COZ Pripreme 4

IV razred
Jasmina Frljak Mehmedovi

prof. razredne nastave

AS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE
- pripreme -
Jasmina Mehmedovi, Tuzla: Pripreme za OZ, IV razred
2
PROGRAM ASA ODJELJENJSKE ZAJEDNICE:
1. Upoznavanje sa udbenicima i priborom
2. Razredni ugovor pravila
3. Graansko obrazovanje: Autoritet, lekcija 4
4. Organizacija razrednog kolektiva: Izbor razrednog rukovodstva
5. Vodi za uenje
6. Ljubaznost, sigurnost, marljivost
7. Tegla puna vrlina
8. Porodice / obitelji su razliite
9. Djeja prava
10. Aktuelna zbivanja: Meunarodni dan djejih prava
11. Aktuelna zbivanja: Dan dravnosti BiH
12. Demokratija i ljudska prava: Odgovornost
13. Izraavamo osjeaje
14. Sve vrste osjeaja su prihvatljive, ali sve vrste ponaanja nisu
15. Nenasilna komunikacija
16. Dobar nain da se izraze emocije
17. Ja govor: igra
18. Komunikacija: Verbalna komunikacija
19. Komunikacija: Neverbalna komunikacija
20. Aktuelna zbivanja: Dan nezavisnosti BiH
21. Humani odnosi: Poklon za majku
22. Graansko obrazovanje: Privatnost, lekcija 4
23. Pojedinac i zajednica: Moje higijenske, radne i kulturne navike
24. Zatita od mina i NUS-a: Nepoznata podruja i mine
25. ivotna sredina: Ureenje uionice, kolskog dvorita
26. Vrijednosti koje ivimo
27. inimo dobra djela
28. Djeja svjesna djela brinosti
29. Nemoj mi se rugati: Biti u tuoj koi
30. Demokratija i ljudska prava: Pravda, lekcija 4
31. NUS: Zatita od NUS-a i vatrenog oruja
32. ovjek i zdravlje pedagoko psiholoka saznajna komponenta: Vjebe oputanja i relaksacije
3
33. ivotni kontinuum
34. Djeaci i djevojice
35. Znaaj ouvanja prirodne sredine

4
1. UPOZNAVANJE SA UDBENICIMA I PRIBOROM
Udzbenici i pribor potrebni u IV razredu:
UDBENICI, SVESKE I PRIBOR:

- Matematika, s radnom sveskom B. Jagodi
- itanka Hazema i Ibro Nitovi
- Moja okolina, s radnom sveskom S. Bijedi, Z. Livnjak
- Muzika kultura Selma Ferovi
- Kajdanka
- English Adventure 2: Student's book + Activity book
- 6 svesaka s liniijama
- 1. sveska s kvadratiima
- Blok br.4
- Flomasteri, drvene ili votane boje, kola papir, vodene boje ili tempere
- Makazice, ljepilo u stiku
- Bijela majica i patike za TZO
- Fascikla
- Raspored asova

Voditi razgovor o uvanju udbenika, svesaka i pribora, insistirati da se sveske i knjige umotaju, a iz
svesaka NE iskidaju listovi.
Jedna sveska e se koristiti i za kolski i domai rad.
Objasniti koritenje Sveske sedminih aktivnosti.
Zapisati raspored asova i upozoriti uenike da e od ove kolske godine sve svoje stvari, osim
bloka, uvati kod kue, a u kolu spremati samo ono to je potrebno za asove odreenog dana.
Stvari uvijek spremiti navee, a ujutro provjeriti je li sve pripremljeno, kako ne bi bilo zaboravljanja.
Domai zadaci rade se isti dan kad se dobiju, a ne onaj dan kada imaju as. Prije izrade zadae
nauiti gradivo koje smo uili u koli.

5
2. RAZREDNI UGOVOR

Ovim potvrujem da ja, .
razumijem I slazem se sa razrednim pravilima I dogovorima:

1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)

Obecavam da cu potovati ova pravila bi kola bila
zabavno I sigurno mjesto u kojem cemo rado boraviti!

Potpis:

Datum: .

6
3. Graansko obrazovanje: AUTORITET, lekcija 4.
Kako moemo odluiti da li elimo koristiti autoritet?
Pregled lekcije

Djeca e uiti da svaki put kada neko koristi autoritet postoje posljedice. Neke od posljedica su koristi
(prednosti), a neke su cijene (nedostaci). Djeca e uiti neke od najeih koristi i cijena autoriteta. Kroz ovu
lekciju oni e vjebati identificiranje posljedica i njihovo razvrstavanje u koristi i cijene.

Ciljevi lekcije

Nakon ove lekcije, djeca bi trebala biti u mogunosti da urade sljedee:
- da identificiraju neke od koristi (prednosti) i cijena (nedostataka) korienja autoriteta
- da koriste ideje koristi i cijena u odlukama vezanim za korienje autoriteta u odre|enim situacijama.

Pripreme/Materijali

Pria Plavko i Smjeka ue o autoritetu, trei dio
Papiri i bojice

Metodika

A/ itanje prie

Napravite uvod za ovu lekciju tako to ete dati pregled treeg dijela prie i pokazati neke od slika.
Trei dio prie upoznaje sa injenicom da uvijek postoje posljedice kada koristimo autoritet da rijeimo neki
problem.
U treem dijelu prie ima pet taaka razgovora. Prve dvije take su analiza posljedica nastalih od pravila koja
su napravili stanovnici Balongrada. Druge dvije take su analiza novog pravila predloenog od strane lika koji se
zove vile, u njegovoj ulozi osobe koja pravi pravila. Konana taka razgovora trai od djece da odlue da li treba
prihvatiti pravilo predloeno za Balongrad.

itajte do prve i druge take razgovora u ovom dijelu prie. Zamolite djecu da odogovore na pitanja koja
slijede. Uz njih su navedeni neki od moguih odgovora.
Ovaj razgovor bi trebao pomoi djeci da analiziraju posljedice pravila koja su napravili stanovnici Balongrada
i da razumiju koristi i cijene.
Pitajte djecu koje dobre stvari se mogu desiti zbog pravila koja su napravili stanovnici Balongrada.
Kao rezultat pravila iz drugog dijela prie, vazduh u Balongradu je postao ii i topliji, a boja balona je
postala svjetlija. Balongrad je opet poeo da se die u visine. Balonii su se osjeali sigurnijim i
sretnijim, manje su se sva|ali i vie su dijelili. To su bile koristi pravila koja su balonii napravili.

Pitajte djecu koje probleme su izazvala pravila koja su napravili stanovnici Balongrada?
Pravila se nisu svima svi|ala. Balonii su morali da troe novac i vrijeme u kupovanje kontejnera za
smee da bi ga odnosili na smetljite. Mnogi balonii su se osjeali manje slobodnim. Mogli su jesti
samo graak i grah, a ne i drugu vrstu hrane, npr. kolae i sladoled. Nikome nije bilo dozvoljeno da
prodaje slatkie. To su sve bile cijene koje su nastale kao posljedice pravila.

7
itajte do kraja ovog dijela prie. Zamolite djecu da odgovore na pitanja koja slijede. Uz njih su navedeni
neki od moguih odgovora.

Koje dobre stvari se mogu desiti ako napravimo to pravilo? pitala je doktorica Bocka.
Novo pravilo koje je predloio vile jest da nikom u Balongradu nije dozvoljeno da pravi slatkie. Sjetite
se da je pravilo prije toga bilo da nikom nije dozvoljeno da prodaje slatkie. Doktorica Bocka eli da zna
koje bi mogle biti koristi novog pravila. vile je odgovorio da e pravilo pomoi da vazduh bude ist i
sprijeit e ponovno sputanje balona. Balonii e biti zdraviji, a i utedjet e novac ako ne budu
kupovali slatkie. Prihvatite razumne odgovore koje su djeca izvukla iz prie, a tiu se koristi
predloenog pravila.

Koje bi mogli biti problemi sa ovim pravilom? Pitao je Napuhanko.
Napuhanko nije bio siguran u predloeno pravilo. On je volio slatkie. Napuhanko je zamolio vileta da
mu kae o problemima koji bi mogli nastati zbog novog pravila. Balonii nee biti slobodni da rade ta
ele. Morat e da rtvuju neto to je zabavno (slatkii). Moda e morati unajmiti jo detektiva da paze
da li svi potuju pravilo, a to e zahtijevati novac. Morat e paziti da se Njukalo ne unja oko balonia
bez potrebe dok prati da li svi potuju pravilo. Njukalo bi mogao naruiti privatnost balonia i
zloupotrijebiti svoj autoritet. Prihvatite sve razumne odgovore koji se tiu cijena predloenog pravila.

Pitajte djecu da li misle da bi vo|e trebali prihvatiti ovo pravilo. Zato?
Doktorica Bocka nije bila sigurna da li da podri predloeno pravilo. Doktorica Bocka, vile i
Napuhanko su dugo razmiljali. Htjeli su biti sigurni da je novo pravilo dobro za stanovnike
Balongrada. Djeca bi trebala da odlue da li da prihvate novo pravilo nakon to su izvagali potencijalne
koristi i cijene. Neka djeca kau razlog svoje odluke.

Vjeba-predstava

U zakljuku treeg dijela prie, likovi u prii moraju da odlue da li da prihvate novo pravilo vezano za pravljenje
slatkia. Neka djeca odglume ove scene. U ovom vodiu moete nai papirne lutke likova iz prie. Neka ih
djeca oboje i koriste u svojoj predstavi.

C/ Zakljuak lekcije

Neka se djeca podijele u manje grupe i naprave predstavu u kojoj e pokazati koristi i cijene odre|enog pravila.
Svaka grupa neka svoju predstavu izvede pred ostalom djecom, a onda razgovarajte o predstavi i pravilu
prikazanom u njoj.

8
4. ORGANIZACIJA RAZREDNOG KOLEKTIVA Izbor razrednog rukovodstva

Podsjetiti se na vjebe raene na prethodna dva asa.
Razlikovati definicije moi i autoriteta. Na primjerima iz ivota razlikovati situacije u kojima se ljudi
ponaaju na svoju inicijativu (rade neto zato to oni to hoe) i situacije u kojima ljudi rade neto zato
to je neko kontrolisao ili vodio njihove akcije (rade neto zato to im je neko rekao da to urade).
Kada ljudi u odreenim situacijama imaju pravo da kau drugima ta da rade, oni koriste autoritet.
Kada nemaju to pravo, a govore drugima ta da rade, oni koriste mo bez autoriteta. Djeca e nauiti
neke od naina kojim ljudi dobiju pravo da koriste autoritet.

Najaviti da emo na dananjem asu ponovo biti u prilici birati voe. Ovoga puta biraemo
predsjednika i zamjenika odjeljenja.
Ponoviti koji je obim, a koje granice autoriteta koji e oni imati, tj. ta trebaju raditi, a ta ne.
Upitati uenike na koji nain se moe vriti izbor. Pomoi im da shvate da se izabrati moemo na
razliite naine: dogovorom, tajnim glasanjem, javnim glasanjem. Provjeriti s djecom jesu li nekada
koristili neki od ovih naina da bi neto izabrali: glasanje u vezi igre, dogovor u vjebi na prethodnom
asu...
Odluiti se za jednu od navedenih opcija.
Dati uenicima priliku da, u skladu sa prethodnim znanjem, predloe drugare za koje smatraju da u
najveem dijelu imaju osobine potrebne za vou kakvog elimo.
Sve njihove prijedloge zapisivati na tabli.
Ukoliko se pojavi problem delegiranja po drugarskoj osnovi vratiti se na navedene osobine i
provjeriti odgovaraju li svi profilu jednog voe.

Nakon to nekoliko uenika bude predloeno, provjeriti s njima da li bi eljeli prihvatiti poziciju
autoriteta.
Ako se slau dati im priliku da o sebi kau zato misle da bi ba oni trebali biti izabrani. Kada se uju
sve prezentacije, prei na javno ili na tajno glasanje.

Izbrojati glasove i proglasiti predsjednika i zamjenika odjeljenja.

9
5. VODI ZA UENJE
Uenje je svesna, svrsishodna i namerna aktivnost kojom stiete odreena saznanja i vjetine.
Bazira se na pamenju gradiva koje se ui.

Bitno je upamtiti: bez obzira na godine, pol i obrazovanje, svako moe da zapamti i naui sve
to poeli ako, koristei svoje intelektualne sposobnosti, ui na svoj jedinstven nain, otkrije i primijeni
svoj stil uenja.

Za primjenu bilo koje strategije za uenje i za savladavanje obaveza, prije svega, neophodno je da
budete motivisani i da imate pozitivan mentalni stav koji se ogleda kroz shvatanja tipa: U koli sam da
uspem, da neto nauim, Zavriu sve zapoete obaveze i sl. To je najvaniji faktor uspjeha u koli.
Sljedei vaan faktor je kako planirate vrijeme i odnosite se prema planiranim obavezama. Potrebno je
da nauite kako da organizujete svoje vrijeme jer ete ga samo na taj nain imati dovoljno i za uenje,
ali i za druge aktivnosti koje su sastavni dio vaeg ivota.

Najvei problemi u uenju:
Stalno odlaganje poetka uenja.
Brzo odustajanje od uenja, zbog drugih aktivnosti, provoda, odlaska s prijateljima...
Neredovno uenje.
Uenje bez provjeravanja i ponavljanja gradiva.
Nepostojanje organizacije rada i odmora.
Postojanje velikih tekoa u razumijevanju gradiva.

Nekoliko stvari bitnih za uenje:
Sluati dobro na asu.
Uslovi u kojima uite.
Planiranje uenja.
Nain na koji uite.
Motiviranost za uenje.

Kako uiti tehnika PPP:
itati povrno, bez pokuaja zapamivanja.
Podvlaenje vanih dijelova teksta.
Svjesno itanje i pamenje gradiva.
Pamenje ponavljanjem naglas ili pravljenjem biljeki.
Ponavljanje nakon nekoliko sati ili dana.
to je gradivo bolje naueno, manja je mogunost zaboravljanja. Takoe, ukoliko je gradivo bolje
organizovano u cjeline, manja je mogunost zaboravljanja.

Jedan od najboljih metoda pamenja gradiva jeste njegovo ponavljanje.
Prvo ponavljanje je najbolje da napraviti 15-20 minuta nakon uenja koje je trajalo oko jedan sat. Ono
bi, prema pravilno napravljenim biljekama, trebalo da traje oko deset minuta. Na ovaj nain ete
zatititi zapameno od zaborava na priblino jedan dan.
Zatim, sljedeeg dana treba da napravite drugo ponavljanje koje e otprilike trajati pet minuta. Nakon
drugog ponavljanja nivo pamenja preenih lekcija e biti znatno vii.
Poslije sedmog dana, napravite tree ponavljanje u trajanju od nekoliko minuta.
10
Sedmini plan uenja: Sedmini plan uenja:


Poslijepodne Predvee

Ponedjeljak

Utorak

Srijeda

etvrtak

Petak

Subota

Nedjelja


Ponedjeljak

Utorak

Srijeda

etvrtak

Petak

Subota

Nedjelja


Ponedjeljak

Utorak

Srijeda

etvrtak

Petak

Subota

Nedjelja


Ponedjeljak

Utorak

Srijeda

etvrtak

Petak

Subota

Nedjelja


Ponedjeljak

Utorak

Srijeda

etvrtak

Petak

Subota

Nedjelja


Ponedjeljak

Utorak

Srijeda

etvrtak

Petak

Subota

Nedjelja

11

6. LJUBAZNOST, SIGURNOST, MARLJIVOST

Na razrednom panou napisati tri osnovna pravila:
- BUDI LJUBAZAN / LJUBAZNA
- BUDI SIGURAN /SIGURNA
- DAJ NAJBOLJE OD SEBE
Podijeliti uenike u tri grupe.
Zadaci:
1. a. Napraviti Gnijezdo lijepih rijei (koje emo kasnije koristiti za Teglu punu vrlina).
b. Napisati to vie naina na koje moemo biti ljubazni u svojoj zajednici.
2. a. Na artu napisati pravila koja se tiu sigurnosti u zajednici (uionici, koli, ulici, gradu).
b. Pored svakog pravila napisati mogue posljedice nepridravanja tog pravila.
3. a. Koje su obaveze/dunosti/odgovornosti uenika?
b. Pored svake obaveze napisati ta se moe uiniti da se u onome to su nae odgovornosti
postigne to vie.
Prezentovati radove grupe.
U Svesku sedminih aktivnosti prepisati po tri prijedloga ideje pravila svake grupe.

