se on
i dalje odrZi. nemal!ki veli
dalje da se kljul! za Ntanje siji\katskog pisma
nalazi u Gradskoj 1.! Hamburgu i Ori-
jentalnom seminaru u Kielu, na koncu kon-
statuje kako pozeljno da imamo prak-
til!no u:poutstvo za siji\katskog pisma
i tugri\ (str. 111.
Sasvim prirodno bilo da poJedini
u tursku diplomatiku daju i
odnosno tome kako ga
Samo ovo
mnogo lakse zazeleti nego ostva:riti, odnosno i
ovim one pisce-stvul!njake
koji su posle pomenutoga ipak
osnove diplomatike. Stoga ra-
zumljivo da se Kraelitzovoj knjizi
0
n!Sta ne

Gaspey-Otto-Sauer),
1914.
1
ustVI8ri
deonjegove Pomocne knjige za
vanja 2. izd.,
1917.
Osmanische Urkunden in tiir-
kiscer Sprache aus der zweite.n
HaHte des 15. Jahrh.1nderts. Em
Beitrag osmanischen Diplomaiik. Wien 1921,
302
sijakatu, (na str. 4!1), poffi/nje 'iz, vremena
raeunske otseke. i slieno. - Ali g r n v i kojima mnogo vre-
istaknuti da Feke<te, malo docnije, u svojoj Di- mena i truda posvetio Branislav Durdev.
10
piomatict ipak kaze da su cifre u siji\katu pisali FOOle ovih uvodnih reci, se
s desna na levo Jer njihovi pretstavljaju jos v!Se zainteresova<ti za raspOO"ed i sadrzaj
iskvarena slova. XXII, desni stubac). Sto Feketeova dela. Pre sveg_a-, ono obuhvata
Grohniann u svojoj Arapskoj diplomatici7 ne dve velike knjige (toma): -prvu sa-
daje nikakva. obja5njenja l!liji\katu koji to- odmah govora) sa 910 strana
liko bio ra5iJren kod u r k to ne treba da velike osmine, drugu (uatvar! prav! atlas sijA-
mnogo tsuenadujeR, ali mnogo teze razumeti kata). sa 10'1 table faksiindla dokumenata,. kojima
da ni Enciklope.dij Isli\ma kao skupno prethod! kJratak ,Pregled sadrZa:ja (ove' drugi!
1 glavno delo svemti sto se tice islamskih na- od tri strime.' U torni, ispodt nambvil
-r{)da nema bas n!Sta ovoj vrsti ptsma .. se stoji Prilog turslroj paleograf!ji, njihova:_ ea-
moglo s pravom ocekivati jos oko .1910 godine i obrada sasvim opravdavaju taj pod-
.kad ta Enciklopedija opsirno obradila arapslro naslov. Inace, pisae eelo delo tako ra:sp.oredio
pismo uopSte; medutim, n! 1927 godine kad da p.rv&, knjiga najpre -Uvod
.<>na do slova S, opet .se niko nije setio i (Einleitung} od Jtreko stotinu strana, on_?jl
.obrad!o S i ii q t, StaviSe, taj nije Probe. tekstova (Texproben) kro.z celu. (I>rvu1
popravljen ni u dopunskoj knjizi Enciklopedije knjlgu, tj. strane 119-865, ne raeunajuc!i
od 193&. Medutim, joi! vece izilenadenje i upravo dekse.
razoearanje pretstavlja to sto ni tursko jzdanje Sami Uvod moze u ovom
Enciklopedije IslAma, kOje riije uvek prevod da prilicno zavede 1 .zatQ odmah istnct
.englesko-franeusko-nemackog nego kat- da to, ustvarci, istorija opls
.kada osetno prosirenje nekih clanakn, naroeito skog tipa pisma. pisac pregledno obr&dio
on!h i ..,.;.. nema jos u sedam poglavlja, l!iji naslovi <,
'niSta sijakatu nego pomenuti clanak arap- voljno oznacwaju i njihovti sadrZ!nu nece
skom pismu (iz 1910 godine) prosto preuze<t i na odmet ako ovde navedu: 1) Diferen-
preveden izmena i dopuna. cijaoija arapskog pisma, 2) pismo i
Ovo nekoliko podataka dovoljno predoeava osmanski Turci, 3) SijAkat u zemljama tri
kako neiskrceno i podrucje u,koje sli: glavna islamska) jezika i
nas Feke<te uvodi sa svojlm velik!m- i zamasnim 4} Siji\katske. brojke, 5)
.delom. Ovi podac! ujedno pomazu da se shvati Siji\katska slova kod osmanskih 6)
knkvu prazninu u twrkalogiji popunjava:. pome. Skraeenice i .ligatwre u siji\kat_u
nuto delo poznatog;J. madarskoga turkologa. Na- i. 7) Jezik osmansko-turskih
si strucnjaci koji se bave ekonomskim, finan- sastavljenih u sijakatu. Ovfu sedam pogjavlja
sislclm, admini:strativnim i slienim p!tanjima u koja cine prvu polovinu i prvi deo
bivsem 'l'urskom carstvu, za cije izueavanje obraduju, kako se vidi, uglavnom arapsko pismo
na vrelu znanje siji\kata neophodno Potrebno, uopste i razvoJ sijtikatskog pi:sma
- jedva d
0
cekati ovo jzdanje. ostalim, tu citamo kako rec
mi:njati kakvu uslugu ono moZe uciniti u sluca- znacila isto 1 nauka
0
drZavnim
jevima kao su Popis bosanslj:ih spa- sijama, dociiije vrsta pisma za_
h.ija iz 1123 (1711) go'dine koji obradio sisku upravu. Dalje stoji poznata
:viadislav Skattic D ft t i z t n g
0
r.- siji\katsroih cifara da - kao .rimske brojke -:
..
0
in d;!e osma:n.isch
'tiirkische DiplJ>matilj: der tUrk.i-
schen Botmiissiglj:eit :in Bu-
'dapest 1926. . . .
Taean naslov glasi: 11 g m i n i
fUhrung. in die
neb.st GrundzUgen der
D ipli>ma tiik, Wien 1924. .
Dovde navedeni poda:ci ne nalaze se kod
Feketea nego su rezultat mojih ali
i on za,f>azio otsustvo clanka s i i\ k t u u
Enciklopediji Isli\ma. .
u Glasn1ku Zemaljskog
m u z knjiga XLII (1930), str. 1-99. Steta
Sto pisac da-je (na prve dve s?"ane) sam_o ma:
nje snimke rukopisa. Za vrstu. piSina veli
{str. 3): Ruko.pis pisan pismom
siSke uprave, zvanim s i k t, su p1smena
bez dijakritienih taCaka, itd.
nemaju mesne vrednosti niti trpe racun-
. ske opera{:ije, te da
ukinuta,-od prilike oko.1874! godine. Pri ovakyim
i. drug!n{ pisac jasno . wkazag
koliko u5ao u. ovaj predmet i koliko .
kupio inaterijala:: i kojima sVaki
to Ovi defteri su obradivani u tri maha u
ovim Priloz.ima (POF), i to u knjizii_(19W},
str 7-22; zatini. u knj. {1951), str. 39-56, i u
knJ. III-IV (1952--00), str. P!sac. u,
mahova .istice ltako su ti defteri u' il;
k t u bez dijakriticnih taCskaJ, Sto naravno,
c!nilo i znatne teskoce pri dei!ifrqvanju.
Dobro sto rad sadrZi_ i pet faks-imila, k?jijl
I. II i V sasvim spadaJU u krug FeketoW!' IZU
eavanja.
strucnjak i uopi1J;e pailjivi citala<: moze obilno
koristiti.
Drug11- polovina (dJrugi deo) Feketeova
namenjena detaljnom razmatranju
0
smansko-turskih isprava koje su sa-
u sijilkaiskoj vrsti pisma, to
dokumenti koji su odredeni za
nju. zvanicnu .upotrebu, kao razni iskazi, pre-
gjedi i spiskovi. Po5to pisac, u celoj jednoj
g1avi, spise rasporedio i
im opse karakteristike onda li pet
gl;lya (9-13) i detaljno opisao. svaku
pojedinu vrstu, i to ovim redom: po-
pi,s( (glava 9), onda defteri mukAtA (10), zatim
;:iatni .Spiskovi (11), blagajnicke lmjige (12)
_i timarski spiskovi (13). Sve ovo do
opisano 1 obradeno 1 primerima potkre-
pljeno, sem toga dopunjeno 1 rooima izra-
zima koji se .prj tome iito
ovde, razume nemaCkim ekvi-
valentima. Ovako se piscu pruZI prilika da za
pojedine slueajeve sal!ini malu llstu ko-
risn.ih i ne uvek u svemu utvrdenih .izraza i
reci, kao naprimer (na str. pregled t:orezA
_i nametA.
Ova takorec! teoretska poglav]ja sij&katu
./!Jne, ka.ko Fekete dobro zamislio, pravi Uvod
.J.l praktlcni deo knJ!ge, tj. u citanje isprawa
1 splskova koji u izvesnim delovima,
u plsmu odnosno brojevima.
i>J;'e prelaza na tu lektiru i odno-
sno na to vezbanje, pisac silm dao Uputstva
za knj!ge (str. 111-115). Svakako, ta
sU> uputstva od velike korlsti, meni se licno
najv!Se svlda to stP su fakaimili dokumenata. sa
sij.katom. dati u drugoj (posebnoj) knjizi tako
d;l njihovo neshi-plsmo), njihov
prevod . i objaiinjenja mo!temo lalro uporeditl,
d,del:i .na oku faksimile na jednoj,
tekst na drugoj strani.
Posle pomenutih uputstava za upotrebu
knj!ge slede drogim rectma prak-
i vrlo deo ovoga dela, koji
analizu sntma.ka u drugoj knjizi. Tu zaslu!tnl
turkolog. saopiitio vece m.anje izvode iz prl-
. nekih sedamdeset rukopisa
t obrad!o ih u pedeset i cetiri grupe (str. 119-
865), davsi, kako smo delimicno vel: videll, nji-
hovo taeno desifrovanje u ara;pskom
p!smu, njihov prevod, potrebna i
napomene ispod tekata. 1 ovde sa zado-
voljstvom lstaci da su deiiifrovanje 1 prevod dati
n r d (prvo levo, drugi desno) sto
.sasvhn olakSava poredenje .1 kor!Scenje (sravn!,
naP"imer, stra;,e 004-317, 1 inace).
Di:uga knjiga Feketeova dela, koju smo gore
atlasom sijilkata; sadrzi . - kako se
. irec tpo p6slednjem nazivu mooe naslutiti -

njegovu praktienu stranu i polovinu: tu su ni/ita
manje 104 table snimclma
izvodil iz raznih d,okumenata koji
tiatiraju vel:.inom iz :X:V!. i XVII veka
iz godine 1486, .najmladi iz godine 1791) i obu-
hvataju 300 godina, ko)i
su u :p;rvoj knjizJ, kakq se J;ecamo, preveden1
i potalw:o Ovom treba n.aro-
ctto da. prve . tri sadcl\}
tabele sa potrebninl
snjenjem na pocetku tekstovnih (str. 119
-121). sto u drugoj lmjizi lnia
upola y!Se (1bl table .. dv'e strane)
nego u Pt:VO] brojeva (54 grupe), to zato sto
su. pojedini naroeito <ft!fterl i spi-
.skovi, tako . obimn:i su i
izvodi mogli stati tek na . stran!i 1 .
Dobar za to dokumenat u prvoj
knjizi <= iziod iz, Spdska uplatil u eentr.ainu
bj.agajnu u car!gradu iz godine [1615-:-
1616]) koji tu,. Istina., zauzima i!lta'Ve 22 strane
ati cini jednu celinu 1 stoji P.Qd jed-
nim za snimke su bile 'potrebne
citave i!etiri (LXV-LXVIii).
Da se interesenti i radnici /ito lakse
i u ovom ,ali i vrlo obim-
nom pisac mt,t:. dodao trl indeksa:
imena Jnest4
1
. imena licil, i registar stvari.
Prvi indeks v.!Se P,uta i neka na!ia mesta
kao :J;Ieograd, ,.ltd., !Uiravno mnogo
Budim, Peiitu, Estergotp., Stolni Beograd
i d:J;uge va1;osi u Mad;lrsJ<:oj. Reglstar stvari
jo/i od veee koristi:. kod rec! r s m (na
str. 900-901) se na neltih trideset i pet
vrsta raznih poreza i
Posle c!tanja I pregl!!dahja ovih dveju Feke-
tepvih lqJ.jjga, covek pravi pojam
nosti i vesti i podata.ka koje one .sa-
i Koliko ruena :pisma
1
fermilni, berilti 1 druga dokumerita s
mesta korlste spoljnoj i uopste polit!ckoj isto-
riji tek daju i druge vest! i podatke),
toliko sijilkat pomale p.oznavanju unutamjeg
stanja carevine, njenog .finansi-
skog, ekOII.O;tiiSirog .i ZJ.'vota. iz l!'ljil-
pisanih spisko.va, iskaza, racuna r slicnih
akata malog, poreskog kojeg drugog
cinovnika mozemo boljli 1 pravu sliku
stva=om stanju gradanil; ;'!
s.eljaka. Iz tih isprava deftera raL
znih vrstt. mozemo i poreki.u;
i veri stanovnbltvm gradova, mestA
i selil. sve ovo 'Vrlo va!tno _Za: p.ojedine grane
naulte, ali Za sve to, opoznavanje' sjjilka<ta ne.-
ophodno potrebno, stavise - :kako pisac. (str. 9)
tacno dtaze - ko ga ne \PO.zruiJe taj teiiko mo:te
za rel:i da kako treba pripremljen za
izucavanje 'tllrskih iivora .

Za to izueavanje Feketeova knjlga daje no-
vu i dobru podlogu, ona pravi kljuc za otvara-
nje 4 otkrivanje dragocenog materijala u arhiv-
skim riznicama. Ukoliko specijalno rec tur-
skoj paleografiji, ovo delo ne pretstavljl!o samo
jedan obilan prllog za nju nego .oinaeava i njen
stvmnl i napredak. Na koncu mozemo reei
samo sledece: sve ono sto napred receno
u ovom referatu za koji se ne moze tvrditi da
p6vriian 1 kratak, ipak samo slika
onoga sta ovo znalacki i savesno izradeno delo
sadrzi i pruza turkologljl, Jstoriji i ostallm gra-
nama nauke. F. Bajraklarevio
Francesco Gabrieli: Storia della letteratura
araba. - casa editrice Academla (1001).
Str. 342 u 8. (= storia del:te letterature dl tutto
il mondo, dh'etta da. Vlncenzo Errante.)
J:>osle pojave Br.ookelmannova
nog dela arapskoj knjizevnosti (1800-1902)
izisla su i druga veea dela 'lstom q;>redmetu:
tu Huart (1900) na francuslrotn, tu
son (1007) na engleskom, doonije cemo videti
da bllo t drugih ali manjih dela i knjiga
istoj temi.
' Svaka od ovih knj<iga ima svoje dobre
donekle slabe strane. Brockelmann v!Se
delo nego prava istor!ja
knj!Zevnosti, a:li u tim granicama on ne-
procenjiv i nezamenlj!v, narocito 'u svom dru-
gom, jako prosirenom !Zdanju (194G-49),
svoje tr.! dopunske knj!ge (Supplement, 1937-42}
'On broj! oko pdsaca i preko 25.000 naslova
knjlga, kratko receno, to pravi Catalogus
catalogorum kakav vec postojl za od
Aufrechta. Sto se tlce Huarta, koj! se
koristio dellm!cno i Brockelmannom, on se . vrlo
ugadno cita, all v!Se za siru obrazovanu
Plili,liku nego .za ambiste. Medutim,
pomenuti Nich'Oiron pretstavlja ocit napredak:
1i wojoj istorij.! Ampa. on ne daje
samo glavne podatke Zivotu i dellma pojed!nih
pisaca nego u1azi 1 u JStorlskl do-
dii-uje piianje uotreaja i 1 u tome
; Da se razume zoo<!enje ovoga po-
redenja i jasnije predoi!i dalekosemosi Brockel-
mannova poduhvata i postignuea zg()dno .na-
v:estl ovo. delo i sa njegovim, mnogo ja:snijim
Catalogus catalogorum. An 1-
phabetical register of Sanskrit
work!! and authors knjlge u 4,
Leipzig 1891-1900} kao i sledecim objasnje-
nJem iz Aufrechtova 10The little
Catalogus catalogorum merely serves tO express
the from which the present wol'k is
derived. the favour of the GQvernement of
India I was with what, I belleve, is
neallly comple.te collection of
printed Iists of sanskr'it manu-
scripts.
se znatno izd!Ze iznad drugih dela
0
lstoj ma-
terl1i.
Da kratlro spomenemo jos neka, iako kraea
dela arapskoj knj!Zevnosti. Odmah posle
Brockeimannove i Huartove i Pizzi-
jeva Arapska knj!Zevnost (1900, na talijanskom}
u pozruatoj Hoepli; ona sadrzi i
probe (u prevodu} iz arapskih pisa<:a kao i Bro-
ckelmannova manja Istorija arapske knj!Zev-
nosti (1901, na nemackom), .ali sada dosta
zastarela. Kad se, posle dvadeset i pet godlna,
pojavila R. Gibbova Arapska knjizevn'Ost
(1926, na engle.skom), koju silm pisac u pod-
naslovu oznacuje samo kao Uvod-. inace
dobro prlkazuje ranije - izvesni krit!Carl
su tada mladom eak kao veliku
smelost sto ovako predmet
obradio na nesto vise od stotinu stra:nica. Posle
Gibbova pokuiia].a dosao Rescherov Nacrt
.istorlje arapske knjizevnosti (1925 1 1952, na
nemaclrom}, all pored nekih zapai!enih odlika
stigao tek do Di!ahiza i stam-
pan u pocetku) kao rUkopis samo u 60
prlmerakal Onda su lzaMe krace lstorlje arap-
ske knj!Zevnosti od Abd (1943). i
Ch. Pellata (1952), od kojih svaka ima svoje za-
sluge al! 1 nedostatke. Pored ove dve istor!je
knj!Zevnasti na francuskom, .pojavlla i treea,
od R. (1952}, aii mada u nas1ovu stoji
da od q;JOcetaka do XV. veka Hr.,
do sad lzaS!a samo njena prva, vrlo malo
saddajna knjiga.
N.a koo.cu, iako samo za usku skolsku po-
trebu, tu i Goldziherova Kratka q;JOVijest
arapske knjizevnostl, napisana
vlade za i Hercegovinu na
madarslrom onda prevedena na srpskohrvatski
(Sarajevo 100; ima 157 strana teksta i 22 strane
Inde><a}. saarZi izvesne dobre strane, ali
UOPJ!te ne uzlma u novije doha; sem toga,
isklju<!ivo navodenje godlna htdZrl pokazuje
se kao vrlo neJ;:rakticn<>.
Medutim koliko god pisci ovih knj!ga
razl!kova!i u opstem planu i u obradi Ifojedino-
sti, svi su ipak nesto zajednicko, tj. odavno
ukorenjeno shvatanje da pod arapslrom
noocu treha razumeti svu pismenost na ai:ap-
skom jeziku, dakle ne samo prava knj!Zevna
dela (pesme, pripovetke, drame) nego 1 sve sto
na arapslrom napfsano filozotiiji, ver.i, pravu,
istoriji, geografiji,
medacini i drug!m granoama naUke.
