Abdulhamid A.

Ebu Sulejman
BRANE NESUGLASICE
Vraanje ljudskog dostojanstva
posredstvom viih ciljeva erijata
Brane nesuglasice
7
Abdulhamid A. Ebu Sulejman
8
9
PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU
Meunarodni institut za islamsku misao (IIIT) sa
zadovoljstvom predstavlja novu ediciju Povremenih
izdanja II pod naslovom: Brane nesuglasice: Vraanje
ljudskog dostojanstva posredstvom viih ciljeva erijata,
dr. Abdulhamida A. Ebu Sulejmana. Nakon prvog
izdanja 2003. godine rad je paljivo revidiran i prijevod
znaajno poboljan kako bi se uklonile sve nedoumice i
izotrila jasnoa znaenja.
Autor istrauje osjetljivo pitanje branih
nesuglasica i udaranja supruge (darb) s dubokim
razumijevanjem poloaja i statusa ene. On takoer
dovodi u pitanje trenutna i historijska pogrena shvatanja
u raspravama o kuranskim rijeima idribuhunna
(udarite ih) koja nisu doputala nikakvu drugu
interpretaciju ajeta u kome se spominju (4:34) osim u
smislu da mu ima pravo fziki kazniti neposlunu
enu.
Koristei se principima duboko ukorijenjenim u
flozofji univerzalnih i viih ciljeva erijata (mekasidu-
erijje) autor istrauje fnese ove sloene i osjetljive teme
i izvodi zakljuak na temelju interpretacije glagola darebe
u smislu postizanja dobrobiti, dostojanstva i potivanja
ljudskog bia. Autor kao dokaz navodi razliite upotrebe
spomenutog glagola u nekoliko razliitih konteksta u
Abdulhamid A. Ebu Sulejman
10
samom Kuranu, postupcima Poslanika Muhammeda,
s.a.v.s.,
1
i u duhu kur'anske poruke.
Analiza upotrebe glagola darebe zavreuje
panju. Priroda arapskog jezika je takva, to je oito kad
se pogleda bilo koji arapsko-arapski rjenik, da svaki
glagol nosi mnotvo razliitih znaenja koja su na ovaj
ili onaj nain povezana s korijenom glagola. Naprimjer,
glagol darebe, od kojeg najvie zavisi shvaanje naina
ponaanja u ovom sluaju, ima razliita znaenja, kao
to autor uspjeno pokazuje, koja variraju zavisno
od situacije i konteksta ajeta u kojima se spominje.
Uzimajui u obzir vie ciljeve erijata (mekasid), a to
su u okviru braka ljubav i samilost, autor objanjava da
upotreba korijenske osnove da re be u znaenju udaranja
ili bilo kojeg oblika nasilja predstavlja vaenje ajeta
iz konteksta i njegovu zloupotrebu. U islamu nisu
prihvatljivi ni fziko nasilje, ni uvrede, ni verbalno
nasilje.
Konstantno naglaavajui da nasilje u porodici i
muka tiranija openito nemaju nikakve veze s kuranskim
porukama niti postupcima Poslanika Muhammeda,
s.a.v.s., dr. Ebu Sulejman ukazuje na to da je uvanje
porodice i meuljudskih odnosa od krucijalne vanosti,
posebno kad su u sve to ukljuena i djeca. Negativan
utjecaj na djecu bilo kakvog oblika nasilja meu
suprunicima danas je opirno dokumentiran i podrava
argument da se na razliite naine treba usredsrediti na
to da se potovanje ljudskog dostojanstva svih lanova
porodice promovira kao istinski islamski princip. Ovaj
princip je naglaen u mnogim kuranskim ajetima i, kao
1)

s.a.v.s. sallallahu alejhi ve sellem (Neka je mir i blagoslov na njega).
Izgovara se svaki put kad se spomene Poslanik Muhammed.
Brane nesuglasice
11
to autor dokazuje, u djelima samog Poslanika, s. a.v. s.,
posebno u njegovom odnosu prema suprugama.
Zapravo, ajet 4:34 na mukarca stavlja teret
odravanja harmonije u braku i rjeavanja branih
nesuglasica. Ovo je, moda, zato to se prva reenica
obraa mukarcima kao qawwamun. Ova rije, o kojoj
autor takoer raspravlja, iz korijena qa wa ma, prevoena
je na razliite naine, od brige, odgovornosti i
podrke do zatite, vlasti i nadlenosti.
Imajui u vidu kontekst u kojem su mukarci
spomenuti u ajetu, razumljivo je da je njima preporueno
da odravaju branu harmoniju. Meutim, to ne znai
da su ene jedini izvor problema u braku ili da su
mukarci jedini koji treba da ih rjeavaju. Zapravo, ajet
4:34 treba itati zajedno s ajetom 4:128 u istoj suri, koji
se odnosi na to kako postupati u sluaju loeg odnosa
mua prema eni.
Ako se neka ena plai da e joj se mu poeti
joguniti ili da e je zanemariti, onda se oni nee
ogrijeiti ako se nagode - a nagodba je najbolji nain
- ta ljudi su stvoreni lakomi! I ako vi budete lijepo
postupali i Allaha se bojali - pa, Allah dobro zna ono
to radite. (4:128)
Pored toga, glagol nuz, koji se pojavljuje u
oba ajeta (4:34; 4:128) i oznaava zlonamjernost/loe
postupanje obiju strana, bilo mua ili ene, takoer
doprinosi tezi dr. Ebu Sulejmana. Primijetili smo da
se rije nuz, koja ima specifno znaenje u ovom
kontekstu, esto prevodila u razliitim znaenjima,
ovisno o tome da li se odnosi na mukarce ili na ene.
Naprimjer, za ene su se obino koristili vie kritiki
usmjereni izrazi nepokornost/buntovnitvo, nasuprot
Abdulhamid A. Ebu Sulejman
12
mnogo mekim izrazima kad su u pitanju mukarci
kao to su otuenje, naputanje, odbojnost i
antipatija. Muhammed Asad dao je sljedee zanimljivo
zapaanje o ovom glagolu u vezi s ajetom 4:34:
Termin nuz (doslovno pobuna - ovdje prevedeno
kao loe postupanje) obuhvata sve vrste namjernog
loeg ponaanja ene prema muu ili mua prema
eni, ukljuujui i ono to se danas opisuje kao
psiholoko nasilje; u sluaju mua time je takoer
oznaeno i loe postupanje prema supruzi u
fzikom smislu (vidi ajet 128 u ovoj suri). U ovom
kontekstu enino loe postupanje podrazumijeva
namjerno i konstantno krenje njenih branih
dunosti. (Muhammed Asad, Poruka Kurana,
Gibraltar: Darul-Endelus, 1980., str. 109, nap. 44.)
Imajui u vidu sve gore navedeno, moramo
neprestano biti svjesni kulturnih obiaja i predrasuda
koji imaju utjecaja na tumaenje ili ak na prevoenje
kuranskih ajeta.
Rad dr. Ebu Sulejmana je odlian primjer
utemeljenog pristupa i metodologije u razumijevanju
i tumaenju ovog sloenog kuranskog ajeta, gdje su
instrumenti mekasida iskoriteni za izvlaenje zakljuka
baziranog na odravanju meusobnog potovanja,
dostojanstva i dobrobiti, koji su posebno naglaeni kroz
razumijevanje viih ciljeva erijata.
Poto je na engleskom jeziku dostupno samo
nekoliko radova na temu Meksidu-erijje, Institut
IIIT odluio je popuniti tu prazninu inicirajui prijevod
i objavljivanje serije knjiga o el-meksidu s ciljem da
priblii ovo zanimljivo podruje itateljima s engleskog
govornog podruja. Ovaj projekt do danas je obuhvatio
sljedee radove: Ibn Aurova rasprava o meksidu-erijje,
Brane nesuglasice
13
Teorija imama E-atibija o viim ciljevima i intencijama
erijata, Ahmeda er-Rejsunija, U pravcu realizacije viih
ciljeva erijata: Meksidu-erijje funkcionalni pristup,
Demaluddina Attije i Meksidu-erijje kao flozofja
islamskog zakonodavstva: sistemski pristup Dasira Aude.
S obzirom na to da je ovo sloena i intelektualno
izazovna tema i da je veina knjiga o njoj pisana
uglavnom za strunjake, uenjake i intelektualce, ured
IIIT-a u Londonu izdaje takoer i jednostavne uvodne
rasprave u okviru svojih Povremenih izdanja kako bi
osigurao pristupaniji materijal za obinog itatelja.
Takvi radovi su: Meksidu-erijje na jednostavan nain,
Muhammeda Haima Kemalija, Islamska vizija razvoja
u svjetlu meksidu-erijje, Muhammeda Umera apre,
i Meksidu-erijje Vodi za poetnike, Dasira Aude.
ENES S. AL-EJH ALI,
IRAZ KAN, oktobar 2008.
14
PREDGOVOR PRVOM IZDANJU
Porodica u islamu treba da bude kolijevka mira i spokoja.
Kuran govori o zajednikom ivotu utemeljenom na
ljubaznosti, meusobnom dogovoru izmeu mua i ene
i ljubavi i samilosti koje je Bog usadio u naa srca. Kao
Objava za sve situacije i sva vremena, Kuran ne tretira
samo dobre odnose meu suprunicima, ve i trenutke
kad su odnosi meu njima zategnuti. Pritom, Kuran
ima za cilj ouvanje integriteta porodice kad god je to
mogue, i naglaava da ljudi treba da se ljubazno odnose
jedni prema drugima, ak i u periodu branih nesuglasica,
i predlae razliite strategije koje suprunici treba da
slijede u situacijama kad je jedno od njih svojeglavo.
Jedan od ajeta koji se obraa muevima, 4:34 (u kojem je
objanjen redoslijed postupaka koje mu treba poduzeti
prema nepokornoj eni), dospio je na neki nain na lo
glas na Zapadu, kao i u nekim muslimanskim krugovima,
zbog navodnog doputenja muevima da tuku svoje ene.
