SVEUILITE/ UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE TRAVNIK

STUDIJ PRVOG CIKLUSA, II. GODINA STUDIJA










ANALIZA STRUKTURE I KRETANJA
KAMATNIH STOPA BANAKA U BIH
ESEJ










Travnik; juni 2014.god
SVEUILITE/ UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE TRAVNIK
STUDIJ PRVOG CIKLUSA, II. GODINA STUDIJA








ANALIZA STRUKTURE I KRETANJA
KAMATNIH STOPA BANAKA U BIH
ESEJ



IZJAVA: Ja, Meliha Palo, student Sveuilita/Univerziteta VitezTravnik, Indeks
broj: 0218-12/DE odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost
izjavljujem da sam ovaj rad izradila potpuno samostalno uz koritenje citirane
literature i pomo mentora.

Potpis studenta:________________

Student: Meliha Palo
Broj indexa: 0218-12/DE
Predmet: Bankarstvo
Profesor: Doc. dr Igor ivko
Asistent: Mr. Draen Latro


Travnik; juni 2014.god
1

SADRAJ


1. UVOD ...................................................................................................................... 2
2. ANALIZA KRETANJA KAMATNIH STOPA ...................................................... 3
2.1. AKTIVNE KAMATNE STOPE ....................................................................... 3
2.2. PASIVNE KAMATNE STOPE ........................................................................ 5
2.2. RASPON IZMEU AKTIVNIH I PASIVNIH KAMATNIH STOPA ............ 7
2.2. KOMPARACIJA AKTIVNIH I PASIVNIH KAMATNIH STOPA U BIH U
ODNOSU NA ZEMLJE U OKRUENJU .............................................................. 8
3. ZAKLJUAK ........................................................................................................ 11




















2

1. UVOD
Statistika kamatnih stopa predstavlja vaan dio statistike financijskog sektora
BiH jer osigurava sveobuhvatan, detaljan i harmoniziran statistiki prikaz o visini
nominalnih kamatnih stopa u BiH, iskazanih na godinjoj osnovi, predstavlja
preduvjet za analize monetarnog razvoja i stabilnosti financijskog sustava. Banke u
BiH formiraju aktivne i pasivne kamatne stope u skladu sa svojim poslovnim
politikama, a zatezne kamatne stope se reguliraju skladu sa zakonskom regulativom.
Centralna banka BiH kompilira i publicira podatke o aktivnim kamatnim stopama
komercijalnih banaka na date kredite i pasivnim kamatnim stopama na primljene
depozite poev od 1998. godine. Od tog razdoblja do sada statistika kamatnih stopa
je neprekidno razvijana i unapreivana u skladu s institucionalnim promjenama u
financijskom sektoru BiH.
Na poetku, od 1998. godine, statistika kamatnih stopa CBBiH je publicirala samo
podatke o rasponu kamatnih stopa, od minimalnih do maksimalnih, za sve sektore.
Od januara 2002. godine, u skladu s metodologijom preporuenom od MMF-a
poelo je prikupljanje podataka o prosjenim ponderiranim kamatnim stopama na
novoplasirane kratkorone i dugorone kredite privatnim poduzeima u KM i
novoprimljene depozite po vienju i oroene i tedne depozite stanovnitva u KM,
samo etiri indikatora su publicirana.
Od septembra 2004. godine, obim indikatora je povean na osam, a ve od januara
2007. godine ova statistika je poveana na 26 indikatora.
CBBiH je dalje unaprijedila statistiku kamatnih stopa u skladu s metodologijom
kamatnih stopa koju primjenjuju zemlje eurozone, utemeljene na regulativama
Europske sredinje banke. Ove aktivnosti su pokrenute u okviru projekta tehnike
suradnje IPA 2008, koji je financirala Europska unija a implementiran je
posredstvom Europske sredinje banke i sedam sredinjih banaka eurosustava.
Kompilacija nove statistike kamatnih stopa poinje s podacima za januara 2012.
godine. Objavljivanje nove statistike kamatnih stopa s prateom metodologijom i
izvjetajnim obrascem je uslijedilo nakon formiranja pouzdane serije podataka od 12
mjeseci, to znai prestanak prethodnog naina izvjetavanja statistike kamatnih
stopa sa 26 indikatora.
U ovom radu prikazat emo analizu structure i kretanja kamatnih stopa na osnovu
izvjetaja CBBiH za 2012. godinu.
3