Jedan di'ug!, poznati engleski ori]entalista
G. Browne, opsirno se bavio izvesnim perio-
dima arapske knj!Zevnosti u svojoj
istoriji Persije (1908}, ali, kako naslov njegova
dela pokazuje, u drugom cllju (zbog arapsko-
islamskog uticaja na Persijance),
lasuprot tome, profesor Gabrieli, na-
pred citirane Istorije arapske knji.Zevnosti,
polazi sa drugog stanovista: on unosi u svoje
delo samo prava knjiZevna dela, reeima
knj!Zevnike u 'llzem smislu, ispusta masu po-
zna tih i :primatih filozofa, f!lologa, komentatora,
pravnika' i drugih naucnika koji su proslavlli
arapsku nauku. .Ukoliko neke od njih unese
to samo onda ako im koje delo ima i knji-
zevnu vrednost, ili ih samo u
vezi s neeim drugim, i 6asvim kratko. Posle
ovoga razumljivo sto se inace tako poznati
fil<>zofi kao Avicenna i Avevroes po-
min}u samo usput, ili zbog svoga utlcaja na
knjiZevnost, dok Ibn koji inace na
Zapadu (evropskom} imao manj! glas kao filozof,
u G!lbrielija zauzima ugledno mesto,, ! to zato
sto su njegova filozofska shvatanja knji-
zevnu formu u romanu 1bn Jaqziin, odnosno
njegove knjizevne vrednosti. U vezis upra-
vo reeenim manje da dzllenaduje sto
u ovoj nema govora Muslimu
i drugim autoritefima u muslimansknj tradicij!,
niti pomena A:bii Hanifi, Abii Jiisufu, Qudii-
riju i ostalim korifejim.a njihove discipl1ne; iz
istog ra2Jloga u ovoj knjizi 6asvim otsustvuju
slavna i u Srednjem veku mnogo cenjena imena
kao Albumaser, Alfraganus, (astro-
nomi}, kao (alhemiear}, cak i Rhazes
(posle Avicenne najpoznatiji lekar). Velikog geo-
grafa i matematicara al-Hwiirizmija sp<>minje
Gabrieli samo utoliko sto k<>d istoimenog epi-
stOilografa veli da ga ne treba zameniti s prvim.
Slicno FOStupljeno i sa ostalim egzaktnim i
drugim
Prema t<>me, kakn pisci engleske, francuske,
nemacke talijanske knjiZevnosti ne vode za-
pravo (ili vrlo malo) takvim (naucnim)
piscima na pomenutim jezicima neg<> samo
pmvim 1 knj!Zevnim pO'javama,
tako postupa .f Gabrieli na arapsknm p<>drucju.
U tome on ocevidno pretstav!ja novinu ! isto-
doono se b<>lje reeeno prakljucuje
evropskom i uopste zapadnjackolffi
knjizevne
Nakon svega ovoga necemo se mnogo :izne-
ako kod talijanskog naucnika naidem<> i
na druge,- manje stvari Takva
da odmah kazem<>, njegova periodiza<:ija, Dok
Brockelmann (u svom kracem, Gabrijelijevu
blizem jzdanj<U} jma osam peri<>da (u
njega: knjiga) sa izvesnim brojem poglav!ja,
Huart (koja inace kritikuje Brockelmann<J'Vu po-
delu) dvanaest Njcholson oeset glava, da!je,
d<>k jma svoju deobu gradiva
na dve knjige (toma) i, tacn:ije reeeno, prikazuje
knji.Zevne pojave u okviru cetiri perioda <>dno-
sno {u drugom tomu) u da!jih sesnaest poglav!ja
Prllozi za orijentalnu filo.Iogiju
305
(i to ne vremenu nego :v!Se strukama
redosledu svojih predavanja?), - dotle
Gabrjeli deli celu :knj!Zevnost .n11 tri
sledeca . r i d . I) predislamska . poezija,
arapsko--islamska knjizevnost Srednjeg veka,
i III) onova knjizevnost.
G<>voreci g1a.vnoj r v g
da, staroj arapskoj poeziji, pisac iznosi
opste pojmove shvatanja njoj, onda pri-
kazuje pojedine j:.esnike kao njene glavne pret-
'Prevedeni odlom<:l iz mnoglh pesnika
prijatno oziirljavaju ovaj istorjsko-knjiZevni
prikaz, za koji piscu znatn<> ogra-
nicen.,
Ovo jos v!Se V'redi za Gabrlelijev d r u g i
peri<>d koji jmao da i prikaze
Muhamed<>vo doba i <:elu umajji&u knjiZeir-
nost, zatim celokupno stanje
zevne epohe, i, nakon svega toga, jos 1 doba
opadanja. Naravno, prikaz literatU:re u doha
Umajj!ca (Umajjada) pisac morao razdel!ti na
v!Se glava i to: 1) i pesh!Stv<>, 2) osvajacki
ratovi i pesnistvo, kal'akterist!ka umajjickog
4) politicko i religi<>zno pesnistv<>, 5) knji-
zevni arhaizam i 'pesnil:ki 'triumvirat u
Umajjada, 6) !jubavna poezija, 7) poeeci noirog
stila u poezlji, i 8) proza od Muhamed11 do
AbnsoviC!l.
S obzir<>m na rasirenost islama i halifata za
Abasovi6a, i prikaz knjizevnosti toga za-
htevoo <>Vde tri put vise glava nego pregled
umajjicke literature. Sreeom, Gabriel! u tih
dvadeset i poglavlja uoeio sedam glav-
nih m<>menata <>dnosno r<>dova :i tako dao jednu
uzu i pregledniju deobu knjiZevnostl
vek), ltak<> i:emo <>dmah . videtf.
Najpre uzeo u. ra:anatranje z u
u ' s t n<> m delu 1) <>bjasniyjii
se tada mislilo pod izrazoni >n<>va skola, i 2)
nabrojivsi njene. glavne. (moder-
niste),. prei\ao . i Muta-
nabbjja, 4) zatim na Abii i 5)
zavrsio .g!avom misticnoj poeziji. Na ovo
Gabrieli nad(}vezao prikaz z i :na' arap...
sk<>m Z d u, :pri cemu on . razlikuje 1)
pesnike koji su pevali u klasienoj metrici, ,2}
pesn!StvG u sflrofama' i njegovi utica}l na roman-
. ski svet, i 3) pesnistvo na Siclllji (dok bila
arapska).
3
Ova dinastija prozvana imenu Umaj-
ja, i zato treba zvati (ne Omejevici),
kao sto smo Nemanja napravlli
Nemanjici i ne Nemanjevici i
viCi. .
poznato, kJiasicna araps!Gi poezija
nije uopste poznavala strofe; pesme sa. strofaina
su novina iz Spanije.
20

ovako pregled poezije na Istoku i
Zapadu, pisac Istorije prelazi na .r z:u
d knj!Zevnosti koja
oblcno imaia 1 humanist!Cke ciljeve. Pri tome
on s pravom istice 1) uticaj str.anih kultura (na-
rocito rranske) i ulogu posrednika i prevodioca
Ibn .al-Muqaffaa; onda 2) zasluge DZ;lhiza,
arapske proze, zatim knj!Zevni rad Tawhidija,
4) vaznost priea 1 anegdota, naroclto u Taniihi-
jevoj obradi, i 5) nabraja glavne adab-
ske (vaspitne) proze. Naravno, prikaz arapske
proze ovog nepotpun da
Gabriell nije posvetio glavu sedzu, tj.
rimovanoj prozl (u njega: La prosa omata).
za bolje razumevanje i ta<!niju ocenu poezlje
i proze odnosno za poznavanje arai>skog ukusa
uopste, potrebno znati bar glavne pojmove
arapskoj metrici, poetici i literarnoj kritici,
pisac knjlge s pravom odredio i jednu glavu
tome ogranku arapske knjiJ!evne estetike.
Time prava, umetnicka knj!Zevnost u
doba Abasovi6a i u glavnim
potezlma shvatanju inteligentnih
strucnog znanja. Ipak, na
ovog doba od nekih WO godJna (700-
1:ffi8), plsac ematrao za da
jos dvoje; istoriografiju, 1 reflekse musllmanske
nauke u knjizevnostl. prikazlvanje isto-
rlskih dogadaja bilo jako 1 omiljeno, pisac
taj priksz rasporedlo 1) na uvodni deo, 2) na
IStor!eare i prvlh osvajanja lslama,
3) na ana:llste i kla<Sicne istortcare, 4) na .pokra-
jinske 1 mesne (loltai!ne) istorije, i - sasvim
prirodno - 5) na i
Najzad, pomenuti literarni refleksi musliman-
ske natike .konacno doba Abi!Sovi6a;
tu se objasnjava da su Birii-ni, Muqaddasi,
i GazzaU uneti u ovu Istoriju
kn}!Zevnosti zbog 'SVOje knjiZevne iako
lm dela n1su (da zato uzet
u obzir i Tufaj!, znamo vee od ra-nije).
(cetvrti) odeljak drug<ig io d
Galiriel!jeve Istorlje, drugtm reC!ma,
arapsko-lslamske knj!Zevnostl Srednjega veka
cini njeno opadanje koje pocipje od ;xrv.
1 traje sve .do XIX. veka. Ovo :doba dekadenc!je
obradeno u u pet g!ava d to ovim
redom; poezija, 2) actahska r enci-
klopediska proza, 3) istorija, 4) Haldiin, i
5) narodna (popularha) pripovetka i
H!ljadu i jedna noc.
se seeamo, poslednJi deo Gabrielljeve
knjige obraduje treel i d knj!ZevnoSti,
tj. novije. i .najnovije doba (La ietteratura mo-
derna). Pisac daje odmah opste pojmove i po-
granice reeenog doba, onda
zevna dOsfl\gnuca XIX veka ( .. : dell' OttOCentQ)
zatim 1 literaturu veks (. , : ael No1ffl-
cento). Ovaj poslednji, mnogo 1 na-
ravno opseJ!niji odeljak obuhvata zasebne
glave cijl 'SU naslovi 1) poezlja, 2) esejistlcks,
kriticka i fantastii!ks proza, 3) pripovetka i 4)
. drama. Ovaj detaljnl raspored omogucio da
se svakom knjizevnom rodu pob!IZe govorl.
Tako sa211a}emo da nova prw;a pre-
trpela francuskl. Maupassantov utloaj 1
daieko ot!Sia napred, dok se to za samu poeziju
(u uzem smislu) moze reel, kako Ga-
brieli tvl"di, starl, srednjevekovni
osecaj se gotovo i 1 hris6ani,
i ateisti ne obracaju se vise istovemiku nego
coveku.
okvir u kome ova I<ltortja arapske
knjiZevnosti krece; pregled .njene sadrzine koji
ovde iznesen 1 sumarno, predoeava lroji
knj!Zevnl rodovi su u njoj obradeni koji delovl
pismt>nosti. shodno planu 1 shvatanju
knj!Zcvnostl, u njoj nedostaju. U pojedinim
glavama detaijnije prikazan razvoj odnosnih
knj!Zevnlh rodova i njihovlh glavnih pretstav-
nika, cesto su date (u talijanskom prevodu) 1
probe lz pesama raznlh pesnlka odnosno prl-
merl stila pojedinih proznih pisaca, istorlcara
ltd. (sto, usput receno, sa$vim fall u Huarta, oall
ne i kod Nicholsona).
prlkazlvanje g!avnih mome-
nata rz arapske literature, s paralelama
iz talijanske i drugih evropskih knj!Zevnosti,
tako 1 ove probe u prevodu svakako su u stanju
da dadnu makar i ideju delu 1 oso-
obradenoga .pesnika i pisca.
. vredl za prevode predtslamskih pesnlka (ksk<1
gore receno), zatilm za prevode nekih sOra
lz Korana kao 1 za (rede i krace) uzorke rz doc-
nijih (umajjlckih i abasov!ckih) pesn!ka. Naro-
blto zanimljiv i poucan prlmer Quzmiinove
pesme, date (na str. 174) u arapskom Driginaiu
, i talljanskom prevodu, gdejedan pogled oka na
. postojanje strofa 1 raspored rima
mogucnost utlcaja na trubadure u pogledu
forme). Sto se . proba rz prozne knj!Zevnosti,
1 njih ima. dQ.sta: kafJkada tu cela
makfuna, odlomak lz Tabarlja ill 'lz
Ibrt itd. Ovaj ugodni i metod
upoznavanja c!taoca sa osf;varenjima pojedinih
, pesnika i pisa9Q u izvodu) nastavljen i
. kroz celu now knjif.evnost (Str. 289 do 315,
s prekidima.).
Kako pisac mote da kratko 1 dobro .karak-
ter!Se neka poka:te ovaj- primer. Govoreci uti-
caju Korana na knjizevnost (str. 93), on sasvim
pregledno daje glavne struje u njego;vu tuma-
cenju i to ovim redom:
(s Tabarijem u veku), onda umereno
. racionallsticks (koju mutazi!ita Za-
.. mablar.i iz xrr v.), zatim
,shvatanje u XIII v.) iza koga doslo
mis'ticko tumacenje takode iz XIII
.v.), dok su siiti jos mnogo ranije (al-Qummi u
v.) imali svoje sektasko tumacenje, i najzad
modernisticko interpretiranje Muhameda Ab-
duhu-a i njegovih sadaSrijih ucenika u Egiptu.
Glavne pravce muslimanske egzegeze
izueavao kako poznato, vee Goldziher (koga
Gabrieli, naravno, citlra), ali pohvalno Sto
su oni i ovde oznaceni i izneseni pred i!iru
obrazovanu p:ubliku. Da Istorlja, u prvom
redu, doista njoj namenjena, jasno kad na
naslovnoj strani vidimo da ona izasla u kolek-
ciji Istorija literaturA celoga
Ali ovo ne znaCl da Gabrlelijeva knjiga nii\ta
ne pruia strucnjaeima i onima ;k.oji su se od m-
nlje ovim predmetom: i njlma ona daje
sazet pregled neke materije ili im iznosi najno-
vije rezultate izucavanja odnosno potaeca ih na
njih. Takvo naprimer, ono .mesto makAmi
.(str. u kom kaze da se kao ini<:ijator
ovog knjizevnog roda (iako ne imena) d!Ulas sma-
tra filolog i knj!Zevnik Ibn Durajd (007-934)
cija. su prtcahja u odlomcima sacuvana u Qii!ije-
vim Diktatima (Amiili) prikiazuju epi-
zode iz beduin'Skog zivota u tom novom stilu.
Najnovije podatke daje Gabrieli i kod prtka-
za il d u i dn n (str. 237): dosko-
ra su Masiidi 1 Ibn (iz v.) smatrani
kao najstariji svedoci prvim zametcima (poce-
cima) ove zbirke priea, ali njen skoro
objavljeni fmgmenat utvrduje da
naslov glasio Hiljadu noc! (Alf lajla) 1
pokazuje da arapska verzija (persiskog ortgi-
nala) postojala jedan vek pre ova dva pome-
nuta pisca.
Da dalje ne duljimo, skrenucemo paznju jos
samo na Gabrielijev sazeti all zgodni pregled
arapskih (str. 241-42). Evo tih
.licnosti koje su osta.vile opis vlastitoga zivota i
rada: 1) Avicenna (sacuvan u lekarA
'od Ibn 2) Haldiin, Gazziili
(kojl opisuje svoju intelektualnu i moralnu kri-
.zu), 4) neki vladari i Andaluzije (tek od
neda.vno poznate 1 konai!no 5) U-
. (l<i: XII v.) Cije delo kla-
. sicni ugied.
Sem toga, zadovoijstvom se 'inoie istaknuti
da pisac ne daje samo talijanSkl prev<Jd na'SlovA
-arapskih dela clanaka nego i originalni ar.apski
napis u uproscetroj bra!!JS!<r;pci}i Jatiruioom; pri
tome <Jn oznacio koji slog reei treba
naglastti dug<J izgovarati (naprtmer:
.al-faliisifa) osim ako naglasak (odn<JSno du2ina),
Iz. tipografskih razloga .pisac mom<>
usvojiti u 1> r s n u to vredi
i za nas, ali smatramo da se d u g i vokali
bezuslovno <Jzoociti.
307
na pretposlednjem slogu kao u talijanskom (pri-
meri: Diwan Nihayat al-arab, Khiza-
na, Ibn
Pri kraju knjige (str. nalazl se Spi-
sak glavnih dela koja konzultovati za dalje
upoznavanje obradenih partija, razume
se, i talijanski etrucnjak koristio; ta
fija rasporedena prema odeljcima i glavama
Istortje, drugim se hronoloskog reda.
Posle toga .dolazi registar pisaca -i glavnih
(str. :135-338) k<Jji olaki!ava upotrebu i poriovno
prelistavanje, sto ova knjiga, prema svemu izio-
zenom, opravd.ano zaslui.uje.
smo vldell, Gabrie!ijev stav 1 shvatanje
literarne istorije pretatavljaju zanimljlvu 1 ra-
dlkalnu novinu, 1 to jasno zapai.eno, negde
s odobravanjem ali negde 1 s kritikom, naroclto
u prvo vreme. Medut!m, setltl da i
Brockeimannov rad, u svoje vreme, bio osudivan
ili bar ostro krttikovan, mesto da se vodilo ra-
euna onome Sta on stvarn<J hteo post!ci svo-
Jim pretei.no delom; tako se
desilo da mu zaslui.eno pr!zn!Ulje stlglo mnogo
docnije. I Gabriell]evu Istoriju arapske knjl
zevnosti treba posmatratl u <Jkviru koji s.m
pisac postavlo, i utvrditi koliko <Jn. u to-
me usi>eo. S toga gled!Sta, njegova knjdga 1
kao novina .i kao dooar prilog knjiZevnoj
lstorljl, svake paznje vredna 1 sasvim uspela u
svojoj vrstl.
F.
de Zambaur: Manuel de Gi\nea.logie et de
Chronologie pour I'Bistoire de I'Isla.m. Avec 20
genealogiques hors texte et 5 Cartes.
Unver!inderter Neudruck IGIO.
dlung Heinz Lafalre, Inhaber Walther Behrens-
Bad Pyrmont .. - 4, strana XII + 388.
Svl veliki narodi nisu imali jednak
smisao za proslost, odn<Jsn<J za genealogiju 1 hro-
.nol0giju, koje pre<jmet ovoga Dok
.stari Indljci (Indi) 1 dandanas kolebaju godinS.:,
i stoleeima u kojima se nesto -v.ai.rlo
desilo se neko slavan 1 pblm.at rodlo, nlsmo
sigurnl nl kada zlveo njfuov dramatl-
car .k<Jji zapadnu Evropu
sovao i svoj<Jm Sakuntalom i drugim
dramama, eak prozv!Ul i indlskim Sekspi-
rom<,- dotle Arapl i kod mnogo
gadaja i ljudi navode oPi!irno na samo ime
deda, pradeda, sukundeda, ltd., nego teraju zapo-
cetu genea.Iogiju takoreCi do Adama i preistori-
skoga vremena, kako -Georg rekao,
d<J doba. Druga stvar sto takvo na;,
braj.anje predalekih predaka brzo
VO i sto , takVI tekstovi lako od ,sebe
neprestanim i upornim !znosenjem trulih
20.
