2013-04-18 Komentar KZ 2011 - Radna Skupina

PRAVNA BIBLIOTEKA, KOMENTARI, 10
D
O
L
A
Z
I

R
J
E
E
N
J
E

S
A

C
D
-
a
Copyright 2013.
KSENIJA TURKOVI, PETAR NOVOSELEC, VELINKA GROZDANI,
ANITA KURTOVI MII, DAVOR DERENINOVI, IGOR BOJANI,
MAJA MUNIVRANA VAJDA, MARIN MRELA, SANJA NOLA,
SUNANA ROKSANDI VIDLIKA, DRAEN TRIPALO,
ALEKSANDAR MARAVELSKI
(sva prava pridrana)
lanovi/ce Radne skupine za izradu Kaznenog zakona
Ministarstva Pravosua Republike Hrvatske:
prof. dr. sc. IGOR BOJANI, KORALJKA BUMI, IVAN CRNEC, prof. dr. sc.
LEO CVITANOVI, prof. dr. sc. DAVOR DERENINOVI, ANA GARAI,
prof. dr. sc. VELINKA GROZDANI, ZDRAVKO JAMBROVI, TIHOMIR KRALJ,
IZTOK KRBEC, prof. dr. sc. ANITA KURTOVI MII, ALEKSANDAR MAR-
AVELSKI, dr. sc. MARIN MRELA, doc. dr. sc. MAJA MUNIVRANA VAJDA,
MITKO NAUMOVSKI , mr. sc. SANJA NOLA, DRAGAN NOVOSEL, prof. dr. sc.
PETAR NOVOSELEC, DUBRAVKO PALIJA, DRAEN TRIPALO, prof. dr. sc.
KSENIJA TURKOVI, ANA VLAHOVI STANI, TATJANA VUETI,
DAMIR IVKO
Urednici:
KSENIJA TURKOVI
ALEKSANDAR MARAVELSKI
K. Turkovi, P. Novoselec, V. Grozdani,
A. Kurtovi Mii, D. Dereninovi, I. Bojani,
M. Munivrana Vajda, M. Mrela, S. Nola,
S. Roksandi Vidlika, D. Tripalo, A. Maravelski
KOMENTAR
KAZNENOG ZAKONA
I DRUGI IZVORI NOVOGA HRVATSKOG
KAZNENOG ZAKONODAVSTVA
Zagreb, travanj 2013.
ISBN: 978-953-234-186-7
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knji nice
u Zagrebu pod brojem 839937.
Oznaka 811-322
Naem dragom Mitku za sav smijeh i ivotne radosti
koje je unosio u Radnu skupinu.
VII
KRATKI SADRAJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XXV
Smjernice Vlade Republike Hrvatske za izradu Nacrta
prijedloga Kaznenog zakona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
KOMENTAR KAZNENOG ZAKONA
(NN 125/11, 144/12)
redakcijski proieni tekst
OPI DIO
Glava prva (I.)
TEMELJNE ODREDBE (l. 1. 5.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
Glava druga (II.)
PRIMJENA KAZNENOG ZAKONODAVSTVA
REPUBLIKE HRVATSKE (l. 6. 19.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Glava trea (III.)
KAZNENO DJELO (l. 20. 39.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Glava etvrta (IV.)
KAZNE (l. 40. 64.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
Glava peta (V.)
SIGURNOSNE MJERE (l. 65. 76.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
Glava esta (VI.)
ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI, ODUZIMANJE
PREDMETA I JAVNO OBJAVLJIVANJE PRESUDE
(l. 77. 80.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
Glava sedma (VII.)
ZASTARA (l. 81. 86.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
Glava osma (VIII.)
ZNAENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU (l. 87.) . . . . . . . . . . . . . . . . . 124
VIII
POSEBNI DIO
Glava deveta (IX.)
KAZNENA DJELA PROTIV OVJENOSTI I LJUDSKOG
DOSTOJANSTVA (l. 88. 109.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133
Glava deseta (X.)
KAZNENA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA (l. 110. 124.) . . . . . . . 163
Glava jedanaesta (XI.)
KAZNENA DJELA PROTIV LJUDSKIH PRAVA
I TEMELJNIH SLOBODA (l. 125. 130.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179
Glava dvanaesta (XII.)
KAZNENA DJELA PROTIV RADNIH ODNOSA I SOCIJALNOG
OSIGURANJA (l. 131. 135.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183
Glava trinaesta (XIII.)
KAZNENA DJELA PROTIV OSOBNE SLOBODE (l. 136. 140.) . . . . 188
Glava etrnaesta (XIV.)
KAZNENA DJELA PROTIV PRIVATNOSTI (l. 141. 146.) . . . . . . . . . 193
Glava petnaesta (XV.)
KAZNENA DJELA PROTIV ASTI I UGLEDA (l. 147. 151.) . . . . . . 199
Glava esnaesta (XVI.)
KAZNENA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE (l. 152. 157.) . . . . . 205
Glava sedamnaesta (XVII.)
KAZNENA DJELA SPOLNOG ZLOSTAVLJANJA
I ISKORITAVANJA DJETETA (l. 158. 166.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215
Glava osamnaesta (XVIII.)
KAZNENA DJELA PROTIV BRAKA, OBITELJI I DJECE
(l. 167. 179.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226
Glava devetnaesta (XIX.)
KAZNENA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI (l. 180. 192.) . . . . . . 237
Glava dvadeseta (XX.)
KAZNENA DJELA PROTIV OKOLIA (l. 193. 214.) . . . . . . . . . . . . . 263
Glava dvadeset prva (XXI.)
KAZNENA DJELA PROTIV OPE SIGURNOSTI (l. 215. 222.) . . . . 285
Glava dvadeset druga (XXII.)
KAZNENA DJELA PROTIV SIGURNOSTI PROMETA
(l. 223. 227.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 292
Glava dvadeset trea (XXIII.)
KAZNENA DJELA PROTIV IMOVINE (l. 228. 245.) . . . . . . . . . . . . . 300
IX
Glava dvadeset etvrta (XXIV.)
KAZNENA DJELA PROTIV GOSPODARSTVA (l. 246. 265.) . . . . . . 317
Glava dvadeset peta (XXV.)
KAZNENA DJELA PROTIV RAUNALNIH SUSTAVA,
PROGRAMA I PODATAKA (l. 266. 273.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 341
Glava dvadeset esta (XXVI.)
KAZNENA DJELA KRIVOTVORENJA (l. 274. 283.) . . . . . . . . . . . . . 348
Glava dvadeset sedma (XXVII.)
KAZNENA DJELA PROTIV INTELEKTUALNOG VLASNITVA
(l. 284. 290.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 354
Glava dvadeset osma (XXVIII.)
KAZNENA DJELA PROTIV SLUBENE DUNOSTI (l. 291. 300.) . 365
Glava dvadeset deveta (XXIX.)
KAZNENA DJELA PROTIV PRAVOSUA (l. 301. 313.) . . . . . . . . . . 376
Glava trideseta (XXX.)
KAZNENA DJELA PROTIV JAVNOG REDA (l. 314. 332.) . . . . . . . . 390
Glava trideset prva (XXXI.)
KAZNENA DJELA PROTIV BIRAKOG PRAVA (l. 333. 339.) . . . . . 408
Glava trideset druga (XXXII.)
KAZNENA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE (l. 340. 351.) 412
Glava trideset trea (XXXIII.)
KAZNENA DJELA PROTIV STRANE DRAVE
ILI MEUNARODNE ORGANIZACIJE (l. 352. 356.) . . . . . . . . . . . . . 421
Glava trideset etvrta (XXXIV.)
KAZNENA DJELA PROTIV ORUANIH SNAGA REPUBLIKE
HRVATSKE (l. 357. 380.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 424
Glava trideset peta (XXXV.)
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE (l. 381.387.) . . . . . . . . . . . . . . . 438
Stvarno kazalo uz Komentar KZ-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 445
DRUGI IZVORI NOVOG KAZNENOG ZAKONODAVSTVA
Zakon o probaciji (NN 143/12) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 471
Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji
i rehabilitaciji (NN 143/12) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 483
Zakon o sudovima za mlade (NN 84/11, 143/12) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 495
Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela
(NN 151/03, 110/07, 45/11, 143/12) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 535
X
PRILOZI
I. Brisane odredbe starog Kaznenog zakona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 547
II. Stajalita Vrhovnog suda o neodreenim vrijednostima
u novom Kaznenom zakonu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 553
III. Tablica kaznenih sankcija u novom Kaznenom zakonu . . . . . . . . . . . . 561
IV. Usporedni prikaz lanaka starog i novog Kaznenog zakona . . . . . . . . . 589
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 611
XI
SADRAJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XXV
Smjernice Vlade Republike Hrvatske za izradu Nacrta
prijedloga Kaznenog zakona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
(NN 125/11, 144/12)
OPI DIO
Glava prva (I.)
TEMELJNE ODREDBE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
Temelj i ogranienje kaznenopravne prisile (l. 1.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
Naelo zakonitosti (l. 2.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
Naelo primjene blaeg zakona i vremensko vaenje kaznenog
zakonodavstva (l. 3.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
Naelo krivnje (l. 4.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Naelo oduzimanja imovinske koristi (l. 5.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Glava druga (II.)
PRIMJENA KAZNENOG ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE
HRVATSKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Primjena Opeg dijela Kaznenog zakona (l. 6.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Primjena kaznenog zakonodavstva prema mladim osobama (l. 7.) . . . . . . . 32
Vrijeme poinjenja kaznenog djela (l. 8.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Mjesto poinjenja kaznenog djela (l. 9.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela poinjena
na podruju Republike Hrvatske (l. 10.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela poinjena na brodu
ili zrakoplovu Republike Hrvatske (l. 11.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka za kaznena djela
poinjena na podruju Republike Hrvatske, njezinom brodu
ili zrakoplovu (l. 12.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela poinjena izvan
Republike Hrvatske protiv njezinog pravnog interesa (l. 13.) . . . . . . . . . . . 35
XII
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela koja izvan podruja
Republike Hrvatske poine njezini dravljani (l. 14.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela poinjena protiv
dravljanina Republike Hrvatske izvan njezina podruja (l. 15.) . . . . . . . . . 38
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela protiv vrijednosti
zatienih meunarodnim pravom poinjena izvan podruja Republike
Hrvatske (l. 16.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
Primjena kaznenog zakonodavstva za ostala kaznena djela poinjena izvan
podruja Republike Hrvatske (l. 17.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
Posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka za kaznena djela poinjena
izvan podruja Republike Hrvatske (l. 18.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
Uraunavanje oduzimanja slobode i izvrenih kaznenopravnih sankcija
u stranoj dravi (l. 19.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
Glava trea (III.)
KAZNENO DJELO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Nain poinjenja kaznenog djela (l. 20.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Nuna obrana (l. 21.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
Krajnja nuda (l. 22.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
Sastojci krivnje (l. 23.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
Neubrojivost (l. 24.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
Samoskrivljena neubrojivost (l. 25.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
Bitno smanjena ubrojivost (l. 26.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
Kanjivost za postupanje s namjerom i s nehajem (l. 27.) . . . . . . . . . . . . . . 49
Namjera (l. 28.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
Nehaj (l. 29.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
Zabluda o biu djela (l. 30.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
Zabluda o okolnostima koje iskljuuju protupravnost (l. 31.) . . . . . . . . . . . 51
Zabluda o protupravnosti (l. 32.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
Beznaajno djelo (l. 33.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
Pokuaj (l. 34.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
Dobrovoljni odustanak (l. 35.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
Poiniteljstvo (l. 36.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
Poticanje (l. 37.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
Pomaganje (l. 38.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
Kanjavanje supoinitelja i sudionika (l. 39.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
Glava etvrta (IV.)
KAZNE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
Vrste kazni (l. 40.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
Svrha kanjavanja (l. 41.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Novana kazna (l. 42.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
XIII
Zamjena nenaplaene novane kazne (l. 43.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
Kazna zatvora (l. 44.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Iznimnost kratkotrajne kazne zatvora (l. 45.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
Kazna dugotrajnog zatvora (l. 46.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
Odmjeravanje kazne (l. 47.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
Ublaavanje kazne (l. 48.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Granice ublaavanja kazne (l. 49.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
Osloboenje od kazne (l. 50.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
Stjecaj kaznenih djela (l. 51.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
Produljeno kazneno djelo (l. 52.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
Izricanje jedinstvene kazne osuenoj osobi (l. 53.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
Uraunavanje pritvora, istranog zatvora i ranije kazne (l. 54.) . . . . . . . . . 79
Rad za ope dobro (l. 55.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
Uvjetna osuda (l. 56.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
Djelomina uvjetna osuda (l. 57.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
Opoziv uvjetne osude (l. 58.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
Uvjetni otpust (l. 59.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
Obveze osuenika i zatitni nadzor za vrijeme provjeravanja (l. 60.) . . . . 88
Opoziv uvjetnog otpusta (l. 61.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
Vrste posebnih obveza (l. 62.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
Izricanje posebnih obveza (l. 63.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
Zatitni nadzor (l. 64.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
Glava peta (V.)
SIGURNOSNE MJERE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
Vrste sigurnosnih mjera (l. 65.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
Svrha sigurnosnih mjera (l. 66.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
Naelo razmjernosti (l. 67.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
Obvezno psihijatrijsko lijeenje (l. 68.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
Obvezno lijeenje od ovisnosti (l. 69.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
Obvezan psihosocijalni tretman (l. 70.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103
Zabrana obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti (l. 71.) . . . . . . . . . . . 104
Zabrana upravljanja motornim vozilom (l. 72.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
Zabrana pribliavanja (l. 73.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
Udaljenje iz zajednikog kuanstva (l. 74.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109
Zabrana pristupa internetu (l. 75.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
Zatitni nadzor po punom izvrenju kazne zatvora (l. 76.) . . . . . . . . . . . . . 112
Glava esta (VI.)
PREDMETA I JAVNO OBJAVLJIVANJE PRESUDE . . . . . . . . . . . . . . 113
Uvjeti i nain oduzimanja imovinske koristi (l. 77.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
XIV
Oduzimanje imovinske koristi od kaznenog djela za koje je nadlean
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (l. 78.) . . . . . . 115
Oduzimanje predmeta (l. 79.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
Javno objavljivanje presude (l. 80.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118
Glava sedma (VII.)
ZASTARA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
Zastara kaznenog progona (l. 81.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
Tijek zastare kaznenog progona (l. 82.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120
Zastara izvrenja kazne (l. 83.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
Tijek zastare izvrenja kazne (l. 84.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122
Zastara izvrenja sigurnosnih mjera, oduzimanja imovinske koristi
i predmeta (l. 85.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122
Primjena rokova zastare (l. 86.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123
Glava osma (VIII.)
ZNAENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU (l. 87.) . . . . . . . . . . . . . . . . 124
POSEBNI DIO
Glava deveta (IX.)
KAZNENA DJELA PROTIV OVJENOSTI I LJUDSKOG
DOSTOJANSTVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133
Genocid (l. 88.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133
Zloin agresije (l. 89.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
Zloin protiv ovjenosti (l. 90.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137
Ratni zloin (l. 91.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139
Povreda pregovaraa (l. 92.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143
Zlouporaba meunarodnih znakova (l. 93.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143
Neopravdana odgoda povratka ratnih zarobljenika (l. 94.) . . . . . . . . . . . . . 144
Novaenje plaenika (l. 95.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
Odgovornost zapovjednika (l. 96.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
Terorizam (l. 97.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147
Financiranje terorizma (l. 98.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
Javno poticanje na terorizam (l. 99.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
Novaenje za terorizam (l. 100.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
Obuka za terorizam (l. 101.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
Teroristiko udruenje (l. 102.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
Pripremanje kaznenih djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim
pravom (l. 103.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152
Muenje i drugo okrutno, neljudsko ili poniavajue postupanje
ili kanjavanje (l. 104.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
Ropstvo (l. 105.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
XV
Trgovanje ljudima (l. 106.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
Trgovanje dijelovima ljudskog tijela i ljudskim zamecima (l. 107.) . . . . . . 157
Kloniranje i promjena ljudskog genoma (l. 108.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160
Zabrana mijeanja ljudskih spolnih stanica sa ivotinjskim (l. 109.) . . . . . 161
Glava deseta (X.)
KAZNENA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA . . . . . . . . . . . . . . . . . 163
Ubojstvo (l. 110.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163
Teko ubojstvo (l. 111.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163
Usmrenje (l. 112.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
Prouzroenje smrti iz nehaja (l. 113.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
Sudjelovanje u samoubojstvu (l. 114.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
Protupravni prekid trudnoe (l. 115.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
Sakaenje enskih spolnih organa (l. 116.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171
Tjelesna ozljeda (l. 117.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172
Teka tjelesna ozljeda (l. 118.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
Osobito teka tjelesna ozljeda (l. 119.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
Teka tjelesna ozljeda s posljedicom smrti (l. 120.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174
Teka tjelesna ozljeda iz nehaja (l. 121.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175
Sudjelovanje u tunjavi (l. 122.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175
Nepruanje pomoi (l. 123.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
Naputanje nemone osobe (l. 124.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178
KAZNENA DJELA PROTIV LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH
SLOBODA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179
Povreda ravnopravnosti (l. 125.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179
Povreda slobode izraavanja nacionalne pripadnosti (l. 126.) . . . . . . . . . . 180
Povreda slobode miljenja i izraavanja misli (l. 127.) . . . . . . . . . . . . . . . 181
Povreda prava na okupljanje i prosvjed (l. 128.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181
Povreda prava na udruivanje (l. 129.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182
Povreda slobode vjere (l. 130.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182
KAZNENA DJELA PROTIV RADNIH ODNOSA I SOCIJALNOG
OSIGURANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183
Povreda prava na rad (l. 131.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183
Neisplata plae (l. 132.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 184
Zlostavljanje na radu (l. 133.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
Povreda prava iz socijalnog osiguranja (l. 134.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186
Protuzakonito zapoljavanje (l. 135.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187
XVI
KAZNENA DJELA PROTIV OSOBNE SLOBODE . . . . . . . . . . . . . . . 188
Protupravno oduzimanje slobode (l. 136.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188
Otmica (l. 137.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189
Prisila (l. 138.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189
Prijetnja (l. 139.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190
Nametljivo ponaanje (l. 140.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191
KAZNENA DJELA PROTIV PRIVATNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193
Naruavanje nepovredivosti doma i poslovnog prostora (l. 141.) . . . . . . . 193
Povreda tajnosti pisama i drugih poiljaka (l. 142.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193
Neovlateno zvuno snimanje i prislukivanje (l. 143.) . . . . . . . . . . . . . . . 194
Neovlateno slikovno snimanje (l. 144.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196
Neovlateno otkrivanje profesionalne tajne (l. 145.) . . . . . . . . . . . . . . . . . 196
Nedozvoljena uporaba osobnih podataka (l. 146.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197
KAZNENA DJELA PROTIV ASTI I UGLEDA . . . . . . . . . . . . . . . . . 199
Uvreda (l. 147.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199
Sramoenje (l. 148.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200
Kleveta (l. 149.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
Pokretanje kaznenog postupka za kaznena djela protiv asti i ugleda
(l. 150.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
Javno objavljivanje presude za kaznena djela protiv asti i ugleda
(l. 151.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204
KAZNENA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE . . . . . . . . . . . . . . . . 205
Spolni odnoaj bez pristanka (l. 152.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205
Silovanje (l. 153.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
Teka kaznena djela protiv spolne slobode (l. 154.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209
Bludne radnje (l. 155.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211
Spolno uznemiravanje (l. 156.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211
Prostitucija (l. 157.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212
I ISKORITAVANJA DJETETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215
Spolna zlouporaba djeteta mlaeg od petnaest godina (l. 158.) . . . . . . . . . 215
Spolna zlouporaba djeteta starijeg od petnaest godina (l. 159.) . . . . . . . . . 217
Zadovoljenje pohote pred djetetom mlaim od petnaest godina (l. 160.) . . 218
Mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba (l. 161.) . . . . . . . . . . . . 219
XVII
Podvoenje djeteta (l. 162.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 220
Iskoritavanje djece za pornograju (l. 163.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
Iskoritavanje djece za pornografske predstave (l. 164.) . . . . . . . . . . . . . . 223
Upoznavanje djece s pornograjom (l. 165.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224
Teka kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskoritavanja djeteta
(l. 166.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225
KAZNENA DJELA PROTIV BRAKA, OBITELJI I DJECE . . . . . . . . 226
Dvobranost (l. 167.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226
Omoguavanje sklapanja nedozvoljenog braka (l. 168.) . . . . . . . . . . . . . . 227
Prisila na sklapanje braka (l. 169.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227
Omoguavanje izvanbranog ivota s djetetom (l. 170.) . . . . . . . . . . . . . . 228
Ostavljanje u tekom poloaju blisku osobu (l. 171.) . . . . . . . . . . . . . . . . . 228
Povreda dunosti uzdravanja (l. 172.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229
Neprovoenje odluke za zatitu dobrobiti djeteta (l. 173.) . . . . . . . . . . . . . 230
Oduzimanje djeteta (l. 174.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231
Promjena obiteljskog stanja (l. 175.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232
Naputanje djeteta (l. 176.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
Povreda djetetovih prava (l. 177.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
Povreda privatnosti djeteta (l. 178.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234
Rodoskvrnue (l. 179.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235
KAZNENA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI . . . . . . . . . . . . . . . . . 237
irenje i prenoenje zarazne bolesti (l. 180.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237
Nesavjesno lijeenje (l. 181.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
Nedozvoljeno uzimanje i presaivanje dijelova ljudskog tijela
(l. 182.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241
Nepruanje medicinske pomoi u hitnim stanjima (l. 183.) . . . . . . . . . . . . 243
Nadrilijenitvo (l. 184.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244
Krivotvorenje lijekova ili medicinskih proizvoda (l. 185.) . . . . . . . . . . . . . 246
Proizvodnja i stavljanje u promet tetnih proizvoda za lijeenje (l. 186.) . 247
Nesavjesno postupanje pri pripravljanju i izdavanju lijekova (l. 187.) . . . . 248
Proizvodnja i stavljanje u promet proizvoda tetnih za ljudsko zdravlje
(l. 188.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248
Nesavjesni pregled mesa za prehranu (l. 189.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249
Neovlatena proizvodnja i promet drogama (l. 190.) . . . . . . . . . . . . . . . . . 250
Omoguavanje troenja droga (l. 191.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 258
Neovlatena proizvodnja i promet tvari zabranjenih u sportu (l. 191.a) . . . 260
Teka kaznena djela protiv zdravlja ljudi (l. 192.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 261
XVIII
KAZNENA DJELA PROTIV OKOLIA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 263
Oneienje okolia (l. 193.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 263
Isputanje oneiujuih tvari s plovnog objekta (l. 194.) . . . . . . . . . . . . . 265
Ugroavanje ozonskog sloja (l. 195.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 267
Ugroavanje okolia otpadom (l. 196.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 268
Ugroavanje okolia postrojenjem (l. 197.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 269
Ugroavanje okolia radioaktivnim tvarima (l. 198.) . . . . . . . . . . . . . . . . . 270
Ugroavanje bukom, vibracijama ili neionizirajuim zraenjem (l. 199.) . 271
Unitavanje zatienih prirodnih vrijednosti (l. 200.) . . . . . . . . . . . . . . . . . 272
Unitavanje stanita (l. 201.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273
Trgovanje zatienim prirodnim vrijednostima (l. 202.) . . . . . . . . . . . . . . . 274
Protuzakonito unoenje u okoli divljih svojti ili GMO-a (l. 203.) . . . . . . 275
Protuzakoniti lov i ribolov (l. 204.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 276
Ubijanje ili muenje ivotinja (l. 205.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 277
Prenoenje zaraznih bolesti ivotinja i organizama tetnih za bilje
(l. 206.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 278
Proizvodnja i stavljanje u promet tetnih sredstava za lijeenje ivotinja
(l. 207.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 279
Nesavjesno pruanje veterinarske pomoi (l. 208.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 279
Pustoenje uma (l. 209.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 280
Promjena vodnog reima (l. 210.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 280
Protupravna eksploatacija rudnog blaga (l. 211.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281
Protupravna gradnja (l. 212.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281
Djelotvorno kajanje (l. 213.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282
Teka kaznena djela protiv okolia (l. 214.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282
KAZNENA DJELA PROTIV OPE SIGURNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . 285
Dovoenje u opasnost ivota i imovine opeopasnom radnjom
ili sredstvom (l. 215.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285
Unitenje ili oteenje javnih naprava (l. 216.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 286
Unitenje ili oteenje zatitnih naprava na radu (l. 217.) . . . . . . . . . . . . . 287
Unitenje, oteenje ili zlouporaba znakova za opasnost (l. 218.) . . . . . . . 287
Zlouporaba radioaktivnih tvari (l. 219.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 288
Rukovanje opeopasnim tvarima (l. 220.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 289
Opasno izvoenje graevinskih radova (l. 221.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 290
Teka kaznena djela protiv ope sigurnosti (l. 222.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 290
KAZNENA DJELA PROTIV SIGURNOSTI PROMETA . . . . . . . . . . . 292
Napad na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu (l. 223.) . . . . . . . . . . . 292
Ugroavanje prometa opasnom radnjom ili sredstvom (l. 224.) . . . . . . . . . 294
XIX
Ugroavanje posebnih vrsta prometa (l. 225.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 296
Obijesna vonja u cestovnom prometu (l. 226.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 297
Izazivanje prometne nesree u cestovnom prometu (l. 227.) . . . . . . . . . . . 298
KAZNENA DJELA PROTIV IMOVINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300
Kraa (l. 228.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300
Teka kraa (l. 229.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301
Razbojnitvo (l. 230.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302
Razbojnika kraa (l. 231.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303
Utaja (l. 232.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303
Pronevjera (l. 233.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 304
Neovlatena uporaba tue pokretne stvari (l. 234.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 305
Oteenje tue stvari (l. 235.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 305
Prijevara (l. 236.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 306
Nedozvoljena igra na sreu (l. 237.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 307
Zlouporaba osiguranja (l. 238.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 309
Zlouporaba eka i platne kartice (l. 239.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310
Zlouporaba povjerenja (l. 240.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 311
Povreda tuih prava (l. 241.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 311
Lihvarski ugovor (l. 242.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 312
Iznuda (l. 243.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 313
Prikrivanje (l. 244.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 314
Kazneni progon za kaznena djela protiv imovine (l. 245.) . . . . . . . . . . . . . 315
KAZNENA DJELA PROTIV GOSPODARSTVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 317
Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju (l. 246.) . . . . . . . . . . . 317
Prijevara u gospodarskom poslovanju (l. 247.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 320
Povreda obveze voenja trgovakih i poslovnih knjiga (l. 248.) . . . . . . . . 321
Prouzroenje steaja (l. 249.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 322
Pogodovanje vjerovnika (l. 250.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 324
Primanje i davanje mita u postupku steaja (l. 251.) . . . . . . . . . . . . . . . . . 324
Primanje mita u gospodarskom poslovanju (l. 252.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 325
Davanje mita u gospodarskom poslovanju (l. 253.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 325
Zlouporaba u postupku javne nabave (l. 254.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 326
Zavaravajue oglaivanje (l. 255.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 327
Utaja poreza ili carine (l. 256.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 328
Izbjegavanje carinskog nadzora (l. 257.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 330
Subvencijska prijevara (l. 258.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 330
Zlouporaba povlatenih informacija (l. 259.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 331
Zlouporaba trita kapitala (l. 260.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 333
XX
Neovlatena uporaba tue tvrtke (l. 261.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334
Odavanje i neovlateno pribavljanje poslovne tajne (l. 262.) . . . . . . . . . . . 334
Nedozvoljena proizvodnja (l. 263.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 336
Nedozvoljena trgovina (l. 264.). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 336
Pranje novca (l. 265.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 336
PROGRAMA I PODATAKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 341
Neovlateni pristup (l. 266.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 341
Ometanje rada raunalnog sustava (l. 267.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342
Oteenje raunalnih podataka (l. 268.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343
Neovlateno presretanje raunalnih podataka (l. 269.) . . . . . . . . . . . . . . . . 344
Raunalno krivotvorenje (l. 270.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 344
Raunalna prijevara (l. 271.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
Zlouporaba naprava (l. 272.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346
Teka kaznena djela protiv raunalnih sustava, programa i podataka
(l. 273.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 347
KAZNENA DJELA KRIVOTVORENJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 348
Krivotvorenje novca (l. 274.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 348
Krivotvorenje vrijednosnih papira (l. 275.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 349
Krivotvorenje znakova za vrijednost (l. 276.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 349
Krivotvorenje znakova za obiljeavanje robe, mjera i utega (l. 277.) . . . . 350
Krivotvorenje isprave (l. 278.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 350
Krivotvorenje slubene ili poslovne isprave (l. 279.) . . . . . . . . . . . . . . . . . 351
Zlouporaba osobne isprave (l. 280.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 352
Ovjeravanje neistinitog sadraja (l. 281.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 352
Izdavanje i uporaba neistinite lijenike ili veterinarske svjedodbe
(l. 282.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 352
Izrada, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na uporabu
sredstava za krivotvorenje (l. 283.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353
KAZNENA DJELA PROTIV INTELEKTUALNOG VLASNITVA . . 354
Povreda osobnih prava autora ili umjetnika izvoaa (l. 284.) . . . . . . . . . . 354
Nedozvoljena uporaba autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvoaa
(l. 285.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356
Povreda drugih autorskom srodnih prava (l. 286.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 359
Povreda prava na izum (l. 287.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 360
Povreda iga (l. 288.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 361
Povreda registrirane oznake podrijetla (l. 289.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363
Javna objava presude (l. 290.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 364
XXI
KAZNENA DJELA PROTIV SLUBENE DUNOSTI . . . . . . . . . . . . 365
Zlouporaba poloaja i ovlasti (l. 291.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 365
Nezakonito pogodovanje (l. 292.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 367
Primanje mita (l. 293.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 368
Davanje mita (l. 294.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 369
Trgovanje utjecajem (l. 295.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 370
Davanje mita za trgovanje utjecajem (l. 296.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 371
Iznuivanje iskaza (l. 297.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 372
Protuzakonita pretraga (l. 298.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 373
Protuzakonito osloboenje osobe kojoj je oduzeta sloboda (l. 299.) . . . . . 374
Odavanje slubene tajne (l. 300.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 374
KAZNENA DJELA PROTIV PRAVOSUA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 376
Neprijavljivanje pripremanja kaznenog djela (l. 301.) . . . . . . . . . . . . . . . . 376
Neprijavljivanje poinjenog kaznenog djela (l. 302.) . . . . . . . . . . . . . . . . . 377
Pomo poinitelju nakon poinjenja kaznenog djela (l. 303.) . . . . . . . . . . 379
Lano prijavljivanje kaznenog djela (l. 304.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 381
Davanje lanog iskaza (l. 305.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 381
Sprjeavanje dokazivanja (l. 306.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 383
Povreda tajnosti postupka (l. 307.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 384
Otkrivanje identiteta ugroene osobe ili zatienog svjedoka (l. 308.) . . . . 385
Pobuna osoba kojima je oduzeta sloboda (l. 309.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 385
Omoguavanje bijega osobi kojoj je oduzeta sloboda (l. 310.) . . . . . . . . . 386
Neizvrenje sudske odluke (l. 311.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 387
Prisila prema pravosudnom dunosniku (l. 312.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 388
Nadripisarstvo (l. 313.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 389
KAZNENA DJELA PROTIV JAVNOG REDA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 390
Prisila prema slubenoj osobi (l. 314.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 390
Napad na slubenu osobu (l. 315.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 391
Lana uzbuna (l. 316.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 393
Skidanje i povreda slubenog peata i znaka (l. 317.) . . . . . . . . . . . . . . . . 393
Oduzimanje ili unitenje slubenog peata ili slubenog spisa (l. 318.) . . . 394
Oteenje i nedozvoljeni izvoz kulturnog dobra (l. 319.) . . . . . . . . . . . . . . 394
Nedozvoljeno obavljanje istraivakih radova i prisvajanje kulturnog
dobra (l. 320.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 395
Unitavanje ili prikrivanje arhivskog gradiva (l. 321.) . . . . . . . . . . . . . . . . 396
Neovlateno obavljanje slubene radnje (l. 322.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397
Protupravna naplata (l. 323.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397
XXII
Izazivanje nereda (l. 324.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 398
Javno poticanje na nasilje i mrnju (l. 325.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 399
Protuzakonito ulaenje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj
(l. 326.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 400
Dogovor za poinjenje kaznenog djela (l. 327.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 402
Zloinako udruenje (l. 328.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 402
Poinjenje kaznenog djela u sastavu zloinakog udruenja (l. 329.) . . . . 404
Izrada i nabavljanje oruja i sredstava namijenjenih poinjenju kaznenog
djela (l. 330.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 405
Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oruja i eksplozivnih
tvari (l. 331.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 405
Povreda mira pokojnika (l. 332.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 407
KAZNENA DJELA PROTIV BIRAKOG PRAVA . . . . . . . . . . . . . . . . 408
Povreda slobode odluivanja biraa (l. 333.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 408
Uskrata birakog prava (l. 334.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 408
Zlouporaba birakog prava (l. 335.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 409
Povreda tajnosti glasovanja (l. 336.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 409
Unitenje i krivotvorenje izbornih isprava (l. 337.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 410
Izborna prijevara (l. 338.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 410
Podmiivanje zastupnika (l. 339.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 410
KAZNENA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE . . . . . . . . . . . 412
Veleizdaja (l. 340.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 412
Priznavanje okupacije i kapitulacije (l. 341.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 413
Sprjeavanje borbe protiv neprijatelja (l. 342.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 414
Sluba u neprijateljskoj vojsci (l. 343.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 414
Pomaganje neprijatelju (l. 344.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 414
Podrivanje vojne i obrambene moi drave (l. 345.) . . . . . . . . . . . . . . . . . 415
Prisila prema najviim dravnim dunosnicima Republike Hrvatske
(l. 346.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 415
Odavanje tajnih podataka (l. 347.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 417
pijunaa (l. 348.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 418
Povreda ugleda Republike Hrvatske (l. 349.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 419
Pripremanje kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (l. 350.) . . . . . . . . 419
Kanjavanje za najtee oblike kaznenih djela protiv Republike Hrvatske
(l. 351.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 419
ILI MEUNARODNE ORGANIZACIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 421
Ubojstvo osobe pod meunarodnom zatitom (l. 352.) . . . . . . . . . . . . . . . 421
XXIII
Otmica osobe pod meunarodnom zatitom (l. 353.) . . . . . . . . . . . . . . . . . 421
Napad na osobu pod meunarodnom zatitom (l. 354.) . . . . . . . . . . . . . . . 422
Prijetnja osobi pod meunarodnom zatitom (l. 355.) . . . . . . . . . . . . . . . . 422
Povreda ugleda strane drave i meunarodne organizacije (l. 356.) . . . . . . 423
KAZNENA DJELA PROTIV ORUANIH SNAGA
REPUBLIKE HRVATSKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 424
Neizvrenje i odbijanje izvrenja zapovijedi (l. 357.) . . . . . . . . . . . . . . . . . 424
Odbijanje primanja i zlouporaba oruja (l. 358.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 425
Protivljenje straaru ili strai (l. 359.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 426
Odbijanje poslunosti (l. 360.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 426
Blae kanjavanje za kaznena djela iz lanka 357. i lanka 360.
(l. 361.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 427
Zlostavljanje i poniavanje podreenog ili mlaeg u slubi (l. 362.) . . . . . 427
Povreda straarske, unutarnje ili druge sline slube (l. 363.) . . . . . . . . . . 428
Podnoenje neistinitih izvjea i neizvjeivanje (l. 364.) . . . . . . . . . . . . . 429
Nepoduzimanje mjera za zatitu vojne postrojbe (l. 365.) . . . . . . . . . . . . . 429
Neosiguranje na vojnim vjebama (l. 366.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 430
Neodazivanje pozivu i izbjegavanje vojne slube (l. 367.) . . . . . . . . . . . . . 431
Izbjegavanje vojne obveze onesposobljenjem ili prijevarom (l. 368.) . . . . 432
Protuzakonito osloboenje od vojne slube (l. 369.) . . . . . . . . . . . . . . . . . 432
Nepropisan i nesavjestan odnos prema povjerenom naoruanju
i vojnoj opremi i drugim sredstvima za potrebe obrane (l. 370.) . . . . . . . . 433
Neovlateni ulazak u vojne objekte i izradba skica ili crtea vojnih
objekata i borbenih sredstava (l. 371.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 433
Prijelaz i predaja neprijatelju (l. 372.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 434
Neispunjavanje ili naputanje dunosti za vrijeme borbenog djelovanja
(l. 373.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 434
Naputanje poloaja protivno zapovijedi (l. 374.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 435
Naputanje oteenog broda ili zrakoplova prije vremena (l. 375.) . . . . . . 435
Ostavljanje neprijatelju neoteenih bojnih sredstava (l. 376.) . . . . . . . . . . 435
Slabljenje borbenog morala i borbene situacije (l. 377.) . . . . . . . . . . . . . . 436
Neizvrenje materijalne obveze (l. 378.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 436
Neispunjenje dunosti pri provedbi mobilizacije (l. 379.) . . . . . . . . . . . . . 436
Odgovornost za kazneno djelo poinjeno po zapovijedi nadreenog
(l. 380.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 437
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
(l. 381. 387.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 438
Stvarno kazalo uz Komentar KZ-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 445
XXIV
DRUGI IZVORI NOVOG KAZNENOG ZAKONODAVSTVA
Zakon o probaciji (NN 143/12) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 471
Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji
i rehabilitaciji (NN 143/12) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 483
Zakon o sudovima za mlade (NN 84/11, 143/12) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 495
(NN 151/03, 110/07, 45/11, 143/12) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 535
PRILOZI
I. Brisane odredbe starog Kaznenog zakona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 547
II. Stajalita Vrhovnog suda o neodreenim vrijednostima
u novom Kaznenom zakonu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 553
III. Tablica kaznenih sankcija u novom Kaznenom zakonu . . . . . . . . . . . . 561
IV. Usporedni prikaz lanaka starog i novog Kaznenog zakona . . . . . . . . . 589
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 611
XXV
PREDGOVOR
Hrvatski sabor 21. listopada 2011. donio je novi Kazneni zakon (Narodne
novine br. 125/2011) koji je stupio na snagu 1. sijenja 2013. godine. Kad smo
poetkom 2009., na inicijativu tadanjeg ministra, prof. dr. sc. Ivana imono-
via, poinjali pisati novi zakon, Radna skupina zaprimila je oko 800 primje-
daba na Kazneni zakon koji je bio u primjeni, a koje su podnijeli sudovi,
dravna odvjetnitva, dravna tijela i sami graani. Tako je gotovo na svaki
lanak biveg Kaznenog zakona bila stavljena jedna ili vie primjedbi. Bilo
nam je jasno da moramo napisati posve nov zakon jer bi izmjene bile preop-
sene, a njima ne bi bilo ni mogue otkloniti pojedine strukturalne nedostatke.
U dvije i pol godine nastao je novi Kazneni zakon, koji se forsirao izglasati u
mandatu prole Vlade, a onda su novelom Kaznenog zakona od 14. prosinca
2012. otklonjeni neki naknadno otkriveni tehniki nedostaci (redakcijske
greke, mjestimine neujednaenosti u upotrebi termina i sl.), uz nekoliko
sutinskih intervencija (npr. dekriminalizacija posjedovanja droge i kriminali-
zacija igara na sreu).
Nae je kazneno pravo novim Kaznenim zakonom uvelike izmijenjeno i
osuvremenjeno, a ujedno je i zavren dugotrajan proces tranzicije hrvatskoga
materijalnog kaznenog prava iz biveg jugoslavenskog u suvremeni europski
pravni sustav. Pritom je dolo do temeljite preobrazbe tog dijela hrvatskog
prava prema modernim rjeenjima u stranim zakonima (Njemake, Austrije,
vicarske, Slovenije, Francuske, Belgije, vedske, Finske, Poljske i dr.), dosti-
gnuima domae i strane kaznenopravne dogmatike, naprednim stajalitima
sudske prakse, ponajprije Ustavnog i Vrhovnog suda Republike Hrvatske i
Europskog suda za ljudska prava Vijea Europe, kao i dinaminim struktural-
nim promjenama u drutvu, politici i gospodarstvu. Posebno bih se osvrnula na
posljednje tri kategorije promjena.
U Hrvatskoj proteklih dvadeset godina dolazi do snanog restrukturiranja
drutva. Sve je snanija diferencijacija socijalnih grupa. Konstantno raste eko-
nomska nesigurnost koja dovodi do marginalizacije znatnog broja stanovnika.
Osim toga, s jedne strane jaa individualizam, a s druge strane sve je vea
nazonost pluralistikih moralnih vrijednosti te sukladno tomu raste potreba za
uspostavljanjem tolerancije i povjerenja meu grupama koje esto nemaju
puno dodirnih toaka. Udomila se hedonistiko-konzumentska kultura koja
kombinira iroke osobne slobode s vrlo relaksiranom drutvenom kontrolom.
Sve to prati slabljenje obiteljske kohezije i drutvene solidarnosti. Stopa krimi-
naliteta je u porastu. Hrvatska nije iznimka u tom pogledu slini procesi
XXVI
odvijaju se i u drugim zemljama (vidi Garland D., The Culture of Control
Crime and Social Order in Contemporary Society, 2001., str. 193205). Naa
praksa kontroliranja i borbe protiv kriminaliteta mora se prilagoditi tim dru-
tvenim promjenama i odgovoriti na nove zahtjeve i probleme koje osobe i orga-
nizacije susreu u drutvu, i to ponajprije u promjenama u kanjavanju, kazne-
noj lozoji i kaznenoj politici, prevenciji kriminaliteta, tretmanu rtava i sli-
nom. Izmjene u kaznenom zakonodavstvu nune su kako bi se omoguila
institucionalna prilagodba u podruju kontrole kriminaliteta. Sukladno tomu, u
Republici Hrvatskoj u posljednjih pet godina provedena je vrlo opsena re -
forma kaznenog zakonodavstva: novi Zakon o kaznenom postupku (Narodne
novine br. 152/08), novi Zakon o probaciji (Narodne novine br. 143/12), novi
Zakon o pravnim posljedicama osude i kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji
(Narodne novine br. 143/12), novi Zakon o sudovima za mlade (Narodne
novine br. 84/11, 143/12), novelirani Zakon o odgovornosti pravnih osoba za
kaznena djela (Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11, 143/12). Potonja
etiri zakona usklaena su s novim Kaznenim zakonom te se nalaze na kraju
ove knjige. Naalost, reforma kaznenog procesnog zakonodavstva nije uspjela,
pa je Ustavni sud odlukom utvrdio neustavnost i nesuglasnost s Europskom
konvencijom za zatitu ljudskih prava veeg broja odredbi (Odluka i rjeenje
U-I-448/2009, U-I-602/2009, U-I-1710/2009, U-I-18153/2009, U-I-5813/2009,
U-I-2871/2009) te e se tijekom ove godine morati donijeti novi Zakon o kazne-
nom postupku. Radi usklaivanja s novim Kaznenim zakonom, to prije je
potrebno jo izmijeniti Zakon o izvravanju kazne zatvora.
Osim drutvenih, u tijeku su i vane politike promjene Hrvatska je pred
ulaskom u Europsku uniju i ta je okolnost imala vanu ulogu u izradi novog
Kaznenog zakona. Bilo je potrebno uskladiti kazneno zakonodavstvo s 22 pro-
pisa Europske unije (cjelokupan popis nalazi se u l. 386. Kaznenog zakona).
Usklaivanje je bio jedan od najteih zadataka Radne skupine, jer se pojedine
odredbe pravnih dokumenata Europske unije, koje ine tzv. acquis communau-
taire, ne mogu doslovce prepisivati u hrvatsko zakonodavstvo, ve je potrebno,
vodei rauna o koherentnosti hrvatskog kaznenopravnog sustava, na najbolji
mogui nain uklopiti odreenu pravnu normu u novi Kazneni zakon. Pritom su
nam esto kao model posluila rjeenja iz kaznenih zakona pojedinih zemalja
Europske unije koje pripadaju naem pravnom okruenju, a to su prije svega
njemaki, austrijski i slovenski Kazneni zakon.
Konano, gospodarske promjene do kojih je dolo jo 1990-ih prijelaz s
planskog na trino gospodarstvo traile su odgovarajuu kaznenopravnu
regulaciju ija potreba nije prepoznata prilikom donoenja Kaznenog zakona iz
1997. Umjesto toga bila su zadrana anakrona kaznena djela koja su zaosta-
jala pred novim oblicima kriminaliteta. Tako je kljuno gospodarsko kazneno
djelo bila zlouporaba poloaja i ovlasti (l. 337. KZ/97), premda se nalazilo
meu kaznenim djelima protiv slubene dunosti. U novom Kaznenom zakonu
to kazneno djelo postaje pravo slubeniko kazneno djelo (l. 291. KZ), jer se
za privatni sektor uvodi kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom
poslovanju (l. 246. KZ). Nadalje, kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospo-
XXVII
darskom poslovanju (l. 292. KZ/97) koje je imalo smisla dok je postojalo
drutveno vlasnitvo kao blai oblik kriminaliteta u odnosu na nekadanje
kazneno djelo pljake trebalo je zamijeniti odgovarajuim kaznenim djelima uz
zadravanje pravnog kontinuiteta. Osim toga, u Kaznenom zakonu nalazila su
se u praksi neupotrebljiva kaznena djela iz biveg sustava kao to su nelojalna
konkurencija u vanjskotrgovinskom poslovanju (l. 289. KZ/97), povreda rav-
nopravnosti u obavljanju gospodarske djelatnosti (l. 280. KZ/97) i stvaranje
monopolistikog poloaja na tritu (l. 288. KZ/97). Ta je materija sada po -
najprije ureena Zakonom o zatiti trinog natjecanja (Narodne novine br.
79/09).
eljela bih se od srca zahvaliti svim lanovima Radne skupine koji su
intenzivno i predano radili na ovom zakonu u protekle tri godine. Bilo mi je
iznimno zadovoljstvo biti dio naeg tima i voditi ga. Svatko od nas utkao je dio
sebe, svog znanja i iskustva u taj veliki projekt. esto smo vodili duge i ustre
rasprave o pojedinim problemskim pitanjima koje su pridonijele visokoj razini
kvalitete zakonskog teksta. Od samog poetka na rad bio je dostupan javnosti
putem web-stranice i redovito smo raspravljali o primjedbama koje bi nam
pristigle tim putem. Organizirali smo itav niz javnih tribina koje su nam pomo-
gle da tekst usavrimo i prilagodimo stvarnim potrebama. I ova knjiga rezultat
je naeg zajednikog rada i naih rasprava.
lanovi te velike Radne skupine bili su (abecednim redom): prof. dr. sc.
Igor Bojani (Pravni fakultet Sveuilita u Osijeku), Koraljka Bumi (upanij-
ski sud u Zagrebu), Ivan Crnec (Ministarstvo pravosua RH), prof. dr. sc. Leo
Cvitanovi (Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu), prof. dr. sc. Davor Dereni-
novi (Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu), Ana Garai (Vrhovni sud RH),
prof. dr. sc. Velinka Grozdani (Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci), Zdravko
Jambrovi (upanijski sud u Zagrebu), Tihomir Kralj (Ministarstvo unutarnjih
poslova RH), Iztok Krbec (upanijski sud u Puli), prof. dr. sc. Anita Kurtovi
Mii (Pravni fakultet Sveuilita u Splitu), Aleksandar Maravelski (Pravni
fakultet Sveuilita u Zagrebu), dr. sc. Marin Mrela (Vrhovni sud RH), doc.
dr. sc. Maja Munivrana Vajda (Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu), Mitko
Naumovski (odvjetnik), mr. sc. Sanja Nola (Ministarstvo pravosua RH), Dra-
gan Novosel (Dravno odvjetnitvo RH), prof. dr. sc. Petar Novoselec (Pravni
fakultet Sveuilita u Zagrebu), Dubravko Palija (Dravno odvjetnitvo RH),
Draen Tripalo (Vrhovni sud RH), prof. dr. sc. Ksenija Turkovi (Pravni fakul-
tet Sveuilita u Zagrebu), Ana Vlahovi Stani (Ministarstvo pravosua RH),
Tatjana Vueti (Ministarstvo pravosua RH), Damir ivko (Ministarstvo unu-
tarnjih poslova RH). Imali smo i niz vanjskih suradnika koji su nam pomogli
prilikom izrade ovog zakona, meu kojima su: prof. dr. sc. Mihajlo Dika, prof.
dr. sc. Branko Smerdel, prof. dr. sc. Miroslav Goreta, prof. dr. sc. Duan Zee-
vi, prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, prof. dr. sc. Zoran Para, prof. dr. sc Zlata
urevi, prof. dr. sc. Igor Gliha, prof. dr. sc. Draen Dragievi, prof. dr. sc.
Sinia Petrovi, prof. dr. sc. Eduard Kuntek, doc. dr. sc. Romana Matanovac
Vukovi, doc. dr. sc. Viktor Gotovac, mr. sc. Sunana Roksandi Vidlika,
Marta Dragievi Prtenjaa, Zdenka Koki Puce i mnogi drugi. Posebno bih
XXVIII
eljela spomenuti pokojnog profesora Franju Baia koji je sve do smrti pratio
na rad i slao nam rukom pisane primjedbe i sugestije. Takoer, imali smo
i vanjske suradnike iz Njemake, Austrije i Poljske koji su preko TAIEX-a
na pravili screening Opeg dijela novog Kaznenog zakona to su: prof. dr. sc.
Kai Ambos (Gttingen), prof. dr. sc. Kurt Schmoller (Salzburg) i prof. dr. sc.
Wlodzimierz Wrobel (Krakow).
Na kraju, u ime Radne skupine zahvaljujem svoj trojici ministara pravo-
sua, prof. dr. sc. Ivanu imonoviu, Draenu Bonjakoviu i Orsatu Miljaniu
koji su svaki predano podupirali nas rad i davali nam slobodan prostor djelo-
vanja. Zahvaljujemo Ministarstvu pravosua to nam je dopustilo da doradimo
i objavimo tekst komentara koji je Radna skupina izradila kao podlogu za
raspravu novog Kaznenog zakona u Saboru. Takoer, nae zahvale idu gospoi
Vesni Grubi, urednici Pravne biblioteke Narodnih novina, to je prepoznala
vanost objavljivanja ove knjige koja nije samo koristan poetni komentar za
laku primjenu novog Kaznenog zakona, ve je i svjedoanstvo pisanja zakona
i volje zakonodavca u trenutku njegova donoenja.
Ova knjiga trebala bi posluiti strunoj javnosti kao prirunik za upozna-
vanje novog Kaznenog zakona. U komentaru su uz svaki lanak detaljno poja-
njene novosti, a u uvodu u pojedinim glavama istaknute su najvanije novosti iz
svake glave, te sam uvjerena da e ponajprije olakati dravnim odvjetnicima,
odvjetnicima i sucima prepoznavanje pravnog kontinuiteta izmeu pojedinih
odredbi starog i novog Kaznenog zakona (vidi i meu prilozima u ovoj knjizi
obrazloenja uz Brisane odredbe starog Kaznenog zakona te Usporedni prikaz
lanaka starog i novog Kaznenog zakona). Takoer, u prilozima se nalaze i
stajalita Vrhovnog suda Republike Hrvatske o neodreenim vrijednostima u
novom Kaznenom zakonu koje su vane za razgranienje temeljnih i privilegi-
ranih, odnosno kvaliciranih oblika pojedinih kaznenih djela, a u mnogim slu-
ajevima i za razgranienje prekraja i kaznenih djela. Meu prilozima nalazi
se i Tablica kaznenih sankcija u novom Kaznenom zakonu iz koje se vide
granice ublaavanja kazne, mogunost izricanja rada za ope dobro i uvjetne
osude te kanjivost pokuaja za pojedina kaznena djela iz novog Kaznenog
zakona. Konano, detaljno izraeno stvarno kazalo trebalo bi uvelike olakati
snalaenje u novom Kaznenom zakonu.
U Strasbourgu, veljaa 2013. godine
Prof. dr. sc. Ksenija Turkovi
Voditeljica Radne skupine za izradu Kaznenog zakona
Ministarstva pravosua Republike Hrvatske
SMJERNICE
VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
ZA IZRADU NACRTA PRIJEDLOGA
KAZNENOG ZAKONA
1
SMJERNICE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
ZA IZRADU NACRTA PRIJEDLOGA
KAZNENOG ZAKONA1
*
1. Uvod
Hrvatski sabor je 1997. donio prvi Kazneni zakon Republike Hrvatske (NN
110/97) koji je stupio na snagu 1. 1. 1998. Ve iz obrazloenja tog Zakona bilo je vid-
ljivo da zakonodavac tada nije elio prekidati kontinuitet s dotadanjim kaznenim pra-
vom to je bilo opravdano kod mnogih kaznenopravnih instituta, naroito u opem
dijelu, ali je dovelo i do toga da se danas jo uvijek u njemu nalaze neki ostaci iz biveg
sustava koji se neuspjeno nose s novim oblicima kriminaliteta (osobito izraeno kod
gospodarskih kaznenih djela). Ve na poetku taj Zakon je pretrpio izvjesne kritike,
koje su prvenstveno bile upuene njegovim pravno-tehnikim nedostacima (to doka-
zuje i obilati ispravak objavljen u NN 27/98 te dosta upitan raspored po glavama poseb-
nog dijela osobito u pogledu kaznenih djela protiv vrijednosti zatienih meunarod-
nim pravom). Kazneni zakon je najprije izmijenjen 2000. godine (NN 129/00) uglav-
nom u pogledu opisa pojedinih kaznenih djela. Druga izmjena (NN 51/01) se odnosila
na samo jedno kazneno djelo (protuzakonito prebacivanje osoba preko dravne gra-
nice). Ove dvije izmjene nisu imale vei znaaj. Do opsenijih izmjena u Kaznenom
zakonu je trebalo doi 2003. (NN 111/03) kada je bila donesena novela koja je zadirala
i u neke temeljne koncepcije Zakona, ali ona nikad nije stupila na snagu jer ju je
Ustavni sud ukinuo (NN 190/03) zbog proceduralne greke prilikom izglasavanja
Zakona. Idue godine su bile donesene izmjene (NN 105/04) kojima se Zakon usugla-
sio s nekim meunarodnim obvezama (Statut Meunarodnog kaznenog suda, Kazneno-
pravna konvencija o korupciji, Konvencija o kibernetikom kriminalu i dr.) te je bio
preuzet manji dio rjeenja koja su trebala stupiti na snagu novelom iz 2003. U iduoj
izmjeni Kaznenog zakona (NN 71/06) se za niz kaznenih djela povisio minimum propi-
sane kazne, suzila mogunost ublaavanja kazne i izricanja uvjetne osude, uvedena je
kazna dugotrajnog zatvora i za mlae punoljetnike, itd. U daljnjoj noveli iz 2007. (NN
110/07) se prije svega eljelo uskladiti Kazneni zakon s Konvencijom o zatiti nancij-
skih interesa EU, ali se to uinilo nespretno uvoenjem neodreenih kaznenih djela
koja su bila podvrgnuta kritici pa su u posljednjoj izmjeni (NN 152/08) skoro sve
odredbe koje je prethodna izmjena uvela bile izmijenjene, a bile su uinjene i pojedine
preinake u cilju uvoenja proirenog oduzimanja imovinske koristi te usklaivanja
skupine teroristikih kaznenih djela s meunarodnim obvezama koje je Republika
Hrvatska preuzela. Brojne izmjene rezultirale su neskladom izmeu pojedinih odredbi
*
Vlada Republike Hrvatske 17. prosinca 2009. donijela je zakljuak (klasa: 740-02/09-
01/01, ur. broj: 5030106-09-3) da prihvaa Smjernice za izradu Nacrta prijedloga Kaznenog
zakona koje je dostavilo Ministarstvo pravosua Republike Hrvatske 11. prosinca 2009.
2
Smjernice za izradu Nacrta prijedloga Kaznenog zakona
zakona te su dovele do nesklada u teini propisanih sankcija za pojedina kaznena djela.
Ovaj nesklad mogue je ukloniti samo sustavnom izmjenom Zakona.
U Republici Hrvatskoj je u tijeku reforma cjelokupnog kaznenog zakonodavstva.
Temeljni procesni zakon Zakon o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09) ve je
donesen i stupio je na snagu 1. sijenja 2009., a primjenjuje se u predmetima iz nad-
lenosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta od 1. srpnja 2009.
U tijeku je donoenje i niza drugih zakona (npr. Zakon o probaciji, Zakon o kaznenoj
evidenciji i rehabilitaciji, Zakon o sudovima za mlade) koji zahtijevaju kao podlogu
velike zahvate u materijalnom kaznenom zakonodavstvu, koje se realno ne bi mogle
ostvariti tek zakonskom izmjenom i dopunom, ve jedino donoenjem novog Kazne-
nog zakona.
Proteklih godina zaprimljen je niz primjedbi na pojedine odredbe postojeeg
Kaznenog zakona od strane sudova, dravnog odvjetnitva, nevladinih organizacija te
europskih i meunarodnih organizacija. Iz njih je vidljivo da postoji niz razloga zbog
kojih je novi Kazneni zakon za Republiku Hrvatsku neophodan.
Pri izradi novog Kaznenog zakona osobitu pozornost treba dati slijedeim pita-
njima:
1) Usklaivanju Kaznenog zakona s meunarodnim dokumentima, i to s:
1.1 dokumentima Ujedinjenih naroda
1.2 pravnom steevinom Europske Unije
1.3 konvencijama Vijea Europe
1.4 pravnim standardima Europskog suda za ljudska prava
1.5 drugim meunarodnim dokumentima
2) Daljnjem osuvremenjivanju opeg i posebnog dijela Kaznenog zakona na temelju
dobre prakse drugih europskih kaznenopravnih sustava
3) Usklaivanju Kaznenog zakona sa drugim propisima RH, i to s:
3.1 novim Zakonom o kaznenom postupku
3.2 sporednim kaznenim zakonodavstvom
3.3 prekrajnim zakonodavstvom
3.4 izmjenama u drugim zakonima
4) Otklanjanju zakonskih neusklaenosti i proturjenosti te brisanju deklarativnih i
didaktikih odredaba
5) Poboljanju sistematizacije glava i odredaba opeg i posebnog dijela KZ-a te njiho-
vih naziva
6) Poboljanju kaznenopravnog poloaja rtve
7) Unapreenju i poveanju djelotvornosti sustava kaznenopravnih sankcija
7.1 Uinkovitijem ureenje kazne zatvora
i. Potrebi smanjenja mogunosti izricanja kratkotrajnih kazni zatvora
ii. Potrebi nalaenja odgovarajueg tretmana trajno opasnih poinitelja naj-
teih kaznenih djela
iii. Reformi uvjetnog otpusta i njegovom dovoenje u vezu s uvjetnom osudom
7.2 Reformi mjera upozorenja s posebnim naglaskom na uvjetnoj osudi
3
7.3 Dosljednom uvoenju sustava dnevnih iznosa kod novane kazne
7.4 Jaanju uloge i irenju mogunosti izricanja alternativnih sankcija
i. irenju primjene rada za ope dobro
ii. irenju kataloga i uvoenju mogunosti izricanja posebnih obveza izvan
uvjetne osude
iii. irenju asortimana alternativnih sankcija
7.5 Poboljanju ureenja sigurnosnih mjera s posebnim naglaskom na tzv. tera-
peutskim mjerama
8) Promjenama u posebnom djelu
8.1 Razmatranju potrebe uvoenja novih inkriminacija ili irenja postojeih
8.2 Preispitivanju postojeih kvaliciranih i privilegiranih oblika kod pojedinih
kaznenih djela
8.3 Razmatranju potrebe dekriminalizacije pojedinih kaznenih djela
8.4 Otklanjanju nedostataka i preklapanja u opisima pojedinih kaznenih djela
8.5 Preispitivanju raspona sankcija s ciljem da odraavaju teinu kaznenih djela te
uspostavi dosljednog sustava propisanih kazni
8.6 Osuvremenjivanju pojedinih kaznenih djela i glava (npr. gospodarskih kaznenih
djela; odredaba koje se odnose na suzbijanje organiziranog kriminaliteta i
korupcije)
2. Usklaivanje Kaznenog zakona
s meunarodnim dokumentima
Kazneni zakon je potrebno dodatno uskladiti s dokumentima Ujedinjenih naroda,
pravnom steevinom Europske unije, konvencijama Vijea Europe, pravnim standar-
dima Europskog suda za ljudska prava te s drugim meunarodnim dokumentima kao
to su preporuke GRECO-a i MONEYVAL-a, smjernice OLAF-a, izvjea Europskog
odbora za prevenciju od muenja i neovjenog postupanja ili kazne (CPT) pri Vijeu
Europe i slino. Iako su mnoga kaznena djela raena po uzoru na meunarodna kaznena
djela, jo uvijek postoje nesuglasice u deniciji nekih od tih kaznenih djela u Kazne-
nom zakonu u odnosu na njihovu deniciju u meunarodnim dokumentima.
2.1. Potreba za daljnjim usklaivanjem s dokumentima
Ujedinjenih naroda
Kao primjer nekih od dokumenata Ujedinjenih naroda s kojima je potrebno uskla-
diti Kazneni zakon navodimo:
(1) Protokol o prodaji djece, djejoj prostituciji i djejoj pornograji uz Konven-
ciju o pravima djeteta (npr. bilo bi dobro denirati pojam podvoenja u skladu s
lankom 3. Protokola)
(2) Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije (npr. lanak 20. Konvencije
propisuje da je drava duna razmotriti potrebu uvoenja neopravdanog bogaenja kao
kaznenog djela)
4
(3) Meunarodna konvencija protiv novaenja, koritenja, plaanja i osposo-
bljavanja plaenika (npr. u deniciji plaenika iz lanka 89. stavka 35. Kaznenog
zakona potrebno je brisati rije iskljuivo, jer ta rije nije sadrana u deniciji iz
lanka 1. Konvencije pa je time i primjena lanka 167.b KZ-a ua, za to nema oprav-
danja)
(4) Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kri-
minaliteta (npr. lanak 6. Konvencije predvia kanjavanje za pokuaj pranja koristi od
kaznenog djela, a prema postojeem Kaznenom zakonu pokuaj prikrivanja iz lanka
236. nije kanjiv)
(5) Protokol protiv krijumarenja migranata kopnom, morem i zrakom uz Kon-
venciju Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (npr.
kao objekt krijumarenja migrant u pravilu ini kazneno djelo krivotvorenja isprave
pribavljanjem lane isprave, a KZ ne sadri mogunost iskljuenja njegove kaznene
odgovornosti odnosno iskljuenja kaznenog progona kao to to trai lanak 5. Proto-
kola)
(6) Protokol protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim orujem, njego-
vim dijelovima i komponentama te streljivom uz Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv
transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (npr. nije inkriminirano trgovanje dijelo-
vima i komponentama vatrenog oruja niti je inkriminirano brisanje odnosno uklanja-
nje oznaka koje vatreno oruje mora imati, zbog ega postojei Kazneni zakon nije
usklaen s lankom 5. Protokola)
(7) Meunarodna konvencija o zatiti svih osoba od prisilnih nestanaka (l. 4.
obvezuje drave lanice na poduzimanje potrebnih mjera da prisilni nestanak postane
kaznenim djelom prema kaznenom zakonu drave; l. 5. proireno ili sustavno provo-
enje prakse prisilnih nestanaka odreuje kao zloin protiv ovjenosti)
2.2. Potreba za daljnjim usklaivanjem s pravnom steevinom
Europske unije
Prema Planu aktivnosti za preuzimanje i provedbu pravne steevine za 2010.
godinu Kazneni zakon e se uskladiti s:
(1) Okvirnom odlukom 2008/913/JHA od 28. studenog 2008. o suzbijanju odre-
enih oblika i naina izraavanja rasizma i ksenofobije (npr. poticanje iz lanka 174.,
stavak 3. KZ-a samo je djelomino usklaeno s lankom 1. (a) Okvirne odluke s obzi-
rom na to da se inkriminira javno poticanje samo na mrnju po rasnoj i drugim osno-
vama, ali nije predvieno javno poticanje na nasilje po tim osnovama)
(2) Okvirnom odlukom 2004/68/PUP od 22. prosinca 2003. o spreavanju seksu-
alnog iskoritavanja djece i djeje pornograje (npr. postojei KZ ne denira pojam
djeje pornograje, koji je deniran lankom 1. Okvirne odluke)
Uz to, potrebno je razmotriti preuzimanje jo nekih rjeenja iz pravne steevine
Europske unije radi osuvremenjivanja Kaznenog za kona, na primjer onih iz:
(1) Okvirne odluke od 28. studenoga 2002. o jaanju kaznenog okvira u cilju
spreavanja omoguivanja neovlatenog ulaska, tranzita i boravka i Direktiva od 28.
studenog 2002. o odreivanju omoguavanja neovlatenog ulaska, tranzita i boravka
(npr. postojei KZ ne sankcionira pomaganje u nezakonitom ulasku kada nije poinjeno
5
iz koristoljublja, pomaganje u nezakonitom tranzitu i nezakonitom boravku stranca u
smislu lanka 1. stavak 1. (a) Direktive)
(2) Okvirne odluke 2005/222/JHA od 24. veljae 2005. o napadima na informa-
cijske sustave (npr. postojei KZ ne predvia u lanku 223. poseban kazneni okvir za
sluaj da su napadi na informacijske sustave izvedeni u sklopu zloinake organizacije)
(3) Okvirne odluke 2008/841/JHA od 24. listopada 2008 o borbi protiv organizi-
ranog kriminala (npr. KZ ne navodi eksplicitno ponaanja koja prema lanku 2. (a)
Okvirne odluke svakako predstavljaju nain sudjelovanja u zloinakoj organizaciji
(pruanje informacija ili materijalnih sredstava, regrutiranje novih lanova i sve oblike
nanciranja njezinih aktivnosti))
(4) Konvencije od 26. srpnja 1995. o zatiti nancijskih interesa Europskih
zajednica: SL C 316 od 27. prosinca 1995. s protokolima (npr. suvina je djelomina
regulacije iste materije u lanku 298. KZ-a kada je ona u cijelosti regulirana lankom
224.b postojeeg KZ-a)
(5) Okvirne odluke 2008/XX/JHA o Europskom sustavu podataka iz kaznene evi-
dencije (ECRIS) (postojee zakonske odredbe o kaznenoj evidenciji nisu dostatne
zbog potrebe za njihovom detaljnou valja razmotriti njihovo izdvajanje iz Kaznenog
zakona i reguliranje posebnim Zakonom o rehabilitaciji i kaznenoj evidenciji)
(6) Okvirne odluke 2008/675/PUP o potivanju presuda meu dravama lani-
cama EU
2.3. Potreba za daljnjim usklaivanjem s konvencijama
Vijea Europe
Kazneni zakon je potrebno uskladiti s odredbama slijedeih konvencija:
(1) Konvencija o kibernetikom kriminalu (npr. postojei KZ ne denira djeju
pornograju kao ni rasni i ksenofobni materijal)
(2) K aznenopravna konvencija o korupciji (npr. vezano uz korupciju u privat-
nom sektoru, postojei KZ predvia kanjavanje samo odgovornih osoba u pravnim
osobama, a ne i u drugim entitetima privatnog sektora)
(3) Konvencija o zatiti djece od spolnog iskoritavanja i spolne zlouporabe
(npr. kod prisile na spolni odnoaj ne postoji kvalicirani oblik u kojem se dijete ili
maloljetna osoba pojavljuje kao rtva, to propisuje l. 18. Konvencije; kazneno djelo
djeje pornograje na raunalnom sustavu ili mrei valja uklopiti u kazneno djelo koje
inkriminira iskoritavanje djece za pornograju kao u lanku 20. Konvencije, valja
uvesti nove inkriminacije kao grooming ili proiriti postojee na kanjavanje klije-
nata kad se radi o seksualnom iskoritavanju djece)
(4) Konvencija o suzbijanju trgovanja ljudima (npr. razmotriti uvoenje oduzi-
manja ili unitenja isprava o identitu kao zasebnog kaznenog djela sukladno lanku 20.