Mnogi nemuslimani na Zapadu, kao i mnogi
muslimani irom svijeta, naalost, razumijevaju da ovaj
ajet doputa zlostavljanje ena kakvo se podrazumijeva
pod terminom nasilje u porodici, gdje jedan suprunik
fziki ili verbalno zlostavlja drugog. U svom radu Brane
Brane nesuglasice
15
nesuglasice: Vraanje islamskog duha ljudskog dostojanstva
2

istaknuti naunik dr. Ebu Sulejman na-mjerava prekinuti
ovakvo pogreno razumijevanje Kurana. Ovaj rad
predstavlja ponovno iitavanje ovog ajeta iz perspektive
islamskog vrednovanja ljudskog dostojanstva.
Kroz istraivanje o djetinjstvu dr. Ebu Sulejman je
ustanovio da svaki ovjek svoj moralni karakter razvija u
okrilju porodice. On je uvjeren da e se buenje ummeta
iz trenutnog stanja depresije i razdora u stanje optimizma i
jedinstva desiti jedino ako muslimanske porodice istinski
postanu mjesta spokoja, ljubavi i samilosti. Oigledno
je da je pitanje odnosa meu suprunicima od kljune
vanosti u ovim nastojanjima.
Metodoloko opredjeljenje dr. Ebu Sulejmana
jeste da se istrauje priroda problema i njegov kontekst
i nastoji postii objektivnije razumijevanje na temelju
univerzalnih vrijednosti Objave i Sunneta Poslanika
Muhammeda, s.a.v.s. On pitanje branih nesuglasica
posmatra s dubokim senzibilitetom za enski pogled
na stvari, to je izuzetno osvjeavajue i, zapravo, esto
nedostaje u radovima o enama koje piu mukarci.
Poaena sam to mi je pripala ast da napiem
predgovor za rad dr. Ebu Sulejmana koji tretira ovako
krucijalno pitanje. Postoji mnogo razliitih naina
itanja Kurana, od mizoginistinog do emancipator-
skog. Ovaj rad diskusiju pomjera korak naprijed, uvodei
alternativno tumaenje kuranskog teksta. Pristup u
ovom radu je osvjeavajui i vrsto na strani ljudskih
prava ene.
2) Naslov originalnog izdanja (op. urednika)
Abdulhamid A. Ebu Sulejman
16
Nee se svi muslimani sloiti sa zakljucima
dr. Ebu Sulejmana. Meutim, kao to i sam dr. Ebu
Sulejman naglaava, ak ni prema tradicionalnom
tumaenju Kuran ne odobrava nasilje u porodici. Prema
tome, niko ne moe osporiti poziv dr. Ebu Sulejmana
muevima i enama da se s branim nesuglasicama suoe
na suosjeajan nain. Niko ne moe negirati njegov
hvale vrijedan cilj da islamska porodica bude utemeljena
na kuranskim vrijednostima ljudskog dostojanstva,
samilosti, tolerancije i svetosti i potovanja ljudskog
ivota.
Rad dr. Ebu Sulejmana potpuno mi je zaokupio
panju i sigurna sam da e se to desiti i drugim
itateljima. Preporuujem ovaj rad svima onima koji
ele prouavati kuranske propise o odnosima meu
suprunicima u islamu.
KATHERINE BULLOCK
17
BRANE NESUGLASICE
Vraanje ljudskog dostojanstva posredstvom
viih ciljeva erijata
Nazadovanje ummeta u poreenju sa spektakularnim
uspjesima razvijenog svijeta, napadi sa svih strana na
njegove kulturne i intelektualne temelje i postojanje,
duboko naruavanje ljudskih prava kod muslimanskih
nacija, kao i opepoznati lo poloaj muslimanskih
ena, predstavljaju niz zastraujuih izazova koji trae
da se na njima naporno radi i u okviru islama i u sferi
ljudskih prava, kako bi se uspjeno prevazili.
Vrlo vano i osjetljivo pitanje koje se odnosi na
gore navedeno je i sloeni i teki problem udaranja ena,
obino shvaen u znaenju metode pomou koje mu
moe provoditi svoje ekskluzivno pravo rjeavanja branih
problema koji su rezultat svojeglavosti i neposlunosti
supruge, a u cilju prevazilaenja odbojnosti i otuenja
koje osjeaju oba suprunika u braku koji propada.
Mukarci su pitanje udaranja (kanjavanja supruga)
vrlo esto pogreno razumijevali i zloupotrebljavali, ne
osvrui se na prava ena, a posebno na islamski stav u
pogledu statusa ena i odnosa prema njima. U takvoj
situaciji, zagovornici ljudskih prava u okviru islama
Abdulhamid A. Ebu Sulejman
18
nastavljaju raditi u pravcu rjeenja koje e dokinuti sve
oblike ugnjetavanja ena i otkloniti svaku mogunost
nepravednog odnosa prema njima u ime vjere.
Kroz historiju i u razliitim kulturama ene su
uvijek bile izloene patnji zbog injenice da su spadale
u najranjivije lanove drutva, a paralelno s njihovim
drutvenim i ekonomskim poloajem uvijek je postojalo,
a postoji ak i danas, nekoliko vanih faktora koji su
predstavljali prijetnju njihovim pravima i statusu i inili
ih lake podlonim kontroli mukaraca. Meu takve
faktore spada njihova relativna fzika slabost, emotivna
i fzika vezanost za djecu, te siromatvo, nepismenost i
nerazvijenost sredina u kojima su ivjele. Svi ovi faktori
utjeu na ene u veoj ili manjoj mjeri, te zbog toga
i zbog brojnih krenja ljudskih prava kojima su one
izloene u mnogim kulturama i geografskim podrujima
od kljune je vanosti da problem udaranja prouimo
realno i sveobuhvatno, iz perspektive razumijevanja
univerzalnih i viih ciljeva Stvoritelja (meksidu-
erijje). Uvijek sam bio duboko svjestan mnogobrojnih
sloenih okolnosti koje su okruivale pitanje udaranja i
oblikovale njegovo ope razumijevanje. Za mene su lino
od posebnog znaaja njegova relevantnost za savremeni
diskurs, razlozi koji stoje iza njegove upotrebe, kao i ire
implikacije koje ima na dobrobit i strukturu porodice.
Ova svjesnost i interes za ovo pitanje dijelom
potiu od iskustava iz moje mladosti, moje duboke vjere i
uvjerenosti u ispravnost kritikog miljenja. Ranije u mojoj
karijeri, kao diplomirani student u Americi, zagovara
pozitivnih drutvenih promjena i edukator, povremeno
sam nailazio na razliite izazove povezane s islamom,
kontraverze ili radije probleme na koje sam, uz pomo
odreenog intelektualnog i metodolokog rezonovanja,
Brane nesuglasice
19
uvijek uspijevao nai dovoljno racionalan i uvjerljiv
odgovor. Ovo je veim dijelom bio rezultat mog vrstog
uvjerenja (koje nosim jo od djetinjstva) da je Objava koju
je Stvoritelj objavio preko Poslanika Muhammeda, s.a.v.s.,
nepobitna Istina i neupitan vodi za cijelo ovjeanstvo.
To je u meni razvilo uvjerenje koje je davalo prednost
racionalnom i metodolokom pristupu u miljenju,
to mi je u kasnijim godinama bilo od izuzetne koristi.
Tako sam esto, kad sam bio obuzet ne toliko sumnjama
koliko problemima, manje ili vie kompliciranim, uvijek
uspijevao da ih rijeim, temeljito i razborito, ne plaei se
njihove naoigled snane argumentacije.
Objektivno razmiljanje karakterizira jasnoa,
strpljivost i upornost u tretiranju problema koji zahtijevaju
istraivanje, posmatranje i zakljuivanje. Oigledno je da
postoji jasna razlika izmeu sumnji i problema. Sumnje
izazivaju opstrukciju, frustraciju i obeshrabrenost, dok
problemi inspiriu motivaciju, akciju i ustrajnost.
1

Naprimjer, u sluaju islama svakom spornom pitanju uvijek
prilazim kao slagalici koju treba posloiti, radije nego kao
izvoru tjeskobe. To predstavlja priliku da se koristi izvorna
islamska epistemologija koja sveobuhvatno integrira
itanje Objave s itanjem univerzuma (egzistencijalne
stvarnosti) koristei se principima rasuivanja kako bismo
razumjeli njen znaaj i njene vie namjere, ciljeve i svrhu
(meksidu-erijje).
Kad se suoim s problemom, moj pristup je da
prvo istraim njegovu prirodu, identifciram njegovo
porijeklo, izoliram faktore koji su utjecali na njegovu
pojavu, smjestim ga u vremenu i prostoru i razmotrim
sveukupno stanje, okolnosti, kontekste, norme i pozicije
koje usmjeravaju problem i odreuju nijanse u raspravi o
njemu.
Abdulhamid A. Ebu Sulejman
20
Kada je u pitanju islam, ako neko pone prouavati
svete tekstove, najvjerovatnije e biti sputan tradicijom. U
islamskom svijetu postoji cijela jedna kultura rukovoena
slijepim slijeenjem i strahom od raspravljanja o onome
to je poznato kao sveta podruja i ovaj stav praen
potpunim nepoznavanjem drutvenih nauka zamagljuje
sveoubuhvatno vienje i razumijevanje stvari. Bez obzira
na to, ovakav pristup nikad nije spreavao moje vlastito
bavljenje misaonom percepcijom i nikad nije proizveo
nita manje od uvjerenja da time neu iznevjeriti visoke
standarde i racionalne principe erijata i ljudskog
dostojanstva.