308
ju: jedno ipak sigurno, to jest da sve to sve-
doc! <> njihovu jako smis1u za pro-
slost, recima za genealogiju; hrdnologiju
i istoriju. se, naravno, ogleda i na !ndiskoj
odnosno arapskoj istoriografiji; u Indiji ona
jedva i jed!no vece istorisko
hanina r i m v n hronika istoriji njegova
zav!eaja Kasmira koja tek uzgred obraduje i op-
stu istoriju Indije, kod Arapa imamo citav niz
anallsta i istorieara, nijedan meto-
dom i ne dost!Ze Tukidida i1i Tacita.
I'.t:e.k, sto se tice specijalno genealogije, Ibn al-
As>rovs podaci u tom pravcu su i jako za-
pazeni. Pored <>d ostailll islamskih naroda
su se istakll 1 osmanski Turc! svojim smislom
istoriju i !storiografiju, u vezi s tim za hrono-
logiju i genealog!ju. Dosta pomenuti samo Mii-
nedzdZimhasu koji <>stavio jednu vellku !sto-
riju d!nastija eak od Adama do sedamdesetih go-
dina sedamnaestoga veka.
Tako na Istoku, kako stoji Zapad u ovom
pogledu? On dosta kasn<> dao veea dela !z <>ve
i tek 1894 engleski orijental!sta Stan-
ley Lane-Poole izdao svoje Muslimanske
d i n s t 1 pocetak <>ne su u to
dobrodosle, onlma strucnjaclma koji su ih do-
punjavall one su posluillle kao potsticaj ! kao
cvrst teme1j. Ti nastavljaci su Bartold u
rusk<>m (1899), Sachau u nemaekom (1923) i
Edhem u *urskom prevodu (1927), pri cemu
svaki od njih dodao svoje dopune i napomene
cime obrada ovoga predmeta mnogo napredo-
vala i znatno doblla. Prema tome, ruska obrada
uvellko premas!la engleski <>riginal,
nemacka (Sa'Chau-ova) knjiga i .na:
dacima turskog Milnedz-
dzimbase, turska Edhemova) obrada os!anja
se i na Lane-Poole'a i na koji une<>
vrlo vazne dopune i beleilke.
Najzad, Eduard von plsa:c u na-
slovu navedenog Genealoskog i hronoloi!kog prl-
rucnika za istoriju Islama mogao da
dela 1 iskustva svih pomenutih prethodnika, sem
Edhema cije su Islamske diliastij'e
(D i1 v 1-i i s 1 m 'i i?ai!1e iste (1927) godine
kad i njegovo prvo izdanje, ih mogao ko-
ristit! samo delim!cno i u easu. Dru-
recima, pociva na cvrstim
kad tome 'dodam:o da on te svoje
pod1oge proveravao lektirom istorieara i
. alogieara, narocito ai-Asira, pored toga, da
ih moguestvu kontrolisao i dopunjavao
na natpisima i novcima, onda
jos vise poverenja u podatke njegova Pr!rutnic
ka.
Posle ovih saznanja da kazemo neilto i skl<>-
pu i sadrzini Zambaurova dela: Ono se sastoji
iz dve knjige: prva 28'3 dinasti<lka spiska
(na 312 strana), druga (kako. i u podnaslovu
stoji) 20 posebnih genealoilkih i 5 istori-
skih karata. receno, prva knjiga daje, u
15 poglavlja (otseka), spiskove raznih dinastija
1 to veeinom drZavama, zemljama, ili pozn;t-
varosima. Tako najpre dodu 24
zatim i manje pozna'le dina'Stije l<oje su sa(;l-
njavale halifaJt, ih pod ttim nas1ovom
i obraduje u I. poglav1ju (dake: '!)i"Va cetiri ha-
lifa, Umajj!ci, Umajjici u Andalusu,
itd.). U poglav1ju smesteni su
poplsi guvernerii i serifii Meke, zatim guvemeri
Medine, Damaska i osam poznatijih varosi.
Ostale glave (III-XV) uglavnom su rasporedene
zemljama: III. Spanija, rv. Afr.ik.a, V. Eglpat
i Sirija, VI. VII. Irak i Mesopotamija,
VIII. Azija i Osmansko carstvo, i tako da1je
do Persije i Transoksanlje SeldZOka, Mongola
i Indije (XV).
Od pojedinih glava ovde se zadrtati
malo v!Se samo kod one <> Aziji i
Osmanskom carstvu. Tu Zambaur
obrado najpre rumske (ma1oazlske) SeldZuke i
dvadeset i pet drugih rnanjih dinast!ja i udeonih
knetevina koje su vladale pre osmanske hege-
monije, koje delim!cno vec iz vre-
mena prvih osmanskih sultana koji su se
njirna i ih nadvladali. Tek posle svih tih
dinastija, odnosno njihovih spiskova, stoje (pod
br. 156 spiskova) Osmanlije (str. 100--161), gde
nabrojan<? 37 sultana, od Osmana sina Ertogru-
lova do A:bdulmedz!da II sina koji
detr<>niran i prognan 22. 1342. god!ne.
Kod svakog sultana (kao i k<>d drugih vladara,
guvernera, velikih vezira i pasa koji su u
ovaj n u 1) stoji godlna stupanja na presto
odnosno na zatim (kod vladarii) ciji
sin, pored toga jedan krug znaci nu-
mizmatiCki utvrdeno) ili jedan para1elogram
(tj. dokazano) gde tih do-
kaza i podataka nema, nijedan od ta dva znaka.
Ispod !pregleda pojedinih dinastija stoji
i literatura na osnovu koje doticni
spisak &astavljen, tako ovde (kod Osrnaxilijii) ci-
tiraju se. Halll Edhem s k n k iit-i s m ii-
niyc. I, (Geschich-
teqes Osmani<ichen Reiches) i
litz-Greifenhorst '(D i V: r f s s u n g g e-
setze d es . s manisc hen Reich es [0-
sten und Orient, Vienne 1919]) .. se vec :iz
ovog primjera vidi, ovaj Prirucnik navodi vrlo
vazne podatke pojedinlm turskirn sultanima,
ovakvi podaci jos bolje dodu kod onih vladara
kojirna imamo rnanje drugih prirucnika i po-
mocnih sredstava. Samo, kako SU citaoci VeC
gli gore (kod. !pOS!ednjeg sultana) zapaziti, dosta
smeta to sto su u svi daturni oznaceni
samo hidzri, dok mi sve ostale godine navodi-
mo i pamtimo naooj eri.
Od ostalih sp1<>kova u ovom Prirucniku spo-
menucemo jos sasvim kratko ova dva: spisak od
178 velikih vezira Sa. oznakom za cije su vladavi-
ne i otkada sluzblj, i spisak bosanskih namesnika,
snabd'even sa.mo sa oznakom godine ddlaska na
poloi!aj u Bosni. Kod ove poslednje Iiste Zambaur
ne navodl svoga lzvora, all lzgleda da se
Peez-ovm popisom kojom bosanskom S il 1-
n il m m. Da. ovaj popis mestimee nlje
odnosno ne odgovara sadanjem stanju nauke,
istaknuto vec u mom prikazu prvog lzdanja
(od 1927) ovoga r 1 1 z 1 z k n 1-
zevnost, jezik, istoriju 1 folklor,knj.
str. 295-298). Osim toga., od tada su
poznati i neki drugi dokumenti koji ukazuju na
to da podaei iz SilJnilma odnosno jz. Peeza Ba-
sagica trebaju isl"f3Vki i dopuna. Drugim rec1ma,
stvar nije nj kod nas sasvim precjscena i utvr-
dena, i Zambaur, se, nije imao si-
gurne podloge.
Ostale Zambaurove spiskove ne mozemo na
jstj obradjti, ali i oni imaju kotist
za .arabiste, iraniste i druge orijentallste. Dva
indeksa na kraju prve (glavne) knjige (jedan za
osobe i porodice, drugj za jmena mestil) sv.akako
olski!ace njjma 1 uopste svjma upotrebu ovoga
opseiinoga 1 neophodnoga del&.
Drugi (manji) deo jznosj gene-
aloske Alijinih potomaka, Umajj.ada, Ab-
bilslda, onda (da ne navodlmo manje
Osmanllj!i, Timuridli 1 najzad
mongolskih careva, pored toga i pet karat&, ne-
. oj)'hodnih za musllmanske Spanije (!),
Azije Sirije, rraka i Mesopotamije (III),
zat1m Irana (IV), najzad muslimanske Indije (V).
Iz ovog sumarno skieioonog pregleda moZe se
vee vldeti kor1snost i vaznost .prikazivanog.a Pr1-
rucnika, ujedno 1 marljivost, trud 1
njegova pisca. Sasvim opravdano sto se sada
pojavio i u drugom- izdanju, iako
bilo poreljno da ono ponovo pregledano ! do-
i to tim pre sto su nekl njegovi nedo-
st&ci :lstaknuti odmah njegovu izlssku (sr.
Orientalistische LiteraturzeiJtupg za god. 1928,
stubac 388-394); Dalje, bolje bilo da. ono
sadrzi pored godina i o:ne
eri; kao sto to Cine Edhemove Islam-
s k d i n s t.i ali sve Sto po2;eljno nije
uvek lako ostvariti katkad to gotovo i
nemog>uce. Setimo se samo .koliko pro8Ii
ll'at doneo pustosenj_a i unii!tenja. CitaV1ih
i knj!Zara, cemo skromnjji u
zeljama i zahtevima. U vezi s tim dodatl
da i neke nase koje su 'ranjje,imale i
predratno izdanje Prirucnika i :P:r.ilq,gil
za kn i z vn s t .... , u kojima
309
prvl prikaz (Isko za drugl krug citalaca), nemaju
sada nl jedno ni drugo. Ovo ujedno 1 g!avnl
razlog zasto nepromenjenj otisak (unver-
!inderter Neudruck) r i r u n i k sada
novo prikazan. jos jednom njegova
korisnost istaknuta.
F. Bajraktarevio
60. dogum yili milnasebetlyle Fuad Kilprillii
Armaganl. Molanges Fuad Kllpriilil. Istanbul
1953 - vel. 8", str. LIII + 602 (Dil ve Tarih-
Cografya Fakil!tesi tarafindan
Publie par Faeulte des Lettres d'Anka<JJa).
Ova Spomeniea, jzdata priltkom 00-godjsnji-
ce turskog naucnika i dri!avnika, ciji
se portret nalazi odmah lza naslovne stoone, po-
javila se, doduse, s malim zakasnjenjem
Isr roden 1!190 g.), ali pretstavlja jedan
debeo i jmpozantan volumen sa v!e od 600
strana teksta, kojemu prethodi Uvod od 53 strane.
U tom uvodu, jedan od urednika Spomenice
(ima cetvorica, cija su imena i zvanja na
str. LI), lmenu Osman govorl opslrno
(str .. V-XXIII) radu i zaslugama slavljenlka,
onda se iznosi njegovih radova
od godlne 1912 sve do 1950 zakljucno. Ona
bazira na ranije poznatoj od $erjfa
Huliisi 8!1-imana., al! i inatno dopunjuje.t Ovaj
spisak u svemu 4(16 r.adova kod kojih
uvek oznaceno da 1! se radi knjizi,
prlkazu, ili kracoj belesci. Suvlsno i isticati
koliko ovaj deo Spomeniee od korlsti, i to tlm
sto su mnogi od tih <:Isnaka i uopste sa.-
stavil izlsii u vrlo tesko pristupaenim
llstOvima Ovaj spisak
clanaka znaci za upoznavanje od-
nosno rijegove mnogostrane aktivnosti nego neki
kojl pri!i<:no dalekp stoje od kruga njegova
zanimanja.
Ali . takav .i praksa kod lzdavanja
spomenicli i sp1emanja Clanaka za njih. Inace,
ova sadrzi pozamai!an priloga,
4iJ na broj, i to preko polovine na ,turskom
(26 puta), ostale na nemaekom (8 puta), engle-
(8), francuskom (6) i na talijanskom (samo
l). Svi prilozi od Turaka su na turskom, dva
Zapadnjaka (Bombaci i Tietze) pisali su takode
na turskom, od ostalih svaki na svoril mater-
njem jeziku. Njih<\vi prilozi u knjizi stampani
su alfabets!tom redu njihovih prezimena
.t. Upravo, bazira na drugom, meni nepri-
stupacnom izdanju, prvo izdanje Saymana
. (Istanbul, 1935) obuhvata radove od
1913-1934 i inta 2119 brojeva: Sem toga, izjsla
prilikom sezdesete i nje-
gova od Sami N. Ozerdema (F.
[1<903-1900], Ankara, 1951).
310
(prv! od Adnan-Adrvara, posljednji od Zetter-
steena).
Aii da predemo na unutrasnju, glavnu s!Jranu
Spomeni<:e, tj. na _same naucne S obzi-
rom na njjhov veliki broj, ovde se ug1avnom
mogu dati samo njillovi nas1ovi koji, u vecini
ukazuju i na svoju temu i sadrzinu,
gde Citaiac i nakon toga ne mogao
bar neku ideju nameri tvrdenju
dodaeemo pone5to i razjasnjenja. Naravno, da
.se potpuno pratl i shvati tvrdenje i izlaganje
pojedinih Pisaca, nista drugo ne preostaje nego
procitati u celosti originalne 1 to tim
pre sto samo jedan od njih ima i resume, naime
Rossijev prilog, koji sastavijen na
ali na kraju ima i Tfio:kce hul/\sasr.
Kako rekosmo, clanci su ;poredani alfa-
betskom redu prezimena prilagaM, cemo se
i mi toga rednog broja
1) Adnan-Adrvarr: Ta-rih
(za bolje shvatanje istorije, str. 1-3).
2
- 2) Ro-
bert Anhegger: Z ur S tell un g 1 ni ge r
Stlidte innerha1b der osmanischen
vor Sinan (str. 5-16).
- 3) R. Rahmeti Arat: i r az 1 n fim 0.-
nesi m!in/\sebeti i1e (primer upotrebe
alfabeta kod Turak.a i nakon pri-
manja isl/\ma, 17-29, sa 2 snimk.a). - 4)
.Oktay Aslanapa: Tfirk ha11la.rrnda
hayvan postu motifleri (str. 31-36,
. Sa 7 snimaka cllima sa motlvima zlvotinjskih
koi!a).- 5) Allmed Mesnevi'nin on-
:sekiz beytinin m/\n/\sr (shvata uvodne
RO.mljeve stthove . realni]e nego domal:i komen-
: tatori, str. 37-W). - 6) w. Bailey: d i-
_einal plant names in Uigur Tur-
kish (str. 51-511). - 7) Wli1ther Bjorkman:
Pi.e frfihesten iigypti-
sc'hen Bezlehun'gen im 14. Jahr-
h u n d r t (str. - 8) Alessio Bombae'i:
Bilig hakk1nda baz1 mfilA-
haz.alar (str. 65-7&). - 9) Caferog1u:
:Anadolti gizli dllle-
. r;.inden r iki rnek (str. 77-79).
;_ 1G) Cahen: Sur traees des
'premiers .Akhis (str. 81-91). _:11) Ssa-
'iiet. Cagatay: Karaca.y halk
_'tinda. aVCl' Bineger (varijanta poznate
: PFice Hubertu, str. 93-112). - 12) De.;ei:
U.n Fe.tih-n/1 me-i Karabo gd an (1008)
de 'Na.suh io:anskripeija i obja-
dosad izvestaja pGhodu

2
Broj stranica pojedinill clanaka moze, na
,n.a p'rvi pog1e4, izg!edati sitnieav i suv!San
. datak kap sto sam i sam u pocetku mislio, ali
. \.( .toku izrade uvideo- sam da za svakoga

u kome obimu neki

uopste neka teina.
Sulejmana Zakonodavca protiv mo1davskog voj-
vode Petru sa tri snimka originala; str.
113-124);- Jean Dei!IY: Le gerondif
d 1! i s n ii u slueajevima
h n d d yoin- kao h o-
words, zatim u znacenju itd.. kao u recima
tabak-mabak, str. 125
-126). - 14) Rasan Eren: Tfirk Onoma-
stique'i hakkrnda (krajnji slng u ime-
nima i carubek n!je, veJi., u vezi
sa .-IJeg, nego in1a ;pridevsko Pek,
saglam, tj. tvrd, cvrst; svakako, zanimljivo
tumacenje u vezl s nasim rud-
nikom u dolini Peka, str. 127-129. - 15) Fev-
zlye Abdullah: Kececizade Izzet Molla
(opsirna turske lstaknu'te licnostl i
pesn.ika, s!Jr. 16) Z. Fahri:
Tfi rklye d Ib n 1 d u n i zm
vanju i -ptevodima Muqaddime u str.
153-100). - 17) Ri<:hard N. Frye: i t h r o-
nicles of Central Asia and Khu-
rasan: of Nasaf? (po-
blize rukopisu 6264 pariske
Nationaie, s dva faksimila iz njega, str. 165-
168). - 18) Annemarie von Gaooin: '()' r d 1
d eu:tung fi'i.fhge schfi_,h tliche r
Tierdarstel!urtg (str. 169-176, s dva
snimka). - 19) von F i r-
da us Conc t of is to r (str. 17'1:
...:...168), s ekskursom note on kind and
form .of the Sh/\h-nam&h (str. 189-193) .
- :?!0) Muhammad Hamidullah: D i n w r i y's
Encyc lo paed ota n!ca i tii n-
in the light of fragments
in turkish llbraries (str. 195-200).-
21) Inalcik: Stefan
Osman11 XV.
da R um 1 i'd hir is t i n s ipah ile r
ve (dokazuje da u to doba
bilo dosta timariota h r i s n i da po-
stojala izvesna verska toleranclja, str. :?!07-:-248;
uostaiom, citav clanak preveden u ovim r i-
lozima za orij.entalnu
knj. str. 23-54). - 22) Abdfilkadir Inan:
Tfirklerde su kfiltii ile i1gi\i gele-
n 1<: 1 r (tradieije u vezi kultom vode, str.
24!9--253). 23) Jahn: Les legendes de
1'0 iden t hez. Ra i d 1-D in (str.
- kafesoglu:. D o.g u
ilk Sel(;uklu. akrn1
(1(115-1()21) ve. tarihi ehemmiyeti (str.
259-274).- 25) Mehmed Kap1an: Dede Kor-
kut kitabrnda hayvanlar (str. 27:;.:...,
200). - 26) Abdfilkadir Karahan: .N w w i;-
nin Arbaii.n'u _ve _arabca
ovill h/\disa u turskoj knjiZevnosti
: izdao docnije (1954) citavu knjigu
-27) Z.
g1z1arda ehli hayvan1ar ile !1g!li
k 1 1 m 1 r (str. - 28) Akdes Nimet
Sad d d !n efendin in
tiirk-ingiliz miinasebet1erinin te-
sisi ve rolii (da raste-
reti Eng1eze, predlagao pohod na Spa-
. koja tlaMa ostatke str.
- 29) Edib :;; i r N e-
dim 'in r rz- 1 ha 11 pe-
snikove mo1be za nastavnika, str. 317--324). -
Bernard Lewis: Thre"e
from m ad-D in (mlsl!: a1-Din
aJ.-Adim, koji sastavio de1o
at-Talab fi Ta'rlkh Halab, str. 325-344). - 31)
Mecdut eki-
11ln fo11kslon1ar1 (str. 32i L.