12
7. TEGLA PUNA VRLINA

CILJ: Razvoj ljudskih vrijednosti i moralnosti kod djece.

Napunite jednu staklenu teglu papiriima na koje ste
ispisali imena raznih vrlina i lijepih osobina:
Altruizam
Vjera
Vjernost
Disciplina
Duhovitost
Duhovnost
Empatija
Entuzijazam
Gostoprimstvo
Zahvalnost
Zdravlje
Integritet
Intuicija
Iskrenost
Istinitost
Kreativnost
Ljubav
Mata
Milosre
Mir
Misaonost
Mudrost
Nada
Nevinost
Nezavisnost
Nenasilje
Nesebinost
Odanost
Odgovornost
Optimizam
Osjeajnost
Panja
Pamenje
Povjerenje
Pokretnost
Poslunost
Potovanje
Pravednost
Pratanje
Prijateljstvo
Radoznalost
Razboritost
Razumevanje
Savjest
Samoostvarenje
Samopouzdanje
Samosvest
Saoseanje
Saradnja
Simpatija
Skromnost
Smjernost
Srea
Strpljenje
Trpeljivost
Uzdrljivost
Umjerenost
Hrabrost
ast
istota
ovjekoljublje
Na poetku svakog dana, jedno dete izvadi papiri, proita re koja je napisana na njoj, a zatim svi
zajedno malo porazgovarate o toj rei -ta znai, kako se vidi da se neko ponaa na taj nain... Tog celog
dana pokuavate da se u razliitim situacijama prisetite tog pojma, da vebate ponaanje koje on
podrazumeva i da jedni druge pohvalite kada primetite takvo ponaanje.
Djeca su danas okruena primjerima ponaanja koje nije vrijedno oponaanja - mediji, TV, video igrice
esto unose negativnu energiju i iskustvo nasilja u djeije ivote. Najbolji nain da ih ojaamo za ivot u
takvom okruenju je da ih odmalena osnaujemo primjerima lijepog ponaanja. Ovakva aktivnost e
utjecati na stvaranje atmosfere ljudskih vrijednosti u odjeljenju i djecu podsticati na upranjavanje
ponaanja koja se zasnivaju na vrlinama.

13
8. PORODICE / OBITELJI SU RAZLIITE
Ciljevi:
- Razumijevanje i potovanje slinosti i razliitosti meu ljudima.
- Razvijanje ponosa na svoju porodicu.
- Uiti o razliitim tipovima obitelji.
- Identificirati specifine slinosti i razlike izmeu vlastite i obitelji drugara u razredu.

Vana pitanja:
- ta ini porodicu porodicom?
- Kako neko ko izgleda drugaije moe biti isti kao ja?
- Kako se osjea kada posjeti porodicu koja se razlikuje od tvoje?
- ta znai: Prihvatiti neiju razliitost?
- Kako ja mogu doprinijeti da se neko ko je drugaiji dobro osjea?

Potreban materijal:
- Kartice sa pitanjima.
- Venov dijagram: Mi smo isti, mi smo razliiti
- Tekstovi: Dvije porodice

Uvod:
A.
Podijeliti razred u dvije jednakobrojne grupe i rei im da stanu u dva koncentrina kruga, licem okrenuti jedni
drugima, tako da svaki uenik/ca ima svog partnera/icu.
Ponoviti pojmove isti i razliit traei po jednu karakteristiku po kojoj su partneri isti, odnosno razliiti. Npr.
ako su oba djeaka, onda je to isto, a ako je jedan visok, a drugi nizak, to je razliito.

B.
Izrezati, pomijeati i izvlaiti jednu po jednu kartu s pitanjima. itati ih naglas, a parovi meusobno odgovaraju
na pitanja. Za svako naredno pitanje mijenjati partnere, pomiui unutarnji ili vanjski krug za dva koraka lijevo (ili
desno).
Kada se proita i posljednja kartica, u velikoj grupi razgovarati o odgovorima, slinostima i razlikama.

C.
Vratiti se na mjesto i diskutovati:
- Jesu li ueniki odgovori bili ee isti ili razliiti od odgovora partnera?
- Je li OK imati drugaije miljenje i odgovore od svojih prijatelja?
- ta bi se desilo kada bi svako u razredu bio sasvim isti?
- Na koji nain na razred moe postati bolji zbog naih razliitosti?

Glavni dio:
Podijeliti uenicima tekst Dvije porodice. itaju ga u sebi, a zatim odgovaraju na pitanja ispod teksta.
U paru uporediti odgovore, a zatim razgovarati je li njihova obitelj slinija Anikinoj ili Mahirovoj.
Nekoliko primjera podijeliti s cijelim razredom.
Popuniti RL Venov dijagram. Proitati upute, izabrati partnera/icu i podijeliti s njim/njom informacije o svojoj
porodici. Sjetiti se prethodnih vjebi, ili obratiti panju na pitanja ispod Venovog dijagrama.

Zavrni dio:
Prezentovati dijagrame pred razredom i svaki od partnera popunjava art s poetom reenicom:
- Nae porodice su razliite zato to...... - Nae porodice su sline po.........

14

KARTICE S PITANJIMA

Koja je tvoja omiljena hrana?

ta vie voli: proljee ili jesen?

Koje mjesto bi voljela/volio posjetiti?

U emu si dobar/dobra?

U kom mjesecu je tvoj roendan?

Da ima zadatak bojiti samo jednom bojom, koju
bi boju izabrala/izabrao?

Koji je tvoj omiljeni praznik?

ta u tvojoj obitelji rado radite skupa?

Govori li ko u tvojoj porodici neki strani jezik?

Koliko brae i sestara ima?

MI SMO ISTI, MI SMO RAZLIITI: VENOV DIJAGRAM
Porodice mogu biti sline ili razliite. Zapravo, tvoja je obitelj sigurno po neemu slina, a po nekim se stvarima razlikuje od obitelji tvojih drugara. Moe li
otkriti po emu?

JA TI

Mala pomo:
- Koliko je lanova u tvojoj porodici?
- Ima li brae ili sestara?
- ivi li s nekim ko ti nije roditelj?
- Gdje tvoja obitelj ivi?
- Imate li vi u porodici omiljenu hranu, neki recept koji vam se svima svia?
DVIJE PORODICE

ANIKINA PORODICA

Anika je bila tuna. Nije se mogla sjetiti je li svoj omiljeni al ostavila u maminoj ili tatinoj kui. Ponekad je
tako teko sjetiti se gdje su ti stvari kad ima dva doma!
Anikini roditelji razveli su se prije tri godine. To znai da vie nisu vjenani i ive razdvojeno, ali i dalje jako vole i nju
i njenog starijeg brata.
Ona bi eljela da tata i dalje ivi s njima. On ju je uvijek mogao nasmijati kada bi je druga djeca zadirkivala zato to
nosi protezu.
Kada su se Anikini roditelji razveli tata je odselio u drugi stan. Prole godine, tata se ponovo oenio i dobio malog
sina Alema. To znai da je Alem njen polubrat. Stvarno je zabavno kada se igra s njim! Anika voli vrijeme provoditi
vrijeme s oba svoja roditelja, jer je i sa jednim i drugim zabavno. Njena mama ivi u stanu, a Anika tamo ima hrka
i kuhinjicu za igru.
Tata ivi u velikoj kui i ima trampolinu, velikog psa Lakija, a sada i bebu Alema. Anika voli svoju obitelj ak i ako
ivot u dva odvojena doma znai da ponekad nee moi nai svoj omiljeni dio garderobe.

DANISOVA PORODICA

Danis je jako sretan. Upravo danas njegova mama zavrava fakultet. Obitelj Danisove mame nije imala
dovoljno novaca da joj plati kolovanje kad je bila mlada, tako da je morala ekati da pone sama zaraivati.
Danisova mama je sama othranila njega i njegovu sestru Vedranu. Poto nisu imali puno novaca za vlastiti
stan, oni ive sa djedom i majkom. Majka ih je uvala dok je mama ila na predavanja. Ponekad je Danis elio da je
mama ee kod kue, ali mu je bilo jasno da mama ide na fakultet da bi mogla dobiti bolji posao. On se nada da
e onda imati vie para. Ponekad ga je bilo stid jer je nosio zakrpane farmerice i pocijepane patike, zato to su bili
presiromani za novu odjeu. Kadkad ak nisu imali ni da kupe hranu... Kada bi mama dobila bolji posao, moda bi
mu ak mogla kupiti i koarkaku loptu da se moe igrati sa drugom djecom na igralitu.
Danis to jedva eka!
Ipak, njegova majka ga je nauila da je njihova obitelj bogata ljubavlju. Zato e Danis, sav sretan, najglasnije
zapljeskati svojoj mami kada je prozovu i dobije diplomu!

1. Koje su dvije stvari zajednike i Aniki i Danisu? .............................................................................................

.....................................................................................................................................................................................

2. Koje su dvije stvari po kojima se Anikina i Danisova obitelj razlikuju? ...........................................................

.....................................................................................................................................................................................

3. Po emu je tvoja obitelj slina Danisovoj ili Anikinoj? ...................................................................................

.....................................................................................................................................................................................

4. Kakva je razlika imeu Danisove ili Anikine i tvoje porodice? ......................................................................

.....................................................................................................................................................................................

5. I Anika i Danis se ponekad osjeaju tuno ili postieno jer se razlikuju od svojih vrnjaka. Kakav bi im
savjet dala/dao?

..............................................................................................................................................................................

...............................................................................................................................................................................

17
9. DJEJA PRAVA

Cilj asa/radionice:
Da uenici shvate da su prava stvar dogovora meu ljudima, da postoje da bi se zatitile osnovne ljudske
potrebe i da bi nam olakala ivot.

Pri realizaciji radionice je veoma vano da nastavnik/ica koristi prethodna znanja i iskustva
uenika, da pojam djeijih prava treba pribliiti uenicima kroz svakodnevni ivot i linim primjerom, da
podri iskazivanje razliitih miljenja i aktivnosti u zatiti svojih ili prava drugih u koli, na ulici, u kui, na
igralitu...
Deklaracija o djeijim pravima je skup prava oko kojih je postignut dogovor, i mada sve zemlje svijeta
nisu potpisale Deklaraciju, prava koja su njen sadraj trebala bi da vae za svu djecu svijeta.

Uvod:
Objanjenje:
TA JE TO PRAVO?
Teko je odgovoriti na ovo pitanje, ali moemo pokuati na nain da najprije objasnimo razliku izmeu
"elje" i "potrebe".
elja je neto to nije osnovno za na ivot, bez toga moemo ivjeti ali ispunjavajui elje ivot nam
postaje ljepi, ugodniji... Tako npr. u kategoriju elja spada nova video igrica, odlazak na izlet, koncert,
kupovina novog bicikla ili mijenjanje sliica s prijateljem.
Potreba je neto bez ega ne moemo ili nam je jako teko ivjeti. Da bismo bili zdravi i lijepo ivjeli
moramo jesti, piti istu vodu, spavati ali i imati mjesto za spavanje koje je zatieno od sunca, kie. Isto
tako potreba znai da i kada smo bolesni moramo imati i uzimati lijek da bismo ozdravili.
Pravo je potreba. Postoje osnovne stvari koje svi ljudi (veliki i mali) moraju imati ili koje im moraju biti na
raspolaganju kako bi zdravo, sigurno i lijepo ivjeli. Na primjer, svaki ovjek mora jesti da bi ivio pa tako
i ima pravo na primjerenu i zdravu hranu.
DJEJA PRAVA?
Djeja prava su ljudska prava ali se ona odnose na osobe do 18. godine starosti. Ona su posebno
izdvojena i naglaena zbog toga to je ovo razdoblje posebno vano u ivotu osobe. Krenje prava u toj
dobi moe negativno utjecati na cijeli budui ivot osobe.
Dakle, DIJETE je osoba starosti do 18 godina ivota.
Diskusija i mogue skiciranje postera o pravima
ta znai biti ljudsko bie?
Zato postoje pravila i zakoni?
Zato postoji poseban dokument kojim se deci garantuju njihova prava?
Koja prava su zagarantovana Konvencijom o pravima djeteta? (deca u grupama nabrajaju prava koja
znaju; nakon izjvetaja svake grupe moe da se napravi zajedniki poster dejih prava)
Gde smo se upoznali sa ovim pravima?
Kako i gde moemo da dobijemo vie informacija o naim pravima?
18
ta su to nai dugoroni interesi? (djeca nabrajaju svoje interese, meusobno ih uporeujui)

Glavni dio:

Nastavnik/ica priprema kartice sa djeijim pravima na kojima su ispisana neka od djeijih prava iz
Konvencije (prava su napisana pojednostavljeno kako bi ih uenici razumjeli).

- Uenici izvlae karticu na kojoj je napisano neko djeije pravo i objanjavaju ga onako kako su ga
oni razumjeli.
- Nakon to su izvukli po etiri kartice i objasnili ih, uenici rangiraju prava po vanosti i na taj
nain iskazuju svoje prioritete.

- Rad nastavljamo tako da se sada prava rangiraju u radu u malim grupama, a zatim u velikoj
grupi. Tako dolazimo do zajednike liste najvanijih djeijih prava koja pomae uenicima da
uvide da sva djeca imaju ista prava.
- Na kraju radionice uenici mogu da ponovo izvlae kartice i da pantomimom prikau djeije
pravo. Uenik koji pogodi o kojem je pravu rije, bira sljedeu karticu.

Zavrni dio:

Sumiranje znanja o djejim pravima.

19
10. Aktualna zbivanja: MEUNARODNI DAN DJEJIH PRAVA

UN Konvencija o pravima djeteta je usvojena na Generalnoj skuptini Ujedinjenih
nacija 20. novembra 1989. godine i postigla je jedinstveni uspjeh jer je u veoma krakom
roku bila prihvaena od velikog broja zemalja.
UN Konvencija o pravima djeteta je dogovor izmeu zemalja koji djeci garantuju ista
prava gdje god ivjela. Prihvatanje ovog dokumenta znai da je vlada zemlje potpisnice
pristala da potuje propisana djeija prava i da snosi odgovornost u stvaranju najboljih
uslova za odrastanje djece. Ovom Konvencijom djeca1 su po prvi put izdvojena kao poseban
subjekt meunarodnog prava i zatite. Djeca su kroz Konvenciju prihvaena kao ljudska bia
koja mogu da iskau svoje potrebe i uestvuju u svim aktivnostima po pitanjima koja ih se
tiu.

Cilj asa:
Da uenici shvate da prava povlae i odgovornosti, da proizlaze iz ljudskih potreba, da su naini na koji se
zadovoljavaju te potrebe razliiti i da se o tome moe raspravljati kako bi se otkrili naini koji su prihvatljivi
za sve.
Pravo i odgovornost ine povezanu cjelinu.
Imam pravo da slobodno izrazim svoje miljenje, ali imam i odgovornost da izraavanjem svog miljenja ne
vrijeam druge.

Uenici izriu neko djeije pravo (koje im je posebno vano,drago...) i prepoznaju ta je lina odgovornost u
vezi sa tim pravom.

Djeci je esto teko da se snau u situacijama u kojima su povrijeeni, jer esto mogu da uju savjet-Ako
te neko gurne,gurni i ti njega i slino.
Posebno je vano objasniti uenicima da svako dijete ima pravo da bude zatieno i sigurno i da da je vano
nai naine kako zatititi sebe, vodei rauna o odgovornosti da ne povrijedimo drugoga.
Uenici mogu napraviti listu njihovih prava i odgovornosti kod kue i u koli. Na taj nain oni postaju svjesni
svega za ta su sami odgovorni, ta od njh zavisi, na ta direktno utiu. Ovo je odlian put na kojem uenici
ue da preuzimaju odgovornost za zbivanja i aktivnosti u koli i kod kue.