2

Sve u svemu, s ovim faktorima na umu i nakon
dugog i aktivnog perioda svog ivota i karijere odluio sam
se posvetiti temi udaranja ena. To je, bez sumnje, pitanje
od kljune vanosti, koje zahtijeva detaljno i paljivo
istraivanje kao i sveobuhvatnu reviziju u okviru islamskog
konteksta imajui u vidu i situaciju u savremenom drutvu.
Prije nego to se ozbiljnije posvetim ovom pitanju,
volio bih se fokusirati na vanost obrazovanja u djetinjstvu
i potrebu za stabilnom porodicom. Nema sumnje da su
muslimani trpjeli i jo uvijek trpe dugotrajan i uporan
nazadak ne samo u svom drutvenom, ekonomskom i
politikom ivotu, ve i katastrofalan nazadak u svojim
obrazovnim sistemima.
Pokuaji da se to promijeni uglavnom su propali. U
posljednje vrijeme nastojao sam istraiti uzroke neuspjeha
islamskog preporoda, uprkos brojnim i neprestanim
pokuajima tokom prolog milenija, jo od Ebu Hamida
el-Gazalija (umro 505. god. po H./1111. n.e.,) koji je
pozivao na reformu u svojim monumentalnim djelima:
Ihja ulumid-din (Oivljavanje vjerskih nauka) i Tehafutul-
felasife (Nesuvislost flozofa).
Brane nesuglasice
21
Imajui u vidu sve to, svoje istraivanje sam
posebno usmjerio na temu djetinjstva u islamskoj misli
i njen doprinos civilizaciji, zato to je to podruje bilo
zapostavljeno u akademskim studijama iako predstavlja
osnovni temelj za promjenu u procesu obnavljanja
duhovnih i epistemolokih aspekata islamskog
identiteta. Takvo obnavljanje je neophodno kako bi
ummet bio u stanju da se na odgovarajui nain suoi s
izazovima koji stoje pred njim.
Ovo fokusiranje na djetinjstvo odvelo me do
isticanja uloge porodice kao najvanijeg okruenja koje
je kljuno za oblikovanje identiteta djece i razvijanje
moralnih vrijednosti i karaktera. Dakle, porodica moe
biti medij preko kojeg je mogue izvriti obnovu. Ovaj
proces oslanja se na uroene motive roditelja koji trae
samo ono to je najbolje za djecu, u skladu sa svojim
razumijevanjem i uvjerenjima. Naravno, danas nismo u
stanju ponuditi nezavisno ili izolirano okruenje u kojem
edukatori mogu pripremati i obuavati novu, slobodnu
i hrabru generaciju koja e zamijeniti prethodnu,
porobljenu i mentalno poraenu. Historijski primjer
je iskustvo Musaa, a.s., koji je poveo svoj narod iz
Egipta nakon to su 40 godina proveli u divljini. U tom
vremenu roena je nova generacija, slobodna, hrabra i
odluna, koja je zamijenila one koji su razvili robovski
mentalitet i stav pod faraonovom tiranijom. Na stav i
mentalitet nove generacije ukazano je u Kuranu:
Ali oni koji su tvrdo vjerovali da e pred Allaha izii
rekoe: Koliko su puta malobrojne ete, Allahovom
voljom, nadjaale mnogobrojne ete! - A Allah je
na strani izdrljivih. I kad nastupie prema Dalutu
i vojsci njegovoj, oni zamolie: Gospodaru na,
Abdulhamid A. Ebu Sulejman
22
nadahni nas izdrljivou i uvrsti korake nae i
pomozi nas protiv naroda koji ne vjeruje! I oni ih,
Allahovom voljom, porazie, i Davud ubi Daluta,
i Allah mu dade i vlast i vjerovjesnitvo, i naui ga
onome emu je On htio. A da Allah ne suzbija ljude
jedne drugima, na Zemlji bi, doista, nered nastao
- ali, Allah je dobar svim svjetovima. (El-Bekare:
249-251)
Stavljanje naglaska na edukativnu ulogu porodice
neophodno vodi ka istraivanju i analizi strukture
porodice, uz sve odnose i dimenzije koji oblikuju njenu
ulogu u rastu i duhovnom, psiholokom i moralnom
razvoju djece i formiranju njihovih spoznaja i iskustava.
To me neizbjeno suoilo s problemom udaranja ena
i njegovim posljedicama ne samo na odnose izmeu
mua i ene (i drugih koji su ukljueni u taj problem),
ve i na porodini ivot openito.
23
METODOLOGIJA: MEKSID PRISTUP
Kao to je ranije navedeno, u pristupu ovoj temi
koristio sam se sveobuhvatnom metodom istraivanja
koja je ukljuivala ispitivanje razliitih aspekata,
okolnosti i faktora vezanih za pitanje udaranja i
njegovu sveukupnu dimenziju. Meksid sam koristio
kao osnovnu metodu za diskusiju i analizu. Kroz
svoj rad koristio sam se metodolokom disciplinom
po kojoj se sva pitanja postavljaju u pravi kontekst, ne
doputajui predrasudama da dominiraju cjelokupnim
problemom ili njegovim specifnim dijelovima, to
bi ponitilo ve uspostavljeni princip ili generalni cilj
(maksad). Od izuzetne je vanosti valjano argumentirati
epistemiku integraciju izmeu ajeta i uputa Boanske
Objave, univerzalnih zakona kosmosa i primjera
ljudskog iskustva kroz vrijeme i prostor.
U skladu s tim, neophodno je razmatranje ovog
pitanja zapoeti od duboko ukorijenjenih islamskih
principa ljudskog dostojanstva, slobode i odgovornosti,
statusa ovjeka kao odabranog Boijeg halife (namjesnika)
i legitimnog prava na samoodreenje.
Jasno je da nijedan sistem ljudskih odnosa
koji nije u skladu s ovim osnovnim principima ne
predstavlja duh islama, njegove ciljeve i svrhu i treba
Abdulhamid A. Ebu Sulejman
24
ga kritiki analizirati kako bi se utvrdile manjkavosti
koje nisu u skladu s osnovnim ljudskim pravima i
odgovornostima. tavie, nijednom sistemu ne bi
trebalo dopustiti da narui temelje porodinih odnosa
u islamu, koji su uspostavljeni na konceptu spokoja,
ljubavi i samilosti. Svi sistemi koji se suprotstavljaju
ovim konceptima moraju se analizirati kako bi se
utvrdili njihovi nedostaci.
S ope metodoloke take gledita postoji
konsenzus da poruka islama prua vodi i uputu koji su
u najboljem interesu ovjeanstva na putu ka njegovom
krajnjem odreditu u svakom vremenu i prostoru.
Kad nastojimo postii ciljeve ove poruke, vremenski
i prostorni faktori i uvjeti imaju vanu ulogu i treba
ih prepoznati i uzeti u obzir kod primjene islamskog
uenja na mikroplanu. Ove faktore i uvjete treba
identifcirati kad prouavamo razliite sisteme u okviru
sunneta (tradicije Poslanika, a.s.) i stalno rastue obimno
naslijee islamskog prava. Treba da budemo svjesni
posebnih odlika takvih sistema koji su imali za cilj
organiziranje odreene zajednice u specifnom vremenu
i na specifnom prostoru s posebnim sklopom situacija,
tradicija, obiaja i resursa. Bez pravilne percepcije takvih
uvjeta, uzimanja u obzir znaaja njihovih specifnosti
i ignorisanjem pristupa baziranog na mekasidu koji se
fokusira na vie ciljeve i namjere islamskog prava, vrlo
lahko emo izvui pogrene zakljuke koji su bazirani na
pogrenim apstrakcijama ili ekstenzijama ili oponaaju
odreene pristupe koji pripadaju drugim vremenima i
prostorima.
Postepenost u naredbama i zabranama u Kuranu,
prilagodljivost poruke razliitim situacijama, vremenima
i mjestima i pluralnost pristupa u islamskom pravu, sve
Brane nesuglasice
25
to dokazuje da su drutveno-pravne dimenzije duboko
ukorijenjene u islamskoj tradiciji i iskustvu. Slijedei
ovaj princip, osnivai i uenjaci islamskih pravnih kola
razlikuju se po svojim pravnim miljenjima (fetvama) i
odlukama (ahkamima) o porodinim pitanjima, zavisno
od razlika u obiajima, tradicijama i resursima. Ove
varijacije znale su biti prisutne i u istom periodu, ali u dva
razliita okruenja. Naprimjer, malikijski mezheb (pravna
kola) u Medini, koji je bio koncentriran u Arabiji,
karakteristinoj po svojim plemenskim tradicijama
i klanskoj osjetljivosti, razlikuje se od hanefjskog
mezheba u Iraku, iji je centar bila Mesopotamija
kolijevka antikih civilizacija koje su svoje kulture
utkale u drutvene odnose i resurse, stvarajui mnogo
razvijeniji individualizam. Takve kulturne i drutvene
razlike ogledaju se u izborima svakog od mezheba u
pogledu uvjeta branog ugovora i njegovih preduvjeta,
kao to su sposobnost i starateljstvo.
Nadalje, varijacije u pravnim miljenjima i
odlukama u zavisnosti od vremena i prostora ne postoje
samo u razliitim mezhebima, ve i unutar istog mezheba.
Imam Muhammed ibn Idris e-afi (umro 204. god.
po H.), veliki pravnik i osniva vodeeg mezheba u
Iraku, napravio je velike izmjene u svojim pravnim
odlukama kad je napustio Irak i nastanio se u Egiptu,
a u skladu s drutvenim i kulturnim razlikama koje su
preovladavale tamo. Takoer, percepcija i interpretacija
pojedinih kuranskih ajeta moe se razlikovati od
vremena do vremena i od mjesta do mjesta, zavisno od
obima ljudskog znanja koje uenjacima omoguava da
shvate neko novo znaenje koje nije bilo poznato niti se
razmiljalo o njemu prije usvajanja takvog znanja. Ovo
je jo jedan dokaz Boanskog porijekla, neponovljivosti
Abdulhamid A. Ebu Sulejman
26
i velianstvenosti Objave ija je uputa iznad vremena
i prostora.