Masslgnon: Reche rc hes no ve 11es r
1 D iw n d 1- 11 t s r s s
s r s (str. 351--368). - 33) Menges:
On some Ioanwords from or via
in (sir. 369-390).-
34) V. Minorsky: The c1an of the Qara
Q n 1 u r 1 r s ove dlnastije,
str. 391-395). - Ome1jan Pritsak: D r U n t r-
gang des Reiches des
g (lz veka; str. 397-410). - 36)
Einlge Notizen iiber das Asy1-
rech t im !s1am lschen rien t (slr. 411
-421).- 37) Ka.r1 Rippe: Uber den Sturz
(str. 423-435). - 38)
Rossi: t 1 v i i r n ic i n 1
Dede Korkut (sir. 4!37-
1-41). - 39) Joseph Schaeht: r 1 D t ri-
n s n W q f (str. 443--4!52). - 49)
Siimer: v 11: 1 r'a d i r (str. 453-478). -
41) Franz Taeschner: Z wei Ga ze1s vo n G !i 1-
h r i (transkripcija, prevod i be1eke, s dva
fa,ltsimila; sir. 479-485). - 42) Tauer: N o-
tice sur les versions de
1as 1egende de d'Aya
S f 467-494}. - 43) Temlr:
Anado1u'da Ilhanl1 vali1erlnden Sa-.
m g r N n (= mongo1ski namesnik;
495-500). - 44) Tletze: XVI. s 1 r !i r k
ij r i n d g m i d !1 i pomorskim iZra-
zima na osnovu pesnjka-pomoraca,; str. 001..;_522).
- 45) Zekl 'fugan: Yesevil!ge diii:l.'
yeni 111alilmat podaci Je5e-
yiskom redu derv!Sa; str. 523-{}29). - 46) 'osman
}.'uran: S elg iJ rkiyesi d in ta r ihi-
!le dair kaynak (prema jednom pa.rl"'
skom rukopisu; str. 531-564). - 47) Sairn.
gen: riil iJ g 1 (rec naj-
starijeg Cwprjli6a, Mehmei\ nekadanjeg ve-
J!kog v.ezira, u Vezirkoprii,
sa 23 p1ana i snimka; str. :.:.:.
48) Siiheyl Unver: Eski Ml!i!rda, Isiam
ve tahnit

1 r i h k k 1 n d kod musli-
mana, , poredenje' sa starim Eglpcanima; snimak
recepta ovom iz god. 1380; str. 581-
587).- 49) V. Zettersteen: D ie tii rk is h n
Urk n d n in Sch wed en (pogled na do-
kumente koji iz svedskog poslanstva Istan-
preneseni stockholm; str. 589--,
600).
se vldl, najveci broj clanaka .(oko 35)
se osmanskih uopste, to njihova je-
zika, gramatlke, onomastike, i narodne
knj!Zevnosti, zatim njlhove lstorije, derv!Skih re-
dova, etnografije, folklora, arheo1ogije,
itd., pri pisci obraduju
obzir 1 .UJgure 1 Mnogo
manji broj prilo,ga 5 6), teme iz
arapske ili persiske knji'evnosti koje (svaka
na toliko na
1 jez!k, 1 na .lntelektua1ni zivot 1 pro-
svetu osmansklh Sasvim malen broj:
(svega 3 do 4) kojima predmet neka
opMija tema (neshvatanje istorlje,
mrtva,;a" i
Spomenica s 'ovako velikim brojem
od to11ko raznih pisaca 1 strucnjaka sasvim od-
vaznooti 1 zamasnosti slavljenlk.Ima
zivotu i u evropskoj orijen-
taJ.istici. U vezi s tim, sasvim. sto
se pojavili prikazi ovog Armagana 'kao
sto Ritterov r 1 n s vol. 8, za 1955, str;
292-295) koji se, krace Jli opsirnije, osvrce na
svaki pojedini daje katkad
i kao sto lilile manje beleske

jedlnlm clancima pariskom orgaiJ.u
r i (tome II, fasc. 2, mai 1955, pages. 247;
251-2, 254 i 258; be1e5ke se odnose na prilo_ge
pod gofnjim brojevima 17, 7 i 37).
Osim toga IJOZnati 1 Asiat1.:
q \1 (t. CCXLII, t.asc. _2; annee 1954,
doneo opsiran referat Q c1a.ncima, gore
ilenim pod br6jevima 17, 24 1 35, iz pera,
hena de artlcles
gde pisae dao 1 .n!!
Spomenlci (sr. gore. P.od br. ill)).. .
Pored toga, .kaJko siiiO ve6 videli (pod br. 21);
Inal<Uikov clanak ima vaznost'ia nad
i zato ga N. Fllipovic c.elosti
Sve to jasno svedoci tome kako
g.e <s F d 6 p.r ii 1 ii ve6 jako zapaieni i
k<i za ocekivani odziv i

znanje.
F.
312
L. Mayer: lslamic Arcbitects and thelr
Works. - Albert 1956. - .. mala
4, str. 185.
U !stoj seriji u kojoj su pojavile od lstog
pisca knjige Maml u k s t (1952) 1
and . their
W r k s (1958) izisla i gornja knjlga I s 1
i deli-
pisac jos pre rata izdao tri sveske
Godlsnje u-
i arheologije (na
1937-l!J39) i u svakoj desetak
stranica posvetio reglstrovanju najnovije
ture arhitekturi. sada on daje
knjlgu koja zasluzuje da
se na nju
Iz r d g v r (str. 9-13)
odmah da ova knjiga u obzir arhltekturu
u svetu od Maroka do BeludZistana,
ali da iskljucuje one zemiJe. koje -pisac kao ar-
heolog nikada posetio niti njihovoj u-
ikada dao neki naucnl rad,
to su: Pakistan, Indija, Indonezija 1 druge
ske delimicno islamske zemlje Dalekog Istoka.
Dalje da su p!sca knjige najvlse inte-
resovali manje ljudl i da u
tome pretenduje na relatilvnu ne na apsolutnu
potpunost. Pri poslu, on davao v!Se pred-
nost starijim vest!ma u natplsima ltd.,
ma kako one oskudne bi!e, nego novijim clan-
cima i koje su obiln!je
1 Sto se tlce
sp!ska ukljucenih arhltekata, on obuhvata ne
prave arhltekte nego 1 lnzenjere, 1 zldarske
eak i drvodelje.
Posle Predgovora sa ovim i druglm
planu i sadrzini knj!ge dolazi znatn:o opslrnlji
U v d (str. 1&--29) koji nas u pojedlnostima oba-
vestava koje su u vezl s
Kako lslawka sra-
malo .proueavaha; pred lpisca su se, na-
ravno, odmah pojavile razne teSkoee, all su
za njihovo 11 g 1-
nes. 'Kiins tl er -L n (od
cker'a), naroc!to radov! istaknut!h strucnjaka
kao sto su Aga-Oglu, Ett!nghausen, Gliick, Kiih-
nel, Taeschner i W!et. Ovoga poslednjega p!sac
napose lst!ce zbog toga Sto kao prvl ! za
jedinl obradio polozaj i rad arh!tekta na Bliskom
Istoku, spec!jalno u srednjevekovnoj Slriji 1
Egiptu. -'- Iza ovoga, Uvod objasnjava zaSto
u n8.slovu ne stoJi u s 1 i nego I s i
. Atchitects: prva rec se odnosila
na graditelje musllmanske vere iskljucila
tako !staknute ka<> su Klriz Nikola
1 Sebastos zato sto su fu!Scani), dok pOd
recju Lsi!'Jnic pisac sve .arhitekte koji
su dopr!Iieli u s 1 i n s k:o civil!zacij! (da-
kle, gradnja crkava ! slicno se iskljucuje) bez
obz!ra koje su vere. U okviru pisac uzeo
kao krajnju gran!cu godinu 1830, da ona
za Al?Jr jasno znacenje (prek!d
vladavine). - profesor a=ostavlja
pitanje: ko zapravo arh!tekt? - i !stice !zve-
sna kolebanja u def!n!sanju Srednjeg
veka i Renesanse, al!, posle svega, najv!Se na
osnovu prlkazA (opis!\) arhitekta u
hisbe (kao sto al-qurba fi
h k !i 1- hi s ed. R. Levy) zakljucuje
da ustvarl razlika arhitekta 1
glavnog z!dara, ako uopste kakve razllke.
! detaljne .podatke
tzv, nadzorniku gradevine, koj! se
drukc!je zvao u Egiptu ! Slrlji (!ldd
drukcije u Spaniji za
hal!fd drukc!je u
carstvu Mayer uzl-,
ovakve nadzornike u svoju knjigu
onda, ako nek! natpls !11 koji knjizevni teltst p
0
-
tvrduje da su to arhitekti inzenjerl, lnace ih
ispustao iz Sp!ska. Ovl gradev!nsk! nadrornlc!
kao da su mnogo zasen!li stvarne gradltelje
prave arhitekte: poslednji se retko 1 pominju
natpisl na gradevlnama, tna kako ve-
llke ! uspele one bile, ne zapravo n!kako
!trhitekte nego eultalie, guvernere ! uopste go-
spodare 1 vellkase naiedenju nesto
grodeno; MayEI!' zgodno primeeuje (str. 21) da se
tako !staknut!h arh!tekata kao
Sto su S!ndn, D!lwild aga, Dalglc Meh-
aga Sedefkjdr ne nalaze ni na jednoj di!a-
in!ji i koje su oni sagradili u Istanbulu.
ta clnjenlca ostaje usprkos tome Sto na mno-
gim p!se da se ime arhitekta moze na-
vesti kao poeast koju sultan 11! uopste
onaj koji f!nanslrao, ukazao, ako zado-
. voljan njegovim radom. - polozaj ar-
hitekta nije svuda tako s1ab: kod SeldZukd,
kod nekih halifd, u Spanlji, u Pers1jl, ltd.,
irile arhitekta stajalo na
lpak, kako p!sac veli (str. 22), to su iiruzeci. _
Govoreei dalje polmaju u
svetu, Mayer ist!ce: prvo, da nije bilo
izrazito duhovne (crkvene) arhlte'kture sem <ine
koju su lzvodili svetovhjac! (laicl) tako
ni grodanskog ko)e ,Po-
drugo, da su. arhitektl veclnom, -.speci-
jalno svi vazniji; pripadali pratnji {svlt!) gospo-
dara i trece, da su - s vrlo' ma-
- i najvece podignute za
vrlo kratko tako da - od
evropsk!h katedrala - jedan te isti
i velike muslimanske spomenike zasno-
vatl, planirati i - 1
zanimljivo Sta iza ovoga: posle' reci' .iil
d tj. izradlo taj i tajj .S!bdi
uvek ime arhitekta nego ime glavnog nad-
zornika (nadziraca) gradevine, katkada se teh-
nickl udeo nekog arhitekta oznai!ava sa k t
napisao da su za to
oblcniji izraz! n t (delo [toga i toga]) ill
ma 1 (izrada ... ). Medutim, ima slucajeva
gde imenu nadzornika prethodl jasan izraz m i n
na za r (nadzor vrsio ... ), imenu gradite!ja-
arhitekte, m 1 (izvrslo ... ). Pored toga, kad
se na kojoj gradevini nalaze natplsl, rec m 1
(sa sledecim imenom) moze oznacavati arhitekta,
all katkada i kamenoresca.
Srecom lma spomenikd na kojima lza pome-
nutlh rec! yaday, amal) stoje nazivl
kao m 1 'm r (otud nas neimar), n n
(gradlte!j) m u h n d 1 s (inzenjer), to
su sve sinonimi sa znacenjem arhitekt. Ali ovo
nije uvek i svuda jednako nego se katkada pra-
vila jasna razl!ka !zmedu njih, Sto se
vidi na onim primerima gde n n i\'
jednu, m u h n d i s drugu nagradu.
izvesnim zna<:ima izgleda da u mamluckim
zem!jama m i 'm d r najniz! stepen od tri
koja su upravo pomenuta; njegova mesecna p!lata
u dZ.amiji (izvan iznosila
200 dlrhema, toliko 1 zidar
koji popravljao mermetne delove (zidove),
takode i mujezin koji jos imao 1 pravo na dva
ratla kllogram) hleba svaki dan. Arhitekti
su cesto oznaeavanl kao majstori: u tom smislu
davana im rec u s t d d h (uglavnom u Persljl,
Iraku i Maloj Azljl do Severne Sirlje), ili m u 1-
1 i m (u ostalim delovima Zapadne Azije, u Egip-
tu i Severnoj Africi) d h i (jedlno u Alil.lru).
Uglavnom uzevsi, nije neke razlike u
!zmedu .ova tri nazlva, S d<euge strane, .bl!o
dosta islamsklh arhitekata uz cija se imena
dodaje jedan od ovlh na:zlva, iako njlhovih
gradevlnskih spomenika vise nema, aJi cija dru-
ga dela (;,odoskok, basen, fajans-mihrab, stakla-
ste clg!e, glazura, itd.) 1 sada postoje, to znaci
da su se islamski arhitekti istakli u vlse
raznih ve!!tina. Isto tako, nekoliko ve-
liklh tursklh arhitekata kao sto su Hajruddin,
Mehmed-aga 1 Dd!gic Ahmed ukazuju na to da
su oni najpre bili name-
staja; vesti radnici u sedefu i slicno,
tek onda majstori u arhitekturi. Kako se Za
istaknute arhitekte i van njlhova
kraja, su J)ozivahi i u udaljenija mesta da
pokazu svoju gradevinsku vestinu, ali; !zuzevsi
neke osmarlske a:rhitekte koji su u isto vreme
bl!i i visoki dvorski - muslimailski
arhite!<t -itnao nizak drustveni -poloZ.aj kod
313
vladajuce klase i smatran kao sluga.*
Retki su izuzeci da arhitekt neki emir l!i
sin i potomak kojega emira.
Pri kraju Uvoda, pisac da !z svoje
knjige ispustio sve one arhitekte su imena
poznata iz istoriske ili geograf<>ke literature lli
iz arhivskih dokumenata, nadgrobnlh natplsa i
slicnog, ali su im dela sasvlm propala i ne po-
stoji adekv:atni opis od njih, lsto tako knjiga ne
sadrzi ni legendarne arhftekte ma da jos uvek
postoje gradevine (dZ.amije, kule, ltd.) koje im
se pripisuju, niti .patrone i naredbodavce
niti vrhovne gradevinske nadzornike koji su se
uvukli u knjige gradevinama kao arhitektl,. S
obzirom na oskud!cu mesnih hronikd, nestaslcu
!icnih dnevnikd, uredenih arhivA {kojih jedlno u
Turskoj donekle ima), istorija islamske arhltek-
ture mora donekle ostati bez !mena, anonlmna.
Sp1sak graditeljd koji iza ovoga
sleduje koji ne sadrzi isk!juclvo stvaralacke
arhitekte nego cak 1 neke koji su bl!i jedva ne!!to
vise nego seoski zidari, ima za cilj da pokaze
ukollko se ta anonlmnost moze otstranlti. Prof.
Mayer zavrsava svoj Uvod time sto se nada da
ova knjiga ipak pretstav!jati osnovu za nove
i plodnije studije u ovoj
Posle ovog zanimljivog i Uvoda koji
ne 5adrzi sam<> vazne podatke islamskoj arhi-
tekturl nego 1 g!avna nacela kojih se pisac
drZ.ao pri sastavljanju knjlge, ustvarl njegov plan
i <raspored, - dolazl ono Sto glavno u celoj
knjlzi, to jest sdm S lsak rhite ka ta
(Roll of Archltects) koji obuhvata preko sto-
tinu stranica dosta velikog formata. Thj
spisak izraden aliabetskim redom sa
'Abdallah sa Zain ad-d!n Zaka-
tiyya), belezi - kako vec receno -
ne samo arhitekte u pravom smislu nego i takve
kojl su bili jedva nesto vise od majstora
na selu, all iznosi mogucstvu (prema
postojecoj literaturl) sve sto <poznato njlhovu
zivotu i njihovim delima. Tl su podaci,
imena svakog arhitekta, odmah propraeenl od-
nosno potkrep1jeni navodenjem deld, knjigii,
naka iJI casopisd kojima 'ovako po-
stupajuci, Mayer obradio uko 320 graditeljd.
Prirodna stvar, medu njima ima vtIo mnogo tak-
vih za koje su pomenuti podaci dosta kratki ook
1 sasvim oskudni, ali to treba pripisatl piScevim
izvorima. Izvesnu zbrku i te!!koeu pravi i to sto
prezimena kod muslimanskih naroda {sem kod
Turaka, i to tek od Kemdlovih reformi) prakticno
ne postoje, te takou Mayerovu Spislro ima 25
Alijd (str. 49-5ti), preko 5'0 Muhamedd (str. 89--
. * Ovo potsei!a na nekadasnji nezavidni po-
loZ.aj takvlh muzii!ara kao sto su Haydn .(kod
kneza Esterhiizyja:), Mozarb salzburskog
i. drugi.
314
-104), kod kojih nekad stoji i jme koja
druga oznaka ali l:esto i il:ega drugoga.
Sa druge strane, ako pr! pregledanju
ovoga sp!ska uzeli vecu iJi manju znamenitost
doticnog arhitekta kao mer!!o, onda se to
moglo rec! tek za svakog dvadesetog.
U takav spisak naprimer, Ali (zvani
Esir Ali) zbog svojih mnogih gradevina u
bulu, zatim. gore pomenuti Sin!ln, D!\wiid aga,
Dillglc Ahmed i Mehmed aga Sedefkjl\r, onda
Fath Ibrllhim .al-Umawi (dvorski arh!tekt kod
kordovskih halifi\), dalje Husain at-
Tiiliini (slavnl arh!tekt u Kalru, XV vek),
Iwad (cuven zbog svog rada na diam!jl i
turbetu u Brusi, XV veka), isto tako
i Kaliik (zbog tri .poznate gradevine u Konji),
kao Jermenin (i!i Grk?) Ki\liiyl\n (poznat u
1 Sivasu u XIII v.), onda Hajruddin
MurM (graditelj Biljezidove dZamije u Istanbulu,
1501-1500), zatlm Muhammed aga Abdulmuin
(sagradio cuvenu sultan Ahmedovu dZamiju na
u Istanbulu), posle njega Muhammed
Hauliln (zavrsio Aliluddinovu dZamiju u Konji,
1220/21 n. u splsak znamenitih arhitekata
uSli dalje
Tlmurlenkov mauzolej u 14041'5
tako lsto 1 Muhammed Muhammed at-
Tilsi (ukmslo u Konji fajansnlm
plocicama, 1242/3 n. zatlm (pro-
jektovao i Jeni Vlllide dZamlju u Istan-
bul'U, i lzgradio druge objekte, XVII vek), onda
citava jedna fam!!ija arhitekata iz Sfaksa (U
Tunlsu), imenu al-Munif, sa cetiri svoja
jstaknuta U ovom nabrajanju su namerno
dva jmena:_ Hajruddin i Sinl\n, jer
njima treba nesto vise reci, i to prvom kao
gradjtelju :poznatog mosta u Mostaru, drugom
kao najvecem turskom arh!tektu.
Hajruddinu kaze da ga na-
zivaju (arhitek;t), te da sazidao
most u Mostaru godine 974 (= 1566/7); dalJe. vel!