20
11. Aktualna zbivanja: DAN DRAVNOSTI BiH
Olujom mozga se podsjetiti na praznike koje slavimo. Zapisati svaki koji uenici spomenu.
Izvriti klasifikaciju tih praznika na meunarodne, dravne, vjerske, kolske i porodine.
Obavijestiti uenike da e 25. novembar biti neradni dan, zato to naa domovina, BiH, a i mi s njom,
slavi svoj dan Dan dravnosti.
Ukrako pojasniti znaenje ovog praznika.
Kao Dan dravnosti BiH, uzet je datum prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a (ukupno su bila 3).
Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a poelo je u Mrkonji Gradu 25. novembra 1943. u 19 sati. Zavreno je iste
noi (26. novembra) u 4 sata ujutro. Ovoj osnivakoj skuptini prisustvovalo je 247 delegata iz svih
krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas
narodima BiH u kojima se istie da ubudue BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i
predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izraena odlunost naroda BiH da
njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska,
bude zbratimljena zajednica u kojoj e biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.
Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 lanova koja e predstavljati BiH na Drugom zasjedanju
AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano Predsjednitvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od
31 lana, sa dr. Vojislavom Kecmanoviem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom.
Razgovarati o tome zato Bosnu i Hercegovinu zovemo svojom domovinom. Ponoviti koja su obiljeja
svake drave, pa i nae: zastava, grb, himna, novac, jezik. U sveskama nacrtati zastavu BiH.

Nauiti pjevati Pjesmu o Bosni /Arabeske/

Tamo je nebo plavetno, sjajem se preljeva.
Behar i cvijee proljetno zlatom se zaljeva.
Trava je mehka, mirisna, bistri su izvori.
Tamo je zemlja iz mog sna, srce mi govori.

REF:
Hej, ljubav ari se u oku mom.
to vie stari se, vie sam sa njom.
Hej, ljubav ari se, gori kao plam,
u mom srcu kad o njoj
pjesmu zapjevam. x2

Do nje bi s vjetrom letjela samo da umijem
i sabah zorom budila da srce ugrijem.
Nou od enje goleme pjesmu joj zapjevam,
ove daljine bole me - srcem je dozivam.

REF.
Hej, ljubav ari se u oku mom....

21
12. Demokratija i ljudska prava: ODGOVORNOST
Lekcija 4: Kako moemo odluiti ko je odgovoran za neto?

Pregled lekcije

Djeca ue da nam je esto potrebno da saznamo ko je odgovoran za neto to se desilo. elimo da znamo ko je
odgovoran da bismo mogli nagraditi tu osobu ili grupu ljudi za neto pozitivno to su uradili. Tako|er, elimo znati
ko je odgovoran za neto da bismo znali ko je napravio prekraj ili povredu. Nekada elimo znati ko je odgovoran
za neto da bismo to znanje koristili kao vodi za nae postupke u budunosti. Djeca e uiti skup pitanja koja e
im pomoi da analiziraju i odlue ko je odgovoran za neto to se desilo.

Ciljevi lekcije
- da objasne zato ljudi ele znati ko je odgovoran za neto to se desilo
- da koriste skup pitanja pri analiziranju i odluivanju ko je odgovoran za neto to se desilo

Pripreme/Materijali

Pria uvar zoolokog vrta ui o odgovornosti, etvrti dio
Papir i bojice

A/ Uvod

Zamolite djecu da vam ispriaju o situaciji kada su morali saznati ko je odgovoran za neto to se desilo. Neka
kau zato su htjeli saznati ko je odgovoran za neto. Ohrabrite ih da govore o pozitivnim iskustvima, npr. kada im
je neko priredio iznena|enje i oni su htjeli da znaju ko je odgovoran za to.

B/ itanje prie

Upoznajte djecu sa priom tako to ete im dati pregled etvrtog dijela i pokazati im neke od slika.

etvrti dio prie pomae djeci da razumiju da postoje situacije kada trebamo ili moramo saznati ko je
odgovoran za neto to se desilo, npr. nesrea, nepotivanje zakona, ili naunog dostignua. elimo znati ko je
odgovoran za neto to se desilo zato to moda elimo kazniti tu osobu ili ga/je natjerati da plate kaznu ili
popravku tete koju je ta osoba nanijela. Drugi razlog zato elimo znati ko je odgovoran za neto zato to elimo
da damo toj osobi nagradu ili neku vrstu priznanja. Kada znamo ko je odgovoran za neto, ta informacija moe
biti vodi za nae budue postupke. Na primjer, ako znamo ko je pisao po zidu u WC-u u vrtiu, moemo napraviti
neka pravila koja e sprijeiti da se to ponovo desi. Doga|aji u prii su napisani tako da pomognu djeci da razmisle
o nainima kako saznati ko bi mogao biti odgovoran za neto to se desilo.

itajte do prve take razgovora u ovom dijelu prie. Zamolite djecu da odgovore na sljedea pitanja. Uz njih
su navedeni neki od moguih odgovora:

Ko je odgovoran za Leov bijeg? Zato?
22
Podrazumijeva se u prii da je novi uvar zoolokog vrta odgovoran za Leov bijeg. Novi uvar nije dobro
nauio svoj posao. Tako|er se podrazumijeva da je novi uvar bio nepaljiv prilikom provjeravanja da li su
ivotnje sigurne. Martin, tako|er, preuzima dio odgovornosti. Njegovo prijateljstvo sa ivotinjama je izazvalo
da Leo eli da ga posjeti. Martin kae da neko treba raditi sa novim uvarom da mu pomogne da bolje naui
svoj posao. Zamolite djecu da objasne zato elimo znati ko je odgovoran za Leov bijeg.

itajte do druge take razgovora u ovom dijelu prie. Zamolite djecu da odgovore na sljedea pitanja. Uz
njih su navedeni neki od moguih odgovora:

Ko su ljudi koji bi mogli biti odgovorni? Zato?
Martin. On je pomogao djeci da naue kako da se ponaaju u drutvu ivotinja. Martin se, tako|er, jako
dobro ponaao sa posjetiocima i bio je najbolji vodi kojeg je zoolki vrt ikada imao. Pomogao je da posjeta
zoolokom vrtu bude prijatno iskustvo.
Direktorica. Ona je zapoela promjene kada je napravila znakove kojim je informisala posjetioce o
ivotinjama. Ako se djeca sjeaju prethodnih dijelova prie, direktorica je tako|er bila odgovorna za istou
zoolkog vrta i za sigurnost posjetioca i ivotinja.
Upravnik. On je zapoeo program prikupljanja novca za popravke u zoolkom vrtu. Radio je sa djecom
koja su pomogla prilikom prikupljanja dijela novca za poboljanja u zoolokom vrtu.
Djeca. Djeca su prodavala naljepnice i slatkie da prikupe novac.

Ko bi trebao dobiti nagradu? Zato?
Dozvolite djeci da odlue ko bi trebao dobiti nagradu. Mogu izabrati jednu osobu ili nekoliko ljudi
spomenutih u prii. Tako|er mogu odluiti da je to zajednika zasluga i da ni jedna osoba nije vie zasluna od
ostalih. Tako nagradu mogu dati u ime sviju u zoolokom vrtu. Vana stvar je zapamtiti da djecu treba
ohrabriti da svoje odluke podre argumentima.

C/ Zakljuak lekcije
Podijelite djeci papire i bojice. Neka nacrtaju situaciju u kojoj je neko bio odgovoran za neto korisno to se
desilo. Kada zavre svoje crtee, neka ih podijele sa ostalom djecom i ispriaju ta se desilo.

23
13. IZRAAVAMO OSJEAJE

Cilj: Razviti pozitivnu sliku o sebi, osjeaj vlastite vrijednosti i ljudskog dostojanstva.
Znanja: Prepoznati i izraziti osjeaje.
Prepoznati i definirati spolne i rodne razlike i slinosti djeaka i djevojica.
Vjetine: Razvijanje vjetine komunikacije.
Razvijanje osjeaja tolerancije.
Stavovi: Nediskriminirajui stav prema rodnim i spolnim razlikama.
Pribor: papir, olovka, bojice, listi
Povezanost: hrvatski jezik pisanje, govorenje, opisivanje (vanjski i unutarnji opis)

IGRA - Zum-krip
Uenici stoje u krunoj formaciji gledajui u sredinu. Prvi poinje izgovorom ZUM i naglim pokretom
glave u desno, kao da automobil naglo proe kraj njega. Pokret se prenosi na idueg, a prvi vraa glavu u
poetni poloaj. Pokret i zvuk ire se krugom sve dok se ne zauje KRIP, kao koenje. Tada se zvuk ZUM
prenosi u suprotnom smjeru.
Svako ima pravo mijenjati smjer kretanja, ali samo jednom.
AKTIVNOST - Ljutnja
Uenicima se postavi pitanje: to vas ljuti? Znate li se ljutiti? Kako izraavate svoju ljutnju?

Objasniti da ljudi razliito reagiraju i razliito iskazuju ljutnju.
a) Jedni tvrde: Mene niko ne zeza, sve brzo sredim akama.
b) Drugi samo kau: Zato me ljuti? Sada sam tuan/tuna i plaem.
c) Trei pak bez rijei okreu lea i tri dana ne razgovaraju s onim ko ih je naljutio, dure se.

Jesi li se prepoznao/prepoznala u nekoj od tih reakcija? Jesi li dobro rijeio/rijeila problem koji je
uzrokovao ljutnju?
Rasprava.Najbolje je odmah pokazati da smo ljuti, ozbiljnim i ljutitim glasom rei: To to si
rekla/rekao jako me naljutilo! Ne radi to, ljuti me! a zatim objasniti to nas je razljutilo. Postupi li
tako, oslobaa se ljutnje i odmah ti je lake, a i druga strana zna o emu je rije.

AKTIVNOST Lutka Bjesomar
Savijanjem papira oblikujemo lutku nacrtamo joj lice. Lutka krui od uenika do uenice... Svako
kroz usta lutke izgovara rijei koje govori kad je jako ljut/ljuta, bijesan/bijesna. (Mrzim te! Budalo!) Svako
uzima papir i na njega napie rije koja je runa, pomisli je ili u samoi kae u bijesu. Papir neka unite
bijesni su trgaju ga na komadie ili gnjee u lopticu, gaze je.

Razgovor kako smo se osjeali izgovaranjem ili tjelesnim napadom na papir. Kako su djeaci
pokazivali svoju ljutnju, a kako djevojice?
Osmiljavanje pokreta koji e ostalima u razredu dati znak da smo uasno ljuti.

24
IGRA Zato ptice lete?
Podjela u dvije skupine. Jedna e izai iz uionice i dobiti zadatak da postavlja razna pitanje kad se
vrate u uionicu. Bez obzira na odgovor stalno pitaju isto, mirno, bez uzrujavanja. Oni koji odgovaraju
imaju uputu da na pitanje odgovore najbolje to znaju.
Razgovor o tome kako su se osjeali kad su pitali, kad su odgovarali. Jesu li gubili strpljenje, osjetili
ljutnju, bijes?

AKTIVNOST Procjena ljutnje
Podijeliti uenicima/uenicama listie i ukrako im objasniti to se od njih trai. S jedne strane listia
je silueta djeaka, djevojice. Svako odabire bojom i oblik kojim e unutar lika nacrtati svoj bijes. Kasnije
e usporediti svoje crtee i prokomentirati ih.
Pored svake reenice oboji tokicu bojom koja oznaava kako bi se osjeao u odreenoj situaciji.

crveno ljut/ljuta sam zeleno - dogaa se, nije vano plavo tuan/tuna sam

Mama ti javlja da danas ne moete u kino jer ima neodgodiv sastanak.
Tek kupljeni sladoled pada ti na pod.
Auto vozi velikom brzinom i cijeloga te smoi.
Tata ti trei put istog tjedna otkazuje zajedniki izlazak.
Prijatelj ti vraa najdrau igraku potrganu.
Sestra ti je poarala zadau koju si dugo pisao.
Sazna da ti je prijatelj/prijateljica lagao/lagala.
Razboli se na dan proslave prijateljevog roendana.

1 - 3 plavih Tebe je teko razljutiti. Ako se osjea dobro ne ljutei se, to je O.K. Ali, ako te ljutnja
grize iznutra, ako ti u odgovorima prevladava plavo - napravi neto. RAZLJUTI SE!
4 6 crvenih Ti se ljuti u pravo vrijeme i na pravom mjestu. ista petica!

IGRA Gusjenica
Podjela u dvije kolone u kojima se priljubljeni tijelima, malo rairenih nogu. Onoga/onu ispred sebe
dre oko struka. Cilj je skladno hodati da niko ne odskae.

25
14. SVE VRSTE OSJEAJA SU PRIHVATLJIVE, ALI NE I SVE VRSTE PONAANJA
Razgovaramo sa uenicima o onome to smo govorili na prethodnom asu. Traimo od uenika da kau
kako se trenutno osjeaju:

Razgovaramo o crteima.

Rad u malim grupama
- Nastavnik/ica je pripremio opis nekoliko situacija koje su vezane za neke ivotne situacije u koli
ili i u obitelji ( ljutnja zbog loe ocjene, svaa oko igraaka izmeu brata i sestre, strah od
neega...).Uenici dramatizuju te situacije i glume uloge pred ostalim uenicima.
- Uenici iznose stavove o ponaanjima pojedinih likova iz igrokaza i o tome kako bi se oni
ponaali u odreenoj situaciji.

Voenim razgovorom uvesti uenike u spoznaju da pojedini obiaji ili religijske vrijednosti zabranjuju
odreene vrste ponaanja (la, prevaru, osvetu, pohlepu, zavist...).
Na velikom listu papira uenici crtaju znakove kojima pokazuju svoja osjeanja na tom asu.
Zavrni dio:
Podijeliti djecu u parove koji e se takmiiti u obaranju ruke. Nagrada e biti bombone.
Dok se djeca takmie, pored svakog para ostaviti sliku s magariima i dvije bombone.
Nakon prekida takmienja razgovarati o osjeajima sudionika. Provjeriti, zatim, vide li kakav razlog zbog
ega je pored njih ostavljena strip-slika i bombone. Je li ko prije znaka prekinuo obaranje ruku?

Zakljuak:

Ako je neko pobjednik, da li to znai da neko drugi mora biti poraen? Moe li ishod sukoba biti takav da
obje strane budu zadovoljne?

Ponavljanje:
A-B-C formula nenasilnog komuniciranja:
Kada ti uradi .....(A)....., ja se osjeam .......(B)........ i molim te da .......(C).

15. NENASILNA KOMUNIKACIJA
Uvod: Brainstorming: ta vam pada na pamet kada kaemo Nasilje?
Glavni dio: Tabela: Tano Netano
Rad u grupama
TVRDNJA T - N OBRAZLOENJE

Nasilje je samo kad neko nekoga tue, gura i
otima mu stvari.

Rei odraslima da je neko nasilan ne znai biti
tuibaba i izdajica.

Na nasilje treba uzvratiti nasiljem. Tako emo
onoga ko se nasilno ponaa nauiti pameti.

Nasilje meu djecom je normalno. Kad
porastu, djeca se toga vie nee ni sjeati.

Zlostavljanje je kad neko ko je jai namjerno
nanosi bol drugome i to se stalno ponavlja.

Kad pone nasilje, djeca to trebaju sama
rijeiti, bez odraslih.

Djeca koja posmatraju nasilje i nita ne uine,
najee to rade zato to se i sama boje.

Zavrni dio: Navesti to vie primjera ponaanja jednih prema drugima kako bi na razred postao najbolje mjesto.
- Semafor za zid

28
16. DOBAR NAIN DA SE IZRAZE EMOCIJE

Ciljevi:
Ponaanje - Razumijevanje da grupa i kulturoloki utjecaji doprinose ljudskom razvoju, ponaanju i identitetu
- Razumijevanje razliitih znaenja drutvene skupine, ope implikacije za lanove drutva, te
razliite naine na koje grupa funkcionie
ivotne vjetine - Ograniavanje impulsivnosti
- Doprinos ukupnoj dinamici grupe
- Prikazuje efektivne interpersonalne komunikacijske vjetine.
Razumijevanje i saradnja Priprema za djelotvorno sudjelovanje na svim nivoima: razgovor i saradnja sa
razliitim partnerima, uenje od drugih, jasno i uvjerljivo izraavanje vlastitih ideja.