3
Kuran naglaava: Mi emo im pruati
dokaze Nae u prostranstvima svemirskim, a i u njima
samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kuran istina.
A zar nije dovoljno to to je Gospodar tvoj o svemu
obavijeten? (41:53)
U vezi s gore navedenim su razliita nauna
otkria koja pokazuju mudize Kurana, njegovu
nevjerovatnu preciznost i suptilnost predoavanja koja
je u stanju pruiti uputu i objasniti injenice o svemiru,
a da ne proturjei injenicama stvaranja ili normama
koje su se postepeno pojavljivale sa irenjem ljudskih
spoznaja kroz razliite promjene u vremenu i prostoru.
Dakle, imajui u vidu znaajne promjene u
razliitim aspektima ivota i drutva, mi grijeimo
ograniavajui polje istraivanja na historijske
interpretacije kad istraujemo porodina ili bilo koja
druga pravna pitanja. Naravno, ovo ne treba tumaiti
na taj nain da naslijee, pravno iskustvo ili historijska
svjedoanstva o zakonodavstvu, pravnim sistemima i
njihovoj primjeni treba odbaciti. Naprotiv, ova studija
ima za cilj paljivo razmotriti to bogato naslijee i
detaljno ga analizirati u okviru historijskog i drutvenog
konteksta te izvui sutinu iz tog iskustva, kako bismo
nauili odgovarajue lekcije i reidentifcirali ciljeve koje
zahtijeva Objava. Ummet trenutno karakterizira veliki
nedostatak vitalnosti, inicijative i dostojanstva, predao se
tiraniji, neznanju i potpuno izgubio buntovni i pozitivni
duh. Da bismo objektivno dijagnosticirali stanje stvari,
novonastale probleme i potencijalne prilike za ummet,
moramo kritiki sagledati ovu injeninu stvarnost.
27
UDARANJE
Kad pristupamo pitanju udaranja ena i povredama,
bolu i ponienju koje ono nuno povlai za sobom,
moramo imati na umu da patnja, strah i strepnja
rezultiraju mrnjom, izolacijom i apatijom. S druge
strane, ljubav, potovanje i povjerenje za rezultat imaju
samilost, posveenost i entuzijazam. Ummet je dugo
vremena trpio ugnjetavanje i ponienje i bio izloen
tiraniji i patronatu. U mnogim drutvima ta tiranija
vie nije monopol dravne policije ili sigurnosnog
aparata. Nasilje je, zapravo, postalo dio ope kulture
i pojavljuje se u razliitim slojevima drutva, posebno
izmeu jakih i slabih. Posljedice ovakve situacije
su vrlo vane, poto je ona suprotna islamskom duhu
povezanosti i solidarnosti koji muslimane opisuje, kao
to je spomenuto u sunnetu, kao vrstu graevinu iji
dijelovi podupiru jedan drugi
4
, i naglaava: Primjer
vjernika u njihovoj meusobnoj blagosti i ljubavi je
kao primjer tijela. Ako oboli samo jedan njegov dio, svi
ostali dijelovi osjeaju bolove zbog toga
5
. Sunnet daje
mnogo ovakvih primjera i tako uspostavlja temelje tog
ujedinjenog duha:
Musliman je muslimanu brat, on ga nee otetiti,
niti potcijeniti, niti ga na cjedilu ostaviti. Dosta je
Abdulhamid A. Ebu Sulejman
28
ovjeku zla da omalovaava svog brata muslimana.
Sve to je vezano za muslimana sveto je drugom
muslimanu, njegova krv, njegov imetak i njegova
ast.
Bog ne pokazuje svoju milost onima koji nemaju
milosti prema drugima.
Bog se smiluje onim svojim robovima koji su
milostivi.
Nije vjernik onaj koji drugoga napada i vrijea,
proklinje, nepristojno se izraava i koji je bestidan.
Najbolji musliman je onaj koji se najljepe ponaa,
a najbolji meu vama je onaj koji je najbolji prema
enama.
Imajui ovo u vidu, posebno u odnosu prema
suprugama, tradicija sunneta prenosi da je Poslanik,
s.a.v.s., otro grdio mua koji tue svoju suprugu: Kako
neko od vas moe udarati svoju enu kao to udara roba,
a onda oekivati da je zagrli navee?
6
Takoer je rekao:
Mnoge ene su dolazile porodici Muhammedovoj alei
se na svoje mueve ... Ti muevi nisu najbolji meu
vama.
7
Sam Poslanik je predstavljao najbolji primjer
ljubaznosti, suosjeanja, dostojanstva i dobroinstva:
On nikad nije spustio ruku na enu, roba ili bilo koga
drugog...
8
U svjetlu ovih opih premisa treba paljivo
istraiti pitanje udaranja i njegovo mjesto u
porodinim, branim i roditeljskim odnosima, te u tome
Brane nesuglasice
29
smislu identifcirati pravo znaenje termina udaranje
i autentinu islamsku porodinu organizaciju koja ini
strukturu muslimanske porodice u savremenom svijetu.
Takav sistem zahtijeva postizanje odnosa baziranog na
smirenosti, ljubavi i suosjeanju, kako bi se formirala
snana i vrsta porodica koja osigurava sigurno
duhovno, emocionalno i psiholoko okruenje u kojem
muslimansko dijete moe izrasti u snanu, iskrenu
i sposobnu osobu, spremnu da se suoi s izazovima
vremena i prostora u kojem ivi.
Problem udaranja u tom smislu je blisko vezan
sa strukturom porodice i meuljudskim odnosima i
privlai posebnu panju zato to je spomenut u Kuranu
i zbog toga to su ljudi njegove historijske i tradicionalne
interpretacije uglavnom shvatali u znaenju fzikog
ina kao to je amaranje, udaranje, prebijanje, utiranje
itd. Ovo bi defnitivno proizvelo snaan osjeaj bola i
ponienja, bez obzira na razmjere same fzike patnje.
Nadalje, instrument za injenje tog djela vien je
razliito, prema nekim fetvama to moe biti nekoliko
udaraca misvakom (drvce koje se koristi za ienje zuba)
ili neim slinim, poput etkice za zube ili olovke,
kao to je rekao Abdullah ibn Abbas odgovarajui na
upit o tome kakvo je to blago udaranje, a prema
predaji Ata ibn Abbasa. Takvo udaranje posmatra se
vie kao nain izraavanja prijekora ili nezadovoljstva
i uznemirenosti, nego kao nanoenje ponienja i bola.
S druge strane, u nekim fetvama nalazimo ekstremnu
defniciju udaranja koja ne smije prijei 40 udaraca
i, povrh toga, nema vraanja istom mjerom izmeu
mua i ene
9
.
Prouimo sad kuranski ajet koji se odnosi na
pitanje udaranja:
Abdulhamid A. Ebu Sulejman
30
Mukarci vode brigu o enama
10
zato to je Allah dao
prednost jednima nad drugima i zato to oni troe
imetke svoje. Zbog toga su estite ene poslune i za
vrijeme muevljeva odsustva vode brigu o onome o
emu trebaju brigu voditi, jer i Allah njih titi. A one
ijih se neposlunosti pribojavate, vi posavjetujte, a
onda se od njih u postelji rastavite, pa ih i udarite
(idribuhunna); a kad vam postanu poslune, onda
im zulum ne inite! - Allah je, zaista, uzvien i velik!
A ako se bojite razdora izmeu njih dvoje, onda
poaljite jednog pomiritelja iz njegove, a jednog
pomiritelja iz njene porodice. Ako oni ele izmirenje,
Allah e ih pomiriti, jer Allah sve zna i o svemu je
obavijeten! (4:34, 35)
Na prvom mjestu, da bismo pravilno razumjeli
ovaj ajet, neophodno ga je smjestiti u opi kontekst
strukture porodice i porodinih odnosa u islamu, kako
bismo shvatili njegove stvarne implikacije u okviru
viih ciljeva Objave. Drugo, ajet se mora interpretirati
u svjetlu drugih povezanih kuranskih ajeta:
O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog
ovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio,
i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao. I
Allaha se bojte - s imenom ijim jedni druge molite
- i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno
nad vama bdi. (4:1)
I jedan od dokaza njegovih je to to za vas, od vrste
vae, stvara ene da se uz njih smirite, i to izmeu
vas uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke
za ljude koji razmiljaju. (30:21)
Kada pustite ene, onda ih, prije nego to ispune
njima propisano vrijeme za ekanje, ili na lijep nain
Brane nesuglasice
31
zadrite ili ih velikoduno otpremite. I ne zadravajte
ih da biste im uinili nasilje; a onaj ko tako postupi
- ogrijeio se prema sebi. Ne igrajte se Allahovim
propisima i neka vam je na umu blagodat koju vam
Allah daje, i Knjiga, i mudrost koju vam objavljuje,
kojom vas savjetuje. Allaha se bojte i da Allah sve zna
- na umu imajte! (2:231)
O vjernici, kad se vjernicama oenite, a onda ih,
prije stupanja u brani odnos, pustite, one nisu
dune ekati odreeno vrijeme koje ete vi brojati,
ve ih darujte i lijepo ih otpremite. (33:49)
Putanje moe biti dvaput, pa ih ili velikoduno
zadrati ili im na lijep nain razvod dati. A vama
nije doputeno uzimati bilo ta od onoga to ste im
darovali, osim ako se njih dvoje plae da Allahove
propise nee izvravati. A ako se bojite da njih dvoje
Allahove propise nee izvravati, onda im nije grehota
da se ona otkupi. To su Allahovi propisi, pa ih ne
naruavajte! A oni koji Allahove propise naruavaju,
nepravedni su. (2:229)
Ako gornje ajete itamo u svjetlu opih odredbi
erijata i sveukupne Poslanikove, a.s., tradicije, vidjet
emo da je stvarni duh branih odnosa oblikovan
osjeanjima ljubavi i samilosti i obavezom zatite,
te da su vodei faktori u takvoj vezi ljubav, samilost i
dobroinstvo.