_da mu prema jednom dokumentu .<>4 9 sev-
:vllla 9'75 (to jest od 7 aprila 1568), veliki Sin!ln
da utvrde (qala) skele u
Ispod ovih podataka
sledl obilna od deset (po-
sa iz 1689 godine,
zavr8ava Opravkom kule kod
.starog mosta u Mostaru jz 1900);
Nasuprot ovom kratkom mestli gradiO(:U
mostarskog mosta dolaze
_tri strane velikom graditelju KodZi Miml\r
(1489---1568) iz koji se najpre
jstaknuo kao vojni inzenjer, zatim delovao
za carski (sultanski) dvor, i to od godine 1539 sa
tittil.om Prema
njegovoj on sagradio 312,
'prema Siii-ju cak gradevlne, !'!ri ceinu
ocevldno da su mnoge od njih projektoval!
njegovi ucenlc! ne on s!im. Osim toga;
treba znati da se neke dZamije koje su izgradili
njegovi imenjaci, drugi Sin!ini, katkada njemu
prip!suju. Mayer navodi samo ov.e podatke"
Sinanu, ali oni sadrze ono sto glavno i
u njegovu zivotu. Sinl\novim gradevinama
pisac ne vel! ali v!se od dve stirane
navodi literaturu njemu, i to najpre spiskove
njegov!h gradevina u njegovoj za-
tim u knjizi Mustafe S!ii-ja, u Ev'lij!,
onda i sve ono sto se plsalo njegovu zivotu i
delima, od Kugler-ove G s h i t
d r u k u n s t iz 1856 godine sve do'
radova iz 1953 (medu kojima navodi Celicevu
bno vu So koliceva mo sta).
Ovde kratko i stimarno pomenuti
(izuzetak clne samo 1 Sjnl\n} moZd;t
jedini da udu u Splsak pravih arhi-
tekata, ako se drzali napred pomenutog merlla,
ali pl:!ceva knjiga ne nosi naslov Zn"ameniti
i s 1 m s k i r h it k t i, niti njegov c!l)
da uzme u obzir samo neku vrstu c-elebritetAi
prema nameri koju istakao u Uvodu:,
stupio u svemu kako
Sasvim korlsna ideja sto plsac, posle
Spiska arhitekata, dodao g r f s.k 1
i n d k s (str. 137-147). Citalac. ovako
vidi u kojem se poznatom. njegovu intereso-;
vanju mestu nalaze gradevlne arhl-
tekata i majstorA iz prethodnog Sp1ska. u "ovoni
slucaju nils koja su n s
sta u tom Indeksu, to su (alfabetskim redom):
Makarska i Mostar .. Prva pomenuta:-pod
imenom Ramadlln (str. 116) gde se da ovaj
;trhltekt (mimAr) godine 1047 <= 1637/8) sa-'
gradio diamiju Hasan pase DefterdAra u Foci,
u He"-cegovinl. Pisac ovo navodl prema jec\nom
<!lanku u casoplsu r k.i t k t (Izzet Kumha,-
raCilar: TU !!" k m 1 ma r la r 1, str. 60) .. StO:
t!l!e Makarske, ona ipomenuta prilikom
da:taka Hajruddinu (str. 81), naime, da
sagl;'adio utvrde skele, :kao sto smo
mi gore vec naveli. Najzad, i po-
menut u vezi s . Hajruddinom (opet str. &1) kao
graditeljem poznate cuprije, cemu takode
gore bilo govora. Na jednom mestu u Spisku
arhitekata (str. 64) stojj, da dvorski
mi in!lr zaduzen popraycima _ tvrdave
Bogiirtlen ali ne stoji da se to odnosj
na nas Sabac koji Turci zovli sasvlm
sli<!no (naime Bogiirdelen). Ostala nasa mesta
sasvlm fale u Topografskom indeksu,
ni Beograda, ni Skoplja, ni Sarajeva, iz (!ega se,
verovatno, moze uvideti 'kolika oskudica veSti .9
gradevinama !PQStoji, u vrelima koja
Mayer imao na raspolozenju. J14edutim;_.
pretezno islamskim (sadasnjim i nekapasnjirn)
varosjma taj isti Indeks daje mnogo boJju
drugacjju sl!ku, kako se vidj iz ovog pregJeda:
Aleppo (pomenut sa 11 gradevina), AJtjr (sa 8
gradevina), Brusa (sa 2), Damask (sa 6), l5f.ahan
{sa 7), (sa 46), (sa 13), Kordova
(sa 4), (sa 10), Meshed {sa 9), Samarkand
(sa 3) Sevllla (sa [;). Jasno da ni ovaj ,p;re-
gJed ne pretstavlja toJiko pravo stanje i broj
vaznjh gradevina koliko relativno q:oda-
takn i izvora pomenutjm gradovima.
Ova Mayerova knjjga zavr5ava vrJo obllnom
i i g r f i om dela !sJamskim
arhitektima (str. -149-183) koja brojl oko 660'
deJA, knjjgi\ 1. cJanaka, jz kojih se jasno i pre-
gJedno vjdi koji su udeo u proueavanju isJam-
.ske arhitekture jmal! struenjaci kapacjteti l<ao
11an Berchem (17 radova), Diez (10), Gabriel (9),
Godar<l (10), Edhem (8), HerzfeJd Sava-
get (14), Torres BaJMs (10) i ostali sa manjim
brojem citirranih rn<lova ali takode sa vatni:m
naucnim rezuJtatlma kao sto su, naprimer,
Gliick, KiihneJ, Sarre, Wjet i drugi. U
ovoj navo<le se i dva radai od
Nametka 1 jedan od Dz. Celiea, Neldhnrta
(u znjednicj s Celicem) 1 I. Zdravkov.!ea. Pada u
da njgde nije i iskoriscen
i ilustrovnni rad Bejtlca Spomenicima
osmnnlijske arhitekture u Bosnl 1 Hercegovinjc
(= POF, III-IV, str. 2129-297), jer iz pojm-
Jjlvlh razloga ostao nepoznat piscu ove vazne
knjige.
Inace, kako se vldi iz svega pred-
met ove monografjje jako prlvlacan, njegova
obrada 1 znaJncka. SpoJjna
knjige nimaJo ne znostaje jza njene unu-
tarnje, stvarne i prave vrednostj,
F.
L. Mayer: of Moslem
Numjsmatics (India excepted). Second, conside-
. enlarged edition (Oriental Translation.
.. Fund, voJ. XXXV). The Ro<yaJ Asiatic Society,
:London 1954. - 8,
315
pre ovoga, pre Drugoga svetskoga rata.
Jos 1934 <>n izdao cltavu knjigu musliman-
sklm novcima najraznolikijjh zemaJja i naroda.
knjjga obuhvataJa toga
naucnog podrucja do kraja 1934, posJe toga
on numismatjcke knjige clanke navodio
(registrovao) u G disnj fij 1
lsJamske umetnostj 1 arheoJogije
(Ann uaJ gra:p hy f IsJa m
Art .and ArchaeoJogy, India excepted,
voJ. I-III, Jerusalem, 1937, 1938 i 1939) od koje
su do pred rat blle izisJe trj knjige: prva za 1935,
druga za 1936, treea za 1937. se vidi vec
citiranom nasJovu ove ona nije
beJeiila iskijuclvo novine lz oblastl numlsma-
tike nego 1 lz leplh umetnosti, heraldike, etno-
Joglje, arhitekture, topografije, kao i opsta deJa
koja ovamo spadaju, zat!m razne (muzeje,
kataloge aukcija), no!inju (kostlme, okJo-
pe), onda jsJamske uticaje, iskopjne,
lstaknutjm strucnjaclma, razno,
1 - naravno - jndeks imenil pjsaca, clja su
deJa pomenuta u dotjcnom godj-
njaku.
Medutim, Mayerovo prvo jzdanje knjjge
isJamskoj numjsmatjcj rasprodano mnogo
pre nego sto se mogJo ocekivatj, i to pjsea
potakJo da prjpremj ovo novo, <lrugo
Ono izlazi u novom ruhu 1 nlje samo znatno
prosjreno nego lznova pregJedano 1
kako ono jzlazj petnaest -godina posJe prvoga,
knjjge 1 clan'Cj iz jsJamske numismatlke koji
stampanj U perjodu 1934<-19511 Ukljucenj su,
kako 1 u ovu knjjgu. Pisac jzrjcno veli da
fe puto{!ise staru literaturu konsultovao u
mnogo vecoj meri, 'l;!ez obzira na njihovu reJat..
tivnu nejednaku vrednost 1 verodostojnost.
Sto se tice nasJova io g r fij
musJimanske numismatike, pjsac se
strogo drZao njega, upravo mnogo stroze negu
u prethodnom izdanju, tako da nije uzimao u
obzir novce koje su lj:oval! nemusl!manski vla-
dari (kso Alfonso VIII, normanskl kraljevl
sa SjciJije) jako su oni pokazjvali arapsko -pdsmo.
Pisac navedene knjige je'profesor Medutim, literaturu novim novcfma, koji. su
arheoJogije na jerusnlimskom univerzitetu 1 se pojavlli 1800 godine, njje uop!te uzimao
znat svojim raznjm delima ne samo medu u obzjr. Isto tako su sva dela, Itnj!g'e
stranirn strucnja-cirna nego i kod nas. Njegova i clan-ci indisklm novcima, kako narocito
: S r n s ka h ral d ika (S a'r n t'c istaknuto u sve trl sveske p!Sceve predratne
r J<l r od 1933) prjkaznna kod nas G dis n j'Q g r fj (I-III), tak'O
jo!.pr'e.rata (Prilozi za knji.Zevnost, 'i !Spod nasJova ovoga drugoga 'tzdanja (India
z k, i t r u i f k r, knj. XIX, excepted). Za j&kJjucivanje Indije naJazi se
za 1939, str. 200-:-212) njegov m u k objasnjenje vec u predgovoru prve knjjg'e
s t u m posle rata, to nedavno u ovim p!Sceva Godisnjaka (zn god. 1935):
r i z i m (POF, knj. 'rii-IV,. str. 632). .tla. izb. egne utrkivanje i ukr. stavanje sa G di-
Medutjm, u vezi s predmetom knjige koju snjom om indiske umet-
. cemo sada kratko prikazati, Mayer se bavio 'n s ti' r h g i kojti tako uzorrio '
.. muslimanskom n u misma tjkom jos ninogo lzdaje <profesor Vogel u. Lejdenu. .
316
U tlm granicama koje pisac s pravom siim
postavio, ova moze pretendo-
vati da iJOtpuna. Ona uredena alfabet-
skom redu pisaca ! datumu njihovih pri!oga,
zauzima niSta manje nego 2Q31 broj (str. 1-262),
naknadnim dodacima (Addenda, na str.
263--2'/10) 2092 knjige odnosno Na-
slovi radova su navodeni
onako kako su u ()riginalu, recimo Jakimowi-
czevi, poljski 856, 856 i 859},
ruskl (!ako u transkripciji latinicom; pod brojem
132-138), za Mayera vai!no da ispod tlh
radova mogucstvu oznacl, koioj dinastijl ili
vladaru pripadaju obradeni odnosno
novci. Kod mnoglh radova, on mogao da doda
i podatke referatima i prHcazima koje su oni
izazvali, sto pada u kod pomena
v.aznih turskog numismaticara Ed-
hema Ismaila Gbliliba (uz brojeve 690, 691, 693,
696 698).
Ako se uporede numismaticke glave (otseci)
u pomenuta tri godisnjaka sa knji-
gom koja se prlkazuje vldece se koliko ih ona
nadma8uje: dok godisnjac! obraduju, sh<>dno
svome naslovu, mnogo slru oblast, numtsmatika
u njlma samo jednu glavu i D?VOdi samo
najnovija dela i clanke (iz te godine) (} tslamsk!m
novcima, dotle knjiga posvecena samo numis-
pregledu delii ! Nanaka, i to ne za
godinu-dve, nego uopSte za svu !
mnogo. star!ju tome. Drugim
GodiSnja<:! su imal! neeega skucenoga, tprivre-
_menoga i prol:aznoga, knjiga, naprotiv, pret-
stavlja pravu i s t u islamske
i to sa oznakama doticnih dinastija,
eventualnim prikazima (referatima) i ostalim sto
vec pomenuto ili se odmah Jstaknutl.
Da se ovo bolje vidi, navescemo samo neko-
liko upadlj!vih i vrlo poucnlh primera. Dok u
godisnjaeima pema -ni pomena
ranijim piscima kao Blau, Kosegarten,
cek, Lane-Poole, S. de Sa<:y, Zambaur i uopste
radovima ranijega datuma, dotle i i o-
g r f i (knjiga od 1004') donosi viSe nji-
hovih radova i pored onoga sto smo i ranije
tim ljudima znali, saznajemo na jedan zgodan
i pregledan i za njihova na-
stojanja i radove. Talco potnenuti otto Blau,
koga poznajemo najviSe njegovim sa n-
sko-turskim jezickim spomenicima
(na nemackom; Leipzig 1868), zastupljen u
knjlzi (st)". 25-26) sa sedam radova {iz godinA
1855-1876) odnosno, u zajednici sa G. Sti<:ke-
lom, sa osam (poslednji iz 1857). Dalje, jedan rad
arabiste G. Pogge .u
Greifswa!du iz godine 1830 zabelezen
takode u knjizi 941). Onda,. poznati paleo-
graf i hronoiog v. - kog,a sam,
usput licno poznavao kao svoga
i tpretstavljen ovde (str. 115>---117)
sa nekih dvadesctak radova, do cijih naslova
inace tesko doci, akamoll do u kojima
su oni objavljeni; i ovi radovi datiraju od
1865 887) sve do 906): Jos vece
iako prijatno iznenadenje pretstavlja za nas ono
mesto u i liog rafij i (str. 125) gde Stan-
ley Lan:e-Poole, najviSe poznajemo kao
istoricara, hronologa i genealoga (Istorija U'urske,
Muslimanske dinastije; u POF,
589--595), istupa pred nas kao
trideset i tri rada 973-1005!), do kojlh
nam lnace teze doci nego do onih
pomenutih od v. Karabaceka. I ako
hocemo da saznamo za druge i razne (ovde,
sposobnostl ! radove kojega slav-
noga orljentaliste, clje glavne radove inace p<O-
znajemo, mozda 1 na svom stolu stalno drZi-
mo, treba samo pogledati u ovu knjigu. Takav
naprimer, sa cuvenim francuskim ori-
jentalistom, specljalno koji stvorio
skolu u Evropi, sa Silvestrom de Sacy:
on se ovde (str. 191-2) pojavljuje sa deset delii
(br. 1474-1483), od kojih prvo cak iz godine
1797. Svi ovi svedoce sta sve ova Maye-
rova Jcnjiga sadrzi i kako daleko sei!e. Naravno,
za izrazite numismaticare, kao sto Edoord
von zaumbaur, koga najvlse poznajemo nje-
'govu G ene lo s k hro no lo sko m pri-
rucnik u za isto r u I sla ma, ova Maye-
rova blbliografija pruza verovatno naj.potpunije
podatke: Zambaur ovde (str. 200-200) za-
stup'ljen sa dvadeset rasprava i sastava 2004
::-br. 2023). Usput receno, tek kod ovog poslednjeg
broja v!dimo ill se potsetimo sve
novcima obradio (napisao) u Enciklope-
d i 1 I s 1 m dvanaest clanaka). Na <Sli-
can nacin obavestava nas ova i 1 i g r f 1
i odnosnim -radovima Edhema, Ismai!a
i drugih i uopte orijentalnlh
naucnika U: ovoj oblast!.
Nama jos milije sto pisac naveo i dela
odnosno pisee islnmskim novcima u n,aSoj
kao sto gorc pomenuti Blau koga inace
vecina nas poznaje vec njegovim jezickim
studijama iz Bosrie u tursko Dalje, Mayer
dao i pogled na radove Cire u ovoj
(str. 237-238) i naveo sest naslova (racu-
najuci tu i njihove nemacke prevode) pod bro-
jevima 1833-1638. Isto tako, :pisae tpod <iva
broja (1418 i 1419), citirao i Tursko-bosanske
novce od Ivana Rengjela kao i slican njegov
rad u turskom prevodu (Zagreb 1948), dodavsi
(str. 27{1) da Vasmer prikazao <prvi rad u
. Num. Lit. Bl. (za 1933, br. str. 27{12).
Na koncu, kako pisac i lspod naslova po-
jedinill knjiga i clanaka (kad god mogao)
oznacavao i dinastiju vladara od koga opisan!
novac potice, tako i njegov Index (str. 271-200)
sastavljen u osnovi u tom znaku, tj. pod recima
kao Abbasidi, Buwayhidi, Gaznevidi, Hafsidi,
Osmanlije, Sefevidi, Umayyadi, i pod drugim
dugotrajnim il! efemernim dinastljama, mno-
go rede, nekom vladaru kao Abd-al-Qadir
itd. Ovaj Index nam pomaze da saznamo i za
dela 1 clanke nalazu kufanskill novaca u Evropi
(str. 274 sub: Finds of Cufic coins in Europe, sa
vrlo opseznim nizom brojeva odnosno uputa), i
druge vazne i zanimljive podatke.
Na osnovu izlozenoga citaocl vec mogu imatt
izvestan pojam i i g r f i m
slimanske numismati ke, i suvisno
dalje ukazivaii na njenu poipunost, taenost
i praktlcnost.
F. Bajraktarevic
Tursko-b'lgarski recnik - s'stavili Nikola
Vancev, G'l'bov, Genco Traiko Po-
pov i Vasil Sainov, .pod r'kovodstvoto na Akade-
mik stojan Romanskl, Soflja, Izdanie na B'lgar-
ska11a! Akademi;ja na .na.ukite, 1952, &, IX + 656,
cena 1<952 - leva, no.va cena 1%5 - leva.
U Bugarskoj posioji dzvesna u sa-
stavljanju i bugarsko-turskih
recni!ka.. Jos 1928 g. pojavio se u Sofiji jedan bu-
garsko-turski recnik u dve knjige, prllicno
man i dohar, ciji turski deo stampan arapskim
plsrnom.
1
Jedan od dvojice autora ovog
Mehmet kojl 1928 godine izdavao
u Sofiji turski list Rehber. Uz recnik, koji
pretstavljao prvo delo ove vr&te Jrod Bugara i
. Turaka data i kra!lk.a gramatlka bugarskog je-
zika na turskom.
Pred mt se pojaiVio jedatn tumko-bU:gail\S'kll kao
i recnik, svaki posebno, od Is-
mad!l Sahri DaJlro9oglu...ai'. Tumk!l deo ovde
. stampan turskom latinicom. Pored ovill, pojavio
se jo,s .reCnl!k od Jstog autooa u kome
su turske reci date u bugarskoj transkripciji'. .
Bugarska Akademija nau!ka koja
da izda niz dvojezicnill reenika, .kao prvi .iz ove
serije izdala u naslovu navedeni
1 Mehmet Celil ve stoyan Blajev, u 1 g r-.
gadan Tiirkgeye Lugati $ahab, Sofya,
Umit matbaasi 19243, 8.,- (5 _ +> 19 +782, 85 leva.
')'Nov Tur<;-ko-B'Igarski recnik,'ot
Ismail Sabri Hazimov, Svistov, Vtoro izdanie
194() g.; Peeatnica Svetlina- Varna; B'lga-ro-
lt'ecnik- Bulgarcadan- Tiik-
!.' l u ,g t, m Esmail i
Rima Tuneimanw, Prvo izdanje 194-U; Pe-
eatnica Svetlina -
3
Sabri Dolkocoglu, Mal'k b'lgaro-tur-
.ski recnik, Izdanie na avtora, Varna 1947, str. 3{}().