(c) Konvencije)
(5) Konvencija o zatiti okolia kroz kazneno pravo (razmotriti usklaenost Glave
kaznenih djela protiv okolia s Konvencijom)
6
2.4. Potreba za usklaivanjem s pravnim standardima
Europskog suda za ljudska prava
Kao lanica Vijea Europe, osim s relevantnim konvencijama, osobito je vano
da Republika Hrvatska uskladi Kazneni zakon i s pravnim standardima utvrenim u
sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava.
Tako je Republika Hrvatska prije svega obvezna uskladiti Kazneni zakon s presu-
dama Europskog suda za ljudska prava u kojima je osuena. U tom smislu vane su
nedavne presude u predmetima Tomai protiv Hrvatske i Maresti protiv Hrvatske.
U presudi Tomai protiv Hrvatske od 15. 1. 2009. se u paragrafu 42. govori o
manjkavosti domaeg sustava zatite ivota ljudi od postupaka opasnih kriminalaca
koji su kao takvi utvreni od strane mjerodavnih vlasti Republike Hrvatske i postupanja
prema takvim pojedincima, ukljuujui i pravni okvir u kojemu nadlene vlasti trebaju
djelovati i predviene mehanizme.
U presudi Maresti protiv Hrvatske od 23. 7. 2009. se uoava nunost velikih pro-
mjena u odnosu hrvatskog kaznenog i prekrajnog zakonodavstva: u paragrafu 65. ove
presude se navodi da ak ni uraunavanje etrdeset dana kazne zatvora koju je izrekao
prekrajni sud u kaznu zatvora od godinu dana koju je izrekao Opinski sud ne mijenja
injenicu da je podnositelju zahtjeva dva puta sueno za isto djelo.
Od drugih presuda, u kojima Republika Hrvatska nije bila stranka u postupku, a s
kojima bi Kazneni zakon valjalo uskladiti, treba istaknuti predmet M. C. protiv Bugar-
ske od 4. 12. 2003. gdje je sud naglasio da se bez obzira na razlike u deniranju kazne-
nog djela silovanja u veini europskih zemalja danas uvrijeilo tumaenje po kojem
silovanje ukljuuje bilo koji nedobrovoljni spolni in. U tom smjeru je potrebno rede-
nirati kazneno djelo silovanja.
2.5. Potreba za usklaivanjem s drugim meunarodnim
dokumentima
Republika Hrvatska treba razmotriti usklaivanje Kaznenog zakona i sa slijede-
im meunarodnim dokumentima:
(1) preporukama GRECO-a (npr. kod davanja mita iz lanka 348. u stavku 3.
obvezno osloboenje od kazne potrebno je zamijeniti fakultativnim)
(2) preporukama MONEYVAL-a i FA TF-a
(3) smjernicama OLAF-a (npr. OLAF je u vie navrata svojim smjernicama uka-
zao na suvinost djelomine regulacije iste materije u lanku 298. KZ-a kada je ona u
cijelosti regulirana lankom 224.b postojeeg KZ-a)
(4) izvjeima Europskog odbora za prevenciju od muenja i neovjenog postu-
panja ili kazne (CPT) pri Vijeu Europe
3. Daljnje osuvremenjivanje Kaznenog zakona na temelju
dobre prakse drugih europskih kaznenopravnih sustava
Europski kazneni sustavi uveli su u proteklih desetak godina u svoja kaznena
zakonodavstva niz novih rjeenja. Stoga je potrebno poredbe no prouiti kaznena zako-
7
nodavstva, osobito onih drava koje su nam do sada sluila kao uzor u stvaranju kazne-
nog prava (Njemaka, vicarska i Austrija) te raspraviti u kojoj mjeri je te promjene
dobro slijediti i u naem Zakonu. Posebnu panju valja posvetiti pojedinim institutima
iz opeg dijela Kaznenog zakona kao to su institut produljenog djela, beznaajno
djelo, razlozi iskljuenja protupravnosti, zastara i drugi.
U pogledu produljenog kaznenog djela, koje izaziva puno prijepora u sudskoj
praksi, potrebno je razmotriti brisanje ovog instituta pa da se ti sluajevi rjeavaju kroz
stjecaj kaznenih djela ili njegovo preoblikovanje na nain da se iskljui njegova pri-
mjena kod kaznenih djela koja predstavljaju napad na ivot, tijelo ili slobodu.
Takoer, potrebno je preispitati i postojee odredbe o beznaajnom djelu koje je
nedavno izbaeno iz austrijskog KZ-a po uzoru na koje je i raeno s time da je istovre-
meno u njihovom ZKP-u proireno naelo oportuniteta kaznenog progona za bagatelni
kriminal. Stoga treba imati na umu da je njegovo brisanje i iz naeg KZ-a mogue
jedino uz odgovarajue izmjene ZKP-a. U tom smislu bi trebalo razmotriti i uvoenje
instituta obustave postupka od strane suda, koje nalazimo u europskim zakonodav-
stvima, a koji ima pozitivan uinak s obzirom na to da tedi proraunski novac jer sud
ne mora provoditi cijeli dokazni postupak kad uvidi da se radi o beznaajnom djelu ili
bi se postupak oito okonao osloboenjem od kazne. Uvoenje mogunosti obustav-
ljanja postupka bi se moglo i u posebnom dijelu predvidjeti pod odreenim okolnostima
(npr. kod kaznenog djela dvobranosti u sluaju da je prijanji brak prestao).
Jo je KZ iz 1997. godine parcijalno uveo normativne teorije kod instituta krajnje
nude. Ovakav koncept je prihvatila sudska praksa i sad bi ga trebalo do kraja dosljedno
provesti kod krajnje nude, ali i kod nune obrane kao to je to uinjeno u njemakom i
vicarskom zakonu.
Potrebno je preispitati i regulaciju zastare. Sukladno potrebama prakse, valja
razmotriti ukidanje relative zastare (a time i instituta prekida zastare), kako u pogledu
zastare kaznenog progona tako i u pogledu zastare izvrenja kazne. Izuzetno su rijetki
pravni sustavi koji prave razliku izmeu apsolutne i relativne zastare ne nalazimo je
ni u vicarskom, ni u austrijskom kaznenom pravu, dok njemaki Kazneni zakon razli-
kuje apsolutnu i relativnu zastaru kaznenog progona, a napustio ju je kod zastare izvr-
enja kazne. Nedavno su iz svog Kaznenog zakona ovo razlikovanje izbacili i Slovenci.
Mirovanje zastare za kaznena djela poinjena na tetu djece i maloljetnika treba ograni-
iti na kaznena djela kod kojih za to stvarno postoji potreba (npr. odgovarajua seksu-
alna kaznena djela i kaznena djela protiv braka, obitelji i mladei). Prilikom izmjena
odredbi o zastari potrebno je urediti sporno pitanje u sudskoj praksi tee li zastara za
vrijeme izvrenja kazne. Naime, apsurdna je situacija u kojoj netko zapone izdravati
kaznu pa ga se ubrzo potom puta na slobodu jer je nastupila zastara izvrenja kazne.
U posebnom dijelu, izmeu ostalog, treba razmotriti komparativna rjeenja kod
kaznenih djela protiv asti i ugleda, osobito ona u njemakom, austrijskom i vicar-
skom kaznenom zakonodavstvu te ispitati postoji li adekvatna kaznenopravna zatita
asti i ugleda kroz postojea kaznena djela, kojima se inkriminira kleveta i uvreda.
Nadalje potrebno je razmotriti komparativna rjeenja kod inkriminiranja seksualnih
delikata, kaznenopravne zatite djece, gospodarskog kriminaliteta i dr.
8
4. Usklaivanje Kaznenog zakona s drugim propisima RH
4.1. Usklaivanje Kaznenog zakona i novog Zakona o kaznenom
postupku
Republika Hrvatska je prole godine donijela novi Zakon o kaznenom postupku
(NN 152/08, 76/09) i sukladno novim odredbama tog zakona potrebne su i stanovite
promjene u Kaznenom zakonu. Primjerice, treba voditi rauna o novom poloaju rtve,
koja je denirana u lanku 202. stavak 10. kao osoba koja zbog poinjenja kaznenog
djela trpi zike i duevne posljedice, imovinsku tetu ili bitnu povredu temeljnih prava
i takoer, Kazneni zakon treba poduprijeti primjenu novih odredbi o nagodbi dravnog
odvjetnika i okrivljenika na nain da se u sluajevima sporazuma o kazni mogu dodatno
sniziti granice o ublaavanju kazne.
Nadalje, iz relevantnih odredaba Zakona o kaznenom postupku za zike i pravne
osobe proizlazi obveza prijavljivanja kaznenih djela za koja se progoni po slubenoj
dunosti. Meutim, postojee zakonsko rjeenje iz lanaka 299. i 300. KZ-a ograniava
kanjivost samo na neprijavljivanje najteih kaznenih djela. Stoga je potrebno proiriti
zonu kanjivosti na neprijavljivanje svih kaznenih djela za koja se progoni po slubenoj
dunosti (bez obzira na to radi li se o neprijavljivanju pripremanja ili neprijavljivanju
poinjenog kaznenog djela) radi potpunog usklaivanja materijalnog (supstancijalnog)
i procesnog kaznenog zakonodavstva.
4.2. Preispitivanje odnosa Kaznenog zakona i sporednog
kaznenog zakonodavstva
U hrvatskom sporednom kaznenom zakonodavstvu se regulacija pravnih poslje-
dica osude otela kontroli i stoga e biti potrebno donijeti novi Zakon o rehabilitaciji i
kaznenoj evidenciji.
Nadalje, odredbe o pomilovanju su suvine u Kaznenom zakonu jer su one ve
regulirane Zakonom o pomilovanju. Takoer, amnestija je ve regulirana lankom 80.
Ustava gdje je propisano da Hrvatski sabor daje amnestiju za kaznena djela, stoga,
zakonodavac po naelu lex posterior derogat legi priori moe bez ikakvih smetnji
donijeti zakon kojim se amnestija odreuje neovisno o pretpostavkama iz KZ-a.
Protjerivanje stranca iz zemlje je suvina sigurnosna mjera s obzirom na to da
kod nas tu materiju ve ureuje Zakon o strancima koji je u lancima 90. i 91. st. 2.
ureuje drukije nego Kazneni zakon pa su sada u djelominoj koliziji.
Pretpostavke i sadraj uvjetnog otpusta treba propisati Kaznenim zakonom, a
nain njegova izvrenja Zakonom o izvrenju kazne zatvora odnosno Zakonom o pro-
baciji.
U Kazneni zakon treba ukljuiti i kaznena djela protiv trita kapitala koja su
sada iz nejasnih razloga ureena posebnim Zakonom o kaznenim djelima protiv
trita kapitala, odvojenim ak i od Zakona o tritu kapitala s kojim ini cjelinu.
U poredbenim europskim zakonodavstvima se odredbe o kaznenim djelima pro-
tiv oruanih snaga najee nalaze u sporednom kaznenom zakonodavstvu pa bi u tom
smislu valjalo razmotriti premjetanje glave XXVI. Kaznenog zakona u jedan takav
zakon (npr. Zakon o obrani) ili vie njih koji se odnose na obranu.
9
4.3. Usklaivanje kaznenog i prekrajnog zakonodavstva
Ne temelju presude Europskog suda za ljudska prava, Maresti protiv Hrvatske od
23. 7. 2009., uoava se nunost velikih promjena u odnosu hrvatskog kaznenog i prekr-
ajnog zakonodavstva: u paragrafu 65. ove presude se navodi da ak ni uraunavanje
etrdeset dana kazne zatvora koju je izrekao prekrajni sud u kaznu zatvora od godinu
dana koju je izrekao Opinski sud ne mijenja injenicu da je podnositelju zahtjeva dva
puta sueno za isto djelo. Stoga bi trebalo preispitati sva mjesta gdje postoji dvostruko
inkriminiranje nekog ponaanja kao prekraja i kaznenog djela i uiniti preciznije raz-
granienje izmeu ovog dvojeg te tako izbjei mogunost da se okrivljeniku dva puta
sudi za istu stvar s obzirom na to da se radi o djelu opisanom i kao prekraj i kao
kazneno djelo. Preciznije razgranienje izmeu prekraja i kaznenog djela potrebno je
uiniti kod itavog niza kaznenih djela: npr. kod kaznenog djela nasilnikog ponaanja
u obitelji nije jasno u emu je razlika u odnosu na pojedine oblike nasilja navedenih u
prekrajnim odredbama Zakona o zatiti od nasilja u obitelji ili pak kod djela odavanje
lijenike tajne nema jasnog razlikovanja izmeu kaznenog djela i prekraja, kod tje-
lesne ozljede, teke tjelesne ozljede, nasilnikog ponaanja, podvoenja, sudjelovanja u
grupi koja sprjeava ili napada slubenu osobu nema jasnog razlikovanja u odnosu na
pojedine inkriminacije iz Zakona o prekrajima protiv javnog reda i mira kao to su
izmeu ostalog naroito drsko ponaanje, doputanje i omoguavanje prostitucije, tua,
neudaljavanje iz skupine koju je ovlatena slubena osoba pozvala da se razie i sl.
Takoer je potrebno preispitati odnos prekraja propisanih Zakonom o suzbijanju
diskri minacije s kaznenim djelima.
Nadalje treba razmotriti potrebu uvoenja pojedinih prekraja u kriminalnu zonu
(npr. vonja u teko pijanom stanju ili namjerna vonja autocestom u zabranjenom
smjeru, mogla bi se proglasiti kaznenim djelom i kad ostane na razini apstraktnog
ugroavanja) te potrebu dekriminalizacije i prebacivanja nekih kaznenih djela u prekr-
ajnu zonu (npr. kazneno djelo nadripisarstva koje se sastoji u neovlatenom pruanju
pravne pomoi, a kojeg ne nalazimo u suvremenom poredbenom kaznenom zakono-
davstvu). U tom kontekstu posebnu panju valja posvetiti kaznenom djelu zlouporabe
opojnih droga budui ono ini 15% od svih osuda. Valja razmotriti optimalan nain
inkriminiranja posjedovanja droge (l. 173. st. 1.) koji ini ak 10% od ukupnog broja
osuujuih presuda u 2008. godini. Na KZ je od svih razmatranih zakona najpunitiv-
niji glede kanjavanja posjedovanja droge za osobnu upotrebu. KZRH predvia za ovo
kazneno djelo novanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine. U EU zadnjih godina
prevladava trend ka dekriminalizaciji posjedovanja i proizvodnje droge za osobnu
upotrebu. U panjolskoj, Portugalu, Italiji, Belgiji, Luksemburgu i Sloveniji posjedo-
vanje droge za osobne potrebe nije kazneno djelo. U Irskoj se ne kanjava za posjedo-
vanje kanabisa za osobnu upotrebu ako je osoba uhvaena prvi ili drugi put. U Austriji
dravni odvjetnik moe odustati od progona za posjedovanje malih koliina kanabisa
za osobne potrebe. U Nizozemskoj je formalno posjedovanje droge za osobnu upotrebu
kazneno djelo, ali se tolerira prema uputama izdanim dravnim odvjetnicima ako se ne
radi o maloljetniku, nema reklamiranja, nisu teke droge u pitanju i radi se o koliini do
5g. U Njemakoj je Ustavni sud 1994. godine donio odluku da dravni odvjetnik moe
odustati od progona ukoliko se radi o povremenom osobnom uivanju droge, ukoliko je
kod osobe pronaena mala koliina droge i kad nema opasnosti za druge. U Danskoj
10
postoji uputa zakonodavca jo iz 1971. godine koja kae da namjera zakonodavca nije
bila inkriminirati koritenje i posjedovanje droge za osobne potrebe. U Francuskoj je
1999. godine donijeta direktiva da se prioritet kod posjedovanja droge za osobne
potrebe treba dati tretmanu, a ne kanjavanju. I kod nas bi valjalo razmisliti o blaem ili
drugaijem kanjavanju posjedovanja i proizvodnje droge za osobne potrebe od one s
ciljem stavljanja te droge u promet. S tim u vezi treba razmotriti mogunost davanju
irih ovlasti dravnom odvjetnitvu za nepokretanje postupka za djela posjedovanja
malih koliina droge, proirivanju mogunosti izricanja rada za ope dobro kao izravne
zamjene za novanu kaznu ili kaznu zatvora kod navedenog kaznenog djela, odnosno o
mogunosti razlikovanja sankcija kod ovog kaznenog djela ovisno o pojedinim tipo-
vima droga ili pak o premjetanju posjedovanja droge u malim koliinama u sferu pre-
kraja. Treba razmotriti vezanje kanjavanja posjedovanja droge za osobnu uporabu uz
institut probacije.
4.4. Usklaivanje terminologije i opisa bia kaznenih djela
s izmjenama u drugim zakonima
Imajui na umu izmjene u drugim zakonima, potrebno je uskladiti terminologiju i
opise bia kaznenih djela, osobito kod tzv. blanketnih kaznenih djela. Tako je primje-
rice potrebno uskladiti odredbe o kaznenom djelu samovoljnog lijeenja s promjenama
primarnog zakonodavstva u podruju pruanja medicinskih usluga i zatite prava paci-
jenata. Kazneni zakon ne prati u dovoljnoj mjeri ni izmjene u obiteljskom zakonodav-
stvu pa, na primjer, treba izjednaiti tretman branih i izvanbranih drugova kod poje-
dinih kaznenih djela. Isto tako, u tom smislu je potrebno uskladiti i pojedine zakonske
denicije primjerice, denicija lanova obitelji u Kaznenom zakonu ua je od one
predviene Zakonom o zatiti osoba od nasilja u obitelji.
5. Potreba otklanjanja zakonskih neusklaenosti
i proturjenosti te BRISANJE deklaratornih
i didaktikih odredaba
Zbog brojnosti izmjena Kaznenog zakona u proteklih deset godina (NN 110/97.,
27/98., 50/00 ., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07 i
152/08), a bez jasno denirane strategije, u Kaznenom zakonu se nakupilo niz odredbi
koje su neusklaene na nain da se preklapaju ili su ak proturjene. To dovodi do
ozbiljnih problema u sudskoj praksi. Tipini primjeri takvih odredbi na koje je Repu-
blika Hrvatska posebno upozorena od strane Europske komisije su lanci 106. (povreda
ravnopravnosti graana) i 174. (rasna i druga diskriminacija) te lanci 224.b (prijevara
na tetu Europskih zajednica) i 298. (izbjegavanje carinskog nadzora) vaeeg Kazne-
nog zakona.
Neke od odredaba u postojeem zakonskom tekstu su deklaratorne prirode i stoga
bez praktinog znaaja pa ih treba izbaciti kako ne bi bespotrebno optereivale zakon-
ski tekst.
11
6. Poboljanje naziva te sistematizacije glava i odredaba
opeg i posebnog dijela KZ-a
Postojei raspored lanaka u Kaznenom zakonu je potrebno izmijeniti iz vie
razloga. Pravilan raspored lanaka je osobito vaan kod tum aenja zakona, jer se svaka
pojedina odredba ne tumai sama za sebe, ve u kontekstu u kojem se nalazi.
Sadanja razdvojenost glave III. i IV. (Kazneno djelo i Krivnja) nije oprav-
dana, jer sugerira da krivnja nije element kaznenog djela, to je pogreno. Ova podjela
proizlazi iz biveg jugoslavenskog zakonodavstva, koje je razdvajalo kazneno djelo i
kaznenu odgovornost, a koju podjelu ne nalazimo u suvremenim europskim zakono-
davstvima.
U postojeem tekstu Kaznenog zakona nije pravilno rijeen ni smjetaj odredaba
o zastari kaznenog progona i izvrenja sankcija, jer se ovdje ne radi o pitanju primjene
kaznenog zakonodavstva. Naime, neovisno o tome je li nastupila zastara ili nije,
kazneno zakonodavstvo se primjenjuje samo to je u sluaju zastare nastupila nemo-
gunost kaznenog progona odnosno izvrenja kazne. Stoga bi trebalo odredbe o zastari
po uzoru na europske kaznene zakone smjestiti na kraj opeg dijela.
Kako uvjetna osuda u svojoj sutini nije posebna kaznenopravna sankcija, ve
modikacija kazne, koja u sebi nosi i karakteristike opomene poinitelju, ini se izli-
nim da tzv. mjere upozorenja (Glava VI.) budu posebna skupina kaznenopravnih sank-
cija. Odredbe o uvjetnoj osudi treba objediniti s odredbama o uvjetnom otpustu. To je
praksa veine suvremenih kaznenih zakona.
Znaajne strukturalne intervencije potrebne su i u posebnom dijelu, osobito u
pogledu Glave XIII. (Kaznena djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pra-
vom). Kriterij uvrtavanja kaznenih djela u ovu glavu formalne je naravi mora se
raditi o vrijednosti koja je zatiena meunarodnim pravom. Stoga su u ovoj glavi
sabrana vrlo raznovrsna kaznena djela te je ona po svom sastavu posve heterogena.
Ovakvoj koncepciji Glave XIII. upuuj u se kritike zbog njezine nepreglednosti, zbog
interferencije zakonskih opisa ove i drugih glava u Zakonu, zbog nejasnog kriterija po
kojem su neka meunarodna kaznena djela izostavljena u ovoj glavi, npr. krivotvorenje
novca (l. 274), vrijednosnih papira (275.), prikrivanje protuzakonito dobivenog novca
(279.) te oteenje, unitenje i nedozvoljen izvoz kulturnog ili prirodnog dobra (l.
325.) i uvrtena u neke druge glave. Budui da su vrijednosti zatiene meunarodnim
pravom vrlo heterogene, a i sve vei broj vrijednosti titi se meunarodnim kaznenim
pravom vie nema smisla sva ta kaznena djela svrstati u jednu jedinstvenu glavu. Pred-
lae se da se ova glava preimenuje i da se u njoj zadre samo tzv. prava kaznena djela
protiv meunarodnog prava: kaznena djela usmjerena na zatitu temeljnih ljudskih
prava, kazneno djelo protiv mira te kaznena djela povrede meunarodnog ratnog i
humanitarnog prava. Ostala kaznena djela treba razvrstati u druge glave ovisno o tome
koja se pravna dobra njima tite.
Izvjesne strukturalne izmjene potrebne su i u Glavi XIV. (Kaznena djela protiv
spolne slobode i spolnog udorea). Sva kaznena djela kojima je temeljna svrha zatita
spolne slobode nisu smjetena u jednu glavu zakona (npr. kazneno djelo meunarodne
prostitucije, rodoskvrnue i dr.) pa bi ih trebalo smjestiti u jednu glavu zakona kako bi
se izbjegla preklapanja izmeu pojedinih kaznenih djela te neloginosti u visini propi-
sanih kazni. Tako bi kazneno djelo meunarodna prostitucija iz glave kaznenih djela
12
protiv meunarodnog prava trebalo prebaciti u glavu u kojoj su regulirana ostala
kaznena djela seksualnog iskoritavanja i seksualnog zlostavljanja i valjalo bi dovesti u
sklad kazneno djelo podvoenja i meunarodne prostitucije.
Treba razmotriti svaku pojedinu glavu posebnog dijela i vidjeti treba li pokoje
kazneno djelo premjestiti u drugu glavu (primjerice valjalo bi izmjestiti kazneno djelo
sklapanja nedozvoljenog braka iz glave kaznenih djela protiv obitelji u glavu kaznenih
djela protiv slubene dunosti).
Povrh toga treba razmotriti nazive pojedinih glava i kaznenih djela. Tako je pri-
mjerice karakteriziranje spolnih delikata kao kaznenih djela protiv udorea u samom
naslovu glave XIV. KZ kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog udorea
zastarjelo. Stoga bi iz naslova ove glave trebalo brisati spolno udoree te spolne
delikte nazvati kaznenim djelima protiv spolne slobode i spolnog samoodreenja ili
neto slino tome.
7. Poboljanje kaznenopravnog poloaja rtve
lanak 202. stavak 10. novog Zakona o kaznenom postupku denira rtvu kao
osobu koja zbog poinjenja kaznenog djela trpi zike i duevne posljedice, imovinsku
tetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda. U meunarodnim dokumentima i
stranim zakonodavstvima sve se vea panja posveuje zatiti rtve u kaznenom
postupku, ali i u materijalnom kaznenom pravu. Novi Zakon o kaznenom postupku je u
tom smislu napravio znaajan iskorak koji valja slijediti i u Kaznenom zakonu.
Slijedom toga treba razmotriti poboljanje poloaja rtve u okviru materijalnog
kaznenog prava, i to primjerice, olakavanjem ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva,
predvianjem privilegiranih oblika kaznenih djela u sluaju da ga ini rtva pod odre-
enim okolnostima, ukljuivanjem vrednovanja odnosa poinitelja prema rtvi kod
odmjeravanja kazne, kao i kod odreivanja posebnih obveza pri uvjetnoj osudi i uvjet-
nom otpustu i dr.
Zbog vanosti osiguranja tajnosti postupka u svim sluajevima u kojima se radi o
djeci i/ili maloljetnim osobama, dosadanje zakonsko rjeenje iz lanka 305. stavak 2.
kojim se osigurava tajnost postupka i zatita identiteta iskljuivo maloljetne osobe pro-
tiv koje se vodi kazneni postupak ne osigurava potpunu zatitu i potrebno ga je nadopu-
niti kako bi se osigurala zatita djece i maloljetnih osoba koje su rtve kaznenog djela
ili se javljaju kao svjedoci u sudskim postupcima.
8. Unapreenje i poveanje uinkovitosti sustava
kaznenopravnih sankcija
8.1. Ope napomene
Republika Hrvatska je u vie navrata bila upozorena od strane Europskog odbora
za prevenciju od muenja i neovjenog postupanja ili kazne (CPT), a posljednji put u
izvjeu CPT-a od 9. listopada 2008., o prenapuenosti hrvatskih zatvora i kaznionica
te se od Hrvatske zahtijeva da osigura prostorne kapacitete u zatvorima koji e omogu-
avati najmanje 4m
2
prostora po zatvoreniku.
13
Prema podacima Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosua ukupni
kapacitet zatvora i kaznionica u Republici Hrvatskoj iznosi 3.351 mjesta, a na dan 16.
11. 2008. u njima se nalazilo 4.998 osoba, to znai da ukupan postotak popunjenosti
iznosi 149,15%.
Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku za razdoblje od 1999. do 2008.,
statistiki podaci o osuenim punoljetnim osobama prema izreenim sankcijama iznose
kako slijedi u tablici:
DRAVNI
ZAVOD ZA
STATISTIKU
1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
Ukupno 16206 16466 16508 19040 22939 23851 21731 24216 24442 24168
Bezuvjetni
zatvor 12,8% 13,0% 12,3% 11,7% 11,0% 11,4% 14,3% 15,5% 17,1% 18,1%
vie od 5 godina 0,9% 0,9% 0,8% 0,6% 0,4% 0,4% 0,5% 0,6% 0,6% 0,5%
25 godina 1,1% 1,3% 1,2% 1,3% 1,1% 1,3% 1,5% 1,6% 1,8% 2,2%
12 godine 1,6% 2,15 1,7% 2,0% 1,8% 2,0% 2,6% 2,7% 2,9% 3,1%
612 mjeseci 3,5% 3,4% 3,5% 3,4% 3,2% 3,4% 4,3% 4,8% 5,1% 5,6%
do 6 mjeseci 5,7% 5,1% 5,2% 4,6% 4,5% 4,3% 5,4% 5,8% 6,7% 6,7%
Bezuvjetna
novana kazna 13,0% 16,5% 17,5% 19,6% 16,8% 14,6% 14,0% 11,6% 10,4% 8,9%
Uvjetno osuene 70,8% 66,8% 65,5% 63,5% 67,5% 69,4% 68,2% 70,0% 69,8% 70,6%
Zatvor 69,8% 65,5% 64,5% 62,3% 66,5% 68,7% 67,8% 69,5% 69,1% 70,0%
Novana kazna 1,0% 1,3% 1,1% 1,2% 1,0% 0,7% 0,4% 0,5% 0,7% 0,6%
Osloboene
kazne 0,4% 0,4% 0,8% 0,3% 0,2% 0,3% 0,3% 0,2% 0,2% 0,2%
Sudska opomena 1,9% 2,1% 2,7% 2,9% 2,6% 2,7% 2,1% 1,7% 1,4% 1,2%
Odgojne mjere 1,0% 1,1% 1,4% 1,6% 1,2% 1,0% 0,6% 0,4% 0,6% 0,6%
Maloljetniki
zatvor 0,0% 0,1% 0,1% 0,1% 0,1% 0,1% 0,1% 0,1% 0,1% 0,1%
Pridraj
maloljetnikog
zatvora 0,1% 0,0% 0,1% 0,1% 0,2% 0,5% 0,5% 0,5% 0,4% 0,3%
Posebno zabrinjava da se preko jedne treine svih izreenih kazni zatvora odnosi
na kratkotrajne kazne zatvora u trajanju do 6 mjeseci ije izricanje bi trebalo u najveoj
moguoj mjeri izbjegavati jer imaju previe negativnih posljedica po poinitelje. Osim
problema kratkotrajnih kazni zatvora, u praksi se uoava i problem s novanim kaznama
te uvjetnom osudom. Zabrinjava konstantno smanjivanje izricanja novanih kazni pa se
je tako u odnosu na 2002. godinu udio novanih kazni u ukupno izreenim kaznama
2007. i 2008. godine smanjio gotovo tri puta. Kao glavni razlog ovom smanjenju
navode se tekoe vezane oko naplate novane kazne zbog ega osuenici esto zavra-
14
vaju u supletornim zatvorima pa novana kazna gubi svoj smisao. Prema priloenim
podacima Dravnog zavoda za statistiku u razdoblju od 1999. do 2008. uvjetna osuda
se izricala u oko 70% svih osuujuih presuda pa je to najee primjenjivana sankcija.
Neprimjereno je da se najvei broj uvjetnih osuda izrie i provodi bez odreivanja bilo
kakvih posebnih obveza osueniku ime se ne otklanja niti opasnost da e ponovo
poiniti kazneno djelo, a ne ostvaruje se ni svrha kanjavanja jer ju osuenici doivlja-
vaju gotovo jednako kao oslobaajuu presudu. Sudske opomene izriu se u neznatnom
postotku ime i sudska praksa ukazuje da je sudska opomena zbog svoje blagosti nepri-
mjerena sankcija poiniteljima kaznenih djela. Sve to ukazuje na potrebu znaajnijih
intervencija u sustav sankcija kako je postavljen vaeim Kaznenim zakonom. Posebnu
panju valja posvetiti uinkovitijem ureenju kazne zatvora i to posebice smanjenju
mogunosti izricanja kratkotrajnih kazni zatvora, pronalaenju odgovarajueg tretmana
osoba koje opetovano ine najtea kaznena djela (u stjecaju ili kao recidivisti), reformi
mjera upozorenja s posebnim naglaskom na uvjetnoj osudi, reformi uvjetnog otpusta i
njegovom dovoenju u vezu s uvjetnom osudom, dosljednom uvoenju sustava dnev-
nih iznosa kod novane kazne, jaanju uloge i irenju mogunosti izricanja alternativ-
nih sankcija posebice primjene rada za ope dobro te irenju kataloga i uvoenju
mogunosti izricanja posebnih obveza izvan okvira uvjetne osude kao i boljem uree-
nju sigurnosnih mjera s posebnim naglaskom na poboljanju tzv. terapeutskih mjera.
8.2. Djelotvornije ureenje kazne zatvora
i) Potreba smanjenja mogunosti izricanja
kratkotrajnih kazni zatvora
Iz priloenih podataka Dravnog zavoda za statistiku o osuenim punoljetnim
osobama u razdoblju od 1999. do 2008. vidljivo je da su meu izreenim bezuvjetnim
zatvorskim kaznama najzastupljenije zatvorske kazne u trajanju do 6 mjeseci. Repu-
blika Hrvatska je upozorena od strane Vijea Europe i Europske Unije o prenapuenosti
zatvora i kaznionica. Osim toga, prema miljenju strunjaka, kratkotrajne kazne zatvora
ne daju pozitivne rezultate, ve naprotiv, imaju vie negativnih uinaka (npr. gubitak
zaposlenja, stigmatizacija osuenika, loe drutvo u zatvoru i dr.). Tako se i u novom
Zakonu o kaznenom postupku nastojala smanjiti primjena mjere istranog zatvora
(ranije pritvora), poboljati sustav izricanja mjera opreza kao i istranog zatvora u
domu (kunog pritvora) te najstrou mjeru osiguranja prisutnosti okrivljenika u kazne-
nom postupku, a koja predstavlja lienje slobode prije izricanja presude, svesti na one
sluajeve kada je ista doista prijeko potrebna i zakonski utemeljena. U tom pravcu su i
odredbe o tome da se pri svakom odreivanju istranog zatvora uz ostale razloge obve-
zatno obrazloe razlozi zbog kojih sud smatra da se svrha istranog zatvora ne moe
ostvariti drugom blaom mjerom.
U istom smjeru treba ii i u novim odredbama Kaznenog zakona kako bi se izri-
canje kratkotrajnih kazni zatvora svelo na minimum (samo kad je nuno) te poticati
primjenu alternativnih sankcija poglavito rada za ope dobro te razliitih posebnih
obveza u okviru uvjetne osude. Kao uzor mogu posluiti rjeenja njemakog, austrij-
skog i vicarskog Kaznenog zakona u kojima se krae zatvorske kazne deniraju kao
izuzetak, a sud mora posebno obrazloiti zato se odluio za tu kaznu, a ne za neku od
ponuenih alternativa.
15
ii) Potreba odgovarajueg tretmana osoba koje opetovano
ine najtea kaznena djela
Kazneni zakon kroz postojei sustav kazni i sigurnosnih mjera ne uspijeva dati
kriminoloki opravdanu i pravednu reakciju kada su poinjeni najtei oblici tekih
kaznenih djela u stjecaju ili u povratu. U presudi Tomai protiv Hrvatske od 15. 1.
2009. se u paragrafu 42. govori o manjkavosti domaeg sustava zatite ivota ljudi od
postupaka opasnih kriminalaca koji su kao takvi utvreni od strane mjerodavnih vlasti
Republike Hrvatske i postupanja prema takvim pojedincima, ukljuujui i pravni okvir
u kojemu nadlene vlasti trebaju djelovati i predviene mehanizme. Novi Kazneni
zakon treba ponuditi odgovarajua rjeenja za sankcioniranje i tretman osoba koje ope-
tovano ine najtea kaznena djela.
iii) Reforma uvjetnog otpusta i njegovo dovoenje
u vezu s uvjetnom osudom
Odredbe o uvjetnom otpustu bi zbog njihove slinosti s uvjetnom osudom trebalo
strukturirati slino odredbama o uvjetnoj osudi. To je praksa najveeg broja razmatra-
nih stranih kaznenih zakona. Shodno tome, iste obveze koje se mogu izrei uvjetno
osuenima treba moi izricati i osobama na uvjetnom otpustu, ime bi trebalo derogi-
rati pojedine odredbe Zakona o izvravanju kazne zatvora te treba poblie propisati
opoziv uvjetnog otpusta i to kako zbog poinjenja novog djela tako i zbog neispunjenja
posebnih obveza. Potrebno je i razmotriti koje tijelo bi bilo najprikladnije za odluiva-
nje o uvjetnom otpustu.
8.3. Reforma mjera upozorenja s posebnim naglaskom
na uvjetnu osudu
Budui da uvjetna osuda nije posebna kaznenopravna sankcija, ve modikacija
kazne, koja u sebi nosi i karakteristike opomene poinitelju, to je izlina Glava VI. koja
govori o tzv. mjerama upozorenja. Uvjetnu osudu valja uklopiti u odredbe o kaznama.
Valja razmotriti i mogunost brisanja sudske opomene s obzirom na to da je zbog svoje
blagosti neprimjerena sankcija poiniteljima kaznenih djela i zapravo je kao kazneno-
pravnu sankciju izuzetno rijetko nalazimo u drugim pravnim sustavima, a i u praksi
hrvatskih sudova.
Potrebno je uvesti iri katalog posebnih obveza uz uvjetnu osudu. Najvanije
obveze koje bi trebalo uvesti su: naputanje doma na odreeno vrijeme (ako se radi o
djelima obiteljskog nasilja); obveza noenja ureaja za elektroniki nadzor (djelomino
ogranienje slobode kretanja); zabrana noenja i posjedovanja oruja i drugih predmeta
koji bi ga mogli navesti na poinjenje kaznenog djela (npr. automobila kod izazivanja
prometnih nesrea i nakon oduzete vozake dozvole). Potrebno je unijeti i generalnu
klauzulu prema kojoj e sud sam moi izabrati i neku obvezu izvan kataloga koju sma-
tra primjerenom s obzirom na poinjeno kazneno djelo. Kod nekih od ovih obveza (one
koje imaju terapeutski karakter) za njihovo izricanje trebalo bi predvidjeti dobivanje
pristanka osuenika. Vei dio ovih obveza morao bi se moi izrei uvjetno osuenima
neovisno o postojanju ili nepostojanju zatitnog nadzora. S tim u vezi valja razmotriti i
ukidanje formalnog razlikovanja izmeu obine uvjetne osude i osude sa zatitnim
nadzorom.
16
Promjene sustava uvjetne osude nune su zbog omoguavanja provedbi rjeenja
predvienih Zakonom o probaciji. U okviru tog zakona predviena su sredstva za pri-
mjenu ovih rjeenja, kao i za edukaciju kadrova potrebnih za njihovu primjenu. U tom
smislu izmjene KZ-a koje se odnose na uvjetnu osudu i alternativne sankcije nee
zahtijevati znaajnija dodatna sredstva od onih koja su ve predviena za primjenu
Zakona o probaciji.
8.4. Dosljedno uvoenje sustava dnevnih iznosa kod novane kazne
Suvremeno kazneno pravo nastoji ograniiti primjenu kratkotrajnih kazni zatvora
posezanjem za alternativama ili supstitutima kazne zatvora, meu kojima vrlo vano
mjesto svakako ima novana kazna. Novana kazna se prema vaeem Zakonu izrie u
dnevnim dohocima osobe prema kojoj se primjenjuje. Meutim, Kazneni zakon nije
propisao poblie kako e sud utvrivati visinu dnevnog dohotka pa sudovi rijetko utvr-
uju poiniteljev dohodak, a kad to ine, uglavnom se ograniavaju samo na utvriva-
nje mjesene plae ili mirovine poinitelja kaznenog djela i zanemaruju druge prihode.
Kad poinitelj kaznenog djela ne ostvaruje nikakav dohodak ili bi utvrivanje njegova
dohotka znatno produljilo trajanje kaznenog postupka, kao dnevni dohodak poinitelja
smatra se prosjeni dnevni dohodak u Republici Hrvatskoj, a isti objavljuje Vrhovni
sud Republike Hrvatske svaka tri mjeseca na temelju slubenih podataka Dravnog
zavoda za statistiku.
Uzimanje u obzir prosjenog dnevnog dohotka nije primjena, nego negacija
su stava dani novana kazna jer se primjenom prosjenog dnevnog dohotka one-
moguava odreivanje visine novane kazne prema imovinskim prilikama konkretnog
poinitelja, to je smisao sustava dani novana kazna. Ova odredba je neuspjela jer
poinitelja koji ne ostvaruje nikakav dohodak stavlja u tei poloaj od onoga koji ostva-
ruje ispodprosjeni dohodak, a pogoduje imunim poiniteljima. Treba imati na umu i
to da je sudska praksa od prosjenog dnevnog dohotka, koji bi trebao biti iznimka,
napravila pravilo.
Stoga je potrebno razmotriti mogunost zamjene pojma dnevnog dohotka poj-
mom dnevni iznos, jer dnevni iznos ne predstavlja samo dohodak, nego podrazumijeva
i poiniteljeve nune trokove te je potrebno razmotriti mogunost uzimanja u obzir
cjelokupne imovine poinitelja prilikom utvrivanja dnevnog iznosa. Povrh toga bilo bi
dobro slijediti praksu drugih europskih zemalja koje daju sucima ovlast odrediti visinu
dnevnog iznosa na temelju slobodne procjene kad ovaj nije mogue precizno utvrditi.
S obzirom na velik broj supletornih zatvorskih kazni, potrebno je po uzoru na
Prekrajni zakon razmotriti mogunost da se u sluaju neplaanja novana kazna u
svim sluajevima prisilno naplauje preko Porezne uprave Ministarstva nancija, a tek
ukoliko se na taj nain naplata ne moe ostvariti zamjenjuje radom za ope dobro na
slobodi, te ukoliko se rad ne izvri kaznom zatvora. Naime, zamjena novane kazne
kaznom zatvora bez prethodnog pokuaja prisilne naplate (kao u postojeem lanku 52.
stavak 2. KZ-a) u suprotnosti je s funkcijom novane kazne kao supstituta za kaznu
zatvora.
8.5. Jaanje uloge i irenje mogunosti izricanja alternativnih sankcija
U Republici Hrvatskoj je u tijeku uvoenje modernog probacijskog sustava.
Sukladno tome, uz moderniziranje uvjetne osude i uvjetnog otpusta valja unaprijediti i
17
odredbe vezane uz rad za ope dobro te uvesti vei asortiman alternativnh sankcija
(npr. kuni zatvor i dr.). Alternativne sankcije su trend europskih zemalja koje daju
pozitivne rezultate pa i Republika Hrvatska treba drati korak s njima.
i) irenje primjene rada za ope dobro
Rad za ope dobro na slobodi nije dovoljno zastupljen u sudskoj praksi. On je
glavna alternativa novanoj kazni, kratkotrajnim kaznama zatvora te uvjetnoj osudi i
sudskoj opomeni, koje se esto pokazuju neuinkovitima, premda imaju vrlo iroku
primjenu. Stoga bi trebalo omoguiti izricanje rada za ope dobro kao samostalne sank-
cije ili proiriti broj kaznenih djela za koje se moe izrei kao izravna zamjena za nov-
anu kaznu ili kaznu zatvora.
ii) irenje kataloga i uvoenje mogunosti izricanja
posebnih obveza izvan uvjetne osude
Postojei katalog posebnih obveza je potrebno proiriti kako bi novi probacijski
sustav koji Republika Hrvatska uvodi bio uspjean. Mnoge od tih obveza imaju sigur-
nosni karakter pa treba preispitati mogunost da se one odreuju i izvan okvira uvjetne
osude (i uvjetnog otpusta), osobito uz novanu kaznu, rad za ope dobro te kao samo-
stalne mjere po izvrenju kazne zatvora. Valja razmotriti i mogunost uvoenja izrica-
nja nekih posebnih obveza uz pojedina kaznena djela. Primjerice, kod kaznenih djela
protiv braka obitelji i mladei, bilo bi dobro omoguiti izricanje odreenih zakonom
utvrenih obiteljskih obveza npr. isplate dospjelih obveza i budue uredno ispunjavanje
dunosti uzdravanja, obvezu da u sluaju otmice poinitelj u odreenom roku preda
dijete i slino.
8.6. Poboljanje ureenja sigurnosnih mjera s posebnim naglaskom
na tzv. terapeutskim mjerama
Izricanje sigurnosnih mjera treba vezati uz naelo razmjernosti.
Sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog lijeenje treba preciznije regulirati
tako da se propiu kaznena djela za koja ju je mogue izrei, ogranii njena primjena na
bitno smanjeno ubrojive poinitelje, propie da je njeno izricanje obvezatno kad se ste-
knu uvjeti za to. Kaznenim zakonom se treba to je mogue eksibilnije propisati i
mjesto gdje se mjera moe provoditi kako bi se ostavilo sudovima da odrede mjesto
koje je u datom trenutku za datu osobu najprikladnije.
Kod mjere obveznog lijeenja od ovisnosti treba izriito navesti da je mjeru
mogue izrei zbog bilo kakve vrste ovisnosti, a ne samo ovisnosti o alkoholu ili dro-
gama (tako vicarski KZ u l. 60. st. 1.). Njeno izricanje treba vezati uz opasnost od
poinjenja teeg kaznenog djela (tako njemaki (l. 64.) i austrijski zakon (l. 22. st.
2.). Mjeru ne treba provoditi ukoliko je bezizgledna (naroito ako se ne temelji na
dobrovoljnosti). Ovo se temelji na iskustvu da ako ne postoji volja na strani osuenika
za lijeenjem i ako prognoze primjene mjere nisu pozitivne onda je nema smisla ni
izricati. Mjesto gdje se mjera moe provoditi mora biti postavljeno eksibilno kako bi
se mjera mogla u najveoj moguoj mjeri individualizirati.
Oduzimanje predmeta treba brisati iz popisa sigurnosnih mjera i treba ga tretirati
kao posebnu mjeru zajedno s oduzimanjem imovinske koristi jer dominantna svrha te
18
mjere nije identina onoj drugih sigurnosnih mjera. Ona se ne izrie na temelju opasno-
sti poinitelja, a nerijetko ni na temelju opasnosti predmeta.
Sigurnosnu mjeru protjerivanja stranca treba brisati budui je vrlo detaljno regu-
lirana administrativnim propisima Zakon o strancima.
9. Promjene u posebnom dijelu
9.1. Preispitivanje potrebe uvoenja novih inkriminacija
ili irenja postojeih
Postojei Kazneni zakon ne inkriminira neke nove oblike kriminaliteta koje nala-
zimo sve ee u praksi ili potreba njihovog kanjavanja proizlazi iz meunarodnih
dokumenata. Tako zasad nije predvieno kanjavanje svih oblika (seksualnog) nasilja
koja bi trebalo sankcionirati u skladu sa preporukama razliitih meunarodnih instru-
menata. Primjerice, to se odnosi na seksualno uznemiravanje i nametljivo kontaktiranje
(stalking), sakaenje enskih spolnih organa. Osim toga, u skladu sa Europskom kon-
vencijom o zatiti djece od seksualnog iskoritavanja i seksualnog zlostavljanja treba
uvesti zasebno kazneno djelo koje bi se odnosilo na sudjelovanje djece u seksualnim
predstavama te mamljenje djece za zadovoljenje seksualnih potreba (grooming).
Valja takoer inkriminirati koritenje seksualnih usluga djece uz plaanje.
Deniciju kaznenog djela silovanja valja promijeniti tako da odraava da je
temeljna vrijednost zatiena ovim kaznenim djelom autonomija osobe tj. pravo na
samoodreenje. Stoga polje primjene ovog kaznenog djela treba proiriti s obzirom na
izostanak pristanka (nedobrovoljnost), a ne na upotrebu sile ili prijetnje. Nedobrovolj-
nost treba postati sredinji element kaznenog djela silovanja, dok pruanje otpora treba
biti posve irelevantno. Nepostojanje zikog otpora, tiina ili podinjavanje ne implici-
raju pristanak. Pristanak mora biti slobodan i valjan. Prisutnost odreenih okolnosti kao
to su primjena sile ili prijetnje, nanoenje ozbiljne tete rtvi, zloupotreba poloaja,
nemo rtve, strah, prevara i dovoenje u zabludu rtve trebaju konstituirati presump-
ciju izostanka pristanka.
U svezi s pornograjom valja razmotriti potrebu uvoenja kaznenog djela pro-
izvodnje i distribucije pornografskih materijala koji prikazuju seksualne odnose sa
ivotinjama, nekroliju, seksualno nasilje ili su poniavajui i uvredljivi (ovakvo KD
ima vicarska, Latvija, Litva, Norveka, Poljska i neke druge zemlje).
Neka kaznena djela koja nalazimo u nama bliskim europskim zakonodavstvima
nedostaju kao npr. prijevara prigodom sklapanja braka, prisila na sklapanje braka. Neka
europska zakonodavstva pak kroz kazneno pravo sankcioniraju pojedine oblike ikani-
ranja na radnom mjestu (mobbing) pa bi uvoenje ovog kaznenog djela takoer trebalo
preispitati.
Imajui na umu veliki broj prometnih nesrea s tekim posljedicama, u kojima je
proteklih godina puno ljudi stradalo, valja preispitati reformu prometnih kaznenih djela.
Primjerice, potrebno je razmotriti uvoenje kaznenog djela bezobzirne vonje, koje
nalazimo u mnogim europskim zakonodavstvima, a radi se o situaciji kada voza u tako
velikoj mjeri prekorai doputenu brzinu da se svrha kanjavanja ne bi mogla ostvariti
prekrajnim sankcijama (npr. kad netko vozi 120 km/h u naseljenom mjestu). Takvo
19
djelo bi se, dodue, moda moglo podvesti pod postojee kazneno djelo dovoenja u
opasnost ivota i imovine opeopasnom radnjom ili sredstvom (lanak 263. KZ-a), ali
praksa dosad nije ila u tom smjeru.
Postojee kazneno djelo izigravanja zabrana iz sigurnosnih mjera i pravnih
posljedica osude (lanak 308. KZ-a) bi trebalo proiriti i na sluajeve nepotivanja
izreenih mjera opreza. Uz to, s obzirom na to da se izigravanjem zabrana iz sigurno-
snih mjera onemoguava ostvarivanje svrhe zbog koje je odnosna kaznenopravna sank-
cija izreena, postojei katalog sigurnosnih mjera ije izbjegavanje implicira kaznenu
odgovornost (zabrana obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti, zabrana upravljanja
motornim vozilom) potrebno je proiriti i na zatitne mjere izreene za prekraje koje
sadrajno odgovaraju navedenim sigurnosnim mjerama kao i eventualno druge zatitne
mjere (npr. zabrana prisustvovanja sportskim natjecanjima).
Nove oblike kriminalne djelatnosti sve vie nalazimo u sluajevima krivotvorenja
lijekova pa je u okviru Vijea Europe u tijeku usvajanje konvencije koja e imati za cilj
suzbijanje krivotvorenja medicinskih proizvoda i slinih kaznenih djela koja ugroa-
vaju javno zdravlje, a sukladno tome su potrebne nove inkriminacije u Kaznenom
zakonu.
Kod odreenih kaznenih djela je potrebno kanjivu zonu proiriti i na ranije sta-
dije kaznenog djela. To se prvenstveno odnosi na pitanje kanjavanja za pokuaj kod
nekih kaznenih djela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina. Primjerice,
potrebno je uvesti kanjavanje pokuaja oduzimanja djeteta ili maloljetne osobe. U
nekim sluajevima i meunarodne obveze zahtijevaju da se predvidi kanjavanje za
pokuaj kao to je to, na primjer, potrebno u odnosu na kazneno djelo prikrivanja
(lanak 236. KZ-a) radi usklaivanja s Konvencijom Ujedinjenih naroda protiv trans-
nacionalnog organiziranog kriminaliteta.
Takoer, potrebno je uvesti odgovornost za nehaj kod kaznenih djela koja imaju
teke posljedice i kod kojih je primjereno kanjavati izostanak dune panje (npr.
kazneno djelo promjene obiteljskog stanja). S druge strane, u situacijama u kojima ne
bi u cijelosti bilo opravdano kanjavanje za nehaj valjalo bi uvesti ogranieno kanja-
vanje za nehaj (npr. u sluaju otklonjive zablude o okolnostima koje iskljuuju protu-
pravnost kod kaznenog djela silovanja).
Nadalje, valja preispitati i pitanje dobne granice za stupanje u spolni odnos, to bi
moglo imati za posljedicu irenje kanjivosti kod kaznenog djela spolnog odnoaja s
djetetom.
9.2. Preispitivanje postojeih kvalificiranih i privilegiranih oblika
kod pojedinih kaznenih djela
Potrebno je preispitati osnovanost postojeih kvalikatornih okolnosti i potrebu
za njihovim reduciranjem kod pojedinih kaznenih djela, a kod nekih je potrebno razmo-
triti irenje kvalikatornih okolnosti.
Potrebno je rijeiti i nemale dvojbe koje su nastale u teoriji i praksi kod kaznenog
djela edomorstva nakon ukidanja poremeaja izazvanog poroajem kao obiljeja tog
kaznenog djela, pri emu treba voditi rauna i o tendenciji ukidanja tog kaznenog djela
u suvremenom kaznenom pravu (to znai, njegova izjednaavanja s ostalim oblicima
ubojstava).
20
9.3. Preispitivanje dekriminalizacije pojedinih kaznenih djela
Valja razmotriti treba li dekriminalizirati pojedina ponaanja. Tako je primjerice u
modernom kaznenom pravu upitno kazneno djelo sudjelovanja u samoubojstvu pa e
trebati ispitati mogunost njegova ukidanja u cijelosti ili barem njegova nehajnog
oblika.
9.4. Otklanjanje nedos tataka u opisima kaznenih djela
i preklapanja zakonskih opisa pojedinih kaznenih djela
Neka djela su jednostavno pravnotehniki loe oblikovana. Primjerice kod sku-
pine kaznenih djela protiv imovine nalazimo vie takvih nedostataka. Kazneno djelo
utaje, ograniavajui njezin predmet na stvari, pokazuje se preuskim jer ne obuhvaa i
utaju novca na bankovnom raunu. S tim u vezi valja istaknuti da je i denicija novca u
postojeem zakonu kao papirnatog ili kovanog sredstva plaanja preuska i u suprot-
nosti sa znaenjem bezgotovinskih plaanja u modernom platnom prometu. Temeljnu
reviziju zahtijeva i kazneno djelo prijevare koje je loe formulirano, posebno u dijelu
koji se odnosi na tzv. piramidalne igre. Prijevara na tetu nancijskih interesa EU bila
je na brzinu i loe pripremljena, to je donekle ispravljeno posljednjom novelom, ali i
dalje zahtijeva doradu. Zlouporaba osiguranja je takoer zakonodavni neuspjeh koji je
doveo do velikih tekoa u praksi (nemogunost valjanog razgranienja od pokuaja
prijevare). Razlikovanje iznude i utaje, preuzeto iz starijeg prava, treba napustiti. Kri-
tiku obradu zahtijevaju i kompjuterska (raunalna) kaznena djela, kojih opisi nisu
uvijek u skladu s naelom lex certa.
Jedan broj kaznenih djela se djelomino ili u potpunosti preklapa. Tako je po -
trebno razmotriti brisanje kaznenog djela oruane pobune (lanak 142. KZ) s obzirom
na to da je ono u cijelosti obuhvaeno kaznenim djelom veleizdaje (lanak 135. KZ).
Preklapanje je prisutno i u lancima 106. (povreda ravnopravnosti graana) i 174.
(rasna i druga diskriminacija). Potrebno je objediniti ova dva lanka u jedno kazneno
djelo koje e u cijelosti odrediti kriminalno polje diskriminatornih radnji te koje e biti
usklaeno s relevantnim meunarodnim dokumentima, koje postojea dva lanka ne
zadovoljavaju.
Slinu situaciju preklapanja nalazimo i kod kaznenog djela meunarodne prosti-
tucije u odnosu na kazneno djelo podvoenja pa je i to svakako potrebno otkloniti na
odgovarajui nain. Potrebno je razmotriti postoje li i druga preklapanja koja valja
razrijeiti.
9.5. Preispitivanje raspona sankcija s ciljem da odraavaju
teinu kaznenih djela te uspostava dosljednog sustava
propisanih kazni
Viestruke izmjene raspona propisanih kazni, dovele su do toga da je za neka
kaznena djela koja su po svojoj prirodi manje kriminalne koliine, zaprijeena tea
kazna nego za neko kazneno djelo koje u sebi sadri veu kriminalnu koliinu. Primje-
rice, za trgovanje orujem i eksplozivnim tvarima je propisana kazna zatvora od 3 mje-
seca do 3 godine (lanak 335. stavak 1. KZ-a), a za trgovanje drogom je propisana
kazna zatvora u trajanju od 3 do 15 godina (lanak 173. stavak 2. KZ-a). Oit je teki
21
nesrazmjer izmeu propisanih kazni kod ova dva kaznena djela pa ak i da postoji
razlikovanje u njihovoj kriminalnoj koliini.
Takoer, kod izvanbranog ivota s maloljetnom osobom minimum kazne za -
tvora za tei oblik djela je nii od minimuma kod temeljnog oblika djela. Kod krenja
obiteljskih obveza se nastupanje tjelesne povrede i smrti tretira jednako teko s obzirom
na predvienu kaznu. Kod zaputanja i zlostavljanja djeteta je kazna za zlostavljanje
djeteta nia od one predviene za nasilje u obitelji. U nekim situacijama podvoenja
kad se radi o maloljetnim osobama propisana je via kazna nego kad se radi o djeci.
Kod kaznenih djela protiv imovine glavni problem su prenisko propisane kazne.
Dok je zakonodavac kod nekih kaznenih djela (npr. seksualnih delikata) znaajno poo-
travao kazne, kod imovinskih delikata ostajao je kod postojeih, iako su one ve pred-
stavljale neopravdano snienje propisanih kazni u usporedbi s onima iz biveg Krivi-
nog zakona RH.
Pitanje raspona sankcija e u nekim sluajevima biti najbolje rijeeno uvoenjem
kvalikatornih (npr. kod oduzimanja djeteta ili nasilja u obitelji) ili privilegirajuih
okolnosti (npr. kod oduzimanja djeteta kad dijete oduzima roditelj).
9.6. Osuvremenjivanje pojedinih glava i kaznenih djela
Pojedina kaznena djela pa i itave glave treba osuvremeniti. Ova je potreba oso-
bito izraena kod gospodarskog kriminaliteta, organiziranog kriminaliteta i korupcije,
seksualne delinkvencije, odredaba kojima je posebna funkcija zatita djece, odredaba
koje se odnose na zatitu okolia i drugih.
9.6.1. Osuvremenjivanje gospodarskih kaznenih djela
Hrvatsko gospodarsko kazneno pravo ve dulje vrijeme iziskuje temeljitu re -
formu. Prije svega, sva kaznena djela gospodarskog kriminaliteta bi trebalo objediniti u
jednu glavu. To znai da gospodarskim kaznenim djelima nije mjesto meu kaznenim
djelima protiv slubene dunosti (Glava XXV.) takvo njihovo svrstavanje u postoje-
em Kaznenom zakonu relikt je biveg pravnog sustava. No i gospodarska kaznena
djela smjetena u Glavu XXI. (Kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslo-
vanja) nisu prilagoena postojeem pravnom sustavu izraenom u Zakonu o trgova-
kim drutvima, ali i drugim aktualnim zakonima: dok su ti zakoni slijedili moderne
tendencije u europskom pravu, Kazneni je zakon ostao inertan, prikovan uz stara, pre-
vladana rjeenja. Jedno od njih je dolo do izraaja u zadravanju pojma odgovorne
osobe, kojim su se nekada htjele obuhvatiti rukovodee osobe u privrednom poslova-
nju kao pandan slubenim osobama, pa treba razmisliti o ukidanju te kategorije (to su,
uostalom, neke drave sljednice bive Jugoslavije ve i uinile).
Jedno od moguih rjeenja je uvoenje novog kaznenog djela pod nazivom zlo-
uporaba povjerenja po uzoru na zapadnoeuropske kaznene zakonike, koje bi na ade-
kvatan nain obuhvatilo kaznena djela upravljajueg sloja u gospodarstvu (menad-
menta). Ono bi, pored radnji opisanih u sadanjem l. 227. KZ koji nosi taj naziv, obu-
hvatilo i radnje koje su sada, na neadekvatan nain, sadrane u kaznenim djelima
zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, nesavjesnog gospodarskog poslovanja,
sklapanja tetnog ugovora i zlouporabe slubenog poloaja i ovlasti kada to djelo ini
odgovorna osoba. Na taj bi se nain otklonile i brojne nedoumice o razgranienju
22
izmeu navedenih kaznenih djela koja jako optereuju sudsku praksu. No u tom sluaju
valja raunati i na nove potekoe koje e nastati u sudskoj praksi, osobito glede pitanja
kako presuditi kaznena djela poinjena prije donoenja novog Kaznenog zakona, to je
i bio jedan od razloga zato je zakonodavac do sada zazirao od radikalnih izmjena, no
one se mogu otkloniti odgovarajuom strunom pripremom dravnih odvjetnika i
sudaca prije stupanja na snagu novog Kaznenog zakona.
Posebnu pozornost valja posvetiti i kaznenim djelima protiv trinog natjecanja,
koja se sada gotovo i ne primjenjuju, ali e dobiti na znaenju ulaskom RH u Europsku
uniju. Ta su kaznena djela u postojei Kazneni zakon preuzeta iz biveg jugoslavenskog
zakonodavstva i posve su neusklaena s novim i modernim Zakonom o zatiti trinog
natjecanja.
Iz slinih razloga treba preispitati steajna te porezna i carinska kaznena djela.
Kod kaznenog djela utaje poreza i doprinosa osobito je prijeporna odredba prema kojoj
predmet utaje mogu biti samo zakonito steeni dohoci i predmeti, to dovodi do para-
doksalnog ishoda da su graani koji prijavljuju svoju djelatnost stavljeni u nepovoljniji
poloaj od onih koji je obavljaju na crno. Oteano je i razgranienje tog kaznenog djela
od kaznenog djela izbjegavanja carinskog nadzora. Posljednje kazneno djelo je, osim
toga, novelom iz 2006. godine bitno reducirano jer se odnosi samo na robu ija je pro-
izvodnja ograniena ili zabranjena, to je takoer upitno.
Meu gospodarska kaznena djela treba ukljuiti i kaznena djela protiv trita
kapitala (insidersku trgovinu i dr.) koja su sada iz nejasnih razloga ureena poseb-
nim Zakonom o kaznenim djelima prot iv trita kapitala, odvojenim ak i od Zakona o
tritu kapitala s kojim ini cjelinu. Taj Zakon zasluuje kritiku (neka su kaznena djela
unijeta nepotrebno, dok nedostaje vano kazneno djelo prospektne prijevare) pa ga
stupanjem na snagu novog Kaznenog zakona treba ukinuti.
Ponovno treba razmotriti i opis danas vrlo aktualnog kaznenog djela pranja novca
i utvrditi odgovara li ono potrebi uspjenog suzbijanja tog novog oblika kriminaliteta i
uzorima u aktualnom europskom kaznenom zakonodavstvu.
Nedovoljno razlikovanje gospodarskih od slubenikih kaznenih djela u postoje-
em Kaznenom zakonu je dovelo i do izjednaavanja slubene i poslovne isprave pa se
u isti rang stavljaju dravna sluba i gospodarstvo. Stoga treba razmotriti suavanje
kaznenog djela krivotvorenja slubene isprave upravo na krivotvorenje slubene
isprave (kako i glasi njegov naziv). Takva zakonodavna intervencija ne bi imala tetnih
posljedica jer krivotvorenja poslovnih isprava redovito predstavljaju jednu fazu u poi-
njenju drugih kaznenih djela (npr. prijevare), pa bi u tom sluaju i dalje ostala kanjiva.
9.6.2. Poboljanje odredaba koje se odnose na suzbijanje
organiziranog kriminaliteta i korupcije
Veu pozornost treba posvetiti organiziranom kriminalitetu kod skupine kaznenih
djela protiv imovine. Dok je postojei Kazneni zakon kod kaznenog djela iznude, kao
jednog od tipinih kaznenih djela organiziranog kriminaliteta, predvidio tee kanjava-
nje ako je poinjeno u sastavu grupe illi zloinake organizacije, nije to uinio kod
kaznenih djela lihvarskog ugovora i prikrivanja, koja takoer mogu biti oblik organizi-
ranog kriminaliteta. I kod kaznenih djela iz glave XXI. nije u dovoljnoj mjeri voeno
rauna o potrebi djelotvornijeg suzbijanja organiziranog kriminaliteta, pa npr. kod
23
kaznenog djela utaje poreza i doprinosa poinjenje u sastavu grupe ili zloinake orga-
nizacije nije predvieno kao kvalikatorna (pootravajua) okolnost. Openito treba
razmotriti hoe li se zadrati postojei lanak 333. vaeeg Kaznenog zakona koji
dolazi u stjecaj sa kaznenim djelima kad su poinjena u sastavu grupe ili zloinake
organizacije ili e se kod svakog takvog pojedinog kaznenog djela kao posebna kvali-
katorna okolnost inkriminirati poinjenje djela u sastavu grupe ili zloinake organiza-
cije. Sadanje stanje je neprihvatljivo jer dovodi do mogunosti dvostrukog inkrimini-
ranja i oteava odreivanje nadlenosti USKOK-a.