Pojedincima svih dobnih skupina teko je identificirati i izraziti svoje osjeaje na pozitivan nain.
Veina uenika treba odskonu dasku za raspravu, to ih moe uiniti otvorenijima za svoje i tue emocije.
Raspravljati o osnovnim osjeajima.
Napraviti brainstorming banku osjeaja: sretan, nesretan, ljut, frustriran, tuan, ponosan, optimistian,
zahvalan, zbunjen, zadovoljan, siguran, relaksiran, zainteresovan, znatieljan, fasciniran, umiren, usamljen,
nervozan, inspirisan, oduevljen, obeshrabren, razoaran, nestrpljiv, zbunjen, umoran, odmoran, pospan,
uznemiren, uplaen, povrijeen, ljubomoran, nezainteresovan, okiran ...
Raspravljati o tome kako se ova osjeanja mogu grupisati u kategorije: - zadovoljstvo
nezadovoljstvo mogunost za z. i n.
Dati svakom ueniku plianu ivotinju ili sliku ivotinje i papir za pisanje. Uenici treba da pogledaju svoju
ivotinju i odlue kako se ona osjea i zato. Na artu zapisivati osjeaje i razloge za njih, kao pomo za kasniji
razgovor u malim grupama.
Podijeliti uenike u manje grupe i traiti od njih da ostalima poblie predstave svoje ivotinje. Svako e u timu
biti odgovoran za to da otkrije kako reagovati na osjeaje ivotinja. Npr. ako je ivotinja tuna, ta druge
mogu uiniti da joj pomognu, a ako je sretna, kako iskoristiti taj pozitivan osjeaj da bi i ostali imali od toga
koristi.
Nakon rada u malim grupama prei na plenarnu analizu i izvjetavanje, te uoiti praktinu primjenu i
benificije za sebe i druge.
Na zid objesiti 4 arta sa obrisima ljudskog tijela. Inad njih napisati rijei koje izraavajuu osjeanja, npr.
bijesan, tuan, sretan, uplaen ili iznenaen.
Uraditi vrteku sa zadakom da se u obris napiu ideje kako pomoi osobi koja se tako osjea.
artove zadrati na panou i nakon zavretka radionice.
Zakljuiti:
Kako moemo prepoznati vlastite osjeaje? Kako ih moemo izraziti pozitivno? Kako svojim osjeajima
moemo pomoi ljudima oko nas?

- PARKING
Na jednosj strani zida postaviti art na kojem je napisano PARKING. Na kraju dana/radionice zamoliti
uesnike da zabiljee eventualne nejasnoe i pitanja, koja emo diskutovati tokom daljeg rada.

29
17. JA GOVOR - igra
Uvod:
Razlikovanje interpretacije od opservacije:

1. Prepoznajte reenicu koja izraava ZAPAANJE.

Danas je lijep dan.
Vidim da pada kia.
Mrzim kad je kia.
Vrijeme je zaista runo.

2. Prepoznajte reenice koje izraavaju OSJEANJA.

Mene se to ne tice.
Ovo me strano ljuti.
Danas sam posebno radosna.
Ostavite me na miru.

3. Prepoznajte reenicu koja izraava POTREBE.

Ljutim se jer stalno pria.
Ja ti nisam kriv - sam si to traio.
Javi mi se cim stigne da se ne brinem.
Volim te jer u tebi nalazim sigurnost i podrku.

4. Prepoznajte reenicu koja izraava ELJU.

Molim te donesi mi vode.
Da me voli uinio bi to za mene.
Uvijek te moram ekati.
Obradovao bi me da pospremi stvari za sobom.

Analizirati i tane i netane uenike odgovore.
Objasniti neprihvatljivost upotrebe rijei SVI, STALNO, UVIJEK, NIKAD.

Centralni dio:

Rei uenicima da emo danas vjebati vjetinu JA-GOVORA o emu smo uili proteklih asova. Objasniti
filozofiju igre.
Podijeliti djecu u grupe i svakoj dati potreban materijal.
Objasniti pravila igre.

Evaluacija:

- ta smo nauili?
- Je li bilo potekoa?
- Mislite li da ete se ubudue moi uspjenije koristiti Ja govorom?
- Kako se sada osjeate'

30

FILOZOFIJA IGRE:

Igra koristi neke elemente irafskog govora tzv. JA-poruke. Takav govor je iskren jer govori o vlastitim
osjecajima, stavovima, potrebama i eljama pa osobu kojoj je upuen ne ostavlja ravnodunom. On ne
optuuje druge, ali zaticuje svoja prava i integritet. U konfliktnim situacijama JA-govor je prvi korak ka
nenasilnom rjeenju sukoba. Igra prua mogunost da se u oputenoj igrovnoj atmosferi ovlada JA-
govorom kako bi se u emocijama nabijenim konfliktnim situacijama bilo u stanju koristiti rijei umjesto
pesnica.

CILJ IGRE:

Nauciti koristiti JA-govor u svakodnevnim ivotnim situacijama i razviti samokontrolu.

MATERIJAL:

Za igru je potrebno:
ploa za igru
po jedna figurica za svakog igraa
kartice s opisom problemskih situacija
kocka

NAIN IGRANJA:

Igrai redom bacaju kocku i prema broju na kocki pomiu svoju figuricu po oznaenom putu na ploi za
igru. Kad dou na crveno polje (ili na drugi nain posebno oznaeno) izvlae jednu karticu i proitaju
problemsku situaciju. Zatim igrau desno do sebe trebaju izrei JA-poruku koja mora imati etiri
elementa (oznaeni su na ploi za igru):

OSLOVITI OSOBU IMENOM.
RECI SVOJE OSJEAJE.
RECI U CEMU JE PROBLEM.
RECI TA ELI DA TA OSOBA UINI.

Npr. Ako je igra izvukao karticu na kojoj pie: NEKO TI JE REKAO DA SI BUDALA, moe
igrau desno do sebe rei:
"Roberte, jako me ljuti kad me tako naziva. Molim te da mi tako vie ne govori.
Ako se suigrai sloe da je JA-poruka dobro izreena taj igra pomie svoju figuricu za jedno polje. Ako se
neija figurica ve nalazi na polju gdje treba doi igra pomie se za jedno polje naprijed, jer na jednom
polju ne mogu biti dvije figurice. Igra je zavrena kad svi igrai dodu do kraja puta.

Kartice za igru:

31

Neko ti je rekao da
si budala.

Neko je ugasio TV, a
upravo gleda svoju
omiljenu emisiju.
Neko ti ne
dozvoljava da
uestvuje u igri.
Neko te stalno gura
nogom ispod stola.

Neko ti je bez
pitanja uzeo olovku.

Neko prema tebi
plazi jezik.
Neko ti kae
Zavei!
Neko zbija ale s
tvojom novom
frizurom.

Neko se stalno ali
na tvoj raun.

Neko je svima
ispriao tvoju tajnu.
Neko je sjeo ispred
tebe i nita ne vidi.
Neko je bez pitanja
obukao tvoju jaknu.

eka u redu, a neko
se gura ispred tebe.

Neko dri vrata da
ne moe ui u
uionicu.
Neko ti je obeao
knjigu i stalno
govori da je
zaboravio/la.
Neko runo govori o
tvojoj prijateljici.

Neko ti je slagao da
nemate prvi as, a
imali ste ga.

Neko ara
flomasterom po
tvojoj klupi.

Neko ti stalno na
uho pjeva pjesmu
koju ne voli.
Neko zbija ale s
tvojim omiljenim
sportistom.

Neko ti stalno drma
sto.

Neko kae da ne
eli s tobom plesati.
Neko ismijava tvoj
nain oblaenja.
Treba se spremiti,
a neko je sklonio
ealj i ne moe ga
nai

Spava ti se, a neko
je jako pojaao
muziku.

uri vam se, a neko
je autom zagradio
prolaz i razgovara
mobitelom.
eli sluati muziku,
a neko stalno pria.
Neko stalno gasi
svjetlo iako zna da
ne voli mrak.
32

PLOA ZA IGRU

33
18. Komunikacija: VERBALNA KOMUNIKACIJA
Ciljevi radionice:

Najbolji nain razgovora sa drugima
Prepoznavanje problema u razgovoru (npr. koje nas stvari dovode do svae sa drugima, ta nas to
naljuti kada razgovaramo sa drugima)

Radni materijal:

kartice sa ispisanim ponaanjima
prazne kartice sa obiljeenim brojevima
hamer papir
olovke

UVODNA AKTIVNOST (5 min)

Asocijacija na rije razgovor oluja misli
Edukator/ica poziva uesnike/ice da kau ta prvo pomisle kada uju rije razgovor i koja je njihova
asocijacija te upisuje odgovore na hamer papir (npr. sa roditeljima, prijateljima, nastavnicima ili lijep
razgovor kao i razgovor povienog tona).

GLAVNA AKTIVNOST (30 min)

1. Korak ta kau,.....?
Edukator/ica unaprijed pripremi nekoliko (3-5) novinskih fotografija na kojima su zajedno prikazane dvije
ili vie osoba.
Odabrani likovi su obiljeeni slovima A, B, C..... Edukator/ica sve fotografije sa razmakom lijepi na hamer
papir i uesnicima/uesnicama dijeli po nekoliko praznih kartica.
Na svakoj kartici odvojeno za svaku osobu uesnici/ice treba da napiu ono to misle da ta osoba govori
(u upravnom govoru ). Vano je da svaku karticu obiljee odgovarajuim slovom, kao to je na fotografiji.
Po zavretku kartice se lijepe ispod svake fotografije.
Na kraju aktivnosti vano je uoiti da li ima slinosti i razlika izmeu produkovanih reenica i ta ih je
navelo da napiu ba te reenice.
Slijedi analiza slinosti i razlika izmeu dijaloga, raspoloenja, osjeanja.

2. Korak Kako ih razumijem?

Edukator/ica unaprijed pripremi dvije vrste kartica: jedne prazne i druge na kojima su ispisana dva
suprotna ponaanja.
Obje vrste su obiljeene brojevima tako to svaka ispisana ima svoj par u neispisanoj kartici. Za grupu od
16 lanova potrebno je pripremiti 8 ispisanih kartica, obiljeenih brojevima 1 8 i isti broj neispisanih,
obiljeenih brojevima 1 8.
Edukator/ica podijeli kartice tako da svako od uesnika/ ica izvue po jednu. Oni koji su izvukli kartice sa
tekstom treba da na kartici dopiu razlog takvog ponaanja, koji se moe podudarati sa njihovim linim
razlogom, a i ne mora.
Bitno je da ga u tom trenutku uesnik/ica zastupa kao da je taj razlog zaista njegov/njen i da ga iznosi u
prvom licu jednine. Zatim na glas ita samo ponaanje koje je odabrao/ la.
Uesnik/ica koji je izvukao praznu karticu sa istim brojem ima zadatak da pogaa razlog ponaanja.
Pogaanje se odvija redoslijedom koji odreuju brojevi kartica.

34
ZAVRNA AKTIVNOST (10 min)
Bombardiranje pohvalama
Uesnici/ice se podijele u grupe od po 6-8 i formiraju krug. U sredini kruga nalazi se jedan dobrovoljac.
Zadatak onih koji ine krug je da redom, jedan po jedan, dobrovoljcu kau ta im se svia kod njega/nje,
to im je privlano ili koje njegove/njene osobine cijene. Pritom je vano biti to konkretniji i iskreniji u
pohvalama. Zadatak onoga ko prima pohvale je da duboko die, slua paljivo i ne komentira ono
to uje, nego moe samo klimnuti glavom i rei Hvala, ili Drago mi je to ti se to svia. Svako e
proi kroz ulogu onoga koji prima pohvale. Nakon igre edukator/ica moe povesti razgovor o tome
kako su se uenici/e osjeali/le dok su primali pohvale i koja je uloga bila laka, hvaliti ili biti
hvaljen.
EFEKAT RADIONICE:
Djeca ue tehnike komunikacije a kroz radionicu postaju i svjesna da zbog nepravilne verbalne
komunikacije mogu povrijediti osjeaje drugih i da to moe dovesti i do sukoba.

UPUTA ZA PRIPREMU RADNOG MATERIJALA

Od debljeg papira napraviti 10 kartica, dimenzija 10X15 cm. Na svakoj kartici napisati ponueno
ponaanje:
TOLERIEM KAD NEKO KASNI
ILI
NE TOLERIEM KAD NEKO KASNI

OSOBAMA SUPROTNOG SPOLA GOVORIM TA OSJEAM
ILI
OSOBAMA SUPROTNOG SPOLA NE GOVORIM TA OSJEAM

NA ASU ESTO APUEM DRUGIMA
ILI
NA ASU NE APUEM DRUGIMA

RADUJEM SE KRAJU KOLSKE GODINE
ILI
NE RADUJEM SE KRAJU KOLSKE GODINE

VOLIM PROVODITI MNOGO VREMENA NA KOMPJUTERU
ILI
NE VOLIM PROVODITI MNOGO VREMENA NA KOMPJUTERU

VOLIM UPOZNAVATI NOVE PRIJATELJE
ILI
NE VOLIM UPOZNAVATI NOVE PRIJATELJE

RADO POSLUAM KADA MI RODITELJ KAE DA ODEM U PRODAVNICU
ILI
MRSKO MI JE OTII U PRODAVNICU KADA MI RODITELJ KAE

35
19. Komunikacija: NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
Cilj radionice:
Uoavanje vanosti i razumijevanje raznovrsnih neverbalnih poruka

Radni materijal:
papir za pisanje
olovke

UVODNA AKTIVNOST (5 min)
Neverbalne poruke
Edukator/ica kratkim razgovorom uvodi uesnike/ice u temu kojom e se baviti. ta su neverbalne
poruke? Kako to govorimo bez rijei na koji nain nae tijelo izraava misli, osjeanja stanja i sl.
Edukator/ica poziva uesnike/ice da razgovaraju pokretima ruku, pogledima, prstima a ne rijeima.
Na kraju postavlja pitanja da li su razumjeli svoje sagovornike i da li poznaju neka znaenja odreenih
pokreta ili gestova.

GLAVNA AKTIVNOST (30 min)
1. Korak Prozivka znakom (10 min)
Svaki uesnik/ica redom pokazuje neki neverbalni znak koji je osmislio/la (mahanje, pucketanje prstima i
sl), a ostali uesnici/e se trude da zapamte prikazane znakove. Slijedi prozivka tako to jedan po jedan
uesnik/ica izvede prvo svoj znak a zatim proziva znak nekog iz grupe i tako redom, dok ne budu
prozvani svi/e uesnici/ice.

2. Korak - Sklad i nesklad (15 min)
Edukator/ica kroz ovu vjebu treba da podstakne razmiljanje u grupi o usklaenosti verbalnih i
neverbalnih poruka (rijei i govora), koji zajedno izraavaju neko stanje, osjeanje ili raspoloenje, tako
to e izgovoriti neki verbalni sadraj koji e biti propraen nekom neadekvatnom neverbalnom
porukom: npr. rei kroz smijeh ao mi je to si dobila jedinicu, ili sa smrknutim pogledom rei Uope
nisam ljut/a na tebe itd.

3. Korak diskusija (10 min)
Nakon nekoliko kombinacija edukator/ica postavlja pitanja za diskusiju:
Da li u ivotu prepoznajete sline primjere neijeg ili sopstvenog reagovanja?
Da li ste se nali u situaciji da ste vi ili neko drugi imali neusklaene verbalne i neverbalne poruke?
Kako ste reagovali u tim situacijama, da li vam je smetao nesklad.