317
garski reenik. Na reeniku radila redakclja sa-
stavljena od Nikole Vanceva, G'l'ha G'l'bova,
Tenoo Tra!lk.a Popova i Valrilla Sainova
koje se u predgovoru kaze da su dobri pozna-
vaoci turskog jezika sa njegove praktiene .strane,
i da su kraee ill ziveli u
Rad oko sastavljanja recnika zapoceo letl
1950 g., defi!n:iti'Vno oktobra. 1951 g.
kada dat u stampu. Svaki od saradnika:
da ohradil siOvla, fuJI puta sed-
mlcno su zajednickl re<tigovali sav uradenl posao
u za bugarski jezik.
u predgovoru istice akademlk Roman-
ski, da sluZi za siJroku
da .u:kljucl sve reCi koje danas zive ka!ko u
turi tako i u dnevnoj stampl, llroo i naucne, teh-
nicke, vojne i druge termine. Tako on saddi oko
ro.ooo reei zajedno sa izvedenim recima lz gla-
gola, pro8irenim glagolskim ohlicima 1 frazeolo-
gijom.
U recnllc su takode u!ile sve turske reei,
i najnovije, bez obzira da li su usle u tumkl je2J!k
ili ne, crp!Jne uglavnom iz ii r k S z l ii k
koji izdalo tursko jezikosl<lvno drustvo {Tiirk
Dlli Kurumu). Ove su reci u recniku
sa nov. Arapske i persiske reci koje su ostale
u turskom jeztku su sa arab
per. Arapske pemlske reci obrazova.ne tur-
skim IJJastawima obele:!awne su ll!rab.-<twr.
>per.-tur.. Sastavljaci su pokusali da unesu i
reci i termine koj 1 se sreeu u osmanskini istori-
skim tekstovima.
U vezi sa ovim slicnlm dvo-
jezlcnim recnicima, odmah se namece jedno na-
celno pitanje: da 11 moguce i celishodno sa-
stavljanje jednog .srpskohrvat-
sko-bugarskog itd. recnika kojl ispunjavao sve
leksicke zahteve i obuhvatao 1 i osman-
sk! jezik. mom miS!jenju, to tesko i skoro
nemoguce, Cak i iJ.eprakticno, ovaj reenik to
flagrantno potvrduje. Jer, aiko se u
kaze da reenik pomoCi svlma onima koji se
bave izueavanjem i prevodenjem oStarlh (sic!) tur-
s!kih istoriskih dokumenata, takvoj ne
ni<>Ze ni govora. Nave!icemo satno par prl-
mera iz jedne vakufname koja mi slueajno
pri ruci: hamd cenap
kibriya kidve .ziibde (ne-
ma), giifte (nema), afitab Takode
ne mogu naci reci kao n i
ada (neprljatelj), maa ma f'ih, t,
itd. za .sala t se daje samo jedno znacenje mo-
litva, ne i pozdrav, Ove
primere ne navodimo da umanjlli vrednost
reenika, jer i u Hony-evom reCnlkU kome se
tako pohvalno pisalo, nema niz reCi kao.
npr. ab".ct, agiiklam.a;, stra-
ne <reei koje su odavno dobile u turskom
,318
drzavljanstva kao 1 k 1 k s n, k o-
lektif, .komedi: (npr.' komedi kismi u
carigradu), k m it (npr. m r k z k m i-
tes i), ko nferans, konfo r, kon tro1
'sve pod k nego da l:H 'Ukazali kako teilko i
skoro nemoguce sastaviti jedan koji
dovoljio i one koji se bave novim i one koje
osmanski. Ovo ne moie postiCi tim
pre kada se radi na osnovu raznih refnika,
kao Sto sa ovim
Jedan koji bi zadovo1jio one koji se bave
tekstovima na osmanskom jeziku divanskom
literaturom mora. se radjti ;prvenstveno na osnovu
tekstova. I stvarno, kada radi na jednom
tekstu i da se siliui!D <>vim
Hony-evim i Heusei101Vim, koji s;padaju
u najbo1je dvojezifne turske sa.vremenog.
turskog jezika, ne moze da ne kJaze:Natrag ika
Semsudd!Jruu 1
Rekli smo da su u recnik unete i sve nove
kovanice koje jezikoslovno dru-
stvo unelo u svoj TU!Jk!:e Sozliik, da dobar
deo tih nije jos prodro u -savremeni knjj-
zevni jezik, joi! u govorni. Ali, ko
upoznat velikim previranjem u sadasnjem
tursk<>m jeziku, gde gotovo ne postoji neki kri-
te11iju:m koje -reCi upot.rebl:javati,
koje ne, onda ovo treba !;1GZdrav!Ltil. nagla-
s!t! da dooar deo ovih reci nije ui!ao u Hony-ev
reCnik. Tako ovde npr. naci
ku:zu adamz dogdu-ovo jagnje irodeno pre
adan!:, adan!:1amak, adan-
mak, adan11max (samo pod adan-).
Frazeo1ogija onaj elemenat u rec-
niku koji mu daje zivota fini ga da ne
samo. n!z izi-adenih i prevedenih rec!. Ne mo-Ze se
ree! da u ovom frazeo!og!ja potpuno
ali u ;pogledu ovaj daleko
.!spod Heusera, gde se vr1o <!esto, pored
najkarakter!sticnijih ti:aza i u koj!ma do-
ticna dolazi, daju i pos],pvice, sto nije slueaj
ovlm recnikom, gde . frazeo1og!ja svedena
na najmanju ! kada data, ona nije
uvek Rl:!z1og tome moZda.
prvenstveno tratit! u tome sto sastavljaci-
ma nije maternji jezik tuciki i nisu mogli da se
upu:Staju tl frazeologiju, gde potrebho savrne-
' no poznavanje i najmanjih finesa jezika, n!su
koristiilii ni HEIUSe!r-a. Ond su -se
sledecilm u r k o-r u s k i
od 2 iizd. Moskva
. 1945. (Uzgred bud! receno ovaj su .recnik naj-
. obilnije i gotovo njegov ,sistem usvojili),
pomenuti ii r k g S z 1 iik, ;prvo ! drugo
izdanje; A1i Resimli Yeni. Tiirk!:e
L u g t, Iostanbul S. Alus, ii r k-
ge-F ra n s1 zc.a n i Lu g t, 2 izd. Istan-
bul 1942; i s. Sami
turski kao i V n n t u-
r k u s" k i od 2 izd .
. Moskva 1940. Interesantno :i pomalo
ti<!m> zaSto sastavil;jaCi ndsu pomenuli nijedan od
dosada objavljen!h tursko-
reCnika, ni onaj D'gd'gova 'lroji
svakako imali pri ruci i za koji se ne m<>Ze reCl
da slab !1! u rec!ma oskudan, jer sadrZ! oko
reCi i liraza.
.mog!Ji bimno .reCi sledeee:
dan sa dko 4111.000 reei i sa vrlo
malo :fratzeologije, za nove malo
koristan za omnanske. bi:I.G, on doCi
svima onim Bugar!ma koji se bave turskim je-
zikom b!lo prakticno,
korJstiti turskoj manjinJ u Bugarskoj. On moze
dobro da 1 svima onima koj! znaju bugar-
se turskim jezi!kom. Ujedno se
nameee jedno pitanje: nije J:il vreme da se l kod
nas nesto preduzme da ug1edao svetla jedan
owkav reemk, za kojhn vape ne samo onl IrojJ
se direktno indirektno bave turskim jezikom,
nego i s!ra publika.

Sultanlsche Urkunden zur Gesehichte der
osmanischen Wirtschaft und Staatsverwa.ltung
am Ausga.ng der Herrschaft IL, des
- L Teil: Das Qindn-nlime-i sultlini
ber mildscheb-i orf-1 mmllnl a:ncten
fondis ture 39 der Natioo.ale zu
!>!ngeledtet und von :F'rtlnz
ger - MiiD.chen 1956 (SiidOOteuJropiiische
ten 49).
Kaniinnime-i sultini ber miiceb-1 -orf-i
- IL ve devlrlerine
ait yasakname ve kanunnameler -
Glri!j ve 38 uplabastmla. ya.y1nla;van, Dr.
Anilegger '- Dr. Irvalc1k, - 1956
(Tiirk Kurumu XI.
5).
Go.yoreei rulropisu kotji u g:ore citiJranim
II)Ub.ldlmcijama !Pl"O<f. se1IO
latimske koj<rj imaju
'Par!Ske
teke ancien fonds turc 39 l!nl001 dOOta
Cudnu sudbinu, d sada izdan dvaputa u
toik1,1 jedne godine. P'r<J!f. F. izda'o
1Jalj rukopis na. 306 (ru'lro$)is
ima 150 lista) joi! 9 stmna
predgovnra. Ba;bl!nger da . .drug:a
sveska prev.ode Wltan,-
.Skili zapovesti, da neke od njih blti
saou:.stene u izvodu na nema<!kom. cki>
tih ljY.l"Cv.oda preuzeo na :prof.
'
D-r R. Anheg11" i prof. ImaldZik izdaili su
rokopis Pa.r!S.ke u ti1amSkrilpcijd
n!oom strana) u lro1ima .. ISl.l
ukaza1:i na rukopisa u" jplisanju nekih
. diill 11erm.ine: L pOO)atke Q HCn.o-
;nima, se <Jbj<W]!jenim ! noobjavlj<mim
izv.orima. Oni su ukaza!l:i nP! pa,ralelne teks'fnve
IJd nekih zapoveti ciji I!=JQ\S'OO.Je i u nekim
" Sarny1 Miizesi
:_ Revan 1005 i Oni su jos
dal! 17 sf>rana uvoda., 9 strana indeksa i 38
. sa (preko 150 odahmnih
'p;Sa).
ParJSk.i rukopls anclen funds turc 39 zbiljeJ
.ia:viJir od veldlke vrednooti za l!storiju
. u -d<vugoj p(}loVini XV veka. On saddi
59 prepisa sultanskih 7JaJP<Westi vremena su1-
.1Jama Mehmeda Osvajaea i prv!h godiina vlOOe
.. na Bajezida mJ;!<Westi donooe
: i ikoje se ticu prometaJ zlata i "rebre i
. n;P!IiQve odnosa u rudni<:ima, tran-
novca f kovnlca. n<Wca. Rukapls dalje sa-
d.-lii <Jdredbe pootwpku sa upral!njenim tl:mar-
. rima., roh<Wima, <Jdredhe proio:vodnjo
i od"l""idbe cari.nlama i 6kupljacjma
poreza, uputstva i cwrinsklim nadzor-
. rneilma:, kao i upwtstv.a za i
avOOxi'IJ.C 1 tome sliCne odredbe, odnosn.o zalh:oone.
su1f>amke i iz XV veka.,
koije su izdavane rad! sultarnskih pri-
. hoda i monopoJ.a" nelro kasnije skupio, pre-
Pisao u jednu zpirku i nazvao tu kanun-
. Pt'i preplsivaiJ,ju kod veeine
' !Wstavljem su datumi; samo pa,r Zl/.poV>eS!d u
toj :zbl!r<:i ima naveden datum.
U toJ ima dokumenata lroji se ()dnooe
n:a8e kmjeve pod twrsloorn vJa/Jeu. Zapwesti
br 4, 5. i 6
1
odn'OO'e se na rudnlk Novo o!:lrdo.
, br .. 7 rodnlke u Lazavoj zemlji (Laz ilinde)
. Srehrenicu, Sas i Rudnik, 8 samo
. 1} na rudnike P.la!nlnu 1 Za!;ilamnu.
DaJttrena zapovest (lz 1475 god.) 10 govori
l'lldn"llm i tpO sadrl!lni <J!!ItaJ-
lim zapovesiima se odnore tia rudnike, OOIItiO
Sto u ovoj 7JaJP<WesU d.zrii!ilto da
izvm:.e se
da se kod putniJoa. m pretrafuju
. ako se nade se 1Jalj>leni
u Jrovnicu, putniik da U <>VOJ
. za!p()Vesti se nareduje da > o<l -d<vugih putnikJa
U drugim: ZllJP()!Vestima se :OOikode
da tova;ri i!=IUtnfka I da
i. stare akee oduzmu" se nadu
Jroa. putroka., putnik <ia kazni, a.li u
mpoivestima ne putniei
m U tim m;povestima w naredu.je
da i" njegoivi Jjudi u
<OSigura oowljna u . .rudnicin>a,
1 Brojevi zapovesti su uvedeni iZdanju
llnheg";a i
:319
odnoono se osiguru dostavljanJe car-
skim ilrovnicama u dovoilijnoj kolicin.i. Nareduje
se popovima
1
knezoyima urhairima i
se pokooavaju amilu.. .se odmor
od dva dana u .sedml!ci" odnoon'Q
zbora 'koji q>aoo u
obleaju. Za!\:Pvesti takode da 111eko
sa strane me!ia u rudnika m!mo
amikt, a.li nareduje da nadlel!ni sandl!akbezi,
i na pomnCi amilima U rud-
nicima:. u Nwom "SpomJ.nje
jos u dve zapOJVesti i 16). Zapavest 24
se na prodaju U'PU6ena. na vila-
jete: Sjeni<;u, Jelee, Vulrovu zemlj.u . , Pri!zren i
neke v-ilajete u Poolednji dok>umenat
u 59) jest lkmtlm za!pOIVest od 26 juna
1482 lroja se odnosi na .ami!la na
V!dlna i Smedereva. Neka mesta sa teri-
tor.ije se spominj1u jos u dve zapovesti 47
i 49). '
lzdanje prosta Ne
' mol!e <>Ceni1Ji. do kraja oV<ik.av dzdalva-
nja. u ovcm slueadu.. pri SI!O\I=IStenju pre-
voda mogu da.ti neki elementi <recenzij:e teksta
1 cbj$njenja uz tek.st, drugi deo
knjige nije I'S!Iro ovakvim postuploorn
zasada nije izd11111ja, jer n:ije lzvdena
recenzija rukopisa, ipak dzdainje
ima vreOO;ooti, Anheger i Ina.I'<I!Ik
ooli transkripciju slOJVima., m.isu
ooli ni falksimil.e svih list<>v:a ll'Uk.opJsa. u
gerovom izdanju, medu1Ji.m, nije izwSem.o ni
sredi\riJ!!lje llstov,a, nego ostavJd'en respor.ed
u tz-
medu i 173 tekst op;rekida., J:JJija pri-
meti.<J da se telkst > !l:.!\'lldJe, izmedu str
70 i 71; kao i lzmedu str. 17<6 i 177. n.a
str. 175 (Bu dahi meVkilfllt silretidiir)
jas:niO gde de. dQde telost str. 1'10-17i!.
:raj deo treha da dode izmedu str. 79 . i 71,
o<'inosno da str. 71-74, sadaSnj<a: str . 71
da bude se !pO<liva tp da
Jsprawna I1f'. str. 1'12,
osta:vio isti l!1ed lis11Gva> ikoo u rulro-
p!Su. do toga doolo ispravna
tom mestu i na drugjm mestima se pre-
kida telost, ne znarn, se rukopls relativno
k1ro mol!e sadrZini Medutim, lzmedu
si:r. (od:nosno 176 - k.a1ro treball> da bude
k;ad i str. 177 astaje prekid teksta.,
tu' verova<tno nedosiaje jedan ili vise
nija apazio da su strane i21Ine-
8ane naveo svega 56 (str. VIII-IX)
um.;.to 59 lroli1ro ih u ima..
ooim roga., dao nas!.ov1e '11 IP!reVUdu,
koji ctstupa od originailno,g na-
320
sk>va. tm1.ro<1.e JJstaci nije smelo uci
u Bablngerova tvrdenje da
turSkim nauCn:icima ova bila izmakla
potpuno iz vida.
3
zamerka looja se m<>Ze staJviti izda-
nljlu i to sto nije saop-
steri.o arnpsk;im slavima.. Izdavaci su
na-dooknaditi taj na:rocitim znako-
vfni,a" uzetim iz u!}hi;Cajene tronsknipci,je ara{P-
Skog da daii karadrterlstike !pismac
Oni w r.adt).! uopSte paZ!jl!vo, !P1Ji su takode
sredi:li pazljivo izmesane llstave ruk<Jt.::dsa. Ali
_u (str. VII) da su u ruko-
plsu ocuvani svi lis!xw.i neee taena.
Tamo gde su inace u li6tovi 36ar-
37b, izmedU Jlsta ;_ postoj.i ,prekid teksta
(str. 51), tu verovatno - kalro sam to vec
rani;jle istakao - nedostaje jedatiJ. vie llstova.
Od veili'lre su <>bjaSnjenJa k<>Ja su dali
ilzda.v&Ci 'llZ tekst. A:li ponegde, naroeito kod
imena mesta, ima. sitnilh Tairo se u
15 na str. 11 rudnik Sas lrod Srehre-
ni-ce U Lazomj zemlj! d:ovodi-u vezu selom
Sasi na Ooogovi planlni u Izda-
vaci, na primer, 1sto tal1ro ne ma1u gde De-
miir.cU nilfd gde Altun (zem!Jja
Altun lroja se u nai!im srednjevelrov:nim po-
velljama Z<We Altln). Objai!n:jenje .-eCi i 1 r-
can, ilcan. elcan, k<>]a se u defterima
1kao , nrje sasv!m (str. 7-8,
19).
Na!!:.-ed navedene !!itne prim-edbe, looje se
'!)azljtvim pregledom mozda i nesto do-
N& Rumili<ni1n mevkilfilt1
ve yuvam ve kackurn prev-eden Vero;rdnung
Vaqf- und P.a:chwerhiiltnJJsse in Rsumelien.
& vidi iz pa:.edgovora u Anhege-
rovu i izdanju (str. V) Anheger
neke itz te 1947, Inal-
d?..i!k podatke iz te 19&1,
d. L. InaldZik mi govor.to
1952 ili 1953 da on <i Anheger sprema1:u jednu
la!.nun-namu 1z M-ehmeda koja
imd:cli zakone za Na to sam
mi&lio kad saan napisao .u sv<:n """ kon-
R1mu19511 godlne dalmli usmenosaop-
steno da po!Stojj, kanun-nama za rudnike 1z vre-
:men.a Mehmeda OsvajaOa. (G<Jd!iSnjak Ist. dr.
VII, 13, prim. Istn!na, ove zapovesti ne daj.u
k1arum-na-mu za rudnike ona:kvu kakvu
zami.ljao, ali! :to -u OIVom sluCaju nije od vamootil.
Prof. Rablnger iz. te
1955. godine, !P1Ji se tek onda zainterewvoo za
citav rukopis (vidi: vr i vrr u predgx>VXJ<l'U
in;jegow
pwniti,
4
ne umanjuj:u mnogo vrednost A:nhege-
rova i itzdanja lroje redeno dosta
pa21jivo i sa oolidnim znanjem.
Durdev
Dr. Emln
asasiyya 11 dlriisati'I-farisiyya- drugo
popravljeno i izdanje, XIV, 312 stra-
na, Kairo 1949.
Pisae 1943 g. put izdao ovaj svoj
udzbenik perziskog jezika za .Arap.e sada
priredlo drugo izdanje koje znatno prooireno
i dotjerano. Glavne razlike izmedu i dru-
g<Jg lzdanja, kako sam pisac u -predgovoru,
jesu u ovom: 1) sto su svi tekstovi u ovom izda.-
nju na kriti<!nim mjestima vokallzirani to pret-
stavlja znatno olakSanje i poveeava svrslshodnost
ovog udzbenika; 2) u ovom izdanju pisac dodoo
neke glave koje pomaiu da ucenik lakSe
neka tei!a pitanja. Tako na peti otsjek
poglavlja rijecima svakodnevnog zivota; jeda-
naesti otsjek VI poglavlja pom<Jcnlm glagolima;
dvanaestl otsjek VI poglavlja koji sadrzi abl!-
cedni spisak najce8cih perziskih infinitiva; pet-
naestl otsjek VIII poglavlja koji sadrzi abecednu
listu perziskih rljecl 1 izraza (tehn!Ckih) koji su
u novijem jeziku arabizme, itd.