2. ANALIZA KRETANJA KAMATNIH STOPA
2.1. AKTIVNE KAMATNE STOPE
Pod pojmom aktivne kamatne stope u finansijama i bankarstvu se podrazumijevaju
kamatne stope po kojima banke plasiraju svoja sredstva privredi i stanovnitvu,
odnosno sve kamate koje ine prihode banke. Termin prosjene kamatne stope se pak
odnosi na zbir svih kamatnih stopa u svim bh. bankama, koji se potom dijeli sa
brojem promatranih, to jest postojeih banaka, ime se zapravo dobiva aritmetiki
prosjek kamatnih stopa.
2.1.1. Kamatne stope na kredite u KM
Prosjena kamatna stopa na kredite u KM nefinansijskim privatnim preduzeima
imala je trend smanjenja, koji traje jo iz 2011, tokom cijele godine, izuzev u maju i
decembru. U decembru 2012. godine iznosila je 6,73%, to je za 40 baznih poena
nie od decembarskog iznosa iz 2011. godine, a to je najnia zabiljeena vrijednost u
2012. Istovremeno, prosjena kamatna stopa na kratkorone kredite u KM za
stanovnitvo bila je neto via u poreenju s 2011. godinom i kretala se uglavnom
oko 10%, da bi u decembru 2012. godine iznosila 9,84%.
Glavnina kratkoronog kreditiranja za preduzea se realizuje kroz kredite u KM, pa
se zato na kratkorone kredite u KM nefinansijskim privatnim preduzeima odnosi
preko 60% ukupnog iznosa plasiranih kredita tokom 2012. godine. Nasuprot tome,
vrlo mali udio dugoronog kreditiranja (ispod 3% od ukupno plasiranih kredita)
realizuje se putem kredita u KM, a kamatne stope na ovu vrstu kredita bile su vrlo
stabilne tokom godine. Na kraju 2012. godine iznosile su 7,72% i 8,08% za
nefinansijska preduzea i stanovnitvo, respektivno.

2.1.2. Kamatne stope na kredite u KM s valutnom klauzulom
U 2012. godini kamatne stope vezane valutnom klauzulom pokazale su iznimnu
stabilnost, kako na kratkorone kredite tako i na dugorone kredite. Udio
kratkoronih kredita u KM s valutnom klauzulom nefinansijskim privatnim
preduzeima je relativno malen (oko 10% od ukupno plasiranih kredita) a kamatna
stopa na ovu vrstu kredita je u decembru 2012. godine bila na najniem nivou od
6,94%. Vrlo mali procenat ukupnih novoplasiranih kratkoronih kredita stanovnitva
4

je vezan valutnom klauzulom, pa se stoga ne mogu niti izvesti pouzdani zakljuci o
kretanjima odgovarajuih kamatnih stopa.
Dugoroni krediti su uglavnom realizovani putem kredita s valutnom klauzulom, pa
se na takvo kreditiranje tokom 2012. Odnosilo oko 80% od ukupno plasiranih
dugoronih kredita tokom 2012. godine. Prosjene kamatne stope na dugorone
kredite u KM s valutnom klauzulom su bile dosta stabilne tokom godine i u
decembru 2012. godine iznosile su 6,96% za nefinansijska privatna preduzea,
8,36% za stanovnitvo, to predstavlja smanjenje od 60 bp i 15 bp, respektivno.

2.1.3. Kamatne stope na kredite u stranoj valuti
Kamatne stope na kredite plasirane u stranoj valuti nisu od velikog znaaja jer
komercijalne banke u BiH vrlo malo kredita plasiraju u stranoj valuti. U toku 2012.
Godine plasirale su uglavnom dugorone kredite nefinansijskim privatnim
preduzeima, dok su za stanovnitvo plasirale vrlo mali iznos ove vrste kredita.

Izvor: CBBiH Godinji izvjetaj za 2012. godinu


5


Izvor: CBBiH Godinji izvjetaj za 2012. Godinu

2.2. PASIVNE KAMATNE STOPE
Pod pojmom pasivnih podrazumijevaju se kamatne stope po kojima dunik plaa
kamatu na dobijena sredstva, odnosno u naem konkretnom sluaju kamatu po kojoj
banka plaa klijentu naknadu za novac uloen, to jest deponovan kod nje.

2.2.1. Kamatne stope na kredite po kreditnim karticama
Kod kratkoronih kredita po kreditnim karticama stanovnitvu, prosjena kamatna
stopa je blago smanjena tokom godine, ali je jo uvijek vrlo visoka i iznosila je
13,19% na kraju godine. Pored navedenog, prosjena kamatna stopa na dugorone
kredite po kreditnim karticama je ostala na istom nivou od 14% tokom cijele godine.