Na taj nain dolazimo do shvatanja stvarnog
razloga za udaranje i njegovog znaenja, njegovih
posljedica u obliku poniavanja i bola i pozicije ovog
problema u svjetlu branih odnosa u islamu, posebno u
svjetlu idealnog sistema koji je dizajniran da promovira
meusobno potovanje i ljubav izmeu suprunika
Abdulhamid A. Ebu Sulejman
32
i da rjeava njihove probleme. Zakljuci su izuzetno
vani imajui u vidu stvarnost drutvenih odnosa u
savremenim muslimanskim drutvima, gdje su, naalost,
ene esto izloene psihikom i fzikom zlostavljanju
i ugnjetavanju. Zapravo, poinitelji takvih djela
pokuavaju pronai opravdanje u pogrenom tumaenju
odreenih zastarjelih fetvi koje muu, kao glavi porodice,
daju vrlo iroke ovlasti u porodinim pitanjima. Takva
percepcija porodinih odnosa ignorira ve uspostavljene
temelje ove institucije: samilost, solidarnost, saradnju
i integraciju. Ako elimo izbjei da se ena i porodica
smatraju obinom imovinom mukarca, znaenje
ovakvih tekstova ne smije se pogreno tumaiti, vaditi
iz konteksta ili zloupotrebljavati.
Uvjeti ivota u prolosti ograniavali su
mogunosti ena za preuzmanje aktivne uloge u
porodici, optereivali mukarce dodatnim obavezama i
davali im vie ovlasti u upravljanju porodinim stvarima,
posebno u gradovima. Muka snaga bila je glavni izvor
prihoda za ivot i uvanje sigurnosti porodice. S druge
strane, odravanje kue i potrebe porodice iscrpljivale
su vrijeme i energiju ena. Sasvim je vjerovatno da
su te restrikcije otupljivale otroumnost kod ena,
ograniavale njihove interese, slabile njihovu percepciju,
izolirale ih od svijeta izvan okrilja porodice i ispunjavale
ih izrazito naivnim nainom razmiljanja. Dok
tadanje drutvo nije dovodilo u pitanje neogranieni
autoritet mukarca u porodinoj strukturi, dananja
situacija u svijetu drastino se razlikuje u pogledu
sticanja imetka, sposobnosti i mogunosti. Dananje
obrazovne, tehnoloke, kulturne i globalne perspektive
eni omoguavaju mnogo veu produktivnost, priliku
za ekonomsku nezavisnost i intelektualni i tehniki
Brane nesuglasice
33
potencijal koji nadilazi skromnu sferu porodinih
pitanja kojima se bavila u prolosti. Dakle, historijski
portret porodice, sa strukturalnim ogranienjima iz
prolosti, nije u stanju ilustrirati aspiracije lanova
porodice niti predstaviti njihove dananje uloge i
mogunosti. Da bismo izbjegli tenzije i konfikte u
porodinim odnosima i ponovo uspostavili koncepte
i vrijednosti koji omoguavaju svakom lanu porodice
da obavlja svoje oekivane uloge, a u skladu s ulogama
drugih lanova porodice, moramo preispitati svoju
vlastitu percepciju porodine strukture u kontekstu
dananje stvarnosti.
Istraujui dublje pitanje udaranja, uvidio sam
da sutina debate i predvidljiv i oigledan problem lei u
tumaenju arapskog glagola darebe (udariti) u Kuranu
u znaenju patnje, ponienja i fzikog bola, kao
sredstva da se ena natjera da se pokori muevoj volji
ili da se natjera na poslunost i odanost, bez obzira na
razmjere bola i patnje koje e trpjeti zbog toga.
Temeljna pretpostavka za ovu pojavu je to
da muslimanska supruga, kao to je sluaj i u nekim
drugim religijama i kulturama, nema naina da izae
iz braka, bez obzira na okolnosti i nikad ne moe
dobiti dostojanstveno putanje niti pravedan razvod
bez muevljeve saglasnosti. U skladu s tim, zakljuuje
se da ona mora biti pokorna ili se mora prisiliti da
tolerira muevo samovoljno ponaanje i da udovoljava
njegovim zahtjevima. Ukoliko bi ovo bilo tano,
udaranje u znaenju patnje, ponienja i fzikog
bola predstavljalo bi efektivno sredstvo za rjeavanje,
ili radije obuzdavanje, branih problema!
Abdulhamid A. Ebu Sulejman
34
Meutim, ustanovili smo da gornji opis nije u
skladu s principima erijata koji porodinu strukturu
temelji na ljubavi i samilosti, podrava njen sklad
i odrava njen identitet. Dakle, lanstvo u porodici
u islamu je stvar izbora: prisila, represija i nasilje se
ne toleriraju i svaki suprunik ima pravo napustiti
porodicu i okonati branu vezu, pogotovo kad ona
postane nasilna. U najmanju ruku, rastava je manje
tetna za lanove porodice od veze bazirane na mrnji,
neslaganju i ogorenosti. U ovim okolnostima, erijat
daje muu pravo da zatrai talak (razvod) i supruzi daje
pravo da trai hul (slobodu ili putanje). U krajnjem
sluaju, supruga ima izbor da bude osloboena branog
ugovora ukoliko vrati mehr koji je primila od svog
mua ili dio mehra (kao najveu doputenu vrijednost),
tako da muevljeva pohlepa za njenim linim imetkom
ili imetkom njene porodice ne predstavlja izgovor za
nasilje, odnosno ne dovede do raspada porodice.
11
Zato prisila ili tjelesno kanjavanje nikad ne
mogu biti sredstvo odravanja ljubavi izmeu suprunika
niti nain uspostavljanja prisnosti i povjerenja meu
njima. Pored toga, prouavanje koraka iznesenih u
relevantnim kuranskim ajetima (4:34-35) otkriva dva
puta do rjeenja koja za cilj imaju rjeavanje branih
problema i postizanje pomirenja, posebno u sluaju kad
supruga pokazuje buntovnost i nepravedno naruava
branu vezu.
Prvi korak je rjeavanje nesuglasica meu
suprunicima bez intervencije ili medijacije tree strane.
Ovaj korak inicira i provodi mu i on se treba provoditi
kroz tri nivoa: 1) da je upozori; 2) da odbije dijeliti
branu postelju s njom i 3) da je, na kraju, i udari.
Brane nesuglasice
35
Drugi korak, ukoliko prethodni napori ne
dovedu do pomirenja, jeste da oba suprunika imenuju
arbitre iz svoje rodbine da im pomognu da prevaziu
nesuglasice, da ih posavjetuju i ponude im rjeenja za
razliite probleme koji ih mue, u skladu sa sljedeim
ajetom:
A ako se bojite razdora izmeu njih dvoje, onda
poaljite jednog pomiritelja iz njegove, a jednog
pomiritelja iz njene porodice. Ako oni ele izmirenje,
Allah e ih pomiriti, jer Allah sve zna i o svemu je
obavijeten! (4:35)
Openito, kuranske preporuke usmjerene su
ka efektivnom pomirenju i uspostavljanju mira meu
suprunicima, na temelju stvarnih injenica, koristei
se pozitivnim inicijativama i na efektivan nain. Kad
supruga pokazuje znakove netrpeljivosti i svojeglavosti,
Kuran nalae muu da je savjetuje, uvjerava i eventualno
joj prigovori. Ovo mu prua idealnu priliku da izrazi
svoju zabrinutost, da razjasni razlike, istrai mogua
rjeenja, pokae svoj odluan interes za ouvanje
njihovog braka pod pravednim uvjetima i na kraju,
da razjasni potencijalne neugodne posljedice razvoda.
Prema tome, kod rjeavanja bilo koje brane nesuglasice
prvo se istie dijalog, razmjena miljenja i savjetovanje,
a u tom periodu supruga ne smije upasti u zamku
osjeaja spokoja da problemi mogu ostati onakvi kakvi
jesu zato to e na kraju prevagnuti njena seksualna
privlanost i/ili muevljeva ljubav ili elja za njom.
Dakle, komunikacija i dijalog su prvi koraci koje treba
poduzeti u pravcu rjeavanja branih nesuglasica, radije
nego da se supruga oslanja na svoju ensku privlanost i
seksualne potrebe svog supruga. Ako se, usprkos tome,
Abdulhamid A. Ebu Sulejman
36
ona ne obazire na savjete zbog neznanja ili arogancije,
onda se smatra neophodnim da mu nastavi dalje s
koracima i da preduzme drugaije mjere, radije nego da je
samo savjetuje ili joj prigovara. Na ovom nivou on treba
odbiti da dijeli branu postelju s njom, to e potvrditi
da ona ne moe raunati na njegovu slabost, nestrpljenje
ili elju za njom. Uviajui njegov nedostatak interesa
za nju, ona e intuitivno shvatiti ozbiljnost situacije i
teinu posljedica. To e joj pruiti priliku da ponovo
razmisli o cijeloj situaciji, da shvati da je stigla na
raskre i podstai je da pomogne u pronalaenju naina
prevazilaenja nesuglasica i ponovnog uspostavljanja
ljubavi i samilosti meu suprunicima. S druge
strane, ukoliko supruga tvrdoglavo ostane na svojoj
poziciji, uprkos gore navedenim muevljevim
pokuajima pomirenja, onda nema sumnje da je brak
ugroen i da opasnost od raspada vreba na horizontu i
tada obje strane treba da shvate ozbiljnost situacije i da
odmah preduzmu pozitivne korake.