KOMENTAR
KAZNENOG ZAKONA
(NN 125/11, 144/12)
27
(NN 125/11, 144/12)
OPI DIO
Glava prva (I.)
TEMELJNE ODREDBE
Temeljne odredbe obino izraavaju fundamentalna naela pojedinog
zakona pa se tu ubrajaju: naelo fragmentarnosti i supsidijarnosti kaznenog
prava (l. 1. KZ), naelo zakonitosti (l. 2. KZ), naelo primjene blaeg zakona
(l. 3. KZ), naelo krivnje (l. 4. KZ) i naelo oduzimanja imovinske koristi (l.
5. KZ). KZ/97 je meu temeljne odredbe ubrajao i neke koje po svom karakteru
nisu temeljne, ve im je mjesto negdje drugdje u zakonu pa se ustvari radilo o
nepotrebnom ponavljanju (npr. vrste kaznenopravnih sankcija iz l. 5. KZ/97;
opa svrha kaznenopravnih sankcija iz l. 6. KZ/97), osim toga bilo je i nepo-
trebnih ponavljanja unutar samih temeljnih odredbi (npr. ideja o kaznenom
pravu kao ultima ratio ponavljala se u stavku 1. i 2. lanka 1. KZ/97 pa zatim i
u l. 7. KZ/97), nekim odredbama uope nije bilo mjesta u Kaznenom zakonu,
ve u nekom drugom zakonu (npr. pokretanje postupka iz l. 8. KZ/97 bila je
ista procesna odredba; pravo na rehabilitaciju iz l. 9. KZ/97 sada je ureeno u
posebnom zakonu).
Temelj i ogranienje kaznenopravne prisile
lanak 1.
Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju se samo za ona
ponaanja kojima se tako povreuju ili ugroavaju osobne slobode i prava
ovjeka te druga prava i drutvene vrijednosti zajamene i zatiene Usta-
vom Republike Hrvatske i meunarodnim pravom da se njihova zatita ne
bi mogla ostvariti bez kaznenopravne prisile.
Ovaj lanak odgovara l. 1. KZ/97, s time da je brisan stavak 2. jer se u
njemu samo ponavlja ono to je reeno u stavku 1.: fragmentarni karakter
kaznenog prava (kazneno pravo kao ultima ratio). Povreivanje kao tei oblik
stavljeno je ispred ugroavanja.
Premda naelo supsidijarnosti i fragmentarnosti kaznenog prava u odree-
nom smislu pretendira ustavnoj normi (jer nije uobiajeno da zakoni sadre
28
lanak 2. Komentar KZ
upute zakonodavcu), ono moe posluiti i za ispravno tumaenje pojedinih
odredbi Kaznenog zakona (npr. kod razgranienja prekraja i kaznenih djela).
Naelo zakonitosti
lanak 2.
Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije
bilo utvreno zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti
mu se moe izrei kazna ili druga kaznenopravna sankcija koja nije bila
odreena zakonom.
Iz lanka 2. KZ/97 brisan je stavak 1. jer je naelo da se kaznena djela i
sankcije mogu propisivati samo zakonom (nullum crimen, nulla poena sine
lege) bilo sadrano i u stavku 2. koji je ovdje zadran. Takoer, lanak je uskla-
en s l. 31. st. 1. Ustava.
Naelo primjene blaeg zakona i vremensko vaenje
kaznenog zakonodavstva
lanak 3.
(1) Prema poinitelju se primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vri-
jeme kad je kazneno djelo poinjeno.
(2) Ako se zakon nakon poinjenja kaznenog djela, a prije donoenja
pravomone presude, izmijeni jednom ili vie puta, primijenit e se zakon
koji je najblai za poinitelja.
(3) Ako se u sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka izmijeni naziv ili
opis kaznenog djela, sud e ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da
injenino stanje podvede pod bie odgovarajueg kaznenog djela iz novog
zakona pa ako utvrdi da postoji, primijenit e zakon koji je blai za poini-
telja. Nema kaznenog djela ako pravni kontinuitet ne postoji.
(4) Izmijeni li se zakon za vrijeme poinjenja kaznenog djela, primi-
jenit e se zakon koji je bio na snazi u vrijeme dovrenja radnje.
(5) Zakon koji je na snazi samo za odreeno vrijeme primijenit e se
na kaznena djela poinjena u tom vremenu i nakon njegova prestanka
vaenja ako zakonom nije drukije propisano.
Naslov lanka 3. KZ/97 obvezna primjena blaeg zakona nije bio u
skladu sa sadrajem lanka jer se odnosio samo na st. 2. Dodatak vremensko
vaenje (po uzoru na 2 njem. KZ, 61 austr. KZ i l. 2. vic. KZ) otklanja te
prigovore.
U stavku 2. ureena je situacija kada je zakon jednom ili vie puta izmi-
jenjen, pa u obzir dolazi i primjena jednog ili vie meuzakona (interimnih
29
Komentar KZ lanak 3.
zakona), kada e sud primijeniti najblai od njih. U tom je stavku sada (u
skladu s prevladavajuom sudskom praksom) izriito naglaeno da e se blai
zakon uzeti u obzir ako je donijet prije pravomonosti presude. Time je, s jedne
strane, uspostavljena obveza albenog suda da uzme u obzir i blai zakon done-
sen nakon donoenja prvostupanjske presude, dok je, s druge strane, iskljuena
primjena blaeg zakona donesenog nakon pravomonosti (povodom izvanred-
nih pravnih lijekova).
Formulacija obveze primjene blaeg zakona za poinitelja upuuje na
dva naela: naelo konkretnosti i naelo alternativiteta. Dosadanja je sudska
praksa u primjeni takve odredbe kod ranijih izmjena zakona prihvatila odre-
ena odstupanja od oba naela, ali u situaciji opsenih promjena koje je novi
KZ unio i u opi dio bilo bi nuno ustrajati na ocjeni koji je od zakona ija pri-
mjena dolazi u obzir povoljniji za poinitelja odreenog kaznenog djela: to
znai da bi radnje poinitelja trebalo podvesti pod odredbe zakona koji je bio na
snazi u vrijeme poinjenja djela, izabrati vrstu i mjeru kazne (eventualno i uz
primjenu odredaba o ublaavanju kazne), odluiti dolazi li u obzir zamjena
kazne radom za ope dobro na slobodi ili/i primjena drugih sankcija (npr.
uvjetne osude po KZ/97), odnosno sigurnosnih mjera, a nakon toga podvesti
poiniteljeve radnje pod odredbe novog zakona (eventualno i interimnog za -
kona) te odluiti koja bi mu kazna po tom zakonu (odnosno tim zakonima) bila
izreena (ukljuujui, primjerice, i odredbu l. 52. st. 4. KZ o pootravanju
kazne za produljeno kazneno djelo ili pak odredbe o ublaavanju kazne), bi li
ona bila zamijenjena radom za ope dobro, bi li mu bila izreena uvjetna ili
djelomina uvjetna osuda, koje bi sigurnosne mjere bile izreene. Tek uspored-
bom svih tih sastavnica odluke o kaznenoj odgovornosti poinitelja po svakom
od zakona ija primjena dolazi u obzir (bez njihova mijeanja) mogue je
doi do ocjene koji je zakon za njega povoljniji.
U novom stavku 3. denira se pravni kontinuitet kao mogunost da se
odreeno injenino stanje podvede pod bie odgovarajueg kaznenog djela iz
novog zakona. Osim toga, njime se izraava i naelo konkretnosti prema kojem
se tekstovi starog i novog zakona ne smiju usporeivati apstraktno. Konkretno
usporeivanje znai da e se uzeti u razmatranje samo one odredbe starog i
novog zakona koje se imaju primijeniti na konkretan (pojedinani) sluaj koji
sud rjeava, a ne i one koje s tim sluajem ne stoje ni u kakvoj vezi. To poblie
znai da se mora poi od konkretnog injeninog stanja koje se onda ocjenjuje
po novom i starom zakonu, pri emu su mogue dvije situacije: 1. ako se odre-
eno ponaanje moe podvesti pod neko kazneno djelo iz novog zakona (neovi-
sno o tome u kojoj glavi zakona i pod kojim se nazivom nalazi), tada postoji
pravni kontinuitet i pristupit e se utvrivanju blaeg zakona; 2. ako se odre-
eno ponaanje vie ne moe podvesti ni pod jedno kazneno djelo iz novog
zakona, pravnog kontinuiteta nema i sud e donijeti oslobaajuu presudu. To
znai da kontinuitet postoji ne samo kada je modicirano isto kazneno djelo
(npr. obmanjivanje kupaca iz l. 284. KZ/97 postalo je zavaravajue oglaiva-
nje iz l. 255. KZ), nego i kada je neko kazneno djelo ukinuto, ali nastavlja
30
egzistirati u nekom drugom kaznenom djelu (npr. kaznena djela nesavjesnoga
gospodarskog poslovanja iz l. 291. KZ/97, zlouporabe ovlasti u gospodarskom
poslovanju iz l. 292. KZ/97 i sklapanja tetnog ugovora iz l. 294. KZ/97
pokrivena su novim kaznenim djelom zlouporabe povjerenja u gospodarskom
poslovanju iz l. 246. KZ, dok su kaznena djela prisila na spolni odnoaj iz l.
190. KZ/97, spolni odnoaj zlouporabom poloaja iz l. 191. KZ/97 i djelo-
mino spolni odnoaj s nemonom osobom iz l. 189. KZ/97 pokrivena kazne-
nim djelom spolnog odnoaja bez pristanka (l. 152. KZ)). Za pravni kontinui-
tet izmeu pojedinih kaznenih djela KZ/97 i onih iz ovog Zakona v. Usporedni
prikaz lanaka starog i novog Kaznenog zakona na str. 589. ove knjige.
Nova odredba st. 4., koja se odnosi na trajno i produljeno kazneno djelo,
preuzeta je iz 2 st. 2. njem. KZ i u skladu je s dosadanjom praksom naih
sudova. Kod navedenih djela primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vri-
jeme dovrenja radnje iz zakonskog opisa, bez obzira na to kada je nastupila
posljedica jer poinitelj mora znati to je kanjivo u vrijeme poduzimanja
radnje.
Nova odredba stavka 5. ureuje pitanje retroaktivnosti kod tzv. vremen-
skih ili temporalnih zakona u skladu sa stajalitima nae doktrine. Oblikovan je
po uzoru na 2 st. 4. njem. KZ. Naa sudska praksa nije priznavala vremenske
zakone (ili ih nije znala prepoznati), to je imalo za posljedicu da se novi zakon
neosnovano smatrao blaim. Pred Vrhovnim sudom Hrvatske svojedobno se
pojavio sluaj okrivljenika koji su kao djelatnici na benzinskim postajama u
listopadu 1983. suprotno Uredbi o ograniavanju prometa motornog benzina i
dizel goriva omoguavali kupcima potronju motornog benzina veu od dopu-
tene i bez propisanih bonova, zbog ega su bili optueni za zlouporabu
poloaja i ovlatenja iz l. 222. st. 1. KZRH iz 1977. Vrhovni sud pogreno je
uzeo da se prestankom vaenja navedene Uredbe takvo ponaanje prestalo sma-
trati kaznenim djelom (IV K-166/85). Ono nije izgubilo kriminalni znaaj zato
to je Uredba imala za cilj da se ogranii potronja samo dok traje nestaica
benzina.
Naelo krivnje
lanak 4.
Nitko ne moe biti kanjen ako nije kriv za poinjeno kazneno djelo.
Novom se odredbom otklanj a slabost odredbe lanka 4. KZ/97 prema
kojoj je krivnja bila pretpostavka ne samo kazni, nego i sigurnosnih mjera, ime
se najavljivao monistiki sustav sankcija (prema kojem postoji samo jedan tip
sankcija) koji, meutim, u Zakonu nije bio proveden. Sada je ta proturjenost
otklonjena tako da je, u skladu s dualistikim sustavom sankcija (kazne i sigur-
nosne mjere), krivnja denirana samo kao pretpostavka i legitimacija kazne
31
(nulla poena sine culpa), ali ne i sigurnosnih mjera. Kao temelj kazne krivnja
odgovara na pitanje jesu li ispunjene pretpostavke za izricanje prijekora, a kao
mjera kazne na pitanje koja je teina prijekora koji se upuuje poinitelju (sada
izriito naglaeno i u l. 47. st. 1. i 2. KZ). Tako shvaena krivnja kod sigurno-
snih mjera nije bitna jer je njihov temelj poiniteljeva opasnost, a svrha otkla-
njanje te opasnosti (l. 66. KZ), dok je kriterij za njihovo odmjeravanje naelo
razmjernosti (l. 67. KZ).
Nova odredba omoguila je i otklanjanje dosadanje praznine koja se
sastojala u tome da je izricanje nemedicinskih sigurnosnih mjera neubrojivim
poiniteljima bilo iskljueno kako prema Kaznenom zakonu, tako i prema
ZZODS-a, a to je sada izriito omogueno u l. 24. st. 4. KZ.
Naelo oduzimanja imovinske koristi
lanak 5.
Nitko ne moe zadrati imovinsku korist ostvarenu protupravnom
radnjom.
Ovom odredbom izraeno je naelo da se zloin ne isplati ( crime doesn't
pay), a uvrtena je meu temeljne odredbe kako bi se naglasila njezina va -
nost, pogotovo u suzbijanju suvremenih oblika organiziranog i gospodarskog
kriminaliteta. Naelo je razraeno u l. 77. KZ, kao i u l. 78. KZ koji se odnosi
na tzv. proireno oduzimanje imovinske koristi.
32
Glava druga (II.)
PRIMJENA KAZNENOG ZAKONODAVSTVA
REPUBLIKE HRVATSKE
Kao i u KZ/97, ova glava sadri zajednike odredbe o vaenju kaznenog
zakonodavstva Republike Hrvatske. Prema l. 87. st. 1. KZ kazneno zakono-
davstvo Republike Hrvatske jesu odredbe sadrane u ovom Zakonu i drugim
zakonima Republike Hrvatske, kojima se odreuju pretpostavke kanjivosti i
sankcije koje se mogu izrei poiniteljima kaznenih djela.
Kako bi se izbjeglo gomilanje svih naela koja se odnose na kaznena djela
poinjena u inozemstvu u istom lanku (l. 14. KZ/97), radi bolje preglednosti
ona su odvojena u posebne lanke (l. 13.17. KZ). Takoer, u ovu glavu uvr-
tene su i odredbe o vremenu i mjestu poinjenja kaznenog djela (ranije l. 26. i
27. KZ/97), zato to su sutinski vezane za primjenu kaznenog zakonodavstva u
vremenu i prostoru (sada l. 8. i 9. KZ). S druge strane, odredbe o zastari izdvo-
jene su u zasebnu glavu koja se nalazi na kraju Opeg dijela (Glava VII. KZ).
Primjena Opeg dijela Kaznenog zakona
lanak 6.
Odredbe Opeg dijela ovoga Zakona odnose se na kaznena djela pro-
pisana ovim Zakonom i drugim zakonima.
Ovo je neizmijenjena odredba l. 12. KZ/97. Ona govori o tome da se
Opi dio KZ-a primjenjuje na njegov P osebni dio te na kaznena djela u tzv.
sporednom kaznenom zakonodavstvu.
Primjena kaznenog zakonodavstva
prema mladim osobama
lanak 7.
(1) Kazneno zakonodavstvo ne primjenjuje se prema djetetu koje u
vrijeme poinjenja djela nije navrilo etrnaest godina.
(2) Prema osobi koja je u vrijeme poinjenja kaznenog djela navrila
etrnaest godina, a nije jo navrila dvadeset i jednu godinu primjenjuje se
ovaj Zakon ako posebnim zakonom nije drukije propisano.
33
Stavak 1. ovoga lanka pokriva sadraj iz l. 10. KZ/97, a stavak 2.
sadraj iz l. 11. KZ/97. U stavku 1. isputena je pogrena tvrdnja iz l. 10.
KZ/97 da je dijete poinilo kazneno djelo. Dijete mlae od 14 godina moe
ostvariti samo protupravnu radnju, a ovim se stavkom ustvari indirektno iz ra-
ava neoboriva presumpcija da dijete nije sposobno za kaznenu odgovornost, tj.
krivnju (v. 19 njem. KZ).
U stavku 2. precizirano je tko se smatra mladom osobom: dijete koje je
navrilo 14 godina (tzv. maloljetnik) i osoba koja je navrila 18, a nije navrila
21 godinu (tzv. mlai punoljetnik). Pod posebnim zakonom iz stavka 2. misli se
na ZSM.
Vrijeme poinjenja kaznenog djela
lanak 8.
(1) Kazneno djelo je poinjeno u vrijeme kad je poinitelj poduzeo
radnju ili je bio duan poduzeti radnju, bez obzira na to kad je nastupila
posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela.
(2) Sastoji li se poiniteljeva djelatnost iz vie vremenski odvojenih
radnji, djelo je poinjeno danom posljednje radnje, a kod kaznenih djela
kod kojih radnja traje, danom prestanka radnje.
Ovaj lanak koji odgovara l. 26. KZ/97, uvrten je u temeljne odredbe.
Da bi se moglo odrediti koji je zakon vaio u vrijeme poinjenja kaznenog
djela, potrebno je utvrditi kada je ono poinjeno.
Stavak 1. u cijelosti je preuzet iz l. 26. KZ/97, koji u pogledu vremena
poinjenja kaznenog djela prihvaa tzv. teoriju djelatnosti prema kojoj je mje-
rodavno vrijeme radnje, a ne vrijeme nastanka posljedice. Novi stavak 2. rje-
ava dvojbe oko odreivanja vremena poinjenja kaznenog djela kod vieak-
tnih, produljenih i trajnih kaznenih djela.
Mjesto poinjenja kaznenog djela
lanak 9.
(1) Kazneno djelo poinjeno je u mjestu gdje je poinitelj radio ili bio
duan raditi i u mjestu gdje je u cijelosti ili djelomino nastupila posljedica
iz zakonskog opisa kaznenog djela ili je prema njegovoj zamisli trebala
nastupiti.
(2) U sluajevima sudionitva kazneno je djelo poinjeno u mjestu
odreenom u stavku 1. ovoga lanka i u mjestu gdje je bilo koji od sudio-
nika radio ili bio duan raditi ili gdje je prema njegovoj zamisli posljedica
iz zakonskog opisa kaznenog djela trebala nastupiti.
34
Ovaj lanak odgovara l. 27. KZ/97. U stavku 1. isputene su rijei u
sluaju kanjivog pokuaja kao suvine jer je jasno da se dio odredbe koji
upuuje na mjesto gdje je prema zamisli poinitelja posljedica trebala nastupiti
odnosi na pokuaj; sa stajalita legislativne tehnike je, osim toga, pogreno bilo
govoriti o kanjivom pokuaju jer jedino takav na ovome mjestu i dolazi u
obzir.
Izriaj prema njegovu predvianju zamijenjen je u oba stavka izriajem
prema njegovoj zamisli (u 9 st. 1. i 2. njem. KZ i 67 st. 2. austr. KZ: nach
der Vorstellung des Tters), jer to bolje odgovara sudionitvu koje zahtijeva
namjeru sudionika, dok je predvianje svojstveno nehaju (prema l. 39. KZ
sudionitvo obuhvaa samo poticanje i pomaganje, dok je supoiniteljstvo
oblik poiniteljstva pa se na supoinitelje odnosi odredba stavka 1. ovoga
lanka).
Izriaj trebala nastupiti valjalo je zadrati jer bi formulacija mogla
nastupiti vie odgovarala nehaju (tako i 9 st. 1. i 2. njem. KZ i 67 st. 1. i 2.
austr. KZ koji na ovom mjestu koriste glagol sollen).
U stavku 2. govori se o sudionicima, dakle samo o poticateljima i poma-
gateljima.
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela
poinjena na podruju Republike Hrvatske
lanak 10.
Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se na sva-
koga tko poini kazneno djelo na njezinu podruju.
Odredba u cijelosti odgovara odredbi l. 13. st. 1. KZ/97 (teritorijalno
naelo). Prema l. 2. st. 2. Ustava, teritorij Republike Hrvatske obuhvaa nje-
zino kopneno podruje, rijeke, jezera, prokope, unutranje morske vode, terito-
rijalno more te zrani prostor iznad tih podruja.
poinjena na brodu ili zrakoplovu Republike Hrvatske
lanak 11.
Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se i na sva-
koga tko poini kazneno djelo na domaem brodu ili zrakoplovu, bez
obzira na to gdje se brod ili zrakoplov nalazi u vrijeme poinjenja kazne-
nog djela.
U ovom lanku propisano je naelo zastave broda i naelo registracije
zrakoplova. Budui da ni brodovi ni zrakoplovi ne predstavljaju podruje
35
drave u kojoj su registrirani, valjalo ih je odvojiti od teritorijalnog naela (tako
i njem. KZ u 3 i 4). Nema opravdanja ni za razliit tretman vojnih i civilnih
zrakoplova pa nema ni potrebe odvojeno ureivati kaznena djela na brodovima
i zrakoplovima, kao to je to inio l. 13. st. 2. i 3. KZ/97.
Posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka
za kaznena djela poinjena na podruju Republike Hrvatske,
njezinom brodu ili zrakoplovu
lanak 12.
(1) Kad je u sluaju primjene kaznenog zakonodavstva Republike
Hrvatske prema odredbama lanka 10. i lanka 11. ovoga Zakona kazneni
postupak pravomono dovren u stranoj dravi, kazneni postupak u Re -
publici Hrvatskoj pokrenut e se po odobrenju glavnog dravnog od vjet -
nika.
(2) Kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Repu-
blike Hrvatske prema odredbama lanka 10. i lanka 11. ovoga Zakona
nee se pokrenuti protiv poinitelja kaznenog djela koje je, osim na pod-
ruju Republike Hrvatske, poinjeno i na podruju drave ugovornice
Konvencije o provedbi Sporazuma iz Schengena ako je u njoj za to djelo
kazneni postupak pravomono dovren.
Rije je o odredbama l. 15. st. 1. i 2. KZ/97 koje su proirene i na
kaznena djela poinjena na vojnom zrakoplovu. l. 12. st. 2. KZ izmijenjen je
radi jasnoe teksta i usklaen je s l. 55. st. 1(a) Konvencije o provedbi spora-
zuma iz Schengena (koji je u hrvatsko kazneno zakonodavstvo ve implementi-
ran novelom KZ/97, NN 152/08).
Ovdje se radi o postupovnim odredbama, to znai da se na njih ne pri-
mjenjuje naelo zabrane retroaktivnosti.
Isputene su odredbe l. 15. st. 3. i 4. KZ/97 jer je ustupanje kaznenog
postupka istovremeno (ali sadrajno drugaije) ureeno u l. 65. st. 2. i l. 67.
st. 3. ZOMPO, specijalnog zakona kojemu u ovoj materiji treba dati prednost.
izvan Republike Hrvatske protiv njezinog pravnog interesa
lanak 13.
Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema
svakome tko izvan njezina podruja poini:
1. kazneno djelo protiv Republike Hrvatske iz Glave XXXII. ovoga
Zakona,
36
2. kazneno djelo krivotvorenja novca, vrijednosnih papira i znakova
za vrijednost Republike Hrvatske iz lanka 274., lanka 275. i lanka 276.
ovoga Zakona,
3. kazneno djelo protiv hrvatskog dravnog dunosnika ili slubenika
u vezi s njegovom slubom,
4. kazneno djelo davanja lanog iskaza iz lanka 305. ovoga Zakona,
ako je lani iskaz dan u postupku pred hrvatskim nadlenim tijelima,
5. kaznena djela protiv birakog prava iz Glave XXXI. ovoga Zakona,
6. kazneno djelo iz lanka 193., lanka 194., lanka 196., lanka 197. i
lanka 198. ovoga Zakona kad je poinjeno u zatienom ekoloko-ribolov-
nom pojasu, epikontinentalnom pojasu ili na otvorenom moru.
Ovaj lanak obuhvaa zatitno ili realno naelo, ureeno u l. 14. st. 1.
KZ/97 iz kojeg je isputen podstavak 3. koji se odnosio na univerzalno naelo,
koje je sada posebno ureeno u l. 16. KZ.
Dodana su tri nova podstavka, jedan koji se odnosi na davanje lanog
iskaza u inozemstvu pred hrvatskim nadlenim tijelima, drugi koji obuhvaa
kaznena djela protiv birakih prava, te trei koji se odnosi na odreena kaznena
djela protiv okolia kada su poinjena u ZERP-u ili na otvorenom moru. Ta
djela u pravilu nee biti propisana kao posebna kaznena djela u stranom zako-
nodavstvu pa ih, bez podvoenja pod zatitno naelo, ne bi bilo mogue progo-
niti onda kada su poinjena u inozemstvu ili na otvorenom moru. Ova su tri
slu aja i u komparativnom zakonodavstvu redovito pokrivena realnim naelom.
za kaznena djela koja izvan podruja Republike Hrvatske
poine njezini dravljani
lanak 14.
(1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se
prema hrvatskom dravljaninu i osobi koja ima prebivalite u Republici
Hrvatskoj, koja izvan podruja Republike Hrvatske poini bilo koje drugo
kazneno djelo osim onih koja su obuhvaena odredbama iz lanka 13. i
lanka 16. ovoga Zakona, ako je to kazneno djelo kanjivo i prema zakonu
drave u kojoj je poinjeno.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka primijenit e se i kad poinitelj
stekne hrvatsko dravljanstvo nakon poinjenja kaznenog djela.
(3) U sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka kod kaznenih djela iz
lanka 115. stavka 3. i 4., lanka 116., lanka 153., lanka 154., lanka 158.,
lanka 161., lanka 162., lanka 163., lanka 164., lanka 166. i lanka 169.
ovoga Zakona te drugih kaznenih djela kod kojih je to predvieno meu-
37
narodnim ugovorom kojeg je Republika Hrvatska stranka, kazneno zako-
nodavstvo Republike Hrvatske primijenit e se i kad kazneno djelo nije
kanjivo prema zakonu drave u kojoj je poinjeno.
(4) Kad hrvatski dravljani sudjeluju u mirovnim operacijama ili
drugim meunarodnim aktivnostima izvan podruja Republike Hrvatske i
u takvim operacijama ili aktivnostima poine kazneno djelo, primjena
zakonodavstva Republike Hrvatske ravnat e se prema odredbama ovog
Zakona, ako meunarodnim ugovorom kojeg je Republika Hrvatska
stranka nije predvieno drugaije.
Ovim lankom ureuje se aktivno personalno naelo (l. 14. st. 2. KZ/97),
s time da je, po uzoru na strana zakonodavstva, ono proireno i na osobe koje
imaju prebivalite u RH (st. 1.) te koje hrvatsko dravljanstvo steknu nakon
poinjenja djela (st. 2.). Na taj se nain izbjegava situacija u kojoj prema poi-
nitelju kaznenog djela u inozemstvu nije mogue primijeniti hrvatsko kazneno
zakonodavstvo jer u vrijeme poinjenja djela nije bio hrvatski dravljanin, a
istovremeno ga se, zbog naknadno steenog hrvatskog dravljanstva, ne moe
izruiti dravi u kojoj je djelo poinjeno. Zahtjev za identitetom norme ne
nalazi se vie u okviru norme koja odreuje postupovne zahtjeve (l. 18. KZ),
ve je uklopljen u stavak 1. budui da se radi o materijalnom zahtjevu.
Sukladno Konvenciji VE o zatiti djece od seksualnog iskoritavanja i
seksualnog zlostavljanja te Konvenciji VE o prevenciji i borbi protiv nasilja
nad enama i obiteljskog nasilja, u stavku 3. uvedena je iznimka od zahtjeva za
identitetom norme. S obzirom na to da se moe oekivati da e u budunosti i
druge konvencije imati ovakve zahtjeve, uvedena je generalna klauzula kako se
ne bi moralo mijenjati zakonodavstvo svaki put kad RH postane strankom takve
konvencije.
Zakonodavac je razmatrao prijedloge da se djela koja se odnose na djecu
podvedu pod realno naelo, no u konanici je zauzet stav kako bi to bilo nepri-
hvatljivo jer se ne moe od stranca zahtijevati da se u svojoj zemlji ponaa
sukladno naim propisima. Time bi se vrijeao zahtjev naela zakonitosti prema
kojem poinitelj mora znati to je propisano kao kazneno djelo u vrijeme kad
djeluje, a od poinitelja bi se trailo nemogue kad bi sve zemlje tako postu-
pale, ljudi bi trebali znati kaznene zakone svih zemalja.
Stavak 4. je nov. Posljedica je obveza koje proistjeu iz sudjelovanja RH
u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima NATO-a i EU-a. Tako primje-
rice lanak VII. Sporazuma izmeu stranaka Sjevernoatlantskog ugovora o
pravnom poloaju njihovih snaga na poseban nain predvia rjeavanje sukoba
nadlenosti i primjene kaznenog zakonodavstva zemlje iljateljice i zemlje pri-
mateljice kad nai dravljani koji sudjeluju u mirovnim operacijama i drugim
aktivnostima NATO-a poine kazneno djelo u zemlji primateljici.
38
protiv dravljanina Republike Hrvatske izvan njezina podruja
lanak 15.
prema strancu koji izvan podruja Republike Hrvatske prema dravlja-
ninu Republike Hrvatske, osobi koja ima prebivalite u Republici Hrvat-
skoj ili pravnoj osobi registriranoj u Republici Hrvatskoj poini bilo koje
kazneno djelo koje nije obuhvaeno odredbom iz lanka 13. i lanka 16.
ovoga Zakona, ako je to kazneno djelo kanjivo i prema zakonu drave u
kojoj je poinjeno.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud ne moe izrei teu kaznu
od one koja je propisana zakonom zemlje u kojoj je kazneno djelo poi-
njeno.
Ovaj lanak sadri pasivno personalno naelo, koje je do sada bilo
sadrano u l. 14. st. 3. KZ/97. U odnosu na tu odredbu, naelo je neto sueno
jer obuhvaa samo kaznena djela protiv hrvatskih dravljana, dok su iskljuena
kaznena djela protiv RH koja nisu obuhvaena i realnim naelom (tzv. ograni-
eno ili supsidijarno zatitno naelo), koje je teorijski sporno, a u praksi nije
primjenjivano. No ujedno je naelo i proireno jer se odnosi ne samo na rtve
koje su hrvatski dravljani, ve i na osobe koje imaju prebivalite u RH te
pravne osobe registrirane u RH.
Zahtjev za identitetom norme ne nalazi se vie u okviru norme koja odre-
uje postupovne zahtjeve (l. 18. KZ), ve je, kao i kod aktivnog personalnog
naela, uklopljen u stavak 1. jer se radi o materijalnom zahtjevu.
Dodan je novi stavak 2. prema kojem se osobi ne moe izrei stroa kazna
od one propisane u dravi poinjenja kaznenog djela, to je u skladu sa zahtje-
vom pravinosti.
protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom poinjena
izvan podruja Republike Hrvatske
lanak 16.
Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema
svakome tko izvan njezina podruja poini kazneno djelo iz lanka 88.,
lanka 90., lanka 91., lanka 97., lanka 104., lanka 105. i lanka 106.
ovoga Zakona, kao i kazneno djelo koje je Republika Hrvatska prema
meunarodnom ugovoru obvezna kanjavati i kada je poinjeno izvan
podruja Republike Hrvatske.
Ovaj lanak obuhvaa pravo univerzalno naelo (naelo svjetskog prava)
koje je do sada bilo pogreno smjeteno u l. 14. st. 1. trei podstavak KZ/97,
39
to znai da je tretirano kao realno naelo. Budui da za realno naelo ne
postoje nikakva ogranienja koja vrijede za ostala naela (sadrana u l. 14. st.
5. i l. 16. KZ/97), RH je na taj nain prisvojila sebi pravo, ali i preuzela (neo-
stvarivu) obvezu, da kanjava sve poinitelje meunarodnih zloina u svijetu i
kada se ne nalaze na njezinu podruju, pa i kada su ve izdrali kaznu u drugoj
dravi. To vie nee biti mogue (iako je preirok doseg univerzalnog naela
prema KZ/97 u pogledu nekih djela na koje se univerzalno naelo moglo odno-
siti ve prije suen l. 10. Zakona o primjeni Statuta MKS i progonu za kaznena
djela protiv meunarodnog ratnog i humanitarnog prava iz 2003. godine (NN
br. 175/03, 29/04 i 55/11). Naime, l. 18. st. 4. KZ ograniava obvezu RH na
situaciju kada poinitelja ima u vlasti, to znai da mu ne moe suditi u
odsutnosti, a prema l. 18. st. 3. KZ, postupak se ne moe pokrenuti ako je
pokrenut pred MKS-om ili sudom druge drave, ako se moe oekivati provo-
enje pravinog postupka pred sudom drave u kojoj je kazneno djelo poi-
njeno, drave iji je poinitelj dravljanin ili drugim sudom koji je nadlean za
suenje, odnosno ako je kazneni postupak proveden u drugoj dravi, osim ako
je proveden suprotno meunarodno priznatim standardima pravinog suenja.
U tom se sluaju kazneni postupak moe pokrenuti, ali samo uz odobrenje
glavnog dravnog odvjetnika. Ovo naelo slino je realnom samo po tome to
se ne trai identitet norme, ali ovdje iz drugog razloga jer se radi o kaznenom
djelu prema meunarodnom pravu.
Uveden je i katalog kaznenih djela, pri emu se pazilo da se ne ide pre-
iroko. Na kraju nabrajanja uvedena je generalna klauzula zbog mogunosti da
novi meunarodni ugovori stvore i nove obveze za RH.
Primjena kaznenog zakonodavstva za ostala kaznena djela
poinjena izvan podruja Republike Hrvatske
lanak 17.
prema strancu koji izvan podruja Republike Hrvatske poini kazneno
djelo za koje se po hrvatskom zakonodavstvu moe izrei kazna zatvora od
pet godina ili tea kazna, a ne radi se o sluajevima iz lanka 13. do 16.
ovoga Zakona, ako je to kazneno djelo kanjivo i prema zakonu drave u
kojoj je poinjeno i ako je izruenje poinitelja zakonom ili meunarod-
nim ugovorom doputeno, ali do njega nije dolo.//(2) U sluaju iz stavka
1. ovoga lanka sud ne moe izrei teu kaznu od one koja je propisana
zakonom zemlje u kojoj je kazneno djelo poinjeno.
Ovdje se radi o naelu koje se do sada zvalo univerzalnim (l. 14. st. 4.
KZ/97) to je teorijski upitno; u njemakom, vicarskom i austrijskom kazne-
nom pravu tretira se kao zastupnika sudbenost. Od pravog univerzalnog naela
(l. 16. KZ) razlikuje se po tome to ne slui zatiti vrijednosti zatienih meu-
40
narodnim pravom, nego se odnosi na obian kriminal. Od pravog se univer-
zalnog naela razlikuje i po pretpostavkama za primjenu, tj. po tome to se trai
identitet norme koji kod univerzalnog naela nije potreban jer se njime povre-
uju meunarodne norme koje su iznad nacionalnih. Posebno je naglaeno da
se radi o sluajevima u kojima nije dolo do izruenja, pri emu razlog za to
nije vaan (npr. bilo da zahtjev za izruenjem nije postavljen u razumnom vre-
menu, odbijen je ili izruenje nije mogue).
U novoj formulaciji stavka 1. rijeeno je i sporno pitanje: na koje se zako-
nodavstvo odnosi propisana kazna; to je svakako hrvatsko, jer pri ocjeni hoe li
primijeniti svoju kaznenu vlast, hrvatski zakonodavac polazi od svoje ocjene
teine kaznenog djela.
Dodan je novi stavak 2. prema kojem se osobi ne moe izrei stroa kazna
od one propisane u dravi poinjenja kaznenog djela, to je u skladu sa zahtje-
vom pravinosti.
Posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka za kaznena djela
poinjena izvan podruja Republike Hrvatske
lanak 18.
(1) Kad je u sluaju primjene kaznenog zakonodavstva Republike
Hrvatske prema odredbama lanka 13. ovoga Zakona kazneni postupak
pravomono dovren u stranoj dravi, glavni dravni odvjetnik moe odu-
stati od kaznenog progona.
(2) U sluajevima iz lanka 14., lanka 15. i lanka 17. ovoga Zakona
kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hr -
vatske nee se pokrenuti:
1. ako je pravomonom presudom izreena kazna izvrena ili je u
postupku izvrenja ili vie ne moe biti izvrena prema zakonu drave u
kojoj je osoba osuena,
2. ako je poinitelj u stranoj dravi pravomonom presudom oslobo-
en ili mu je kazna po zakonu drave u kojoj je kazneno djelo poinio
oprotena,
3. ako se kazneno djelo po zakonu drave u kojoj je poinjeno pro-
goni po prijedlogu ili privatnoj tubi, a takav prijedlog ili tuba nisu pod-
neseni, ili je nastupila zastara kaznenog progona.
(3) U sluaju iz lanka 16. ovoga Zakona kazneni postupak radi pri-
mjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske moe se pokrenuti
ako kazneni progon nije pokrenut pred Meunarodnim kaznenim sudom
ili sudom druge drave ili ako se ne moe oekivati provoenje pravinog
postupka pred sudom drave u kojoj je kazneno djelo poinjeno, sudom
drave iji je poinitelj dravljanin ili drugim sudom koji je nadlean za
suenje. Ako je kazneni postupak proveden u drugoj dravi suprotno
41
meunarodno priznatim standardima pravinog suenja, kazneni postu-
pak moe se pokrenuti samo uz odobrenje glavnog dravnog odvjetnika.
(4) U sluaju iz lanka 14., lanka 15., lanka 16. i lanka 17. ovoga
Zakona kazneni postupak e se pokrenuti samo ako se poinitelj nalazi na
podruju Republike Hrvatske.
Ovaj lanak ureuje postupovne zahtjeve, tj. uvjete progona djelomino
sadrane u l. 16. st. 1. KZ/97. Stavak 1. daje mogunost glavnom dravnom
odvjetniku da odustane od kaznenog progona kod kaznenih djela pokrivenih
realnim naelom ako smatra da je dovoljna kaznenopravna zatita pruena pra-
vomonom stranom presudom. Realno naelo time i dalje ostaje obligatorno
primarno, ali ovaj izuzetak uveden je iz razloga svrhovitosti i ekonominosti.
Posebni uvjeti propisani u stavku 2. odnose se na aktivno personalno
naelo (l. 14. KZ), pasivno personalno naelo (l. 15. KZ) i naelo zastupnike
jurisdikcije (l. 17. KZ), ali ne i na realno (l. 13. KZ) te univerzalno naelo (l.
16. KZ). Podstavak 1. stavka 2. izraen je prema l. 54. Konvencije o provedbi
sporazuma iz Schengena u cilju to veeg potivanja naela zabrane dvostrukog
suenja (ne bis in idem).
Posebni uvjeti kod pravog univerzalnog naela sada su pokriveni stavkom
3. ovoga lanka koji je usklaen sa zahtjevima iz l. 17. Statuta MKS (NN MU
5/01) i naim Zakonom o primjeni Statuta MKS i progonu za kaznena djela
protiv meunarodnog ratnog i humanitarnog prava.
U stavku 4. pojam zatekne, zbog svog odvie suenog znaenja, zamije-
njen je pojmom nalazi se (tako i l. 5. vic. KZ). Zahtjev da se osoba mora
nai na podruju RH da bi se pokrenuo postupak proiren je radi racionalnosti i
na univerzalno naelo iz l. 16. KZ.
Uraunavanje oduzimanja slobode i izvrenih
kaznenopravnih sankcija u stranoj dravi
lanak 19.
U sluajevima primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvat-
ske, vrijeme provedeno u pritvoru, istranom zatvoru ili na izdravanju
kazne, kao i svako drugo oduzimanje slobode u stranoj dravi, uraunat e
se u kaznu zatvora koju izrekne domai sud za isto kazneno djelo. Druge
izvrene kaznenopravne sankcije uraunat e se prema pravinoj ocjeni
suda.
Ovaj lanak odgovara l. 17. KZ/97.
Naslov je prilagoen sadraju lanka, koji je preoblikovan u skladu s
novom terminologijom koju koristi ZKP.
42
Druga reenica proirena je tako da sada ne ukljuuje samo druge vrste
kazne (novana kazna), nego i ostale kaznenopravne sankcije (npr. sigurnosne
mjere). Uraunavanje drugih kaznenopravnih sankcija prema pravinoj ocjeni
suda ovisit e o stupnju ogranienja poiniteljevih prava i sloboda koje takva
sankcija ima u stranoj dravi. Primjerice, ako je poinitelj u vicarskoj izvrio
120 sati rada za ope dobro, sud to nee automatski preraunati u 60 dana
zatvora (prema kljuu iz l. 55. st. 2. KZ), ve treba uzeti u obzir i okolnost da
se u sluaju neizvrenja rada za ope dobro u stranom pravu preraunavanje u
kaznu zatvora vri po drugom kljuu nego u hrvatskom pravu. Prema l. 39. st.
2. vic. KZ: 4 sata rada za ope dobro odgovara jednom danu zatvora, to je
ukupno 40 dana zatvora. Stoga bi se u ovoj situaciji pravina ocjena suda o
uraunavanju trebala kretati negdje izmeu 40 i 60 dana zatvora (npr. 50 dana
zatvora).
Sigurnosne se mjere u pravilu nee uraunavati u kaznu zatvora, ve e se
nastojati primijeniti ista ili slina mjera, ako takva postoji u hrvatskom pravu i
ako postoje uvjeti za njezino izricanje (npr. obvezno lijeenje od ovisnosti).
Sigurnosne mjere koje u stranom pravu imaju karakter oduzimanja slobode
(npr. sigurnosni smjetaj, smjetaj u psihijatrijsku ustanovu i sl.) imaju se ura-
unavati prema prvoj reenici ovog lanka.
43
Glava trea (III.)
KAZNENO DJELO
Zadran je naziv tree glave, ali tako da obuhvaa i etvrtu glavu KZ/97
(krivnja). Naime, prema modernim shvaanjima, krivnja nije neto odvojeno
od kaznenog djela, ve jedan od elemenata kaznenog djela (nekad se govorilo o
dihotomiji krivino djelo i krivina odgovornost, ali je to danas napute-
no). Elementi kaznenog djela jesu: radnja, bie kaznenog djela, protupravnost,
krivnja i posebne pretpostavke kanjivosti, stoga nema opravdanja da se kriv-
nja odvaja u posebnu glavu.
Nain poinjenja kaznenog djela
lanak 20.
(1) Kazneno djelo moe se poiniti injenjem ili neinjenjem.
(2) Tko propusti sprijeiti nastupanje zakonom opisane posljedice
kaznenog djela odgovarat e za neinjenje ako je pravno obvezan sprijeiti
nastupanje takve posljedice i ako je proputanje po djelovanju i znaenju
jednako poinjenju tog djela injenjem.
(3) Poinitelj koji je kazneno djelo poinio neinjenjem moe se blae
kazniti, osim ako se radi o kaznenom djelu koje se moe poiniti samo
neinjenjem.
Stavak 1. sadri podjelu kaznenih djela prema nainu poinjenja na ka -
znena djela injenjem (komisivni delikti) i kaznena djela neinjenjem (omisivni
delikti). Kaznena djela neinjenjem dalje se dijele na prava kaznena djela nei-
njenjem (koja ne sadre posljedicu te se iscrpljuju u nepoduzimanju radnje koju
nalae zakon, npr. nepruanje pomoi iz l. 123. KZ) i neprava kaznena djela
neinjenjem (koja sadre posljedicu te se sastoje u krenju dunosti da se spri-
jei nastup posljedice, npr. ubojstvo iz l. 110. KZ).
Stavak 2. regulira primjenu klauzule jednake vrijednosti kod zakonski
nereguliranih nepravih kaznenih djela neinjenjem (iji zakonski opis sadri
posljedicu, ali ne sadri radnju neinjenja, npr. ubojstvo). On je izmijenjen
kako bi se jasnije istaklo da je zakonski neregulirano nepravo kazneno djelo
neinjenjem samo jedan od oblika neinjenja.
44
Nuna obrana
lanak 21.
(1) Iskljuena je protupravnost djela poinjenog u nunoj obrani.
(2) Nuna je ona obrana koja je prijeko potrebna da se od sebe ili
drugoga odbije istodobni ili izravno predstojei protupravni napad.
(3) Poinitelj koji prekorai granice nune obrane moe se blae
kazniti.
(4) Nije kriv tko prekorai granice nune obrane zbog ispriive jake
prepasti prouzroene napadom.
Umjesto ne posve odreene formulacije nema kaznenog djela, sada se u
stavku 1. izriito navodi da nuna obrana iskljuuje protupravnost (tako i 32
st. 1. njem. KZ).
Iskljuenje protupravnosti oznaava situaciju u kojoj zakon za odreeno
ponaanje odreuje da nije protupravno, dakle da po zakonu nije kazneno djelo.
U takvoj situaciji, dakle, oslobaajuu presudu u procesnopravnom smislu
treba donijeti po toki 1. lanka 453. ZKP, ne mijenjajui pri tome injenini
opis optuenja, a dajui u obrazloenju odluke razloge na temelju kojih je utvr-
eno postupanje u nunoj obrani.
U stavku 2. izbjegnut je pojam poinitelj, koji se najee shvaa u
skladu s denicijom iz l. 36. st. 1. KZ kao poinitelj kaznenog djela (a to
napadnuti koji postupa u granicama nune obrane nije). Stavak je prestiliziran i
tako da je izbjegnuto ponavljanje rijei obrana.
U usporedbi s l. 29. st. 3. KZ/97 prekoraenje nune obrane sada je u
stavcima 3. i 4. l. 21. KZ ureeno drukije. U stavku 3. zadrano je fakulta-
tivno ublaavanje kazne kao uinak prekoraenja do kojeg nije dolo zbog
ispriive jake prepasti izazvane napadom. Nova odredba stavka 4. predvia
iskljuenje krivnje za prekoraenje nune obrane zbog ispriive jake prepasti; u
tom sluaju sud nema vie na raspolaganju mogunost osloboenja od kazne,
nego mora donijeti oslobaajuu presudu jer nema krivnje, pa oslobaajuu
presudu treba ovdje donijeti po toki 2. lanka 453. ZKP, opet ne mijenjajui
pri tome injenini opis optuenja, a dajui u obrazloenju odluke razloge na
temelju kojih je utvreno postojanje jake prepasti kao ispriivajueg razloga. S
druge strane, krivnja ne moe biti iskljuena i zbog jake razdraenosti, koja i
dalje ostaje samo kao razlog za fakultativno ublaavanje kazne. Zakon polazi
od toga da krivnju moe iskljuiti samo jaka prepast kao asteniki afekt (izraz
slabosti i povlaenja), ali ne i jaka razdraenost kao steniki afekt (izraz snage i
agresivnosti). Izmjena velikim dijelom slijedi rjeenje iz l. 16. vic. KZ, prema
kojem se razlikuje prekoraenje kao razlog za (obligatorno) ublaavanje kazne
i prekoraenje izazvano afektom kao razlog za iskljuenje krivnje.
45
Rjeenje iz stavka 4. predstavlja primjenu nove koncepcije krivnje usvo-
jene u l. 23. KZ, prema kojoj je, uz dosadanje, sastojak krivnje i nepostojanje
ispriavajuih razloga. Prekoraenje nune obrane zbog ispriive jake prepasti
prouzroene napadom jedan je od dva takva ispriavajua razloga.
Ako je poinitelj u zabludi da je u nunoj obrani koja iskljuuje protu-
pravnost (stavak 1. i 2.), primjenjuju se odredbe l. 31. KZ (tzv. putativna
nuna obrana). Zakon nita ne kae o pravnom uinku situacije putativne nune
obrane kod koje je poinitelj u zabludi da je u nunoj obrani koja iskljuuje
krivnju (stavak 4.). Ako je takva zabluda neotklonjiva, nema dvojbe da ona
iskljuuje krivnju (svaka je neotklonjiva zabluda ujedno i neskrivljena) pa u
procesnom smislu valja donijeti oslobaajuu presudu po toki 2. lanka 453.
ZKP. Ako je zabluda otklonjiva, valja analogno primijeniti odredbu l. 22. st. 3.
KZ (vidi i komentar uz tu odredbu).
Krajnja nuda
lanak 22.
(1) Iskljuena je protupravnost djela poinjenog radi toga da se od
sebe ili drugoga otkloni istodobna opasnost koja se na drugi nain nije
mogla otkloniti ako je uinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo.
(2) Nije kriv tko poini protupravnu radnju da bi od sebe ili drugoga
otklonio istodobnu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla
otkloniti ako zlo koje je poinjeno nije bilo nerazmjerno tee od zla koje je
prijetilo i ako nije bio duan izloiti se opasnosti. Ako je takva osoba bila
duna izloiti se opasnosti, moe se blae kazniti.
(3) Ako je poinitelj bio u otklonjivoj zabludi o okolnostima iz stavka
2. ovoga lanka koje iskljuuju krivnju, kaznit e se prema pravilima o
nehaju kad zakon za poinjeno djelo propisuje kanjavanje za nehaj.
Novi lanak odgovara l. 30. KZ/97, a obuhvaa i sadraj l. 31. KZ/97.
U osnovi preuzima rjeenje iz njemakog, austrijskog i vicarskog kazne-
nog prava koja razlikuju krajnju nudu kao razlog iskljuenja protupravnosti
(stavak 1.) i krajnju nudu kao ispriavajui razlog ili razlog iskljuenja krivnje
(stavak 2.). Dok je kod prve vrste u pitanju zatita pretenog interesa, pa se ona
moe lako denirati kroz odnos dvaju zala, druga ima u vidu psihiku prisilu
koja pod odreenim pretpostavkama moe iskljuiti krivnju, pa onda poinjeno
zlo moe biti i tee od onoga koje je prijetilo, ali ipak ne nerazmjerno tee (tako
10 st. 1. austr. KZ).
Krajnja nuda kao razlog iskljuenja krivnje nee se priznati osobi koja je
duna izlagati se opasnosti, npr. vatrogasac je duan izloiti se riziku i spasiti
dijete iz gorue kue pa e odgovarati za ubojstvo neinjenjem ako to ne uini.
46
No krajnja nuda e mu se priznati ako bi spaavanje djeteta za njega predstav-
ljalo sigurnu smrt (tada se od njega ne moe zahtijevati izlaganje opasnosti). Na
taj je nain ujedno stavak 4. lanka 30. KZ/97 integriran u novi stavak 2. (ali ne
i u stavak 1. jer i osoba koja je duna izlagati se opasnosti ima pravo poiniti
zlo manje od onoga koje je prijetilo, npr. vatrogasac ima pravo unititi tuu
stvar da bi sprijeio irenje poara).
Po uzoru na 35 st. 2. (druga reenica) njem. KZ i l. 18. st. 1. vic. KZ
predviena je mogunost ublaavanja kazne poinitelju i kada se od njega
moglo zahtijevati izlaganje opasnosti. Odbije li vatrogasac spasiti dijete iz
gorue kue, iako pokuaj spaavanja ne bi za njega znaio sigurnu smrt, odgo-
varat e za ubojstvo neinjenjem, ali uz mogunost ublaavanja kazne.
Vana je razlika izmeu dviju vrsta krajnje nude i u tome to se neskriv-
ljenost opasnosti trai samo u situaciji iz stavka 2. jer ne bi bilo opravdano da
se netko spaava rtvovanjem tuih dobara iz opasnosti koju je sam skrivio, ali
se u sluaju spaavanja vieg dobra rtvovanjem nieg krajnja nuda mora pri-
znati i kad je opasnost skrivljena. U tom sluaju krajnju nudu treba izjednaiti
s nunom obranom koja se priznaje i kad je napadnuti skrivio napad (iako uz
odreena ogranienja). Primjer iz literature: uspne li se planinar na planinu
usprkos upozorenju mjetana da to ne ini, pa onda, da izbjegne smrzavanje,
provali u tuu planinarsku kuu, nije poinio kazneno djelo naruavanja nepo-
vredivosti doma. Opisano je razlikovanje usvojeno u 34 i 35 njem. KZ i u
njemakoj literaturi ne dovodi se u pitanje.
Ako je poinitelj u zabludi da je u krajnjoj nudi koja iskljuuje protu-
pravnost (stavak 1. i 2.), primjenjuju se odredbe l. 31. KZ (tzv. putativna kraj-
nja nuda). to se tie putativne krajnje nude kod koje je poinitelj u zabludi
da je u krajnjoj nudi kao ispriavajuem razlogu (stavak 3.), nema dvojbe da
ona iskljuuje krivnju ako je neotklonjiva (svaka je neotklonjiva zabluda ujedno
i neskrivljena). U teoriji je sporno pitanje kakve uinke dati takvoj zabludi kada
je otklonjiva (npr. netko daje lani iskaz zbog upuene mu prijetnje, ali je uz
malo panje mogao zakljuiti da prijetnja nije ozbiljna). Prema (stroem) rjee-
nju iz 34 st. 2 njem. KZ, takva zabluda povlai kanjavanje za namjerni
delikt, ali uz obvezno ublaavanje kazne. Prema (blaem) rjeenju iz 10 st. 2.
austr. KZ, ona povlai samo kanjavanje za nehaj. Budui da se ovdje preteno
radi o zabludi o okolnostima, zakonodavac je u stavku 3. uinke takve zablude
izjednaio s uincima zablude o okolnostima koji iskljuuju protupravnost, tj.
usvojio je rjeenje iz austr. KZ. U prilog takvu rjeenju govori i okolnost da na
KZ ne poznaje obvezno ublaavanje kazne.
Stavak 2. u sebi sadri odredbu l. 30. st. 2. KZ/97, pa je ova brisana kao
zasebna odredba.
Za procesnopravnu osnovu oslobaajue presude vrijedi ono to je reeno
u komentaru uz lanak 21. ovog Zakona.
47
Sastojci krivnje
lanak 23.
Kriv je za kazneno djelo poinitelj koji je u vrijeme poinjenja kazne-
nog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio
svjestan ili je bio duan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabra-
njeno, a ne postoji nijedan ispriavajui razlog.
Naslov l. 39. KZ/97 bio je pogrean jer se ovdje ne govori o sadraju,
ve o sastojcima krivnje. Takoer, sukladno novom ureenju nune obrane i
krajnje nude, potrebno je meu sastojke krivnje dodati i nepostojanje ispria-
vajuih razloga. Na taj se nain dosljedno provodi normativno shvaanje kriv-
nje jer ispriavajui razlozi poivaju na vrijednosnoj (normativnoj) ocjeni.
Neubrojivost
lanak 24.
(1) Neubrojiva osoba nije kriva i ne moe joj se izrei kazna.
(2) Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja protupravnog
djela nije mogla shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati
svojom voljom zbog duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti,
nedovoljnog duevnog razvitka ili neke druge tee duevne smetnje.
(3) Prema osobi koja je u stanju neubrojivosti ostvarila protupravno
djelo postupit e se prema odredbama Zakona o zatiti osoba s duevnim
smetnjama.
(4) Neubrojivoj osobi moe se izrei sigurnosna mjera zabrane obav-
ljanja odreene dunosti ili djelatnosti, zabrane upravljanja motornim
vozilom, zabrane pribliavanja, udaljenje iz zajednikog kuanstva i za -
brane pristupa Internetu.
U osnovi su zadrane odredbe l. 40. KZ/97 (neubrojiva je osoba koja nije
mogla ocijeniti/shvatiti kriminalni znaaj svog ponaanja i koja nije mogla vla-
dati svojom voljom na nain da prilagodi svoje ponaanje zahtjevima pravnog
poretka), s time da se doputa i neubrojivim osobama izrei nemedicinske
sigurnosne mjere (st. 4.). Nain izricanja ovih mjera posebno e se urediti u
ZKP-u, dok e se lijeenje takvih osoba, ako za njim postoji potreba, odrediti i
provoditi sukladno odredbama ZKP-a i ZZODS-a (st. 3.).
Nova odredba ispravlja greku u tekstu KZ/97 prema kojem je pretpo-
stavka neubrojivosti ostvarenje zakonskih obiljeja kaznenog djela, pa trai da
osoba poini protupravno djelo (tako ispravno i lanak 550. ZKP). Prema neu-
brojivoj osobi koja je djelo poinila u nunoj obrani ne mogu se poduzeti nika-
kve mjere (iako je ostvarila obiljeje kaznenog djela).
48
Iz teksta st. 2. proizlazi da se neubrojivost uvijek vee uz tee duevne
smetnje.
Budui da neubrojiva osoba nije kriva, to se radi o okolnosti koja isklju-
uje krivnju, pa oslobaajuu presudu treba donijeti po toki 2. lanka 453. ZKP.
Samoskrivljena neubrojivost
lanak 25.
Ne smatra se neubrojivim poinitelj koji se uporabom alkohola,
droga ili na drugi nain svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije
mogao shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom
voljom, ako je u vrijeme kad se dovodio u takvo stanje kazneno djelo to
ga je poinio bilo obuhvaeno njegovom namjerom ili je glede tog kazne-
nog djela kod njega postojao nehaj, a zakon propisuje kanjivost i za taj
oblik krivnje.
Tekst je u odnosu na l. 41. KZ/97 sadrajno nepromijenjen, uz manje
izmjene u redoslijedu rijei i zamjene rijei ili drugim sredstvima rijeima
ili na drugi nain. Kod samoskrivljene neubrojivosti ocjena o krivnji premje-
ta se u prethodni stadij (tzv. prethodna krivnja), uz primjenu pravne gure
actio libera in causa.
U nekim se pravnim sustavima, uz institut samoskrivljene neubrojivosti,
predvia posebno kazneno djelo potpune opitosti (npr. 323a njem. KZ), koje
se takoer sastoji u dovoenju u stanje neubrojivosti uprabom alkohola, droga i
sl., a poinjenje protupravnog djela u takvu stanju za koje se ne moe utvrditi
prethodna krivnja jest objektivni uvjet kanjivosti. U Hrvatskoj ovakva situa-
cija ne predstavlja kazneno djelo.
Bitno smanjena ubrojivost
lanak 26.
Poinitelj koji je u vrijeme poinjenja kaznenog djela zbog nekog
stanja iz lanka 24. stavka 2. ovoga Zakona bio bitno smanjeno ubrojiv
moe se blae kazniti, ako do bitno smanjene ubrojivosti nije dolo samo-
skrivljeno sukladno lanku 25. ovoga Zakona.
Ovaj lanak odgovara odredbi l. 42. KZ/97.
Vraen je pojam bitno smanjene ubrojivosti i to ne samo zbog tradicije,
nego i zato to on, za razliku od smanjenja u znatnoj mjeri, ukazuje na kva-
litativnu razliku tako smanjene ubrojivosti prema drugim oblicima smanjene
ubrojivosti. Takoer, bitno smanjena ubrojivost jest i pretpostavka za izricanje
sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog lijeenja (v. l. 68. KZ).
49
Kanjivost za postupanje s namjerom i s nehajem
lanak 27.
(1) Kanjivo je postupanje s namjerom da se poini kazneno djelo.
Postupanje iz nehaja kanjivo je samo kad je to zakonom izriito propi-
sano.
(2) Tea kazna koju zakon propisuje za teu posljedicu kaznenog
djela moe se izrei kad je poinitelj glede te posljedice postupao barem s
nehajem.
U stavku 1. isputena je rije samo jer ve iz njegova teksta proizlazi da
nije kanjivo samo postupanje s namjerom.
U stavku 2. unoenjem rijei barem (po uzoru na 18 njem. KZ), u
pogledu odgovornosti za teu posljedicu garantira se naelo krivnje, ali se
uklju uju i sluajevi kada je u odnosu na teu posljedicu mogua i namjera. To
su sluajevi kad tea posljedica ne predstavlja posebno kazneno djelo, npr. kad
poinitelj tekog kaznenog djela protiv spolne slobode iz l. 154. st. 1. to. 7.
KZ namjerno izazove trudnou ili kad poinitelj osobito teke tjelesne ozljede
iz l. 119. st. 1. KZ namjerno izazove trajnu iznakaenost.
Namjera
lanak 28.
(1) Kazneno djelo moe se poiniti s izravnom ili neizravnom namje-
rom.
(2) Poinitelj postupa s izravnom namjerom kad je svjestan obiljeja
kaznenog djela i hoe ili je siguran u njihovo ostvarenje.
(3) Poinitelj postupa s neizravnom namjerom kad je svjestan da
moe ostvariti obiljeja kaznenog djela pa na to pristaje.
Denicija izravne namjere (dolus directus) jest precizirana. Ne govori se
vie o svijesti o djelu, ve o obiljeju kaznenog djela. U stavku 2. jasno je
naznaeno da izravna namjera, osim situacije kad poinitelj hoe ostvarenje
djela (izravna namjera prvog stupnja), obuhvaa i situacije tzv. sigurnog
znanja (izravna namjera drugog stupnja) kad je poinitelj siguran da e
posljedica nastupiti i unato tomu poduzima radnju premda mu do ostvarenja te
po sljedice nije posebno stalo. Ranije se do takva ishoda dolazilo tumaenjem.
U stavku 3., koji regulira eventualnu namjeru (dolus eventualis), takoer
se vie ne govori o svijesti o mogunosti poinjenja djela, ve obiljeja
kaznenog djela.
50
Nehaj
lanak 29.
(1) Kazneno djelo moe se poiniti sa svjesnim ili nesvjesnim neha-
jem.
(2) Poinitelj postupa sa svjesnim nehajem kad je svjestan da moe
ostvariti obiljeja kaznenog djela, ali lakomisleno smatra da se to nee
dogoditi ili da e to moi sprijeiti.
(3) Poinitelj postupa s nesvjesnim nehajem kad nije svjestan da
moe ostvariti obiljeja kaznenog djela, iako je prema okolnostima bio
duan i prema svojim osobnim svojstvima mogao biti svjestan te mogu-
nosti.
Ovaj lanak odgovara l. 45. KZ/97, a u njemu se denira svjesni i nesvje-
sni nehaj. Nije se promijenio sadraj nehaja, ali je terminoloki usklaen s
denicijom namjere i preciznije je deniran.
Uz primjenu denicija iz ovog lanka, a radi lakeg utvrivanja radi li se
o nehajnom kaznenom djelu, potrebno je utvrditi je li u konkretnom sluaju
dolo do povrede dune panje. Pritom najprije valja utvrditi povredu objek-
tivne dune panje (panje koja se zahtijeva od svakog savjesnog ovjeka iz
kruga kome pripada poinitelj), a zatim i povredu subjektivne dune panje
(panje koja se moe zahtijevati od konkretnog poinitelja).
Zabluda o biu djela
lanak 30.
(1) Ne postupa s namjerom tko u vrijeme poinjenja djela nije bio
svjestan nekog njegovog zakonskog obiljeja.
(2) Ako je zabluda iz stavka 1. ovoga lanka bila otklonjiva, poini-
telj e se kazniti za nehaj kad zakon za poinjeno djelo propisuje kanja-
vanje i za nehaj.
S obzirom na strukturalne razlike izmeu zablude o biu djela i zablude o
okolnostima koje iskljuuju protupravnost te dvije zablude vie nisu ureene u
istom lanku (kao u l. 47. KZ/97), nego u odvojenim lancima (l. 30. i 31.
KZ).
U stavku 1. lanka 47. KZ/97 formulacija nije kriv bila je pogrena jer i
poinitelj u zabludi o biu djela moe biti kriv (ako je u otklonjivoj zabludi);
stoga je zamijenjena formulacijom ne postupa s namjerom (slino i 16 st. 1.
njem. KZ). Kazneno djelo zamijenjeno je neutralnim pojmom djelo jer
poinitelj u situaciji iz stavka 1. ne ini kazneno djelo (tako i 16 st. 1. njem.
KZ). Ako kod osobe nema namjere, nedostaje sastojak krivnje, odnosno postoji
51
okolnost koja iskljuuje krivnju pa se kod oslobaajue presude treba raditi o
procesnoj osnovi iz toke 2. lanka 453. ZKP (postojanje okolnosti koje isklju-
uju krivnju).
Odredba st. 2. l. 47. KZ/97 sada je u stavku 2. prestilizirana kako bi se
naglasilo da se radi o otklonjivoj (skrivljenoj) zabludi. S obzirom na to da je
otklonjiva zabluda o biu kaznenog djela jednaka nehaju, na nju se primjenjuju
odredbe iz prethodnog lanka.
Zabluda o okolnostima koje iskljuuju protupravnost
lanak 31.
(1) Nee se kazniti za namjerno poinjenje djela tko je u vrijeme
njegova poinjenja pogreno smatrao da postoje okolnosti prema kojima
bi djelo bilo dozvoljeno.
telj e se kazniti prema pravilima o nehaju kad zakon za poinjeno djelo
propisuje kanjavanje i za nehaj.
U stavku 1. naputena je formulacija nema kaznenog djela iz l. 47. st.
3. KZ/97 koja je u literaturi trpjela opravdane kritike (navodila je na pogrean
zakljuak da se radi o iskljuenju protupravnosti). Za razliku od zablude o biu
djela, ovdje poinitelj postupa s namjerom (npr. putativna krajnja nuda i puta-
tivna nuna obrana), ali se za nju ne kanjava.
Izriaj nee se kazniti za namjeru u procesnopravnom smislu ne treba
zbunjivati. Posljedica ove zablude, ako je neotklonjiva, jest da se poinitelju ne
moe uputiti prijekor, to znai da nema krivnje pa vrijedi osloboenje od
optube po osnovi da je iskljuena krivnja (toka 2. lanka 453. ZKP).