ZAVRNA AKTIVNOST (10 min)
Prikriveni dirigent/ica
Svi uesnici/ice predstavljaju orkestar, osim jednog/e koji je odabran/a da bude dirigent/ica. Dirigent/ica
pravi razliite pokrete rukama ili glavom (dodiruje nos, klima glavom, mae rukom itd.), a orkestar ga/je
gleda i oponaa ono ta radi.
U meuvremenu, drugi uesnik/ica se stavlja u ulogu detektiva/ ke koji/a treba da otkrije ko je
dirigent/ica. Prilikom odabira dirigenta/ice, detektiv/ka izlazi iz prostorije. Posao dirigenta/ice nije lak,
jer dirigent/ica mijenja pokrete u trenutku kada detektiv/ka ne gleda. Orkestar se trudi da neprimjetno
posmatra ponaanje dirigenta/ice. Detektiv/ka ima pravo da pogaa tri puta ko je dirigent/ica, ako ne
pogodi zamjenjuje ga drugi uesnik/ica i igra se nastavlja.

EFEKAT RADIONICE:
Djeca su razumjela da je sklad verbalne i neverbalne komunikacije kljuan za uspjenu i dobru
komunikaciju. Djeca naputaju radionicu u dobrom raspoloenju i vedrog duha.
36
20. Aktualna zbivanja: DAN NEZAVISNOSTI BIH

Marta 1992. godine bh. graani su se na referendumu opredijelili za nezavisnost BiH. Ovaj
datum danas se obiljeava samo u Federaciji, dok je u RS-u 1. mart obian radni dan. 1. mart ipak je
historijska injenica. Tog dana 1992. godine 64 posto graana BiH potvrdno je odgovorilo na
referendumsko pitanje da li ste zato da BiH bude nezavisna drava svih njenih graana i ravnopravnih
naroda.
Referendum za nezavisnost BiH odran je na preporuku Arbitrane Komisije meunarodne konferencije
o Jugoslaviji, u zavrnoj fazi disolucije bive SFRJ. Kada je Skuptina SR BiH usvojila deklaraciju o
nezavisnosti, tadanji lider SDS-a a sada haki bjegunac Radovan Karadi otvoreno je zaprijetio
muslimanskom narodu nestankom: 'Nemojte da mislite da neete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao,
a muslimanski narod moda u nestanak, jer muslimanski narod ne moe da se odbrani ako bude rata
ovdje'. Ove rijei nisu bile samo dio neprimjerene skuptinske retorike. U ratu koji je uslijedio stotine
hiljada ljudi je ubijeno, vie od milion protjerano, a ratnim zloinima i genocidom izmijenjena je
demografska struktura BiH.
Nakon rata, nekadanji predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi odgovorio je na pitanje
da li je, umjesto referenduma za nezavisnost, bilo drugog rjeenja: 1 mart je bio naa sudbina i
neumjesno je pa i grijeno pitanje da li je ita moglo biti drugaije. Mi ne bismo bili ono to jesmo da
smo tada u ime sumnjive sigurnosti izabrali potinjavanje.Referendum za nezavisnost BiH nadgledali su
posmatrai OSCE-a i tadanje Evropske zajednice, kae Mirko Bokovi koji je u vrijeme referenduma bio
predsjednik Republike izborne komisje: 'Mogu rei da je bilo oko 2,500 posmatraa referenduma i
izuzetno visoku ocjenu su dali o kvalitetu provedenog referenduma'.

37
21. Graansko obrazovanje: PRIVATNOST
Kako moemo odluiti kada ograniiti neiju privatnost?

Pregled lekcije

Djeca e uiti da je privatnost vano pravo. Tako|er e uiti da ponekad privatnost mora biti ograniena u korist
drugih vanijih vrijednosti i interesa. Djeca e uiti skup pitanja koja su korisna u prouavanju i donoenju odluka
vezanih za ograniavanje neije privatnosti.

Ciljevi lekcije

Na kraju ove lekcije, djeca bi trebala da budu u mogunosti da urade sljedee:

- da objasne zato je privatnost vano pravo
- da objasne zato je nekada vano ograniiti neiju privatnost
- da koriste skup pitanja da bi analizirali pitanje privatnosti

Pripreme/Materijali

Pria Karolina Zlatna Ribica ui o privatnosti, etvrti dio
Papiri i bojice
Metodika
A/ Uvod

Popriajte sa djecom o tome ta ste do sada nauili o privatnosti. Koje su neke od vanih ideja koje bi oni trebali
zapamtiti? Objasnite zato je privatnost vana kako za pojedince, tako i za drutvo. Objasnite da je nekada bitno
ograniiti neiju privatnost, bez obzira koliko smatramo da je privatnost vana. Zamolite djecu da navedu primjere
situacija u kojima bi trebalo ograniiti neiju privatnost.

B/ itanje prie

Upoznajte djecu sa etvrtim dijelom prie tako to ete dati pregled doga|aja u etvrtom dijelu i pokazati neke od
slika.
etvrti dio prie pomae djeci da razumiju da u naem drutvu dajemo vanost pravu na privatnost. Me|utim,
pravo na privatnost nije apsolutno ili neogranieno pravo. Nekada su druge stvari vanije od privatnosti. U
takvim situacijama je razumno i pravedno ograniiti privatnost. Kada odete na aerodrom, morate proi kroz
detektor za metal. Ovaj aparat slui da pretrai prtljag i vae stvari da bi provjerio da li neko nosi oruje u avion.
U ovom sluaju pravo na privatnost je ogranieno da bi putnici bili sigurni. Djeca, tako|er, imaju ogranienu
privatnost zbog toga to elimo zatiti njihovu sigurnost, a to je vanije od njihove slobode.

itajte do prve take razgovora u ovom dijelu prie. Zamolite djecu da odgovore na sljedea pitanja. Uz njih
su navedeni neki od moguih odgovora.
Koliko privatnosti Karolina ima u svojoj peini?
Na kraju treeg dijela prie saznali smo da se jegulja nalazi u okruju Karolinine peine. Crv je prvi vidio
jegulju kada je naputao peinu. Na poetku etvrtog dijela prie Crv je bio jako zabrinut jer nije mogao da na|e
Karolinu. Karolina je imala koliko je htjela privatnosti u svojoj peini. Crv je traio privatni razgovor sa
Karolinom da bi je upozorio na jeguljinu prisutnost.
38
Kako se ona osjeala zbog te privatnosti?
Karolina je titila svoju privatnost jer joj je bila jako vana. Karolina se nije bojala. Rekla je Crvu da se
moe brinuti o sebi. Crv je upozorio da je niko ne moe uvati kada je sama u svojoj peini. Kada je Karolina
bila sa drugim ribicama u jatu, one su mogle paziti na nju. Crv je zamolio Karolinu da ne ide u peinu nekoliko
dana, dok jegulja ne otpliva i peina opet ne bude sigurna. Ali Karolina je odbila molbu.
Zato je Crv htio ograniiti Karolininu privatnost?
Crv je htio ograniiti Karolininu privatnost jer se bojao za nju.
Zato nam je nekada potrebno ograniiti privatnost djece?
Vano je da djeca razumiju da je u odre|enim situacijama potrebno ograniiti njihovu privatnost. Ovo
pitanje je ukljueno da bi se mogao zapoeti razgovor na ovu temu u razredu. Prihvatite razumne odgovore.
itajte do druge take razgovora u ovom dijelu prie. Zamolite djecu da odgovore na sljedea pitanja. Uz
njih su navedeni neki od moguih odgovora.
O emu bi Crv trebao razmisliti prije nego to odlui ta da radi?
Crv je bio zabrinut za Karolininu sigurnost. Znao je da je ne bi trebao ostaviti samu u peini dok je jegulja
bila u okruenju, ali ako ostane izgubit e posao. Crv je mislio da bi ribama iz jata zlatnih ribica trebao rei gdje
se nalazi Karolinina peina da bi one mogle paziti na Karolinu. Ali, on je obeao Karolini da nikada nikome
nee rei gdje je peina. Prilikom odluivanja ta da radi, Crv bi trebao razmisliti o tome zato Karolina eli
privatnost i o koristima i cijenama te privatnosti. Trebao bi razmisliti i o tome zato eli ograniiti Karolininu
privatnost i ta e uraditi da bi je ograniio. Crv bi trebao razmisliti o tome da li on ima i obavezu i pravo da
ogranii Karolininu privatnost u ovoj situaciji.
ta bi Crv trebao uraditi? Zato?
Neka djeca odlue ta bi Crv trebao uraditi. Zamolite ih da objasne zato tako misle.

Vjeba predstava

U etvrtom dijelu prie djeca su nauila o vanosti privatnosti. Nauili su da postoje situacije u kojima je neije
pravo na privatnost ogranieno. U prii je Crv morao odluiti da li bi trebao ograniiti Karolininu privatnost tako
to e rei gdje se nalazi njena peina. Djeca mogu odglumiti ovu scenu. Neka pripreme papirne lutke likova iz
prie koje e koristiti u svojim predstavama.

C/ Zakljuak lekcije

Podijelite djeci papire i bojice i neka nacrtaju situaciju u kojoj neko eli ograniiti neiju privatnost. Neka kau
zato neko eli ograniiti neiju privatnost i da li bi privatnost u toj situaciji trebala biti ograniena. Neka kau
razloge za svoju odluku.

39
22. POJEDINAC I ZAJEDNICA: Moje higijenske, radne i kulturne navike

CILJ ASA: Razumijevanje uslovljenosti i povezanosti pravilnog razvoja i zdravlja ovjeka sa odravanjem
line higijene, radnih i kulturnih navika. Potaknuti uenike za pravljenje plana i rasporeda rada uz
uvaavanje pozitivnih ivotnih navika.

MATERIJALI: nastavni list Mojih top 5 navika, papiri za rad po grupama

ARTIKULACIJA ASA

Aktivnost 1.

Uenicima ponudimo listove na kojima e za to krae vrijeme napisati svojih TOP 5 navika.
ta su to navike? Slijedi razgovor o listi top 5 navika i kratka analiza koje od navedenih navika u
uenikim top listama su pozitivne, a koje su negativne- kratka samoprocjena.

Aktivnost 2. Mini lekcija- navike ( uiteljica)

Kada govorimo o navikama, tada iskljuivo mislimo na pozitivne navike pod kojima se podrazumijeva
uvanje i njegovanje zdravlja, kulturno ponaanje, navike za umni i fiziki rad. Usljed izostanka pravilnog
odgoja, mogu se razviti i loe navike.
Navika predstavlja steeni oblik ponaanja. To su svi oni oblici ponaanja, doivljavanja koji se obavljaju
po nekoj nunosti, sami od sebe, bez uea nae volje i svijesti. Postoje razne vrste navika:
- navike ponaanja
- higijenske navike
- radne navike i sl.
Neke od njih su pozitivne, a neke negativne. Po tome kakve navike ima, linost ovjeka dobija odredjenu
fizionomiju i mi je kao takvu poznajemo i cijenimo.Navike mogu da se stiu svjesno i nesvjesno. Sve one,i
svjesne i nesvjesne, nastaju na taj nain to se izvjesni pokreti estim ponavljanjem tako uvrste u
nervnom sistemu da se mehanizuju, to jest vre se sami od sebe, automatski. Ni jedna navika ne nastaje
odjednom ve je rezultat mnogobrojnih ponavljanja.
U tom svjetlu treba posmatrati alkoholizam kao lou naviku uzrokovanu estim uzimanjem alkoholne
supstance.

Od pozitivnih navika posebno treba razvijati: higijenske navike, navike kulturnog ponaanja i radne
navike.

Zavrna aktivnost:
Uenici po grupama prave liste najvanijih navika koje su bitne za ivot i zdravlje ovjeka

40
23. Zatita od mina i NUS-a: Nepoznata podruja i mine
Ciljevi
a. Znanje i razumijevanje
i. ta je nepoznato podruje
ii. ta je to minirano podruje
iii. Rizik odlaska u nepoznato podruje
iv. Suprotne pojmove
v. Razliku dobrog od loeg
b. Sposobnosti
i. Napraviti razliku izmeu nepoznatog i poznatog podruja
ii. Napraviti razliku izmeu koritenog i nekoritenog podruja
iii. Razlikovati dobro od loeg i neutralnog
iv. Kritiki razmiljati
c. Vrijednosti i stavovi
i. Igraju se na za to predvienim mjestima
ii. Ne odlaze u nepoznata podruja bez pratnje odrasle osobe
iii. Uenici usvajaju stav da mi sami odabiremo svoj put, da je svako odgovoran za svoju sudbinu

Potreban materijal
d. Flomasteri
e. Hamer-papir

UVODNA AKTIVNOST 5 min
Uitelj brzo nie razliite naredbe, poput ovih:
i. Svi koji imaju na sebi neto plavo neka ustanu
ii. Molim da ustanu sada svi sa crvenim arapama
iii. Svi koji imaju smee oi, molim vas ustanite
iv. Nastavnik moe osmisliti nove naredbe
v. Nakon svakog ustajanja oni koji sjede pljeu onima koji stoje
Svrha vjebe je da pokae sve razliitosti i preferencije meu uenicima. U svim sluajevima, bez obzira
na sadraj naredbe, molimo uenike da aplaudiraju i na neki nain slave razliitosti unutar razreda.

41
GLAVNA AKTIVNOST 35 min
Nastavnik e itati spisak pojmova djeci (ili e ih napisati na tabli), a njihov zadatak je da
te pojmove napiu na papiri, i da pored svakog pojma napiu njemu suprotan pojam
npr.
dan no dirati ne dirati
ivot smrt opasno sigurno
bijelo crveno dobro - loe
nepoznato poznato stati - ii
oprezno neoprezno obavijestiti ne obavijestiti
minirano neminirano lutati ne lutati
paljiv nepaljiv pribliiti se ne pribliiti se

Zajedniki analizirati listu, a potom slijedi aktivnost Drvo elja
Na hamer-papiru nacrtamo drvo
Zadatak svakog djeteta je da napie dva-tri sigurna pojma i dva-tri nesigurna pojma
Sve sigurne pojmove staviti na drvo (da ive), a opasne, nesigurne, ispod drveta (da strunu,
nestanu)

Zajednika analiza
Koji su to sigurni pojmovi, koji nesigurni
Diskutirati o tome zbog ega su neki pojmovi sigurni, a neki nesigurni

ZAVRNA AKTIVNOST
1. Naglasite ulogu uenika u provedenoj radionici i njihove zakljuke
2. Naglasite sljedee:
a) Svako je odgovoran za svoju odluku
b) Uvijek treba dobro razmisliti prije nego neto uradim
c) Sagledajte dobre i loe posljedice vaih odluka

42
24. VRIJEDNOSTI KOJE IVIMO

- Pripremiti deset krugova, napravljenih od kartona. Na svakom napisati odreenu vrlinu
ili manu. Krugovi se poslau ukrug, redoslijedom: istina, nasilje,moral, elja, mrnja, mir,
ljutnja, ljubav, oholost, nenasilje.

Prvi je karton, istina, a posljednji, deseti, nenasilje.

Ponemo od broja devet, dakle od oholosti, i krenemo smjerom kazaljke od sata u
krug; tako hodamo sve dok ne izbrojimo broj 29. Karton, na koji pada broj 29 uzimamo, i
izbacujemo iz kruga. Nastavljamo kruenje od toga mjesta sve dok opet ne izbrojimo 29, pa i
njega izbacimo. Tako inimo sve dok ne ostane svega pet krugova.
Zabavno je vidjeti koje su to vrijednosti ostale.

- Podijeliti uenike u 5 grupa, svaka dobije po jednu preostalu vrijednost.
Zadatak: U kojim postupcima ljudi prepoznajemo datu vrlinu? Kako je mi moemo pokazati?

43
25. INIMO DOBRA DJELA
Cilj aktivnost :
Da se uenici potaknu na injenje dobrih djela.

Poetak kolske godine ali i neki znaajan datum mogu biti povod da se uenici potaknu na razmiljanje
o tome da postoje ljudi kojima je potrebna pomo drugih da bi ivjeli ivotom dostojnim ovjeka.

Na poetku asa proitati uenicima priu koja govori o ljudima koji su uinili neko dobro djelo (pria po
izboru nastavnika).
U voenom razgovoru sa uenicima potiemo ih da napravimo na plan za injenje dobrih djela u toku
kolske godine.