U ovom kljunom momentu pojavljuje se
neizbjeno pitanje: ta suprunike koji su doli do ovog
kritinog stadija moe navesti da shvate stvarnu opasnost
koja prijeti njihovom braku, uvide prijetnju razvoda i
sprijee raskol tako to e prijei u sferu arbitrae tree
strane, kao to su povjerljivi lanovi njihove rodbine?
U ovom odlunom trenutku moe se poduzeti sljedei
korak u cilju rjeavanja spora, prije traenja intervencije
arbitara, a to je udaranje (arapski glagol darebe), kao
to je navedeno u gore citiranom ajetu.

Temelj moje studije i sutina ovog problema lei
u interpretaciji glagola darebe, posebno u kontekstu
traganja za pomirenjem meu zavaenim suprunicima
Brane nesuglasice
37
nakon to je mu pokuao povratiti mir i sklad,
verbalno, upozoravajui suprugu, i fziki, odbijajui da
dijeli s njom branu postelju i tako izraavajui svoje
nezadovoljstvo.
Shvaa li se darb ovdje u znaenju oamariti,
udariti, bievati, utirati ili bilo kojeg drugog naina
fzikog kanjavanja (koji izaziva patnju, bol ili
ponienje) a koji treba natjerati enu da ostane u branoj
vezi protiv njene volje? Ako je ovo tano, kakva je svrha
ovog ugnjetavanja? Da li pokoravanje ena nanoenjem
bola i poniavanjem pomae ponovnom uspostavljanju
ljubavi i odanosti i da li uspijeva zatititi strukturu
porodice od sloma i rasula?
Moe li ova mjera obuzdati ene koje veoma
dobro poznaju svoja prava i natjerati ih da trpe
zlostavljanje nasilnih mueva i zatvore oi pred takvom
neprijateljskom i nasilnom vezom? Ili e ene pribjei
onome na to im islam daje pravo, da izau iz takve veze
dostojanstvenim putanjem (hulom)? A ako je situacija
takva, moe li biti bilo kakvog prostora za represiju ili
ugnjetavanje u branoj vezi, jer e takvi postupci, vrlo
vjerovatno, dovesti do naruavanja porodine strukture
i ubrzati njeno propadanje?
38
GLAGOL DAREBE
Ako se moe dokazati da glagol darebe ne oznaava
zadavanje fzike ili psihike boli i da su neki muevi
zloupotrijebili ovaj kuranski izraz kako bi opravdali
svoju okrutnost prema suprugama, koje su, opet, morale
trpjeti takvo zlostavljanje zato to su bile zabrinute za
djecu ili zbog socijalne ili fnansijske nesigurnosti, kako,
onda, treba shvatiti ovaj izraz?
12
Ovo pitanje treba razmatrati sveobuhvatno i s
istinskim poznavanjem njegovih razliitih dimenzija i
sporednih znaenja i bez donoenja ishitrenih zakljuaka.
Kuranski koraci koji se odnose na izraz darebe/darb
fokusirani su na to kako pomiriti suprunike na nain
koji promovira ljubav, samilost i prisnost, ponovo
uspostavljajui smisao braka. Ovi koraci jo uvijek ne
pribjegavaju posljednjem sredstvu: arbitrai pomiritelja
iz porodica suprunika. Prema tome, ukoliko ciljevi i
koraci navedeni u Kuranu ne doputaju nikakav izgovor
za nasilje, nanoenje povreda ili bola u rjeavanju branih
problema, ta je, onda, prava interpretacija ovog glagola?
Oznaava li on bol u alegorijskom ili metaforikom
smislu? Glagol darebe u Kuranu se koristi kao prijelazni
glagol, npr: Allah navodi kao primjer... (16:75 i 16:76)
i kao neprijelazni glagol: ... da molitvu na putovanju
skratite... (4:101), gdje je glagolu dodan i prijedlog.
Brane nesuglasice
39
Ukoliko prihvatimo interpretaciju ovog glagola
kao nekoliko blagih, laganih udaraca misvakom ili neim
slinim, kao to je etkica za zube ili olovka, kao to je
protumaio Ibn Abbas, onda ovo znaenje ne ukljuuje
kanjavanje, nanoenje povreda ili boli. Ono, zapravo,
upuuje na blago fziko ispoljavanje ozbiljnosti,
frustriranosti ili nezainteresovanosti mua za suprugu s
kojom vie ne dijeli branu postelju. Takvo izraavanje
je suprotno dodirivanju i milovanju koji impliciraju
toplinu i prisnost. Ovakva interpretacija je razumna,
poto ne nanosi nikakvu tetu ljudskom dostojanstvu
i odravanju potovanja meu suprunicima koji su
doslovno vezani branim vezama. Gornja percepcija ne
povezuje udaranje s ponienjem, povreivanjem ili
bolom. Nasuprot tome, gledite nekih drugih pravnika,
kao to se vidi iz njihovih fetvi, ne slijedi nuno ovakav
nain razmiljanja, posebno kad kao uvjet postavljaju da
darb ne treba prelaziti 20 ili 40 udaraca, ne obazirui
se na razmjere i primjenu ovih udaraca (... bez obzira
na to da li su usmjereni na razliite dijelove njenog tijela
ili ne, da li povreuju organe ili ne, izazivaju lomove
kostiju ili ne i da li e ih ona preivjeti ili nee).
13
S druge strane, uprkos Ibn Abbasovom
umjerenom tumaenju, ono jo uvijek ostavlja prostor
za pogreno razumijevanje kojim je manipulirano u
prolosti kako bi se opravdalo nasilno i zlostavljako
ponaanje i danas se jo uvijek moe zloupotrijebiti
za nanoenje bola enama pod okriljem fetve o blagim
udarcima. Dakle, ni percepcija ni rjeenje ne smiju
ostaviti mjesta za pogreno tumaenje stvarnog koncepta
pojma darebe i ne smiju dopustiti nepotivanje niti
zloupotrebu tog koncepta.
Takve mjere opreza zasigurno idu u prilog
Abdulhamid A. Ebu Sulejman
40
stvarnim ciljevima erijata u pravcu uspostavljanja
porodice na temelju ljubavi, samilosti i dostojanstva.
Kao rezultat toga, posvetio sam se reevaluaciji
kompletnog ovog pitanja u pogledu njegovog
metodolokog okvira (prezentiranog ranije u studiji),
u pogledu vjenosti Objave i Poruke, neophodnosti
razumijevanja relevantnih Boanskih normi, osobenosti
mjesta i vremena i imperativa da se izvri objektivna i
sistematska analiza pitanja koje se razmatra. Nastojao
sam istraiti razliita znaenja glagola darebe i njegovih
brojnih izvedenica u Kuranu, poto je najpouzdanije
Kuran objanjavati Kuranom. Najbolje tumaenje
asnog Kurana moemo nai u samom Kuranu ako ga
tumaimo u skladu s viim ciljevima erijata (mekasid).
Skup znaenja glagola darebe i njegovih izvedenica
u Kuranu daje 17 razliitih nijansi u znaenju, to se da
vidjeti iz sljedeih ajeta:
Allah vam navodi kao primjer... (16:75, 76, 112;
66:11)
A kad je narodu tvome kao primjer naveden
sin Merjemin, odjednom su oni, zbog toga,
zagalamili...(43:57)
Vidi ta o tebi oni govore, pa onda lutaju i ne mogu
nai Pravi put. (17:48)
Zato ne navodite Allahu sline! Allah doista zna, a vi
ne znate. (16:74)
... da molitvu na putovanju skratite... (4:101)
Mi smo ih u peini tvrdo uspavali za dugo godina.
(18:11)
Brane nesuglasice
41
Zar da odustanemo da vas opominjemo zato to
svaku mjeru zla prelazite? (43:5)
... i neka vela svoja spuste na grudi svoje; ... i neka
ne udaraju nogama svojim da bi se uo zveket nakita
njihova koji pokrivaju.(24:31)
Nou izvedi robove Moje i s njima suhim putem
kroz more proi... (20:77)
I Mi objavismo Musau: Udari tapom svojim po
moru! - i ono se rastavi i svaki bok njegov bijae kao
veliko brdo. (26:63)
Allah se ne ustruava da za primjer navede muicu ili
neto siunije od nje (2:26)
I kada je Musa za narod svoj vodu molio, Mi smo
rekli: Udari tapom svojim po stijeni! - i iz nje je
dvanaest vrela provrelo... (2:60)
I ponienje i bijeda na njih padoe i Allahovu srdbu
na sebe navukoe (2:61)
Ma gdje se nali, bie ponieni (3:112)
A kako e tek biti kada im meleki budu due uzimali
udarajui ih po obrazima i po leima njihovim!
(47:27)
U srca nevjernika Ja u strah uliti, pa ih vi po ijama
udarite i udarite ih po prstima. (8:12)
I uzmi rukom svojom snop
14
i njime udari, samo
zakletvu ne prekri! (38:44)
Kada se u borbi s nevjernicima sretnete, po ijama
Abdulhamid A. Ebu Sulejman
42
ih udarajte sve dok ih ne oslabite, a onda ih veite...
(47:4)
O vjernici, kada u boj krenete, na Allahovu putu, sve
dobro ispitajte... (4:94)
I izmeu njih e se pregrada postaviti koja e vrata
imati; unutar nje bie milost, a izvan nje patnja.
(57:13)
I kriom im prie desnom rukom ih udarajui...