Odredba stavka 3. lanka 47. KZ/97 sada je u stavku 2. prestilizirana kako
bi se naglasilo da se radi o otklonjivoj (skrivljenoj) zabludi.
Zabluda o protupravnosti
lanak 32.
(1) Nije kriv poinitelj koji u vrijeme poinjenja djela nije znao da je
njegovo djelo protupravno, a to nije bio duan niti je mogao znati.
telj se moe blae kazniti.
Naziv je ove zablude u odnosu na l. 46. KZ/97 skraen jer je razumljivo
da se protupravnost odnosi na djelo (tako i 17 njem. KZ: Verbotsirrtum i l.
21. vic. KZ: Irrtum ber die Rechtswidrigkeit).
52
U stavku 1. denicija neotklonjive zablude usklaena je s tekstom l. 23.
KZ. U skladu s time bit e otklonjiva (stavak 2.) ona zabluda kod koje poini-
telj takoer nije znao da je njegovo djelo protupravno, ali je to bio duan i
mogao je znati. Iz stavka 1. izostavljene su rijei iz opravdanih razloga jer to
proizlazi iz toga da je bio duan i mogao znati.
Brisana je odredba st. 3. l. 46 KZ/97 koja sadri kriterije otklonjivosti.
Ona je glasila: Zabluda e se smatrati otklonjivom ako bi svatko pa i poinitelj
mogao lako spoznati protupravnost djela, ili ako se radi o poinitelju koji je s
obzirom na svoje zvanje, zanimanje ili slubu bio duan upoznati se s odgova-
rajuim propisom. Ta odredba bila je preuzeta iz 9 st. 2. austr. KZ, no kako
nije posve jasna i u austrijskoj je doktrini izazivala nedoumice. Pitanje otklonji-
vosti zablude o protupravnosti ne treba zakonski denirati, nego prepustiti teo-
riji i praksi (tako i 17 njem. KZ i l. 21. vic. KZ). Osim toga, na Kazneni
zakon ne odreuje poblie otklonjivost ostalih zabluda, pa se ne vidi zato bi
zabluda o protupravnosti u tom pogledu trebala biti iznimka.
Beznaajno djelo
lanak 33.
Nema kaznenog djela, iako su ostvarena njegova obiljeja, ako je stu-
panj poiniteljeve krivnje nizak, djelo nije imalo posljedice ili su posljedice
neznatne i ne postoji potreba da poinitelj bude kanjen.
Nova odredba preciznije odreuje pretpostavke za primjenu beznaajnog
djela nego ona iz l. 28. KZ/97 (po uzoru na, u meuvremenu brisani, 42
austr. KZ). Da bi djelo bilo beznaajno, moraju se ispuniti sve tri navedene
pretpostavke: nizak stupanj krivnje, nepostojanje ili neznatnost posljedice i
nepostojanje potrebe kanjavanja.
Beznaajnost djela iskljuuje kanjivost, to znai da u procesnom smislu
djelo za koje je optuenik optuen po zakonu nije kazneno djelo pa primje-
njujui ovu odredbu, oslobaajuu presudu treba donijeti po toki 1. lanka
453. ZKP.
Pokuaj
lanak 34.
(1) Tko s namjerom da poini kazneno djelo poduzme radnju koja
prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bia kaznenog
djela, kaznit e se za pokuaj ako se za kazneno djelo moe izrei kazna
zatvora od pet godina ili tea kazna ili zakon izriito propisuje kanjava-
nje i za pokuaj.
(2) Poinitelj pokuaja kaznenog djela moe se blae kazniti.
53
(3) Poinitelj koji je iz grube nerazumnosti pokuao poinjenje
kaznenog djela neprikladnim sredstvom ili prema neprikladnom objektu
moe se osloboditi kazne.
Dok dosadanja denicija u l. 33. st. 1. KZ/97, prema kojoj pokuaj ini
tko s namjerom zapone ostvarenje kaznenog djela ali ga ne dovri, predstav-
lja u prvom dijelu tautologiju jer pokuaj denira kao zapoinjanje kaznenog
djela, tj. tvrdi da je pokuaj pokuaj, a u drugom dijelu samo negativnu deni-
ciju jer kae da je pokuaj zapoinjanje, ali ne i dovrenje kaznenog djela, tj.
kae to pokuaj nije, ali ne i u emu se sastoji, nova odredba odreuje kada
pokuaj poinje i na taj ga nain jasno razgraniuje od pripremnih radnji. Nova
formulacija stavka 1. iskljuuje formalno-objektivnu teoriju prema kojoj, da bi
postojao pokuaj, poinitelj mora zapoeti ostvarivanje nekog obiljeja kazne-
nog djela jer pokuaj sada obuhvaa i radnje koje jo ne ulaze u bie kaznenog
djela, ali mu neposredno prethode. Kao uzor posluila je odredba 15 st. 2.
austr. KZ. Novi je tekst u skladu i s postojeem sudskom praksom koja je, iako
formalno zahtijevajui djelomino ostvarenje bia kaznenog djela, u stvari pro-
irivala pokuaj i na radnje koje ne ulaze u njega, pozivajui se na njihovo pri-
rodno jedinstvo s radnjom kojom se ostvaruje bie djela (a to znai na usku
vremensku i prostornu povezanost s radnjom poinjenja), stoga ova zakonska
promjena nee dovesti do vanijih promjena u sudskoj praksi.
Odredba stavka 2. predstavlja saetiju formulaciju u odnosu na dosada-
nju koja nepotrebno istie mogunost jednakog kanjavanja pokuaja i dovre-
nog kaznenog djela (to je po deniciji sadrano u fakultativnosti ublaavanja
kazne).
Izmjena stavka 3. po uzoru na 23 st. 3. njem. KZ i l. 22. st. 3. vic.
KZ ograniava mogunost osloboenja od kazne kod neprikladnog pokuaja
na sluajeve kad poinitelj postupa iz grube nerazumnosti (njem. aus grobem
Unverstand, franc. par grave dfaut d'intelligence), npr. daje trudnici aj od
kamilice radi pobaaja. To je opravdano jer odredba l. 33. st. 3. KZ/97 previe
favorizira poinitelja neprikladnog pokuaja, to je dolo do izraaja i u nekim
sluajevima iz sudske prakse (npr. kod pokuaja razbojnitva u stanu u kojem
nije bilo traenog oruja, VSRH I K-418/97).
Dobrovoljni odustanak
lanak 35.
(1) Poinitelj koji je dobrovoljno prekinuo zapoeto poinjenje ka -
znenog djela, iako je bio svjestan da je prema svim okolnostima radnju
mogao dovriti ili je nakon dovretka radnje sprijeio nastupanje poslje-
dice, moe se osloboditi kazne.
54
(2) Poinitelj koji je dobrovoljno poduzeo radnju koja bi sprijeila
poinjenje kaznenog djela, a ono je ostalo nedovreno iz razloga neovisnog
od njegove radnje, moe se osloboditi kazne.
(3) Supoinitelj ili sudionik koji je dobrovoljno sprijeio poinjenje
kaznenog djela ili je dobrovoljno poduzeo radnju koja bi sprijeila poi-
njenje kaznenog djela, a djelo je ostalo nedovreno iz razloga neovisnog od
njegove radnje, moe se osloboditi kazne.
Stavci 1. i 2. iz l. 34. KZ/97 zbog ekonominosti su spojeni u jedan sta-
vak, pri emu se sadrajno nisu izmijenili. Time se izbjegla i upotreba sintagme
kanjiv pokuaj jer dobrovoljni odustanak i ne dolazi u obzir kod nekanji-
vog pokuaja.
Brisan je stavak 3. lanka 34. KZ/97 koji se odnosi na dobrovoljni odusta-
nak od kvaliciranog pokuaja. Odredba je prilagoena sustavima u kojima
dobrovoljni odustanak povlai obvezno osloboenje od kazne pa onda poinite-
lja treba kazniti za dovreno kazneno djelo, ali dobrovoljni odustanak u naem
pravu nema takav uinak. Nai sudovi kod odustanka od kvaliciranog poku-
aja ionako ne kanjavaju za dovreno kazneno djelo, smatrajui da je ono u
prividnom stjecaju s kaznenim djelom u pokuaju od kojeg se odustalo, a nje-
govo poinjenje uzimaju u obzir prilikom odmjeravanja kazne (npr. odustane li
poinitelj od pokuaja ubojstva pri kojem je rtvi nanio teku tjelesnu ozljedu
tako da osigura lijeniku pomo, djelo e se pravno oznaiti samo kao dobro-
voljni odustanak od pokuaja ubojstva, a dovrena tjelesna ozljeda uzet e se u
obzir pri odmjeravanju kazne kao otegotna okolnost).
Dodan je novi stavak 2. po uzoru na tzv. nekauzalni odustanak iz 24
st. 2. njem. KZ, 16 st. 2. austr. KZ i l. 23. st. 3. vic. KZ. Primjeri: poinitelj
javi policiji da je postavio bombu ne znajui da je ona ve demontirana; poini-
telj da rtvi nedovoljnu koliinu otrova pa naknadno pozove lijenika (dobro-
voljni nekauzalni odustanak od neprikladnog pokuaja). Ratio legis je hono-
riranje poiniteljeva povratka na put prava, po emu se ove situacije izjedna-
uju s kauzalnim odustankom.
Kao novi stavak 3. prenesen je ovamo l. 36. st. 4. KZ/97, ali je i usugla-
en s novom odredbom stavka 2. Pojmovi supoinitelja i sudionika uporabljeni
su u skladu s odredbom l. 39. st. 1. KZ.
Poiniteljstvo
lanak 36.
(1) Poinitelj je osoba koja sama ili posredstvom druge osobe poini
kazneno djelo.
(2) Poini li vie osoba na temelju zajednike odluke kazneno djelo
tako da svaka od njih sudjeluje u poinjenju radnje ili na drugi nain
55
bitno pridonese poinjenju kaznenog djela, svaka od njih kaznit e se kao
poinitelj (supoinitelji).
(3) Nehajna odgovornost supoinitelja temelji se na zajednikoj po -
vredi dune panje.
Novi tekst otklanja vie slabosti koje je imao l. 35. KZ/97.
U l. 35. KZ/97 sve mogue situacije u kojima pri poinjenju kaznenog
djela sudjeluje vie osoba nazvane su sudionitvom i suprotstavljene poinitelj-
stvu kod kojeg se radi samo o jednoj osobi, to je naelno pogreno. Supoini-
telji nisu sudionici nego poinitelji (kako im kae i ime); to vrijedi pogotovo
ako se poe od teorije o vlasti nad djelom jer je nedopustivo u istu kategoriju
(tj. kao sudionike) svrstati supoinitelje koji imaju vlast nad djelom i poticatelja
i pomagatelja, koji tu vlast nemaju. Takoer je pogreno i posrednog poinitelja
nazivati pojedinanim poiniteljem jer on djeluje zajedno s neposrednim
(koji moe biti i odgovoran!), dakle ne kao pojedinac. Iz tih je razloga pojedi-
nani poinitelj zamijenjen poiniteljem, a supoinitelji nisu vie sudionici,
nego poinitelji.
Pozivanje na teoriju poiniteljstva kao vlasti nad djelom u l. 35. st. 4.
KZ/97 isputeno je jer se njome ne moe valjano objasniti supoiniteljstvo kod
nekih tipova kaznenih djela (delicta propria, nehajni delikti i dr.). Time nije
iskljuena mogunost da se ostali oblici poiniteljstva i dalje tumae u skladu s
tom teorijom, na koju su se sudovi ve poeli pozivati.
Nova denicija supoiniteljstva u stavku 2. jasnije denira objektivnu
sastavnicu supoiniteljstva.
U stavku 3. denirana je nehajna odgovornost supoinitelja do koje se
sada dolazilo tumaenjem.
Otklonjena je i slabost odredbe l. 35. st. 4. KZ/97 koja predstavlja
logiku greku u deniranju (cirkularnu deniciju) jer pojmove poticatelja i
pomagatelja denira pomou poticanja i pomaganja, tj. pojam koji treba deni-
rati denira pomou njega samoga. Ta denicija je izostavljena kao nepotrebna.
Dovoljne su denicije dvaju oblika supoiniteljstva, poticanja i pomaganja,
koje su dane u l. 37. i 38. KZ.
Poticanje
lanak 37.
(1) Tko drugoga s namjerom potakne na poinjenje kaznenog djela,
kaznit e se kao da ga je sam poinio.
(2) Tko drugoga s namjerom potakne na poinjenje kaznenog djela
za koje je pokuaj kanjiv, a djelo ne bude niti pokuano, kaznit e se kao
za pokuaj toga kaznenoga djela.
56
(3) U sluaju neprikladnog pokuaja poticanja, poticatelj se moe
osloboditi kazne.
Odredba je neizmijenjen l. 37. KZ/97.
U stavku 1. nalazi se denicija poticanja, meutim nain poticanja nije
poblie deniran. To moe biti npr. nagovaranje, izraavanje elje, zapovijed,
molba, obeanje nagrade, ukazivanje na povoljnu priliku i sl.
U stavku 2. denirano je tzv. neuspjelo poticanje ili pokuaj poticanja. Na
njega se odgovarajue primjenjuju odredbe o pokuaju kaznenog djela iz l. 34.
KZ (vidi i komentar uz taj lanak).
U stavku 3. predvieno je fakultativno osloboenje od kazne za nepri-
kladni pokuaj poticanja.
Pomaganje
lanak 38.
Tko drugome s namjerom pomogne u poinjenju kaznenog djela,
kaznit e se kao da ga je sam poinio, a moe se i blae kazniti.
Odredba odgovara stavku 1. lanka 38. KZ/97, dok je brisan stavak 2.,
koji je glasio: Pomaganjem se smatra osobito: davanje savjeta ili uputa kako
da se poini kazneno djelo, stavljanje poinitelju na raspolaganje sredstava za
poinjenje kaznenog djela, uklanjanje prepreka za poinjenje kaznenog djela te
unaprijed obeano prikrivanje kaznenog djela, poinitelja, sredstava kojima je
djelo poinjeno, tragova kaznenog djela ili predmeta pribavljenih kaznenim
djelom. Njegovo brisanje bilo je potrebno zbog toga to radnje opisane u
njemu ne moraju nuno predstavljati pomaganje: one e to biti samo ako osoba
koja ih izvrava nema vlast nad djelom. Osjetljiv problem razgranienja supo-
initeljstva i pomag anja ne moe se valjano rijeiti nabrajanjem radnji koje se
unaprijed smatraju pomaganjem. Oblike pomaganja ne predviaju ni drugi
moderni zakonici (npr. 27 njem. KZ; l. 25. vic. KZ).
Kanjavanje supoinitelja i sudionika
lanak 39.
(1) Svaki supoinitelj i sudionik (poticatelj i pomaga) kanjava se u
skladu sa svojom krivnjom.
(2) Posebne osobne okolnosti zbog kojih zakon propisuje osloboenje
od kazne, ublaavanje kazne, blai ili tei oblik kaznenog djela uzet e se u
obzir samo onom supoinitelju ili sudioniku kod kojega postoje.
57
Ovaj lanak odgovara l. 36. KZ/97. U njemu se koriste pojmovi supoi-
nitelja i sudionika u skladu s prethodnim odredbama.
U stavku 1. koji odgovara 29 njem. KZ i 13 austr. KZ istie se da
se ekscesi pojedinog supoinitelja i sudionika ne uraunavaju drugim supoini-
teljima i sudionicima.
U stavku 2. u odnosu na l. 36. st. 3. KZ/97, koji govori o neprenosivim
okolnostima, umjesto strogo osobnih okolnosti, po uzoru na 28 njem. KZ
i 14 st. 1. austr. KZ, unesen je prikladniji termin posebne osobne okolno -
sti (besondere persnliche Merkmale, besondere persnliche Eigenschaften).
Meu tim okolnostima vie se ne nalaze okolnosti koje iskljuuju krivnju, jer je
to obuhvaeno stavkom 1. Takoer, jasno je naznaeno da se odnose i na privi-
legirajue okolnosti, a prema novom tekstu obuhvaaju i kvalikatorne okolno-
sti. Izraz mogu se izmijenjen je u uzet e se, to znai da svaki put kad sud
ustanovi da postoji neka okolnost o kojoj ovisi primjena ovog stavka, sud treba
utvrditi radi li se o posebnoj osobnoj okolnosti te ako postoji, uzet e je u obzir
samo sudioniku kod kojeg postoji.
Stavak 4. iz l. 36. KZ/97 prebaen je u l. 35. st. 3. KZ (dobrovoljni
odustanak).
58
Glava etvrta (IV.)
KAZNE
Promijenjen je naziv glave koji je prije glasio Kazne i kanjavanje
(Glava V. KZ/97), to je zapravo bila tautologija, odnosno ako se pod pojmom
kanjavanje mislilo na izvrenje kazni to nije uope odgovaralo sadraju ove
glave. S obzirom na to da su mjere upozorenja brisane kao zasebna skupina
kaznenopravnih sankcija, odredbe o uvjetnoj osudi prebaene su u ovu glavu
jer je uvjetna osuda ustvari samo modikacija kazne, a sudska opomena brisana
je kao sankcija.
Vrste kazni
lanak 40.
(1) Kazne su novana kazna, zatvor i dugotrajni zatvor.
(2) Novana kazna moe se izrei kao glavna i kao sporedna kazna.
(3) Zatvor i dugotrajni zatvor mogu se izrei samo kao glavne kazne.
(4) Kad zakon za odreeno kazneno djelo propisuje kaznu zatvora
do tri godine, sud moe izrei novanu kaznu kao glavnu.
(5) Za kaznena djela poinjena iz koristoljublja novana kazna kao
sporedna moe se izrei i kad nije propisana zakonom ili kad je zakonom
propisano da e se poinitelj kazniti kaznom zatvora ili novanom kaznom,
a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.
(6) Rad za ope dobro izrie se kao zamjena za kaznu zatvora ili
novanu kaznu.
Ovaj lanak odgovara lanku 49. KZ/97.
Kazneni zakon poznaje tri vrste kazni: novanu kaznu, zatvor i dugotrajni
zatvor, pri emu se novana kazna moe izrei i kao glavna i kao sporedna
kazna, dok se kazna zatvora i dugotrajnog zatvora moe izrei samo kao glavna
kazna. Novana kazna propisana je alternativno uz kaznu zatvora kod svih
kaznenih djela kod kojih je propisana kazna zatvora do tri godine (vidi stavak
4. ovoga lanka), a kao jedina kazna predviena je samo u glavi kaznenih djela
protiv asti i ugleda. U oba ova sluaja novana kazna moe se izrei kao
glavna kazna. Mogunost izricanja novane kazne kao sporedne, dakle kumula-
tivno uz kaznu zatvora, ograniena je na kaznena djela iz koristoljublja (stavak
59
5. ovoga lanka), kao i u dosadanjem Kaznenom zakonu (l. 49. st. 4. KZ/97).
U tim sluajevima novana kazna moe se izrei kao sporedna i kad nije propi-
sana zakonom za poinjeno kazneno djelo i kad je zakonom propisano da e se
poinitelj kazniti kaznom zatvora ili novanom kaznom, a sud izrekne kaznu
zatvora kao glavnu. Kod kaznenih djela iz koristoljublja novana kazna moe
se izrei kao sporedna i uz rad za ope dobro, odnosno uvjetnu osudu, kojima je
zamijenjena kazna zatvora.
Zamijenjen je redoslijed navoenja kazni, ime se eljela naglasiti vanost
novane kazne i da kazna zatvora nije nuno prioritetna kazna.
S obzirom na to da je dugotrajni zatvor posebna vrsta zatvora, navodi se
kao samostalna sankcija. Nakon due rasprave radna skupina odustala je od
mogunosti da se rad za ope dobro izrie i kao samostalna sankcija (vidi obra-
zloenje uz l. 55. KZ), ve je propisan kao zamjena za kaznu zatvora ili nov-
anu kaznu, a to se i navodi u stavku 6. ovoga lanka. Osim rada za ope dobro
i uvjetna je osuda novim Kaznenim zakonom koncipirana kao zamjena za
kaznu zatvora, odnosno novanu kaznu pa ga se kao takvog ovdje i navodi u
stavku 6.
Novost je stavak 4., kojim se zamjenjuje odredba l. 53. st. 7. KZ/97 (koja
je brisana). Svrha je izmjene jednostavnija legislativna tehnika jer u posebnom
dijelu vie nije potrebno uz kaznu zatvora do tri godine propisivati i novanu
kaznu, ve je sud moe izricati na temelju stavka 4. ovoga lanka. U odnosu na
l. 53. st. 7. KZ/97 proirena je mogunost izricanja novane kazne jer je tekst
l. 57. st. 4. KZ/97 kad je propisan poseban minimum kazne zatvora (npr. kad
je propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine) doputao izricanje
novane kazne samo ako su bile ispunjene pretpostavke za ublaavanje kazne,
dok novi KZ omoguuje izricanje novane kazne uvijek kad je propisana kazna
zatvora do tri godine.
Svrha kanjavanja
lanak 41.
Svrha kanjavanja je izraziti drutvenu osudu zbog poinjenog ka -
znenog djela, jaati povjerenje graana u pravni poredak utemeljen na
vladavini prava, utjecati na poinitelja i sve druge da ne ine kaznena
djela kroz jaanje svijesti o pogibeljnosti injenja kaznenih djela i o pra-
vednosti kanjavanja te omoguiti poinitelju ponovno ukljuivanje u
drutvo.
Izraena je nova denicija svrhe kanjavanja umjesto denicije iz lanka
50. KZ/97, a lanak 6. KZ/97 je brisan. Iako se radi o deklaratornoj normi koju
obino kazneni zakoni ne sadravaju i prijepornom teoretskom pitanju, deni-
cija svrhe kanjavanja ipak je zadrana, radi navoenja makar okvira o kojem
treba voditi rauna pri odreivanju kazne. Kao svrha kanjavanja istie se i
60
retribucija i generalna i specijalna prevencija, ali i rehabilitacija poinitelja.
Iako se u ovom lanku izrijekom ne navodi kao svrha kanjavanja zatita prava
rtve, ona je sadrana u izraavanju drutvene osude zbog poinjenog kazne-
nog djela te u ostvarivanju pravednosti kanjavanja. Zakonodavac nije razliite
svrhe kanjavanja stavljao u hijerarhijski odnos.
Novana kazna
lanak 42.
(1) Novana kazna se izrie u dnevnim iznosima. Ona ne moe biti
manja od trideset niti vea od tristo ezdeset dnevnih iznosa, osim za
kaznena djela poinjena iz koristoljublja, kad se moe izrei do pet stotina
dnevnih iznosa ili kad je novana kazna od pet stotina dnevnih iznosa izri-
ito propisana ovim Zakonom.
(2) U presudi se naznauje broj dnevnih iznosa i visina dnevnog
iznosa te njihov umnoak.
(3) Broj dnevnih iznosa utvruje se na temelju okolnosti navedenih u
lanku 47. ovoga Zakona, osim onih koje se odnose na imovinske prilike
poinitelja.
(4) Visina dnevnog iznosa utvruje se uzimajui u obzir poiniteljeve
prihode i imovinu te prosjene trokove nune za uzdravanje poinitelja i
njegove obitelji. Dnevni iznos ne moe biti manji od dvadeset kuna ni vei
od deset tisua kuna.
(5) Poiniteljevi prihodi, imovina i ostali podaci potrebni za utvri-
vanje visine dnevnog iznosa mogu se utvrditi na temelju slobodne procjene
ako bi njihovo utvrivanje bilo povezano s nerazmjernim tekoama ili
ako se predlae izricanje novane kazne u postupku za izdavanje kaznenog
naloga.
(6) Poinitelj je duan novanu kaznu platiti u roku koji odredi sud,
a koji ne moe biti krai od trideset dana niti dui od est mjeseci, a moe
mu se naloiti i obrona otplata u roku do jedne godine. Sud moe odrediti
da e se obrona otplata ukinuti ako poinitelj ne plati pojedini obrok
uredno.
(7) Ne moe li osuenik u cijelosti ili djelomino isplatiti novanu
kaznu u roku koji je odreen presudom zbog znatnog pogoranja imovin-
skih prilika do kojih je dolo bez njegove krivnje nakon donoenja pre-
sude, sud moe na njegov zahtjev produljiti rok plaanja do dvadeset i
etiri mjeseca ili odrediti obronu otplatu u tom roku.
61
Sustav dani novane kazne ili dnevne novane kazne (njem. Tagessa-
tzsystem, franc. jour-amande, engl. day-ne) prema kojem se novana kazna
propisuje i izrie u dnevnim dohocima osobe na koju se primjenjuje najbolji je
model odreivanja novane kazne koji suvremeno kazneno pravo trenutano
poznaje. Tim se sustavom novana kazna, koja je imovinska sankcija, prilago-
ava imovinskim prilikama osuenog pa jednako pogaa imunog i siroma-
nog poinitelja tj. oni podnose jednaku rtvu (njem. Opfergleicheit). Upravo
je stoga u Kaznenom zakonu i dalje zadran sustav dani novane kazne, ali su
uklonjeni uoeni nedostaci u njegovu dosadanjem reguliranju koji bi trebali
onemoguiti i izigravanje njegove primjene u sudskoj praksi.
U stavku 1. pojam dnevni dohodak zamijenjen je pojmom dnevni iznos
jer dnevni iznos ne predstavlja samo dohodak, nego podrazumijeva i poinite-
ljeve nune trokove za uzdravanje sebe i svoje obitelji. Donja granica nov-
ane kazne podignuta je na 30, a gornja na 360 dana jer je to ekvivalent kazni
zatvora od jednog mjeseca, odnosno jedne godine. Isti raspon nalazimo i u slov.
KZ-u.
Stavak 2. naglaava da se u presudi mora navesti broj i visina dnevnih
iznosa (broj dnevnih iznosa posebno je vaan radi eventualne kasnije zamjene
kaznenom zatvora), kao i njihov umnoak, to je konaan iznos novane kazne.
U stavku 3. dani su kriteriji za utvrenje broja dnevnih iznosa. U konkret-
nom sluaju sud e odmjeriti broj dnevnih iznosa na temelju opih pravila koja
se koriste za odmjeravanje kazne, a nalaze se u l. 47. KZ. Posebno je nagla-
eno da se ne uzimaju u obzir imovinske prilike (jer one dolaze do izraaja u
visini dnevnog iznosa), to je bilo potrebno jer su do sada sudovi ponekad
imovinske prilike uzimali u obzir ve kod utvrivanja broja dnevnih dohodaka,
to je u suprotnosti sa sustavom dani novana kazna.
U st. 4. dani su kriteriji za utvrivanje visine dnevnog iznosa. Nakon dulje
rasprave radna skupina sloila se da se kod odreivanja visine dnevnog iznosa
uzimaju u obzir i prihodi i imovina umanjeni za poreze i prireze (zdravstveno,
mirovinsko osiguranje), tzv. neto-dohodak, od kojeg se onda oduzimaju tro-
kovi lijeenja te prosjeni nuni trokovi za uzdravanje poinitelja i njegove
obitelji. Neto-dohodak treba biti prosjean, dakle trebalo bi ga gledati tijekom
duljeg razdoblja (npr. 6 mjeseci ili 1 godina) raunajui i neradne dane. Pro-
sjeni nuni trokovi jesu prosjeni trokovi za ivot odreenog broja osoba
(poinitelja i lanova njegove obitelji), ime se eli izbjei da se bogatim poi-
niteljima priznaju vei trokovi nego onima siromanijima. Prihodima valja
smatrati prihode iz nesamostalne i samostalne djelatnosti, prihode od imovine
(zakupnina, najamnina, dividende, kamate itd.), stipendije, deparac, naknadu
nezaposlenima, socijalnu pomo, primanja u naturi (npr. stan, hrana, odjea). U
obzir se trebaju uzimati i potencijalni prihodi, oni koje je poinitelj mogao
ostvariti, ali nije npr. plaa koju bi zaposlenik dobio da nije bezrazlono dao
otkaz, ili uteevina od koje ne ostvaruje kamate, ili vrijednost nekretnina u
62
kojima poinitelj ne stanuje, a ne iznajmljuje ih (u njemakoj sudskoj praksi
uzima se najmanje 3% vrijednosti imovine kao prihod od te imovine). Na taj se
nain visina dnevnog iznosa odreuje u njem. KZ ( 40 st. 2.) i koji je radnoj
skupini posluio kao uzor pri koncipiranju novane kazne.
Najvia je mjera jednog dnevnog iznosa deset tisua kuna, to je u neku
ruku sredina dobivena usporedbom te mjere u 19 st. 2. austrijskog (500 eura),
40 st. 2. njemakog (5.000 eura) i l. 34. st. 2. vicarskog KZ (3.000 franaka),
a kao najmanja iznos od 20 kuna, npr. u Austriji je 4 eura, u Njemakoj 1 euro,
u Poljskoj 2,5 eura.
Radna skupina raspravljala je o tome treba li posebna odredba o odreiva-
nju dnevnih iznosa kod supsidijarnih i privatnih tuitelja s obzirom na to da je
njima teko procijeniti visinu dnevnog iznosa optuenika. Zakljueno je da
supsidijarni i privatni tuitelji daju samo prijedlog broja dnevnih iznosa (koji se
temelji na teini poinjenog kaznenog djela), a da visinu dnevnog iznosa ionako
odreuje sud pa nema nikakve potrebe za poseban tretman supsidijarnih i pri-
vatnih tuitelja glede utvrivanja dnevnih iznosa kod novane kazne. Ta pitanja
treba rijeiti u Zakonu o kaznenom postupku na odgovarajuem mjestu (u
lanku 360. koji se odnosi na sporazumijevanje o sankciji i u lanku 540. koji
se odnosi na izdavanje kaznenog naloga).
Sustavu dnevnih iznosa ponekad se prigovara da predstavlja znatno opte-
reenje za sudove. KZ/97 je stoga sudovima u l. 51. st. 4. kao iznimku ponudio
jednostavnije rjeenje za odreivanje kazne: da se novane kazne izriu u
prosjenim dnevnim dohocima u Republici Hrvatskoj. Sudovi su linijom ma -
njeg otpora tu iznimku prihvatili kao dominantno pravilo. Iz vie istraivanja
vidljivo je da se u preko 50% sluajeva izricanja novane kazne u RH primje-
njuje prosjeni dnevni dohodak (isp. Svedrovi, Kriminalnopolitika opravda-
nost promjena kaznenih sankcija s osvrtom na uvoenje doivotnog zatvora i
na sustav izricanja kazne, HLJKPP, 2/2003., str. 389.). Uzimanje u obzir pro-
sjenog dnevnog dohotka negacija je koncepcije dnevnog iznosa jer se time
onemoguava odreivanje visine novane kazne prema individualnim imovin-
skim prilikama poinitelja. Stoga je Kazneni zakon po uzoru na l. 19. ukinute
novele KZ/97 iz 2003. (NN 111/03, 190/03) iskljuio mogunost da raspravni
sud koristi prosjeni dnevni dohodak kao nadomjestak za utvrivanje visine
dnevnog iznosa. No kako utvrivanje dnevnih iznosa ponekad uistinu predstav-
lja znatno optereenje za sudove zakonodavac je u st. 5., po uzoru na 40 st. 3.
njem. KZ, uveo mogunost slobodne ocjene visine dnevnog iznosa, ali uz uvjet
da bi poblie utvrivanje okolnosti vanih za njegovo utvrivanje bilo po -
vezano s nerazmjernim tekoama (formulacija iz l. 559. ZKP, tamo primi-
jenjena na oduzimanje imovinske koristi). Cjelovito povezivanje podataka o
prihodima i imovini graana Republike Hrvatske s osobnim identikacijskim
brojem u znatnoj mjeri umanjuje takve prepreke.
63
U st. 6. ureeno je pitanje rokova plaanja novane kazne, te je uvedena
mogunost obronog plaanja na razdoblje od godinu dana. Kod odreivanja
rokova i obronog plaanja valja uzeti u obzir osobne i nancijske prilike osu-
enika.
U st. 7. uvodi se pogodovanje osuenika u sluaju promjene imovinskih
prilika do koje je dolo bez njegove krivnje. U takvim sluajevima sud moe
osueniku na njegov zahtjev produljiti rok za isplatu novane kazne ili odrediti
obronu otplatu. Ovo rjeenje uvedeno je po uzoru na njemako i vicarsko
zakonodavstvo ( 42 njem. KZ i l. 36. st. 3. vic. KZ). Uz ove oblike pogodo-
vanja radna skupina razmatrala je i uvoenje mogunosti naknadnog smanjenja
dnevnog iznosa (takvo rjeenje npr. poznaje austr. KZ, l. 31. a. st. 2.), ali ga u
konanici nije predloila zakonodavcu jer ga je smatrala prevelikim zadiranjem
u originalno odreenu kaznu i zanemarivanjem svrhe originalno odreene kaz -
ne, a i nepotrebnim s obzirom na to da je novanu kaznu mogue zamijeniti
radom za ope dobro, mogunost koja primjerice ne postoji u austrijskom
sustavu.
Radna skupina raspravljala je treba li uvesti posebnu odredbu o tome da
se novana kazna nee izrei ako se opravdano smatra da osoba nije u mogu-
nosti platiti novanu kaznu (tako poljski KZ u l. 58. st. 2.). Zakljuilo se da je
uvoenje posebne odredbe nepotrebno jer suci i inae uvijek vode rauna o
postojanju nemogunosti plaanja.
Radna skupina razmatrala je mogunost uvoenja odredbe kojom bi se svi
(pod ime se ne misli na okrivljenog) obvezali dostaviti podatke za utvrivanje
visine dnevnog iznosa (slina odredba postoji u crnog. KZ), no od te se odredbe
odustalo jer ve po odredbama ZKP-a (l. 206. st. 5.) postoji obveza suradnje s
dravnim odvjetnitvom i sudom. Pritom se ponajprije misli na podatke koji se
mogu dobiti putem OIB-a. Dakle, radi utvrivanja visine dnevnog iznosa sud
moe zahtijevati podatke od banaka ili drugih nancijskih ustanova, dravnih
tijela i pravnih osoba te su oni duni dostaviti zatraene podatke i ne mogu se
pozivati na zatitu poslovne ili druge tajne.
Zamjena nenaplaene novane kazne
lanak 43.
(1) Kad novana kazna nije u cijelosti ili djelomino plaena u roku
koji je odreen presudom, a ne postoje uvjeti iz lanka 42. stavka 7. ovoga
Zakona, naplatit e se prisilno putem ovlatene institucije sukladno odred-
bama posebnog zakona.
(2) Ako se novana kazna ne moe ni prisilno naplatiti u roku od tri
mjeseca, sud e uz pristanak osuenika donijeti odluku o zamjeni novane
kazne radom za ope dobro, na nain da se jedan dnevni iznos zamijeni s
dva sata rada, pri emu rad za ope dobro ne smije premaiti sedamsto
dvadeset sati.
64
(3) Ako osuenik ne pristane na rad za ope dobro ili ga ne izvri,
novana kazna, odnosno rad za ope dobro zamijenit e se kaznom zatvora.
(4) Kada se novana kazna zamjenjuje kaznom zatvora, sud e jedan
dnevni iznos zamijeniti s jednim danom zatvora, a rad za ope dobro e se
zamijeniti sukladno odredbi lanka 55. stavka 2. ovoga Zakona, pri emu
kazna zatvora ne moe biti dulja od dvanaest mjeseci.
(5) Isplati li osuenik novanu kaznu nakon pravomonosti odluke o
zamjeni, izvrenje kazne zatvora ili rada za ope dobro e se obustaviti. U
sluaju djelomine isplate, izvrit e se samo preostali dio navedenih kazni.
(6) Ako osuenik koji nema stalno prebivalite ili boravite u Repu-
blici Hrvatskoj ne plati novanu kaznu u roku odreenom presudom, sud
e je zamijeniti kaznom zatvora.
Naputaju se dvije mogunosti izvrenja neplaene novane kazne iz l.
52. st. 1. i 2. KZ/97. Kad novana kazna nije u cijelosti ili djelomino plaena u
roku koji je odreen presudom prvo e se pokuati naplatit prisilno putem
ovlatene institucije, ako to nije mogue zamijenit e se radom za ope dobro, a
tek ako ni to nije djelotvorno zamijenit e se kaznom zatvora.
Sukladno odredbama posebnog Zakona (Zakona o provedbi ovrhe na
novanim sredstvima (NN 91/10) te Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o pro-
vedbi ovrhe na novanim sredstvima (NN 112/12)) ovlatene institucije za pro-
vedbu ovrhe na novanim sredstvima jesu Financijska agencija, Hrvatska
narodna banka i banke (l. 2.). Tim zakonima predvia se i mogunost podno-
enja zahtjeva za izravnu naplatu ovrnih odluka i nagodbi domaeg suda, arbi-
tranog suda i upravnog tijela u postupku pred Financijskom agencijom, dakle
bez donoenja rjeenja o ovrsi. Provoenju prisilne naplate moe se pristupiti
ako nema zahtjeva osuenika za produljenjem roka zbog znatnog pogoranja
imovinskih prilika do kojih je dolo bez krivnje osuenika nakon donoenja
presude (vidjeti l. 42. st. 7. KZ). Zamjena novane kazne radom za ope dobro
ili kaznom zatvora bez prethodnog pokuaja prisilne naplate bila bi u suprotno-
sti s funkcijom novane kazne kao supstituta za kaznu zatvora. Novana kazna
ima funkciju reducirati primjenu kazne zatvora, a ako se ona pretvara u kaznu
zatvora bez prethodne prisilne naplate, njezina je navedena funkcija izigrana.
Time se vodi rauna i o potrebi smanjenja zatvorenike populacije.
Ako se nije mogue prisilno naplatiti u roku od tri mjeseca, novana e se
kazna uz pristanak osuenika zamijeniti radom za ope dobro (st. 2.). Prilikom
zamjene, jedan dnevni iznos izjednauje se s dva sata rada za ope dobro (u
skladu s kljuem usvojenim u l. 55. st. 2. KZ), pri emu rad za ope dobro
ukupno ne smije premaiti 720 sati. Dva sata rada za ope dobro uzeta su kao
ekvivalent jednom dnevnom iznosu kod novane kazne jer se smatralo da
dnevno uz redovito osmosatno radno vrijeme osoba moe maksimalno raditi
65
jo dva sata za ope dobro. To nalau i stvarne mogunosti pronalaenja dovolj-
nog broja aktivnosti kojima e se provoditi rad za ope dobro u naem drutvu.
Tako je originalno predlagala radna skupina za izradu KZ-a, ali se na inzisti-
ranje Zakonodavnog odbora kod donoenja zakona u prosincu 2011. godine
granica s dva sata povisila na etiri sata (vidi npr. l. 39. st. 2. vic. KZ). Iz -
mjenama KZ-a iz prosinca 2012. godine granica se vratila na dva sata kako je
poetno i predlagala radna skupina za izradu KZ-a.
Stavak 3. i 4. predvia zamjenu kaznom zatvora (supletorni zatvor) ako se
osuenik ne ponaa u skladu sa stavkom 2., odnosno ukoliko ne izvri rad za
ope dobro u cijelosti ili djelomino ili ne da pristanak za rad za ope dobro
(slino i l. 36. st. 5. vic. KZ). Za jedan dnevni iznos novane kazne dosuuje
se jedan dan zatvora (isto njem. KZ 43.), pri emu taj zatvor ne smije trajati
due od jedne godine. Zakonodavac predvia supletorni zatvor kao zadnje
sredstvo i sve ostale mogunosti moraju se pokuati iskoristiti prije njegova
izricanja.
Stavak 5. poblie ureuje postupak u sluaju cjelovitog ili djelominog
plaanja novane kazne nakon pravomonosti odluke o zamjeni, a stavak 6. u
sluaju da novanu kaznu ne plati u roku odreenom presudom osoba koja
nema prebivalite u Republici Hrvatskoj.
Kazna zatvora
lanak 44.
(1) Kazna zatvora ne moe biti kraa od tri mjeseca niti dulja od
dvadeset godina.
(2) Kazna zatvora u trajanju do est mjeseci izrie se na pune mje-
sece i dane. Kazna zatvora u trajanju duljem od est mjeseci izrie se na
pune godine i mjesece, osim kod primjene odredaba o stjecaju, kada se
moe izrei i na pune dane.
(3) Kod zamjene novane kazne kaznom zatvora, kazna zatvora se
izrie na pune dane, a moe biti i kraa od tri mjeseca.
(4) Kazna zatvora do jedne godine moe se izvravati u domu su -
kladno odredbama posebnog zakona.
Ova odredba odgovara l. 53. KZ/97.
Pored produljenja kazne obinog zatvora do 20 godina i ukidanja praz-
nine od 15 do 20 godina koja je do sada postojala, ova odredba se razlikuje od
l. 53. KZ/97 i po tome to uklanja sve ono to ve proizlazi iz ZSM-a, dok
se odredbe koje se odnose na odmjeravanje kazne prenose na odgovarajue
mjesto. Takoer, opi minimum podignut je s 30 dana na tri mjeseca, a time se
naglaava razlikovanje izmeu prekraja i kaznenih djela.
66
Stavak 4. jest nov i u skladu sa suvremenim tendencijama otvara mogu-
nost izdravanja kazne zatvora u trajanju do jedne godine u domu.
Odredbe o dugotrajnom zatvoru (l. 53. st. 3., 5. i 8. KZ/97) odvojene su u
poseban lanak (l. 46. KZ).
Odredba l. 53. st. 4. KZ/97 odgovara nainu propisivanja kazni u zakonu,
ali je brisana jer je nepotrebno da zakonodavac sam sebe obvezuje kako e
propisivati kazne.
Odredba l. 53. st. 7. KZ/97 obuhvaena je u l. 40. st. 4. KZ.
Iznimnost kratkotrajne kazne zatvora
lanak 45.
(1) Kaznu zatvora u trajanju do est mjeseci sud moe izrei samo
ako se moe oekivati da se novana kazna ili rad za ope dobro nee moi
izvriti ili ako se novanom kaznom, radom za ope dobro ili uvjetnom
osudom ne bi mogla postii svrha kanjavanja.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na kaznu zatvora
kao zamjenu za neplaenu novanu kaznu (lanak 43. stavak 3.) ili za
neizvren rad za ope dobro (lanak 55. stavak 7.) ili za opozvanu uvjetnu
osudu (lanak 58.).
Ovo je nova odredba u KZ-u.
Poznato je da je primjena kratkotrajnih zatvorskih kazni povezana s razli-
itim negativnim uincima: nemogunost provedbe ozbiljnijeg programa pre-
odgajanja, desocijalizacija i stigmatizacija primarnih delinkvenata, izlaganje
negativnom utjecaju iskusnijih kriminalaca, opasnost od recidiva zbog gubitka
straha od zatvora, gubitak zaposlenja, naruenje obiteljskih odnosa, a osim toga
masovno izricanje kratkotrajnih kazni zatvora na kraju dovodi i do prenapue-
nosti zatvorskog sustava. S druge strane, pozitivni uinci uglavnom se svode na
ok terapiju, koja se smatra posebno uinkovitom kod prometnih delinkve-
nata. Zakonodavac je zato predvidio da se kratkotrajne kazne zatvora izriu u
iznimnim sluajevima, samo kad sud to smatra nuno potrebnim. Uvijek kad je
drugim sankcijama mogue ostvariti svrhu kanjavanja, to e posebice pro-
izlaziti iz olakotnih okolnosti poinjenja djela, kratkotrajnu kaznu zatvora treba
zamijeniti novanom kaznom, radom za ope dobro ili uvjetnom osudom,
naravno ukoliko ih je mogue izvriti (npr. nee se izrei novana kazna
nekome tko je ne moe platiti ili rad za ope dobro nekome tko nije radno spo-
soban).
Odredba l. 45. izraena je po uzoru na l. 41. vic. KZ, a sline su i
odredbe 47 njem. i 37 austr. KZ. Sukladno ovoj odredbi, sud koji izrekne
kaznu zatvora krau od 6 mjeseci, mora dodatno obrazloiti zbog ega se nije
67
odluio za novanu kaznu, rad za ope dobro ili uvjetnu osudu umjesto kratko-
trajne kazne zatvora. Po uzoru na navedene zakone ni na Zakon se ne referira
na ublaavanje kazne jer se polazi od toga da ve samo ublaavanje kazne
zatvora u trajanju do 6 mjeseci sadri razloge za takvu (kratkotrajnu) kaznu
zatvora.
Kazna dugotrajnog zatvora
lanak 46.
(1) Kazna dugotrajnog zatvora ne moe biti kraa od dvadeset i
jedne niti dulja od etrdeset godina.
(2) Iznimno, za kaznena djela poinjena u stjecaju pod uvjetima pro-
pisanim ovim Zakonom jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora moe se
izrei u trajanju pedeset godina.
(3) Kazna dugotrajnog zatvora izrie se na pune godine.
(4) Kazna dugotrajnog zatvora ne moe se izrei poinitelju koji je
kazneno djelo poinio u vrijeme kad nije navrio osamnaest godina.
(5) Odredbe o kazni zatvora primjenjuju se i na kaznu dugotrajnog
zatvora ako ovim Zakonom nije drugaije propisano.
Ovaj lanak pokriva sadraj dosadanjeg l. 53. st. 3. do 5. i 8. KZ/97.
Uvoenjem razlikovanja kazne zatvora i kazne dugotrajnog zatvora, poto-
nju kaznu valjalo je regulirati zasebnim lankom.
Kako bi se izbjeglo preklapanje izmeu kazne zatvora i dugotrajne kazne
zatvora jasno se kae da je donja granica dugotrajne kazne zatvora 21 godina.
To znai da nije mogue izrei kaznu u trajanju izmeu 20 godina zatvora i 21
godine dugotrajnog zatvora, ali s praktinog stanovita, a posebno u odnosu na
mogunost ostvarenja svrhe kanjavanja ta okolnost nema velik znaaj.
U st. 2. uvedena je posebna sankcija u trajanju od pedeset godina koju je
mogue izrei samo u iznimnim sluajevima, izriito propisanim ovim Zako-
nom (npr. za stjecaj tekih kaznenih djela ako su za dva ili vie kaznenih djela
utvrene pojedinane kazne dugotrajnog zatvora iji zbroj prelazi pedeset
godina l. 51. st. 3. KZ). Ovako formuliranom odredbom zapravo se eli rije-
iti problem mlaih poinitelja najteih kaznenih djela u stjecaju (dobna sku-
pina izmeu 18 i 30 godina). Naime, s obzirom na neke sluajeve iz prakse
izrazila se bojazan da bi takvi poinitelji mogli i nakon izdrane 40-godinje
kazne dugotrajnog zatvora ponovo initi teka kaznena djela i kao takvi pred-
stavljati opasnost za drutvo. U tom kontekstu radna skupina vodila je dugu
raspravu oko uvoenja (a) doivotnog zatvora, (b) sigurnosnog smjetaja, (c)
sukcesivnog izdravanja kazne zatvora i (d) pedeset godina dugotrajnog za -
tvora.
68
Paljivo vaui sve argumente za i protiv, zakonodavac se odluio za
kaznu zatvora od 50 godina kao najviu mjeru kazne u Republici Hrvatskoj.
Glavni argument protiv uvoenja doivotne kazne zatvora bila je njena neodre-
enost, ali i okolnost da bi kod uvoenja doivotnog zatvora on bio propisan
kod razmjerno velikog broja kaznenih djela. Sukcesivno izdravanje kazne
zatvora predstavlja kod najteih kaznenih djela zapravo uvoenje doivotnog
zatvora, pa se nije vidjela neka sutinska razlika izmeu ove dvije kazne.
No ni jedna od navedenih kazni, pa ni ona od maksimalno 50 godina
zatvora, u velikom dijelu ne rjeava problem posebno opasnih poinitelja
kaznenih djela koji su skloni recidivu i kojima esto zbog prirode djela (seksu-
alni delikti koji uglavnom nisu zaprijeeni najteim kaznama) ili pak poinjenja
djela u stanju bitno smanjene ubrojivosti (koja implicira smanjeni stupanj kriv-
nje) nije mogue izrei doivotni zatvor. U mnogim je zemljama upravo za
takve opasne poinitelje predviena posebna sigurnosna mjera sigurnosnog
smjetaja. Ova mjera sastoji se u oduzimanju slobode, ali za razliku od kazne
zatvora, nije zamiljena da se njome ostvaruje svrha kanjavanja, ve da se
otkloni opasnost poinitelja, najee seksualnih delinkvenata, na koje kazna,
psihijatrijske i psihoterapijske mjere ne ostvaruju eljeni specijalnopreventivni
uinak. U pravnim sustavima gdje postoji (isp. Turkovi/Maravelski, Reforma
sustava kazni u novom Kaznenom zakonu, HLJKPP 2/2012, str. 799801),
sigurnosni smjetaj izrie se uz kaznu zatvora, pri emu se izvrava nakon
izdrane kazne zatvora, a trajanje ove mjere ovisi o procjeni opasnosti da e
poinitelj po izlasku iz zatvora ponoviti neko teko kazneno djelo. U strahu od
moguih zlouporaba, a i zbog pretjeranog ograniavanja prava osobe podvr-
gnute sigurnosnom smjetaju, zakonodavac nije uveo ovu sigurnosnu mjeru,
ve je produljio trajanje kazne dugotrajnog zatvora za kaznena djela u stjecaju.
No time se zapravo nije rijeio problem opasnih recidivista kojima je namije-
njena mjera sigurnosnog smjetaja. Taj problem barem djelomino rjeava
sigurnosna mjera zatitnog nadzora po punom izvrenju (vidi l. 76. KZ).
Premda ZSM donosi posebne odredbe za maloljetnike, zakonodavac je
smatrao da iskljuenje primjene dugotrajnog zatvora na osobe koje su kazneno
djelo poinile u vrijeme kad nisu navrile osamnaest godina treba stajati u
Kaznenom zakonu (st. 4. ovoga lanka), a onda ZSM detaljno propisuje mogu-
nost kanjavanja maloljetnika (djece u dobi od 14 do 18 godina). Ova je od -
redba u skladu s l. 37. Konvencije o pravima djeteta (NN MU, 12/93, 20/97)
koji zabranjuje okrutne, neovjene ili poniavajue kazne.
Odmjeravanje kazne
lanak 47.
(1) Pri izboru vrste i mjere kazne sud e, polazei od stupnja krivnje
i svrhe kanjavanja, ocijeniti sve okolnosti koje utjeu da kazna po vrsti i
69
mjeri bude laka ili tea (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jainu
ugroavanja ili povrede zatienog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo
poinjeno, stupanj povrede poiniteljevih dunosti, nain poinjenja i
skrivljene uinke kaznenog djela, prijanji poiniteljev ivot, njegove
osobne i imovinske prilike te njegovo ponaanje nakon poinjenog kazne-
nog djela, odnos prema rtvi i trud da naknadi tetu.
(2) Visina kazne ne smije prekoraiti stupanj krivnje.
Vraen je uobiajeni termin odmjeravanje kazne u naslovu, tim vie to
ga i sam zakonodavac koristi na drugim mjestima (l. 69. st. 3. i 4. KZ/97, l.
459. st. 6. ZKP i l. 471. st. 1. ZKP). Odmjeravanje kazne uobiajen je terminus
technicus za izbor vrste i mjere kazne, to je reeno i u tekstu stavka 1., pa ga
ne treba denirati i u naslovu.
Stavak 1. lanka 56. KZ/97 brisan je kao nepotreban jer je svrha kanja-
vanja ve bila propisana u l. 50. KZ/97 (sada l. 41. KZ) pa je bilo dovoljno
pozvati se na nju kao ideju vodilju pri odmjeravanju kazne uz stupanj krivnje
kao temeljnu odrednicu za odmjeravanje kazne. Tekst KZ/97 nepotrebno je
ponavljao pogibeljnost djela, jednom kao svrhu kanjavanja u l. 50. KZ/97,
a drugi put kao temelj odmjeravanja kazne u l. 56. st. 1. KZ/97 pa je pogibelj-
nost djela u ovom lanku izostavljena. To ne znai da se taj termin vie ne treba
koristiti (v. l. 41. KZ).
Dakle, sukladno stavku 1. ovoga lanka, kazna se u konkretnom predmetu
poinitelju odmjerava u granicama kazne propisane zakonom za pojedino
kazneno djelo (ove granice odraavaju teinu samog kaznenog djela) polazei
od individualnog stupnja krivnje i svrhe kanjavanja (generalne i specijalne
prevencije, resocijalizacije) te uzimajui u obzir utvrene otegotne i olakotne
okolnosti i njihov meusobni odnos.
U odnosu na pojedine okolnosti (otegotne i olakotne) vane za odmjera-
vanje kazne izmjene su sljedee:
Umjesto okolnosti u kojima je kazneno djelo poinjeno (to je bilo
neodreeno) uvodi se nain poinjenja i skrivljene uinke kaznenog djela (po
uzoru na 46 njem. KZ). Pod uincima djela valja razumjeti neposredne i
posredne posljedice ostvarenja bia kaznenog djela. Potrebno je naglasiti da se
takvi uinci uzimaju u obzir samo kad su skrivljeni (pri emu je dovoljan i
nehaj), ega se sudovi nisu uvijek pridravali.
Umjesto okolnosti u kojima je poinitelj ivio prije poinjenja kaznenog
djela i usklaenost njegova ponaanja sa zakonima uvodi se jednostavno pri-
janji poiniteljev ivot, to ponajprije obuhvaa njegovo ranije kanjavanje,
ali se u tome ne iscrpljuje. Dosadanja je formulacija i preiroka jer ranija neu-
sklaenost ponaanja sa zakonima (dakle, ne samo s kaznenim zakonom) obu-
hvaa i ponaanja neodluna za odmjeravanje kazne. injenica da se protiv
70
optuenika vodi jo jedan kazneni postupak ne moe se, uvaavajui presump-
ciju nevinosti, uzeti kao otegotna dok presuda ne bude pravomona (VSH,
K-1146/86 od 6. travnja 1988.).
Umjesto okolnosti u kojima (poinitelj) ivi, uvedena je preciznija for-
mulacija njegove osobne i imovinske prilike.
Umjesto njegovo ponaanje nakon poinjenog kaznenog djela, posebno
odnos prema oteeniku i naknadi tete prouzroene kaznenim djelom uve-
dena je formulacija njegovo ponaanje nakon poinjenog kaznenog djela,
odnos prema rtvi i njegov trud da naknadi tetu (slino i 46 njem. KZ). S
jedne strane, nije svaka naknada tete olakotna okolnost (npr. teta naknaena
iz osiguranja), nego samo ona koja je rezultat poiniteljeva truda, a s druge
strane, valja poinitelju honorirati njegov trud i kad nije doveo do rezultata;
pritom rije trud iskljuuje puka obeanja naknade tete koja poinitelj i ne
namjerava ispuniti ili pak samu ispraznu tvrdnju da je postojala volju da se
naknadi teta (vidi VSRH, K-806 od 29. sijenja 1992.).
Isputena je ukupnost drutvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli
poinjenju kaznenog djela kao preiroka i neprecizna okolnost (na koju se
sudska praksa s pravom vrlo rijetko pozivala). Valja istaknuti da u l. 56. KZ/97
okolnosti vane za odmjeravanje kazne nisu bile nabrojene taksativno, pa nije
iskljuena mogunost pozivanja na okolnosti koje u tom propisu nisu nabro-
jene, a to je sudska praksa i inila (npr. pozivanje na protek vremena i trajanje
postupka).
Dodan je i stupanj povrede poiniteljevih dunosti po uzoru na njem.
KZ.
Radna skupina raspravljala je treba li poinjenje kaznenog djela iz mrnje
posebno navoditi kao otegotnu okolnost. Zakljueno je da poinjenje djela iz
mrnje ulazi u pojam pobuda pa da za tim nema potrebe, budui da se posebno
ne navode ni druge vrste pobuda.
U stavku 2. izriito se naglaava da visina kazne ne smije prekoraiti stu-
panj krivnje, to proizlazi iz naela krivnje (a prema jednom shvaanju pred-
stavlja i deniciju krivnje). Time se osigurava ostvarenje naela pravednosti i
onemoguava da kazna iz preventivnih razloga ili pak tenje za pretjeranom
individualizacijom bude stroa nego to to pravednost nalae.
Radna skupina razmatrala je potrebu uvoenja odredbe kojom bi se izri-
ito propisalo da se okolnosti koje predstavljaju obiljeje kaznenog djela ne
mogu uzimati jo i kao otegotne ili olakotne jer bi se ista okolnost dva puta
vrednovala pri propisivanju kazne za odreeno djelo i pri njezinu odmjerava-
nju (tako 46 st. 3. njem. KZ). S obzirom na to da je naa sudska praksa i do
sada potivala ovo pravilo, u konanici ga se nije izriito propisalo zakonom.
Tako primjerice sud kod odmjeravanja kazne za kazneno djelo izazivanja pro-
metne nesree iz l. 272. st. 3. KZ/97 nije uzeo kao otegotnu okolnost da je u
prometnoj nesrei jedna osoba smrtno stradala jer je to obiljeje kaznenog djela
71
(vidi odluku upanijskog suda u Vukovaru, K 121/02 od 8. svibnja 2002.).
Iz istih razloga kod ubojstva na mah sud nije ocijenio oteenikov doprinos kao
olakotnu okolnost jer upravo zbog tog doprinosa ubojstvo na mah i jest privile-
girano kazneno djelo (vidi VSRH, K-639/91 od 24. lipnja 1992.).
Ublaavanje kazne
lanak 48.
(1) Sud moe izrei kaznu blau od propisane za odreeno kazneno
djelo kad to zakon izriito propisuje.
(2) Blau kaznu od propisane za odreeno kazneno djelo sud moe
izrei i kad postoje naroite olakotne okolnosti, osobito ako se poinitelj
pomirio sa rtvom, ako joj je u potpunosti ili veim dijelom naknadio tetu
prouzroenu kaznenim djelom ili se ozbiljno trudio naknaditi tu tetu, a
svrha kanjavanja moe se postii i takvom blaom kaznom.
(3) Blau kaznu od propisane za odreeno kazneno djelo sud moe
izrei i kada su se dravni odvjetnik i okrivljenik o tome sporazumjeli.
Ovaj lanak odgovara djelu iz l. 57. KZ/97. Odredba o ublaavanju
kazne iz l. 57. KZ/97 podijeljena je u dva lanka: jedan kojim se propisuju
uvjeti za ublaavanje kazne (l. 48. KZ) i drugi kojim se propisuju granice
ubla avanja kazne (l. 49. KZ).
Predviaju se tri sluaja fakultativnog ublaavanja kazne: kad je zakonom
to izriito propisano (stavak 1.); kad postoje naroito olakotne okolnosti pri
emu se posebno naglaava pomirenje sa rtvom i naknada tete rtvi od strane
poinitelja, a svrha kanjavanja se moe postii i takvom blaom kaznom (sta-
vak 2. slino i npr. 46a. njem. KZ i l. 53. st. 3. poljskog KZ); kad su se o
tome sporazumjeli dravni odvjetnik i okrivljenik sukladno odredbama l.
359.364. ZKP pri emu se ne trai pristanak rtve (stavak 3.). Time su precizi-
rane odredbe koje su prije bile propisane u l. 57. st. 1., 2. i 3. KZ/97.
injenice na kojima se temelji odluka o kazni odlune su injenice i
moraju se utvrditi s istim stupnjem izvjesnosti kao i injenice o kojima ovisi
odluka o krivnji i pravnoj oznaci djela. U razlozima presude moraju se navesti
dokazi kojima su utvrene injenice o kojima ovisi odluka o kazni te razlozi
zbog kojih sud uzima da one zaista postoje. Sukladno tome sud mora posebno
navesti razloge na osnovi kojih je naao da su utvrene okolnosti osobito ola-
kotne i da kaznu zbog toga treba ublaiti (pravno shvaanje proirene sjednice
Krivinog odjela VSRH od 17. lipnja 1985. prema Garai, Kazneni zakon u
sudskoj praksi: Opi dio, Zagreb, 2006.) inae ini bitnu povredu odredaba
kaznenog postupka (iz odluke upanijskog suda u Koprivnici, K-213/1999 od
28. prosinca 1999.).
72
Razmatralo se treba li u sluaju iz st. 3. sporazum dravnog odvjetnika i
okrivljenika obvezivati sud. Zakonodavac se odluio ovu okolnost za ublaava-
nje kazne propisati kao fakultativnu jer sudu treba ostaviti mogunost da inter-
venira kao jamac pravinog suenja, posebice u sluajevima nedovoljno zati-
enog i slabog okrivljenika.
Razmatralo se i treba li u stavku 3. posebno propisati mogunost da se
dogovori zamjena kazne zatvora novanom kaznom ili radom za ope dobro,
meutim to ve proizlazi iz injenice da se dravni odvjetnik i okrivljenik
mogu sporazumjeti o kazni, to ukljuuje i sporazum o zamjeni jedne vrste
kazne drugom.
Granice ublaavanja kazne
lanak 49.
(1) Sud moe ublaiti kaznu sukladno lanku 48. stavku 1. i 2. ovoga
Zakona u sljedeim granicama:
1. ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna
zatvora u trajanju od deset godina, kazna se moe ublaiti do tri godine,
zatvora u trajanju od pet godina, kazna se moe ublaiti do dvije godine,
zatvora u trajanju od tri godine, kazna se moe ublaiti do jedne godine,
zatvora u trajanju od jedne godine, kazna se moe ublaiti do est mjeseci,
zatvora u trajanju od est mjeseci, kazna se moe ublaiti do tri mjeseca.
(2) U sluaju iz lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona kazna se moe
ublaiti do polovice najnie kazne dobivene ublaavanjem prema odred-
bama stavka 1. ovoga lanka, ali ne moe biti blaa od tri mjeseca zatvora.
Ovaj lanak odgovara l. 57. st. 4. KZ/97.
Naputa se razlika izmeu zakonskog i sudskog ublaavanja kazne.
Time su otklonjeni prigovori upueni pojmovima zakonskog i sudskog
ublaavanja jer je ublaavanje u oba sluaja zakonsko (njegove pretpostavke
propisuje zakon) i sudsko (o njemu odluuje sud).
Granice ublaavanja u stavku 1. postavljene su jednostavnije nego u
KZ/97. To je djelomice posljedica ukidanja zakonskog i sudskog ublaava-
nja kazne, a djelomice i drukije metode jer nain ublaavanja u predloenom
tekstu ovisi iskljuivo o donjoj mjeri propisane kazne (a ne i gornjoj, kao u
KZ/97). U usporedbi s do sada vaeim, novi KZ daje neto vee mogunosti
za ublaavanje.
73
U stavku 2. uvodi se nova odredba sukladno izmjenama ZKP-a i irim
mogunostima sporazumijevanja dravnog odvjetnika i okrivljenika o mjeri
kazne. Njime se omoguuje ublaavanje i preko granica propisanih u st. 1.
ovoga lanka, s time da ni u tom sluaju kazna ne moe biti manja od opeg
minimuma (tri mjeseca zatvora).
Ovako izgleda tablica granica ublaavanja kazne:
Propisane kazne
(najmanja mjera)
Granice ublaavanja
l. 49. st. 1. l. 49. st. 2.
10 godina 3 godine 1,5 godina
5 godina 2 godine 1 godina
3 godine 1 godina 6 mjeseci
1 godina 6 mjeseci 3 mjeseca
6 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca
Osloboenje od kazne
lanak 50.
(1) Sud moe osloboditi kazne poinitelja:
1. kad se takva ovlast temelji na izriitoj zakonskoj odredbi,
2. kad ga posljedice kaznenog djela poinjenog iz nehaja tako teko
pogaaju da je njegovo kanjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe
kanjavanja,
3. kad je poinitelj nastojao otkloniti ili umanjiti posljedice kaznenog
djela poinjenog iz nehaja te naknadio tetu koju je njime prouzroio,
4. kad se poinitelj kaznenog djela za koje je propisana samo novana
kazna ili kazna zatvora do jedne godine pomirio sa rtvom i naknadio
tetu.
(2) Kad je sud ovlaten poinitelja osloboditi kazne, moe ga i blae
kazniti, pri emu nije duan drati se granica propisanih u lanku 49.
stavku 1. ovoga Zakona.
Ovaj lanak odgovara l. 58. i 59. KZ/97.
l. 58. KZ/97 u stavcima 1. i 2. nepotrebno je ponavljao ono to ve pie
na drugim mjestima u zakonu. Posebna odredba o osloboenju od kazne ima
smisao samo ako se, uz ve propisane obveze i ovlasti suda da oslobodi kazne,
propie novi temelj za osloboenje od kazne (to je u KZ/97 bilo uinjeno u
odvojenom l. 59.), kao i mogunost neogranienog ublaavanja kazne. Stoga
su l. 58. i 59. KZ/97 saeti u novi l. 50. KZ.
74
Ovaj lanak donosi dvije sadrajne izmjene. U st. 1. t. 3. trai se da
naknada tete mora biti potpuna, dakle nije dovoljna djelomina naknada tete
kao do sada. Uvodi se i nova toka 4. koja omoguuje osloboenje od kazne
kod lakih kaznenih djela (propisana samo novana kazna ili kazna zatvora do
jedne godine) i kad su poinjena s namjerom ako je poinitelj naknadio tetu
rtvi. Time se npr. otvorila mogunost osloboenja od kazne kod kaznenih djela
protiv asti i ugleda ako je nadoknaena teta rtvi. Slinu odredbu imaju
mnogi zakoni, vidi npr. 46a njem. KZ ili l. 53. vic. KZ.
Zakonodavac se nakon razmatranja njemakog i vicarskog rjeenja odlu-
io da poinitelj da bi ga se moglo osloboditi kazne mora oteeniku nadokna-
diti tetu. Nije dovoljno da je ozbiljno nastojao naknaditi tetu, tj. da je poduzeo
sve mogue mjere da je nadoknadi. Ukoliko se ozbiljno trudio nadoknaditi
tetu, ali je ipak nije nadoknadio, to moe biti razlog za ublaavanje kazne.