Rad u malim grupama ili parovima
Svaki par ili grupa predlae neke aktivnosti koje moemo poduzeti u naem odjeljenju, koli, lokalnoj
zajednici npr.posjeta Domu staraca, pomo nekoj staroj i nemonoj osobi koja stanuje u blizini kole,
sakupljanje pomoi u hrani, odjei, obui za uenike slabijeg imovnog stanja, uee u akcijama Crvenog
kria i slino.
Od utog papira izrezujemo krug (koji e biti sredina cvijeta) u koji upisujemo nau potrebu/ elju da
inimo dobra djela. Od raznobojnih listova pravimo cvijetne latice u koje upisujemo aktivnosti koje emo
poduzeti. Tako nastaje na Cvijet dobrih djela.
Poeljno bi bilo da se poduzme zajednika aktivnost sa uenicima koji pohaaju vjeronauku i da to bude
na doprinos uzajamnom pomaganju, saradnji, razumijevanju, toleranciji.
U toku godine pratiti realizaciju aktivnosti, svaku novu aktivnost u kojoj budemo uestvovali u toku
godine upisivati u latice naeg cvijeta koji e nas podsjeati na ono to smo uradili, ali i na ono to stalno
trebamo initi.

44
26. DJEJA SVJESNA DJELA BRINOSTI

Ciljevi
prepoznati specifine oblike ponaanja kojima se iskazuje brinost
uvrivati oblike ponaanja kojima se iskazuje brinost
razvijati samopotovanje i empatiju
iriti duh Zone bez ismijavanja izvan granica razreda
osnaiti uenike potiui ih da potuju svoja obeanja.

Materijali.
veliko izrezano srce ili neki drugi simbol prijateljstva
fotoaparati, pribor za likovni odgoj, video oprema (fakultativno)
listii papira s imenima svih uenika u razredu.

Okupljanje: Igrajte jeku osjeaja (10 minuta)

Okupite uenike u krug i objasnite igru:
Zapoet ete tako to ete dovriti sljedeu reenicu: "Osjeam da je neko brian prema meni kada "
Zatim ete mekanu loptu ili predmet dobaciti jednom djetetu u krugu koje eli biti sljedee na redu. To
e dijete tada ponoviti taj isto poetak: "Osjeam da je neko brian prema meni kada" te reenicu
zavriti na svoj nain. Zamolite tog uenika da mekanu loptu dobaci drugome ueniku koji jo nije
sudjelovao. Nastavite tako dok svi uenici ne sudjeluju jednom.
Objasnite da ete danas razgovarati o ljubaznosti, brinosti i prijateljstvu te primjere za to pokuati
nai u svom razredu i kolskoj zajednici.

Istraivanje brinosti (10-15 minuta)

Neka uenici u parovima razmijene svoja iskustva o
a) trenutku u koli kad je nekoprema njima bio ljubazan i brian te
b) trenutku kad su oni bili ljubazni i brini prema nekome u koli.
Dajte svakom djetetu jednu minutu za razmjenu odgovora na pitanje pod a) i b). Zamolite nekoliko
dobrovoljaca da svoje prie ispriaju cijelom razredu, a ako imate dovoljno vremena neka to uini svaki
par.
Sada, neka se parovi okupe u skupine od po est uenika u kojima e
1) spontano nabacivati ideje o nainima na koje prepoznajemo ljubaznost.
2) Razgovarajte o sljedeem: to nas, ako takvo to uope postoji, sprjeava da budemo ljubazni
jedni prema drugima? Izaberite izvjestitelja za svaku skupinu.
Neka male skupine izvijeste cijeli razred.

Planirajte "djela brinosti" (15 minuta)

Objasnite sljedei zadatak:
U sljedeem vremenskom razdoblju (odredite neki rok), uenici e biti kao lutajui reporteri u "lovu" na
sluajeve ljubaznosti, suradnje i brinosti koje zamijete u koli, a mogu biljeiti i djela brinosti koja sami
uine. Sva bi djeca trebala pisati o djelu brinosti koje su uinila ili kojima su bili svjedoci. Osim toga,
primjere mogu ilustrovati likovnim radovima odnosno fotografijama ili video snimkama, u sluaju da
uenicima moete staviti na raspolaganje nekoliko fotoaparata ili video kameru.

45
Napomena: Projekti koji se odnose na "djeja svjesna djela brinosti" dospijevaju na dan koji ste odredili
kao posljednju aktivnost u ovom projektu, "Vi ste moni, ali zajedno smo moniji".

Igrajte se "tajnih kompia". Stavite papirie s imenima sve djece u razredu u eir, pa neka djeca
anonimno izvuku ime jednog djeteta iz eira. Do kraja tog dana za dijete ije je ime izvukao/la uenik/ca
mora uiniti neto lijepo, s time da niko ne otkrije ko je to uinio.
Sljedeega jutra djeca mogu rei ostalima koje im je djelo brinosti bilo upueno i pokuati pogoditi ko je
njihov "tajni kompi".

Zajedno za kraj (5 minuta)
Izaberite neku djeju pjesmu koja govori o djejoj potrebi za pravdom, mirom i ljubavlju.
Zavrite sat tako to e uenici stajati u krugu i drati se za ruke. Pokrenite "strujni krug" tako to ete
stisnuti ruku osobe s desne strane. Ta e osoba stisak poslati dalje tako to e stisnuti ruku sa svoje
desne strane. Nakon to je takvo pulsiranje prolo itavim krugom, proite krugom jo jednom s neto
teim zadakom (npr. dva kratka stiska, ili jedan dugi stisak pa odmah nakon toga kratki).
Ljubaznost ba kao i "struja" u ovoj aktivnosti je zarazna. Zato je alji dalje!

46
27. Nemoj mi se rugati: BITI U TUOJ KOI

Ciljevi
istraiti razliita motrita u nekom sukobu
uvjebati sagledavanje problema iz perspektive druge osobe
istraiti uinke zadirkivanja
izraivati razredne sporazume u pogledu zadirkivanja.

Materijali
veliki papiri s preklopnoga panoa s obrisima dvaju velikih stopala
veliki papiri s preklopnoga panoa i flomasteri (dovoljno za svakog uenika)
jedan tekst prie "Nevolje sa zadirkivanjem"
jedan komplet karata s ulogama iz prie "Nevolje sa zadirkivanjem" za svaki par uenika
pripremite se za prianje prie "Oklevetani vuk".

Okupljanje (5 minuta)

Upitajte: Koliko vas je ikada radilo u skupini na projektu bilo koje vrste? (Dignite ruke).
Od onih koji su podigli ruke, koliko vas se sjea nekog sukoba ili problema u vaoj skupini? Neka oni koji
su imali sukob odu na jednu stranu razreda, a oni koji ga nisu imali na drugu.
Upitajte: Koja je skupina vea? (Hmm. Uope ne iznenauje, ha?) S obzirom da e vjerojatno vea biti
skupina onih koji su imali sukob, to je dobra prilika da spomenete koliko su sukobi esti! Sukob je ivotna
injenica, ali on uope ne mora biti neto negativno. U stvari, sukob je prilika za rast te moe ak i
poboljati vae odnose ovisno o tome kako njime upravljate. Ispriajte djeci kratku priu iz vlastitog
ivota o nekom sukobu koji je, kad ste ga rijeili, poboljao va odnos s nekime.
Sada objasnite da ete uiti o jednoj od mnogih vjetina koje su vam potrebne kako biste znali
kreativno i produktivno rjeavati sukobe: stavljanje u poloaj druge osobe ili gledanje stvari iz njezinoga
ugla.

Dramatino proitajte priu "Oklevetani vuk"

Oklevetani vuk

uma mi je bila dom. ivio sam tamo i brinuo se o njoj. Trudio sam se drati je urednom i istom.
A onda jednog dana, dok sam istio smee to ga je neko ostavio za sobom, zauo sam korake. Skoio
sam iza jednog stabla i ugledao malu djevojicu kako dolazi niz stazu nosei koaricu. Bila mi je odmah
sumnjiva jer je bila udno odjevena sva u crvenom, pokrivene glave, pa se inilo kako ne eli da ljudi
znaju ko je. Naravno, zastao sam kako bih je pogledao. Pitao sam Je ko je, kuda ide, odakle je dola i sve
to. Digla je nos i kazala mi uobraeno da ide bakinoj kui.
Dok je ila dalje stazom uzela je eernu plou iz koare i poela je jesti bacivi omot na zemlju. Zamislite
to! Bilo je ve dovoljno loe to je bila dola u moju umu bez dozvole i bila prosta prema meni. A sad mi
je prljala dom. Odluio sam ju nauiti pameti. Potrao sam ispred nje do kue njezine bake. Kad sam vidio
staricu, shvatio sam kako je poznajem. Prije vie godina bio sam joj pomogao rijeiti se takora u kui.
Kad sam joj objasnio ta se dogodilo, sloila se pomoi mi nauiti njezinu unuku pameti. Pristala je sakriti
se pod krevet dok je ne pozovem.
Kad je djevojica stigla, pozvao sam je u spavau sobu gdje sam u krevetu bio ja, odjeven kao njezina
baka. Djevojica je ula i kao prvo kazala je neto runo o mojim velikim uima.
47
Ve su me i prije vrijeali, pa sam uinio iz toga najbolje to se moglo kazavi kako mi velike ui pomau
da je bolje ujem. Potom je jo neto runo primijetila, ovaj put o mojim izbuljenim oima. Kako uvijek
pokuavam ostati miran, nisam se obazirao na njezinu uvredu i kazao joj kako mi velike oi pomau da
bolje vidim. Ali sljedea uvreda stvarno me pogodila. Kazala je neto o mojim velikim zubima. U tom
trenutku izgubio sam strpljenje. Znam da sam trebao biti u stanju vladati situacijom, ali vie nisam
mogao svladati ljutnju.
Skoio sam s kreveta i zareao na nju: "Zubi e mi pomoi da te bolje pojedem."
Nijedan vuk nikad ne bi pojeo malu djevojicu. Ja je sigurno nisam mislio pojesti. (Vjerojatno mi ionako
ne bi bila fina.) Samo sam je elio malo uplaiti. Ali ludo dijete poelo je trati po kui i vikati. Poeo sam
ju hvatati mislei kako u je moi smiriti ako je ulovim.
Vrata su se odjednom otvorila s treskom i tamo je stajao veliki drvosjea sa sjekirom. Znao sam da sam u
neprilici, pa sam skoio kroz prozor i iziao od tamo to sam prije mogao. Ali to nije kraj. Baka nikad nije
ispriala moju stranu prie. Uskoro zatim proirio se glas o meni kako sam zao i opak. Sad me svi
izbjegavaju. Moda je mala djevojica jo dugo ivjela sretna i vesela, ali ja nisam.

Razgovarajte u skupini: Koja je to bajka? Neka jedan dobrovoljac saeto prepria izvornu priu
"Crvenkapica". Upitajte: Po emu se pria "Oklevetani vuk" razlikuje od one "Crvenkapice" koja vam je
poznata?

Razgovarajte u koncentrinim krugovima: Neka se uenici razmjeste u dva kruga. Uenici u
unutranjem krugu neka budu okrenuti prema van, a oni u vanjskome krugu prema unutra, gledajui
jedni prema drugima. Osoba iz unutranjega kruga postavlja jedno pitanje svom paru koji sjedi nasuprot
nje u vanjskome krugu. Nakon svakog pitanja neka se vanjski krug zarotira za jedno mjesto ulijevo, tako
da sada svi imaju novog partnera. Na svako pitanje odgovara i uenik iz unutranjeg i uenik iz vanjskog
kruga. Zamolite nekoliko dobrovoljaca da nakon svakog pitanja s drugima podijele sljedee:
Kakvi su vai osjeaji prema Crvenkapici iz izvorne prie? (pomicanje partnera)
Kakvi su vai osjeaji prema vuku iz izvorne prie? (pomicanje partnera)
to mislite zbog ega ste imali takve osjeaje prema vuku iz izvorne prie? (pomicanje partnera)
Zbog ega je u danas isprianoj prii vuk odluio djevojicu nauiti pameti? (pomicanje partnera)
to vuk ini kad vie ne moe kontrolirati svoju ljutnju? (pomicanje partnera)
Vjerujete li vuku? (pomicanje partnera)
Ako su se vai osjeaji prema vuku promijenili od vremena kad ste prvi put uli izvornu
priu, zato se to dogodilo? (pomicanje partnera)
Kakvi bi bili nai osjeaji prema vuku da smo uli samo njegovu stranu prie? (pomicanje partnera)
Ispriajte jeste li kad na neto gledali iz razliitog motrita u odnosu na vau majku, oca ili neku drugu
odraslu osobu koja vam je vana u ivotu? (pomicanje partnera)
Na koje stvari vi i va prijatelj gledate iz razliitih motrita? (pomicanje partnera)
Moete li se sjetiti primjera iz vlastitog ili tueg iskustva koji govori o tome da je neprijatelj postao
prijatelj? Kako se to dogodilo?

Izvedite ske: "Nevolje sa zadirkivanjem" (10 minuta)

Razgovarajte o pojmu stajalita: Kako kae Crvenkapica, nju je zloesti vuk namjeravao pojesti. Vuk,
pak, kae da ju je samo pokuavao nauiti pameti. Objasnite da u sukobu svaka sukobljena strana ima
vlastito stanovite / motrite / taku gledanja. esto vjerujemo da samo jedna strana
(obino naa) ima monopol na istinu i dobrotu, a da je druga strana potpuno u krivu i da je loa. Ali to
obino nije tako jednostavno. Prije nego to odluimo ko je u pravu, a ko u krivu, vano je razumjeti obje
strane u sukobu.
Zamolite dva dobrovoljca da odglume tekst prie "Nevolje sa zadirkivanjem", ili uz pomo lutaka.
48

Porazgovarajte: Kako mislite da se svako od ovo dvoje djece sada osjea? Zato mislite da je Dijete 2
ljuto? Zato je Dijete 1 ljuto? Mislite li da je Dijete 1 znalo da Dijete 2 ne voli da je nazivaju "Miss Piggy"
(gica Prasi)?

Odigrajte igru uloga: Biti u tuoj koi2 (15 minuta)

Sada podijelite uenike u parove i neka svaki od njih na velikom papiru ocrta i izree dva para cipela
koje e nazvati Dijete 1 i Dijete 2. Ili, kao alternativa, ako se sat odrava vani, uenici mogu nacrtati
obrise cipela u zemlji. Parovi cipela trebaju biti okrenuti jedan prema drugome.

Jedno e dijete ui u ulogu Djeteta 1, a drugo u ulogu Djeteta 2. Dajte djeci odgovarajue kartice za
igru uloga, a oni neka ih u sebi proitaju. Neka djeca stanu na ocrtane stope.
Objasnite da te stope imaju udesnu mo pomou koje osoba koja na njima stoji razumije
stajalite dotinog djeteta o sukobu. Neka svaki uenik bude i Dijete 1 i Dijete 2. Dijete 1 prvo objanjava
svoju perspektivu, dok Dijete 2 slua. Potom Dijete 2 objanjava svoju perspektivu. Tada djeca zamijene
mjesta.

Nakon to su svi parovi uivjeli u perspektivu i Djeteta 1 i Djeteta 2 upitajte: Sada kad bolje razumijete
kako se Dijete 1 osjealo, recite to je to to bi Dijete 1 eljelo rei Djetetu 2? (Neke od mogunosti su:
"ao mi je", "Nisam shvatila kako se osjea",
"Nisam te eljela povrijediti", "Vie te neu zvati Miss Piggy", itd.) Navedite uenike da nabace nekoliko
ideja o dijelovima dobre isprike. Svakome pruite priliku da se ispria.
Sada upitajte: "to je to to bi Dijete 2 eljelo rei Djetetu 1?" (ao mi je to ti prije nisam rekla da mi
smeta kad me tako zovu", itd.) Neka uenici nabacuju ideje o drugim nainima na koje bi Dijete 2 moglo
Djetetu 1 rei da joj je ao.