(37:93)
Ako prouimo gornje ajete primijetit emo da
glagol darebe (prijelazni i neprijelazni) ima nekoliko
fgurativnih ili alegorijskih znaenja. Moe znaiti
izolirati, odvojiti, otii, udaljiti se, iskljuiti, odseliti se
itd. Glagol darebe:
kad se odnosi na zemlju, znai putovati ili otii
kad se odnosi na uho, znai blokirati sluh ili sprijeiti
da se neto uje
kad se odnosi na Kuran, znai zapostaviti, ignorirati
i napustiti ga
kad se odnosi na istinu i la, znai uiniti bilo ta od
toga oiglednim i razlikovati jedno od drugoga
kad se odnosi na hidab, znai sputanje vela preko
prsa
kad se odnosi na mora i rijeke, znai probiti put kroz
vodu gurajui je ustranu
kad se odnosi na podizanje zida, znai pregraditi,
razdvojiti
kad se odnosi na ljude, znai biti zasjenjen sramotom
kad se odnosi na stopala, vratove, lica, lea, znai
odsjei, posjei i udariti
Brane nesuglasice
43
u ostalim ajetima znai natjerati, okirati, oamariti
ili nanijeti tetu.
Prema tome, ope znaenje glagola darebe u
kuranskom obraanju je razdvojiti, udaljiti se, otii,
napustiti itd.
15
44
RASTAVA I IZOLACIJA
ta bi, onda, bilo odgovarajue tumaenje ovog glagola
kad se on primjenjuje na rjeavanje branih problema i
ponovno uspostavljanje ljubavi i sklada meu zavaenim
suprunicima.
... A one ije se neposlunosti pribojavate, vi
posavjetujte, a onda se od njih u postelji rastavite, pa ih
i udarite (idribuhunna); a kad vam postanu poslune,
onda im zulum ne inite! - Allah je, zaista, uzvien i
velik! (4:34)
S obzirom na kontekst, svrha ovog ajeta
je pomirenje na dostojanstven nain, bez prisile i
zastraivanja, poto svaki od suprunika ima mogunost
i pravo da okona vezu.
Dakle, znaenje pojma darb ne moe
podrazumijevati nanoenje povreda, bola ili ponienja.
Najprirodnija interpretacija je odlazak, odvajanje ili
osamljivanje. Ovaj postupak, gdje mu potpuno naputa
suprugu na neko vrijeme, pomae da se situacija dovede
do mogueg rjeenja jer je to posljednji korak nakon
upozoravanja i odbijanja da dijeli postelju s njom.
Za vrijeme dok mu nije s njom, supruga ima veliku
priliku da ponovo razmisli o cijeloj situaciji, razmisli
o eventualnim posljedicama i shvati da je neizbjean
Brane nesuglasice
45
rezultat odbijanja razvod. U ovom trenutku ona mora
paljivo odluiti da li bi se radije zauvijek rastavila od
svog mua ili se vratila u branu zajednicu. To je trenutak
istine i ako je ona bila strana koja nije bila u pravu, sada
ima izbor da uvidi razloge i vrati svog otuenog mua
prije nego to bude prekasno.
Stoga darb u kontekstu popravljanja nesretne
brane veze i vraanja sklada treba biti shvaen kao otii
iz branog doma, iseliti se ili rastaviti od supruge.
Ovo je posljednji korak koji se preduzima prije traenja
medijacije od arbitara iz porodica oba suprunika.
Ukoliko ovaj pokuaj ne uspije premostiti jaz meu
njima i povratiti mir, onda se obje strane moraju suoiti
s moguim izborom: ... pa ih ili velikoduno zadrati
ili im na lijep nain razvod dati. (2:229)
Gornja analiza glagola darebe je u skladu s
Poslanikovom, a.s., tradicijom i stvarnom praksom
Poslanika, a.s., to je potvreno predajom u kojoj se
govori da se Poslanik, a.s., odselio od svojih ena kad su
se one pobunile nakon to su odbijeni njihovi zahtjevi
za poboljanjem ivotnih uvjeta. Poslanik se povukao u
kuu poznatu kao el-maraba na mjesec dana i ponudio
im izbor da prihvate uvjete ivota koje im on moe
ponuditi i da ostanu s njim ili da ih pusti i razvede se
dostojanstveno od njih. Ovaj incident spominje se i u
Kuranu:
O Vjerovjesnie, reci enama svojim: Ako elite
ivot na ovome svijetu i njegov sjaj, onda se odluite,
dau vam pristojnu otpremu i lijepo u vas otpustiti.
A ako elite Allaha, i Poslanika Njegova, i onaj svijet
- pa, Allah je, doista, onima meu vama koji ine
dobra djela pripremio nagradu veliku. (33:28-29)
Abdulhamid A. Ebu Sulejman
46
Kroz cijelo ovo iskustvo Poslanik, a.s., nikad nije
nanio povredu, bol ili vrijeao bilo koju od njih. Kad su
Poslanikove brane druice shvatile ozbiljnost situacije,
osjetile ljutnju vlastitih porodica i kad im je poela
nedostajati veza i prisnost s Poslanikom, a.s., to je bilo
dovoljno da ih inspirie da budu zadovoljne ivotom
koji im je Poslanik, a.s., nudio.
16
Poslanik, a.s., je proveo mjesec dana u osami
prije nego to je potraio savjet njihovih porodica i prije
nego to im je dao izbor kompromisa ili rastave. Tek
tada su one shvatile svoju greku i naavi se na pragu
razvoda vratile su se dostojanstvenom sporazumu. Kao
rezultat toga, interpretacija glagola darebe u stvarnoj
Poslanikovoj, a.s., praksi bila je rastaviti se, odseliti se
i udaljiti se od njih. Ovo je u skladu, s jedne strane, s
psiholokom prirodom ovog pitanja, a s druge strane, s
uobiajenim razumijevanjem razliite upotrebe glagola
darebe i njegovih izvedenica i fgurativnih znaenja u
Kuranu. Takoer, ovakva percepcija nije u suprotnosti
s tumaenjem Ibn Abbasa, zato to on upozorava
mueve da njihovo izraavanje bijesa ne smije prelaziti
nekoliko laganih udaraca misvakom ili neim slinim.
Oigledno, ovo vrlo blago izraavanje bijesa trebalo bi
biti adekvatan nain da mu izrazi svoje nezadovoljstvo.
Meutim, nije jasno kako tako lagani dodiri, prema
tumaenju Ibn Abbasa, u ovoj posljednjoj fazi branih
nesuglasica mogu biti dovoljni da uvjere suprunike u
pravu ozbiljnost situacije i njene posljedice, a da se ne
poduzme odluujui korak dalje odbijanjem dijeljenja
brane postelje, kako bi se postiglo pomirenje ili
zatraila rastava!
47
ZAKLJUAK
Na kraju, u skladu s kuranskim preporukama
za obnavljanje brane veze nakon pojavljivanja
neprijateljstva i konfikta, smatram da pravo znaenje
kuranskog izraza darebe upuuje mua da se odseli od
supruge, da se udalji od nje i napusti brani dom kao
posljednji pokuaj da se ona urazumi i da joj pomogne
da shvati ozbiljnost situacije i njene mogue posljedice
za nju i njihovu djecu. Znaenje odlaska i rastave mnogo
je prihvatljivije i mnogo kompatibilnije s kuranskim
nainom izraavanja nego asocijacija na fziko
povreivanje, psihiku bol i ponienje. Ovo posljednje
ne rezultira branom vezom vrijednom potovanja, niti
promovira dostojanstvo ovjeka, niti stvara ljubav i
samilost koje predstavljaju temelj dugotrajnog braka,
posebno u svjetlu vrijednosti, oekivanja i pogleda
savremenog doba. Analize izloene u kratkim crtama
u ovom radu imaju duboko utemeljenje u stvarnoj
praksi Poslanika, a.s. To je efektivan emocionalni lijek
koji ostvaruje svrhu i ciljeve islama u uspostavljanju
porodine strukture na temelju ljubavi i samilosti i
odrava porodicu kao zdravo okruenje koje duhovno,
moralno, emocionalno i intelektualno odgaja djecu.
Oito, mnoga od dananjih shvatanja naeg
ummeta su neadekvatna i pogrena. Uzrok tome je dug
Abdulhamid A. Ebu Sulejman
48
historijat sukoba unutar njegovih frakcija, kao i utjecaj
nekih neislamskih kultura i flozofja koje zamagljuju
dananju percepciju ummeta. tavie, na razumijevanje
Objave i njenih ciljeva i primjene u svakodnevnom
ivotu esto utjee prevaga ljudskog znanja u odreenom
vremenu i prostoru. Zato je neophodno da uenjaci naeg
vremena mudro i neumorno nastave kritiki preispitivati
takva pitanja, oslobaajui ummet uvrijeenih pogrenih
stajalita i ispunjavajui ciljeve erijata. Na kraju,
zakljuci do kojih sam doao u ovom radu, kao i u
drugim radovima koji tretiraju slinu problematiku, u
okviru su idtihada utemeljenog na holistikom pristupu
islamskom zakonodavstvu. Nadam se da e stav i pristup
islamskih studenata i uenjaka uvijek biti takav.
49
NAPOMENE
1. Ebu Sulejman, AbdulHamid A., Zahiriyyah Ibn
Hazm wa Ijaz al-Risalah al-Muhammadiyyah,
(Oigledni tekstualizam Ibn Hazma i neponovljivost
Muhammedove poruke), al-Tajdid, International
Islamic University, Malezija, vol. 2, br. 3 (februar
1998.)
2. vidi, npr., Ebu Sulejman, AbdulHamid A., Toward
an Islamic Teory of International relations: New
Directions for Methodology and Tought, (Ka
islamskoj teoriji meunarodnih odnosa: Novi pravci
u metodologiji i miljenju) (Herndon, VA: Te
international institute of Islamic Tought, 2.
nadopunjeno izdanje, 1993).
3. Imajui u vidu da sam ja ponudio tumaenje ajeta
O vjerovjesnie, bodri vjernike na borbu! (8:65),
vidi: Ka islamskoj teoriji..., str. 69-75.
4. Mevsuatus-sunne, Buhari, tom 3, br. 2585, Tunis,
Darus-Sahnun i Darud-Dava, 1992., str. 1999.