2.2.2. Kamatne stope na oroene i tedne depozite u KM
Kamatne stope na oroene i tedne depozite u KM su se promijenile u 2012. godini u
odnosu na ranije godine. Prosjena kamatna stopa na oroene i tedne depozite u KM
za nefinansijska privatna preduzea iznosila je 3,39% u decembru 2012. godine, to
je najvia stopa u toku godine, a to je vie za ak 125 bp u odnosu na isti mjesec
2011. godine.
6

Prosjena kamatna stopa na oroene i tedne depozite u KM za stanovnitvo je
takoer imala blai trend rasta i kretala se do 3% tokom godine.


Izvor: CBBiH Godinji izvjetaj za 2012. Godinu



Izvor: CBBiH Godinji izvjetaj za 2012. godinu

7

2.2.3. Kamatne stope na depozite po vienju
U toku 2012. godine nije bilo bitnijih promjena u prosjenim kamatnim stopama na
depozite po vienju u KM, u KM s valutnom klauzulom i u stranoj valuti i kretale su
se do 0,15.

2.2.4. Kamatne stope na oroene i tedne depozite u stranoj valutu
Prosjene kamatne stope na oroene i tedne depozite u stranoj valuti su bile dosta
stabilne tokom 2012. godine. Prosjena kamatna stopa na oroene i tedne depozite
za nefinansijska privatna preduzea u stranoj valuti je smanjena za 70 bp na 2,86% u
decembru 2012. u odnosu na decembar 2011. godine, dok je ista za stanovnitvo
smanjena za 14 bp na 3,08% u istom periodu.


2.2. RASPON IZMEU AKTIVNIH I PASIVNIH KAMATNIH STOPA
Navedena kretanja aktivnih i pasivnih kamatnih stopa
1
uticali su na smanjenje razlike
izmeu aktivnih i pasivnih kamatnih stopa komercijalnih banaka u BiH koja je
iznosila 6,94 pp u decembru 2012. godine, to je nie za 33 bp u odnosu na nivo iz
decembra 2011. Ovakvo smanjenje razlike je uglavnom uzrokovano smanjenjem
ponderisanog prosjeka aktivnih, koje je bilo vee od smanjenja pasivnih kamatnih
stopa. U istom periodu razlika izmeu aktivnih kamatnih stopa i pasivnih kamatnih
stopa u koje su ukljueni samo oroeni i tedni depoziti (a koji predstavljuju izvor
finansiranja za kreditne aktivnosti banaka) iznosila je 4,01 pp, to predstavlja
smanjenje od 32 bp u odnosu na kraj prethodne godine.
U 2012. godini poveana je razlika izmeu aktivnih kamatnih stopa komercijalnih
banaka u BiH i kamatnih stopa u eurozoni. Tako je razlika izmeu aktivnih kamatnih
stopa i dvanaestomjesenog EURIBOR-a iznosila 6,59 pp, to je vie za 105 bp u
odnosu na kraj prethodne godine, a to je najveim dijelom uzrokovano smanjenjem
kamatnih stopa u eurozoni.

1
Aktivne kamatne stope su izraunate kao ponderisani prosjek kamatnih stopa na kratkorone i
dugorone kredite privatnim preduzeima i stanovnitvu u KM, u KM s valutnom klauzulom, u
stranoj valuti i po kreditnim karticama. Pasivne kamatne stope su izraunate kao ponderisani prosjek
kamatnih stopa na depozite po vienju i oroene i tedne depozite privatnim preduzeima i
stanovnitvu u KM, u KM s valutnom klauzulom i u stranoj valuti.
8



Iz navedenih grafikona moemo zakljuiti da se aktivne i pasivne kamatne stope
bitnije ne razlikuju od kamatnih stopa zemalja u okruenju.