Osim toga ptsac u ovom izdanj'u dodao niz
izabranih tekstova iz i novije .perziske
knjizevnosti kao i njihov vol<abular. Zbog
toga djelo u ovom izdanju ispalo dva puta
veee od prvog.
Djelo podijeljeno u deset poglavlja. U :pir-
vom poglavlju (str. 5-39) obraden perziski
alfabet, ortografija i izgovor sa dosta primjera za
vjei!banje u Citanju. Na 8 1 9 na:la2e se
tabele koje prikazuju naein ptsanja slova na po-
cetku, u i na kraju kao i nacln kako
se izgovaraju u perzisloom.
U drugom poglavlju (str. 39-69) obradene su
imenice, njihova deklinacija, funkcija u recenicl
, i genitivnoj vezi. Tu su vrlo jasno prikazane slo-
zene imeniee u ISVim mogucim
Treee poglavlje (str . 71-88) posveceno
samostalnim i spojenim (nji-
hovoj i funkcij'i u vezi s i
glagolom), povratnoj zamjenici hud (i slozehi-
cama obrazovanim pomocu te z.amjenice), odno-
snim i upitnim zamjenicama s pooebnim
na upotrebu zamjenica ki i ci u slueajevima
Anileger i InaldZi'k i slohodmj.e
p-ren.<>se negp Sto se .smekt u j-ednom strogo
izdanju. na: u
rulropi5u stQji nas!nv:
. '....... ' . .
<r-S:..: ....:..,.l(dativ bez pmvilnog tu"I'Skrig iZa!fieta),
izdavaci prenose: Str-oz'da Oll.aJn
em.ini hilkmi 17). Ovd.e to
i pogreSka k<>ja ni:ie,
izvan njihove odnosne 1 te po-
kaznim i njihovoj ulozi obrazo-
vanju nekih vremenskih priloga.
U cetvrtom (str. 87-97) obraden
pridjev jednostavnom i slozenom su
na strani 94 iznesene, vrlo zorno, sve
nacije sloienih pridjeva.
Peto poglavlje (str. 97-111) .pqsveceno
brojevimil. Na toga :poglavlja dati su ter-
mini za cetiri osnovne radnje.
u sestom poglavlju (str. !12-193) obraden
glagol. plsac narocitu posvetio
fonetskim promjeooma kod jaklh glagola koje
prlllkom obrazovanja onih glagoiSkih
vremena koja se tvore od prezentske osnove, te
nabrojao sve glagole koji se dva
Na stranl se nalaze dvije ,pregledne tabele
koje ,prlkazuju glagolske koji tvore od
perfektske osnove kao ! one koj! se od
prezentske osnove, te nacln na kojl se
Na strani 152-160 prikazanl su slozeni tnflnltiv!.
Od str. 160-168 su tabele konjugacije nekih ,po-
mocnih glagola u svlm vremenima, na str.
169-192 nalaz! se abecednl spisak tnftnitlva naj-
cescih 1lerzlskih glagola (oko inf.) zajedno sa
prezentskom osnovom i zruacenjem. omogu-
cuje da se lako nade prezentska osnova glagola
1 data mnemotehn!Cka olakslca da se
ucill svl tl IJJajceMi glagoli 1 njlliove <prezentske
osnove .
.Sedmo poglavlje (str. 193-221) odnosl se na
cestice (prijedloge, veze, preflkse 1 su-
fukse). Pisac navodi dovoljno prlmjera. 1 recenica
da se mogu vldjetl sva znacenja cestlca i afiksa
te njihova razn!m znacenjima. Str.
207-2210 ;posvecene sufiksima (43 suf.) koje
.plsac razdijello sest grupa (prema nj,Jhovoj
funkclji odnosno rlje61 kojoj se dodaju
i 1na znacenje uticu). Posebno obrll'deni
oni suflksi koji se sastojl! samo od jednog
snlka (lma ih osam) kojd mogu da na zna-
cenje vrlo razil<!ito.
U osmom (str. 223-243) datl su
'dodaci danima i
primjerl za arudizn perzisk!h tekstova, perzdske
poslovice i novi struCni izrazi l<abecednim redom).
U devetom (str. 24!>---297) su izabra-
ni perziski tekstovl: prlce, tekstovl iz novlna i
eaooplsa, pjesme ,perziskih klasik>a (Rumije, Dia-
mije, Firdevsije, Enverije, Hajjama
1 dr.).
Deseto poglavlje (str. 297---1100) pretstav!Ja
vokabular rijeci koje se nalaze u navedenim
tekstovima.
Ovo djelo, kako se vidl vec iz na-
slova, namijenjeno d<a bude udZbenik perzi-
skog je:IJika za Arape, ali ono u istu moze
dobro da svlma koji arapski.
Prllozl za orijentalnu :fllologlju
321
takve namjene djela u nisu obradenl
arapski elementi perziskom jeziku. Izuzirna-
juci tu ovo djelo pretstavlja cjelovit
perziskog jezika. Tu obradena ne
samo morfologija nego i sintaksa, sve to ;p<>-
praceno primjerima 1 tekstovlma za uvje-
obradenog gradlva.
Djelo pisano jasnim 1 laklm stilom tako
da se njlme mogu lako da kordste daci 1
studentl orljentalistlke.
Na moiemo reCI da ovaj udZbenik
SV<akom pogledu. Mozda samo
posvetitl fonettcL Pisac perzi-
ske glasove koji postoje arapskom jeziku upo-
redivao prema arapskom izgovoru; one glasove
kojih nema u arapskom prema
engleskom ili francuskom dzgovoru. se
da i izgovor istog glasa moze da u mzii-
poloiajima razllclt, sto ovdje dovoljno
objaiinjeno. Medutlm, konsno da
u poglavlju, gdje daje dosta primjera
za u . izgovoru, rijeOi.
I!stlna, neka mjesta su vokalizir<811!!1, ali
tr:anskrl:pclja bi mnogo bolje pomogla
u pravd.lnom lzgovoru, ukazala i
gdje se moie vokaliziratl sa dva vokala.
Na taj n<aCin shvatio izgovora
. mnoglli rijeei ispravtile se i mnoge Stampar-
ske koje na kraju knj,!ge otStampane.
Detaljnija obrada ,perzdske fonetike,
izgovoru rijeei i tranS'-
kripcija u najpotrebnij.im olak-
savladava.nje pravilnijeg izgovora perzl-
skih Pisac to mogao lako dzvesti
licno medu Perzijancima, cuo i
,perziskog jezika kako narodnu tako
i


Luigl Hel!lmann, Camito-semiticQ indo-
europeo, Tooriie orlentsmenti (Unilvemi'\Ja degll
di Faoolta d:l lettere flllooofla;
Stud:l rlrerohe IOOI, w. 85. -
Na osnovu 'VI'lo obimne si.ruene literature
(navedene na str. pisac dao osnovnim
crtama [J'l"egled :rarmih teorija koje
govore bilo U irorist bi!lo protlv. dovodenja u
geneailooku vezu hamitalro-senri:!ske s jOOne 1
in:doevro!Pske jeziene gru<pe s odruge ..
razmatr<alnja zgodno su 'PQvezana i ukljucena
o<pCi ra!ZVQij lingvistiCke nauke poeev tamo s po-
CetkOim 19 vijelm kada su se j!avlll prvi ipOku.Sajl
UlpOredi,;.arnja. ovih dviju u sva-
s1uCa!ju, kalro ovakve ikomi!:a-
racije su i il>ice od koclsti za razvoj' OAVe
naJU!re 'llOipCe, aili do '1111kog
genea.loskoj i indo-
21
322
evropskih jezika nije se moglo doci i poved
izvjesriih sJaganja u njihowm !Jonetizmu, do-
_dirnih ta<:ad<a u &trukturi i
ll'ekih morfema te izogJ.osa, i
s!Jo mOO<> svjedol!iti dodirima tih gropa
i jezil!nom te medusobnim IPozaljmi-
cama nekada u veoma dalellroj njihova
zivota.
Muftili
I:Wnri Fleiooh, Introduction l'etude des
langnes semitiques, Elements de
(LnitiaJtion l'islam, Ooillection .
l'Institut des Etudes de
de IV, Librairie d'Amenque et d'Or.ient,
Par!s 1947, 148 str. i 1
karta.
Ovo prvenstVIe!lo djelo daje
krit!<!ki: <pregled llterature na po.lj.u
proueavanja semi<tskih jezlka. sam autor
istil!e, djeJro nije !iooJ.1p!no kao sro djelo
Grayoa, semiJtic eom-
pa!'llltive New York 1954, lroje
vai!nija obja.vljena pocev od
1875 iz semitistiJke, ali ono i pored te
potnali!e lrompara-
tivne stud:lje u ovnm podrul!ju narocit!h
.arutorovih shvatanj&
FlieJsch u uvodu poilaz! od lrompa-
mt!vne lingvistike uo!()Ce, prelaz! na. ikrlotil!kl
pregled djela opl!e u vezi senti:tskim
jez!clm.a, Zatim goVIOrt imenu semitskl,
!!'JOtom iPodjelu tih je2Jl'ka, !lll:jednicke
kaJraikterliStlke, loraju uV<Jda op8!mij.e
govOir<i Semita. Spo-
me111Uvsi nellrol!ko n.ajva.Znijih djela iz
oblastl k<:>mparativne Flelsch da.je
za.tim u pet pogloawlja pregled naJjtvaZnioje litem-
tuove grupama i jezlcima govoreC!
uj!edno i plsmu, pojedinih jezika,
tllifuovli'm jdij1SII.ektima, nUihQWI} li
spominjuci 1
poznate samo sa (kao SfJo su napr.
temiidskl i safaitski u sjeveroarapskoj
grupi). .
Svojim k>rit!Cikim 1
obradom rad pomoei svima onlm.!t lroji
zele da se snadu u njoj, Sto
drorisniJje da se sa mogli
u studij ikojeg jezika semitske
Muftic
G. Johannes Der Triliterismus
im Semitischen Be'ioflriige),
Peter 'Ef.a,ooflejn Verlag, 1952, 76.
DavM pregled ramih za i
protw tri:literi.ma u sem1tskim
prihvaCa :pretpostavku <prWblitnog
(tj. od dva
radiiOa'la) u prethis!Jal'islrom peri<:>du razvoja
sernttskih jez!ka u hamitslco-sernlotske
jezicne zajednlce, to pokazuJe na morfolo-
Slrom :! sernantil!kom razvoju dvokonsonantskih
korijena gl, kl, kl u izvedene
osn<>W. razvitak pokazan najprije kod
tzv. oonova (u a:rapskom bl to bile on.e
:pod egwef, niiqJs 1 mudiia<f),
zatim u vez! s vedup!ikacijom tih Jrorij-,
na.]2Jad su trilitera
pomo6u tzv. korijenskih s, h, , n,
t. Pri tumal!enju razvoja zna<!enja autor
O'd pretpo<stal\l'ke da su doticnt korijeni
prvobltno ozna.OOvali odredene ' .glasovne pre-
Posta'V]ja se pitanje da 11 se ta'kav
postu,pak smio i primjenjJ.vati pri tuma-
cenju .semantick<:>g ra<ZVOja 1 ootalih .koo:-ijena
semiflskih jezi>kaJ! U v.ezi s tim razvojem
poku8oo da uka.ZC 11'1- lzvjesnu uzrol!nu vezu
izmedu znaeen]a na jedn<:>j te
zvuCn:osti, bezvul!nostl i emfaticnosti odredenlh
konsonanata obrodi'Vanim korijen!ma s druge
strane. Z<> potvrdu ovome dodati su i primferi
izvedenih rijeel JJz kor.ijena br i Rad se za-
vrSa!va loraoflk!m pregledom rezultata
i literature.
Ovaj rad pretsta!Vl)a doprinoo u prvom redu
semaonticl semitskih j1!2\k.al,
ujedno i potkrepu teoniji razvo1u trokonsonant-
skih osnwa iz dvo-
lronsonantskih korJjena kojl su vjerovatno irnali
rea!l111U egz!stenciju u doba
jezi<!ne zajedn!ce.
Mufti6
Chaim Anoient Thy-
Foreign Press., London .1001, st11. XIV, 226
sa 20 kar.aJta.
Ovaj rad se dija!lek-
lz predlslamskog koji se govorili
. uglavnom u IOdZa0u i Jemetm i tvorili
rorn na izvj:esne SVX>je zajedniCke oDte jednu
gru;pu nasu:prot grupi u NedZdu 'i
n'()lj bi!li u neku ruku veza izmedu
sjeverozatt;!Rdne i ju'gozapadne .sernitske jezU\ne
imPe. U Nedi!du kiiO cerutralooj oblast! hap-
Slrog po.lootoka do za,pad-
nih i isfx>Cnlh govora, upra'Vo tu.
miS}jenju, vjerov.a'tno i do !pr'OC'Vata
stare a'l'alpsk.e poezij.e i 'klasil!nog arap-
Skog j,ez!ka osnovom oko1u <!ine :istoCni dija-
leikti, izvjesn!m grupe.
Pitatlliem aa:apS!rog jezilka i <njegovih dija-
lekata iz owg mnog IPerilod.a su se i
lstrazivaei, ali se u ovom radu poS!o .nov!m
putem, na!me se priS!o metodama
jezicn.e geografije. Autor 1Ili1100tvo
razOO.<:anih ,pod&taka tim dijalektima kod
pi.saca, narocito}rod njihovih leksiko-
grafa. Ti nesto su potpuniji za podrucje
Jemena, Temim i!Jt].eme, .naroCito govore
u kojima jle i posve6en najwci dio
ovoga ra&. Za osta.Ja takoreci
nikwkvih pod&taka, i ono Sto se zna onim
spomenutim govor!ma j,pak jako
oskudno i sve pod uti.<:ajem ! gl'edano kroz pri-
zmu kJasicnog jezika. Pored svega toga
autor da osvljetli izvjesne karakte-
r!sti<!ne zapadnih d!j1alekata prikazavsi
kod moogih njihovu geografsku
na 2Q karta i uka-
zavsi na taj nacin na meduoobnu
tih govora i .na izvjesne njihove zajedniCke
crte sa nekim drugim semltsklm jezlcima na
sjeveru i na j'Ugu od njih.
S na oskudnost na!ilh
perioou raevoja ara:p6kog jez!ka,
znanje dijalektima, nwrocilto onim iz toga
davnog <loba, moXe blti samo fragmenta'l'liO,
i o1Va1 rad mogao dati swmo djelimlcnu sliku
njima, all metodom rada
ukazao na mogucnost bo'!jeg owjet]!javanja toga
kao i na korisnost njegove primjene
i na drugim podrucj'ima proucaovanja 81l"apslrog
jez!ka uop6e, nwraV'IlO i drugih semitskih
jezlka u vez! s njim inace.
Muftl6
Johann F.iick, Uniersuchungen zur
arabischen Spraeh- un.d Stllgeschiehte (Abhll'lld-
!'l.lngen der Siichsischen Akademie der Wlssen-
schad'ten zu Lelpzig, Philologisch-hi<>torische
45. Heft 1, Akademi.e-Verlag) Ber-
lin 19W, sir. 14!!.
Iako autor daje pregled razvoja knjizevnog
arapS!rog jezlka i njegovih stllskih ooohenosti
od njegovih ixvih pocetaka do dwnas, on se
ugla'Vnom zadrZao .na prva stoljeea njle-
gov? razviika (sto obradeno u dvanaest prvlh
poglwlja) vremena kada kJasicni
jezik prestao da se upotreb!Jjava u zivom
XIII poglavlje posve6eno pitanju arapskog
jez!ka i u u XIV
s1jednjem) dat kraiwk :pogled na
viji njegova i izgiede za buduc-
nost. Na kra&u dodataJk semantickom razvoj'U
korljena Ihn (12.8-100), zatim slijedi literatura
(1m>-1-'IO) i
Na osnovu obimne iz jez!-
ka, knj!Zevrrosti, historije i sL, narocito djeJa
arapskih savremenika iz !p!>jedinih :perioda,
auior mno.gobrojnim primjerlma osvijetlio
postepene promjene izlooen arap-
ski jezik 'lffio odraz poilitick:ih i prillka
i uopee cjelokup.nog ku'!turnog Zivota u &rapskim
323
zemljama <pocev od 7 vijeka halle ere tj. od
vremena ka.da arapski ldasicni jezik u .Kur'-
anu dcil:>io jedan od sV<>jih temeljnih spomenika
posto'jece staroarapske poezije.
dalji arapskog jezlka. autor istice
nje tokom prvog stoljeea Hidzri j'ednog
arapskog "h'ed'U!nskog jezika u vezi s osvajanjem
i st!VR'l1anjlem novih gradova u kojima se na-
seljav81ju pripadni<:ll raznlh a:rapskih plemena
takO vremenom jez!k koji jos
jedan od temelja arapskog knj!Zevnog jez!ka.
Na drugoj- strani u gradovima, 1 inace, <po-
stepeno se javljaju u 11,10vornum jez!ku
usljoed 6ega nastaju iz njega
di(j&lektl ctje stvaranje 1
dodir s drugim narodima, njihovo
i isiamizaclja. Izmedu ta dv& cil:>llka jezika nai-
me knj!Zevnog na jednoj i govornog na dru11,10j
stranl jaz vremenom sve vecl i veei. Vec
u f!:tr:vim stoljecima: hidZri knj!Zevni jezik
u gramaiickom. pogledu bto vec ekoro pffipuno
jwljll'!ljem jez!<!nog purl-
zma razvoj mu u izvjesnom pogledu zau-
staovljen, .pogotovu kada se on to1rom ireceg
stolj.ec& hidZri iz Zive upo-
trehe. Ostavsi i dalje kao zajednicki knj!Zevnl
jezik svilh AraJpa s'!uzivsi kao takav i mnogim
pripadntcima drugih islwmsklh naroda i lna-(!e)
on ipak doZivlja.va kamlije 'ilzv:festan .-azvoj
na podrucju lek1s!Ckom 1 semantickom), aJi se
autor kratko osvrnuo na to Rad
na ispitivanju toga kroz nekoliko vije-
kwa mnogo 1 mnogo vremena i za-
jedn!Ckog nastojanja isto kao i ispitivanje
razV"oja !1,'0VOII'llag arapskog jezika. odnosno nje-
govfu dljalekata sto se dopunja!Vati
i omoguciti da .se jednom mno/1,'0 j:asnlja
s1ika hist!oris:lrog razvi'bka arapskog jezika uop6e,
ovo djelo svakailro jedan od znaeaj'nih
koraka na I)?Utu toga nastojanja.
Muftili
Johann F!ick, Die ar;Wischen Studien in
Eul'OP{to bls in den Anfang des 20. Jahrhunderls
(Ofito Lelpz!g 195'5, str. 335.
u predgovocu nwpominjl!, u ovaj
usla neznatno lzmijenjena) po-
gLavllja iz a-utoro'Va djela Die arablsi:hen
Studien in V'On 12.. bis in den Anfang
des 19. Jahrhunderts (izaS'!og 1944 god. u
triige :iur . Arabistik, Semit!stik und IsLa-m-
wilssenschaft) dodatim u'V'Odom .d poglavlljlima
30-87. U 10vom novom. djelo
radove do 1914 god. jzuzev kad >trebaro l(>reCi
tu grwni<:u da se prikazao ejelo!kupan rad
nekih Radovi zivih orijentalista, kao ni
oni!h umvlih, ail.i ciji naueni rad tek
iza 19!4 godine, nisu dooli u obzir.