5. Ibid, tom 3., br. 2585, str. 1999.
6. Ibid, tom 6., str. 153.
7. Ibid, Ebu Davud, tom 8., br. 2146, str. 608.
8. Ibid, Muslim, tom 2., br. 2328, str. 1814.
9. Za tumaenje ajeta: ... pa ih i udarite (idribuhunna);
a kad vam postanu poslune, onda im zulum ne inite!
Abdulhamid A. Ebu Sulejman
50
(4:34) vidi: Et-Taberi, Ebu Dafer Muhammed
ibn Derir (u. 310. h.g.), Damiul-bejan f tefsiril-
Kuran, Bejrut, Dar Lubnan, 4, br. 5, str. 40-44.;
El-Kummi En-Nejsaburi, Muhammed ibn Husejn,
Tefsir Garaibul-Kuran ve Regaibul-Furkan, naveden
u fusnotama Et-Taberijeva djela.
10. Mukarac kao zatitnik znai da mukarac
treba preuzeti odgovornost za pruanje podrke
i izdravanje svoje supruge, Tahzib lisanul-Arab,
Ibn Manzur. Odravatelj domainstva je onaj
ko je zaduen za domainstvo, Muhtarus-sihah.
Zatitnik/skrbnik (kajjim) je onaj ko se brine,
el-Mudemul-vasit. Kavvam (mn. kavvamun) je
onaj ko je sposoban izvriti neto, El-mundid fl-
lugah vel-ealam, 1997. Ako rije kavvama oznaava
podrku, brigu i opskrbljivanje porodice, onda
je vano prepoznati da inei navedeno mukarac
(mu) obavlja vanu dunost. Ovo je neophodno
za dobrobit porodice, a to takoer pomae i eni
(kao majci) da se posveti sebi i pravilno odgoji svoju
djecu. Ovo moe biti vaan razlog zato je Stvoritelj
dao mukarcu sposobnost da neumorno radi i
povjerio mu voenje porodice. Dakle, porodina
pitanja i odgovornosti podijeljeni su izmeu mua
i ene na nain koji osigurava mukarevu odanost
porodici (eni i djeci). Jedina alternativa ovome je
unitavanje institucije porodice, koje bi rezultiralo
fnansijskom i emocionalnom patnjom majke
(supruge) i djeteta i nanijelo posebno veliku tetu
osjeaju ljudskog dostojanstva kod djece. Primjeri
ovoga mogu se prepoznati u drutvima u kojima su
porodice razbijene i samohrani roditelji su uobiajena
pojava. Suvino je govoriti da nije prihvatljivo
automatski prenositi uloge koje mukarac i ena
Brane nesuglasice
51
imaju u porodici na druge sfere ivota, kao to su
druge institucije u kojima su uloge dodijeljene
na osnovu individualnih sposobnosti, vjetina i
kvalifkacija, bez obzira na spol. Meutim, jednako
je vano shvatiti da, kad ena (majka) preuzme
druge odgovornosti, pored njene odgovornosti kao
majke, takve odgovornosti ne treba da naruavaju
njenu ulogu majke, ulogu za koju je ona prirodno
predodreena i iji neizvravanje ima ozbiljne
posljedice za ljudski rod.
11. Znaajno je imati u vidu da kuranski ajet o hulu
(putanje ene na njen zahtjev): 2:229 ne specifcira
iznos takve nadoknade. Meutim, Poslanikova
tradicija daje ogranienje da taj iznos ne prelazi
vrijednost mehra koji je supruga dobila od mua pri
sklapanju braka: Vrati mu njegovu bau (muu),
ali nita vie. Doputanje bilo kakve dodatne
vrijednosti moe motivirati mua, pohlepnog prema
eninom bogatstvu, da se loe odnosi prema njoj
kako bi je natjerao da napusti branu zajednicu u
zamjenu za njen ili imetak njene porodice. Takva
upljina moe izazvati slom ili raspad porodice.
Zato se mora zauvijek zatvoriti.
12. U svojoj interpretaciji kavvame (skrbnitva) Ibn
Kesir prenosi, oslanjajui se na autoritet Hasana el-
Basrija, da je povod objave ovog ajeta: ... dola je
ena kod Poslanika alei se da ju je mu oamario;
Poslanik joj je rekao: Vrati mu istom mjerom. Tada
je Allah, d.., objavio: Mukarci su zatitnici ena,
tako da ona nije vratila istom mjerom. U drugoj
predaji Poslanik, a.s., je rekao: Mi smo eljeli
jedno, a Allah je htio drugo, a ono to Allah eli je
najbolje. Ovaj hadis se ne smatra vjerodostojnim,
tako da se ne moe nai ni u jednoj prihvaenoj
Abdulhamid A. Ebu Sulejman
52
zbirci hadisa. ak i da jeste vjerodostojan, on
ne opravdava amaranje ene. On jednostavno
poruuje da u sluaju fzikog nasilja ili udaranja
meu suprunicima vraanje istom mjerom ne
treba koristiti kao sredstvo, zato to to moe dalje
iskomplicirati situaciju i postati defnitivni put do
razvoda. Poslanik je bio vrlo jasan u protivljenju
bilo kakvim fzikim mjerama. Kad ivot postane
nepodnoljiv za suprunike i prije nego to fziko
nasilje dostigne stepen kriminalnog djela, bolje je i
za njih i za njihovu djecu da se razdvoje ili razvedu i
ostanu u dobrim odnosima. Mora se zatititi interes
i dobrobit svih strana, posebno djece.
13. Et-Taberi, En-Nejsaburi, ibid, 4, br. 5, str. 40-44. Za
razliku od Taberija kod kojeg se fraza nekodljive
fzike mjere pojavljuje u kontekstu konfikta i
animoziteta meu suprunicima, ovdje se pojavljuje
u kontekstu preljuba, metaforiki aludirajui na to
kao na putanje u svoju postelju nekoga prema
kome osjea odbojnost. Ovo je pitanje koje vrijea
dostojanstvo i brano povjerenje i obino unitava
samu jezgru brane zajednice. Taj problem je za
suprunike i lanove porodice teko i bolno iznositi
u javnost. U ovom sluaju destruktivne posljedice
proiruju se i na iru porodicu obiju strana i dalje.
Stoga pravni sociolozi moraju paljivo prouiti ovaj
problem i dati preporuke kako bi pomogli svim
stranama, ukljuujui i vlasti, da se suoe s tako
osjetljivim pitanjem. Takoer je vano napomenuti
da se nekodljivo udaranje pojavilo u hadisima
iz perioda Poslanikovog, a.s., Oprosnog hada.
Da bismo razumjeli ta je Poslanik, a.s., zaista
mislio, neophodno je prouiti te predaje u svjetlu
relevantnih kuranskih propisa, da bi se rasvijetlile
Brane nesuglasice
53
bilo kakve kontradikcije koje su moda rezultat
pogrenog razumijevanja od strane prenosilaca
hadisa. Ovo se uvijek mora uzeti u obzir kad se
oslanja na izvore nastale na osnovu usmene predaje,
posebno kad postoji dokaz da je tekst originalnog
hadisa pomijean s objanjenjima prenosioca. Jasan
primjer je predaja Imama Ahmeda (Musned, hadis
br. 19774), koja sadri rijei i fraze ilustrativne
prirode ili navedene u cilju povezivanja hadisa s
kuranskim izrazima kojih se prenosilac hadisa sjetio.
Primjer za ovo je pojavljivanje fraze a ako se bojite
razdora izmeu njih. udno je da se takve fraze
i rijei pojavljuju u javnom obraanju Poslanika
Muhammeda, a.s., iako nisu pronaene u drugim
predajama hadisa. Uprkos tome, mora se primijetiti
da ova predaja, kao i druge predaje ovog hadisa,
govori o primanju u postelju nekoga prema kome
osjeate odbojnost i da ona ne slijedi kuranske
korake postupanja s konfiktom i razdorom koji su
spomenuti u ajetu o kavvami (savjet, suzdravanje
od seksualnog kontakta i fziko kanjavanje). Ove
predaje odnose se na preljub (koji je u drugim
predajama spomenut kao fahiatul-mubejjine),
problem koji ima svoju specifnu kaznu, dok se
predaja Imama Ahmeda metaforiki odnosi na
preljub kao primanje u postelju nekoga prema
kome osjeate odbojnost. Pored toga, ona govori
o dimenziji kazne, udaranju, o ijoj je prirodi
raspravljano i koja je oznaena kao nekodljivo
udaranje, u svrhu discipliniranja, a ne osvete.
14. Ustvari, doslovni kuranski izraz je digs, to se
prevodi kao snop od velikog broja mekanih palminih
listova. Bog, koji ovjeanstvo obasipa svojom
milou, jasno nalae svom poslaniku Ejjubu, kojeg
Abdulhamid A. Ebu Sulejman
54
je supruga uznemiravala dok je prolazio kroz dugu
i ozbiljnu bolest i nesreu, da ispuni svoju zakletvu
da e je udariti sa stotinu udaraca na taj nain da
je udari snopom od stotinu palminih listova, kao
fgurativno ispunjenje svog zavjeta, a ne nanosei joj
povredu, bol ili ponienje.
15. Uoljivo je da kuranski tekst ne koristi izraz darebe
u znaenju fzikog ili tjelesnog kanjavanja, ve
radije koristi izraz delede (bievati, batinati, kao
to stoji u ajetu: Bludnicu i bludnika izbiujte
sa stotinu udaraca, svakog od njih, i neka vas pri
vrenju Allahovih propisa ne obuzima prema njima
nikakvo saaljenje, ako u Allaha i u onaj svijet
vjerujete, i neka kanjavanju njihovu jedna skupina
vjernika prisustvuje! (24:2)
16. Za detaljan opis ovog incidenta u sunnetu vidi,
npr: Sahihul-Buhari, br. 5395, Sahihul-Muslim, br.
2704, Sunen Et-Tirmizi, br. 3240, Musned Imama
Ahmeda, br. 24588.