2.2. KOMPARACIJA AKTIVNIH I PASIVNIH KAMATNIH STOPA U BIH U
ODNOSU NA ZEMLJE U OKRUENJU
A kakva je situacija kada se kamatne stope u BiH porede sa zemljama u okruenju?
Uzmimo, naprimjer, Hrvatsku. Ova je zemlja pred vratima EU (kompariramo
kretanje kamatnih stopa u 2012. Godini dok jo Hrvatska nije postala lanicom EU),
ali je takoer i na dobrom i sigurnom putu prema grkom scenariju s obzirom na to
da je toliko zaduena da je vanjski dug prije godinu-dvije premaio iznos od 100
posto bruto drutvenog proizvoda (BDP), dok je vanjski dug BiH, napomenimo i to,
jo ispod 40 posto BDP-a. Pogledajmo sada, dakle, kakve su prosjene aktivne i
pasivne kamatne stope u susjedstvu i uporedimo ih sa naim.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), prosjene aktivne kamatne stope
na kratkorone kredite (kunski krediti bez valutne klauzule) u decembru 2012. u
Hrvatskoj su za preduzea iznosile 7,15 posto (ukupni prosjek, op. a), a za
stanovnitvo 11,15 posto. Prosjene aktivne kamatne stope za dugorone kredite u
decembru 2012. u Hrvatskoj su iznosile 5,43 posto za preduzea, odnosno 9,75 posto
za stanovnitvo. Dakle, krediti su i za preduzea i za graane u susjedstvu neznatno
9

skuplji nego u BiH, izuzev u sluaju dugoronih kredita za preduzea. U Hrvatskoj je
kamata za dugorone kredite privredi 5,43 posto, a u BiH 7,72 posto.


Izvor: CBBiH Godinji izvjetaj za 2012. godinu


Osim toga, hrvatske su banke i znatno izdanije od bh. u sluaju pasivnih kamatnih
stopa. Prosjene kamatne stope u susjedstvu na dugorone oroene depozite za
preduzea iznose 4,46 posto, odnosno 4,33 posto za stanovnitvo.

Izvor: CBBiH Godinji izvjetaj za 2012. godinu
10


I na kraju, ta sve pomenuto znai? Pojednostavljeno reeno, hrvatske banke imaju
vie povjerenja u tamonje kompanije nego bh. banke u ovdanje, jer su kamatne
stope na dugorone kredite prilino nie. Istini za volju, kamatne stope na ostale
kredite su u susjedstvu neznatno vie nego u BiH, ali je ta razlika, s obzirom na
ogroman vanjski dug Hrvatske, ipak prilino mala. Dodue, Hrvatska je za razliku od
BiH ipak pred vratima EU, to je injenica, ali je takoer injenica i da je Grka
odavno u EU pa to u finansijama i nije puno pilo vode. A kada sve to imamo na umu,
onda moemo i moramo staviti veliki upitnik na prie o loem kreditnom rejtingu i
njegovoj vezi sa kamatnim stopama, jer onda bi u tom sluaju razlika izmeu
kamatnih stopa u BiH i Hrvatskoj ipak trebala biti malo drugaija.




















11

3. ZAKLJUAK
Prosjene aktivne kamatne stope u komercijalnim bankama u Bosni i Hercegovini
prole su godine, vjerovali ili ne, pale u odnosu na 2011. Prva stvar koja pada u oi je
da pasivne kamatne stope na oroene i tedne depozite rastu, to znai da je novac u
inostranstvu za nae komercijalne banke skuplji nego do sada, to se automatski
odrazilo i na rast pasivnih kamatnih stopa. S obzirom na to da zbog valutnog odbora
ne mogu posuivati novac od Centralne banke, komercijalne banke u BiH u takvoj
situaciji poveavaju kamatne stope po kojima plaaju oroenje i deponovanje novca
kod njih kako bi na taj nain privukle klijente te kako bi tako stvorile solidniju
osnovu za kreditiranje.

S druge strane, prosjene aktivne kamatne stope padaju - izuzev u sluajevima
dugoronih kredita za preduzea - to sugerie nekoliko stvari. Prvo, moe se
govoriti o pojaanoj konkurenciji meu bankama, koje sa sniavanjem kamatnih
stopa nastoje privui vie klijenata. Drugo, mogue je takoer govoriti i o padu
kreditne aktivnosti, odnosno o padu broja solventnih klijenata u naoj zemlji, to
znai da banke vie i nemaju tako iroku i razgranatu lepezu klijenata kojima mogu
posuivati novac, zbog ega kamate takoer mogu da padaju. Tree, s obzirom na to
da prosjene aktivne kamatne stope na dugorone kredite za preduzea rastu, to znai
i da banke nemaju previe solventnih pravnih lica, firmi i kompanija, odnosno da
jednostavno ne vjeruju u tako brz i izvjestan oporavak bh. ekonomije (ovog puta
neemo ni govoriti o tome da je o oporavku cjelokupne ekonomije na kamatnoj stopi
od 7,72 posto jako teko uope i priati).