U svezi sa st. 1. t. 1. ovoga lanka, naglaavamo da prekoraenje nune
obrane nije vie fakultativni razlog za osloboenje od kazne kao u KZ/97, ve
kad se radi o prepasti iskljuuje krivnju poinitelja, a time i postojanje samog
kaznenog djela, a kad se radi o jakoj razdraenosti samo je razlogom za ublaa-
vanje kazne.
Osloboenje od kazne i dalje je predvieno kod nepodobnog pokuaja (l.
34. st. 3. KZ), dobrovoljnog odustanka (l. 35. KZ) uz proirenje i na nekau-
zalni dobrovoljni odustanak, neprikladnog pokuaja poticanja (l. 37. st. 3.
KZ), kod retorzije kod uvrede (l. 147. st. 3. KZ), kod oduzimanja djeteta (l.
174. st. 7. KZ), neovlatene proizvodnje i prometa drogama (l. 190. st. 9. KZ),
omoguavanja troenja droga (l. 191. st. 5. KZ), povrata ukradene stvari kod
krae (l. 228. st. 3. KZ).
Osloboenje od kazne uvedeno je i kod nekih kaznenih djela gdje do sada
nije postojalo, kao npr. kod otkrivanja teroristikog udruenja (l. 102. st. 3.
KZ), kod kaznenog djela neisplate plae ako poinitelj naknadno isplati plau
(l. 132. st. 4. KZ), kod kaznenog djela oduzimanja slobode (l. 136. st. 5. KZ)
i otmice (l. 137. st. 4. KZ) ako poinitelj pusti osobu na slobodu prije ostvare-
nja odreenog cilja, kod kaznenog djela uvrede ako je poinitelj bio izazvan
nedolinim ponaanjem oteenika, ili je oteenik pred sudom prihvatio nje-
govu ispriku zbog poinjenog djela (l. 147. st. 4. KZ), kod kaznenog djela
sramoenja ako poinitelj prizna neistinitost svojih tvrdnji i opozove ih (l.
148. st. 5. KZ), kod kaznenog djela neprovoenja odluke za zatitu djeteta ako
poinitelj omogui provoenje odluke prije zapoinjanja kaznenog postupka
(l. 173. st. 4. KZ), kod otkrivanja kaznenog djela neovlatene proizvodnje i
prometa tvarima zabranjenim u sportu (l. 191a. st. 5. KZ), za djelotvorno
kajanje kod kaznenih djela protiv okolia (l. 213. KZ), ako su kod kaznenog
djela prouzroenja steaja (l. 249. st. 5. KZ) i pogodovanja vjerovnika (l.
250. st. 2. KZ) vjerovnici namireni prije donoenja presude, kod kaznenog djela
davanja mita u gospodarskom poslovanju (l. 253. st. 3. KZ), davanja mita (l.
75
294. st. 3. KZ) odnosno davanja mita za trgovanje utjecajem (l. 296. st. 3. KZ)
ako je poinitelj dao mito na zahtjev odgovorne odnosno slubene osobe i prija-
vio djelo prije njegova otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, poi-
nitelj koji dobrovoljno sprijei da naruitelj u postupku javne nabave prihvati
ponudu utemeljenu na zabranjenom dogovoru izmeu gospodarskih subjekata
(l. 254. st. 3. KZ), poinitelj koji kod subvencijske prijevare dobrovoljno spri-
jei donoenje odluke o dravnoj potpori (l. 258. st. 3. KZ), kod davanja
lanog iskaza (l. 305. st. 4. KZ) ako davatelj lanog iskaza povue svoj iskaz
prije donoenja konane odluke, kod pobune osoba kojima je oduzeta sloboda
(l. 309. st. 3. KZ) poinitelj koji je na poziv slubene osobe odustao od oku-
pljanja, kod kaznenog djela prisile prema slubenoj osobi (l. 314. st. 4. KZ) i
kaznenog djela napada na slubenu osobu (l. 315. st. 5. KZ) oslobodit e se
poinitelj koji je bio izazvan protuzakonitim, bezobzirnim ili osobito grubim
postupanjem slubene osobe ili osobe koja joj ovlateno pomae, kod kaznenog
djela dogovor za poinjenje kaznenog djela (l. 327. st. 2. KZ) moe se oslobo-
diti poinitelj koji otkrije dogovor prije nego to je dogovoreno kazneno djelo
poinjeno, a kod zloinake organizacije (l. 328. st. 3. KZ) koji pravodobnim
otkrivanjem zloinakog udruenja sprijei poinjenje u tom lanku odreenih
kaznenih djela ili pripadnik zloinakog udruenja koji ga otkrije prije nego to
u njegovu sastavu ili za njega poini odreeno kazneno djelo, za neizvrenje i
odbijanje izvrenja zapovijedi (l. 357. KZ) i odbijanje poslunosti (l. 360.
KZ) poinitelj se moe osloboditi kazne ako je bio izazvan protuzakonitim ili
grubim postupanjem vojne osobe prema kojoj je poinjeno kazneno djelo (l.
361. KZ), poinitelj se moe osloboditi kazne za neodazivanje pozivu i izbje-
gavanje vojne slube ako se dobrovoljno javi nadlenom dravnom tijelu na
izvravanje vojne obveze (l. 367. st. 3. KZ).
Stjecaj kaznenih djela
lanak 51.
(1) Ako poinitelj jednom ili vie radnji poini vie kaznenih djela za
koja mu se istodobno sudi, sud e mu za svako kazneno djelo utvrditi
kaznu, a zatim e ga, na temelju ocjene poiniteljeve linosti i poinjenih
kaznenih djela u njihovoj ukupnosti, osuditi na jedinstvenu kaznu.
(2) Jedinstvena kazna sastoji se u povienju najvie pojedinane
utvrene kazne, ali ne smije dosei zbir pojedinanih kazni, niti premaiti
najveu mjeru kazne dugotrajnog zatvora, odnosno novane kazne.
(3) Ako su za dva ili vie kaznenih djela utvrene pojedinane kazne
dugotrajnog zatvora iji zbroj prelazi pedeset godina, sud moe izrei
jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju pedeset godina.
(4) Ako su kao pojedinane kazne utvrene kazne zatvora i novane
kazne, sud e izrei jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novanu
kaznu.
76
(5) U primjeni stavka 2. i 4. ovoga lanka kazna maloljetnikog
zatvora izjednauje se s kaznom zatvora.
U stavku 1. odreuju se kriteriji za odmjeravanje kazne za djela u stjecaju,
bilo realnom ili idealnom (bilo homogenom ili heterogenom). Kriteriji za takvo
odmjeravanje kazne prebaeni su iz uvodnog dijela lanka 51. stavka 2. KZ/97
u stavak 1. ovoga lanka, a formulirani su po uzoru na 54 njem. KZ, druga
reenica. Jedinstvena se kazna mora odmjeriti prema linosti poinitelja (pri
emu je osobito, ali ne i jedino vano, radi li se o povratniku), ali se mora uzeti
u obzir i cjelokupan odnos izmeu pojedinih djela, a to znai njihova srodnost
(kod srodnih e popust biti vei nego kod raznovrsnih), vrsta stjecaja (kod
idealnog e popust biti vei nego kod realnog) itd.
Stavak 2. oblikovan je djelomino po uzoru na 54 st. 2. njem. KZ.
Polazi od toga da je dosadanja kazuistika metoda primijenjena u stavku 2.
nepregledna, a nije iskljueno i da zakae u nekim specinim situacijama, pa
je unesena openita odredba koja ostavlja sudu mogunost primjene na te melju
interpretacije i u sluajevima koji nisu izriito predvieni u zakonskom tekstu.
Ovo rjeenje tretira kaznu zatvora i kaznu dugotrajnog zatvora kao jednu vrstu
zatvora u trajanju od tri mjeseca do etrdeset godina.
Stavak 3. je nov. Njime se omoguuje kod tekih kaznenih djela (djela za
koja je propisan dugotrajni zatvor) poinjenih u stjecaju, ako zbroj izreenih
kazni prelazi 50 godina zatvora izrei jedinstvenu kaznu zatvora od 50 godina.
U svim je ostalim sluajevima zakonski maksimum kazne zatvora 40 godina.
Produljeno kazneno djelo
lanak 52.
(1) Produljeno kazneno djelo je poinjeno kada poinitelj s namje-
rom izvri vie odvojenih radnji u prirodnom smislu kojima se ostvaruju
bia istog ili istovrsnih kaznenih djela, ako one s obzirom na njihovu pro-
stornu i vremensku povezanost ine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu.
(2) Kaznena djela koja predstavljaju napad na ivot, tijelo, spolnu ili
druge slobode osobe ne mogu se pravno oznaiti kao produljena.
(3) Ostvaruju li se radnjama navedenim u stavku 1. ovoga lanka
obiljeja vie istovrsnih kaznenih djela, produljeno kazneno djelo e se
pravno oznaiti prema najteem od tih kaznenih djela.
(4) Za produljeno kazneno djelo moe se izrei kazna za polovicu
vea od gornje mjere kazne propisane za utvreno djelo, koja ne smije
prijei gornju mjeru propisanu za tu vrstu kazne.
77
Isputen je stavak 1. lanka 61. KZ/97 kao nepotreban jer iz denicije
produljenog kaznenog djela proizlazi da je ono jedno kazneno djelo, to isklju-
uje mogunost primjene odredaba o stjecaju.
Nova denicija u stavku 1. otklanja proturjenost koja je postojala u tek-
stu lanka 61. KZ/97 prema kojem poinitelj ini vie kaznenih djela, a osuuje
se za jedno. Osim toga, ona, u skladu s vladajuim miljenjem u teoriji, istie
da produljeno kazneno djelo ini vie radnji u prirodnom smislu, koje su ipak
jedinstvena radnja i stoga jedno kazneno djelo u pravnom smislu.
Kao i u KZ/97 produljeno kazneno djelo mogu initi samo ista ili istovr-
sna kaznena djela. Istovrsnim kaznenim djelima ne smatraju se kaznena djela
kojima se tite razliita pravna dobra. Stoga, kao to je to istaknuo Vrhovni sud,
radnje kojima se ostvaruju obiljeja zlouporabe poloaja i ovlatenja (sada zlo-
uporaba poloaja i ovlasti l. 291.) i prijevare (sada l. 236.) ne mogu initi
produljeno kazneno djelo (VSRH, I K-401/90). Da bi se radilo o produljenom
kaznenom djelu poinitelj mora vie istih ili istovrsnih djela poiniti s namje-
rom. Danas prevladava shvaanje da je za postojanje produljenog kaznenog
djela dovoljna produljena namjera, tj. da kod svakog pojedinanog djela postoji
namjera da se nastavi dotadanja djelatnost, dakle trai se postojanje psihikog
kontinuiteta. VSRH se izrijekom opredijelio za konstrukciju produljene namjere
(vidi, VSRH, 1 K-904/05, HLJKPP 2/2006, 1149) i time napustio konstrukciju
jedinstvene namjere, prema kojoj se trailo da poinitelj ve na poetku ukupne
djelatnosti pojedinane radnje smatra nesamostalnim dijelovima jedinstvenog
zbivanja koje se postupno odvija, tj. da poinitelj ve na poetku ima zami-
ljeno cjelokupno zbivanje. U stavku 1. naglaava se da je za postojanje produ-
ljenog kaznenog djela uz psihiki kontinuitet vano postojanje vremenske i
prostorne povezanosti. Vremenska povezanost traila se i u KZ/97, pa je tako
Ustavni sud iskljuio konstrukciju produljenog kaznenog djela kad izmeu
pojedinih radnji koje se mogu podvesti pod ratni zloin protiv civilnog stanov-
nitva postoji izraziti vremenski diskontinuitet (USRH, U-III-386/1998,
HLJKP, 2/2001, 227). To ne znai da jedna radnja mora slijediti neposredno iza
druge, ali se mora raditi o kontinuiranoj djelatnosti (Novoselec P., Opi dio
kaznenog prava, Zagreb, 2009., str. 374). Kazneni zakon za razliku od KZ/97
sad izrijekom u stavku 1. za postojanje produljenog kaznenog djela trai posto-
janje prostorne povezanosti. Do sada sudska praksa nije uvijek potovala taj
zahtjev pa je npr. upotrijebila konstrukciju produljenog kaznenog djela i u slu-
aju teke krae vie osoba u sastavu grupe (l. 217. st. 4. KZ/97) i kada su
poinitelji krali u robnim kuama u raznim gradovima (VSH, I K-551/84,
Izbor 1/1996, 190). Prema stavku 1. to sada vie nije mogue.
U suvremenim kaznenopravnim sustavima isputa se institut produljenog
kaznenog djela (vicarska) ili se u znatnoj mjeri ograniava (Njemaka) jer se
smatra da neosnovano pogoduje poinitelju, a i sudska je praksa u njegovu
izricanju vrlo neujednaena. Zakonodavac se odluio za ovo drugo rjeenje te
je u stavku 2. iskljuio mogunost primjene produljenog kaznenog djela kod
78
kaznenih djela koja predstavljaju napad na ivot, tijelo, spolnu ili drugu slo-
bodu jer se kroz produljeno kazneno djelo kod zatite ovih vrijednosti ne bi na
primjeren nain moglo obuhvatiti ukupno nepravo. Ako se kod ovih kaznenih
djela ne moe utvrditi toan broj pojedinanog broja radnji, treba primijeniti
naelo in dubio pro reo i poinitelja osuditi za stjecaj minimalnog broja pojedi-
nanih radnji koji je mogue dokazati. I u takvu e sluaju sankcija biti primje-
renija nego da smo poinjenje tih djela tretirali kao prividni stjecaj samo zato
to moda ne bismo mogli dokazati sve poinjene radnje. Produljeno djelo
zadrano je ponajprije radi imovinskih delikata kod kojih je ono ponekad nuno
da bi se primjereno obuhvatilo ukupno nepravo i krivnja pojedinog kaznenog
djela (npr. kad se radi o kaznenom djelu pronevjere kod kojeg uope nije bitno
koliko je puta uzet novac, ve ukupni iznos prisvojenog novca).
Stavak 3. skraen je jer je nepotrebno isticati i da e se niz radnji koje
predstavljaju isto kazneno djelo pravno oznaiti kao to djelo.
Stavak 4. je nov. Uzimajui u obzir opasnost opetovanog injenja kanji-
vih radnji predviena je mogunost pootrenog kanjavanja (za novanu kaznu
do maksimalne predviene granice od 500 dnevnih iznosa, odnosno za kaznu
zatvora do 20 godina). Kao uzor je posluio l. 49. st. 1. vic. KZ koji to pri-
mjenjuje kod stjecaja.
Izricanje jedinstvene kazne osuenoj osobi
lanak 53.
(1) Kad se osueniku sudi za kazneno djelo poinjeno prije nego to
je zapoeo izdravati kaznu po prijanjoj presudi ili za kazneno djelo poi-
njeno za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili
kazne maloljetnikog zatvora, sud e izrei jedinstvenu kaznu za sva
kaznena djela primjenom odredbi lanka 51. ovoga Zakona, uzimajui
prije izreenu kaznu kao ve utvrenu. Kazna ili dio kazne koju je osue-
nik izdrao, ne raunajui vrijeme provedeno na uvjetnom otpustu, urau-
nat e se u izreenu jedinstvenu kaznu.
(2) Sud nee postupiti po odredbama stavka 1. ovoga lanka kad osu-
eniku sudi za kazneno djelo poinjeno tijekom izdravanja kazne zatvora,
kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, ako se s obzi-
rom na preostali dio ranije kazne primjenom odredbi o stjecaju ne bi
mogla postii svrha kanjavanja.
(3) Kad osuenik za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugo-
trajnog zatvora ili maloljetnikog zatvora poini kazneno djelo za koje je
zakonom propisana kazna do jedne godine zatvora ili blaa kazna, primi-
jenit e se stegovna mjera.
Ovaj lanak odgovara l. 62 KZ/97.
79
Naslov lanka 62. KZ/97 nije bio adekvatan. Ovdje se ne radi o izboru i
vrsti mjere, tj. o odmjeravanju kazne osuenoj osobi, nego o tome kako e se
kazniti ve osuena osoba za odreena kaznena djela. Stoga je ispravniji novi
naslov.
Ovdje je zadran maloljetniki zatvor, jer za vrijeme njegova izdravanja
osuenik moe poiniti kazneno djelo kao punoljetna osoba.
U novoj formulaciji stavka 1. izriito je navedeno da se vrijeme prove-
deno na uvjetnom otpustu ne uraunava u jedinstvenu kaznu, to je u skladu i s
odredbom lanka 54. KZ prema kojem se u kaznu uraunava samo vrijeme u
kojem je poinitelju bila oduzeta sloboda.
Ostale izmjene u ovom lanku stilskog su karaktera i idu za pregnantni-
jom formulacijom.
Uraunavanje pritvora, istranog zatvora i ranije kazne
lanak 54.
Vrijeme provedeno u pritvoru i istranom zatvoru, kao i svako oduzi-
manje slobode u vezi s kaznenim djelom, uraunava se u izreenu kaznu
zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora i novanu kaznu. Prilikom urauna-
vanja izjednauje se jedan dan pritvora, istranog zatvora i svakog drugog
oduzimanja slobode te jedan dnevni iznos novane kazne s jednim danom
zatvora.
Odredba odgovara lanku 63. KZ/97.
Sukladno novoj terminologiji prihvaenoj u ZKP-u, razlikuje se pritvor i
istrani zatvor.
U odnosu na stavak 1. lanka 63. KZ/97 brisane su rijei maloljetnikog
zatvora jer je maloljetniki zatvor, pa prema tome i uraunavanje pritvora u
maloljetniki zatvor, pitanje koje ureuje ZSM.
lanak 63. stavak 2. KZ/97 brisan je budui da je njegov sadraj u suprot-
nosti sa zahtjevom naela ne bis in idem i presudom ESLJP-a u sluaju Maresti
v. Hrvatska.
lanak 63. stavak 3. KZ/97 prilagoen je drugim odredbama novog KZ-a
i postojeem Prekrajnom zakonu i tako je uklopljen u jedini stavak ovog
lanka.
Rad za ope dobro
lanak 55.
(1) Sud moe izreenu novanu kaznu u iznosu do tristo ezdeset
dnevnih iznosa ili kaznu zatvora u trajanju do jedne godine zamijeniti
80
radom za ope dobro. Kad izrekne kaznu zatvora u trajanju do est mje-
seci, sud e je zamijeniti radom za ope dobro, osim ako se time ne moe
ostvariti svrha kanjavanja.
(2) Kada sud novanu kaznu zamjenjuje radom za ope dobro, zami-
jenit e jedan dnevni iznos s dva sata rada, a kad kaznu zatvora zamje-
njuje radom za ope dobro, zamijenit e jedan dan zatvora s dva sata rada.
(3) Sud moe poinitelju uz rad za ope dobro odrediti jednu ili vie
posebnih obveza iz lanka 62. ovoga Zakona i/ili zatitni nadzor iz lanka
64. ovoga Zakona ije trajanje ne moe biti due od vremena u kojem
poinitelj mora izvriti rad za ope dobro.
(4) Rad za ope dobro izvrit e se samo uz pristanak osuenika.
(5) Osuenik e, nakon to nadlenom tijelu za probaciju dade pri-
stanak, rad za ope dobro izvriti u roku koji to tijelo odredi, vodei rauna
o njegovim mogunostima s obzirom na njegove osobne prilike i zaposle-
nje. Ovaj rok ne moe biti krai od jednog mjeseca niti dulji od dvije
godine raunajui od poetka izvravanja rada za ope dobro. Sadraj
rada za ope dobro odreuje nadleno tijelo za probaciju u dogovoru s
osuenikom vodei rauna o njegovim sposobnostima i strunosti.
(6) Ako se osuenik u roku od osam dana od dana za koji je pozvan
ne javi nadlenom tijelu za probaciju ili mu poziv nije mogao biti dostav-
ljen na adresu koju je dao sudu ili ne da pristanak, nadleno tijelo za pro-
baciju e o tome obavijestiti nadlenog suca izvrenja ako je kazna zatvora
zamijenjena radom za ope dobro, a prvostupanjski sud ako je novana
kazna zamijenjena radom za ope dobro.
(7) Ako osuenik svojom krivnjom u cijelosti ili djelomino ne izvri
rad za ope dobro u roku iz stavka 5. ovoga lanka, sud e donijeti odluku
kojom odreuje izvrenje izreene kazne u cijelosti ili neizvrenom dijelu.
Ako osuenik ne izvri rad za ope dobro bez svoje krivnje, nadleno tijelo
za probaciju produit e rok iz stavka 5. ovoga lanka.
(8) Ako osuenik ne izvri u potpunosti ili u veoj mjeri obveze iz
stavka 3. ovoga lanka, ili ih teko ili uporno kri, ili ustrajno izbjegava
provoenje zatitnog nadzora iz lanka 64. ovoga Zakona, ili bez opravda-
nog razloga kri obvezu koja mu je odreena sigurnosnom mjerom, sud e
donijeti odluku kojom odreuje izvrenje prvotno izreene kazne. Ako se
utvrdi da poinitelj obveze nije izvrio iz opravdanih razloga ili da je iz
opravdanih razloga izbjegavao zatitni nadzor, sud moe obveze zamijeniti
drugima, ili mu izrei zatitni nadzor ako ga do tada nije imao, ili ga moe
osloboditi obveza, odnosno zatitnog nadzora, ili mu moe produljiti rok
za izvrenje izreenih obveza ili zatitnog nadzora.
(9) Rad za ope dobro izvrava se bez naknade.
81
Naziv pravnog instituta iz l. 54. KZ/97 rad za ope dobro na slobodi
skraen je tako da glasi samo rad za ope dobro jer se iz njegova sadraja vidi
da se izvrava samo na slobodi. Takav je termin u uporabi i na njemakom
(gemein ntzige Arbeit), francuskom (travail dintrt gnral) i engleskom
(Community Service) govornom podruju.
U sudskoj odluci kojom se primjenjuje ova mogunost treba stajati da se
rad za ope dobro izrie jer sudsku odluku (presudu) treba sastavljati i sukladno
kaznenoprocesnim odredbama, kao i odredbama Sudskog poslovnika.
Vana je novost proirenje mogunosti zamjene tako da obuhvaa kazne
zatvora u trajanju do 1 godine te novanu kaznu u iznosu do 360 dnevnih
iznosa. Uz to, uvedena je obveza za suce da kad izreknu kaznu zatvora u traja-
nju do 6 mjeseci moraju je zamijeniti radom za ope dobro, osim ako se time ne
bi mogla ostvariti svrha kanjavanja (stavak 1.) u kojem se sluaju to mora
dodatno obrazloiti. Time se eli ograniiti primjena kazne zatvora u korist
rada za ope dobro.
Stavak 2. lanka 54. KZ/97 kojim se denirala svrha rada za ope dobro
samo na negativan nain (kada nisu ostvarene pretpostavke za druge sankcije),
a to nije bilo od velike koristi, brisan je. Stavak 1. poziva se na opu svrhu
kanjavanja, dok se Zakonu o probaciji preputa detaljnije odrediti svrhu i mje-
sto izvrenja rada za ope dobro (u korist socijalnih ustanova, radova u javnom
interesu i osoba kojima je potrebna pomo).
Predloeni stavak 2. uvodi precizan kriterij zamjene kazne zatvora (2 sata
rada = 1 dan zatvora), odnosno novane kazne (2 sata rada = 1 dnevni iznos) za
rad za ope dobro. Tako, primjerice, u sluaju izricanja novane kazne u iznosu
od 360 dnevnih iznosa, sud istu moe zamijeniti radom za ope dobro koji
moe trajati maksimalno 720 sati, a mora se izvriti u roku od 2 godine od
poetka izvravanja rada za ope dobro.
Stavak 3. omoguuje izricanje posebnih obveza i zatitnog nadzora uz rad
za ope dobro, a stavak 8. predvia opozivanje rada za ope dobro ukoliko se
ove obveze, odnosno zatitni nadzor ne izvravaju, odnosno potuju. Time se
prua dodatna pomo poinitelju, odnosno osigurava dodatna zatita rtve tamo
gdje sud to smatra potrebnim. Velik dio suvremenih kaznenih zakona predvia
ovakve mogunosti.
Stavkom 4. propisuje se da je izvrenje rada za ope dobro mogue samo
ukoliko je osuenik na njega pristao.
Stavkom 5. propisano je da poinitelj pristanak na rad za ope dobro daje
slubi za probaciju prije samog poetka njegova izvrenja, a ne vie sudu. Time
se izbjegava prigovor da se upitom suca za pristanak naruava pretpostavka
nevinosti okrivljenika. Osim toga, poinitelju se daje prilika da izrazi pristanak
ili odbijanje konkretnog rada koji mu se nudi. Ovim stavkom odreuje se i rok
u kojem se rad za ope dobro moe izvriti (jedan mjesec do dvije godine). Rok
82
tee od poetka izvravanja rada za ope dobro, a ne od izvrnosti presude.
Konkretan rok u kojem se rad za ope dobro mora izvriti i sadraj rada za ope
dobro odreuje nadleno tijelo za probaciju. Dakle, sadraj stavka 7. lanka 54.
KZ/97 uklopljen je u stavak 5. ovoga lanka.
Stavkom 6. propisuje se da e se na osuenika uskrati li pristanak ili ga ne
da u danom roku (8 dana) primijeniti ona kazna koju je sud izrekao (kazna
zatvora ili novana kazna) pa zamijenio radom za ope dobro. Osim toga, pred-
vien je rok u kojem se osuenik mora javiti, tijelo kojem se mora javiti (nad-
leno tijelo za probaciju) te posljedice ukoliko se ne javi, ne da pristanak ili mu
poziv nije mogao biti dostavljen.
Predloeni stavak 7. ureuje postupanje u sluaju neizvrenja rada za ope
dobro. Tada se neizvreni dio zamjenjuje prvotno izreenom kaznom. Rad za
ope dobro pretvara se u novanu kaznu, odnosno kaznu zatvora po istom
kljuu kojim se novana kazna odnosno kazna zatvora pretvara u rad za ope
dobro. Uvodi se i mogunost produenja roka za izvrenje rada za ope dobro
ako ovaj nije izvren bez krivnje poinitelja.
Stavak 9. je nov i u njemu se izriito naglaava da se rad za ope dobro ne
plaa.
Odredba l. 54. st. 6. KZ/97 brisana je jer je u l. 43. KZ propisano da se
novana kazna moe pretvoriti u supletorni zatvor samo ukoliko se prethodno
prvo pokua bezuspjeno prisilno naplatiti, odnosno ukoliko osoba ne da prista-
nak za rad za ope dobro ili ga djelomino ili u cijelosti ne izvri.
Uvjetna osuda
lanak 56.
(1) Uvjetnom osudom odreuje se da se kazna na koju je poinitelj
osuen nee izvriti ako poinitelj u vremenu provjeravanja ne poini novo
kazneno djelo i ispuni odreene mu obveze.
(2) Sud moe poinitelju koji je osuen na kaznu zatvora u trajanju
do jedne godine ili na novanu kaznu izrei uvjetnu osudu kad ocijeni da
poinitelj i bez izvrenja kazne nee ubudue initi kaznena djela. Pritom
e se voditi rauna o linosti poinitelja, njegovu prijanjem ivotu, osobito
je li ranije osuivan, obiteljskim prilikama, okolnostima poinjenja samog
kaznenog djela te ponaanju nakon poinjenog kaznenog djela, osobito o
odnosu poinitelja prema rtvi i nastojanju da oteeniku popravi tetu.
(3) Vrijeme provjeravanja ne moe biti krae od jedne niti dulje od
pet godina, odmjerava se na pune godine i poinje tei od dana pravomo-
nosti presude. Sud moe vrijeme provjeravanja naknadno skratiti, odno-
sno prije njegova isteka produiti do maksimalnog trajanja po postupku
propisanom posebnim zakonom.
83
(4) Sud moe poinitelju uz uvjetnu osudu odrediti jednu ili vie
posebnih obveza samostalno sukladno odredbama lanka 62. i lanka 63.
ovoga Zakona ili uz zatitni nadzor sukladno odredbi lanka 64. ovoga
Zakona.
(5) Trajanje posebnih obveza i zatitnog nadzora ne smije biti dulje
od vremena provjeravanja.
(6) Kad sud izrekne kaznu zatvora i novanu kaznu, moe odluiti da
se pod uvjetima iz ovoga lanka nee izvriti samo kazna zatvora.
Naputen je nesretan izraz o primjeni uvjetne osude, a time je vraeno
izricanje uvjetne osude kao pravilan nain izgleda izreke sudske odluke. Sta-
vak 1. jasno odreuje da je pri primjeni ovog lanka poinitelja potrebno naj-
prije osuditi na kaznu zatvora ili novanu kaznu, a potom izrei uvjetnu osudu.
Takva izreka odgovara i procesnopravnim odredbama kao i odredbama Sud-
skog poslovnika.
Stavak 1. odreuje u emu se sastoji uvjet kod uvjetne osude. Uvjetovati
se moe novana kazna ili kazna zatvora.
Stavak 2. sadri tzv. formalne i materijalne pretpostavke za izricanje
uvjetne osude. Kod formalne pretpostavke naputa se sadanja metoda kombi-
niranja konkretnog i apstraktnog kriterija (koja je u nizu sluajeva dovodila do
neodrivih rezultata, primjerice, nije jasno zato je kod krae uvjetna osuda bila
mogua i kada je izreena kazna zatvora od dvije godine, a to nije bilo mogue
kod razbojnitva istina je da je razbojnitvo tee kazneno djelo od krae, ali
razbojnitvo moe imati laki oblik, a kraa tei; ako su za ta djela izreene
kazne zatvora u trajanju od dvije godine, ona su jednake teine) i usvaja se
samo konkretni kriterij (izreena kazna). Ogranienja propisane kazne za pri-
mjenu uvjetne osude (apstraktni kriterij) nema ni u njemakom, ni u austrij-
skom, ni u francuskom pravu uvijek se govori samo o izreenoj sankciji. Pri-
tom je uvjetna osuda ograniena na kaznu zatvora do jedne godine, bez obzira
na to radi li se o kazni zatvora izreenoj za jedno ili vie kaznenih djela u stje-
caju (jedinstvena kazna), ime se, u usporedbi sa sadanjom odredbom, mogu-
nost izricanja uvjetne osude osjetljivo suava i potie na zamjenu kazne zatvora
radom za ope dobro ili novanom kaznom. Daljnja ogranienja s pozivom na
vrst kaznenog djela (l. 58. st. 2. slov. KZ) znaila bi povratak na odbaenu
mjeovitu metodu, a upitno bi bilo i a priori iskljuivati ili ograniavati uvjetnu
osudu u sluaju ranijih osuda u odreenom razdoblju (tako l. 13233 franc.
KZ i l. 42. st. 2. vic. KZ), to u nekim sluajevima moe dovoditi i do nepri-
hvatljivih rjeenja (npr. zato iskljuiti uvjetnu osudu ve osuenoj osobi u
posljednjih pet godina ako je poinila sasvim lako i drukije kazneno djelo).
Ranija formulacija materijalne pretpostavke uvjetne osude da se uvjetnom
osudom i bez izvrenja kazne moe oekivati ostvarenje svrhe kanjavanja
84
zamijenjena je konkretnijom formulacijom kad sud ocijeni da poinitelj i bez
izvrenja kazne ubudue nee initi kaznena djela (slino i 56 njemakog i
43 stavak 1. austr. KZ). Proiren je krug okolnosti kojima se sud mora rukovo-
diti pri odluci o uvjetovanju kazne na prijanji ivot, s posebnim naglaskom na
raniju osuivanost (sudac e morati posebno pomno obrazloiti zato odreuje
uvjetnu osudu osobi koja je ve osuivana), a onda i na obiteljske prilike. Bit e
dovoljno uputiti na ponaanje nakon poinjenog kaznenog djela, to ukljuuje i
odnos prema oteeniku i naknadu tete (slino i 43 stavak 1. austr. KZ).
Popravljanje tete sukladno odsjeku 7. Zakona o obveznim odnosima podrazu-
mijeva i restituciju (npr. povrat oduzete stvari), a ne samo novanu naknadu
tete.
Izricanje uvjetne osude dano je kao mogunost sudu jer se sud moe
odluiti i za zamjenu kazne radom za ope dobro. Rad za ope dobro i uvjetna
osuda formulirane su kao zamjena za kaznu. U njem. KZ zamjena je obvezatna,
a rad za ope dobro predvien je kao jedna od posebnih obveza unutar uvjetne
osude. U vic. KZ uvjetna osuda moe se izrei i umjesto rada za ope dobro
budui da se on tretira kao samostalna sankcija.
U stavku 3. preciznije je odreeno vrijeme provjeravanja, njegovo traja-
nje, nain odreivanja i poetak. Vrijeme provjeravanja od 1 do 5 godina pri-
mjereno je i slino onima u poredbenom zakonodavstvu (u 43 st. 1. austr. KZ
je od 1 do 3 godine, a u 57 st. 1. njem. KZ i l. 42. st. 1. vic. KZ je 2 do 5
godina), s time da zatitni nadzor ne mora po svom trajanju odgovarati vremenu
provjeravanja, ve moe biti i krai. Uvedena je mogunost naknadnog skrai-
vanja, odnosno produljenja vremena provjeravanja u zakonski propisanim
okvirima.
Nema vie razlikovanja izmeu obine uvjetne osude i uvjetne osude sa
zatitnim nadzorom, koje je ionako bilo umjetno (premda ih franc. KZ jo uvi-
jek razlikuje, vidi l. 13229. do 13239. te l. 13240. do 13257.). U stavku
4. predvia se da se uz uvjetnu osudu mogu kad je to potrebno radi odvraanja
poinitelja od poinjenja kaznenog djela, izrei posebne obveze (l. 62. KZ) i
pruiti mu pomo kroz zatitni nadzor (l. 64. KZ). Obveze se mogu izrei i bez
izricanja zatitnog nadzora. Tako je to u sva tri prethodno spomenuta zakona.
Iz stavka 5. proizlazi da vrijeme za izvrenje obveza iz l. 62. KZ ne mora
odgovarati vremenu provjeravanja, s tim da ne moe biti dulje od njega. Time
se ostavlja toliko potrebna eksibilnost za provoenje sustava probacije. Ova-
kvu odredbu nalazimo u 56a st. 2. njem. KZ (primjer iz njemake literature:
zbog naknadnih tekoa osuenik ne moe u zadanom roku nadoknaditi tetu).
Zatitni nadzor moe trajati za sve vrijeme provjeravanja ili samo jedan
njegov dio. Sud moe prema potrebi rok u kojem se provodi zatitni nadzor
naknadno produljiti ili skratiti unutar vremena provjeravanja, a s obzirom na
potrebe poinitelja. Naime, dosadanja praksa izvrenja alternativnih sankcija
pokazala je da je kod zatitnog nadzora vrijeme kunje od 1 do 5 godina bilo
85
predugo. Za vrijeme provjeravanja pokazao se najekasniji period od 1 do 3
godine, ovisno o vrsti kaznenog djela i osobnosti poinitelja. S obzirom na to
da zatitni nadzor predstavlja prevelik troak za dravni proraun, treba izbjei
nepotrebno i predugo angairanje povjerenika na jednom sluaju. Vidi podrob-
nije lanke 59. i 60. KZ i komentar uz te lanke.
Izvrenje zatitnog nadzora propisuje se Zakonom o probaciji.
Djelomina uvjetna osuda
lanak 57.
(1) Sud moe poinitelju koji je osuen na novanu kaznu ili kaznu
zatvora u trajanju veem od jedne, a manjem od tri godine, izrei uvjetnu
osudu za samo dio kazne ako ocijeni da postoji visok stupanj vjerojatnosti
da i bez izvrenja cijele kazne nee ubudue initi kaznena djela.
(2) Neuvjetovani dio kazne zatvora mora iznositi najmanje est mje-
seci, a najvie jednu polovinu izreene kazne.
(3) Neuvjetovani dio novane kazne ne moe iznositi manje od jedne
petine ni vie od jedne polovine izreene kazne.
(4) Na neuvjetovani dio kazne zatvora ne mogu se primijeniti od -
redbe o uvjetnom otpustu.
(5) Na uvjetovani dio kazne shodno se primjenjuju odredbe iz lanka
56., lanka 58., lanka 62., lanka 63. i lanka 64. ovoga Zakona.
Ovo je nova odredba koja uvodi tzv. djelominu ili parcijalnu uvjetnu
osudu. Uvjetnu osudu za samo dio kazne predvia vicarski (l. 43.) i austrijski
(43a) KZ. S obzirom na to da se primjena uvjetne osude ograniila samo na
kaznena djela za koja je izreena kazna zatvora do 1 godine, uvoenje ovog
instituta popunjava situacije u kojima postoji potreba za primjenom nekog
stroeg oblika uvjetne osude. Njime se otvara mogunost primjene uvjetne
osude u sluajevima u kojima je izreena kazna zatvora od jedne do tri godine
kad je to u skladu sa svrhom kanjavanja. Parcijalna uvjetna osuda ima slian
cilj kao i uvjetni otpust (samo se prijevremeno putanje na slobodu odreuje
unaprijed). Uvoenje ove mogunosti pridonosi rastereenju zatvorskog su -
stava te ekasnosti izvrenja novanih kazni (ovo podredno dovodi do smanji-
vanja izricanja supletornih zatvora). Naime, sud moe npr. izrei polovicu nov-
ane kazne bezuvjetno, a uvjetovati izvrenje druge polovice kazne ako osue-
nik ne plati prvu polovicu.
Sukladno stavku 5., na uvjetovani se dio kazne kod djelomine uvjetne
osude na odgovarajui nain primjenjuju odredbe koje se odnose na uvjetnu
osudu, njezin opoziv, zatitni nadzor te posebne obveze koje se mogu izrei uz
uvjetnu osudu.
86
Opoziv uvjetne osude
lanak 58.
(1) Sud e opozvati uvjetnu osudu ako osueniku za jedno ili vie
kaznenih djela poinjenih za vrijeme provjeravanja izrekne kaznu zatvora
u trajanju duljem od jedne godine.
(2) Sud moe opozvati uvjetnu osudu ako osueniku za jedno ili vie
kaznenih djela poinjenih za vrijeme provjeravanja pravomonom presu-
dom izrekne kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili novanu kaznu.
(3) Kad na temelju stavka 1. i 2. ovoga lanka opozove uvjetnu osudu,
sud e raniju uvjetnu kaznu i kaznu za novo kazneno djelo, odnosno kazne
za nova kaznena djela, uzeti kao utvrene te izrei jedinstvenu kaznu
prema odredbama lanka 53. ovoga Zakona.
(4) Kad sud u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka ne opozove uvjetnu
osudu, moe:
1. za novo kazneno djelo izrei kaznu i odrediti njezino izvrenje ne
mijenjajui raniju uvjetnu osudu,
2. za novo kazneno djelo izrei kaznu koju e kao i raniju uvjetnu
kaznu uzeti kao utvrene te izrei jedinstvenu kaznu prema odredbama
lanka 53. ovoga Zakona te novo vrijeme provjeravanja u kojem se ova
kazna nee izvriti.
(5) Sud moe opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene
kazne osueniku koji bez opravdanog razloga kri obvezu koja mu je
odreena sigurnosnom mjerom izreenom uz uvjetnu osudu ili u roku koji
mu je odreen ne izvri u potpunosti ili veoj mjeri obveze navedene u
lanku 62. ovoga Zakona, ili ih teko ili uporno kri, ili ustrajno izbjegava
provoenje zatitnog nadzora iz lanka 64. ovoga Zakona. Ako se utvrdi
da poinitelj obveze nije izvrio iz opravdanih razloga ili da je iz opravda-
nih razloga izbjegavao zatitni nadzor, sud moe obveze zamijeniti dru-
gima, ili mu izrei zatitni nadzor ako ga do tada nije imao, ili ga moe
osloboditi obveza, odnosno zatitnog nadzora, ili mu moe produljiti rok
za izvrenje izreenih obveza ili zatitnog nadzora.
(6) Sud e opozvati uvjetnu osudu i kad nakon njezina izricanja izre-
kne osueniku kaznu za kazneno djelo poinjeno prije izricanja uvjetne
osude ako ocijeni da ne bi bile ispunjene pretpostavke za izricanje uvjetne
osude da se za to ranije kazneno djelo znalo. U tom e sluaju kaznu iz
uvjetne osude i kaznu koju izree za ranije kazneno djelo uzeti kao utvr-
ene te izrei jedinstvenu kaznu prema odredbama lanka 53. ovoga
Zakona. Ako ocijeni da bi pretpostavke za izricanje uvjetne osude bile
ispunjene i da se za raniju presudu znalo, postupit e se prema odredbi
stavka 4. ovoga lanka.
87
(7) U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka uvjetna osuda se ne moe
opozvati nakon to su protekle dvije godine od isteka vremena provjera-
vanja.
(8) U sluaju iz stavka 5. ovoga lanka uvjetna osuda se ne moe
opozvati nakon to je proteklo est mjeseci od isteka roka odreenog za
izvravanje obveza iz lanka 62. ovoga Zakona.
Umjesto lanaka 69. i 72. KZ/97 uvodi se opa odredba o opozivu uvjetne
osude.
U stavku 1. i 2. kao mjera granice izmeu fakultativnog i obligatornog
opoziva uvjetne osude uvedena je 1 godina (umjesto dosadanje 2 godine), to
predstavlja usklaivanje s odredbom iz prethodnog lanka da se uvjetna osuda
izrie samo u situacijama u kojima je izreena kazna zatvora u trajanju do 1
godine.
U stavku 7. produljen je rok za opoziv uvjetne osude na 2 godine jer je
opoziv u dosadanjem roku iz l. 69. st. 7. KZ/97 (1 godina) bio praktino
nemogu (npr. u l. 46. st. 5. vic. KZ taj je rok 3 godine).
Posebno je u stavku 8. propisan rok za opoziv uvjetne osude kad je opo-
ziva sudac izvrenja zbog krenja izreene obveze budui da tada nema novog
kaznenog postupka pa sudac izvrenja uvjetni otpust moe bez potekoa opo-
zvati u kraem vremenu. Zakonom o probaciji je propisano da e ured za pro-
baciju bez odgode obavijestiti suca izvrenja o krenju obveze.
Zakonodavac je smatrao da nije potrebno posebno propisati da izvrenje
kazne zatvora nije vie mogue po proteku roka navedenog u stavku 7. ovoga
lanka (tako propisuju npr. l. 56g njem. KZ i l. 13252 franc. KZ), budui da
to proizlazi iz tumaenja odredaba sadranih u l. 56. i l. 58. ovoga Zakona.
Naknadna uskrata pristanka za izvrenje obveze kod koje je pristanak nuan ne
predstavlja sama po sebi krenje obveze, osim ako je poinitelj ve kod iz -
ricanja obveze dao pristanak kako bi obmanuo sud da je obvezu pripravan
izvriti.
Uvjetni otpust
lanak 59.
(1) Sud moe otpustiti osuenika s izdravanja kazne zatvora ako je
izdrao najmanje jednu polovinu kazne na koju je osuen, ali ne manje od
tri mjeseca, ako se osnovano oekuje da nee poiniti kazneno djelo te ako
na to pristaje.
(2) Prilikom odluivanja o prijedlogu sud e cijeniti linost osue-
nika, njegov prijanji ivot i osuivanost, je li protiv njega u tijeku drugi
kazneni postupak, odnos prema poinjenom kaznenom djelu i rtvi, pona-
anje tijekom izdravanja kazne zatvora, uspjenost primjene programa
88
izvravanja kazne zatvora, je li dolo do promjene njegova ponaanja
nakon poinjenog kaznenog djela ili se oekuje da e do tih promjena doi
primjenom mjera nadzora za vrijeme uvjetnog otpusta te ivotne okolnosti
i njegovu spremnost za ukljuivanje u ivot na slobodi.
(3) Postupak odluivanja o uvjetnom otpustu ureuje se posebnim
zakonom.
Uvjetni otpust ureen je u tri zasebna lanka: u l. 59. KZ propisuju se
pretpostavke za njegovo odreivanje, u l. 60. KZ vrijeme provjeravanja i
obveze za vrijeme provjeravanja, a u l. 61. KZ opoziv uvjetnog otpusta.
U l. 59. KZ vana je novost da o uvjetnom otpustu uvijek odluuje sud, a
ne kao dosad posebno povjerenstvo, jer se ovdje na neki nain radi o promjeni
prvobitne sudske odluke. Vie nije mogue iznimno otpustiti osobu nakon 1/3
izdrane kazne, a ovo putanje je ionako bilo vezano uz bolest osuenika
kada bi putanje na uvjetni otpust, ako to nalae bolest, trebalo biti mogue bez
obzira na to koliko je osoba provela vremena na izdravanju kazne zatvora.
Ukinuta je i postojea razlika u minimumu izdrane kazne kao pretpostavke za
odobravanje uvjetnog otpusta ovisno o tome radi li se o kazni zatvora i kazni
dugotrajnog zatvora jer takav reim dovodio u iznimno nepovoljan poloaj
osobe osuene na dugotrajnu kaznu zatvora. Na je sustav bio stroi od veine
drava koje predviaju doivotni zatvor, a u kojima je obino uvjetni otpust
mogu uglavnom nakon 15 ili 20 godina zatvora. I sad smo stroi od njih u
sluaju izricanja kazne zatvora od 50 godina. Novina je da se uvjetni otpust
moe odrediti samo ako je osoba provela u zatvoru minimalno tri mjeseca. To
je u skladu s izbjegavanjem izricanja kratkotrajnih kazni zatvora u trajanju kra-
em od 6 mjeseci (vidi l. 45. KZ). vicarski i austrijski KZ takoer predviaju
minimum od 3 mjeseca provedena u zatvoru za putanje na uvjetni otpust, dok
u njem. KZ iznosi 6 mjeseci. Po uzoru na neka strana zakonodavstva (npr. 57
st. 1. to. 3 njem. KZ) predvieno je da se zatvorenik moe pustiti na uvjetni
otpust samo uz njegov pristanak. Osueniku se mora prepustiti odluka eli li
ostati do kraja u zatvoru ili izai na uvjetni otpust i podvrgnuti se posebnim
obvezama.
U stavku 2. poblie su odreene materijalne pretpostavke uvjetnog otpu-
sta, dok se glede postupka odluivanja o uvjetnom otpustu u stavku 3. upuuje
na posebni zakon, tj. Zakon o izvravanju kazne zatvora.
Obveze osuenika i zatitni nadzor
za vrijeme provjeravanja
lanak 60.
(1) Putanjem na uvjetni otpust za osuenika poinje vrijeme provje-
ravanja koje odgovara neizdranom dijelu kazne zatvora.
89
(2) Osueniku kojeg se puta na uvjetni otpust moe se odrediti
jedna ili vie posebnih obveza navedenih u lanku 62. ovoga Zakona
sukladno uvjetima iz lanka 63. ovoga Zakona i zatitni nadzor sukladno
odredbi lanka 64. ovoga Zakona.
(3) Obveze i zatitni nadzor ne mogu trajati dulje od pet godina, osim
ako sud utvrdi da bez daljnjeg provoenja obveza ili zatitnog nadzora
nad osobom koja je osuena za kaznena djela kojima se ugroava ili povre-
uje tjelesni, psihiki ili spolni integritet osobe i za koja je propisana kazna
zatvora od pet ili vie godina, postoji opasnost da e poiniti slino kazneno
djelo, kada se obveze ili zatitni nadzor iz stavka 2. mogu produljiti za
jednu do pet godina ili odrediti nove obveze. Obveze ili zatitni nadzor ne
mogu trajati dulje od isteka neizdranog dijela kazne zatvora na koju je
poinitelj osuen.
Posebne obveze uvjetno otputenog osuenika propisane su u l. 62. KZ.
Do sada su te obveze bile propisane u l. 160. ZIKZ, meutim ispravno je
obveze uvjetno otputanog osuenika propisati u Kaznenom zakonu jer su u
pitanju materijalne pretpostavke uvjetnog otpusta, a ne samo njegovo izvrenje
(tako i 57 st. 3. njem. KZ i l. 89. st. 2. vic. KZ).
U stavku 3. odreeno je vrijeme trajanja posebnih obveza i zatitnog nad-
zora, koje mogu trajati do 5 godina, a iznimno se pod uvjetima koji ukazuju na
pojaanu potrebu specijalne prevencije mogu produljiti za jo najvie 5 godina,
a mogu se odrediti i druge obveze. Izriito se navodi da vrijeme za izvrenje
obveza iz lanka 62. KZ i vrijeme provoenja zatitnog nadzora iz l. 64. KZ
ne mora odgovarati vremenu provjeravanja, s time da ne moe biti dulje od
njega.
Opoziv uvjetnog otpusta
lanak 61.
(1) Poini li osuenik dok je na uvjetnom otpustu jedno ili vie kazne-
nih djela za koja mu je izreena kazna zatvora od jedne godine ili tea
kazna, sud koji mu je izrekao tu kaznu opozvat e uvjetni otpust i osuditi
ga na jedinstvenu kaznu primjenom lanka 51. i lanka 53. stavka 1. ovoga
Zakona.
(2) Kada osueniku izrekne kaznu u trajanju kraem od jedne go -
dine, sud iz stavka 1. ovoga lanka moe:
1. postupiti na nain opisan u prethodnom stavku,
2. ne opozvati uvjetni otpust i osuditi ga na kaznu zatvora, s time da
vrijeme provjeravanja iz uvjetnog otpusta ne tee za vrijeme izdravanja
kazne na koju je osuen,
90
3. ne opozvati uvjetni otpust i izrei mu uvjetnu osudu, s time da vri-
jeme provjeravanja iz uvjetne osude poinje tei istekom vremena provje-
ravanja iz uvjetnog otpusta.
(3) Sudac izvrenja e opozvati uvjetni otpust i odrediti izvrenje
izreene kazne ako osuena osoba tijekom provjeravanja ne izvri u pot-
punosti ili veoj mjeri obveze iz lanka 62. ovoga Zakona koje su joj odre-
ene, ili ih teko ili uporno kri, ili ustrajno izbjegava provoenje zatitnog
nadzora iz lanka 64. ovoga Zakona. Ako se utvrdi da poinitelj obveze
nije izvrio iz opravdanih razloga ili da je iz opravdanih razloga izbjega-
vao zatitni nadzor, sudac izvrenja moe obveze zamijeniti drugima, izrei
zatitni nadzor ako ga do tada nije bilo, osuenika osloboditi obveza, odno-
sno zatitnog nadzora ili mu moe produljiti rok za izvrenje izreenih
obveza ili zatitnog nadzora.
(4) U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka uvjetni otpust se ne moe
opozvati nakon to su protekle dvije godine od dana isteka izreene kazne.
(5) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka uvjetni otpust se ne moe
opozvati nakon to je proteklo est mjeseci od isteka roka odreenog za
izvravanje obveza iz lanka 60. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
Za razliku od teksta l. 55. st. 3. KZ/97 u kojem nije poblie propisan
opoziv uvjetnog otpusta, a to je imalo za posljedicu da u praksi opoziva gotovo
i nije bilo, sada se opoziv ureuje potanko. Razlikuje se opoziv zbog novog
kaznenog djela (stavak 1. i 2.), kada o njemu odluuje sud koji sudi za to djelo i
opoziv zbog neispunjenja posebnih obveza (stavak 3.), kada o njemu odluuje
sudac izvrenja. U stavku 1. i 2. granica izmeu obligatornog i fakultativnog
opoziva uvjetne osude postavljena je na izreenu kaznu zatvora od jedne go -
dine (kao i kod opoziva uvjetne osude). Pritom su poblie propisane ovlasti
raspravnog suda, koje se nastojalo izjednaiti s onima koje sud ima pri opozivu
uvjetne osude.
U stavku 3. ureuju se situacije kada je osuenik neopravdano krio ob -
veze ili zatitni nadzor odreene uvjetnim otpustom (prva reenica) i kada ih
je krio iz opravdanih razloga (druga reenica). Opravdani razlog za krenje
obveze moe biti npr. da je osuenik u vrijeme kada je trebao izvriti obvezu
bio bolestan ili je imao razgovor radi zaposlenja ili je dobio novi posao ili je
poslodavac iznimno od njega traio prekovremeni rad, o emu e obino morati
priloiti odgovarajue dokaze. Meutim, sudac izvrenja trebao bi upozoriti
osuenika da ga unaprijed izvijesti o razlozima zbog kojih nee biti u mogu-
nosti izvriti odreene obveze kako bi se one prilagodile ili zamijenile obve-
zama koje e moi izvravati.
U stavku 4. rijeeno je do sada prijeporno pitanje roka u kojem raspravni
sud moe opozvati uvjetni otpust, tako da je taj rok izjednaen s onim za opoziv
uvjetne osude (l. 58. st. 7. KZ, u kojem je rok za opoziv takoer 2 godine).
91
U stavku 5. ovaj je rok za suca izvrenja znatno krai i vee se uz rok za
izvrenje obveza jer tada nema novog kaznenog postupka pa sudac izvrenja
uvjetni otpust moe bez potekoa opozvati u kraem vremenu.
Zakonodavac je smatrao da nije potrebno posebno propisati da se ukoliko
nije dolo do opoziva uvjetnog otpusta, smatra da je cijela kazna zatvora iz -
drana. Ovakav zakljuak proizlazi iz tumaenja odredaba sadranih u l. 59. i
l. 61. ovoga Zakona.
Vrste posebnih obveza
lanak 62.
(1) Sud moe poinitelju naloiti da u odreenom roku:
1. popravi tetu poinjenu kaznenim djelom,
2. uplati odreenu svotu novaca u korist javne ustanove, u humani-
tarne ili karitativne svrhe, odnosno u fond za naknadu tete rtvama
kaznenih djela, ako je to primjereno s obzirom na poinjeno djelo i linost
poinitelja.
(2) Pored obveza iz stavka 1. ovoga lanka sud moe poinitelju, ako
ocjeni da je njihova primjena nuna za zatitu zdravlja i sigurnosti osobe
na iju tetu je kazneno djelo poinjeno ili kad je to nuno za otklanjanje
okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na poinjenje novog kazne-
nog djela, izrei sljedee obveze:
1. nastavak obrazovanja ili osposobljavanje za odreeno zanimanje
koje odabere uz strunu pomo nadlenog tijela za probaciju,
2. zaposlenje koje odgovara njegovoj strunoj spremi ili razini obra-
zovanja, osposobljenosti i stvarnim mogunostima obavljanja radnih za -
dataka, koje mu savjetuje i omogui nadleno tijelo za probaciju,
3. nadzirano raspolaganje prihodima u skladu s potrebama osoba
koje je po zakonu duan uzdravati i prema savjetima nadlenog tijela za
probaciju,
4. lijeenje ili nastavak lijeenja koje je nuno radi otklanjanja zdrav-
stvenih smetnji koje mogu poticajno djelovati za poinjenje novog kazne-
nog djela,
5. lijeenje ili nastavak lijeenja od ovisnosti o alkoholu, drogama ili
druge vrste ovisnosti u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi ili
odvikavanje u terapijskoj zajednici,
6. sudjelovanje ili nastavak sudjelovanja u postupku psihosocijalnog
tretmana u zdravstvenim ustanovama ili u pravnim ili kod zikih osoba
ovlatenih za provedbu psihosocijalnog tretmana,
7. zabranu posjeivanja odreenih mjesta, objekata i dogaaja, koji
mogu biti prilika ili poticaj za poinjenje novog kaznenog djela,
92
8. zabranu pribliavanja rtvi ili nekim drugim osobama,
9. naputanje doma na odreeno vrijeme ako se radi o djelima obi-
teljskog nasilja,
10. zabranu druenja s odreenom osobom ili grupom osoba koje bi
ga mogle navesti da poini kazneno djelo, zabranu zapoljavanja, podua-
vanja ili smjetaja tih osoba,
11. zabranu uznemiravanja ili uhoenja rtve ili neke druge osobe,
12. zabranu naputanja doma u odreenom razdoblju tijekom dana,
13. zabranu noenja, posjedovanja i povjeravanja na uvanje drugoj
osobi oruja i drugih predmeta koji bi ga mogli navesti na poinjenje
kaznenog djela,
14. ispunjavanje obveze uzdravanja
15. redovito javljanje nadlenom tijelu za probaciju, centru za soci-
jalnu skrb, sudu, policijskoj upravi ili drugom nadlenom tijelu,
16. i druge obveze koje su primjerene s obzirom na poinjeno kazneno
djelo.
Dvije vrste obveza iz l. 68. i l. 71. KZ/97 objedinjene su pojmom po -
sebnih obveza te ih se moe podijeliti u dvije kategorije: (1) obveze reparacije
ili plaanja, i (2) specijalnopreventivne obveze (v. Turkovi K./Maravelski A.,
Reforma sustava kazni u novom Kaznenom zakonu, HLJKPP 2/2012, str. 809
811).
Odredba stavka 1. djelomino slijedi tekst lanka 68. KZ/97. U njoj se
posebno navode obveze naknade tete i uplata svote novaca u korist javne
ustanove, humanitarne ili karitativne svrhe ili u fond za zatitu rtava jer nji-
hova primarna funkcija nije odvraanje poinitelja od injenja kaznenih djela u
budunosti kao to je to sluaj s posebnim obvezama navedenim u stavku 2.
ovoga lanka. Ovo potonje (uplata u korist javne ustanove itd.) novouvedeno je
po uzoru na l. 522. st. 1. to. 2. ZKP te 56b njem. KZ. Stavkom 1. obvezuje
se sud odrediti rok za izvrenje naknade tete, odnosno izvrenje uplate koji ne
ovisi o vremenu provjeravanja. U l. 68. st. 2. KZ/97 rok za naknadu tete
morao je biti unutar odmjerenog vremena provjeravanja. To je ponekad
dovodilo do pogrenog zakljuka da taj rok ne moe biti krai od jedne godine
pa se pokazalo boljim rjeenjem obvezati sud da odredi rok koji ne ovisi o vre-
menu provjeravanja. Vie se kao uvjet ne moe naloiti vraanje imovinske
koristi jer takav uvjet negira smisao samog kanjavanja i stoga ga i ne nalazimo
u komparativnom pravu.
U stavku 2. navodi se i dvojaka svrha specijalnopreventivnih obveza:
zatita rtava i pomo poiniteljima da ne upadnu u recidiv. Nacionalnom stra-
tegijom zatite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2008. do 2010. kao mjera
predviena je i potreba da se prilikom izrade izmjena relevantnih zakona meu
kojima se spominje i Kazneni zakon u obzir uzme zatita prava rtava kaznenih
93
djela i to pravo na njihovo osiguranje i zatitu. To ima izvorite i u itavom nizu
meunarodnih dokumenata (npr. Deklaracija UN o osnovnim naelima ostvari-
vanja prava za rtve zloina i zlouporabe ovlasti iz 1985., Europska Konvencija
o naknadi tete rtvama kaznenih djela nasilja (NN MU 7/2008), Konvencija o
zatiti djece od seksualnog iskoritavanja i seksualnog zlostavljanja, Preporuka
Rec (2006) 8 podrci rtvama zloina). Shodno tomu, u l. 62. KZ proiren je
izbor posebnih obveza koje se mogu izrei uz uvjetnu osudu i uvjetni otpust (a
odsad i uz rad za ope dobro).
Uz posebne neto izmijenjene obveze iz lanka 71. KZ/97 (npr. uz lijee-
nje ovisnosti o alkoholu i drogama sad je mogue lijeenje i drugih ovisnosti
npr. o kockanju), navode se jo sljedee obveze: zabrana pribliavanja rtvi ili
nekim drugim osobama, naputanje doma na odreeno vrijeme ako se radi o
djelima obiteljskog nasilja, zabrana druenja s odreenom osobom ili grupom
osoba koje bi mogle navesti poinitelja da poini kazneno djelo, zabrana nji-
hova zapoljavanja, poduavanja ili smjetaja, zabrana noenja, posjedovanja,
ili povjeravanja na uvanje drugoj osobi oruja i drugih predmeta koji bi mogli
poinitelja navesti na poinjenje kaznenog djela (npr. automobila ako je poini-
telj skrivio teku prometnu nesreu unato izreenoj sigurnosnoj mjeri oduzi-
manja vozake dozvole), ispunjavanje obveze uzdravanja i drugih obveza kad
to zakon za odreeno kazneno djelo izriito propisuje (npr. kod dvobranosti da
se razvrgne prethodni brak). Zakonodavac je ovdje uveo generalnu klauzulu i
omoguio sucima da odrede i druge obveze koje su primjerene s obzirom na
poinjeno kazneno djelo te koje su potrebne da se poinitelja odvrati od poi-
njenja novog kaznenog djela, a koje sukladno lanku 63. KZ ne mogu biti
nemogue, nerazumne i protiv dostojanstva poinitelja (npr. osobi koja je
posjekla neija stabla narediti da zasadi nova stabla, osobi koja je napisala gra-
t odrediti da ga oisti ili preboji zid, obveza noenja ureaja za elektroniki
nadzor jednom kad se uvede mogunost elektronikog nadzora, zabrana uklju-
ivanja u odreene aktivnosti koje mogu poticajno djelovati na poinjenje
kaznenog djela, zabrana naputanja mjesta prebivalita, doma ili odreenog
prostora bez posebne dozvole slubenika za probaciju ili suca izvrenja i sl.). S
ovim ogranienjima generalna klauzula predviena je i u njemakom ( 56c st.
2) i austrijskom ( 51 st. 2) KZ.
Posebne obveze mogu se izrei jednako uz uvjetnu osudu (l. 56. st. 4.
KZ), djelominu uvjetnu osudu (l. 57. st. 5.), uvjetni otpust (l. 60. st. 2. KZ) i
uz rad za ope dobro (l. 55. st. 3. KZ).
Izricanje posebnih obveza
lanak 63.
(1) Poinitelju se ne smiju postavljati nerazumne i nemogue obveze
te obveze koje vrijeaju njegovo dostojanstvo.
94
(2) Obveze iz lanka 62. stavka 2. toke 4., 5. i 6. mogu se izrei samo
uz pristanak poinitelja.
(3) Obveza iz lanka 62. stavka 2. toke 6. moe se izrei u trajanju
od est mjeseci do dvije godine, a obveza iz lanka 62. stavka 2. toke 5. u
trajanju do tri godine.
(4) Sud moe naknadno, a prije isteka vremena trajanja obveze, na
prijedlog tijela nadlenog za njezino provoenje, povisiti minimum, odno-
sno sniziti maksimum vremena trajanja obveze, ukinuti je ili zamijeniti
nekom drugom obvezom.
U stavku 1. po uzoru na 56b st. 1. njem. KZ posebno se istie da izre-
ene obveze ne mogu biti nerazumne i nemogue, a po uzoru na panjolski KZ
da obveze ne smiju vrijeati dostojanstvo poinitelja.
Provoenje medicinskih mjera (lijeenje, odvikavanje, psihosocijalni tre-
tman) mogue je samo uz pristanak poinitelja (stavak 2.) to je u skladu sa
suavanjem prostora za prisilni tretman u medicini. Takvu odredbu nalazimo i u
56c stavku 3. njemakog i 51 stavku 3. austrijskog Kaznenog zakona.
U stavku 3. ograniava se trajanje obveza lijeenja od ovisnosti i psiho-
socijalnog tretmana.
Sukladno stavku 4., vrijeme trajanja posebne obveze koju je odredio, sud
moe naknadno na prijedlog tijela nadlenog za probaciju produljiti ili skratiti s
tim da ne prijee rok provjeravanja. Time se ostavlja toliko potrebna eksibil-
nost za provoenje sustava probacije. Ovakvu odredbu nalazimo u 56a st. 2.
njem. KZ (primjer iz njemake literature: zbog naknadnih tekoa osuenik ne
moe u zadanom roku nadoknaditi tetu).
Posebne obveze mogu se izrei jednako uz uvjetnu osudu (l. 56. st. 4.
Zatitni nadzor
lanak 64.
(1) Sud e odrediti zatitni nadzor poinitelju kad ocijeni da mu je
potrebna pomo, voenje i nadzor nadlenog tijela za probaciju kako ubu-
due ne bi inio kaznena djela i kako bi se lake ukljuio u drutvo.
(2) Zatitni nadzor se temelji na pojedinanom programu postupa-
nja koji izrauje, pomae provesti i ije provoenje nadgleda nadleno
tijelo za probaciju.
(3) Sud e u pravilu uz uvjetnu osudu, rad za ope dobro ili uvjetni
otpust odrediti i zatitni nadzor ako je izrekao kaznu zatvora veu od est
mjeseci i radi se o okrivljeniku koji je mlai od dvadeset i pet godina.
95
(4) Zatitni nadzor se odlukom suda moe ukinuti i prije isteka roka
na koji je odreen ako su prestale potrebe pomoi, voenja i nadzora ili se,
ako za time postoji potreba, moe produljiti sve do ovim Zakonom predvi-
enog maksimalnog mu trajanja.
(5) Za vrijeme zatitnog nadzora poinitelj mora:
1. redovito se javljati probacijskom slubeniku,
2. primati posjete probacijskog slubenika u domu te mu davati sve
potrebne informacije i dokumente,
3. traiti suglasnost suca izvrenja za put u inozemstvo,
4. obavijestiti probacijskog slubenika o promjeni zaposlenja ili
adrese, i to u roku od dva dana od te promjene te o putovanju u trajanju
duljem od osam dana i danu povratka.
(6) Izvrenje zatitnog nadzora propisuje se posebnim zakonom.
Nema vie razlikovanja izmeu dvije vrste uvjetnih osuda, obina
uvjetna osuda i uvjetna osuda sa zatitnim nadzorom, koje je ionako bilo
umjetno. Odsad se uz uvjetnu osudu mogu, kad je to potrebno radi odvraanja
poinitelja od poinjenja kaznenog djela, izrei odreene obveze i pruiti mu
pomo kroz zatitni nadzor. Dakle, posebne obveze iz lanka 62. KZ mogu se
izrei samostalno ili uz zatitni nadzor (tako i 56d st. 1. njem. KZ, l. 94. vic.