Okupite ponovno cijelu skupinu: "Je li ikada u redu ikoga zadirkivati?" Uenici e vjerojatno rei kako
oni mogu prepoznati kad se neko samo dobroduno ali, a kada to nije sluaj. Meutim, kako to
pokazuje i ova aktivnost, ponekad je teko razluiti jesu li vaa ala ili dobronamjerno zadirkivanje
prihvaeni kao neto smijeno ili kao obeshrabrivanje. Kad neto nekoga povrijedi, to ba nije smijeno.
to bi uenici mogli uiniti kako bi bili sigurni da njihove ale nee nikoga povrijediti?

(Fakultativno) Ako imate vremena, neka djeca u parovima razgovaraju o sljedeem. Svakoj osobi
u paru dajte dvije minute da odgovori na svako od ovih pitanja.
- Koji su od sukoba koje ste imali ili vidjeli nastali zbog razliitih stajalita? ta se dogodilo? Koja su to dva
razliita stajalita bila?
- Kako je bolje razumijevanje tuega stajalita moglo pomoi u rjeavanju tih sukoba?

49
28. Demokracija i ljudska prava: PRAVDA, lekcija 4
Koji su pravedni naini da se neto sazna? Koji su pravedni naini da se donese odluka?
Pregled lekcije

Djeca e uiti pravedne naine da neto saznaju ili da donesu odluku. Uit e vanost korienja
pravednih procedura prilikom skupljanja informacija i donoenja odluka. Uit e proceduru od etiri
koraka korienu pri analiziranju pitanja pravednih naina saznavanja neega i donoenja odluke. Te
ideje e koristiti u rjeavanju dvije razliite vrste problema.

Ciljevi lekcije
- da objasne zato je vano na pravedne naine skupiti informacije i donijeti odluku
- da objasne etiri koraka ili skup pitanja koji su korisni prilikom razmiljanja o problemu pravednih
naina skupljanja informacija i donoenja odluke
- da koriste etiri koraka prilikom analiziranja problema skupljanja informacija i donoenja odluka

Pripreme/Materijali

Pria Pravedne mede, etvrti dio
Papir i bojice

Metodika
A/ Uvod

Zamolite djecu da kau o situaciji kada je neko htio neto da sazna. Kako je ta osoba skupila informacije?
Napravite spisak nekih primjera na tabli. Neka djeca odlue da li su procedure koriene da se neto
sazna pravedne. Djeca bi trebali razumjeti da elimo koristiti pravedne naine da neto saznamo i
pravedne naine da donesemo odluku.

B/ itanje prie

Napravite uvod u etvrti dio prie tako to ete dati pregled doga|aja u prii i pokazati neke od slika.
etvrti dio prie upoznaje uenike sa idejom pravednih naina da se neto sazna i pravednih naina
da se donese odluka. Ovo je proceduralna pravda. Proceduralna pravda ima tri osnovna cilja: a.) da
osigura to je vie mogue da su skupljene sve informacije potrebne za donoenje pravedne i mudre
odluke, b.) da osigura mudro i pravedno korienje informacija prilikom procesa donoenja odluke, c.)
da zatiti pravo na privatnost, ljudsko dostojanstvo, slobodu i druge vane vrijednosti i interese ljudi.
Pravedni naini saznavanja neega ukljuuju osnovne ustavne prinicipe, kao to su pravo na svjedoke
i ispitivanje svjedoka koji svjedoe protiv nekoga. Ukljuuje skupljanje informacija upotrebom naina
koji ne upotrebljavaju silu. Pravedni naini donoenja odluka ukljuuju osnovni princip da ljudi, na koje
odluka moe uticati, imaju glas u donoenju iste. Uesnici bi trebali znati procedure koje treba pratiti i
sam proces bi trebao biti realizovan na nepristrastan nain. Pravedne procedure mogu legitimizirati
odluke, poveati saglasnost i promovirati potovanje autoriteta.
50
itajte do prve take razgovora u ovom dijelu prie. Onda neka djeca odgovore na pitanja koja
slijede. Uz njih su navedeni neki od moguih odgovora.
ta da radim? pitao se kuhar. Koji bi bio pravedan nain da saznam ko je uzeo te kolaie?

Darko i Majda su pomogli u kolskoj kuhinji. Pomogli su kuharu da ispee kolaie. Nakon to su kolaii
izvaeni da se ohlade, kuhar je otkrio da nedostaje nekoliko kolaia. On je htio da sazna ko ih je uzeo.
U poetku, kuhar je bio jako ljut. Sumnjao je da su Darko i Majda uzeli kolaie koji su
nedostajali. Nakon to su Darko i Majda rekli da oni nisu krivi, kuhar nije znao ta da radi da bi
otkrio ko je uzeo kolaie. Neka djeca predloe pravedne naine saznavanja u ovoj situaciji.
Jedan od prijedloga moe biti da je vano ispitati i Majdu, jer je ona radila u kuhinji sa Darkom.
Neka djeca mogu rei da se na Majdu ne treba osloniti u ovoj situaciji jer su ona i Darko prijatelji.

itajte do kraja problema o kolaiima. Prva reakcija kuhara je vjerovatno bila nepravedna. Njegove
sumnje o tome ko je uzeo kolaie bile su zasnovane na injenici da Darko voli kolaie i da ih je mirisao
kada su izva|eni iz pei. Onda je kuhar odluio da pita Majdu da li je neto vidjela. Majda je rekla da su
Darko i ona bili zajedno itavo vrijeme. Kuhar je odluio da jo malo provjeri tako to je pitao neke od
uenika u hodniku. Onda je vidio da je prozor otvoren. Kuhar i Majda su saznali da je Plava Svraka bila
odgovorna za nestale kolaie. Kuhar se izvinuo Darki i dao i njemu i Majdi dodatni kolai da pokae da
mu je bilo ao to je vikao. Procedure koje je kuhar koristio da neto sazna su, na kraju, bile pravedne i
Darko je bio zadovoljan.

Razgovor bi trebao pomoi djeci da razumiju da je vano skupiti informacije od svih ljudi koji bi mogli
znati neto vezano za odre|enu situaciju da bi se saznale injenice potrebne za donoenje mudre i
pravedne odluke o tome ta uiniti. Djeca bi trebala razumjeti potrebu za uzdravanjem od optuivanja
nekoga da je neto uradio/la pogreno dok nema dovoljno dokaza za to. Djeca bi tako|er trebala
razumjeti da je vano dozvoliti optuenoj osobi da govori za sebe i da drugi mogu govoriti u
njegovo/njeno ime i da je potrebno biti pravedan pri skupljanju informacija.

itajte do druge take razgovora u ovom dijelu prie. Nakon toga, neka djeca odgovore na pitanja
koja slijede. Uz njih su navedeni neki od moguih odgovora.
Polako. Ne moete svi biti predsjednik razreda odjednom. Koji bi bio pravedan nain da
nekoga izaberemo?
Darko i Majda su se vratili u svoju uionicu. Njihova uiteljica je sa djecom razgovarala o novom
projektu za razred i iznijela potrebu da se izabere predsjednik razreda koji e voditi taj projekat.
Nekoliko uenika su htjeli da budu predsjednik razreda. Uiteljica je htjela da pravedno odlui ko bi
trebao biti predsjednik.
Denis je rekao da bi on bio predsjednik razreda.
51
Da je uiteljica usliila njegov zahtjev, to bi bio nepravedan nain donoenja odluke. Neka djeca
predloe pravedan nain donoenja odluke u ovom sluaju. Ti prijedlozi mogu biti razliiti: da
uiteljica slua ideje uenika i koristi ih prilikom donoenja odluke, da dozvoli da svaki uenik iznese
svoje prijedloge, napie ih na tabli i dozvoli da odluka bude donesena glasanjem. Obje opcije
podravaju vrijednost ljudskog dostojanstva, prava na uee u donoenju odluke koja na nekoga
moe uticati i to ozakonjuje odluku.
itajte do idue take razgovora. Uiteljica je odluila da dozvoli djeci da imaju izbore u razredu.
Napisala je imena uenika koji ele biti kandidati za poziciju. Pitala je da li jo neko eli biti kandidat.
Kandidati su, onda, dali govore i rekli zato bi on ili ona bio/bila dobar predsjednik razreda. Svi su
glasali. Katarina je dobila najvie glasova. Procedura biranja predsjednika razreda je bila pravedna jer
su svi oni koji su htjeli da uestvuju imali priliku za to. Procedure su bile poznate i realizovane tako da
su svi mogli svjedoiti. Katarina je brzo otkrila da posao predsjednika razreda nije lak.
Razgovor bi trebao pomoi djeci da razumiju princip da je pravedno da oni na koje odre|ena odluka
moe uticati imaju uea u donoenju te odluke. To moe ukljuiti dozvoljavanje da iznesu svoje
miljenje onome ko donosi odluku ili da uestvuju u donoenju odluke tako to e glasati ili postii
konsenzus. Princip je zasnovan na miljenju da se takvo uee zahtijeva na osnovu vjerovanja u ljudsko
dostojanstvo i na osnovu praktinosti, npr. da e oni koji su uestvovali u donoenju odluke ee
potovati istu od onih kojima je odluka nametnuta.

52
29. Mine i NUS: MINE U NAEM OKRUENJU
Ciljevi nastave:
- Istraiti naine na koje minsko-eksplozivna sredstva utjeu na okoli i ljudsko zdravlje.
- Nauiti opa pravila zatite od minsko-eksplozivnih sredstava.

Uvod:

Mine ne samo da izuzimaju zemljite iz poljoprivredne ili umske proizvodnje ve su i opasne po ljudske
ivote.
Cilj je uspostavljanje sigurnog okruenja za normalan i prosperitetan ivot svih graana BiH i vraanje
poljoprivrednog i umskog zemljita u proizvodnju.

Pokrenite slobodnu diskusiju o minsko-eksplozivnim sredstvima, tipovima sredstava i posljedicama koje
one izazivaju. Popiite odgovore na tabli.

Neka uenici na tabli napiu vrste minsko-eksplozivnih sredstava koje znaju.

Postaviti sljedee pitanje:

Da li ste nekada vidjeli u prirodi ovakvo sredstvo? U koje se svrhe koriste minsko-eksplozivna sredstva?
Posluite se tekstom sa slikama o tipovima mina i NUS-a. (Donoenje plastinih modela mina u kolsku
uionicu zabranjeno je zbog kontradiktornih poruka koje izgovaramo i onog to radimo. Ako drite
model mine u ruci i govorite da se ne smiju pribliavati mini, pravite konfuziju u djeijem umu.)

Bitnije je od upoznavanja s oblicima i izgledom mina upoznati djecu s injenicom da su mine u veini
sluajeva kamuflirane, da nije tako jednostavno nai ih te da mogu promijeniti oblik i boju usljed
vremenskih prilika, vremena i vegetacije.
Objasnite da se neka od minko-eksplozivnih sredstava koriste i u humane svrhe (najee u rudarstvu i
graevinarstvu), osim u ratnim djelovanjima. Ako obuene osobe pravilno rukuju njima, imaju velikog
znaaja i koristi na gradilitima u utedi vremena, radne snage, mainerije i sl.
Meutim, nehumana primjena ovih sredstava, kao u ratnim djelovanjima, ostavlja velike i teke
posljedice na stanovnitvo i okoli.

Pitajte uenike koje negativne posljedice imaju mine na stanovnitvo, a koje na okoli.
Biljeite odgovore na pitanje da li bi zabranili upotrebu takvih sredstava i zato?
Pitajte uenike da li su upoznati da dravne organizacije vode brigu o skidanju mina na terenu i drugim
pitanjima
iz ove oblasti. Koji ljudi mogu vriti deminiranje i da li oni moda znaju nekoga iz njihovog okruenja ko
obavlja te poslove?
Objasnite uenicima da je deminiranje jako kompliciran, opasan i veoma skup posao,

Glavni dio:

Predstavite uenicima posljedice koje mine ostavljaju na obradivo zemljite (nemogunost pristupa i
upotrebe zemljita koje je zagaeno minama za poljoprivrednu proizvodnju, ispau stoke i sl.). Objasnite
posljedice koje mine ostavljaju na umska podruja (opasnost od ulaska u ta podruja spreava sjeu
ume, odnosno iskoritavanje umskih bogatstava, odravanje, zatitu uma od parazita i tetoina kao
to je, npr., potkornjak, insekt koji moe unititi velike povrine uma).
Razmislite koje sve opasnosti mine mogu prouzrokovati za okoli i ovjeka.
53
Usmjerite se na sljedea pitanja:
Kako su mine opasne za okoli i ljudsko zdravlje?
Koje protivminske akcije treba preduzeti?
Kako mine mogu imati negativan utjecaj na divlje ivotinje?

Zavrni dio:

Objasnite uenicima da su protivminske akcije sloen i kompleksan posao koji se sastoji od razliitih
koraka koje preduzimaju za to ovlaene institucije, organizacije i kompanije.
Kako bismo bili zatieni od negativnih posljedica mina, jako je vano da se preduzmu svi ovi koraci.
Takoer je bitno biti svjestan da mine postoje i da trebamo biti na oprezu kako ne bismo postali njihova
rtva.
Humanitarno deminiranje
Pomo rtvama mina
Upozoravanje na mine
Zastupanje
Unitavanje mina
Humanitarno deminiranje, kao jedna od komponenti protivminskih akcija, podrazumijeva radnje kojima
se uklanja opasnost od mina i NUS-a u BiH. Ovom aktivnou obuhvaeno je sistematsko i generalno
izvianje te izdrada projektne dokumentacije koje sprovodi BHMAC, dok operacije tehnikog izvianja,
ienja povrina i objekata kao i operacije podvodnog ienja i uklanjanja eksplozivnih sredstava
zaostalih nakon rata obavljaju akreditirane deminerske organizacije.
Upozoravanje na mine jako je bitna komponenta. Podizanje svijesti i edukacija o nainima zatite od
mina aktivnost je koju mogu provoditi akreditirane organizacije od strane BiH MAC-a.
Upozoravanjem na mine uenici i graani informiraju se o nainima obiljeavanja minskih polja i
upozoravaju da ne odlaze tamo, kako ne bi sluajno postali rtva.
U nastavku...

54
30. ovjek i zdravlje pedagoko psiholoka saznajna komponenta: VJEBE OPUTANJA I
RELAKSACIJE
CILJ:
Nauiti uenike znaaju relaksacije, pravilnog disanja i mira sa sobom, kako bismo bili u miru i sa
drugima.

UVOD:
Razgovarati o nainima na koje se djeca oputaju, odmaraju, o muzici koju sluaju.
Najaviti da e danas uti o jednom neobinom eksperimentu s vodom koji je izveo japanski naunik
Emoto Masaru. On je fotografisao smrznute kristale vode i to nakon to je vodi putao muziku ili im
govorio lijepe ili rune rijei.
Pojanjavati pokazujui prezentaciju sa fotografijama.
Budui da najvei dio ovjekovog organizma ini voda, moemo, onda, samo zamisliti ta loa muzika ili
rune rijei ine vodi u naem tijelu. Zbog toga je vano da izgradimo svoj muziki ukus, da se prema sebi
i drugima ponaamo s puno potovanja i da naemo vremena da ponekad uradimo vjebe oputanja i
relaksacije.
Jednu takvu emo i mi danas raditi.

GLAVNI DIO:
Vjebu zapoeti pravilnim, dubokim disanjem. Zauzeti udoban poloaj, ispraviti kimu i zatvoriti oi.
Tokom voene meditacije koristiti laganu muziku, kao zvunu kulisu.
Meditacijsku priu priati dovoljno sporo i ekspresivno, s odgovarajuim pauzama, kako bi je uenici u
potpunosti doivjeli i uspjeli se uivjeti u svoju vlastitu priu.