21*
324
Razvoj proueavanja arapske mol()g!je (!
srodnih grana ipO(!ev prvog prljevoda
zapravo njegove na latin-
slrom jJeziku (od Ketenenslsa)
lz godine 1143 .promatran u sklopu .Irulturn()-
I!'Olltil!kih zblvanja u Evropi 1 van nje kada
to <trehalo). Ozbiljnije studije na ovom po-
drucju po.taknute su naro<!ito potrebama kato-
licke urkve u vezi njenom mlsronamkom i uni()-
nlstii!Irom djelatnosti lll paik u vezl
eksegezom. dodirom 1 vezama, wrop-
skih drZavar ls'Iamski'm, taj rad sve v!OO sltiZI
i praktil!nim Tada tj, pocet!rom xvn
vijeka vo.dstvo imala HoJandija na podruc)u
studija i ga za kojih 200
godlna, onda ga bila preuzela Francuska,
kaiko to istil!e sam autoo. I u drugim
zemllja'ltlal se jav!o interes ! za
koji posehan zamah u XIX
stolje/fu u sklopu ostalih dJScLplina orijentalne

Pmteci razvoj prou.Ca.vanja jezika,
knj!Zevnost! 1 srodnih IPodrucja, autor po-
ku!ao da ga sLstematski prlkaZe stvaraju61 iz-
vjesne cjeline ponajv!!e na osnovu odredenih
vremenskih otsjeka prema pojedl-
nim Zemljama ponekad grupaeije oko
ul!enjaka ovom polju {!ka()
snveatre de Sac,y, .August Flseher .1 dr.) ill u
vezi i;l nekim (napr. rae!onaqi7lniOm
hlstorizmom) ill s na radova
!PUt<Jtt>lsi). Rad !pak ug!avnoni nosi
blogra!JSki karakter, jer autor tla5tojao da
osvijetli u prirom ejeldkupnu djelamost
.pojedinlh znaeajnih naucnika koji su manje-vlre
'doprinfjel! razv<Y,ju u Evropi. Zhog te
cjelovltosti u prlkazivanju licnosti vjerovamo
l:l1pilo. tprlkaa:ivanje znacaja njnlovih
radova lz ovog Per!oo u pitanju vrlo
dug, l!Cnosti koje su UOtpi!e u obzir
vrlo velik (ka'ko se vldi 1z reg!stra lienih
imena, na ikraju knjige), se autor
ograni<!iti na znaeajn!je od nJih, bi bilo
hoije da se tprl tom na
hove radove koji manje-vi!e u dtrektnoj
vezi temom. Bez obzir& na to
rad :dao 6ve ono. i vi!e toga,
postej:enom oarablst!ke Od pomoenog
studija u samostalnu disc!/Plinu, se
moze samo po.Zeljeti da hUde prodU.Zen t za
od 1914! godine nadalje.
Muftic
Dr. Hans Weh'l'; Der Elativ (Aka
demre der und der
. Abhandlungen der geistes- und sozialwlssen-
.fahtg.ang l:%2." N2 7). Verlag
der : der
Literatur in Mainz, In Komlssion Franz
Stelner Verlag Wieshaden, 1953, str. 57
(567-&21).
GovoreCi elativnim u arapskom
knjiZevnom jeziku u !PIVOm redu obliku
af<alu), naj.prije lstice osobltosti u njihovoj
sintalktickoj koja se u mnogo
mzl!kuje od drugih Pooebn() se
Z&dri!ao na toga u znal!enju
intenzivnog, afektivn() nagla!enog te
u vezi s tim i na njihov<Y,j u adverzmtiv-
nom smis!Ju.
Pooebno se (od treeeg otsjeka) g()vori
razvoju kako oblika (talro i
znaeenja) af<alu lzv()decl ga iz starog uzvika ii
u vezi s imenom iza njega cjjim stapanjem
n3!slajao taj oollk. Kada se
toga, on se mogao od raznih
korjenova i to ne samo od pridjeva partjcipa,
kako se opcenito m!zli, bez obzira dakle na to
da li taikvim odgovarao neki odre-
denj pozjtlv njje.
Ovaj rad bael() n'e!to vil!e svjetla na. ove
posebne elativne i njjhove u
odnosa, semantickjh '"svoj-
stava i etimolokog razvoja.
Muftic
._...!.JI t!.' <1f , Glasnlk Arapske akade-
rnlje nauka, god. sv. 1--4, Damask 1953,
str. 690
Ovaj easopis donosi mnoge v8Zne prlloge iz
arapske flloglje, knjjzevnosti, istorlje
Arapa i islamlstike. Radovi su plsanj isldjucjvo
na arapskom jeziku saradnicl su ne sarno
Arapi nego raznl evropski Velik
dio casopjsa !spunjavaju kritike 1 prlkazl djela
iz i jslamlstlke. Casopis
okuplo znatan broj saradnlka se vr!jed-
nosti 1 raznovrsnosti nauCnih radGVa, urednoscu
lz18Zenja i opremi moze mjerlti s najuglednijini
evropskim naucnim jz orljenta-
.listike. Izlazi od 1921 godine i to
U ovom godbltu nalaze se oyl radov.l:
Tahii el-Hiisimi, J\jJI .;.- .!.J)I U: .111.:. """
Jl (sv. I, 45-60; sv .. 228-241), opl-
suje vojni 'pohod vojskovode Hiilida Welida
lz Iraka u Sirlju u reblu (juni 634).
Autor na osnovu lstoriskih izvora prlkazuje. taj
pohod Hiilida Welida 'preko bezvodne pu-
stinje kao munjev!ti rat onog vremena, cline
oniogucio pobjedu arapskog ()roZja nad Vi-
zantincima i osvojenje Damaska ..
ei-Aziiwi, )"
'-:.;.JI-1 ..;t;)k. .(I, 79-95; 257-
269; 420-442) pruzii interesantne istoriske
podatke razvoju astronom(je u 1raku i dru-
glm islamskim i arapskim zemljama u vremenu
od 1358-1917 g. .1\.utor ovdje daje
poznatih astronoma u pojedinlm zemljama i raz-
navodeei njihove naucne radove.
1z vrijedan posebne painje
rad Muhammeda pod naslovom
r,Jjl <1, 98-116; 210-2s1;
II1, najstarijoj rukopisnoj ha-
disa (islmnske tradiclje) od koje su se
rukopisi u Damaska i Berlina.
.1\.utor donosi 138 hadisa koje u ovu zblrku
zabrao Hemmam ibn ucenik Ebu Hu-
reireta, uporeduje manuskripte i donosi faksi-
mile posljednje stranice rukopisa. Ovamo
spada i rad Nejm ,_;:..;
.:if.;JI (1, 61-78; 241-256) u proslom
godistu stilu Kurana u kojem se citlraju mi-
poznatih komentatora.
rir. Sllmi Dehhiin, J,t:il:..l .;,!!).\ (Il,
187-215) objav!juje svoj izvjestaj carigrad-
skim i njihovim rukop!slma. Pre-
ma tome !zvje1!taju u 15 carigradskih
ka !ma oko 120.000 rukopisa . .1\.utor poimenc,e
nabraja te i broj rukoplsa u njlma.
Topkapu saray ima 17.000 rukopisa,
Sofija 5.000 vetinom autografa, Nuri Osma-
nlja 5.000, Bajazit 8.000, Univerzitetska
teka 1stanbula 17,000, Sulejmanlja 31.000, Fatih
6.000, 10.000 1 nekoliko manjih s 2.000
do 5.000 rukopisa. Vecina ih na turskom,
ostali su na arapskom i perziskom jeziku iz
podru/!Ja jezika, knjizevnosti, islamistike, isto-
l'ije, medicine i dr. Dr. s. Dehhlln daje tri tal-
bele iz koiih. se vidi naziv i broj u
koje su danas skoncentrisani rukopisi iz 41
blioteke koje su bile vecinom privatne, zatim
donosi imena svih tih posebno
koje imaju stampane kataloge. Iz tabela
se vidi da su te osnovane veeinom u
XVII1 i XIX vijeku osim Esmihan
.koja osnovana 909/1503-4 g. Katalozf. su
. stampani i883-95 godine na jez!ku
.s ma1o podataka rukopisima . .1\.utor prigovara
sto djela u katalogu nisu k1asificlrana jezi-
Cima i strukama, sto nemaju dovoljan broj tal!-
nih i potpunijih podataka koji . dali tacan
uvid u pojedlna djela. 1 pored tih nedostataka
ti katalozi i da;"as kao g1avno pomocno
srestvo za rad u i kao osnova za
izradu novih modernih kataloga i kartoteke ..
. .1\.utor narocito istice da su ovi katalozi dali
mnogo podataka orijentalistJ.Carlu Brockelmah-
nu .za. njegovo djelo istoriji arapske knj!Zev-
i spominje jos Reschera, Josepha
325
Schacl1ta i Muzaffera Gokmena cijim se ra-
dovima carigradskim rukopisima, pored na-
vedenih kataloga, autor pri sastavljanju
ovog izvje1!taja. Profesor .1\.hmed direktor
Orijent;>.Inog instituta prl Filozofskom fakultetu
u Carigradu poznat naueni radnik koj! se
bavi objavljivanjem i obradom star!h
nepoznatih rukopisa,
Radovi iz podrucja arapske f!logije:
.1\.bdu-1-Qiidir e_I.:.JI
28-33) iznos! svoja zapazanja nekim
jezicnim pojavama u vojsci i govoru vojnika,
zatim u radu <;UI J\.rl V>-! (Il, 181-186)
konstatuje nekoliko jezicnih pojava
u z!vom arapskom jeziku za koje trail da se
unesu u savremene rjeen!ke. Isti plsac u radu
(Ill, 339-354) raspravlja
por!jeklu rijee!- semermer (ime pt!ce), u
radu r.:-11 j!J.AJI v- (1V, 515-535) tuma-
ci nepoznate r!jee! kias!cnog arapskog jez!ka u
rimovanoj prozi prema tumacenju Zimablerija.
Dr. Gem!l iiilibii, '-:-lJI .::..I...)IJ.... )'1 (I,
18-27) razmatra ! provodenje stranih
termina u arapskom jeziku. .1\.bdu-1-
Fett!ih e1-Gade (1II, 368-370) preporucuje da
se usvoji rijee ;L.. kao naziv za
saobracajn!h motornih vozila kao J!to
;U.. usvojena kao nazlv za aerodrom. 1ntere-
santan rad Mermengi ed-Dumenkija
<:.!1 (IV, 542-551) koji na r!jeciina:
...,:.JI dokazuje svoju raniju tezu da
su korijeni rijee! u arapskom jeziku dvokonso-
nantni ( ). ovoj svojoj dvokonsonant-
noj tezi autor cesto pise u ovom casopisu.
Manji radovi raznolikog
Muhammed Kurd, .Ali ...r.-jlJI (-"IJ.! (1, 3-
17) knj!Zevnika Vazig!ja iz
Bejruta (1847-1906) i (Il, 161-180)
sejh Muhammeda .1\.bduhu. Georg
Leyan, d' (1, 34-44) daje kracu
ra.SI?ravu .1\.tlantidi kao dije1u kon-
tinenta, Muhammed Behget e1-Beitar,
'-:--:] &,1 r:>l-)'1 (I, II1,
fiju Te!nlija; Saliihu-d-din el-Mungid,
&,\ .:,.W,j. \,..\ (II1,' 371-395) spisak nauc-
nih radova Telmija prema rukopisu nje-
,govaucenika Qayyim e!-Gewzija. tvrdi
326
da to najstariji spisak radova Ibn Teimija.
Iz njega se vidi da Teimija napisao 341
rad iz raznih grana islamistike. Dr.
Yiisuf 216-227) stavlja primjedbe na stl-
hove iz dje1a _,IUO:II . Suleimiin
Ziihir (III, 355---365; IV, 559--574) daje primjed-
be na djelo gramat!cara Asmeija cija
donesena u 23 god!stu ovog caso-
pisa. Hasan Husni <__;U:II
v..i (IV, 534--541) daje kratak preg1ed kul-
turnog napretka u Tun!su od pojave is1ama u
tim krajevima do danas. Adil Ebu-n-Nasr,
':<-I>JI v- <Iv, 552-558)
iznosi podatke naucnom radu spansk!h Arapa
u poljoprlvrede i nabraja koji
su poznati svojim naucnim djelima lz te
Hamdu-1-Giislr (III, 396-402; IV, 592-
599) daje primjedbe na dJelo 1.-1
. ed-Dekr, Jl#l
(IV, 576-591) upoznaje slobodoumnom
vjerskom ucenju islamskog fi1ozofa Gahiza.
Dopune
Ka.ko su z.vali Beograd
U Istoriskom casopisu SAN (lr.nj.
III, str. 221), nabrajaJuci neke d,odatke (atribute
1 .apoeicije) koje 6U pojedln! Turcl ranije stav1jall
uz ree Beograd (Beligrad
i :ilzgovoru), sam pomenuo da Clement
Huar.t, u svom c1anku nasem ginvnom gradu
u Encilt:lopediji Isdama, navodi
Latifi, koji prmustvovao osvojenju Beograda
od strane velikog vezira Mustafa-pase Cupriliea
iz ruku Austrijanaca 1690 godine, vodeo da u sall
za na5u prestonicu 'r u '1- g r d
u arapskom znaci bunar zllh namera lll krace:
izvor pizme.
U napomeni uz ovo mesto moga O!anka
sam istak.nuo da ovaj Huart-ov navud nepot-
pun jer kad se citira samo ikakve
druge oznake, onda se mis1i na pisca
Tezkere- i s u rii (Pomenik pesnikii)'koj:L
do 1543 godine kao sekretar u
gradu, adi po5to umro vee 1582 nije mog;ao
prisootvova1i Cuprilicevu osvojenju Beograda
koje se desillo nekih 108 godma docni.je.'
napomena se time da nesto nije u
redu u tvrdenju pomenUJtog, ina.Ce vrlo poznatog
ra:nijeg francuskog orijentaliste, tj. ili se' tu ;radi
.nekom drugom, manje poznatom Latifiju,
poenatom turskom pesniku i knjizevniku kojt
Pri kraju svake sveske dati su prikazi i
kritike dje1a 1 <:asopisa objavljenih na arap-
skom jeziku, te vijesti Akademije nauka. U
svesku objavljen nekrolog osilivaeu Akademi-
je l njenom stalnom pretsjedniku Muhammedu
Kurd Aliji. Dalje objavljen kratak izvjestaj
broju skola u Siriji u skol. 1951/52 iz
cega se vidi da te godine 2184 osnovnlh,
164 srednjih, 13 strucn!h i 10 uciteljsk!h skola.
BudZet ovih Skola !znos!o 49,789.000 Jira ill
18,78% od cjelokupnog drZavnog budZeta.
skolske godine oko 20.000 ucenika
osnovnu skolu, 3897 n!Zu srednju, 1429 vlsu
srednju, 483 razne strucne skole i 427 visoke
skole. Prema desetogodisnjem izvje8taju od
Akademija izdala: 10 godista svo-
ga casopisa, 22 naucna djela, odrZana su 52 pre-
davanja 1 dodijeljene nagrade. Predvida se
izdavanje djela . od Asiikira
u 80 sveZaka 1.000 stranica u jednom svesku.
Dosada su izasla dva sveska.

to u svoje vreme, iako nlje mpgao
prisutan u Beogradu onda kada ga pomenuti
Cuprilic osvojJ;o 'l"eCene 1690 godine.
sta:riji kodega, profesor
berllnskog unlverziteta, akademik Richard Hart-
mann, moju pomenutu raspravu .
ko su Turci zvall Beograd?), da
u privatnom pJSmu (od 24 februara 1953) Hu-
at1t-ovo nepotpuno citiranje iz Seybold-ova a-
taloga arapskih rukopisa u Un:l.ver-
zite:tskoj u Tiib:lingenu
(od 1907) dopunl tako da sada taeno zriamo ko
Beograd nazvao izvorompizme.
Stvar u ovome.
Kataloga, pomenutl sad vee -pokojni nemacki
orijentallsta Christian Fr!edrich S 'l d
(1859---<1921),' govori (na str. 70 i dailje) rukopisu
koji sad:rZt putovanje na d r v i
Mustafe Ovaj dervis tu
prica, medu ostailim, i to kako Mustafal Ko-
prlilii (Cuprilic) Beograd na juns 1690
godine i to bas u ono doba kada. se on
al-Latifi) slueajno zadesio u tom gradu. Seybold
uz ovo primjeeuje jos: Belgrad ... hier
1
u Jmjizi Die ara
Studien in Europa in deri An-
fa n g d es 20. h rh underts od Johann-a
Fiick-a (Leipzig 1955), str. 245.
(tj. u tom rukoplsu) vo1ksetymologlsch
Bir al-agriid .. .
Prema tome, moja slutnja da se u ovom slu-
caju radHo nekom manje poznatom Latifiju,
ne cuvenom piscu pesn!Ckih 1 pro-
ba (Tezkere-1 su'arii), dobii.a ovlm po-
.tvrdu sa vrlo merodavnog mesta. nas za-
nlma svaki, 1 najmanjt detalj u vezl s Beo-
gradom i njegovom lstorljom, mislim da nl ova
dopuna neee bez lkakva :interesa. Pored toga,
lz navedenoga se mci.!e naslucivatl da pomenuti
rukopj.s ovoga Latifi-ja sadl'Zi mozda jo!i stogod
nasem Beogradu iz 1690 godine.
Ovom prillkom zgodno dopunlti gare na-
vedenl c1anak u sledeelm detaljlma. Pored ra-
znlh, tamo cl<liranlh 1 prevedenlh apozlcija i
koje su pojedini jurski plsc! d d v 1 i
uz ree Beligrad, Belgrad i slicno, ima i jo!i nekih
koje onda nisam zabeleZio, sada su 1ako
prlstupacni u turskom lzdanju n i k 1 e-
dlje Islama (Islftm Anslklopedisi,
s. v. Be1grad, sirpQ-a Beograd). su
327
ovl dodaci: f il t ii h- ii iid (grad pobednickih
osvajanja). Kako se vidi, svl ovi dodaci
arapskog 1 perslskog porekla (kao i onJ. kojl su
veepomenutiuClanku Kako su Turci zva-
li g r d? se ovde ne ponavljaju) svr!ia-
vaju na slogove - ii d odnosno ii d ukratko
na - ii d, da se rJroovali sa recju 11 grii d
(kako su Turcl najverovatnije izgovaraai lme
na!iega glavnog grada); drug!m reeima, ovi 1 slic-
ni izrazi nisu dodavanl radl stvarne potrebe i
neophodtlog razlikovanja nego radi uiepsavanja
stiia 1 nav!ke, prl eemu zvucna
rlma igra1a glavnu presudnu uiogu.
Ovo ne da nlje i obmutih slucajeva
gdje dotada jos koja re<! radi same preciznosti
i razlikovanja od drugih gradova s istlm imenom.
Tako lsliim Ansikdo.pedisl navodi re<!l
lgrad- i n giir fis (Ugarskl Beograd),
sam u svom clanku (str. 223) naveo jo!i ne-
koliko takvih dodataka kojl preclzLraju komc
se Beogradu radl.
F. Bajraktarevi6