KZ i 51. austr. KZ).
Stavak 3. propisuje da e se zatitni nadzor redovito izricati osobama koje
su u vrijeme donoenja presude mlae od 25 godina i kojima je u okviru uvjetne
osude ili rada za ope dobro izreena kazna zatvora vea od 6 mjeseci, odnosno
kad je takva kazna zamijenjena uvjetnim otpustom. Kriminoloki razlozi upu-
uju na to da je na ovu kategoriju osoba potrebno pojaano specijalnopreven-
tivno djelovanje kako bi se izbjegla pojava recidiva. Ako sud odlui da ipak ne
primijeni zatitni nadzor u ovoj situaciji, mora posebno obrazloiti zbog ega u
konkretnom sluaju smatra da nije potreban zatitni nadzor.
Zatitni nadzor moe se izrei jednako uz uvjetnu osudu (l. 56. st. 4.
96
Glava peta (V.)
SIGURNOSNE MJERE
Premda sigurnosne mjere ustvari obuhvaaju mjere koje su isto sigurno-
snog karaktera (zabrana obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti, zabrana
upravljanja motornim vozilom, zabrana pribliavanja, udaljenje iz zajednikog
kuanstva, zabrana pristupa internetu i zatitni nadzor po punom izvrenju
kazne zatvora) i one koje su vie terapeutskog karaktera (obvezno psihijatrijsko
lijeenje, obvezno lijeenje od ovisnosti i obvezan psihosocijalni tretman),
naziv glave nije mijenjan jer je ipak svima njima zajedniko otklanjanje opa-
snosti poinitelja.
Oduzimanje predmeta vie nije sigurnosna mjera, ve kaznenopravna
mjera sui generis. Razlog je tomu to se ona ne izrie na temelju opasnosti
poinitelja, a nerijetko ni oduzeti predmeti nisu sami po sebi opasni (npr. pla-
stini pitolj kojim je poinjeno razbojnitvo).
Vrste sigurnosnih mjera
lanak 65.
Sigurnosne mjere jesu: obvezno psihijatrijsko lijeenje, obvezno lije-
enje od ovisnosti, obvezan psihosocijalni tretman, zabrana obavljanja
odreene dunosti ili djelatnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom,
zabrana pribliavanja, udaljenje iz zajednikog kuanstva, zabrana pri-
stupa internetu i zatitni nadzor po punom izvrenju kazne zatvora.
Brisano je oduzimanje predmeta iz popisa sigurnosnih mjera jer domi-
nantna svrha te mjere nije ona denirana u lanku 66. KZ. Ona se ne izrie na
temelju opasnosti poinitelja, a nerijetko ni oduzeti predmeti nisu sami po sebi
opasni (npr. plastini pitolj kojim je poinjeno razbojnitvo, raunalo s pirat-
skim sadrajem). Stoga oduzimanje predmeta treba tretirati kao posebnu kazne-
nopravnu mjeru zajedno s oduzimanjem imovinske koristi, kako to ini njem.
KZ u posebnoj glavi ( 7376a).
Ukinuta je sigurnosna mjera protjerivanja stranca iz l. 79. KZ/97. Protje-
rivanje stranca redovito se ureuje upravnim propisima, stoga se to u zakoni-
cima drugih zemalja i ne predvia kao sigurnosna mjera. I kod nas tu materiju
vrlo detaljno ureuje Zakon o strancima (NN 130/11) u lancima od 102. do
108. Brisanjem ove sigurnosne mjere ujedno se otklanjaju te neujednaenosti.
97
Time je ujedno ukinuta mogunost protjerivanja stranca zauvijek jer takva
mogunost nije predviena Zakonom o strancima.
Uvodi se pet novih sigurnosnih mjera: obvezan psihosocijalni tretman (l.
70. KZ), zabrana pribliavanja (l. 73. KZ), udaljenje iz zajednikog kuanstva
(l. 74. KZ), zabrana pristupa internetu (l. 75. KZ) i zatitni nadzor po punom
izvrenju kazne zatvora (l. 76. KZ). Prve tri mjere nalazimo ve u Zakonu o
zatiti od nasilja u obitelji (NN 137/09, 14/10, 60/10) pa time ispravljamo nelo-
ginost da se ove mjere mogu izrei kod manje opasnih ponaanja (prekraja), a
ne mogu kod vie opasnih ponaanja (kaznenih djela). etvrta mjera predstav-
lja novi nain specijalnopreventivnog djela u suzbijanju kriminala poinjenog
putem interneta. Peta mjera uvedena je po uzoru na njem. KZ, a ova i druge
sigurnosne mjere formulirane su tako da bi se ispravili nedostatci koje je ESLJP
istaknuo u presudi Tomai v. Hrvatska, koja govori o manjkavosti domaeg
sustava zatite ivota ljudi od postupaka opasnih kriminalaca.
Svrha sigurnosnih mjera
lanak 66.
Svrha je sigurnosnih mjera otklanjanje okolnosti koje omoguavaju
ili poticajno djeluju na poinjenje novog kaznenog djela.
Svrha sigurnosnih mjera jest otklanjanje specine opasnosti. Denicija
te opasnosti pojednostavljena je u odnosu na lanak 74. KZ/97, pri emu je
preciznije govoriti o otklanjanju okolnosti nego o otklanjanju uvjeta koji
omoguavaju ili poticajno djeluju na poinjenje novog kaznenog djela.
Naelo razmjernosti
lanak 67.
Sigurnosna mjera mora biti u razmjeru s teinom poinjenog kazne-
nog djela i kaznenih djela koja se mogu oekivati, kao i sa stupnjem poi-
niteljeve opasnosti.
Ovo je nova odredba. Kao uzor predloenog lanka posluio je 62 njem.
KZ. Naelo razmjernosti proizlazi i iz l. 16. st. 2. Ustava. Posebno se nagla-
ava kod sigurnosnih mjera budui da kod sigurnosnih mjera naelo razmjerno-
sti ima ograniavajuu funkciju kao to to ima krivnja kod kazni.
Obvezno psihijatrijsko lijeenje
lanak 68.
(1) Sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog lijeenja sud e izrei
poinitelju koji je kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od
98
jedne godine ili vie poinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti ako postoji
opasnost da bi ta osoba zbog duevnih smetnji zbog kojih je nastupila nje-
zina bitno smanjena ubrojivost mogla u budunosti poiniti tee kazneno
djelo.
(2) Mjera iz stavka 1. moe se izrei uz novanu kaznu, kaznu
zatvora, rad za ope dobro i uvjetnu osudu.
(3) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka izreena uz kaznu zatvora izvr-
ava se u okviru zatvorskog sustava. Mjera izreena uz novanu kaznu,
rad za ope dobro i uvjetnu osudu izvrava se izvan zatvorskog sustava.
(4) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka moe trajati do prestanka izvre-
nja kazne zatvora ili rada za ope dobro, proteka roka provjeravanja pri-
mjenom uvjetne osude, odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja
odgovara izreenoj novanoj kazni.
(5) Sud mora po proteku prve godine od dolaska poinitelja na izvr-
enje mjere iz stavka 1. ovoga lanka i potom najmanje jednom godinje
preispitati postoje li uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka za njezinim nastav-
kom i o tome donijeti rjeenje po postupku propisanom posebnim zako-
nom. Na zahtjev ustanove u kojoj se mjera provodi ili na zahtjev poinite-
lja ovo preispitivanje moe se uiniti i prije, ali ne prije proteka est mje-
seci od zadnjeg preispitivanja. Sud moe obustaviti primjenu mjere ili
promijeniti nain i vrijeme izvrenja mjere.
(6) Sud e obustaviti izvravanje mjere iz stavka 1. ovoga lanka ako
su prestali razlozi zbog kojih je izreena.
(7) Ako je vrijeme provedeno na lijeenju krae od trajanja izreene
kazne, sud moe odrediti da se osuenik uputi na izdravanje ostatka
kazne ili da se pusti na uvjetni otpust. Kad ga upuuje na izdravanje
ostatka kazne, sud mu moe odrediti ambulantno lijeenje u zatvorskoj
ustanovi. Odluujui o putanju na uvjetni otpust, sud e osobito uzeti u
obzir uspjeh osuenikova lijeenja, njegovo zdravstveno stanje, vrijeme
provedeno na lijeenju i ostatak kazne to ga osuenik nije izdrao. Ako
utvrdi da je poinitelj i dalje opasan za okolinu, a da je za otklanjanje te
opasnosti dovoljno njegovo lijeenje na slobodi, sud moe poinitelju kojeg
puta na uvjetni otpust odrediti nastavak lijeenja na slobodi sukladno
lanku 60. stavku 2. u vezi s lankom 62. stavkom 2. tokom 4. ovoga
Zakona.
Radna skupina razmatrala je mogunost potpunog iskljuenja sigurnosne
mjere obvezatnog psihijatrijskog lijeenja i obvezatnog lijeenja ovisnosti iz
Kaznenog zakona, kako bi se uklonio dualitet ureenja kaznenopravnog statusa
osoba s duevnim smetnjama i zakljuila da je ovim mjerama mjesto u Kazne-
nom zakonu jer se one izriu uz sankcije osobama koje su krive za poinjeno
99
kazneno djelo. Strani zakoni koje je radna skupina razmatrala, osim sloven-
skog, reguliraju ovu mjeru u okviru Kaznenog zakona. Nedoumice i lutanja
koji su se javili u praksi nakon donoenja KZ/97 u pogledu primjene sigurnosne
mjere obveznog psihijatrijskog lijeenja i obveznog lijeenja od ovisnosti uka-
zali su na potrebu da se primjena ovih dviju mjera preciznije denira u samom
Kaznenom zakonu, to je i uinjeno.
Sve se sigurnosno mjere sudskom odlukom izriu, a ne vie primje-
nuju (kao prema KZ/97). Radi se o pravilnom izgledu izreke sudske odluke,
sukladno procesnopravnim odredbama i odredbama Sudskog poslovnika.
Sigurnosnu mjeru (stavak 1.) nije mogue izrei za bilo koje kazneno
djelo, ve samo za djela za koja je propisana kazna zatvora od jedne ili vie
godina. Tendencija je suvremenih zakonodavstava (npr. 21 austr. KZ) da se
sigurnosna mjera obvezatnog lijeenja u psihijatrijskoj ustanovi primjenjuje
samo na kaznena djela odreene teine. Time se konkretizira naelo razmjerno-
sti iz l. 67. KZ.
KZ/97 prepustio je sudskoj praksi odrediti uz opasnost osobe dodatne
preciznije kriterije za izricanje ove sigurnosne mjere smanjeno ubrojivim oso-
bama. No sudska praksa nije se u tome najbolje snala i bilo je dosta lutanja, a
znatno je porastao broj izreenih mjera. Izricane su i u sluajevima kad to nije
bilo potrebno, krei tako naelo razmjernosti (vie o tome v. Turkovi K./
Roksandi Vidlika S./Maravelski A., Pravni poloaj poinitelja s duevnim
smetnjama prema novom Kaznenom zakonu, V. Kongres pravnika u zdravstvu,
Varadin, 2012., str. 1416). Stoga je postojala potreba da preciznije kriterije
ipak odredi zakonodavac. U zakonodavstvima koja su posluila kao uzor pri
izradi naeg Kaznenog zakona postoje razliiti mehanizmi kojima se nastoji
ograniiti primjena sigurnosne mjere psihijatrijskog lijeenja na smanjeno
ubrojive osobe. Tako se, primjerice, u Njemakoj sigurnosna mjera psihijatrij-
skog lijeenja moe izrei samo bitno smanjeno ubrojivim osobama. Budui da
se prije donoenja KZ/97 u naem zakonodavstvu i sudskoj praksi koristio
pojam bitno smanjene ubrojivosti, radna skupina odluila se za ponovno uvo-
enje tog pojma u stavak 1. koji je naoj sudskoj praksi jo uvijek poznat (tee
duevne smetnje veu se uz pojam bitno smanjene ubrojivosti pa se posebno ne
navode u tekstu zakona). Time se dosljedno izmjeni u l. 26. KZ, ova sigurno-
sna mjera ograniava na bitno smanjeno ubrojive poinitelje.
Prema KZ/97 sud je mogao, ali nije morao, smanjeno ubrojivoj osobi kod
koje su se stekli uvjeti propisani tim zakonom izrei sigurnosnu mjeru obve-
znog psihijatrijskog lijeenja. Zakonodavac je to propisao samo kao mogunost
jer se ova mjera mogla izrei svim smanjeno ubrojivim osobama bez postavlja-
nja posve preciznog kriterija pa je sucima u donoenju odluke ostavljena dis-
krecija. Novi KZ otklanja ovu zakonsku neodreenost pa jednom kad je utvr-
ena bitno smanjena ubrojivost i opasnost poinitelja, suci moraju izrei tu
mjeru. Tako je to bilo u OKZ RH (l. 58a), a tako je to i u njemakom ( 63) i
austrijskom ( 21) Kaznenom zakonu.
100
Stavak 1. u mjeri u kojoj je to primjereno usklaen je i s l. 44. ZZODS
koji propisuje uvjete za prisilni smjetaj neubrojivih osoba. Sukladno tomu, sad
se opasnost osobe denira kao opasnost da e u budunosti poiniti neko tee
kazneno djelo. To je u skladu s naelom razmjernosti. Meutim, KZ nije poblie
odredio pojam teeg kaznenog djela. Tee kazneno djelo u ZZODS-u denira
se kao kazneno djelo za koje je zaprijeena kazna zatvora od najmanje 3 godine
(to proizlazi iz l. 48.a st. 3. u vezi s l. 44. st. 2. ZZODS).
U sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka kad je poiniteljeva ubrojivost
smanjena, ali ne bitno, poinitelj se po preporuci vjetaka moe lijeiti, ali
samo uz njegov pristanak.
Stavak 2. propisuje uz koje se sankcije mjera moe izrei. Zakon polazi
od tzv. sustava dvostrukog kolosijeka po kojem se sigurnosna mjera izrie neo-
visno o kazni, a ovisno o opasnosti osobe, dok mjera kazne slijedi stupanj kriv-
nje. Stoga zakonodavac nigdje ne vee mogunost izricanja sigurnosne mjere
uz izreenu kaznu pa je sigurnosnu mjeru mogue izrei jednako uz kaznu
zatvora i novanu kaznu, kao i uz uvjetnu osudu i rad za ope dobro koji su
zamjena za kaznu.
Stavak 3. propisuje gdje se mjera moe provoditi. Prema Preporuci R (98)
7 koja se odnosi na etike i organizacijske aspekte zdravstvene brige u zatvoru,
sigurnosna mjera moe se provoditi u zatvoru, psihijatrijskoj ustanovi izvan
zatvora ili zajednici, ovisno o teini duevne smetnje, mogunostima tretmana
te teini kaznenog djela. Unato tomu, s obzirom na teko stanje u naim psihi-
jatrijskim ustanovama i na injenicu da jo uvijek izvan zatvorskog sustava
nemamo psihijatrijsku ustanovu ili odjel koji bi zadovoljavao kriterije maksi-
malne sigurnosti, zakonodavac se odluio izvrenje mjere sigurnosti obveznog
psihijatrijskog lijeenja koja je izreena uz zatvorsku kaznu ograniiti na
zatvorski sustav. Ni uvjeti u zatvorskom sustavu za provoenje ove mjere nisu
zadovoljavajui i treba raditi na njihovu poboljanju i poveanju i kadrovskih i
prostornih kapaciteta. Mjera pak koja je izreena uz novanu kaznu, uvjetnu
osudu ili rad za ope dobro provodi se izvan zatvorskog sustava. Detalj-
nije odredbe o uvjetima i nainu provoenja ove mjere trebaju se razraditi
ZZODS-om i ZIKZ-om. Ustanove koje provode ovu mjeru trebale bi za to biti
posebno akreditirane prema propisima koje donosi Ministarstvo zdravlja.
U stavku 4. odreeno je trajanje mjere obveznog psihijatrijskog lijeenja.
Odredba je zadrana kakva je i bila, s tim da vie nema apsolutnog ogranienja
od 5 godina. Njem. KZ i austr. KZ ne poznaju takvo ogranienje, dok vic. KZ
predvia ogranienje od 5 godina koje se moe produljiti za najvie jo 5
godina. Ovdje je maksimum trajanja mjere ogranien trajanjem sankcije uz
koju je izreena. Prema miljenju psihijatara, nije primjereno stavljati vremen-
ski rok za trajanje ove mjere, ve njeno trajanje treba ovisiti o potrebama osobe
i stupnju njene opasnosti, stoga trajanje mjere sud ne odreuje unaprijed.
U stavku 5. propisano je redovito jednogodinje preispitivanje potrebe za
daljnjom primjenom mjere, uz mogunost da se na zahtjev osuenika, odnosno
101
ustanove gdje se mjera provodi to preispitivanje uini i nakon proteka samo 6
mjeseci od posljednjeg preispitivanja, s tim da se prvo preispitivanje ini nakon
proteka jedne godine od dolaska na izvrenje mjere. Sudu je dana mogunost
mijenjati sadraj i trajanje mjere sukladno potrebama. Time su ljudska prava
osuenika zatiena na zadovoljavajui nain.
Stavak 6. je nov, a propisuje da je sud nadlean obustaviti provoenje
sigurnosne mjere kad za to postoje razlozi i denira razloge za obustavu.
KZ/97 nita nije govorio o uraunavanju vremena provedenog na lijee-
nju te kad to vrijeme poinje. To je sad propisano stavkom 7. koji jasno polazi
od tzv. vikarijskog sustava po kojem se prvo izvrava mjera sigurnosti, a potom
se pristupa izvrenju kazne, s tim da se u kaznu uraunava vrijeme provedeno
na mjeri sigurnosti.
Isto tako, KZ/97 nita nije govorio o uvjetnom otpustu, smatrajui da je to
ve ureeno samim odredbama o uvjetnom otpustu. Praksa je pokazala da je
sucima i u tom smislu potrebno dati uputu. Odredba o uvjetnom otpustu u
stavku 7. ima svoju inspiraciju u odredbama OKZ RH, premda se od njih i
razlikuje zbog novina u ureenju uvjetnog otpusta koje donosi KZ. Ovaj se
stavak kad govori o odreivanju uvjetnog otpusta namjerno ne poziva na l. 59.
KZ budui da u ovom sluaju nije vezan pretpostavkama iz tog lanka. Naime,
u ovim sluajevima uvjetni je otpust mogue izrei i ako osoba nije izdrala
pola od izreene kazne zatvora.
Stavak 5. i 6. iz lanka 75. KZ/97 brisani su kao nepotrebni.
Obvezno lijeenje od ovisnosti
lanak 69.
(1) Sigurnosnu mjeru obveznog lijeenja od ovisnosti sud e izrei
poinitelju koji je kazneno djelo poinio pod odluujuim djelovanjem ovi-
snosti o alkoholu, drogi ili druge vrste ovisnosti ako postoji opasnost da e
zbog te ovisnosti u budunosti poiniti tee kazneno djelo.
(2) Mjera iz stavka 1. moe se izrei uz novanu kaznu, kaznu
zatvora, rad za ope dobro i uvjetnu osudu.
(3) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka izreena uz kaznu zatvora izvr-
ava se u okviru zatvorskog sustava ili u zdravstvenoj ili drugoj specijalizi-
ranoj ustanovi za lijeenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava pod uvjetima
odreenim posebnim propisom. Mjera izreena uz novanu kaznu, rad za
ope dobro i uvjetnu osudu izvrava se u zdravstvenoj ili drugoj specijali-
ziranoj ustanovi za otklanjanje ovisnosti izvan zatvorskog sustava, a moe
se, pod uvjetima odreenim posebnim propisom, kao i u sluaju iz lanka
44. stavka 4. ovoga Zakona, izvravati i u terapijskoj zajednici ako je takvo
odvikavanje dostatno za otklanjanje opasnosti.
102
nja kazne zatvora ili rada za ope dobro, proteka roka provjeravanja pri-
mjenom uvjetne osude, odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja
odgovara izreenoj novanoj kazni, a najdulje tri godine.
(5) Sudac izvrenja e obustaviti izvravanje mjere iz stavka 1. ovoga
lanka ako su prestali razlozi zbog kojih je izreena ili ako je njezino dosa-
danje i daljnje provoenje bezizgledno.
(6) Sudac izvrenja mora najmanje svakih est mjeseci, raunajui
od dolaska poinitelja na izvrenje mjere iz stavka 1. ovoga lanka, preis-
pitati postoje li uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka za njenim nastavkom i o
tome donijeti rjeenje. Sudac izvrenja moe obustaviti primjenu mjere ili
promijeniti nain i vrijeme izvrenja mjere.
(7) Na mjeru obveznog lijeenja od ovisnosti primjenjuje se odredba
lanka 68. stavka 7. ovoga Zakona.
Ovaj lanak odgovara lanku 76. KZ/97. Tri su znaajne izmjene u zakon-
skom tekstu sigurnosne mjere obveznog lijeenja od ovisnosti: (a) irenje pri-
mjene na sve oblike ovisnosti, (b) ograniavanje primjene na sluajeve opasno-
sti od poinjenja teeg kaznenog djela, i (c) irenje moguih lokacija u kojima
se mjera moe izvravati.
Sad se u stavku 1. izriito kae da je sud taj koji izrie ovu mjeru. Izriito
se navodi kao i u vic. KZ (l. 60. st. 1.) da je mjeru mogue izrei zbog bilo
kakve vrste ovisnosti, a ne samo ovisnosti o alkoholu ili drogama te se sukladno
l. 68. st. 1. KZ trai opasnost da e osoba u budunosti vezano uz svoju ovi-
snost poiniti ne bilo koje, ve tee kazneno djelo (tako i 64 njem. KZ i 22
st. 2. austr. KZ). To je analogno odredbi iz prethodnog lanka te se time potuje
naelo razmjernosti iz l. 67. KZ. Ako postoji samo opasnost od poinjenja
lakih kaznenih djela, onda nije mogue odrediti prisilno lijeenje, ali se osobu
moe lijeiti ako ona to eli.
Sve se sigurnosne mjere sudskom odlukom izriu, a ne vie primje-
nuju (kao prema KZ/97). Radi se o pravilnom izgledu izreke sudske odluke,
sukladno procesnopravnim odredbama i odredbama Sudskog poslovnika.
Za stavak 2. vidi komentar uz l. 68. st. 2. KZ.
Stavak 3. vrlo eksibilno postavlja mjesto gdje se mjera moe provoditi
kako bi se mogla u najveoj moguoj mjeri individualizirati. Svrha ove odredbe
jest omoguiti da se i npr. lijeenje u licenciranim zajednicama (tzv. komu-
nama) prizna poiniteljima kaznenih djela kao oblik lijeenja od ovisnosti, jer
ono esto pokazuje bolje rezultate od institucionaliziranog lijeenja. Radi otkla-
njanja moguih dvojbi oko izvrenja mjere obveznog lijeenja od ovisnosti u
terapijskog zajednici, propisano je pozivanje na l. 44. st. 4. KZ koji daje
mogunost izvravanja kazne zatvora u domu. Tako je jasno propisana mogu-
nost izvravanja ove mjere i u terapijskoj zajednici prema posebnom propisu, a
103
terapijska e zajednica kod primjene ove mjere predstavljati dom u kojem se
izvrava kazna zatvora.
U stavku 4. propisano je ogranienje trajanja mjere od 3 godine. Prema
miljenju strunjaka to je dovoljno za provoenje ove mjere jer se u tom pe -
riodu sve metode lijeenja ovisnosti iscrpljuju. Inae, u vicarskoj je za ovu
mjeru ogranienje 3 godine, u Austriji 2 godine, a u Njemakoj nisu predviena
ovakva ogranienja.
Stavak 5. je nov. Propisuje da je sud nadlean obustaviti ove sigurnosne
mjere i odreuje razloge za obustavu. S tim da se ova mjera za razliku od mjere
obveznog psihijatrijskog lijeenja mora obustaviti i ako je njeno dosadanje i
daljnje provoenje bezizgledno. Time se ovdje konkretizira naelo razmjernosti
iz lanka 67. KZ.
Stavak 6. propisuje redovito preispitivanje potrebe za daljnjom primje-
nom mjere obveznog lijeenja od ovisnosti svakih 6 mjeseci. Sucu izvrenja
dana je mogunost mijenjati sadraj i trajanje mjere sukladno potrebama.
Obvezan psihosocijalni tretman
lanak 70.
(1) Sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana sud moe
izrei poinitelju koji je poinio kazneno djelo s obiljejem nasilja ako
postoji opasnost da e poiniti isto ili slino djelo.
(2) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka izrie se uz novanu kaznu ili
kaznu zatvora.
(3) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka izvrava se u ustanovi za izvre-
nje kazne zatvora ili u zdravstvenoj ustanovi ili u pravnoj osobi ili kod
zike osobe specijalizirane za otklanjanje nasilnikog ponaanja pod
uvjetima odreenim posebnim propisom.
nja kazne zatvora, odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja odgo-
vara izreenoj novanoj kazni, a najdulje dvije godine.
Ovo je nova sigurnosna mjera koja se ve neko vrijeme provodi kao
zatitna mjera prema Zakonu o zatiti od nasilja u obitelji. Samo kanjavanje
poinitelja kaznenog djela bez istovremenog tretmana na uklanjanju uzroka
koji su doveli do poinjenja djela ne moe dati adekvatne rezultate i prevenirati
budua poinjenja kaznenih djela. Iskustva steena tijekom posljednjih desetak
godina u EU-u i SAD-u pokazuju da je za uinkovito prekidanje nasilja uz
zatitu rtava i kanjavanje poinitelja, neophodno osigurati i tretman poinite-
lja nasilja kako bi se obrazac njihova nasilnog ponaanja prekinuo. Upravo je
104
stoga bilo nuno uvoenje ove mjere u KZ, tim vie to se ve nekoliko godina
provodi u okviru prekrajnog prava za djela manje teine od kaznenih.
Mjera se moe izrei uz kaznu zatvora ili novanu kaznu. Uz uvjetnu
osudu, rad za ope dobro ili uvjetni otpust moe se izrei kao posebna obveza
(l. 62. st. 2. to. 6. KZ), i to samo uz pristanak poinitelja. Istraivanja poka-
zuju da je za ovu mjeru primjereno trajanje od minimalno 6 mjeseci, a maksi-
malno 2 godine pa je u tom smislu i trajanje ove mjere ogranieno u stavku 4.
Mjera se moe izvravati u ustanovi za izvrenje kazne zatvora ili u zdrav-
stvenoj ustanovi ili u pravnoj ili kod zike osobe specijaliziranoj za otklanja-
nje nasilnikog ponaanja pod uvjetima odreenim posebnim propisom. Trenu-
tano su ovi uvjeti propisani Pravilnikom o nainu i mjestu provoenja psiho-
socijalnog tretmana (NN 29/05 i 78/06).
Kaznena djela s obiljejem nasilja kaznena su djela kod kojih poinitelj
upotrebljava silu ili prijetnju. Primjena ove mjere najvie e dolaziti do izraaja
u sluajevima obiteljskog nasilja.
Zabrana obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti
lanak 71.
(1) Sigurnosnu mjeru zabrane potpunog ili djelominog obavljanja
odreene dunosti ili djelatnosti u trajanju od jedne do deset godina rau-
najui od izvrnosti sudske odluke sud e izrei poinitelju koji je kazneno
djelo poinio u obavljanju dunosti ili djelatnosti ako postoji opasnost da
e zlouporabom te dunosti ili djelatnosti ponovno poiniti kazneno djelo.
(2) Vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne urau-
nava se u vrijeme trajanja ove mjere.
(3) Poinitelju kaznenog djela iz lanka 105. stavka 3., lanka 106.
stavka 2. i 3., lanka 111. toke 2., lanka 112. stavka 1., lanka 114., lanka
116., lanka 118., lanka 119., lanka 120., Glave XVI., poinjenog na tetu
djeteta i Glave XVII. ovoga Zakona, sud moe izrei zabranu obavljanja
dunosti ili djelatnosti u kojima dolazi u redoviti kontakt s djecom i kad
ova djela nisu bila poinjena u obavljanju dunosti i djelatnosti, a moe je
izrei i doivotno.
(4) Za vrijeme zabrane iz stavka 1. ovoga lanka osuenik se ne smije
baviti odreenom dunosti ili djelatnosti samostalno, za drugu osobu, u
pravnoj osobi, ni u ime druge osobe, niti smije ovlastiti drugu osobu da se
bavi tom dunou ili djelatnou u njegovo ime i po njegovim uputama.
(5) Ako poinitelj ne postupi prema zabrani obavljanja odreene
dunosti ili djelatnosti kad je izreena uz rad za ope dobro, uvjetnu osudu,
ili za vrijeme uvjetnog otpusta shodno e se primijeniti odredbe lanka 55.
stavka 8., lanka 58. stavka 5. ili lanka 61. stavka 3. ovoga Zakona.
105
(6) Po proteku tri godine od poetka izvravanja mjere izreene na
temelju stavka 1. ovoga lanka, sud moe na prijedlog osuenika obusta-
viti njeno izvrenje ako ustanovi da vie ne postoji opasnost iz stavka 1.
ovoga lanka. Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne
godine od zadnjeg preispitivanja.
(7) Po proteku deset godina od poetka izvravanja mjere izreene
na temelju stavka 3. ovoga lanka, sud moe na prijedlog osuenika obu-
staviti njezino izvrenje ako ustanovi da vie ne postoji opasnost iz stavka
1. ovoga lanka. Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka
jedne godine od zadnjeg preispitivanja.
(8) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti tijelo nadleno
za voenje upisnika osoba koje obavljaju odreene dunosti ili djelatnosti.
Izmijenjen je naslov ove sigurnosne mjere u odnosu na l. 77. KZ/97, jer
ni u teoriji ni u praksi nije bilo utvreno u emu je razlika izmeu zvanja i dje-
latnosti. Za pojam zvanja i djelatnosti dovoljno je koristiti samo djelatnost kao
najiri pojam koji obuhvaa i profesionalnu i drutvenu djelatnost ukljuujui
volonterski rad i rekreativnu djelatnost (npr. lov). Takoer ve u naslovu treba
istaknuti da dunost ili djelatnost koja se zabranjuje mora biti odreena, kako bi
se suzbila praksa nekih sudova da u izreci presude kojom se izrie ta mjera
samo prepisuju zakonski tekst, ne odreujui poblie dunost ili djelatnost koja
se zabranjuje. Povrh toga, u stavku 1. naglaeno je da se ova mjera moe odno-
siti na potpunu ili djelominu zabranu obavljanja odreene dunosti ili djelat-
nosti (po uzoru na l. 67. st. 1. vic. KZ).
Nisu unaprijed odreena kaznena djela koja nemaju dovoljnu teinu da bi
u obzir dola primjena ove mjere (npr. vic. KZ u l. 67. st. 1. iskljuuje pri-
mjenu ove mjere ako je u konkretnom sluaju izreena kazna zatvora manja od
6 mjeseci), ve se to ostavilo sucima i njihovoj slobodnoj ocjeni, polazei od
toga da primjenjujui ovu mjeru sud mora voditi rauna o naelu razmjernosti
iz lanka 67. KZ.
Vrijeme trajanja ove mjere rauna se od izvrnosti presude jer je to trenu-
tak od kojeg je izricanje mjere poznato poinitelju, s tim da se vrijeme prove-
deno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uraunava u vrijeme trajanja ove
mjere.
U stavku 2. propisano je da se na ovu sigurnosnu mjeru ne primjenjuje
vikarijski sustav.
Stavak 3. uveden je sukladno l. 5. st. 3. Konvencije VE protiv seksual-
nog iskoritavanja i zlostavljanja djece koji trai da se ne zapoljavaju osobe
koje su prethodno osuivane za ova djela. Slinu odredbu sadri franc. KZ (l.
131-36-2).
Stavak 4. po uzoru na 70 stavak 3. njemakog te lanak 67. stavak 2.
vicarskog Kaznenog zakona poblie odreuje sadraj ove mjere.
106
U stavku 5. propisuju se posljedice ako je ova mjera prekrena u sustavu
probacije. Ukoliko je do njezina krenja dolo izvan sustava probacije (npr.
nakon izdrane bezuvjetne kazne zatvora), poinitelj moe odgovarati za
kazneno djelo neizvravanja sudske odluke iz l. 311. st. 2. KZ.
Stavak 6. daje mogunost za opoziv mjere na prijedlog osuenika po pro-
teku 3 godine njena trajanja. Ovakvu mogunost predvia slov. KZ (l. 71. st.
4.) i vic. KZ (l. 67. st. 4.) po proteku roka od 2 godine. Stavak 7. to predvia
za djela iz stavka 3., ali tek po proteku roka od 10 godina. Stavak 7. u skladu je
i s odlukom USRH br. U-I-1162/2008 od 26. 6. 2011.
Stavak 8. odgovara lanku 86. stavku 4. KZ/97 koji se odnosi na podatke
iz kaznene evidencije.
Zabrana upravljanja motornim vozilom
lanak 72.
(1) Sigurnosnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom sud e
izrei poinitelju kaznenog djela protiv sigurnosti prometa kad postoji
opasnost da e upravljajui motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa.
Zabrana se odnosi na sve kategorije vozila, a iznimno se odreena katego-
rija vozila moe izuzeti kada posebne okolnosti upuuju na to da se svrha
mjere nee time ugroziti.
(2) Ako su ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga lanka, sud e
izrei zabranu upravljanja motornim vozilom i neubrojivoj osobi ako nje-
zina radnja ukazuje na to da je nesposobna za vonju.
(3) Zabrana upravljanja motornim vozilom odreuje se u trajanju
koje ne moe biti krae od jedne ni dulje od pet godina.
(4) Zabrana upravljanja motornim vozilom poinje tei oduzima-
njem vozake dozvole, upisom zabrane za odreenu kategoriju vozila u
vozaku dozvolu, odnosno zabranom izdavanja vozake dozvole poinite-
lju koji je nema, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili
ustanovi ne uraunava u vrijeme trajanja mjere.
(5) Zabrana upravljanja motornim vozilom moe se izrei doivotno
kada se s obzirom na ranija poiniteljeva teka krenja prometnih propisa
moe oekivati da e i nakon proteka najdueg vremena iz stavka 3. ovoga
lanka postojati opasnost da poinitelj ponovno poini kazneno djelo pro-
tiv sigurnosti prometa. Utvrdi li sud povodom prijedloga osuenika da
nakon proteka najdueg vremena iz stavka 3. ovoga lanka opasnost vie
ne postoji, ukinut e zabranu. Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne
prije proteka jedne godine od zadnjeg preispitivanja. Po ukidanju zabrane
poinitelj mora ponovno polagati vozaki ispit.
(6) Na zabranu upravljanja motornim vozilom shodno e se primije-
niti odredba lanka 71. stavka 5. ovog a Zakona.
107
(7) Vrijeme privremenog oduzimanja vozake dozvole uraunat e se
u vrijeme zabrane upravljanja motornim vozilom.
(8) Zabrana upravljanja motornim vozilom izreena poinitelju koji
ima stranu dozvolu za upravljanje motornim vozilom sastoji se u zabrani
njezina koritenja na podruju Republike Hrvatske kao i u zabrani izda-
vanja mu vozake dozvole Republike Hrvatske. Ova zabrana poinje tei
od dana pravomonosti presude.
Stavak 1. u drugoj reenici donosi novost u odnosu na l. 78. KZ/97 koja
se sastoji u izuzetnosti zabrane upravljanja vozilima odreene kategorije (to je
dosadanja sudska praksa neosnovano uzimala kao pravilo). Ujedno je neodre-
eni pojam vrste vozila zamijenjen kategorijom vozila. Takoer se za izrica-
nje ove mjere ne trai da postoji opasnost od ponovnog poinjenja takva kazne-
nog djela to je previsoko postavljen zahtjev dovoljno je da postoji opasnost
od ugroavanja sigurnosti prometa. U prekrajnom postupku vozaka se do -
zvola oduzima i za puno manje od toga. Tako i 69 st. 1. njem. KZ (gdje se jo
i izriito kae da se na ovu mjeru ne odnosi zahtjev naela razmjernosti). Ovaj
se lanak odnosi na sve vrste motornih vozila, dakle one u cestovnom, zra-
nom, vodnom i pomorskom prometu.
Stavak 2. omoguuje izricanje ove mjere i neubrojivim osobama (slino
69 st. 1. njem. KZ), koju mogunost otvara naelo krivnje proklamirano u l. 4.
KZ, koje brani izricanje kazne (nulla poena sine culpa), ali ne i sigurnosne
mjere osobama koje nisu krive.
Stavak 3. skrauje trajanje mjere zabrane na maksimalno 5 godina, s time
da je i dalje mogue izricanje mjere doivotno (u stavku 5.).
Stavak 4. poblie odreuje u emu se sastoji zabrana upravljanja vozilom.
Raen je po uzoru na slov. KZ (l. 72. st. 1.).
Stavak 5. uvodi mogunost izricanja mjere doivotno kad se radi o poja-
ano opasnom poinitelju. Strogost ove mjere ublaena je mogunou njena
naknadnog ukidanja (slino i 69a st. 7. njem. KZ) pa je na taj nain ova mjera
usklaena s Ustavom (v. odluku USRH br. U-I-1162/2008 od 26. 6. 2011.).
U stavku 7. uraunavanje privremenog oduzimanja vozake dozvole pro-
vedeno je prema lanku 284. i 285. Zakona o sigurnosti prometa na cestama
(NN 67/08, 48/10, 74/11).
Stavak 8. odnosi se na poinitelje sa stranom vozakom dozvolom.
Zabrana pribliavanja
lanak 73.
(1) Sigurnosnu mjeru zabrane pribliavanja rtvi, drugoj osobi ili
grupi osoba, ili odreenom mjestu sud e izrei poinitelju kaznenog djela
protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja ili iskoritavanja djeteta, dru-
108
gog kaznenog djela nasilja ili napada na slobodu osobe ili neovlatenog
posjedovanja, proizvodnje i trgovanja drogama i tvarima zabranjenim u
portu kad postoji opasnost da bi poinitelj prema tim osobama ili na tim
mjestima mogao ponovno poiniti neko od navedenih kaznenih djela.
(2) Mjeru iz stavka 1. ovoga lanka sud moe izrei uz novanu
kaznu ili kaznu zatvora.
(3) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka ne moe biti kraa od jedne ni
dulja od pet godina.
(4) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka poinje tei pravomonou pre-
sude. Vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uraunava se
u vrijeme trajanja ove mjere.
(5) Po proteku jedne godine od poetka izvravanja mjere izreene
na temelju stavka 1. ovoga lanka, sud moe na prijedlog osuenika obu-
staviti njezino izvrenje ako ustanovi da vie ne postoji opasnost iz stavka
1. ovoga lanka. Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka
jedne godine od zadnjeg preispitivanja.
(6) Na zabranu pribliavanja shodno e se primijeniti odredba
(7) Sud e o pravomono izreenoj mjeri iz stavka 1. ovoga lanka
obavijestiti nadleno tijelo za probaciju i nadlenu policijsku upravu.
Zakonom o zatiti od nasilja u obitelji predviena je mogunost izricanja
zatitne mjere zabrane pribliavanja, uznemiravanja ili uhoenja u sluaju
poinjenja prekraja iz domene nasilja u obitelji te je bilo potrebno i u Kazne-
nom zakonu predvidjeti mogunost izricanja sigurnosne mjere kojom bi se
rtva kaznenog djela zatitila od poinitelja kod kojeg postoji opasnost od
ponavljanja nasilnog ponaanja odnosno drugog kaznenog djela navedenog u
stavku 1. ovoga lanka. Uz zabranu pribliavanja odreenim osobama, mogu se
ograniiti i mjesta kojima se poinitelj moe pribliavati (npr. zabrana priblia-
vanja koli ili vrtiu) kako bi se izbjegle situacije u kojima bi mogao poiniti u
stavku 1. ovoga lanka navedena kaznena djela.
Mjera se moe izrei samo uz kaznu zatvora ili novanu kaznu (stavak 2.)
jer se uz uvjetnu osudu, rad za ope dobro ili uvjetni otpust ve moe izrei kao
posebna obveza iz l. 62. st. 2. to. 8. KZ.
Stavci od 3. do 5. odnose se na trajanje ove mjere. Propisano je da se na
ovu sigurnosnu mjeru ne primjenjuje vikarijski sustav. Otvorena je mogunost
njezine prijevremene obustave (npr. ako se poinitelj i rtva pomire).
U stavku 6. propisuju se posljedice, koje su analogne onima kod zabrane
obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti, ako je ova mjera prekrena u
sustavu probacije. Ukoliko je do njezina krenja dolo izvan sustava probacije
(npr. nakon izdrane bezuvjetne kazne zatvora), poinitelj moe odgovarati za
109
Udaljenje iz zajednikog kuanstva
lanak 74.
(1) Sigurnosnu mjeru udaljenja iz zajednikog kuanstva sud moe
izrei poinitelju kaznenog djela nasilja prema osobi s kojom ivi u zajed-
nikom kuanstvu ako postoji visok stupanj opasnosti da bi bez provoe-
nja ove mjere poinitelj mogao ponovno poiniti nasilje prema lanu
zajednikog kuanstva.
(2) Sud sigurnosnu mjeru udaljenja iz zajednikog kuanstva moe
izrei uz novanu kaznu ili kaznu zatvora i to u trajanju koje ne moe biti
krae od tri mjeseca ni dulje od tri godine.
(3) Osoba kojoj je izreena mjera iz stavka 1. ovoga lanka duna je
uz prisutnost policijskog slubenika odmah po pravomonosti presude
napustiti stan, kuu ili neki drugi stambeni prostor koji ini zajedniko
kuanstvo, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi
ne uraunava u vrijeme trajanja ove mjere.
(4) Po proteku jedne godine od poetka izvravanja sigurnosne mjere
udaljenja iz zajednikog kuanstva izreene na temelju stavka 1. ovoga
lanka, sud moe na prijedlog osuenika obustaviti njezino izvrenje ako
ustanovi da vie ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga lanka. Osuenik
moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka est mjeseci od zadnjeg preis-
pitivanja.
(5) Na mjeru udaljenja iz zajednikog kuanstva shodno e se primi-
jeniti odredba lanka 71. stavka 5. ovoga Zakona.
(6) Sud e o pravomono izreenoj zabrani iz stavka 1. ovoga lanka
obavijestiti nadleno tijelo za probaciju i nadlenu policijsku upravu.
Zakonom o zatiti od nasilja u obitelji predviena je mogunost izricanja
zatitne mjere udaljenja iz stana, kue ili nekoga drugog stambenog prostora u
sluaju poinjenja prekraja iz domene nasilja u obitelji te je bilo potrebno i u
Kaznenom zakonu predvidjeti mogunost izricanja sigurnosne mjere kojom bi
se rtva kaznenog djela na taj nain zatitila od poinitelja kod kojeg postoji
opasnost od ponavljanja nasilnog ponaanja, odnosno drugog kaznenog djela
navedenog u stavku 1. ovoga lanka.
Mjera se moe izrei samo uz kaznu zatvora ili novanu kaznu (stavak 2.)
jer se uz uvjetnu osudu, rad za ope dobro ili uvjetni otpust ve moe izrei kao
posebna obveza iz l. 62. st. 2. to. 9. KZ.
Vlasnikopravni odnosi nemaju utjecaja na izricanje ove mjere. Pri-
mjerice, bez obzira na to to je poinitelj vlasnik ili suvlasnik stana u kojem
ivi sa suprugom koju zlostavlja, sud moe izrei ovu sigurnosnu mjeru protiv
njega.
110
U stavku 3. propisano je da se na ovu sigurnosnu mjeru ne primjenjuje
vikarijski sustav, a u stavku 4. otvorena je mogunost njezine prijevremene
obustave (npr. ako se poinitelj i rtva pomire).
Zabrana pristupa internetu
lanak 75.
(1) Sigurnosnu mjeru zabrane pristupa internetu od est mjeseci do
dvije godine raunajui od izvrnosti sudske odluke sud e izrei poinite-
lju koji je kazneno djelo poinio putem interneta ako postoji opasnost da
e zlouporabom interneta ponovno poiniti kazneno djelo.
(2) Vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne urau-
nava se u vrijeme trajanja ove mjere.
(3) Na zabrane pristupa internetu shodno e se primijeniti odredba
(4) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti regulatorno
tijelo nadleno za elektronike komunikacije koje e osigurati njezino pro-
voenje.
Sigurnosna mjera zabrane pristupa internetu uvedena je kako bi se one-
moguilo poinitelje koji kriminalnu djelatnost ostvaruju putem interneta (npr.
hacking, djeja pornograja, objavljivanje piratskih sadraja i sl.). Valja ista-
knuti da je uvoenje ove sankcije trend koji poinje uzimati maha u poredbe-
nom pravu. Takva se mjera najprije pojavila u pojedinim dravama SAD-a, a
zatim u Europi (Francuska je bila prva meu njima). Praktina je posljedica
zabrane pristupa internetu da osuenik nee moi sklopiti ugovor o elektroni-
kim komunikacijskim uslugama koji ukljuuje uslugu interneta, odnosno doi
e do raskidanja takva postojeeg ugovora. Drugim rijeima, ova zabrana nije
apsolutna, jer u nekim je situacijama jasno da e poinitelj morati pristupiti
internetu (npr. ako na raunalu u knjinici pretrauje knjinini katalog kako bi
posudio knjigu).
Valja istaknuti da ova mjera ne ograniava lanove osuenikova kuan-
stva da se koriste internetom. Takoer, ova mjera ne ograniava ni osuenika da
se koristi raunalom. tovie, moe primati i slati elektroniku potu putem
odreenih programa u ofine modusu (npr. Microsoft Outlook, Mozilla Thun-
derbird i dr.), a koja e se dostaviti, odnosno poslati kad netko drugi pristupi
111
internetu s istog raunala. To vrijedi i za druge programe koji omoguavaju
dostupnost odreenim internetskim sadrajima u ofine modusu (npr. aplikacije
za uitavanje elektronikih novina, aplikacije za uitavanje prola drutvene
mree i sl.).
Kod ove mjere sud treba posebno voditi rauna o naelu razmjernosti iz
lanka 67. KZ. Naime, sud treba uzeti u obzir da internet danas sve vie postaje
glavno sredstvo interakcije s vanjskim svijetom pa ovu sigurnosnu mjeru u
pravilu treba primijeniti samo kod teih oblika kaznenih djela poinjenih putem
interneta i kada pritom postoji visoka vjerojatnost recidiva.
U stavku 2. iskljuuje se primjena vikarijskog sustava pa se njezino traja-
nje rauna od dana otpusta iz zatvora.
kazneno djelo neizvravanja sudske odluke iz l. 311. st. 2. KZ. Kao to je
reeno, u odreenim se situacijama moe oekivati da e osuenik morati pri-
stupiti internetu: u nekim e sluajevima biti iskljuena protupravnost (npr.
kada dravno tijelo zahtijeva dostavljanje odreene dokumentacije elektroni-
kim putem), a u drugim e se sluajevima najee raditi o benignom krenju
zabrane (npr. ako se netko spoji na hotspot beinu mreu samo da bi provjerio
elektroniku potu) pa tada valja pribjei institutu beznaajnog djela. Meutim,
ako osuenik ktivno ugovori uslugu pristupa internetu na tue ime, to bi pred-
stavljalo jasno krenje ove zabrane.
U stavku 4. odreuje se nadlenost tijela koje e provoditi izvravanje ove
mjere, a sukladno Zakonu o elektronikim komunikacijama (NN 73/08, 90/11,
133/12) to e biti Hrvatska agencija za potu i elektronike komunikacije
(HAKOM). Ta e agencija osigurati primjenu ove sigurnosne mjere na nain da
po zaprimanju obavijesti nadlenog suda i pravomono izreenoj mjeri obavije-
sti sve operatore koji pruaju usluge pristupa internetu da ih uputi da u odree-
nom razdoblju ne smiju sklopiti ugovor o koritenju usluga pristupa internetu,
odnosno ako s poiniteljem ve imaju zasnovan pretplatniki odnos moraju mu
obustaviti pruanje internetskih usluga u razdoblju odreenom ovom mjerom.
Pritom ova zabrana ne bi trebala utjecati na koritenje drugih usluga koje pro-
izlaze iz internetske, odnosno telefonske veze kao npr. internetski protokol tele-
vizije (IPTV), ali to e ovisiti o tome moe li pruatelj internetske usluge pro-
vesti takvu uslugu, a da istodobno ne omogui i sam pristup internetu. Ovo
tumaenje proizlazi iz svrhe ove sigurnosne mjere koja nije da se poinitelja
ogranii u ostvarivanju drugih prava (npr. prava na pristup informacijama), ve
samo da mu se onemogui pristup internetu u uvjetima pod kojima moe pono-
viti poinjeno kazneno djelo.
112
Zatitni nadzor po punom izvrenju kazne zatvora
lanak 76.
(1) Ako je poinitelju izreena kazna zatvora u trajanju od pet ili vie
godina za namjerno kazneno djelo ili u trajanju od dvije ili vie godina za
namjerno kazneno djelo s obiljejem nasilja ili za drugo kazneno djelo iz
Glave XVI. ili XVII. ovoga Zakona i ako je kazna u potpunosti izdrana,
nad njime e se odmah po izlasku iz zatvora zapoeti provoditi zatitni
nadzor sukladno lanku 64. ovoga Zakona i posebne obveze iz lanka 62.
stavka 2. toke 7. do 13. ako su mu izreene uz zatitni nadzor.
(2) Vrijeme provjeravanja traje jednu godinu. Sud moe vrijeme
provjeravanja prije njegova isteka na prijedlog nadlenog tijela za proba-
ciju produljiti za jo jednu godinu ako bi bez njegova provoenja postojala
opasnost od ponovnog poinjenja nekog od kaznenih djela navedenih u
stavku 1. ovoga lanka.
(3) Sud prilikom donoenja presude moe odrediti da se zatitni nad-
zor ne provodi ako ima razloga vjerovati da osoba nee poiniti novo
kazneno djelo i bez njegova provoenja.
Zatitni nadzor po punom izvrenju kazne zatvora je nov institut koji je
uveden po uzoru na 68f njem. KZ. Radi se o obliku tzv. postpenalne pomoi
(v. eparovi Z., Kazneno izvrno pravo i uvod u penologiju, Zagreb, 2003., str.
199222), a izraz je potrebe da se osueniku pomogne po izlasku s izdravanja
dulje kazne zatvora u cilju njegove lake integracije u drutvo te zatite odre-
ene rtve i drutva. Kod kaznenih djela s obiljejem nasilja te spolnih delikata,
bez obzira na to imaju li obiljeja nasilja ili ne, ova potreba se javlja i kod kra-
ih izreenih kazni. Premda u odreenoj mjeri stavak 1. moe stvoriti nedo-
umicu treba li se zatitni nadzor po punom izvrenju izricati ili on stupa auto-
matski bez posebne odluke, ispravno je tumaenje da sud mora u presudi izrei
ovu sigurnosnu mjeru jednako kao to to ini i kod drugih sigurnosnih mjera (u
protivnom ne bi imao tko izrei posebne obveze koje se spominju na kraju
stavka 1.). Sukladno naelu razmjernosti, odredbu stavka 3. treba tumaiti tako
da i sudac izvrenja moe prije izlaska zatvorenika iz zatvora iskljuiti provo-
enje zatitnog nadzora ukoliko ima razloga vjerovati da osoba nee poiniti
novo kazneno djelo i bez njegova provoenja.
Ova mjera se provodi samo nad osobama koje nisu bile putene na uvjetni
otpust jer je kod njih prognoza za ukljuivanje u normalan ivot nepovoljnija.
Drutvo se ima pravo na ovaj nain zatititi od svojih opasnih lanova ak i kad
oni u potpunosti izdre kaznu na koju su osueni. U presudi ESLJP Tomai v.
Hrvatska navodi se kako je hrvatski sustav zatite ivota ljudi od postupaka
opasnih kriminalaca, ukljuujui i pravni okvir u kojem nadlene vlasti trebaju
djelovati i predvieni mehanizmi, manjkav. Uvoenje zatitnog nadzora po
punom izvrenju kazne zatvora jedan je od zahvata kojima se u okviru kazne-
nog prava nastoje ispraviti ove manjkavosti.
113
Glava esta (VI.)
PREDMETA I JAVNO OBJAVLJIVANJE PRESUDE
Naziv este glave odgovara novom sadraju ove glave. Ovdje se radi o
kaznenopravnim sankcijama koje nisu kazne ni sigurnosne mjere ve su to tzv.
posebne kaznenopravne mjere. Uz oduzimanje imovinske koristi i javno objav-
ljivanje presude, meu njima se nalazi i oduzimanje predmeta koje vie nije
sigurnosna mjera (kao u KZ/97). Razlog tome je to se ona ne izrie na temelju
opasnosti poinitelja, a nerijetko ni oduzeti predmeti nisu sami po sebi opasni
(npr. raunalo s piratskim sadrajem).
to se tie odredbi o pravnim posljedicama osude (l. 84. KZ/97), rehabi-
litaciji (l. 85. KZ/97) i podacima iz kaznene evidencije (l. 86. KZ/97) done-
sen je poseban Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i
rehabilitaciji koji ureuje ovu materiju (v. str. 483 ove knjige). Odredba o am -
nestiji (l. 87. KZ/97) brisana je jer ona ima smisla samo ako ima ustavni rang.
U protivnom, zakonodavac bi po naelu lex posterior derogat legi priori mogao
bez ikakvih smetnji donijeti zakon kojim se amnestija odreuje ne ovisno o
pretpostavkama iz KZ/97. Odredba o pomilovanju u KZ/97 bila je suvina jer
je ta materija ureena posebnim Zakonom o pomilovanju (NN 175/03).
Uvjeti i nain oduzimanja imovinske koristi
lanak 77.
(1) Imovinska korist oduzet e se sudskom odlukom kojom je utvr-
eno da je ostvarena protupravna radnja. Imovinska korist oduzet e se i
od osobe na koju je prenijeta ako nije steena u dobroj vjeri.
(2) Ako je oteeniku dosuen imovinskopravni zahtjev koji po pri-
rodi i sadraju odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi, oduzet e se dio
imovinske koristi koji prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev.
(3) Sud e oduzeti imovinsku korist i ako oteenika uputi da imovin-
skopravni zahtjev moe ostvariti u parnici.
(4) Kada se utvrdi nemogunost oduzimanja stvari ili prava ostvare-
nih kao imovinska korist u cijelosti ili djelomino, sud e naloiti poinite-
lju isplatu odgovarajue protuvrijednosti u novanom iznosu. Plaanje se
moe odrediti obrono.
114
(5) Oduzeta imovinska korist nee se umanjiti za iznos sredstava
uloenih u kriminalnu djelatnost.
(6) Sud moe odluiti da se nee oduzeti imovinska korist ako je
neznatna.
Naelo da nitko ne moe zadrati imovinsku korist ostvarenu kaznenim
djelom premjeteno je u temeljne odredbe (l. 5. KZ).
Prema l. 87. st. 22. KZ, imovinskom koriu smatra se neposredna imo-
vinska korist od kaznenog djela koja se sastoji od svakog uveanja ili spreava-
nja umanjenja imovine do kojeg je dolo poinjenjem kaznenog djela, imovina
u koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska korist od kaznenog
djela, kao i svaka druga korist koja je dobivena od neposredne imovinske kori-
sti od kaznenog djela ili imovine u koju je promijenjena ili pretvorena nepo-
sredna imovinska korist od kaznenog djela bez obzira na to nalazi li se na
podruju Republike Hrvatske ili izvan njega.
KZ razlikuje oduzimanje imovinske koristi kod kaznenih djela openito
(l. 77. KZ) i kod kaznenih djela iz nadlenosti USKOK-a (lanak 78.). Takvo
je razlikovanje prisutno i u itavom nizu europskih kaznenih zakona (francuski,
vedski, panjolski, portugalski, grki, talijanski, belgijski itd.). Ono je oprav-
dano zbog potrebe tzv. proirenog oduzimanja imovinske koristi kod kaznenih
djela korupcije i organiziranog kriminaliteta, koje se smatra nerazmjernim
zahvatom u imovinska prava poinitelja kaznenih djela iz podruja opeg kri-
minaliteta.
U stavku 1. naglaava se da je oduzimanje imovinske koristi dunost suda
i da e se oduzeti poinitelju, ukljuujui i poinitelja koji nije kriv npr. zbog
neubrojivosti ili jer je postupao u neotklonjivoj zabludi (dovoljno je da je ostva-
rena protupravna radnja tako i 73 st. 1. njem. KZ), ali i svakoj drugoj osobi
koja je nije stekla u dobroj vjeri (osobi za koju je pribavljena ili na koju je pre-
nesena bez naknade ili uz naknadu koja oigledno ne odgovara njenoj stvarnoj
vrijednosti, odnosno od osobe koja je znala ili mogla i morala znati da je imo-
vina steena kaznenim djelom). Mogunost oduzimanja od drugih koji nisu u
dobroj vjeri predvia vei dio europskih kaznenih zakona. Prema l. 5. Zakona
o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekra-
jem (NN 145/10), vlasnitvo oduzete imovinske koristi prelazi na dravu.
Imovinskopravni zahtjev oteenika ima prednost pred oduzimanjem
imovinske koristi (stavak 2.). Kako bi se osiguralo da imovinska korist bude
zaista oduzeta, valja propisati da e se oduzeti i kad je oteenik s imovinsko-
pravnim zahtjevom upuen na parnicu (stavak 3.). Time se izbjegava mogu-
nost da ona ne bude oduzeta ako oteenik ne pokrene parnicu.
Ukoliko je nemogue oduzimanje stvari ili prava, odredit e se isplata u
odgovarajuem novanom iznosu (stavak 4. koji odgovara l. 82. KZ/97), s tim
da je uvedena mogunost obrone otplate. Mogunost slobodne procjene vri-
115
jednosti imovinske koristi (kao u 73b njem. KZ) predviena je Zakonom o
oduzimanju imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekrajem.
U stavku 5. izriito se propisuje da se imovinska korist rauna u bruto, a
ne neto-iznosu dakle da se imovinska korist nee umanjiti za iznos sredstava
uloenih u kriminalnu djelatnost (tako je to u veini drava, osim u Njemakoj
i vedskoj).
Zbog naela ekasnosti, u stavku 6. sudu je ostavljena sloboda da ne
oduzme neznatnu imovinsku korist (slino i 73c njem. KZ).
l. 82. st. 6. KZ/97 brisan je budui da je pokriven Zakonom o postupku
oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekrajem (l. 23. i
dalje).
Oduzimanje imovinske koristi od kaznenog djela za koje je
nadlean Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta
lanak 78.
(1) Na oduzimanje imovinske koristi od kaznenog djela za koje je
nadlean Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta pri-
mjenjuju se odredbe lanka 77. ovoga Zakona ako ovim lankom nije dru-
gaije propisano.
(2) Ako poinitelj kaznenog djela iz nadlenosti Ureda za suzbijanje
korupcije i organiziranog kriminaliteta ima ili je imao imovinu koja je
nerazmjerna njegovim zakonitim prihodima, pretpostavlja se da ta imo-
vina predstavlja imovinsku korist od kaznenog djela, osim ako poinitelj
uini vjerojatnim da je njezino podrijetlo zakonito.
(3) Ako je imovinska korist od kaznenog djela sjedinjena s imovinom
steenom na zakonit nain, ukupna imovina bit e predmetom oduzimanja
do procijenjene vrijednosti imovinske koristi. Na isti nain i u istom
omjeru oduzet e se i korist koja je dobivena od imovine u koju je zakonita
imovina sjedinjena s imovinskom koriu od kaznenog djela.
(4) Imovinska korist iz stavka 2. i 3. ovoga lanka oduzet e se od
lana obitelji bez obzira po kojem pravnom temelju se kod njega nalazi i
neovisno o tome ivi li u zajednikom kuanstvu s poiniteljem.
(5) Imovinska korist iz stavka 2. i 3. ovoga lanka oduzet e se i od
druge osobe bez obzira po kojem pravnom temelju je steena ako ta osoba
ne uini vjerojatnim da je korist stekla u dobroj vjeri i po razumnoj cijeni.
(6) Ako osoba protiv koje je pokrenut kazneni postupak umre, imo-
vinska korist ostvarena protupravnom radnjom moe se oduzeti od njezi-
nih sljednika u postupku propisanom posebnim zakonom.
Ovdje se ureuje tzv. proireno oduzimanje imovinske koristi. Ono se
odnosi na korist ostvarenu nekim kaznenim djelom iz nadlenosti USKOK-a
116
kod kojih je esto ova korist enormno velika. U tom sluaju, ako poinitelj ima
ili je imao imovinu koja je nesrazmjerna s prihodima poinitelja (ovaj nesraz-
mjer izmeu prihoda i imovine mora pokazati dravno odvjetnitvo), pretpo-
stavljat e se da sva imovina poinitelja potjee od kaznenog djela, osim ako
poinitelj uini vjerojatnim da je njezino podrijetlo zakonito. Dakle, teret do -
kaza podijeljen je izmeu dravnog odvjetnika i poinitelja. Naime, jednom
kad dravno odvjetnitvo dokae da je imovina poinitelja kaznenog djela iz
nadlenosti USKOK-a u nesrazmjeru s njegovim prihodima, na poinitelja je
prebaen teret dokaza vjerojatnosti zakonitog podrijetla imovine. Ovakvo pre-
bacivanje tereta dokaza predstavlja razuman interes odravanja ekasnosti
pravnog poretka. Praksa Europskog suda za ljudska prava to je u vie sluajeva
doputala (vidi Salabiaku protiv Francuske, presuda od 7. listopada 1988.,
zahtjev br. 10519/83, para 26; Hoang protiv Francuske, zahtjev br. 13191/87,
presuda od 25. rujna 1992., para 3236 i dr.). Prebacivanje tereta dokaza
poznaju npr. Italija i Nizozemska. Gleda se cjelokupna imovina poinitelja, ona
koju ima i koju je ikada imao i usporeuje s njegovim prihodima kako bi se
ustanovilo postoji li srazmjer izmeu imovine i prihoda.
sredna imovinska korist od kaznenog djela, bez obzira na to nalazi li se na
Stavak 3. omoguuje oduzimanje u sluaju kad doe do mijeanja zako-
nito i nezakonito steene imovine.
U stavku 4. u odnosu na stavak 3. KZ/97 proiren je krug osoba za koje
postoji neoboriva presumpcija da imovinsku korist od kaznenog djela nisu ste-
kle u dobroj vjeri.
Prema stavku 5. openito je propisano da nee doi do oduzimanja imo-
vinske koristi ako su kumulativno ispunjena dva uvjeta: da je osoba stekla
imovinsku korist u dobroj vjeri i da ju je stekla po razumnoj cijeni (to je tako-
er jedan od pokazatelja dobre vjere).
Stavak 6. jest nov i propisuje mogunost oduzimanja imovinske koristi od
nasljednika poinitelja. Zastara se rauna prema zastari za kaznena djela, osim
ako je zastarni rok prema Zakonu o obveznim odnosima dulji.
Oduzimanje predmeta
lanak 79.
(1) Predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za
poinjenje kaznenog djela ili su nastali njegovim poinjenjem oduzet e se
117
ako postoji opasnost da e se ponovno uporabiti za poinjenje kaznenog
djela. Sud moe oduzeti predmete i sredstva i kada je njihovo oduzimanje
potrebno radi zatite ope sigurnosti, javnog poretka ili iz moralnih ra -
zloga.
(2) Ako su ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga lanka, sud
moe oduzeti predmete i sredstva i kada poinitelj protupravne radnje nije
kriv.
(3) Oduzeti predmeti i sredstva postaju vlasnitvo Republike Hrvat-
ske. To ne utjee na pravo treih osoba za naknadu tete prema poinitelju
zbog oduzetog predmeta ili sredstva. Vlasnik oduzetog predmeta ili sred-
stva koji nije poinitelj djela ima pravo na povrat predmeta i sredstva ili
naknadu njihove trine vrijednosti iz dravnog prorauna, osim ako je
najmanje krajnjom nepanjom pridonio da predmet ili sredstvo bude
namijenjeno ili uporabljeno za poinjenje kaznenog djela ili da nastane
njegovim poinjenjem ili ako je pribavio predmet ili sredstvo znajui za
okolnosti koje omoguuju njegovo oduzimanje.
(4) Zakonom se moe propisati obvezno oduzimanje predmeta ili
sredstva, u kojem sluaju vlasnik nema pravo na naknadu iz dravnog
prorauna, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.
(5) Sud moe naloiti unitenje predmeta ili sredstva.
Oduzimanje predmeta vie nije sigurnosna mjera, ve kaznenopravna
mjera sui generis. Razlog je tomu to se ona ne izrie na temelju opasnosti
poinitelja, a nerijetko ni oduzeti predmeti nisu sami po sebi opasni (npr. pla-
stini pitolj kojim je poinjeno razbojnitvo, raunalo s piratskim sadrajem).
Stoga je zakonodavac odluio da oduzimanje predmeta treba tretirati kao po -
sebnu kaznenopravnu mjeru, zajedno s oduzimanjem imovinske koristi, kako to
ini njem. KZ u posebnoj glavi ( 7376a).
U stavku 1. uz predmete sukladno l. 12. st. 1.b. i l. 2.(d) Konvencije UN
o organiziranom kriminalu propisano je i oduzimanje sredstava namijenjenih ili
uporabljenih za poinjenje kaznenog djela. Pod sredstvima se razumijevaju
sredstva bilo koje vrste, bilo materijalna bilo nematerijalna, pokretna ili nepo-
kretna, imovinska ili neimovinska, kao i pravni dokumenti kojima se dokazuju
prava nad tim sredstvima.
Novim stavkom 2. omoguava se oduzimanje predmeta i oslobaajuom
presudom (npr. zbog neotklonjive zablude), odnosno od neubrojive osobe (tako
i 74 st. 3. njem. KZ) dovoljno je da se radi o protupravnoj radnji.