Pronaite svoj osobni prostor, udobno se smjestite i zamisite se malima koliko god je to mogue.
Vi ste klica jabuke, stijenjena vrsto u tvrdoj kapsuli sjemena, zakopani ispod hladne zemlje.
Zima je i vi ste jedva budni. Iznad vas snijeg pokriva tlo. Potpuno je hladno pod zemljom...
Sada je proljee.
Zemlja oko vas postaje toplija i klica u sjemenu poinje da se budi. Snijeg iznad vas se topi i voda se upija
u zemlju oko vas. Zemlja se osjea dobro, zagrijava se i ini se da biste i sami mogli da se ispunite
snagom zemlje, vode i sunca.
Vrijeme je da izaete iz svoje sjemene kapsule. Koristei sve svoje snage vrsto gurate oklop
sjemenke i probijate je, kao to se ptica izlijee iz jajeta.
Moete se pokrenuti prema povrini zemlje koja je vlana, a vlaga vam daje ivot. Ne znate zato, ali
elite se doepati povrine. Konano, jednim jakim pritiskom izlazite iz tla i prvi put ugledate SUNCE!
Energija sunca tee u vas i zbog toga se osjeate sve jaim i jaim. Proteete se prema gore, pruate
svoje tanko stabalce prema vani i postajete mala, zdrava sadnica.
Njene kapi proljetne kie hrane vas i osvjeavaju. Zadrite na trenutak taj osjeaj i uivajte. (PAUZA)
Prolaze godine. Vi ste ve izrasli u tananu jabukovu mladicu, visoku kao i mladi ovjek. Imate
lijepo, zeleno lie koje koje pruate prema suncu i ono vas jaa. Vi i elite jo rasti i jaati. elite biti
stablo.
Zbog toga skupljate svu svoju energiju i rastete jo vie. Kako godine prolaze postajete jako,
zdravo stablo jabuke. Moete stajati ponosni na suncu i uivati u svoj svojoj snazi i ljepoti.
A onda je nastala jesen.
55
Na vaim granama narasli su soni, hranjivi plodovi. Jabuke sadre sjeme iz kojeg e jednog dana,
moda, porasti nova stabla.
Jabuke su teke. Vae grane su jake, ali jabuka je puno i osjeate da bi vam mogle slomiti grane.
ujete korake djece. Ne moete razgovarati s njima, ali znate da dolaze da uberu jabuke. Sa
sobom su donijeli i koaricu. Smiju se i pjevaju.
Djeca e pokupiti jabuke, a vae grane e osjetiti svjetlost. Znate da e ih odnijeti i pojesti. Znate da e
baciti sjeme i da e iz njih nii nova stabla.
Obrane su gotovo sve jabuke... No, to vas ne brine, jer znate da e roditi i idue godine. Zahvalni ste djeci
i nadate se da e uivati jedui ukusne, zdrave plodove.
(PAUZA)
Sada je zima.
Svo vae lie odavno je opalo s grana, ali znate da e olistati sljedeeg proljea. Sada je vrijeme za
odmor. Moete se odmoriti...
U proljee voda u vaem stablu opet e se pokrenuti i svuda e se osjetiti bujanje ivota.

A sada, brojau od 10 do 1. Za to vrijeme, vi napustite tijelo stabla i vratite se u uionicu....

ZAVRNI DIO:

Razgovarati o iskustvu voene meditacije. Fokusirati se na pitanja o osjeanjima, kako bi i uenici shvatili
koliko je mona mata.
- Kako ste se osjeali kada ste prvi put probili sjemenku?
- Ko je osjetio olakanje? Je li neko pomalo osjeao i strah?
- Kako je izgledalo kada ste prvi put vidjeli sunce? Ko je zbog toga bio sretan? Ponosan?
- Veina vas je osjetila snanu emociju kada ste prvi put vidjeli sunce. Kako je to mogue, kada smo
svi bili ovdje, u uionici, a sunce do nas ne dopire? Jeste li znali da je vaa mata toliko mona?
- Kakav je osjeaj postati veliko, jako stablo?
- Je li se neto promijenilo kada su djeca pokupila vae jabuke?
- ta mislite, kakve je kristale oblikovala voda u vaim stablima? A u vaim tijelima, dok ste sluali
ovu voenu meditaciju i muziku koja je pratila priu?
- Zato to mislite?

Bojom i oblikom doarati kako se osjeaju.

56
31. IVOTNI KONTINUUM
Cilj:
Proraivanje prolosti i traumatskih iskustava; prizivanje u sjeanje slike nekadanjih borbi, radosti,
strahova i boli; vjebanje ekspresivnih naina noenja sa stresom.

Uvod:
Djeca sjede u krugu i svako izgovori svoje ime onako kako mu se najvie svia, bojom i jainom glasa koja
mu najbolje odgovara: glasno, tiho, razvueno, veselo, ozbiljno...

- Putovanje u prolost:
Opustite se i zatvorite oi.
Zamislite da ste balon u boji koju voliite.
Polako se pripremate za putovanje u prolost... odvajate se o stolice i odlazite... susreete svoje
prole doivljaje...gledate ko je sve tu...
Tu su svi koju su nekada bili s vama. Pogledajte kako su raspoloeni? Kako se vi osjeate? Pokuajte u
sebi zadrati to sjeanje.
Sada, polako, krenite jo dalje u prolost, u svoje sjeanje. Sjetite se neeg to je bilo ugodno i lijepo,
kada ste bili veseli. Ko je sve bio tu?
A sad se sjetite neeg to je bilo runo i neugodno, kada ste bili tuni... ili bijesni... ili prestraeni.. Jeste li
tada plakali? Je li neko bio uz vas? Je li neko bio protiv vas? Vidite li sve osobe iz tog doivljaja? Kako se
osjeate?
Ali, evo, va balon se poinje dizati, vi naputate scenu iz prolosti... vjetar vas lagano nosi prema
prozoru ove kue, vi ulazite i opet ste na svojoj stolici...
Polako otvorite oi, vratite se u sadanjost.

- Crtanje svojih slika iz prolosti.
Na traci papira (oko 10 cm) ili na manjim komadima papira iste veliine djeca crtaju sliice iz svog
sjeanja, kao da su snimljene na filmskoj traci, kao scene.
Na prvoj slici je najblii doivljaj, na drugoj neki s ljetnjeg raspusta, na treoj neto to im se dogodilo kad
su bili tuni, prestraeni, kad su plakali.
Sljedea je scena neega ega se sjeaju s radou. ta je to bilo, ko su ljudi koji su ih okruivali. Neka
odaberu svoje boje za prikaz.

Kad djeca zavre crtanje, svako obiljei svoju sliicu simbolom radosti (sunce, npr.) ili simbolom alosti
(oblak, npr.). Svi pronau mjesto na kojem e izloiti svoj film.

Razgovor u krugu:
Svako pokazuje svoj film i pria o njemu opisuje scene iz svog ivota. Kakvih doivljaja ima vie? ta
ili ko doprinosi raspoloenju prikazanom na sceni?

Igra kipova i kipara:
Djeca se podijele u dvije grupe, pa jedna zauzme pozu tunog, a druga veselog, raspoloenog kipa. Svako
u grupi izabere svoj izraz.
Ostaju ukoeni 15ak sekundi, a onda veseli izaberu tunog i pokuavaju ga razveseliti: pantomimom,
pjesmicom ili drugim dosjetljivim stvarima, ali bez dodirivanja.

57
ZAVRNA IGRA: MOJ OTOK

Koristimo razliite naine da oznaimo krugove (otoke) na tlu: svako dijete moe dobiti novinski papir i
staviti ga na pod kao svoj otok, djeca mogu donijeti komad konopca koje se oblikuje u krug ili kredom
nacrtati krug oko sebe, promjera oko 1 m.
Na dati znak (sad! zvono, tapanje) svako sebi mora pronai novi otok.
Da bi bili sigurni moraju imati oba stopala unutar kruga (novina).
Ne treba trati, ima dovoljno vremena, a ne elimo da neko ostane u moru. Svaki put, prije davanja
novog znaka, ukinuti po 2-3 kruga, pa e isti otok morati dijeliti vie uesnika.
Jedino pravilo koje ponavljamo kao odgovor na bilo koje pitanje je da s obje noge treba biti na ostrvu.
Kako emo to izvesti, naa je stvar.
No, i na zadnji se otok s malo mate moe naseliti dosta sudionika igre, jer ovdje ne mora biti ispadanja.

58
32. DJEACI I DJEVOJICE

Cilj: Objasniti na koji nain stereotipi i predrasude utjeu na izgradnju samopotovanja, odnose i
oekivana ponaanja djeaka i djevojica. Rasprava se treba usredotoiti na stereotipno portretiranje
princeza i prineva kako bi uenici znali izraziti efekte stereotipnog miljenja na djevojice i djeake.

Znanja: Uenici e znati prepoznati spolne i rodne stereotipe, znat e da se rod izgrauje tijekom
socijalizacije i da se razlikuje u povijesnim razdobljima i kulturama.

Vjetine: Sposobnost prepoznavanja stereotipa.
Zapaanje rodnih razlika u prolosti i danas.
Biti u mogunosti napisati priu bez rodnih stereotipa.

Stavovi: Uvaavanje i prihvaanje spolnih razlika bez stereotipa.
Nediskriminirajui stav prema rodnim i spolnim razlikama.

Pribor: papir, olavka, bojice

IGRA slagalica
Uenike dijelimo u trojke po bojama (plavi, crveni, zeleni, uti, plavi, naranasti, ljubiasti...). Svaka
skupina dobiva u raznim bojama rije imena razliitih likova iz bajki, pria. Svako slovo je izrezano
posebno i oni trebaju to prije sloiti rije i zalijepiti je na traku u boji trojke.
(Trnoruica, Pepeljuga, Alica, Snjeguljica, Zlatokosa, Matovilka, Pipi, Ivica, Marica)

Mogu osmisliti kratku aktivnost (dramatizaciju kojom e ostalima prikazati svoj lik, a tek kasnije u
prezentaciji pokazati tko je to kad ostali pogode.

AKTIVNOST- Osobine likova djeaka i djevojica
Upitati uenike poznaju li bajku u kojoj se pojavljuje princeza i princ. Zamoliti nekoga od uenika da
ispria priu.
Postavljajte pitanja to ini princeza, tko odluuje o njezinoj sudbini; ona ili njezin otac/roditelji, ili
netko drugi. Koje su osobine princa, a koje princeze.

Neka u krug napiu ime lika, a zatim u trojkama ispiu osobine princa i princeze.

Koje osobine prepozanju da se povezuju sa djevojicama i djeacima (mukarcima i enama) danas.
Neka ih oznae bojom po elji (zaokrue, podcrtaju).
Prepoznaju li to njima od navednog govore u obitelji i u koli.
Moe li se napisati bajka koja ne slijedi rodne stereotipe?

Zadatak: Napistati/ nacrtati nesterotipnu bajku. (Mogue je kreirati i predstavu.)

Ljudi su vrlo strogi prema neuspjenim mukarcima i vrlo nevelikoduni prema uspjenim
enama.
Pipi
59
33. ZNAAJ OUVANJA PRIRODNE SREDINE
Cilj:
- Shvatanje znaaja ouvanja ivotne sredine.
- Podsticanje uenika za uzimanje aktivnog uea u ouvanju ivotne sredine.

Sredstva: Plakati, olovke, bojice, flomasteri, makaze, ljepilo, fotografije, slike iz novina i sa interneta.

TOK ASA:

1. KORAK
Uenici su podijeljeni u grupe na asu Moje okoline:
a. Voda (prikupiti sliice iz novina, sa interneta i tekstove koji govore o
zagaenjima vode)
b. Zrak (prikupiti sliice iz novina, sa interneta i tekstove koji govore o
zagaenu zraka)
c. Zemljite (prikupiti sliice iz novina, sa interneta i tekstove koji govore o
zagaenju zemljita)
d. Reciklaa (sliice i tekstovi o recikliranju)

2. KORAK
Svaka grupa ima zadatak da na plakatu predstavi svoju temu. Dodatan zadatak za svaku grupu je da
se bavi zatitom vode, zraka, tla od zagaenja i da konstruktivna rjeenja, s naglaskom na to ta MI
moemo uiniti.

3. KORAK
Prezentacija radova.

4. KORAK
Izlaganje plakata na razrednom panou.

60
DODATAK: Prezentacija o prijateljstvu.

Podjela tabela Jesam li dobar/dobra prijatelj/ca?

Na posljednjem slajdu prezentacije prikazati popunjenu tabelu, a od uenika traiti da prepiu tekst iz rubrike koja
odgovara njihovom miljenju o sebi kao prijateljima.
Napomenuti da budu poteni prema sebi, jer te tabelice ne moraju nikome niti pokazati, one nisu za ocjenu, a
slue samo kako bi se ubudue svi trudili biti bolji prijatelji.

Jesam li
dobar
prijatelj/ica?
Nisam ba naj
prijatelj/ica
Ja sam OK
prijatelj/ica
Dobar / dobra
sam
prijatelj/ica
Ma ja sam
odlina / odlian
prijatelj/ica
Dijeljenje
Ne dozvoljavam
nikome da
posuuje moje
stvari.
Volim svoje
koristi sam/a.
Zapravo i ne
volim da dijelim
stvari s drugima,
ali ponekad i to
dozvolim.
Dijelim stvari sa
prijateljima i oni
dijele sa mnom,
takoe.
Uvijek dijelim sa
drugim, ak i kad
oni ne dijele sa
mnom, jer se je
zajednitvo
zabavnije.
Zabava
Najradije se
zabavljam,
smijem i uivam
sam /a.
Ponekad mi se
svia zabava sa
prijateljima.
Uivam u zabavi
s prijateljima.
Oni me
nasmijavaju i
skupa se igramo.
Uvijek volim
prijatelje
nasmijati i
usreiti. Svi se
odlino
zabavljamo
zajedno!
Biranje
drugara za
igru
Ne volim da bilo
koga pitam da se
igra sa mnom.
Ponekad i
pozovem nekoga
da se igra sa
mnom, ali samo
kad sam
raspoloen /a.
Pa, uglavnom
pozivam
prijatelje da se
igramo i pitam ih
da budu moji
partneri u grupi.
Uvijek pitam da
se igramo skupa i
raduje me kada
svi uestvuju i
niko nije iskljuen
i usamljen.
Lijepe
rijei
Zapravo i ne
dajem drugima
komplimente.
Nekad dajem, a
nekad dobijem
komplimente.
esto dajem i
primam
komplimente.
Smatram da je
lijpo misliti i
govoriti lijepe
stvari i uvijek
dajem, a i primam
komplimente.
Sluanje
Meni je naporno
da sluam kada
drugi ljudi
govore. Radije ja
priam.
Zaboravljam
gledati u ljude
kada mi priaju,
ali ponekad
postavim i
poneko pitanje.
Ja mogu sluati
druge. Kad
priaju ne
ometam i
postavljam
pitanja o tome
to prijatelji
govore.
Ja odlino sluam.
Moji prijatelji to
primjeuju i
uvijek mi se
povjeravaju i rado
priaju o sebi.
61
Jesam li
dobar
prijatelj/ica?
Nisam ba naj
prijatelj/ica
Ja sam OK
prijatelj/ica
Dobar / dobra
sam prijatelj/ica
Ma ja sam odlina
/ odlian
prijatelj/ica

Jesam li
dobar
prijatelj/ica?
Nisam ba naj
prijatelj/ica
Ja sam OK
prijatelj/ica
Dobar / dobra
sam prijatelj/ica
Ma ja sam odlina
/ odlian
prijatelj/ica

Jesam li
dobar
prijatelj/ica?
Nisam ba naj
prijatelj/ica
Ja sam OK
prijatelj/ica
Dobar / dobra
sam prijatelj/ica
Ma ja sam odlina
/ odlian
prijatelj/ica

Jesam li
dobar
prijatelj/ica?
Nisam ba naj
prijatelj/ica
Ja sam OK
prijatelj/ica
Dobar / dobra
sam prijatelj/ica
Ma ja sam odlina
/ odlian
prijatelj/ica

Jesam li
dobar
prijatelj/ica?
Nisam ba naj
prijatelj/ica
Ja sam OK
prijatelj/ica
Dobar / dobra
sam prijatelj/ica
Ma ja sam odlina
/ odlian
prijatelj/ica

COZ Pripreme 4

Enviado por

Dados do documento

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

COZ Pripreme 4

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

IV razred

Jasmina Frljak Mehmedovi

Você também pode gostar