Stavak 3. propisuje vlasnitvo nad oduzetim predmetima te uvjete za
naknadu tete treim osobama od kojih je predmet oduzet, a raen je po uzoru
na 76a to. 2. njem. KZ.
Stavak 4. odnosi se na niz kaznenih djela kod kojih je u posebnom dijelu
izriito predvieno obvezno oduzimanje predmeta (npr. kod neovlatene pro-
118
izvodnje i prometa drogama, izbjegavanja carinskog nadzora, nedozvoljene
trgovine, krivotvorenja novca i dr.).
Stavak 5. raen je po uzoru na l. 69. st. 2. vic. KZ. Unitenje je fakulta-
tivno, a ovisit e o mogunostima njegova ponovnog ekonomskog, kulturnog,
obrazovnog, znanstvenog ili umjetnikog iskoritavanja. Primjerice, droga e
se u pravilu unitavati, dok se npr. naprave za neovlateno snimanje ili oduzeta
raunala mogu iskoristiti ili prodati.
Javno objavljivanje presude
lanak 80.
(1) Presudom kojom se proglaava krivim poinitelj kaznenog djela
poinjenog javnim objavljivanjem, sud moe na zahtjev zainteresirane
osobe ili dravnog odvjetnika kad je to u interesu oteene osobe ili u jav-
nom interesu odrediti da se ona u cijelosti ili djelomino javno objavi o
troku poinitelja.
(2) Odreujui sredstvo, vrijeme, nain i ostale okolnosti javnog
objavljivanja presude, sud mora nastojati da te okolnosti odgovaraju okol-
nostima objavljivanja sadraja kojim je poinjeno kazneno djelo.
(3) Oslobaajuom presudom sud moe na zahtjev osloboene osobe
kad je to u njezinom ili javnom interesu odrediti da se ona u cijelosti ili
djelomino javno objavi na teret dravnog prorauna ili o troku privat-
nog tuitelja. Sud e odrediti sredstvo, vrijeme i nain objavljivanja pre-
sude.
KZ/97 izmijenjen je kako bi se omoguilo javno objavljivanje presude i
izvan sluajeva kaznenih djela protiv asti i ugleda, a kad je djelo poinjeno
javnim objavljivanjem. U stranim zakonodavstvima ova se mogunost esto
propisuje, primjerice kod kaznenih djela protiv intelektualnog vlasnitva (to-
vie, i u posebnom dijelu nalazi se odredba o javnoj objavi presude za ovu sku-
pinu kaznenih djela, v. l. 290. KZ). S tim je u vezi i propisano da se presuda
moe javno objaviti kad je to u javnom interesu ili interesu oteenog, i to na
prijedlog zainteresirane osobe (npr. nasljednici oteenog) ili na prijedlog
dravnog odvjetnika i to na troak poinitelja (v. l. 68. vic. KZ). Po uzoru na
vic. KZ uvedena je i mogunost javnog objavljivanja oslobaajue presude
(stavak 3.).
119
Glava sedma (VII.)
ZASTARA
Odredbe o zastari ine zasebnu glavu, to nije bio sluaj u KZ/97 u kojem
se zastara ureivala u okviru Glave II. pa je zbog toga i naziv ovog instituta bio
nepotrebno dug: nemogunost primjene kaznenog zakonodavstva zbog pro-
teka vremena (l. 18. KZ/97). Meutim, u kaznenim zakonima uobiajeno je
da se zastara propisuje odvojeno pri kraju opeg dijela (v. npr. njem. KZ, austr.
KZ i vic. KZ), pa je to tako i uinjeno ovdje.
Zastara kaznenog progona
lanak 81.
(1) Kazneni progon zastarijeva nakon:
40 godina za kaznena djela za koja se moe izrei kazna dugotraj-
nog zatvora i kazna zatvora u trajanju duem od 15 godina,
25 godina za kaznena djela za koja se moe izrei kazna zatvora u
trajanju duem od 10 godina,
trajanju duem od 5 godina,
trajanju duem od 3 godine,
trajanju duem od jedne godine i
6 godina za ostala kaznena djela.
(2) Kazneni progon ne zastarijeva za kazneno djelo genocida (lanak
88.), zloin agresije (lanak 89.), zloina protiv ovjenosti (lanak 90.),
ratnog zloina (lanak 91.) te drugih djela koja ne zastarijevaju prema
Ustavu Republike Hrvatske ili meunarodnom pravu.
(3) Ako je prije proteka rokova iz stavka 1. ovoga lanka donesena
prvostupanjska presuda, zastara kaznenog progona produljuje se za dvije
godine.
Novi Kazneni zakon postavlja stroe uvjete za nastup zastare. Naputeno
je razlikovanje apsolutne i relativne zastare, a time i prekid zastare u odnosu na
koji nisu bili ustanovljeni vrsti kriteriji. Propisani jedinstveni rokovi u stavku
120
1. dulji su od dosadanjih za relativnu, a u nekim sluajevima i od prijanje
apsolutne zastare (npr. za kaznena djela s propisanom kaznom teom od tri
godine zatvora zastarni je rok po l. 19. st. 1. podst. 4. KZ/97 bio pet godina,
to znai da je apsolutna zastara nastupala nakon deset godina, dok po novoj
odredbi l. 81. st. 1. podst. 4. KZ iznosi petnaest godina).
Stavak 2. prati zakonodavno rjeenje iz l. 18. st. 2. KZ/97, samo to se uz
meunarodno pravo (Konvencija o nezastarijevanju ratnih zloina i zloina
protiv ovjenosti iz 1968., te l. 29. Rimskog statuta, NN MU br. 5/01) poziva
i na odredbe Ustava o nezastarijevanju. Prema Ustavu nema zastare za kaznena
djela ratnog proterstva i kaznena djela iz procesa pretvorbe i privatizacije
poinjena u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i
neposredne ugroenosti, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvat-
ske. Prema meunarodnom pravu nema zastare za genocid, ratne zloine, zlo-
ine protiv ovjenosti i zloin agresije, ukljuujui i odgovornost za ta kaznena
djela na temelju odredbe o odgovornosti zapovjednika (l. 96. KZ).
Nova odredba stavka 3. unesena je po uzoru na l. 97. st. 3. vic. KZ
(slino i 78b st. 3. njem. KZ). Rije je o opravdanom produljenju zastarnih
rokova u sluajevima kada je prvostupanjski sud donio presudu (svejedno
kakvu) pri kraju isteka zastarnog roka jer je u tom sluaju sudstvo ipak rijeilo
sluaj u zastarnom roku (iako ne pravomono). Ujedno e se na taj nain one-
moguiti, u praksi dosta esto, prebacivanje odgovornosti zbog nastupa zastare
s prvostupanjskih na albene sudove.
Tijek zastare kaznenog progona
lanak 82.
(1) Zastara kaznenog progona poinje tei danom kad je kazneno
djelo poinjeno. Ako posljedica koja je obiljeje kaznenog djela nastupi
kasnije, zastara poinje tei od tog trenutka.
(2) Zastara kaznenog progona ne tee za vrijeme za koje se prema
zakonu kazneni progon ne moe poduzeti ili se ne moe nastaviti.
(3) Za kaznena djela iz lanka 105. stavka 3., lanka 106. stavka 2. i
3., lanka 110., lanka 111., lanka 112. stavka 1., lanka 114. stavka 2.,
lanka 116. stavka 3., lanka 118., lanka 119., lanka 154. stavka 1. toke
2., lanka 155. stavka 2., lanka 156., lanka 158., lanka 159., lanka 160.,
lanka 162., lanka 163., lanka 164., lanka 166., lanka 170., lanka 171.,
lanka 176. i lanka 177. ovoga Zakona poinjenih na tetu djeteta, zastara
kaznenog progona poinje tei od punoljetnosti rtve.
U stavku 1. istaknuto je da za poetak tijeka zastare kazneno djelo mora
biti poinjeno jer ta formulacija kod dovrenih materijalnih kaznenih djela
121
ukljuuje nastup posljedice, za razliku od njihova pokuaja, kada je poinjenje
ostvareno dovrenjem radnje, pa onda i zastara poinje tei od dovrenja rad-
nje. Odredba se odnosi i na produljeno kazneno djelo koje je poinjeno (dovr-
eno) danom posljednje radnje, to je sada reeno u l. 8. st. 2. KZ (isto vrijedi
i za trajno kazneno djelo). Ovo rjeenje izvedeno je po uzoru na l. 98. to. b.
vic. KZ. Time se otklanja mogunost da kod produljenog kaznenog djela
zastara nastupi odvojeno za pojedine radnje (o emu su u praksi postojale nedo-
umice). Ako je produljeno kazneno djelo jedno kazneno djelo, ne smije se ono,
kada je rije o zastari, ponovno rastavljati na njegove sastavne dijelove.
U stavku 3. (dopunjenom novelom KZ od 14. prosinca 2012.) ogranieno
je mirovanje zastare za kaznena djela poinjena na tetu djece na odgovarajua
spolna kaznena djela i kaznena djela protiv braka, obitelji i mladei koja se
poimence navode jer jedino kod njih postoji potreba za mirovanjem do nastupa
punoljetnosti rtve (slino i 78b st. 1. to. 1. njem. KZ, 58 st. 3. to. 3. austr.
KZ i l. 97. st. 2. vic. KZ).
Zastara izvrenja kazne
lanak 83.
(1) Izreena se kazna zbog zastare ne moe izvriti kad od pravo-
mone presude protekne:
40 godina od izreene kazne dugotrajnog zatvora,
25 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem od deset
godina,
20 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem od pet
godina,
15 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem od tri
godine,
10 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem od jedne
godine,
6 godina od izreene kazne zatvora u trajanju do jedne godine,
novane kazne kao glavne ili sporedne kazne.
(2) Ne zastarijeva izvrenje kazni izreenih za kazneno djelo geno-
cida (lanak 88.), zloina agresije (lanak 89.), zloina protiv ovjenosti
(lanak 90.), ratnog zloina (lanak 91.) te drugih djela koja ne zastarije-
vaju prema Ustavu Republike Hrvatske ili meunarodnom pravu.
Ovaj lanak odgovara lancima 21. i 24. KZ/97.
S obzirom na ukidanje razlike izmeu relativne i apsolutne zastare, novi
rokovi zastare izvrenja kazne dulji su od dosadanjih za relativnu zastaru. Ne
treba zbunjivati to uz pojedine zastarne rokove pie od izreene kazne
122
zatvora, jer na poetku stavka 1. izriito pie da se rokovi raunaju od pravo-
monosti.
Dio teksta l. 21. st. 1. KZ/97 ako u ovom zakonu nije drukije odre-
eno... suvian je jer je odredba stavka 2. i bez toga iznimka od primjene
stavka 1. Odredba stavka 2. usuglaena je s odredbom l. 81. st. 2. KZ.
Tijek zastare izvrenja kazne
lanak 84.
(1) Zastara izvrenja kazne poinje tei danom kada je presuda
kojom je kazna izreena postala pravomona. Kad se radi o kazni iz opo-
zvane uvjetne osude, zastara poinje tei danom pravomonosti presude o
opozivu.
(2) Zastara ne tee za vrijeme za koje se prema zakonu izvrenje
kazne ne moe zapoeti ili nastaviti.
(3) Zastara izvrenja kazne ne tee za vrijeme izdravanja kazne.
U stavku 1. pojam odluke zamijenjen je pojmom presude jer je to jedina
odluka kojom se moe izrei kazna, ali i opozvati uvjetna osuda (l. 564. ZKP).
Novi stavak 3. razrjeava u praksi sporno pitanje moe li nastupiti zastara
izvrenja kazne ako za vrijeme njezina izvrenja istekne zastarni rok. Novi
tekst tu mogunost iskljuuje, ali i doputa da zastara izvrenja pone ponovno
tei u sluaju prekida izdravanja kazne (npr. zbog bijega osuenika) jer se
kazna tada ne izvrava.
Zastara izvrenja sigurnosnih mjera,
oduzimanja imovinske koristi i predmeta
lanak 85.
(1) Sigurnosne mjere ne mogu se izvriti kad od pravomonosti pre-
sude kojom su te mjere izreene protekne dvostruko vrijeme od vremena
na koje su mjere izreene.
(2) Sigurnosne mjere iz lanka 68., lanka 69. i lanka 70. ovoga
Zakona ne mogu se izvriti kad nastupi zastara izvrenja kazne uz koju su
izreene, odnosno kad protekne vrijeme provjeravanja iz uvjetne osude.
(3) Oduzimanje predmeta zastarijeva po proteku pet godina od pra-
vomonosti presude kojom je izreeno.
(4) Izvrenje sigurnosnih mjera izreenih doivotno i oduzimanja
imovinske koristi ne zastarijeva.
123
(5) Zastara ne tee za vrijeme za koje se prema zakonu izvrenje
sigurnosne mjere ne moe zapoeti ili nastaviti.
Ovaj lanak pokriva sadraj l. 22. i l. 23. KZ/97.
Dosadanja odredba prema kojoj je zastarni rok za izvrenje sigurnosnih
mjera jednak njihovom trajanju nije primjerena kod sigurnosnih mjera izree-
nih u kratkom trajanju, pogotovo kad se uzme u obzir da se sada ukida mogu-
nosti udvostruenja tih rokova u sluaju prekida izvrenja. Prema novoj od -
redbi, opi zastarni rok za sigurnosne mjere jest dvostruko vrijeme na koje su
mjere izreene. Iznimka su sigurnosne mjere izreene doivotno, u ijoj je
logici i da se mogu izvravati doivotno.
Propisan je poseban rok za zastarijevanje oduzimanja predmeta koji iznosi
pet godina od pravomonosti presude.
U KZ/97 nije bilo rijeeno pitanje zastare oduzimanja imovinske koristi.
Kao rjeenje predlagao se rok od 10 godina iz l. 233. st. 1. ZOO. U novom
KZ-u zauzeto je stajalite da se poinitelju nikad ne smije dopustiti da zadri
imovinsku korist koju je stekao kaznenim djelom.
Naputena je terminologija KZ/97 prema kojoj se sigurnosne mjere pri-
mjenjuju jer ih sud, kad donosi odluku o njima, ne primjenjuje, nego odreuje
(primjenjuju ih poslije tijela nadlena za njihovo izvrenje).
Primjena rokova zastare
lanak 86.
Ako se prije nastupa zastare kaznenog progona ili zastare izvrenja
kazne promijeni rok zastare, primijenit e se zastarni rokovi novog za -
kona.
Ovo je nova odredba. Njezinim uvoenjem potvreno je stajalite biveg
Vrhovnog suda Hrvatske (I K-256/83), koje je u novije vrijeme potvrdio
VSRH na sjednicama Kaznenog odjela od 25. rujna 2006. (Su-IV-155/06) i 10.
rujna 2007. (Izbor 1/2007), s tim da je isti princip proiren i na izvrenje kazne.
Ovaj se lanak ne odnosi na situacije gdje je ve nastupila zastara, jer tada je
nastupila i nekanjivost djela pa poinitelj ima pravo na povjerenje u dravu da
ga vie nee progoniti (npr. moe unititi dokazni materijal koji mu ide u pri-
log) no nema pravo znati kako dugo moe izbjegavati kazneni postupak. Ovaj
lanak valja primijeniti neovisno o tome produljuje li novi zakon ili skrauje
rok zastare za odreeno kazneno djelo.
124
Glava osma (VIII.)
ZNAENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU
U ovoj glavi nalaze se denicije pojmova koje pridonose odreenosti
zakona. U odnosu na l. 89. KZ/97, mnoge su suvine denicije brisane te je
svugdje u tekstu brisana formulacija u smislu ovoga Zakona jer to proizlazi iz
naslova ove glave.
lanak 87.
(1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske su odredbe sadr-
ane u ovom Zakonu i drugim zakonima Republike Hrvatske, kojima se
odreuju pretpostavke kanjivosti i sankcije koje se mogu izrei poinite-
ljima kaznenih djela.
(2) Protupravna radnja je radnja kojom su ispunjena obiljeja ka -
znenog djela, a ne postoji razlog iskljuenja protupravnosti.
(3) Slubena osoba je dravni dunosnik ili slubenik, dunosnik ili
slubenik u jedinici lokalne i podrune (regionalne) samouprave, nositelj
pravosudne dunosti, sudac porotnik, lan Dravnog sudbenog vijea ili
Dravnoodvjetnikog vijea, arbitar i javni biljenik. Slubenom osobom
smatra se i osoba koja u Europskoj uniji, stranoj dravi, meunarodnoj
organizaciji koje je Republika Hrvatska lan, meunarodnom sudu ili
arbitrai iju sudbenost Republika Hrvatska prihvaa, obavlja dunosti
povjerene osobama iz prethodne reenice.
(4) Vojna osoba je djelatna vojna osoba, ronik, priuvnik i kadet te
dravni slubenik i namjetenik rasporeen na slubu u Oruanim sna-
gama Republike Hrvatske.
(5) Kad je slubena osoba naznaena kao poinitelj kaznenog djela
koje nije predvieno u Glavi XXXIV. ovoga Zakona, ili kao osoba prema
kojoj je poinjeno kazneno djelo, slubenom osobom smatrat e se i vojna
osoba.
(6) Odgovorna osoba je zika osoba koja vodi poslove pravne osobe
ili joj je izriito ili stvarno povjereno obavljanje poslova iz podruja djelo-
vanja pravne osobe.
(7) Dijete je osoba koja nije navrila osamnaest godina ivota.
(8) lanovi obitelji su brani ili izvanbrani drug ili istospolni par-
tner, njihova zajednika djeca te djeca svakog od njih, srodnik po krvi u
125
ravnoj lozi, srodnik u pobonoj lozi zakljuno do treeg stupnja, srodnici
po tazbini do zakljuno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.
(9) Bliske osobe su lanovi obitelji, bivi brani ili izvanbrani drug
ili istospolni partner i osobe koje ive u zajednikom kuanstvu.
(10) Izvanbrani drug je osoba koja ivi u izvanbranoj zajednici
koja ima trajniji karakter ili koja traje krae vrijeme ako je u njoj roeno
zajedniko dijete.
(11) Istospolni partner je osoba koja ivi u istospolnoj zajednici koja
ima trajniji karakter.
(12) Tajni podatak je podatak koji je prema posebnom zakonu ozna-
en kao klasicirani podatak. Ne smatra se tajnim podatkom podatak iji
je sadraj suprotan ustavnom poretku Republike Hrvatske ili podatak koji
je oznaen tajnim radi prikrivanja kaznenog djela, prekoraenja ili zlou-
porabe ovlasti te drugih oblika nezakonitog postupanja u dravnim tije-
lima.
(13) Slubena tajna je podatak koji je prikupljen i koristi se za
potrebe tijela javne vlasti, a koji je zakonom, drugim propisom ili opim
aktom nadlenog tijela donesenim na temelju zakona proglaen slubenom
tajnom, a nije rije o klasiciranom podatku sukladno posebnom zakonu.
(14) Izbori su izbori za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike,
Eu ropski parlament, predstavnika tijela u jedinicama lokalne i podrune
(regionalne) samouprave, opinske naelnike, gradonaelnike, upane,
gra donaelnika Grada Zagreba te postupak odluivanja na dravnom re -
ferendumu.
(15) Isprava je svaki predmet koji sadri zapis, znak ili sliku koji je
podoban ili odreen da slui kao dokaz neke injenice koja ima vrijednost
za pravne odnose.
(16) Pokretna stvar je i svaka proizvedena ili skupljena energija za
davanje svjetlosti, topline ili kretanja, kao i telefonski impulsi.
(17) Motorno vozilo je svako prometno sredstvo na motorni pogon u
kopnenom, vodenom i zranom prometu.
(18) Raunalni sustav je svaka naprava ili skupina meusobno spoje-
nih ili povezanih naprava, od kojih jedna ili vie njih na osnovi programa
automatski obrauju podatke, kao i raunalni podaci koji su u njega spre-
mljeni, obraeni, uitani ili preneseni za svrhe njegovog rada, koritenja,
zatite i odravanja.
(19) Raunalni podatak je svako iskazivanje injenica, informacija
ili zamisli u obliku prikladnom za obradu u raunalnom sustavu.
(20) Raunalni program je skup raunalnih podataka koji su u sta-
nju prouzroiti da raunalni sustav izvri odreenu funkciju.
126
(21) Zloin iz mrnje je kazneno djelo poinjeno zbog rasne pripad-
nosti, boje koe, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etnikog podrijetla, inva-
liditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe.
Takvo postupanje uzet e se kao otegotna okolnost ako ovim Zakonom nije
izriito propisano tee kanjavanje.
(22) Imovinskom koriu od kaznenog djela smatra se neposredna
imovinska korist od kaznenog djela koja se sastoji od svakog uveanja ili
spreavanja umanjenja imovine do kojeg je dolo poinjenjem kaznenog
djela, imovina u koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovin-
ska korist od kaznenog djela kao i svaka druga korist koja je dobivena od
neposredne imovinske koristi od kaznenog djela ili imovine u koju je pro-
mijenjena ili pretvorena neposredna imovinska korist od kaznenog djela
bez obzira nalazi li se na podruju Republike Hrvatske ili izvan njega.
(23) Mito je svaka nepripadna nagrada, dar ili druga imovinska ili
neimovinska korist bez obzira na vrijednost.
(24) rtva kaznenog djela je zika osoba kojoj su protupravnom
radnjom prouzroene zike ili duevne boli, emocionalna patnja, imovin-
ska teta ili bitna povreda ljudskih prava i temeljnih sloboda.
(25) Rijei i pojmovni sklopovi koji imaju rodno znaenje bez obzira
jesu li u ovom Zakonu koriteni u mukom ili enskom rodu odnose se na
jednak nain na muki i enski rod.
Stavak 1. Suena je denicija l. 89. st. 2. KZ/97 na nain da je sada
jasno izraeno da se radi o deniciji kaznenog materijalnog zakonodavstva. To
je vano zbog toga jer se na odredbe kaznenog procesnog zakonodavstva ne
primjenjuju npr. odredbe koje se odnose na vremensko vaenje kaznenog zako-
nodavstva (l. 3. KZ).
Stavak 2. Njime se denira protupravna radnja. Ta denicija polazi od
formalnog pojma kaznenog djela (pravne pretpostavke kanjivosti) koje obu-
hvaa etiri elementa: radnju, bie kaznenog djela, protupravnost i krivnju (a
esto se govori i o posebnim pretpostavkama kanjivosti kao petom elementu).
Valja istaknuti da je redoslijed navedenih elemenata bitan. Prema tome, kad su
odreenom ljudskom radnjom ostvarena obiljeja odreenog kaznenog djela
(tzv. bie kaznenog djela), djelo je protupravno ukoliko nije utvreno postoja-
nje razloga iskljuenja protupravnosti. Najvaniji razlozi iskljuenja protuprav-
nosti jesu: nuna obrana (l. 21. KZ), krajnja nuda (l. 22. KZ), razlozi isklju-
enja protupravnosti u posebnom dijelu KZ-a, zakonita uporaba prisile slubene
osobe (v. ZKP, Zakon o policiji, ZIKZ, Zakon o slubi u oruanim snagama
RH, Zakon o carinskoj slubi, ZZODS i dr.), pristanak oteenika, privatno
uhienje (l. 106. ZKP), doputena samopomo (l. 27. Zakona o vlasnitvu i
drugim stvarnim pravima), status borca prema meunarodnom ratnom pravu
i dr.
127
Stavak 3. Za razliku od l. 89. st. 3. KZ/97 brisano je nabrajanje pojedi-
nih dravnih slubenika jer su svi oni obuhvaeni u l. 2. i 3. Zakona o drav-
nim slubenicima (NN 92/05, 142/06, 107/07, 27/08, 49/11, 150/11, 34/12,
47/12, 37/13 i 38/13 u daljnjem tekstu: Zakon o dravnim slubenicima), bri-
sano je nabrajanje dravnih dunosnika jer su oni obuhvaeni u l. 1. Zakona o
obvezama i pravima dravnih dunosnika (NN 101/98 do 22/13 u daljnjem
tekstu: Zakon o obvezama i pravima dravnih dunosnika) te su sukladno tome
izvrene druge terminoloke korekcije.
Stavak 4. Zadrana je denicija vojne osobe iz l. 89. st. 4. KZ/97 jer se
ona djelomino razlikuje od denicije u vojnom zakonodavstvu, ali je termino-
loki usklaena sa Zakonom o slubi u oruanim snagama Republike Hrvatske
(NN 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07, 88/09 i 124/09 u daljnjem tekstu:
Zakon o slubi u oruanim snagama Republike Hrvatske). Vidi lanke 3., 4. i 7.
stavak 1. i 2. Zakona o slubi u oruanim snagama Republike Hrvatske u
kojima su denirani pojmovi vojne osobe, pripadnika oruanih snaga, dravnog
slubenika i namjetenika.
Stavak 5. Ovaj je stavak proiren u odnosu na l. 89. st. 5. KZ/97 na nain
da se vojna osoba kanjava kao slubena osoba kod slubenikih kaznenih
djela ako ne postoji takvo vojno kazneno djelo.
Stavak 6. Denicija odgovorne osobe usklaena je sa Zakonom o odgo-
vornosti pravnih osoba za kaznena djela (NN 151/03, 110/07 i 45/11 u dalj-
njem tekstu: ZOPOKD) te je izriito naglaeno da se i osoba kojoj su faktiki
povjereni poslovi smatra odgovornom osobom. Sportski djelatnici (npr. nogo-
metni suci) smatraju se odgovornom osobom jer obavljaju poslove koji su im
povjereni od strane sportskog saveza ili organizacije kao pravne osobe koja
organizira natjecanje u kojem ih angaira.
Stavak 7. Denicija djeteta usklaena je s l. 1. Konvencije Ujedinjenih
naroda o pravima djeteta te l. 3. Konvencije Vijea Europe o zatiti djece od
seksualnog iskoritavanja i zlostavljanja, koje deniraju dijete kao osobu mlau
od 18 godina, a pojam maloljetne osobe sukladno tome je brisan.
Stavak 8. U ovom stavku navode se osobe koje se za potrebe Kaznenog
zakona smatraju lanovima obitelji. Time se KZ ne uputa u deniranje obitelji
kao takve jer to je zadaa Obiteljskog zakona. Denicija je u nekim segmen-
tima ira od one u l. 89. st. 30. KZ/97 (ukljuuje istospolne partnere), a u
nekim ua (iskljuuje bive brane i izvanbrane drugove jer su pokriveni poj-
mom bliske osobe).
Stavak 9. Uz deniciju lanova obitelji uvodi se u zasebnom stavku i
denicija bliske osobe koja obuhvaa lanove obitelji te biveg branog ili
izvanbranog druga ili istospolnog partnera, kao i osobe koje ive u zajedni-
kom kuanstvu. Ovakva denicija uvodi se u kazneno zakonodavstvo radi spe-
cinog meusobnog odnosa svih osoba koje su obuhvaene izrazom bliske
osobe, a kojima je potrebno pruiti pojaanu kaznenopravnu zatitu, posebno
128
kod kaznenih djela nasilja. Skrbnici i tienici te udomitelji i korisnici smje-
taja u udomiteljskoj obitelji, kao i lanovi njihove obitelji jesu bliske osobe u
smislu ovoga Zakona jer se radi o osobama koje ive u zajednikom kuanstvu,
a to je i osnovna karakteristika navedenih odnosa.
Stavci 10. i 11. Novi KZ sadri denicije izvanbranog druga (stavak 10.)
i istospolnog partnera (stavak 11.), koje se razlikuju od obiteljskog zakonodav-
stva tako da se ne trai trajanje zajednice od tri godine, a radi pruanja pojaane
zatite kod kaznenih djela nasilja. Osim toga, izmijenjena je denicija izva-
nbranog druga na nain da, za razliku od Obiteljskog zakona, nije dovoljno
samo roenje djeteta da bismo govorili o izvanbranoj zajednici, ve ista mora
trajati krae vrijeme.
Stavak 12. Umjesto dosadanjih pojmova dravne i vojne tajne uvodi se
pojam tajnog (klasiciranog) podatka sukladno novom Zakonu o tajnosti poda-
taka (NN 79/07 i 86/12 u daljnjem tekstu: ZTP). Osim toga, ovaj pojam obu-
hvaa i dio podataka koje je dosad obuhvaao pojam slubene tajne kada se ona
odnosila na podatke koji su od sigurnosnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Stavak 13. Premda ZTP ne spominje slubenu tajnu, valja zadrati taj
pojam kako bi se obuhvatili tajni podaci koji nisu klasicirani, a prikupljeni su
i koriste se za potrebe javnih tijela te su na temelju zakona proglaeni slube-
nom tajnom. Naime, ZTP se ponajprije odnosi na podatke koji su od sigurno-
snog interesa za Republiku Hrvatsku, to bi mnoge neklasicirane podatke koje
javna tijela koriste ostavilo nezatienim.
Stavak 14. Denicija izbora usklaena je s l. 45. st. 1. Ustava. Sukladno
tomu, brisani su izbori za lanove uprave i nadzornih odbora u trgovakim
drutvima i drugim pravnim osobama jer se kaznena djela protiv izbornih prava
ionako ne odnose na takve izbore. Denicija je dopunjena glasovanjem na refe-
rendumu te izborima za Europski parlament. Pritom je kao uzor djelomino
posluio 108d. njem. KZ.
Stavak 15. U odnosu na l. 89. st. 24. KZ/97 precizirana je denicija
isprave kako bi se zadovoljilo naelo odreenosti kaznenog zakona. Stoga da bi
se radilo o ispravi prema novoj deniciji nije vie dovoljno da se radi o bilo
kojem predmetu koji je podoban ili odreen da slui kao dokaz neke injenice
koja ima vrijednost za pravne odnose (to je gramatikim tumaenjem moglo
biti i tijelo ubijenog ili pitolj ubojice), ve se mora raditi o predmetu koji
sadri zapis, znak ili sliku. Zapis je skup podataka zabiljeen na nekom pred-
metu; znak je simbol koji ima odreeno znaenje; dok slika predstavlja dvodi-
menzionalni prikaz neega.
Stavak 16. odgovara l. 89. st. 27. KZ/97. Ovaj stavak ne odreuje to su
pokretne stvari, ve samo dopunjuje sadraj ovog pojma kako bi se izbjegle
situacije zabranjene analogije. Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima
(NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08,
38/09, 153/09, 143/12) odreuje: Pokretnine su stvari koje se mogu premjestiti
129
s jednoga mjesta na drugo, a da im se ne povrijedi bit (supstanca). Stvari koje
su po svojoj naravi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnima ako
su pripadak nepokretne stvari ili ih zakon izjednauje s nekretninama. (l. 2.
st. 4.). Isti zakon odreuje i da su prirodne sile (npr. suneva toplina, elektrina
energija) stvari ako su podlone ljudskoj vlasti (l. 2. st. 5.) te da u sumnji je li
neto pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna (l. 2. st. 7.).
Stavak 17. odgovara l. 89. st. 28. KZ/97. Kopneni promet dijeli se na
eljezniki i cestovni. Za motorna vozila u cestovnom prometu mjerodavna je
denicija iz l. 2. st. 33. ZSPC prema kojem je motorno vozilo svako vozilo
koje se pokree snagom vlastitog motora, osim vozila koja se kreu po trani-
cama i pomonih pjeakih sredstava, a prema istom zakonu vozilo je svako
prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim djejih prijevoznih
sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invali-
ditetom ili starije osobe, ako se pri tome ne kreu brzinom veom od brzine
ovjejeg hoda. Pod vodenim se prometom u ovom stavku podrazumijeva i
morski promet.
Stavak 18. Ovaj stavak odgovara l. 89. st. 31. KZ/97, s time da je dopu-
njena denicija raunalnog sustava sukladno l. 1. (a) Okvirne odluke 2005/222/
PUP od 24. veljae 2005. Time je jasnije ukazano da je pokriven ne samo har-
dware, ve i sistemski software. On moe ukljuivati ulazne i izlazne jedinice
te ureaje za pohranu. Automatski znai bez ljudske intervencije. Danas je
itav niz elektronikih ureaja pokriven pojmom raunalnog sustava: mobilni
telefoni, tableti, digitalni satovi, digitalni ureaji za reprodukciju glazbe, digi-
talni fotoaparati, automobilska raunala, a ak mogu biti i moderne verzije
hladnjaka, perilica rublja i sl.
Raunalna mrea jest veza izmeu jednog ili vie raunalnih sustava
putem ice ili beino. Mrea moe biti ograniena na manje podruje (local
area network) ili moe pokrivati iroko podruje (wide area networks) i takve
mree mogu biti meusobno povezane. Internet je globalna mrea koja se
sastoji od vie meusobno povezanih mrea koje sve koriste iste protokole.
Stavak 19. Ovaj stavak odgovara l. 89. st. 32. KZ/97. Ova denicija
raunalnog podatka sadri pojam prikladnosti za obradu. To znai da je poda-
tak stavljen u takav oblik (npr. pohranjen na tvrdom disku, USB disku, CD-u,
DVD-u, memorijskoj kartici i sl.) da moe biti izravno obraen u raunalnom
sustavu.
Stavak 20. Ovaj stavak odgovara l. 89. st. 33. KZ/97.
Stavak 21. Denicija zloina iz mrnje usklaena je sa zahtjevima Okvir-
ne odluke br. 2008/913/PUP od 28. studenog 2008. o suzbijanju odreenih
oblika i naina izraavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima.
U posebnom se dijelu kod nekih kaznenih djela propisuje kao kvalikatorna
okolnost kada je djelo poinjeno iz mrnje, a u ostalim sluajevima tu okolnost
valja uzeti kao otegotnu. Razlog teeg kanjavanja jest diskriminatoran motiv
130
koji se manifestira u nasilju prema pripadniku odreene grupe, a koje moe
imati teke drutvene posljedice (eskalacija nasilja prema odreenoj grupi, ise-
ljavanje pripadnika grupe i sl.).
Stavak 22. Denicija imovinske koristi usklaena je s odgovarajuim
meunarodnim propisima.
Stavak 23. Ovaj stavak sadri deniciju mita sukladno l. 7. Kazneno-
pravne konvencije o korupciji (NN MU 11/00).
Stavak 24. U ovom stavku sadrana je denicija rtve sukladno l. 1.1.
Preporuke VE Rec (2006) 8, s time da je proirena za dio koji se odnosi na
bitne povrede ljudskih prava i temeljenih sloboda.
Stavak 25. Premda je stavak koji ureuje rodno znaenje izraza izlian jer
postoji opa odredba u l. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08)
koja vrijedi za sve zakone i druge propise u Republici Hrvatskoj, uvrijeila se
zakonodavna praksa da se takva odredba unosi u zakonske tekstove.
U nastavku slijedi komentar izraza koje je sadravao l. 89. KZ/97, a koji
vie nisu sadrani u ovom lanku.
l. 89. st. 1. KZ/97 brisan je zato to je podruje Republike Hrvatske
denirano Ustavom Republike Hrvatske. Prema l. 2. st. 2. Ustava, teritorij
Republike Hrvatske obuhvaa njezino kopneno podruje, rijeke, jezera, pro-
kope, unutranje morske vode, teritorijalno more te zrani prostor iznad tih
podruja.
Brisana je denicija pravne osobe iz l. 89. st. 6. KZ/97 jer je u drugim
propisima (ZTD, Zakon o ustanovama i dr.) denirano koje se tvorevine sma-
traju pravnim osobama.
Denicija osobe pod meunarodnom zatitom prebaena je pod kazneno
djelo iz l. 348. st. 2. KZ jer se jedino spominje u glavi Kaznenih djela protiv
strane drave ili meunarodne organizacije.
Profesionalna tajna (l. 89. st. 16. KZ/97) i osobna tajna (l. 89. st. 17.
KZ/97) brisani su iz denicija jer su one pokrivene u opisima kaznenih djela
neovlatenog otkrivanja profesionalne tajne (l. 145. KZ) i nedozvoljene upo-
rabe osobnih podataka (l. 146. KZ).
Denicije grupe i zloinake organizacije brisane su s obzirom na to da je
organizirani kriminal pokriven novim kaznenim djelom zloinakog udruenja
(l. 324. KZ).
Brisana je denicija novca iz l. 89. st. 25. KZ/97 kao kovanog ili papir-
natog sredstva kao zastarjela jer se u modernom drutvu najvei dio platnog
prometa odvija bezgotovinski. Prema l. 2. st. 1. to. 17. Zakona o platnom
prometu (NN 133/09 i 136/12 u daljnjem tekstu: Zakon o platnom prometu):
novana sredstva jesu novanice i kovani novac, elektroniki novac u smislu
zakona kojim se ureuje poslovanje institucija za elektroniki novac te novana
131
po traivanja prema pruatelju platnih usluga (knjini novac). Po prirodi stvari
proizlazi da se kazneno djelo krivotvorenja novca moe izvriti samo na papir-
natom ili kovanom novcu. U teoriji i praksi nije sporno da se krivotvorenje
novca kao i isprava i znakova za vrijednost odnosi jednako na strani i domai
novac, ispravu ili znak za vrijednost. Novac obuhvaa i tzv. alternativni novac
ako se radi o zakonitom sredstvu plaanja (npr. bonovi kao privremeno sred-
stvo plaanja, VSRH, I K-168/94). Takoer, pod novcem valja razumjeti i
novanice i kovanice koje jo nisu izdane, ali su namijenjene optjecaju i pripa-
daju valuti koja je zakonsko sredstvo plaanja (npr. novodizajnirane novanice
eura koje jo nisu tiskane) sukladno l. 5. Okvirne odluke br. 2000/383/PUP.
Denicija sile iz l. 89. st. 29. KZ/97 (Sila je i primjena hipnoze ili
omam ljujuih sredstava uporabljenih radi dovoenja koga protiv njegove volje
u nesvjesno stanje ili da se onesposobi za otpor.) brisana je kao nepotrebna i u
nekim dijelovima problematina.
Denicija genetski istovjetnog bia (l. 89. st. 34. KZ/97) brisana je jer je
regulirana u l. 5. to. 25. Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji (NN
86/12), a isti opis nalazi se i kod kaznenog djela zabrane kloniranja ljudskog
bia i promjene ljudskoga genoma (l. 108. KZ).
Denicija plaenika iz l. 89. st. 35. KZ/97 brisana je jer je pojam plae-
nika deniran u l. 1. Meunarodne konvencije protiv novaenja, koritenja,
plaanja i osposobljavanja plaenika (NN MU 12/99).
Denicija vie osoba brisana je s idejom da bi zakonodavac trebao preci-
zirati u zakonskom opisu kaznenog djela o koliko osoba se radi (jedna ili
vie, dvije ili vie, tri ili vie) da bi to obiljeje kaznenog djela bilo ispu-
njeno. Meutim, budui da je u mnogim sluajevima zadran pojam vie osoba,
valja zakljuiti da e taj pojam i dalje oznaavati dvije ili vie osoba, osim kada
izriito pie da se radi o nekom drugom broju (npr. u l. 325. st. 2. pie tri ili
vie osoba).
133
POSEBNI DIO
Glava deveta (IX.)
KAZNENA DJELA PROTIV OVJENOSTI
I LJUDSKOG DOSTOJANSTVA
Pristup usvojen u KZ/97 da se u jednu glavu (Glava XIII. Kaznena djela
protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom) stavi katalog svih inkrimi-
nacija koje proizlaze iz meunarodnih konvencija nije prihvatljiv i bio je oprav-
dano kritiziran. Zbog toga je izraena nova glava koja sadri najtea kaznena
djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom te je zbog svoje
vanosti stavljena na poetku Posebnog dijela, a prva inkriminacija je genocid
kao zloin nad zloinima (tako i slov. KZ, koji takoer zapoinje posebni dio
kaznenim djelima protiv ovjenosti). Ostala kaznena djela koja su pripadala
kaznenim djelima protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom preba-
ena su u odgovarajue glave prema grupnom zatitnom dobru kojem pripa-
daju. Naziv glave proizlazi iz njezina sadraja koji kombinira meunarodne
zloine, koji se esto oznaavaju kao kaznena djela koja povreuju ovjenost
kao takvo (njem. Die Menscheit als solche trifft), i bioetike zloine, a ljudsko
dostojanstvo jedna je od kljunih vrijednosti naglaena u kontekstu bioetike (v.
Munivrana Vajda M., Meunarodni zloini prema novom Kaznenom zakonu,
HLJKPP 2/2012, str. 825).
Meu vanijim promjenama valja istaknuti i objedinjavanje ratnih zlo-
ina iz l. 158., 159. i 160. KZ/97 u jednom lanku (l. 91. KZ) te uvoenje
ka znenog djela zabrane mijeanja ljudskih spolnih stanica sa ivotinjskim (l.
109. KZ).
Genocid
lanak 88.
(1) Tko s ciljem da potpuno ili djelomice uniti neku nacionalnu,
etniku, rasnu ili vjersku skupinu kao takvu:
1. ubija lanove skupine,
2. nanosi lanovima skupine teke tjelesne ozljede ili im teko narui
zdravlje,
134
3. stavlja skupinu u ivotne uvjete kojima je cilj dovesti do njezina
potpuna ili djelomina unitenja,
4. primjenjuje mjere kojima je cilj sprijeiti raanje unutar skupine,
ili
5. prisilno preseljava djecu u drugu skupinu,
kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugo-
trajnog zatvora.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko zapovijedi
poinjenje genocida.
(3) Tko izravno i javno potie na poinjenje genocida,
kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Konvencija o sprjeavanju i kanjavanju zloina genocida iz 1951. (u
daljnjem tekstu: Konvencija iz 1951.) inkriminira poinjenje genocida dok se
zapovijed smatra poticanjem na genocid pa se tretira kao sudjelovanje u poi-
njenu djela genocida. Stoga je u prvom stavku denirana odgovornost izravnog
poinitelja, a ne izdavanje naredbe kao do sada. Inkriminirajui u prvom stavku
iskljuivo poinjenje genocida KZ dosljednije prati tekst Konvencije.
Iako Konvencija iz 1951. ne spominje zapovijedanje, ve se ono kanjava
kao oblik poticanja (a na taj nain zapovijedanje promatra i Statut MKS u l.
25.3.(b) te veina nacionalnih zakonodavstava), ipak je odlueno slijediti
odredbu l. 156. KZ/97 pa je u stavku 2. zapovijed da se poini genocid izjed-
naena s poinjenjem genocida. Na taj se nain zapovijed koja nije izvrena
kanjava kao dovreno djelo, a ne kao pokuaj (neuspjelo poticanje). Dakle, za
odgovornost za zapovijed ne trai se, kao to to Statut MKS izriito ini, da je
djelo koje je zapovjeeno poinjeno ili barem pokuano. Drugim rijeima, u
ovim sluajevima se, sukladno naoj tradiciji, odstupa od primjene odredbi o
akcesornosti poticanja.
Radi preglednosti stavak 1. podijeljen je u zasebne alineje. U stavku 1.
uinjeni su i jezini ispravci radi dosljednosti prijevoda, pa su tako nakon ri jei
uniti nekuskupinu ubaene rijei kao takvu, a umjesto mjera kojim se
sprjeava raanje izmeu pripadnika skupine govori se o primjeni mjera
kojima je cilj sprijeiti raanje unutar skupine.
Nadalje umjesto tekog naruenja tjelesnog ili duevnog zdravlja govori
se samo o tekom naruenju zdravlja jer se pojam zdravlja jednako odnosi i
na tjelesno i na duevno zdravlje pa to nije potrebno posebno isticati. To je
ujedno i konzistentno s kaznenim djelom teke tjelesne ozljede iz l. 118. KZ.
Ovime se ne mijenja sadraj djela.
Izbaena je alineja koja se odnosi na prisilno raseljavanje puanstva jer
se to Konvencijom ne denira kao genocidna radnja. Bolje je izbjei razliito
135
deniranje genocida na meunarodnoj i nacionalnoj razini. Ova radnja u meu-
narodnom kaznenom pravu smatra se primarno zloinom protiv ovjenosti, a
kada se odvija u kontekstu oruanog sukoba moe se raditi i o ratnom zloinu.
Stoga preseljavanje puanstva nije dekriminalizirano, ve ostaje kanjivo u
okviru ratnih zloina i zloina protiv ovjenosti (koji nismo imali u naem
kaznenom zakonodavstvu u vrijeme kad je uvedeno kazneno djelo genocida, pa
je to moda i jedan od razloga zato je ovaj modus poinjenja bio uvrten u
kazneno djelo genocida). Osim toga, radnje prisilnog raseljavanja puanstva
pod odreenim e se uvjetima moi podvesti pod neke druge genocidne radnje,
kao primjerice nanoenje tekih duevnih boli, tj. teko naruenje zdravlja, pa
e, ako su poduzete s ciljem unitenja neke skupine, moi biti kvalicirane kao
genocid
Uz poinjenje genocida, Konvencija iz 1951. inkriminira zavjeru za poi-
njenje genocida (conspiracy), izravno i javno poticanje na poinjenje genocida,
pokuaj poinjenja genocida i sudionitvo u genocidu. Neki pojavni oblici
zavjere kanjivi su kao oblik pripremanja prema l. 103. KZ, a pokuaj i sudio-
nitvo su kanjivi prema opim odredbama. Novina je to to se u stavku 3.
sukladno l. 3.(c) Konvencije iz 1951. inkriminira izravno i javno poticanje na
genocid. Ovo je potrebno posebno inkriminirati jer se kroz opu odredbu o
poticanju inkriminira poticanje tono odreene osobe, a ovdje se radi o potica-
nju neodreenog kruga osoba, pa takvo javno poticanje nije pokriveno odred-
bama o poticanju iz opeg djela. Smatralo se da je po svojoj teini ovo djelo
blae, pa je propisana i blaa sankcija.
Zakonodavac je razmatrao mogunost irenja skupina prema kojima se
genocid moe poiniti na socijalne i politike skupine, no budui da ih Konven-
cija iz 1951. ne spominje, a ove su skupine po svom karakteru promjenjive,
odluilo se ostati na skupinama koje se spominju u samoj Konvencija iz 1951.
Zloin agresije
lanak 89.
(1) Tko imajui stvarnu mo nadzirati ili upravljati politikim ili voj-
nim djelovanjem drave, upotrijebi oruane snage jedne drave protiv
suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti ili politike neovisnosti druge drave
ili na bilo koji drugi nain protivan Povelji Ujedinjenih naroda ostvari in
agresije koji po svojim karakteristikama, teini i razmjeru predstavlja
oito krenje Povelje Ujedinjenih naroda,
kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina ili kaznom dugo-
trajnog zatvora.
(2) Tko sudjeluje u djelovanju oruanih snaga iz stavka 1. ovoga
lanka,
kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
136
(3) Tko izravno i javno potie na zloin agresije,
(4) inom agresije iz stavka 1. ovoga lanka, bez obzira na to je li
prethodno objavljen rat ili ne, smatra se:
1. invazija ili napad oruanih snaga jedne drave na podruje druge
drave, ili vojna okupacija, makar i privremena koja je posljedica takve
invazije ili napada, ili pripajanje cijelog ili dijela podruja druge drave uz
primjenu sile,
2. bombardiranje od strane oruanih snaga jedne drave podruja
druge drave ili koritenje bilo kakvog oruja jedne drave na podruju
druge drave,
3. blokiranje luka ili obala jedne drave oruanim snagama druge
drave,
4. napad oruanih snaga jedne drave na kopnene, pomorske i zrane
snage druge drave,
5. koritenje oruanih snaga jedne drave, koje su na podruju druge
drave uz njezinu suglasnost, u suprotnosti s uvjetima predvienim njiho-
vim sporazumom ili produljenje prisutnosti vojnih snaga na podruju
druge drave po prestanku sporazuma,
6. davanje dozvole da podruje koje je drava stavila na raspolaganje
drugoj dravi ova koristi za agresiju protiv tree drave, ili
7. slanje od strane ili u ime drave naoruanih bandi, grupa, paravoj-
nih snaga ili plaenika koji izvode oruane akcije protiv druge drave koje
po svojoj teini odgovaraju prethodno navedenim radnjama ili njezino
znaajno sudjelovanje u takvim akcijama.
KZ usvojio je deniciju iz Rezolucije RC/Res6 kojom se mijenja Statut
MKS tako da mu se dodaje u l. 8bis denicija zloina agresije. Nova denicija
ovog kaznenog djela ne odstupa u veoj mjeri od denicije kaznenog djela
agresivnog rata iz l. 157. KZ/97.
Sljedee su novine:
djelo iz stavka 1. ne moe poiniti bilo tko, ve samo osoba koja ima
stvarnu mo nadzirati ili upravljati politikim ili vojnim djelovanjem drave;
u stavku 1. uvedena je generalna klauzula koje dosad nije bilo upotri-
jebi oruane snage jedne drave na bilo koji drugi nain protivan Povelji Ujedi-
njenih naroda;
kako bi se naglasilo da se o zloinu agresije moe raditi bez obzira na
to je li prethodno objavljen rat ili ne, vie se ne govori o agresivnom ratu, ve o
inu agresije koji po svojim karakteristikama, teini i razmjeru predstavlja
oito krenje Povelje Ujedinjenih naroda;
137
u stavku 4. uvedena je denicija ina agresije na nain da se nabrajaju
konkretne radnje koje predstavljaju in agresije. Uz postojee modalitete iz l.
157. st. 1. i 2. KZ/97, koji su malo preciznije denirani, obuhvaena su i dva
nova modaliteta pod tokama 5. i 6.
Stavak 2. u svojoj sutini odgovara l. 157. st. 3. KZ/97, s tim da je kazna
neto sniena. Ovaj modalitet ne predvia Rezolucija RC/Res6.
Stavak 3. odgovara l. 157. st. 4. KZ/97, s tim da je tekst jezino usklaen
s istovjetnom odredbom kod kaznenog djela genocida. Ovaj modalitet ne pred-
via Rezolucija RC/Res6, ali ovom se odredbom daje kaznenopravna zatita
ustavnoj odredbi kojom se zabranjuje svako pozivanje ili poticanje na rat.
U stavku 4. in agresije deniran je sukladno predloenom l. 8bis. st. 2.
Statuta MKS koja proizlazi iz Rezolucije Ope skuptine UN 3314 (XXIX) od
14. prosinca 1974.
Zloin protiv ovjenosti
lanak 90.
(1) Tko krei pravila meunarodnog prava u sklopu irokog ili
sustavnog napada usmjerenog protiv civilnog stanovnitva, uz znanje o
tom napadu:
1. ubije drugu osobu,
2. radi istrebljenja nametne nekom civilnom stanovnitvu ivotne
uvjete kojima je cilj dovesti do njegova djelominog unitenja,
3. stavi u ropstvo neku osobu tako da nad njom vri pojedine ili sve
ovlasti koje proizlaze iz prava vlasnitva, ukljuujui vrenje takvih ovla-
sti u trgovini ljudima,
4. protjeruje ili prisilno premjeta druge osobe putem izgona ili dru-
gih prisilnih mjera s podruja na kome zakonito borave, a bez osnova
predvienih meunarodnim pravom,
5. protupravno zatvori drugu osobu ili joj na drugi nain protu-
pravno oduzme slobodu,
6. mui osobu kojoj je oduzeta sloboda ili je pod nadzorom okrivlje-
nika tako da joj namjerno nanosi teke tjelesne ili duevne boli ili patnje,
osim onih koje proizlaze, svojstvene su ili su sluajna posljedica zakonite
kazne,
7. siluje drugu osobu, dri je u spolnom ropstvu, prisiljava na prosti-
tuciju, nezakonito dri u zatoenju enu koja je nasilno zatrudnjela kako
bi se utjecalo na etniki sastav nekog stanovnitva ili inile kakve druge
teke povrede meunarodnog prava, drugoj osobi bez njezina pristanka i
kada to nije opravdano medicinskim razlozima oduzme bioloku repro-
138
duktivnu sposobnost ili nad njom izvri neko drugo spolno nasilje uspore-
dive teine,
8. progoni neku odredivu skupinu ili zajednicu na politikoj, rasnoj,
nacionalnoj, etnikoj, kulturnoj, vjerskoj, spolnoj ili drugoj osnovi koja se
openito prema meunarodnom pravu smatra nedopustivom, i to poini u
vezi s bilo kojom radnjom opisanom u lanku 88. do 91. ovoga Zakona
tako da drugoj osobi zato to pripada odreenoj skupini ili zajednici
namjerno i u velikoj mjeri oduzme temeljna prava suprotno meunarod-
nom pravu,
9. uhiti, dri u zatoenitvu ili otme osobe u ime ili uz doputenje,
potporu ili pristanak drave ili politike organizacije, a nakon toga odbije
priznati takvo oduzimanje slobode ili uskrati obavijesti o sudbini ili mjestu
na kojem se osobe nalaze, s ciljem da im se uskrati pravna zatita kroz
dulje vremensko razdoblje,
10. u okviru institucionaliziranog reima sustavnog potlaivanja i
dominacije jedne rasne skupine nad drugom rasnom skupinom ili skupi-
nama i u namjeri odravanja takvog reima poini neko neovjeno djelo
opisano u ovom lanku ili djelo slino nekom od tih djela (zloin aparthe-
ida), ili
11. poini druga neovjena djela kojima se namjerno uzrokuje teka
patnja, teka tjelesna ozljeda ili teko naruenje zdravlja,
kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina ili kaznom dugo-
trajnog zatvora.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko zapovijedi
neko od navedenih kaznenih djela.
Sadrajno nema vanijih razlika u odnosu na l. 157.a KZ/97. Izmjene
koje su uinjene posljedica su punog usklaenja s l. 7. Statuta MKS:
u st. 1. to. 1. koristi se pojam ubije umjesto usmrti radi ujednaa-
vanja terminologije kroz itav KZ;
u st. 1. to. 2. istrebljenje je ogranieno samo na djelomino unitenje
skupine (inae bi djelo bilo identino genocidu); umjesto koji mogu dovesti
do rabi se termin kojima je cilj dovesti do radi ujednaavanja terminologije
kroz itav KZ (isti termin rabi se kod genocida);
u st. 1. to. 4. i 6. uvedeni su razlozi iskljuenja protupravnosti, koji
zapravo nisu nuni jer bi se ionako primjenjivali imajui u vidu blanketnu dis-
poziciju i jedinstvo pravnog poretka;
u st. 1. to. 6. dodana je rije okrivljenika koja stoji i u Statutu MKS,
a koja tekst ini jasnijim (radi se o osobi koja je pod nadzorom okrivljenika ili
kojoj je inae oduzeta sloboda);
139
progon (to. 8.) deniran je u skladu sa Statutom MKS (l. 8. st. 1.h. te
l. 8. st. 2.g.), to do sada u potpunosti nije bio sluaj;
kod prisilnog nestajanja (to. 9.) uveden je cilj (motivacija) sukladno
Statutu MKS (l. 8. st. 2.i.);
uvedena je generalna klauzula (to. 11.) koju sadri i Statut MKS (l. 8.
st. 1.k.).
Primijenjena je drugaija zakonodavna tehnika u deniranju ovog kazne-
nog djela. Uvedena su dva stavka, prvi koji se odnosi na neposrednog poinite-
lja i drugi kojim se inkriminira zapovjednik za izdavanje naredbe. Vidi tumae-
nje uz l. 88. Radi lakeg praenja teksta stavak 1. podijeljen je na alineje, a
alineje i radnje u njima poredane su istim redoslijedom kao u Statutu MKS.
lanak je jezino popravljen.
Ratni zloin
lanak 91.
(1) Tko krei pravila meunarodnog prava za vrijeme rata, okupa-
cije ili meunarodnog oruanog sukoba ili oruanog sukoba koji nema
meunarodni znaaj poini neko od sljedeih tekih krenja protiv osoba
ili imovine zatienih enevskim konvencijama od 12. kolovoza 1949.:
1. ubojstvo,
2. muenje ili neovjeno postupanje, ukljuujui bioloke pokuse,
3. nanoenje velike patnje, teke tjelesne ozljede ili tekog naruenja
zdravlja,
4. nezakonito protjerivanje, premjetaj ili nezakonito dranje zati-
ene osobe u zatoenitvu,
5. prisiljavanje ratnog zarobljenika ili druge zatiene osobe na
slu bu u postrojbama neprijateljske sile,
6. uskraivanje prava ratnom zarobljeniku ili drugoj zatienoj osobi
na pravian i redovan sudski postupak,
7. uzimanje talaca, ili
8. unitavanje i oduzimanje imovine u velikim razmjerima koje nije
opravdano vojnom nudom i koje je provedeno nezakonito i samovoljno,
kaznit e se kaznom zatvora od najmanje pet godina ili kaznom dugo-
trajnog zatvora.
(2) Tko krei pravila meunarodnog prava za vrijeme rata, okupa-
cije ili meunarodnog oruanog sukoba ili oruanog sukoba koji nema
meunarodni znaaj poini druge teke povrede prava i obiaja koji se
primjenjuju u meunarodnom oruanom sukobu ili oruanom sukobu iji
znaaj nije meunarodni, to jest bilo koje od sljedeih djela:
140
1. usmjeravanje napada protiv civilnog stanovnitva ili protiv pojedi-
nih civila koji ne sudjeluju izravno u neprijateljstvima,
2. usmjeravanje napada protiv civilnih objekata, odnosno objekata
koji nisu vojni ciljevi,
3. usmjeravanje napada protiv osoblja, ureaja, materijala, jedinica
ili vozila ukljuenih u humanitarnu pomo ili misiju odravanja mira
sukladno Povelji Ujedinjenih naroda, tako dugo dok oni imaju pravo na
zatitu civila ili civilnih objekata prema odredbama meunarodnog ratnog
prava,
4. pokretanje napada sa znanjem da e takav napad uzgredno dovesti
do smrti ili ozljeda civila ili tete na civilnim objektima ili do teke, dugo-
rone i opsene tete u prirodnom okoliu koja bi oito bila nerazmjerna u
odnosu na oekivani konkretan i izravan vojni dobitak,
5. napadanje ili bombardiranje, bilo kojim sredstvima, gradova, sela,
naselja ili zgrada koje su nebranjene i ne predstavljaju vojne ciljeve,
6. ubijanje ili ranjavanje borca koji se predao, nakon to je poloio
oruje ili ostao bez sredstava za borbu,
7. nepravilna uporaba zastave primirja, zastave ili vojnog znakovlja i
odore neprijatelja ili Ujedinjenih naroda, kao i posebnih znakova enev-
skih konvencija, zbog koje je dolo do pogibije ili tekih ozljeda,
8. premjetanje, izravno ili posredno, dijelova vlastitog civilnog sta-
novnitva na okupirano podruje od strane okupatorske sile, ili deporta-
cija ili premjetaj itavog stanovnitva okupiranog podruja ili jednog
njegovog dijela, unutar toga podruja ili izvan njega,
9. usmjeravanje napada protiv zgrada posveenih vjeri, obrazovanju,
umjetnosti, znanosti ili humanitarnim svrhama, protiv povijesnih spome-
nika i kulturnih dobara, bolnica i mjesta na kojima se prikupljaju bolesni i
ranjeni, pod uvjetom da nisu vojni ciljevi,
10. podvrgavanje osoba koje su u vlasti protivnike strane tjelesnom
sakaenju, uzimanju tkiva ili organa za transplantaciju ili medicinskim ili
znanstvenim pokusima bilo koje vrste koji nisu opravdani medicinskim,
zubarskim ili bolnikim tretmanom osoba o kojima je rije te koji se ne
izvode u njihovom interesu, a dovode do smrti ili ozbiljne opasnosti po
zdravlje takve osobe ili osoba,
11. podmuklo ubijanje ili ranjavanje pripadnika neprijateljske nacije
ili vojske,
12. proglaavanje da se protivniku nee dati nikakva milost,
13. unitavanje ili oduzimanje neprijateljske imovine osim ako to izri-
ito zahtijeva ratna nuda,
14. proglaenje prava i radnji dravljana neprijateljske strane zabra-
njenim, suspendiranim ili nedoputenim u sudskom postupku,
141
15. prisiljavanje dravljana neprijateljske strane da sudjeluju u rat-
nim operacijama usmjerenim protiv vlastite zemlje ak i ako su bili u
slubi zaraene strane prije poetka rata,
16. pljakanje gradova ili mjesta,
17. uporaba otrova ili otrovnog oruja,
18. uporaba otrovnih plinova, plinova zaguljivaca ili drugih plinova
te svih slinih tekuina, tvari ili naprava,
19. uporaba metaka koji se u ljudskom tijelu lako ire ili raspruju,
20. uporaba oruja, projektila, materijala i naina ratovanja koji po
svojoj prirodi nanose suvine ozljede ili nepotrebne patnje ili kojima je
svojstvo da protivno meunarodnom ratnom pravu ne razlikuju vojne i
civilne ciljeve, ako je takvo oruje, projektili, materijal ili nain ratovanja
predmet sveobuhvatne zabrane,
21. skrnavljenje osobnog dostojanstva, posebice poniavajui i degra-
dirajui postupci, kolektivno kanjavanje,
22. silovanje, spolno porobljavanje, prisiljavanje na prostituciju, tru-
dnou, sterilizaciju ili koji drugi oblik spolnog nasilja koji predstavlja
teku povredu enevskih konvencija,
23. iskoritavanje prisutnosti civila ili drugih zatienih osoba da se
odreena mjesta, podruja ili vojne snage zatite od vojnih operacija,
24. usmjeravanje napada na zgrade, materijal, medicinske jedinice i
prijevozna sredstva te osoblje koje koristi posebne znakove enevskih
konvencija sukladno meunarodnom pravu,
25. pribjegavanje izgladnjivanju civila kao nainu voenja rata us -
kra ivanjem sredstava nunih za opstanak, ukljuujui i oteavanje pri-
stupa humanitarnoj pomoi, propisanoga enevskim konvencijama,
26. novaenje djece u nacionalne oruane snage ili oruane skupine
odvojene od oruanih snaga drave ili njihovo koritenje u aktivnom su -
djelovanju u neprijateljstvima, ili
27. premjetanje civilnog stanovnitva zbog razloga povezanih uz
sukob osim ako to trai sigurnost civila ili neizbjeni vojni razlog,
kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko djelo iz stavka
2. ovoga lanka poini prema velikom broju ljudi ili na osobito okrutan ili
podmukao nain, iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda.
(4) Tko zapovijedi da se poini djelo iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga lanka
kaznit e se kao da ga je sam poinio.
Ovaj lanak obuhvaa sadraj l. 158., 159. i 160. KZ/97. Denicija rat-
nog zloina usklaena je s denicijom iz Statuta MKS, s iznimkom da se kod
nas sve odredbe jednako primjenjuju na meunarodne i unutarnje sukobe.
142
Stavak 1. pokriva sluajeve tekih krenja svih etiriju K (l. 50. K
koja se odnosi na ranjene i bolesne, l. 51. K koja se odnosi na ranjene, bole-
sne i brodolomnike u pomorskim oruanim snagama, l. 130. K koja se odnosi
na ratne zarobljenike i l. 137. K koja se odnosi na civilno stanovnitvo).
Zbog jedinstvene primjene neodreenih vrijednosti obiljeja na pojedina
kaznena djela od strane svih sudova, Kazneni odjel VSRH na sjednici odranoj
27. 12. 2012. (br. Su-IV k-4/2012-57) donio je pravno shvaanje da zakonsko
obiljeje unitavanje i oduzimanje imovine u velikim razmjerima kod kazne-
nog djela ratnog zloina iz l. 91. st. 1. to. 8. KZ, postoji kad vrijednost uni-
tene ili oduzete imovine prelazi 600.000,00 kn.
Stavak 2. pokriva ostala krenja enevskog i hakog prava. Budui da se
ovdje ipak radi o blaim sluajevima negoli kod tekih krenja K, predviena
je i nia sankcija negoli u stavku 1., no upravo stoga uveden je stavak 3. kojim
se predviaju kvalicirani oblici djela iz stavka 2. (kad je ono poinjeno prema
velikom broju ljudi ili na osobito okrutan ili podmukao nain, iz koristoljublja
ili drugih niskih pobuda) kod kojih je kazna izjednaena s onom u stavku 1.
Kao uzor za ovo rjeenje posluio je vicarski Vojni zakon (l. 111. do 113.).
Njem. ZZPMP daleko je sloeniji u reguliranju ratnih zloina. S obzirom na
kazne koje se kreu u rasponu od 1 do 10, od 3 do 15, od 5 do 20 godina i
doivotni zatvor, razlikuju se ratni zloini prema zatienom objektu (osobe,
imovina i drugi zatitni objekti). Zakonodavac je kao uzor zbog jednostavnijeg
pristupa reguliranju ove materije ipak slijedio vicarski model.
Stavak 2. obuhvaa iri krug radnji od onih koje su dosad pokrivala
kaznena djela triju ratnih zloina iz l. 158., 159. i 160. KZ/97. Tim su stavkom
obuhvaena i neka samostalna kaznena djela iz KZ/97 koja su zasebno inkrimi-
nirala pojedine povrede meunarodnog ratnog i humanitarnog prava, stoga su u
KZ-u neka od tih djela brisana. Tako st. 2. to. 9. pokriva radnje sadrane u l.
167. KZ/97 (unitavanje kulturnih dobara i objekata u kojima se nalaze kul-
turna dobra); st. 2. to. 6. i 11. i st. 3. u vezi s njima pokrivaju radnje iz l. 161.
st. 1. i 2. KZ/97 (protupravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja) dok st. 2. to.
12. pokriva radnje iz l. 161. st. 3. KZ/97; dosadanji l. 163. st. 2. KZ/97
(nedozvoljena sredstva borbe) sadran je u l. 91. st. 2. to. 17. do 20. KZ, dok
je sadraj l. 163. st. 1. KZ/97 premjeten u glavu kaznenih djela protiv ope
sigurnosti gdje mu je s obzirom na zatieni objekt i mjesto. Stoga su l. 161.,
163. i 167. KZ/97 brisani. Brisan je i l. 165. KZ/97 kao samostalno kazneno
djelo (grubo postupanje s ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima) jer
su ove radnje pokrivene s vie radnji u l. 91. st. 1. i 2. KZ. Isto tako i radnje iz
l. 162. KZ/97 (protupravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na boji-
tu) mogu se podvesti pod vie radnji u l. 91. st. 2., pa je l. 162. KZ/97 brisan
kao samostalno kazneno djelo. U svakom od ovih sluajeva treba posebno pro-
cjenjivati koji je zakon blai s obzirom na propisanu sankciju.
S druge strane, isputeni su neki modaliteti radnji koji su postojali u l.
158. KZ/97 jer ih ne nalazimo kao ratne zloine ni u Statutu MKS, ni u K, a ni
Protokolima uz te konvencije (prisilno odnaroivanje ili prevoenje na drugu
143
vjeru; primjenjivanje mjera zastraivanja ili terora; protuzakonito odvoenje u
koncentracijske logore; prisilni rad; nerazmjerno velika kontribucija i rekvizi-
cija; protuzakonito unitavanje ili prisvajanje u velikim razmjerima sanitetskog
materijala i sredstava sanitetskog prijevoza, smanjenje vrijednosti domaeg
novca ili protuzakonito izdavanje novca). Ipak, u pogledu najveeg broja ispu-
tenih modaliteta nije dolo do dekriminalizacije. Neki od njih mogu se podve-
sti pod neku drugu radnju iz l. 91. st. 1. i 2. KZ pa ih nije potrebno posebno
isticati, dok drugima nije mjesto meu ratnim zloinima (npr. smanjenje vrijed-
nosti domaeg novca ili protuzakonito izdavanje novca). Neki modaliteti radnji
koje Statut MKS ne navodi ipak su zadrani jer ih nalazimo u Protokolima uz
K (podvrgavanje osoba koje su bile u vlasti protivnike strane uzimanju tkiva
ili organa za transplantaciju (l. 11. Protokola I); kolektivno kanjavanje (l.
75. st. 2. to. d. Protokola I)).
Stavak 4. izjednaava izdavanje naredbe s neposrednim poinjenjem rat-
nog zloina. Vidi tumaenje uz l. 88. KZ.
Ako poinitelj ostvari obiljeja vie radnji poinjenja ili iste radnje prema
vie osoba koje pripadaju istoj kategoriji zatienih osoba, a izmeu pojedinih
radnji postoji vremenski i prostorni kontinuitet, radit e se o jedinstvu radnje u
pravnom smislu, stoga i o jednom kaznenom djelu ratnog zloina. Isto vrijedi i
u pogledu drugih meunarodnih zloina.
Povreda pregovaraa
lanak 92.
Tko krei pravila meunarodnoga prava za vrijeme rata ili orua-
noga sukoba vrijea, zlostavlja ili zadri pregovaraa ili njegovu pratnju
ili im sprijei povratak, ili na drugi nain povrijedi njihovu nepovredivost,
kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
Ovaj je lanak neizmijenjen l. 164. KZ/97.
Zlouporaba meunarodnih znakova
lanak 93.
Tko u podruju oruanih operacija zlouporabi ili neovlateno nosi
zastavu ili znak Ujedinjenih naroda, Crvenog kria ili znakove koji njima
odgovaraju, ili druge priznate meunarodne znakove kojima se obiljea-
vaju odreeni objekti radi zatite od oruanih operacija,
Stavak 1. i 2. l. 168. KZ/97 spojeni su u jedan stavak uz zadravanje
kazne iz stavka 2. Time je suena kanjivost samo na krenja u podruju orua-
nih operacija.
144
Ukoliko je ovo djelo imalo posljedice (pogibiju ili teko tjelesno ozljei-
vanje), kanjava se kao ratni zloin (l. 91. st. 2. to. 7. KZ).
Neopravdana odgoda povratka ratnih zarobljenika
lanak 94.
Tko krei pravila meunarodnoga prava, nakon zavretka rata ili
oruanoga sukoba naredi ili izvri neopravdanu odgodu povratka ratnih
zarobljenika ili civilnih osoba,
Ovaj je lanak neizmijenjen l. 166. KZ/97.
Novaenje plaenika
lanak 95.
(1) Tko krei pravila meunarodnoga prava novai, koristi, plaa ili
osposobljava plaenika za sudjelovanje u oruanom sukobu ili zajedni-
kom inu nasilja usmjerenom na ruenje vlade, podrivanje teritorijalne
cjelovitosti drave ili ugroavanje njezina ustavnog ustrojstva,
(2) Tko novai dijete u oruane snage ili oruane skupine odvojene
od oruanih snaga, ili tako unovaeno dijete koristi u neposrednim nepri-
jateljskim djelovanjima,
(3) Tko radi stjecanja materijalne koristi kao punoljetni plaenik
izravno sudjeluje u oruanom sukobu ili zajednikom inu nasilja,
kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
Zakonski opis stavka 1. ostao je nepromijenjen u odnosu na l. 167.b
KZ/97. Smanjena je kazna jer je sad odvojeno novaenje punoljetnih osoba
(stavak 1.) koje se tretira blae od novaenja djece (st. 2.), koje se kao kvali-
katorni oblik tretira stroe negoli je to do sada bio sluaj.
Sukladno komentarima koje je Republika Hrvatska dobila od Odbora o
pravima djeteta u stavku 2., inkriminirano je novaenje djece u oruane skupine
odvojene od oruanih snaga i njihovo koritenje u oruanim sukobima (l. 4. st.
1. Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta glede ukljuivanja
djece u oruane sukobe, NN MU 5/02) te prisilno novaenje djece u oruane
snage (l. 2. Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta glede
ukljuivanja djece u oruane sukobe). Time je proirena zabrana iz l. 158. st.
1. KZ/97 i na situacije novaenja djece u doba mira. Ukoliko se novaenje
145
djece ini u doba rata, onda ono predstavlja ratni zloin, vidi l. 91. st. 2. to.
26. KZ.
U stavku 3. ograniena je odgovornost plaenika samo na punoljetne
osobe.
Denicija plaenika iz l. 89. st. 35. KZ/97 brisana je jer je pojam plae-
nika deniran u l. 1. Meunarodne konvencije protiv novaenja, koritenja,
plaanja i osposobljavanja plaenika (NN MU 12/99): 1. plaenik je osoba: (a)
koja je posebno novaena lokalno ili u inozemstvu kako bi se borila u orua-
nom sukobu; (b) koja je motivirana da sudjeluje u neprijateljstvima noena
eljom za osobnim dobitkom, a strana u sukobu ili netko u njeno ime joj je
obeao materijalnu naknadu koja znatno prelazi razinu naknade koja je obeana
ili se plaa borcima slinog ina i zvanja u oruanim postrojbama te strane; (c)
koja nije dravljanin strane u sukobu niti ivi na podruju koje nadzire strana u
sukobu; (d) koja nije pripadnik oruanih snaga strane u sukobu; i (e) koju nije
poslala drava koja nije strana u sukobu kao slubenog pripadnika svojih orua-
nih snaga. 2. Plaenik je takoer svaka osoba koja je u bilo kojim drugim okol-
nostima: (a) posebno unovaena lokalno ili u inozemstvu radi sudjelovanja u
zajednikom inu nasilja koje je usmjereno na: (i) ruenje vlade ili na neki
drugi nain podrivanje ustavnog poretka drave; ili (ii) podrivanje teritorijalne
cjelovitosti drave; (b) motivirana da u tomu sudjeluje noena eljom za poza-
manim osobnim dobitkom, a potaknuta na to obeanjem ili isplatom materi-
jalne naknade; (c) nije dravljanin niti ivi u dravi protiv koje je takvo djelo
usmjereno; (d) nije poslana po slubenoj dunosti od strane drave; i (e) nije
pripadnik oruanih snaga drave na ijem se podruju poduzima akcija.
Odgovornost zapovjednika
lanak 96.
(1) Vojni zapovjednik ili nadreena civilna osoba ili osoba koja
stvar no djeluje kao vojni zapovjednik ili nadreena civilna osoba koja ne
sprijei osobu koja se nalazi pod njezinim stvarnim zapovjednitvom i
nadzorom ili stvarnom vlau i nadzorom da poini kazneno djelo iz lanka
88. do 91. ovoga Zakona kaznit e se kao da ga je sama poinila. U tom
sluaju nee se primijeniti odredba lanka 20. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Vojni zapovjednik ili osoba koja stvarno djeluje kao vojni zapo-
vjednik koja je propustila duni nadzor nad snagama koje se nalaze pod
njezinim stvarnim zapovjednitvom i nadzorom ili stvarnom vlau i nad-
zorom ako je morala znati da njezine snage ine ili se spremaju poiniti
kazneno djelo iz lanka 88. do lanka 91. ovoga Zakona i nije poduzela sve
nune i razborite mjere u svojoj moi kako bi ih u tome sprijeila,
146
(3) Kaznom iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se nadreena osoba,
kod svih drugih odnosa nadreenosti i podreenosti osim onih iz stavka 2.
ovoga lanka, koja je propustila duni nadzor nad podreenima koji se
nalaze pod njezinom stvarnom vlau i nadzorom ako je svjesno zanemari-
vala obavijesti da oni ine ili se spremaju poiniti kazneno djelo iz lanka
88. do lanka 91. ovoga Zakona i ako su ta djela u okviru njezinih stvarnih
ovlasti i nadzora, a ona nije poduzela sve nune i razborite mjere u svojoj
moi kako bi ih u tome sprijeila.
(4) Ako je duni nadzor iz stavka 2. i 3. ovoga lanka proputen iz
nehaja, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(5) Osobe navedene u stavku 1., 2. i 3. ovoga lanka koje ne pro-
slijede saznanja o kaznenim djelima iz lanka 88. do lanka 91. ovoga
Zakona nadlenim vlastima u cilju provoenja istrage i kaznenog progona
nad neposrednim poiniteljima koji su im podreeni,
Ovaj lanak odgovara l. 167.a KZ/97. U njemu je razraena odgovornost
zapovjednika sukladno l. 28. Statuta MKS te uzimajui u obzir rjeenja iz
njem. ZZPMP i nae ope institute koji se odnose na odgovornost garanta za
neinjenje te na namjerno i nehajno proputanje dune panje.
Stavak 1. veim djelom odgovara l. 167.a KZ/97 koji je zapravo raen
po uzoru na l. 4. njem. ZZPMP. Njime se za proputanje injenja kanjava
nadreenog (vojnog zapovjednika ili nadreene civilne osobe) koji zna da nje-
govi podreeni ine u tom stavku navedena kaznena djela, a on ih u tome ne
sprijei. Ovdje se radi o istom namjernom proputanju injenja nadreene
osobe kao garanta koje je inae propisano u l. 20. st. 2. KZ. Posebno se propi-
suje da je ovaj sluaj iznimka od mogunosti blaeg kanjavanja predvienog
kod garantne odgovornosti za neinjenje u l. 20. st. 3. KZ.
Stavak 2. i 3. odraavaju koncept razlikovanja izmeu odgovornosti voj-
nog zapovjednika i civilne nadreene osobe u Statutu MKS te se odnose na
namjerno proputanje dune panje u situacijama u kojima je vojni zapovjednik
morao znati da njegovi podreeni ine ili se spremaju poiniti kaznena djela,
odnosno u kojima je civilna nadreena osoba svjesno zanemarivala obavijesti o
tome da njezini podreeni ine ili se spremaju poiniti kaznena djela u okviru
djelokruga njenih ovlasti. S obzirom na to da se ovdje radi o namjernom propu-
tanju dune panje, ali u kojem se nadreeni nalazi u nehaju u odnosu na
saznanja o ponaanju podreenih, za te sluajeve propisana je neto blaa kazna
od one iz stavka 1. (kad nadreeni namjerno ne sprjeava podreene u injenju
kaznenih djela za koja zna da ih oni ine ili ih se spremaju poiniti).
Stavak 4. propisuje blau kaznu za sluajeve nehajnog proputanja dune
panje po uzoru na l. 13. njem. ZZPMP. Statut MKS ne predvia odgovornost
za ove sluajeve.
147
Stavak 5. kanjava naknadno pomaganje poinitelju kaznenog djela i uz
neke nomotehnike ispravke odgovara l. 167.a st. 3. KZ/97. To je zapravo
kvalicirani oblik kaznenog djela neprijavljivanja poinjenja kaznenog djela iz
l. 302. st. 2. KZ.
Terorizam
lanak 97.
(1) Tko s ciljem ozbiljnog zastraivanja stanovnitva, ili prisiljavanja
drave ili meunarodne organizacije da to uini ili ne uini, ili ozbiljnog
naruavanja ili unitavanja temeljnih ustavnih, politikih, gospodarskih ili
drutvenih struktura drave ili meunarodne organizacije, poini jedno
od sljedeih djela koje moe ozbiljno natetiti dravi ili meunarodnoj
organizaciji:
1. napade na ivot osobe koji mogu prouzroiti smrt,
2. napade na tijelo drugoga,
3. otmicu ili uzimanje talaca,
4. unitenje dravnih ili javnih objekata, prometnog sustava, infra-
strukture ukljuujui i informacijske sustave, nepokretne platforme na
epikontinentalnom pojasu, javnog mjesta ili privatne imovine koje moe
ugroziti ivote ljudi ili prouzroiti znatnu gospodarsku tetu,
5. otmicu zrakoplova, broda ili drugih sredstava javnog prijevoza ili
prijevoza robe,
6. izrada, posjedovanje, pribavljanje, prijevoz, opskrba ili uporaba
oruja, eksploziva, nuklearnog, biolokog ili kemijskog oruja, kao i
istraivanje i razvoj nuklearnog, biolokog ili kemijskog oruja,
7. isputanje opasnih tvari ili prouzroenje poara, eksplozija ili
poplava, ime se ugroava ivot ljudi,
8. ometanje ili obustava opskrbe vodom, elektrinom energijom ili
drugim osnovnim prirodnim resursom, ime se ugroava ivot ljudi, ili
9. posjeduje ili koristi radioaktivne tvari ili izrauje, posjeduje ili
koristi ureaj za aktiviranje, rasprivanje ili emitiranje radioaktivnog
materijala ili ionizirajueg zraenja, koristi ili oteti nuklearni objekt tako
da doe do isputanja ili opasnosti od isputanja radioaktivnog materijala,
ili upotrebom sile ili prijetnje zahtijeva radioaktivni materijal, ureaj za
aktiviranje, rasprivanje ili emitiranje radioaktivnog materijala ili nukle-
arni objekt,
(2) Tko prijeti poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka,
148
(3) Ako su kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena
velika razaranja ili je prouzroena smrt jedne ili vie osoba,
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(4) Ako poinitelj prigodom poinjenja kaznenog djela iz stavka 1.
ovoga lanka s namjerom usmrti jednu ili vie osoba,
trajnog zatvora.
U stavku 1. sankcionira se temeljno kazneno djelo terorizma u skladu s l.
1. Okvirne Odluke 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. o borbi protiv terorizma i
Okvirnom odlukom od 28. studenog 2008. o izmjenama i dopunama Okvirne
odluke od 13. lipnja 2002. o borbi protiv terorizma. Uinjene su relativno manje
jezine izmjene radi usklaivanja s tekstom ovih dviju okvirnih odluka.
Sukladno l. 2. Konvencije o suzbijanju ina nuklearnog terorizma iz 2005., u
stavku 1. dodana je toka 9. kojom se inkriminira nuklearni terorizam. Sve
radnje koje se navode u stavku 1. da bi se radilo o terorizmu moraju biti takve
da mogu ozbiljno natetiti dravi ili meunarodnoj organizaciji. Cilj s kojim
ova djela moraju biti poinjena da bi se radilo o terorizmu deniran je sukladno
Okvirnoj odluci o borbi protiv terorizma.
Otmica ili uzimanje talaca (st. 1. to. 2.) pokriva dosadanje kazneno
djelo uzimanja talaca iz l. 171. KZ/97, stoga je ovo u KZ brisano kao zaseban
lanak.
obiljeje znatna gospodarska teta kod kaznenog djela terorizma iz l. 97. st.
1. to. 4. KZ, postoji kad vrijednost gospodarske tete prelazi 60.000,00 kn.
Stavak 2. odgovara l. 169. st. 2. KZ/97.
Stavak 3. odgovara l. 169. st. 4. KZ/97. Zbog jedinstvene primjene neo-
dreenih vrijednosti obiljeja na pojedina kaznena djela od strane svih sudova,
Kazneni odjel VSRH na sjednici odranoj 27. 12. 2012. (br. Su-IV k-4/2012-
57) donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje velika razaranja kod
kaznenog djela terorizma iz l. 97. st. 3. KZ, postoji kad vrijednost prouzroe-
nih razaranja prelazi 600.000,00 kn.
Vie nije potrebno zasebno kazneno djelo ubojstva najviih dravnih
dunosnika (l. 138. KZ/97) budui da je pokriveno kaznenim djelom tero-
rizma iz l. 97. st. 1. u vezi sa st. 4. KZ. Iako se time kazneno djelo ubojstva i
otmice najviih dravnih dunosnika vie ne nalazi u glavi kaznenih djela pro-
tiv RH, za takvo teroristiko djelovanje i dalje e vrijediti realno, a ne univer-
zalno naelo budui da se radi o napadu na dravnog dunosnika u obavljanju
njegove slube (l. 13. st.1. to. 3. KZ).
149
Financiranje terorizma
lanak 98.
(1) Tko izravno ili neizravno daje ili prikuplja sredstva s ciljem da se
ona koriste ili znajui da e se koristiti, u potpunosti ili djelomino, u
svrhu injenja jednog ili vie kaznenih djela iz lanka 97., lanka 99. do
lanka 101., lanka 137., lanka 216. stavka 1. do 3., lanka 219., lanka
223., lanka 224., lanka 352. do lanka 355. ovoga Zakona ili drugog
kaznenog djela kojem je cilj prouzroiti smrt ili teku tjelesnu ozljedu
civila ili druge osobe koja nije aktivno ukljuena u oruani sukob, ako je
svrha tog djela zastraiti stanovnitvo ili prisiliti neku dravu ili meuna-
rodnu organizaciju da to uini ili ne uini,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko izravno ili
neizravno daje ili prikuplja sredstva s ciljem da se ona koriste ili znajui
da e se koristiti, u potpunosti ili djelomino od strane terorista ili terori-
stikog udruenja.
(3) Sredstva iz stavka 1. i 2. ovoga lanka e se oduzeti.
Stavak 1. raen je po uzoru na l. 2. st. 1. Meunarodne konvencije o
suzbijanju nanciranja terorizma. Do sada je bio djelomino pokriven l. 187.a
st. 2. KZ/97 koji je sada uklopljen u stavak 1. ovoga lanka. U stavku 1.
posebno se navode kaznena djela za injenje kojih nanciranje treba biti nami-
jenjeno te se uvodi generalna klauzula za sva ostala kaznena djela koja pod
odreenim okolnostima mogu imati karakter teroristikog kaznenog djela.
Kazna je poviena sa est mjeseci do pet godina na jednu do deset godina
zatvora. Slina kazna predvia se i u drugim zakonodavstvima, a i odgovara
drugim kaznenim djelima sline teine u KZ-u.
Iz samog stavka 1. ovoga lanka proizlazi da e se poinitelj ovog kazne-
nog djela kazniti bez obzira na to jesu li sredstva koja su dana za nanciranje
terorizma u cijelosti ili djelomino koritena u tu svrhu i bez obzira na to je li
koje od kaznenih djela navedenih u stavku 1. pokuano, stoga to nije potrebno
naglaavati u samom lanku te je brisan l. 187a. st. 3. KZ/97.
U samom tekstu stavka 1. ne navodi se da takvo nanciranje mora biti
voljno (willfuly) kao to istie l. 2. st. 1. Meunarodne konvencije o suzbijanju
nanciranja terorizma, jer to proizlazi iz injenice da se radi o namjernom
kaznenom djelu. Isto se tako ne navodi da nanciranje mora biti nezakonito jer
e po prirodi stvari svako zakonito nanciranje iskljuivati protupravnost pa je
i to nepotrebno posebno isticati.
U stavku 2., sukladno Meunarodnoj konvenciji o suzbijanju nanciranja
terorizma, propisuje se kanjavanje bilo kakva davanja sredstava teroristima ili
teroristikim udruenjima. Radi se o sredstvima koja su namijenjena za nanci-
150
ranje terorizma kao takva, a ne samo sredstvima koja su namijenjena za po -
injenje konkretnoga teroristikog kaznenog djela (to pokriva st. 1. ovoga
lanka), dakle time se pokriva i nanciranje svih drugih trokova terorista
i teroristikih organizacija, npr. trokovi prijevoza, stanovanja, mobitela i
drugo.
Stavak 3. odgovara l. 187a. st. 4. KZ/97.
Zakonodavac je razmatrao treba li izrijekom navesti da nema bia ovog
kaznenog djela ukoliko se sredstva daju za aktivnosti usmjerene na zatitu ljud-
skih prava, uspostavljanje ili ponovno uspostavljanje demokratskih odnosa
utemeljenih na vladavini prava ili ako se radi o nanciranju oruanog sukoba
koji nije protivan pravilima ratovanja (kao to izrijekom propisuje l. 260
quinquis

vic. KZ). Zakljueno je da je to nepotrebno i da bi u tim sluajevima ve dolo
do iskljuenja bia kaznenog djela jer ne bi bilo ispunjeno subjektivno obiljeje
postupanja s ciljem da se sredstva koriste ili znajui da e se koristiti u nave-
dene svrhe.
Javno poticanje na terorizam
lanak 99.
Tko javno iznese ili pronese zamisli kojima se izravno ili neizravno
potie na poinjenje kaznenog djela iz lanka 97., lanka 98., lanka 137.,
lanka 216. stavka 1. do 3., lanka 219., lanka 223., lanka 224., lanka
352. do lanka 355. ovoga Zakona,
Ovaj lanak odgovara l. 169.a KZ/97 koji je raen po uzoru na l. 5.
Konvencije VE o sprjeavanju terorizma (NN MU 10/07). Da bi postojalo ovo
kazneno djelo ne mora doi do poinjenja teroristikog kaznenog djela na ije
se poinjenje javno poticalo.
l. 169a. st. 2. KZ/97 brisan je jer za takvo ogranienje nema uporita u
meunarodnim dokumentima i dokumentima EU-a.
Novaenje za terorizam
lanak 100.
Tko vrbuje drugoga da se pridrui teroristikom udruenju radi nje-
govog doprinosa u poinjenju kaznenog djela iz lanka 97., lanka 102.,
lanka 137., lanka 216. stavka 1. do 3., lanka 219., lanka 223., lanka
224., lanka 352. do lanka 355. ovoga Zakona,
151
Ovaj lanak odgovara l. 169.b st. 1. KZ/97, a raen je po uzoru na l. 6.
Konvencije VE o sprjeavanju terorizma. Pojam zloinake organizacije pro-
mijenjen je u pojam teroristiko udruenje radi terminolokog usklaivanja s
novim kaznenim djelom iz l. 102. KZ (teroristiko udruenje). Brisane su
rijei tko vrbuje drugog da poini ili sudjeluje u poinjenju kaznenog djela
terorizma jer je poticanje na poinjenje djela pokriveno opom odredbom o
poticanju, a neuspjelo poticanje kanjivo je samo po sebi. Kad bi se posebno
propisalo kanjavanje poticanja, zapravo bi dolo do njegova privilegiranja jer
se poticanje prema opim odredbama kanjava jednako kao i poinjenje djela.
Grupa ljudi izbaena je jer je uklopljena u pojam zloinakog udruenja (vidi
l. 328. st. 4. KZ).
Da bi postojalo ovo kazneno djelo, novaena osoba ne mora poiniti ni
jedno teroristiko kazneno djelo.
Obuka za terorizam
lanak 101.
Tko daje upute o izradi i koritenju eksplozivnih naprava, vatrenog
ili drugog oruja ili tetnih ili opasnih tvari ili o drugim specinim meto-
dama ili tehnikama znajui da se te vjetine namjeravaju koristiti za poi-
njenje kaznenog djela iz lanka 97., lanka 98., lanka 137., lanka 216.
stavka 1. do 3., lanka 219., lanka 223., lanka 224., lanka 352. do lanka
355. ovoga Zakona,
Ovaj lanak odgovara l. 169.b st. 2. KZ/97, a raen je po uzoru na l. 7.
Konvencije VE o sprjeavanju terorizma. Da bi postojalo ovo kazneno djelo,
osoba koja je obuavana ne mora poiniti ni jedno teroristiko kazneno djelo.
l. 169.b st. 3. brisan je jer za njega nema uporita ni u Konvenciji VE o
sprjeavanju terorizma ni u direktivama EU-a.
Teroristiko udruenje
lanak 102.
(1) Tko organizira ili vodi zloinako udruenje kojemu je cilj poi-
njenje kaznenog djela iz lanka 97. do lanka 101., lanka 137., lanka 216.
stavka 1. do 3., lanka 219., lanka 223., lanka 224., lanka 352. do lanka
355. ovoga Zakona ili drugog kaznenog djela kojem je cilj prouzroiti smrt
ili teku tjelesnu ozljedu civila ili druge osobe koja nije aktivno ukljuena
u oruani sukob, ako je svrha tog djela zastraiti stanovnitvo ili prisiliti
neku dravu ili meunarodnu organizaciju da to uini ili ne uini,
152
(2) Tko postane pripadnikom zloinakog udruenja iz stavka 1.
ovoga lanka, ili poduzme radnju za koju zna da pridonosi ostvarenju cilja
teroristikog udruenja,
kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka koji pravo-
dobnim otkrivanjem teroristikog udruenja sprijei poinjenje kaznenih
djela navedenih u stavku 1. ovoga lanka ili pripadnik teroristikog udru-
enja koji ga otkrije prije nego to u njegovom sastavu ili za njega poini
kazneno djelo navedeno u stavku 1. ovoga lanka moe se osloboditi kazne.
Ovo kazneno djelo zamjena je za l. 187. KZ/97 (udruivanje radi inje-
nja kaznenih djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom), a
raeno je sukladno l. 2. Okvirne odluke 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. o
borbi protiv terorizma i l. 5. st. 3. Okvirne odluke od 28. studenog 2008. o
izmjenama i dopunama Okvirne odluke od 13. lipnja 2002. o borbi protiv tero-
rizma. Usklaeno je i s l. 328. KZ samo to su, sukladno zahtjevu Okvirne
odluke, za teroristiko udruenje propisane stroe kazne.
Stavkom 2. kanjava se samo lanstvo u teroristikom udruenju, kao i
svaka radnja koja pridonosi cilju teroristikog udruenja, neovisno o tome radi
li se o nekanjivoj ili kanjivoj radnji. Time su ispunjeni zahtjevi iz l. 3. st. 2.
to. (d), (e) i (f) navedene Okvirne odluke, koja od drava trai inkriminiranje
pojedinih radnji (teka kraa, iznuda, krivotvorenje isprave) kada se one ine
radi poinjenja kaznenog djela terorizma. Ako je radnja kanjiva, poinitelj e
odgovarati za stjecaj ovog kaznenog djela i kaznenog djela koje je poinio pri-
donosei cilju teroristikog udruenja.
Pojam grupe ljudi uklopljen je u pojam zloinakog udruenja pa se vie
posebno ne spominje. Udruivanje za djela iz l. 97. do 101. KZ kanjava se
prema l. 102. KZ, a udruivanje za druga kaznena djela iz ove glave KZ-a
kanjava se prema l. 328. KZ.
Stavak 1. i 2. mogu doi u stjecaj s l. 97. KZ.
Pripremanje kaznenih djela protiv vrijednosti zatienih
meunarodnim pravom
lanak 103.
Tko priprema poinjenje kaznenih djela iz lanka 88. do lanka 91. i
lanka 97. ovoga Zakona,
Ovaj lanak odgovara l. 187.a st. 1. KZ/97, s tim da je zbog promjene
strukture ove glave smanjen broj kaznenih djela na koja se ovaj lanak odnosi.
Donji minimum kazne smanjen je s jedne godine na est mjeseci. l. 187. st. 2.,
153
3. i 4. KZ/97 u dijelu u kojem su se odnosili na djela koja mogu imati karakter
teroristikog kaznenog djela uklopljeni su u l. 98. KZ (vidi komentar uz taj
lanak). Izbrisano je nepotrebno nabrajanje tipinih pripremnih radnji, kao i
generalna klauzula kojom se pripremnom radnjom smatra svaka druga radnja
kojom se stvaraju uvjeti za izravno poinjenje navedenih djela. Ovom izmje-
nom olakava se razgranienje s novom odredbom o pokuaju.
Muenje i drugo okrutno, neljudsko ili poniavajue
postupanje ili kanjavanje
lanak 104.
Slubena osoba ili osoba koja na poticaj ili s izriitim ili preutnim
pristankom slubene osobe ili druge osobe koja djeluje u svojstvu slubene
osobe prouzroi drugome teku tjelesnu ili duevnu bol ili patnju da bi od
njega ili druge osobe dobila obavijest ili priznanje, ili da bi ga kaznila za
djelo to ga je poinio ili je osumnjien da ga je poinio on ili neka druga
osoba, ili da bi se on ili druga osoba zastraila ili da bi se na njega ili drugu
osobu izvrio pritisak, ili zbog bilo kojeg razloga utemeljenog na bilo
kojem obliku diskriminacije,
Uinjene su izmjene u l. 176. KZ/97 radi prilagoavanja teksta lanka
onom u Konvenciji protiv muenja i drugog okrutnog i neovjenog postupanja
iz 1984. U prvom redu iza slubena dodana je rije osoba i izmeu ili i
osoba brisana je rije druga da bude jasno kako slubena osoba ne mora
raditi na poticaj ili s izriitim ili preutnim pristankom druge slubene osobe.
Iza rijei ili preutnim pristankom slubene osobe dodane su rijei ili druge
osobe koja djeluje u svojstvu slubene osobe budui da prema konvencijskom
tekstu takav pristanak moe dati ne samo de iure slubena osoba, ve i osoba
koja de facto djeluje kao slubena osoba. Umjesto teke tjelesne ili duevne
patnje sukladno Konvenciji sad govorimo o tekoj tjelesnoj ili duevnoj boli ili
patnji. Do sada se govorilo o zastraivanju, odnosno vrenju pritiska samo na
osobu koja se mui, sad smo pratei Konvencijski tekst uveli zastraivanje,
odnosno vrenje pritiska ne samo na tu, ve i na drugu osobu. Nadalje, ispred
rijei djelo brisana je rije kazneno jer se prema konvencijskom tekstu
moe raditi o kanjavanju za bilo koje ponaanje, a ne samo kazneno djelo.
Ispred rijei razloga brisana je rije drugog budui da prethodno navedene
radnje ne moraju biti utemeljene na diskriminaciji.
Ropstvo
lanak 105.
(1) Tko krei pravila meunarodnog prava stavi drugog u ropski ili
njemu slian odnos ili ga dri u takvom odnosu, kupi, proda, preda ili
154
posreduje u kupnji, prodaji ili predaji takve osobe ili potie drugog da
proda svoju slobodu ili slobodu osobe koju uzdrava ili se o njoj brine,
(2) Tko prevozi ljude koji se nalaze u ropskom ili njemu slinom
odnosu,
(3) Tko djelo iz stavka 1. i 2. poini prema djetetu,
l. 175. KZ/97 (trgovanje ljudima i ropstvo) razdvojen je na dva lanka;
jedan koji se odnosi na utemeljenje ropskog odnosa i prijevoz osoba u ropskom
odnosu i proizlazi iz zahtjeva Konvencije o ropstvu i njene Dopunske konven-
cije, i drugi lanak koji se odnosi na trgovanje ljudima i proizlazi iz Protokola
za sprjeavanje, suzbijanje i kanjavanje krijumarenja ljudi, posebno ena i
djece uz Konvenciju UN protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta
(NN MU 14/02), Konvencije VE o suzbijanju trgovine ljudima (NN MU 7/07) i
Okvirne odluke EU 2002/629/PUP o trgovanju ljudima od 19. srpnja 2002.
Time se jasnije uspostavlja razgranienje izmeu ova dva kaznena djela koje se
u jedinstvenom l. 175. KZ/97 izgubilo.
U stavku 1. inkriminirano je uspostavljanje ropstva ili njemu slinog
odnosa i dranje u ropstvu i njemu slinom odnosu te se ponovno (kao to je to
inio OKZRH) posebno inkriminira poticanje osobe da proda svoju slobodu ili
slobodu osobe koju izdrava ili se o njoj brine to je i zahtjev l. 6. Dopunske
konvencije. Zbog pravila akcesornosti poticanje osobe da proda svoju slobodu
do sada nije bilo kanjivo. Sada je to kanjivo jer kanjavanje poticanja drugog
da proda slobodu osobe o kojoj se brine ili je uzdrava ne podlijee vie pravi-
lima akcesornosti.
U stavku 2. inkriminira se prijevoz osoba koje se ve nalaze u ropskom ili
njemu slinom odnosu, sukladno l. 3. Dopunske konvencije te l. 13. Konven-
cije o otvorenom moru (NN MU 12/94). Ovo se odnosi na prijevoz bilo kojim
sredstvom, i to kako iz jedne zemlje u drugu tako i unutar jedne zemlje.
Stavak 3., kao to je to do sada inio l. 175. st. 2. KZ/97, propisuje teu
kaznu kada je djelo poinjeno prema djetetu.
Trgovanje ljudima
lanak 106.
(1) Tko uporabom sile ili prijetnje, obmanom, prijevarom, otmicom,
zlouporabom ovlasti ili tekog poloaja ili odnosa ovisnosti, davanjem ili
primanjem novane naknade ili druge koristi radi dobivanja pristanka
osobe koja ima nadzor nad drugom osobom, ili na drugi nain vrbuje,
155
preveze, prevede, skriva ili prima osobu ili razmjenjuje ili prenosi nadzor
nad osobom radi iskoritavanja njezinog rada putem prisilnog rada ili
sluenja, uspostavom ropstva ili njemu slinog odnosa, ili radi njezinog
iskoritavanja za prostituciju ili druge oblike spolnog iskoritavanja uklju-
ujui i pornograju ili za sklapanje nedozvoljenog ili prisilnog braka, ili
radi uzimanja dijelova njezinog tijela, ili radi njezinog koritenja u orua-
nim sukobima ili radi injenja protupravne radnje,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko vrbuje, pre-
veze, prevede, skriva ili prima dijete, ili razmjenjuje ili prenosi nadzor nad
djetetom radi iskoritavanja njegovog rada putem prisilnog rada ili slue-
nja, uspostavom ropstva ili njemu slinog odnosa, ili radi njegovog iskori-
tavanja za prostituciju ili druge oblike spolnog iskoritavanja ukljuujui
i pornograju ili za sklapanje nedozvoljenog ili prisilnog braka ili za neza-
konito posvojenje, ili radi uzimanja dijelova njegovog tijela, ili radi njego-
vog koritenja u oruanim sukobima.
(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno prema
djetetu, ili je kazneno djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka poinila slubena
osoba u obavljanju svoje slube, ili je poinjeno u odnosu na vei broj
osoba, ili je svjesno doveden u opasnost ivot jedne ili vie osoba,
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(4) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko znajui da je
osoba rtva trgovanja ljudima koristi njezine usluge koje su rezultat jed-
nog od oblika njezinog iskoritavanja navedenog u stavku 1. i 2. ovoga
lanka.
(5) Tko s ciljem omoguavanja poinjenja djela iz stavka 1., 2. i 3.
ovoga lanka zadri, oduzme, sakrije, oteti ili uniti putnu ispravu ili
ispravu o dokazivanju identiteta druge osobe,
(6) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 5. ovoga lanka poinitelj e
se kazniti.
(7) Pristanak na iskoritavanje same osobe na iju tetu je trgovanje
ljudima poinjeno bez utjecaja je na postojanje tog kaznenog djela.
Stavak 1. usklaen je s denicijom trgovanja ljudima iz Konvencije VE o
suzbijanju trgovanja ljudima, s Okvirnom odlukom EU 2002/629/PUP o trgo-
vanju ljudima od 19. srpnja 2002. i s Dodatnim protokolom uz Konvenciju VE
o ljudskim pravima i biomedicini koji se odnosi na transplantaciju organa i
tkiva ljudskog podrijetla (NN MU 13/03) te je dosadanji l. 175. st. 1. KZ/97
izmijenjen na sljedei nain:
izostavljene su rijei krei pravila meunarodnog prava kao nepo-
trebne;
156
iza rijei prijetnjom brisane su rijei uporabom sile kako bi se ovo
obiljeje kaznenog djela proirilo i na druge prijetnje, a ne samo na prijetnje
uporabom sile;
dodana je obmana kao jedan od naina izvrenja ovog kaznenog djela.
Za razliku od prijevare, obmana ne mora nuno imati materijalni cilj;
iza rijei zlouporabom rijei poloaja bespomonosti ili ovlasti
zamijenjene su rijeima ovlast ili tekog poloaja ili odnosa ovisnosti, jer nije
potrebno da osoba bude u potpunosti bespomona da bi se mogla ostvariti vlast
nad njom u smislu ovoga lanka;
rije prevozi zamijenjena je rijeju preveze jer je za ostvarenje bia
ovog kaznenog djela dovoljna i jednokratna radnja prevoenja;
iza rijei primi ubaene su rijei ili razmjenjuje ili prenosi nadzor;
kao oblik spolnog iskoritavanja izriito se navodi pornograja;
kod presaivanja dijelova ljudskog tijela brie se rije nedoputenog
kao nepotrebna i ne govori se vie o presaivanju, ve o uzimanju dijelova
tijela jer se dijelovi tijela mogu uzimati i iz nekog drugog razloga, a ne samo
radi presaivanja (npr. radi istraivanja);
kao oblik iskoritavanja uvedeno je iskoritavanje za injenje protu-
pravnih radnji.
Budui da Konvencija VE i Okvirna odluka o trgovanju ljudima ostav-
ljaju mogunost da nacionalna zakonodavstva proire oblike iskoritavanja kod
kaznenog djela trgovanja ljudima, uvedeni su i sljedei modaliteti iskoritava-
nja:
sklapanje nedozvoljenog ili prisilnog braka (na prijedlog pravobrani-
teljice za djecu). Ugovoreni maloljetniki brakovi prisutni su u naem drutvu,
iako se o njima rijetko govori, te se ak i na neki nain toleriraju kao dio tradi-
cije odreenih skupina drutva. Malodobne djevojice, najee ne starije od 15
godina, kupuju se radi sklapanja braka te se esto i protiv svoje volje moraju
udati za mukarca kojeg su odabrali njihovi roditelji. Takvi postupci predstav-
ljaju oblik trgovanja ljudima te je potrebno i njihovo adekvatno kanjavanje;
po uzoru na njemaki, eki i crnog. KZ, dodano je koritenje osoba u
oruanim sukobima.
Stavak 2. jezino je pojednostavljen, ali sadrajno odgovara l. 175. st. 2.
KZ/97, s time da su uinjene odgovarajue promjene kao i u stavku 1. Sankcija
je smanjena (izjednaena s onom u stavku 1.) jer se u stavku 2. radi o nenasil-
nom djelu. Trgovanje djecom uz primjenu sile predvieno je kao kvalicirani
oblik djela iz stavka 2. u stavku 3. i tu je onda predviena i vea kazna (od 3 do
15 godina, pri emu je u odnosu na KZ/97 minimum kazne snien s 5 na 3
godine).
U stavku 3. predvieni su kvalicirani oblici, dijelom kao i dosad u l.
175. st. 3. KZ/97, s tim da je ovdje uvrteno i trgovanje djecom uz primjenu
157
sile. Ove kvalikatorne oblike predvia l. 24. Konvencije VE o suzbijanju
trgovanja ljudima te l. 3. st. 2. Okvirne odluke o trgovanju ljudima. Neke od
okolnosti navedenih u l. 3. st. 2. Okvirne odluke nisu navedene kao kvalika-
torne, ve su ostavljene da se cijene kao otegotne s obzirom na to da je za
temeljno djelo ve propisana kazna vea od one koja se trai za sluajeve u
kojima je djelo poinjeno pod takvim okolnostima.
Stavak 4. jest pojednostavljen l. 175. st. 4. KZ/97, i to po uzoru na l. 19.
Konvencije VE o suzbijanju trgovanja ljudima. Sankcija za koritenje usluga
osobe koja je rtva trgovanja ljudima izjednaena je sa sankcijom za samo
trgovanje ljudima, jer se takvim ponaanjem potie trgovanje ljudima. Po svo-
joj teini ovo kazneno djelo izjednaeno je s kaznenim djelom iz l. 157. st. 2.
KZ (kanjavanje klijenata kod prostitucije koja nije dobrovoljna).
Stavak 5. je nov. Posljedica je usklaivanja s l. 20. Konvencije VE o
suzbijanju trgovanja ljudima, koji uz oduzimanje, oteenje ili unitenje putne
ili identikacijske isprave govori i o krivotvorenju i nabavljanju krivotvorene
isprave. Ovaj stavak to ne spominje budui da je krivotvorenje i nabavljanje
krivotvorene isprave posebno kazneno djelo (l. 278. KZ) koje dolazi u stjecaj s
kaznenim djelom trgovanja ljudima. S obzirom na to da je za ovo djelo propi-
sana kazna zatvora do 3 godine, l. 6. izriito propisuje kanjivost pokuaja u
skladu s l. 21. st. 2. Konvencije VE o suzbijanju trgovanja ljudima.
Stavak 7. pojednostavljen je u odnosu na l. 175. st. 5. KZ/97, i to po
uzoru na l. 4(c). Konvencije VE o suzbijanju trgovanja ljudima.
Kao jedan od problema, koji istie i l. 26. Konvencije VE, jest situacija
kada rtva trgovanja ljudima ostvari obiljeja nekog kaznenog djela (npr. kori-
sti krivotvorenu putovnicu ime ostvaruje obiljeja kaznenog djela krivotvore-
nja isprave). Ovisno o okolnostima sluaja, takvu situaciju valjalo bi cijeniti
prema odgovarajuim pravilima o krajnjoj nudi (u sluaju uporabe sile ili pri-
jetnje, zlouporabe ovlasti ili tekog poloaja ili odnosa ovisnosti), a moe se
raditi i o zabludi (u sluaju obmane ili prijevare). Trgovanje ljudima kazneno je
djelo protiv ovjenosti i ljudskog dostojanstva kao najviih vrijednosti zatie-
nih meunarodnim pravom, zbog ega je i smjeteno u Glavu IX. KZ. Stoga e
u pravilu biti iskljuena protupravnost radnje rtve trgovanja ljudima na teme-
lju l. 22. st. 1. KZ jer je uinjeno manje zlo od onoga koje je prijetilo (kao u
primjeru uporabe krivotvorene putovnice), a u sluaju ostvarenja obiljeja
teeg kaznenog djela (npr. trgovac ljudima prisili rtvu da usmrti drugu rtvu
trgovanja ljudima) radit e se o ispriavajuoj krajnjoj nudi iz l. 22. st. 2. KZ.
Trgovanje dijelovima ljudskog tijela i ljudskim zamecima
lanak 107.
(1) Tko nabavi, posjeduje, prevozi, prenosi, uva, primi ili presadi
ljudski organ, tkivo, stanicu, zametak ili fetus ako je znao ili morao i
158
mogao znati da potiu od osobe koja je rtva trgovine ljudima radi uzima-
nja dijelova tijela iz lanka 106. ovoga Zakona,
(2) Tko uporabom sile ili prijetnje, obmanom, prijevarom, otmicom,
zlouporabom ovlasti ili tekog poloaja ili odnosa ovisnosti nabavi, posje-
duje, prevozi, prenosi, uva ili primi ljudski organ, tkivo, stanicu, zametak,
fetus ili mrtvo tijelo radi uzimanja dijelova tijela,
(3) Tko dajui novanu naknadu ili drugu usporedivu korist nabavi
ljudski organ, tkivo, stanicu, zametak, fetus ili mrtvo tijelo,
(4) Kaznom iz stavka 3. ovoga lanka kaznit e se tko radi zarade
navede drugog ili mu pomogne dati vlastiti organ, tkivo, stanicu, zametak
ili fetus za novanu naknadu ili drugu korist.
(5) Tko izvadi ili presadi ljudski organ, tkivo, stanicu, zametak ili
fetus ako je znao ili je morao i mogao znati da je za njega darivatelj dobio
novanu naknadu ili drugu korist,
(6) Kaznom iz stavka 5. ovoga lanka kaznit e se tko oglaava
potrebu ili dostupnost ljudskog organa, tkiva, stanice, zametka, fetusa ili
mrtvog tijela radi ponude ili traenja novane naknade ili druge koristi.
U ovom lanku razraeno je ono to je bilo propisano u l. 242. st. 6.
KZ/97.
Raen je slijedei Konvenciju o ljudskim pravima i biomedicini (NN MU
13/03) i Dodatni Protokol Konvencije u pogledu primjene biologije i medicine
u vezi presaivanja organa i tkiva ljudskog podrijetla (NN MU, broj 13/03 u
daljnjem tekstu: Protokol o transplantaciji), Istanbulsku deklaraciju o trgovini
organima i transplantacijskom turizmu iz 2008., Direktivu 2004/23/EZ Europ-
skoga parlamenta i Vijea, od 31. oujka 2004., o odreivanju standarda kva-
litete i sigurnosti za postupke darivanja, nabave, testiranja, obrade, uvanja,
skladitenja i raspodjele tkiva i stanica ljudskog podrijetla (SL L 102, 7. 4.
2004.), Direktivu Komisije 2006/17/EZ, od 8. veljae 2006., o provedbi Direk-
tive 2004/23/EZ Europskoga parlamenta i Vijea o odreenim tehnikim
zahtjevima kod darivanja, pribavljanja i testiranja tkiva i stanica ljudskog po -
drijetla (SL L 38, 9. 2. 2006.), Direktivu Komisije 2006/86/EZ, od 24. listopada
2006., o provedbi Direktive 2004/23/EZ Europskoga parlamenta i Vijea s
obzirom na zahtjeve za praenjem, prijavu ozbiljnih neeljenih reakcija i pojava
te odreene tehnike zahtjeve vezane uz oznaivanje, obradu, uvanje, skladi-
tenje i raspodjelu tkiva i stanica ljudskog podrijetla (SL L 294, 25. 10. 2006.).
159
Za sada jo ne postoji meunarodno prihvaena denicija trgovine ljud-
skim organima i tkivima pa je zakonodavac pri inkriminiranju slijedio primjer
nekoliko europskih zakonodavstava, a ponajvie l. 17. njemakog Zakona o
transplantaciji kojim se zabranjuje trgovanje organima i presaivanje organa
koji su nabavljeni putem trgovanja te lanke 511-2, 511-4, 511-9, 511-15 franc.
KZ.
U st. 1. kanjava se trgovanje organima koji su uzeti od osobe koja je bila
rtva trgovanja ljudima radi uzimanja dijelova tijela.
U st. 2. kanjava se trgovanje mrtvim tijelima, organima i tkivima druge
ive ili umrle osobe te ljudskim zametcima. Ovaj stavak donekle odgovara l.
242. st. 6. KZ/97, s tim da se vie ne kanjava prodaja vlastitih organa te je
neprecizan izriaj iz stavka 6. KZ/97 ovdje vrlo detaljno razraen. Uz trgovanje
organima inkriminira se i trgovanje mrtvim tijelima, tkivima, stanicama (uklju-
ujui muke i enske spolne stanice te matine stanice), zametcima (plod sta-
rosti do 8 tjedana) te fetusima (plod starosti preko 9 tjedana). Ovaj stavak raen
je po uzoru na Istanbulsku deklaraciju i deniciju trgovine organima koju
na lazimo u njoj. Zakonodavac se pri izradi ovog lanka sluio i Zakonom o
uzimanju i presaivanju dijelova ljudskog tijela u svrhu lijeenja (NN 177/04 i
45/09) koji se odnosi samo na presaivanje organa i tkiva, pri emu tkiva obu-
hvaaju i matine stanice (dok se Zakon o medicinskoj oplodnji (NN 88/09,
137/09 i 124/11) odnosi na spolne stanice, organe i tkiva za reprodukciju i
zametke. Potonji je zakon zamijenjen novim Zakonom o medicinski potpomo-
gnutoj oplodnji (NN 86/12). Osim toga, u prosincu 2012. godine donesen je i
Zakon o presaivanju ljudskih organa u svrhu lijeenja (NN 144/12) te je nje-
govim stupanjem na snagu prestao vaiti Zakon o uzimanju i presaivanju
dijelova ljudskog tijela u svrhu lijeenja u dijelu koji se odnosi na organe.
Takoer je donesen i Zakon o primjeni ljudskih tkiva i stanica (NN 144/12) te
je njegovim stupanjem na snagu prestao vaiti Zakon o uzimanju i presaivanju
dijelova ljudskog tijela u svrhu lijeenja u dijelu koji se odnosi na tkiva i sta-
nice.
St. 3. inkriminira nabavljanje dijelova tijela za nancijsku korist. To izri-
ito zabranjuje l. 21. Protokola o transplantaciji Konvencije o ljudskim pra-
vima i biomedicini VE.
St. 4. posebno inkriminira poticanje i pomaganje osobi koja daje dio svog
tijela za novanu naknadu ili drugu materijalnu korist. Ovo je nuno jer bi inae
u tom sluaju primjenom naela akcesornosti izostalo kanjavanje poticatelja i
pomagaa, budui da se samu osobu koja prodaje svoj dio tijela ne kanjava.
Pomaga se prema opim odredbama moe blae kazniti.
St. 5. je nov, predvia kanjavanje osoba koje radi presaivanja izvade i
presauju dijelove ljudskog tijela, znajui da je za njih dobivena novana
naknada ili usporediva korist. S obzirom na nastalu posljedicu, ovo djelo moe
doi u stjecaj s kaznenim djelima tjelesne ozljede ili s protupravnim prekidom
trudnoe. S obzirom na to da je za ovo djelo propisana kazna zatvora do tri
160
godine, sud moe izrei umjesto zatvora rad za ope dobro, novanu kaznu ili
uvjetnu osudu.
St. 6. je nov, inkriminira se oglaavanje i reklamiranje trgovanja mrtvim
tijelima i dijelovima tijela. Ovaj stavak zahtijeva brisanje prekraja iz l. 56.
st. 1. to. 17. Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji.
Bez utjecaja je na postojanje kaznenog djela iz ovoga lanka okolnost je li
davatelj na to pristao.
Osoba koja vadi organ moe odgovarati za ovo kazneno djelo u stjecaju s
tekom ili osobito tekom tjelesnom ozljedom. S obzirom na to da je rije o
djelu koje se moe poiniti iz koristoljublja, moe se izrei novana kazna uz
kaznu zatvora.
U sluajevima iz stavka 1., 2., 3. i 4. moe se primijeniti uvjetna osuda
sukladno uvjetima iz l. 56. KZ. U sluaju poinjenja djela iz stavka 5. i 6.
ovog lanaka, sud umjesto kazne zatvora moe izrei rad za ope dobro, nov-
anu kazna ili uvjetnu osudu.
Kloniranje i promjena ljudskog genoma
lanak 108.
(1) Tko postupa s ciljem stvaranja ljudskog bia koje s drugim ivim
ili mrtvim ljudskim biem dijeli isti set gena stanine jezgre,
(2) Tko poduzme zahvat usmjeren na promjenu ljudskoga genoma
koji nije za preventivne, dijagnostike ili terapijske svrhe, ili koji je za
preventivne, dijagnostike ili terapijske svrhe, ali je cilj promjene uvoe-
nje preinaka u genomu potomka pacijenta,
Budui da kloniranje nije usmjereno protiv ivota i tijela, ve mu je cilj
zatita dostojanstva i identiteta ljudskih bia, kazneno djelo iz l. 97.a KZ/97
prebaeno je u ovu glavu.
Ovim lankom zabranjuje se reproduktivno kloniranje. Naziv i sadraj
kaznenog djela preuzeti su iz l. 1. Dodatnog protokola u pogledu primjene
biologije i medicine o zabrani kloniranja ljudskog bia uz Konvenciju o ljud-
skim pravima i biomedicini (NN MU 13/03, u daljnjem tekstu: Protokol o
zabrani kloniranja). Time je Hrvatska ispunila meunarodnu obvezu preuzetu
potpisivanjem Protokola o zabrani kloniranja da se reproduktivno kloniranje
propie kao kazneno djelo.
U stavku 1. umjesto dosadanjeg termina genetski istovjetno ljudsko bie,
koji je preuzet iz Protokola o zabrani kloniranja, koristi se denicija tog pojma,
161
takoer preuzeta iz Protokola, koja se do sada nalazila u l. 89. to. 34. KZ/97.
Time se izbjegava nepotrebno gomilanje denicija u l. 87. KZ.
Poviena je sankcija sa 6 mjeseci do 5 godina na 1 do 10 godina koja je
primjerenija samoj teini djela. Kad usporedimo kaznu koju je na zakonoda-
vac do sada propisao za ovo kazneno djelo s propisanim sankcijama u drugim
zakonodavstvima, vidimo da je ona bila relativno blaga. U Francuskoj je pri-
mjerice za ovo kazneno djelo predviena kazna zatvora do 30 godina i novana
kazna u iznosu do 7,5 milijuna eura, u Italiji kazna zatvora od 5 do 10 godina te
zabrana obavljanja javne slube, u Njemakoj kazna zatvora do 10 godina, u
Americi u prijedlogu zakona koji ve dva puta nije uspio proi Senat bila je
predviena kazna zatvora do 10 godina i novana kazna do 1 mil. dolara.
Uvodi se novi st. 2. kojim se inkriminiraju intervencije u genom ovjeka.
Zakon o zatiti prava pacijenata (NN 169/04 i 37/08 u daljnjem tekstu: Zakon
o zatiti prava pacijenata) slijedom zahtjeva Konvencije o ljudskim pravima i
biomedicini (l. 13.) zabranio je u l. 22. i inkriminirao kao prekraj u l. 41. st.
1. to. 6. zahvat usmjeren na promjenu ljudskoga genoma koji nije za preven-
tivne, dijagnostike ili terapijske svrhe, a i zahvat usmjeren na promjenu ljud-
skoga genoma koji je za preventivne, dijagnostike ili terapijske svrhe ako mu
je cilj uvoenje bilo kakvih preinaka u genomu potomka pacijenta. Zakonoda-
vac smatra da navedena ponaanja treba kanjavati kao kazneno djelo, a ne kao
prekraj, to je primjerice sluaj u slov. KZ kada za ovo djelo predvia kaznu
zatvora do 5 godina. Uvoenjem ovog kaznenog djela prekraj iz l. 41. st. 1.
to. 6. Zakona o zatiti prava pacijenata postaje suvian te ga je potrebno bri-
sati.
Obavljanje testova koji ukazuju na genetske bolesti ili slue za identika-
ciju pacijenta, kao nositelja gena odgovornog za bolest ili za otkrivanje genet-
ske dispozicije ili podlonosti na bolest, ako se ne provode u zdravstvene svrhe
ili radi znanstvenog istraivanja vezanog uz zdravstvene svrhe i uz odgovara-
jue genetsko savjetovanje i dalje se trebaju inkriminirati kao prekraj. Ovdje
upuujemo i na odredbe l. 7. Kodeksa medicinske etike i deontologije (NN
55/08) koje poblie navode dunosti lijenika prilikom zahvata usmjerenih na
preinaku ljudskoga genoma.
S obzirom na to da je rije o djelu koje se moe poiniti iz koristoljublja,
moe se izrei novana kazna uz kaznu zatvora. Jednako tako, moe se primije-
niti uvjetna osuda, sukladno uvjetima propisanim u l. 56. KZ.
Zabrana mijeanja ljudskih spolnih stanica sa ivotinjskim
lanak 109.
Tko oplodi ensku jajnu stanicu sa sjemenom stanicom bilo koje
druge vrste osim sjemene stanice ovjeka ili ivotinjsku jajnu stanicu sa
sjemenom stanicom ovjeka, izmijeni ljudski zametak presaivanjem ivo-
162
tinjskih zametaka ili ljudske spolne stanice ili ljudski zametak unese u
ivotinju ili ivotinjske spolne stanice ili ivotinjski zametak unese u enu,
Ovo kazneno djelo kriminalizira sluajeve stvaranja ljudsko-ivotinjskih
hibrida, odnosno himera, a preuzeto je iz l. 49. Zakona o medicinskoj oplodnji
(NN 88/09, 137/09 i 124/11), te ga je tamo valjalo brisati, to je i uinjeno u
novom Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji koji je donesen u srpnju
2012. godine (NN 86/12). Budui da se zabrana kloniranja ve nalazi u Kazne-
nom zakonu, onda valja i zabranu stvaranja himera regulirati Kaznenim zako-
nom.
moe se izrei novana kazna uz kaznu zatvora. Jednako tako, moe se primije-
niti uvjetna osuda, sukladno uvjetima propisanim u l. 56. KZ.
163
Glava deseta (X.)
KAZNENA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA
Kaznena djela protiv ivota i tijela predstavljaju jedan od sredinjih dije-
lova svakog kaznenog zakona zato to se ivot i tjelesni integritet tradicionalno
smatraju najvanijim pravnim dobrima ovjeka. Glavne izmjene u ovoj glavi
tiu se kaznenih djela ubojstva na mah, edomorstva i usmrenja na zahtjev (l.
92., 93. i 94. KZ/97) koja su objedinjena u jednom kaznenom djelu usmrenja
(l. 112. KZ), uvoenje kaznenog djela sakaenja enskih spolnih organa (l.
116. KZ) te razdvajanje i preglednije stupnjevanje pojedinih tjelesnih ozljeda.
Ubojstvo
lanak 110.
Tko ubije drugoga,
kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina.
Nova odredba zadrava donju mjeru kazne propisanu u l. 90. KZ/97, dok
je gornja mjera poviena novom odredbom l. 44. st. 1. KZ te iznosi dvadeset
godina.
Rije usmrti zamijenjena je rijeju ubije jer snanije izraava sadraj
djela.
Teko ubojstvo
lanak 111.
Kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora kaznit e se:
1. tko drugoga ubije na okrutan ili podmukao nain,
2. tko ubije osobu posebno ranjivu zbog njezine dobi, tee tjelesne ili
duevne smetnje ili trudnoe,
3. tko ubije blisku osobu koju je ve ranije zlostavljao,
4. tko drugoga ubije iz koristoljublja, bezobzirne osvete, mrnje ili iz
drugih niskih pobuda,
5. tko drugoga ubije radi poinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog
djela,
164
6. tko ubije slubenu osobu u vezi s njezinim obavljanjem slubene
dunosti.
Novom odredbom ukinuta je toka 1. lanka 91. KZ/97 (ubojstvo djeteta
ili maloljetne osobe). Stupnjevanje ljudskih ivota prema vrijednosti osobe, a
to ukljuuje i vrednovanje prema starosti rtve, strano je kaznenom pravu.
Ono je u suprotnosti i s Ustavom koji u l. 21. st. 1. jami jednako pravo na
ivot svakom ljudskom biu. Osim toga, KZ/97 upao je u proturjenost jer je
istu okolnost (ubojstvo djeteta) u l. 91. tretirao kao kvalikatornu, a u l. 93.
kao privilegirajuu. To znai da je ubojstvo djeteta izravno nakon poroda privi-
legirano, a ono koje je poinjeno nakon toga kvalicirano, iako je navedenu
vremensku razliku teko povui i praksa je u tom pogledu neujednaena. Osim
toga, Zakon nije bio dosljedan jer ako je uzrast rtve uinio kvalikatornom
okolnou kod ubojstva, morao je to uiniti i kod tjelesnih ozljeda, a moda jo
i u nizu drugih kaznenih djela. Moderni zakonici ne predviaju ubojstvo djeteta
i maloljetnika kao kvalicirano, s iznimkom franc. KZ koji u l. 221-4 to. 1.
propisuje doivotni zatvor za ubojstvo maloljetnika mlaeg od 15 godina.
Brisana je i toka 2. lanka 91. KZ/97 jer je nelogino da stjecaj dvaju
obinih ubojstava ne predstavlja teko ubojstvo pa se kanjava blae nego stje-
caj ubojstva jedne osobe i njezina ploda (zametka), kojemu Kazneni zakon
prua manju zatitu nego ovjeku nakon roenja. Usmrenje trudnice zapravo
je stjecaj ubojstva i protupravnog prekida trudnoe bez pristanka ene.
No Kazneni zakon uvodi novu kvalikatornu okolnost ubojstvo osobe
posebno ranjive zbog njezine dobi, tee tjelesne ili duevne smetnje ili trudnoe
(toka 2.) kojoj je ratio pruanje pojaane zatite posebno ranjivim rtvama, a
koje obuhvaaju i djecu i trudnice, ali i sve druge osobe koje su ranjive zbog
svoje dobi (starije osobe), ili pak zbog bolesti ili tee tjelesne ili duevne smet-
nje. Pruanje pojaane zatite rtvama koje su posebno ranjive trend je u suvre-
menom, naroito europskom zakonodavstvu. Tako i u okviru Vijea Europe
Konvencija o zatiti djece od seksualnog iskoritavanja te Konvencija o pre-
venciji i borbi protiv nasilja nad enama i obiteljskog nasilja predviaju ranji-
vost rtve zbog specinih okolnosti u kojima se nalazi kao kvalikatornu
okolnost.
Iz toke 1. (okrutno i podmuklo ubojstvo) brisane su rijei osobito i
krajnje, koje su bile nepotrebno unesene u tekst zakona, a to je dovelo i do
pogrenog shvaanja u nekim sudskim odlukama da je novi zakon zbog toga
postao blai. Svako ubojstvo sadri u sebi stanovitu dozu okrutnosti ili podmu-
klosti, pa se razumije da okrutnost i podmuklost moraju biti iznadprosjenog
intenziteta da bi predstavljali kvalikatornu okolnost. Ni njem. KZ u 211
stavku 2. identine pojmove (heimtckisch oder grausam) ne oznauje poblie,
ali ih sudska praksa i bez toga tumai restriktivno. Izbacivanjem tih nepotreb-
nih rijei zakon nije postao stroi.
165
U toki 3. propisana je nova kvalikatorna okolnost ubojstvo bliske osobe
koju je poinitelj ve zlostavljao. Konvencija Vijea Europe o prevenciji i borbi
protiv nasilja nad enama i obiteljskog nasilja predvia poinjenje kaznenog
djela prema sadanjem ili bivem branom drugu, partneru onako kako je de-
niran nacionalnim zakonodavstvom, lanu obitelji, ili ako ga je poinila osoba
koja ivi sa rtvom ili koja je zloupotrijebila svoj autoritet, kao kvalikatornu,
odnosno otegotnu okolnost. Franc. KZ (l. 221-4. to. 2. i 4ter.) predvia kao
kvalikatornu okolnost ubojstvo roaka u uspravnoj liniji ili osoba koje ive u
zajednikom kuanstvu, a u KZ Crne Gore ograniuje se kvalikatorna okol-
nost poinjenja prema lanu obitelji na situacije kad je taj lan obitelji pret-
hodno bio izloen zlostavljanju u obitelji od strane poinitelja. Novi Kazneni
zakon priklanja se rjeenju da se kao kvalikatorna okolnost ne uzima svako
ubojstvo lana obitelji, ve samo ono kojem je prethodilo zlostavljanje u obite-
lji od strane poinitelja. Pojam zlostavljanja treba shvatiti u irem smislu kao
nasilje u obitelji.
Odredba stavka 4. obuhvaa sva ubojstva iz niskih pobuda, pri emu se
najprije navode primjerice najei pojavni oblici takvih pobuda (koristolju-
blje, bezobzirna osveta, mrnja), a zatim se generalnom klauzulom (ili iz dru-
gih niskih pobuda) obuhvaaju svi drugi. Time je ujedno otklonjena slaba
strana rjeenja iz l. 91. to 4. KZ/97 u kojoj je koristoljublje neosnovano odvo-
jeno od niskih pobuda, kamo inae pripada. Takvo je rjeenje, osim toga, name-
talo zakljuak da je koristoljublje uvijek kvalikatorna okolnost, iako neki
oblici koristoljublja ne moraju nuno biti i niska pobuda, npr. ubojstvo krad-
ljivca koji bjei s ukradenom stvari, to je postupak na granici s nunom obra-
nom i ne predstavlja bezobzirnost svojstvenu ubojstvu iz koristoljublja.
Toka 5. neizmijenjena je toka 5. iz KZ/97.
Toka 6. obuhvaa dosadanje toke 7. i 8. koje ponavljaju isti sadraj.
Uvoenje toke 8. novelom iz 2006. radi pojaane zatite policijskih slube-
nika bilo je suvino jer je policijskim slubenicima kao slubenim osobama
takvu zatitu pruala ve i dotadanja odredba l. 91. to. 7. KZ/97. Lex specia-
lis (to. 8.) bio je nepotreban ako je predviao istu kaznu kao lex generalis (to.
7.). Umjesto ne posve transparentnog nabrajanja u dosadanjim stavcima 7. i 8.
okolnosti pod kojima takvo ubojstvo mora biti poinjeno, u novom je tekstu
bilo dovoljno istaknuti da ubojstvo mora biti u vezi s obavljanjem slubene
dunosti ubijenog.
U stranim se zakonima esto nalazi kvalikatornu okolnost ubojstvo sudi-
onika u sudskom postupku (svjedoka, suca, dravnog odvjetnika, odvjetnika,
vjetaka). Kod nas je to pokriveno kroz razliite kvalikatorne okolnosti
ubojstvo iz bezobzirne osvete, radi prikrivanja kaznenog djela, ubojstvo slu -
bene osobe pa nema potrebe da se posebno propisuje.
166
Usmrenje
lanak 112.
(1) Tko usmrti drugoga doveden bez svoje krivnje njegovim napa-
dom, tekim vrijeanjem ili zlostavljanjem u stanje dugotrajne patnje,
jake razdraenosti ili prepasti,
(2) Majka koja usmrti svoje dijete pod utjecajem jakog duevnog
optereenja zbog trudnoe ili poroda,
(3) Tko usmrti drugoga na njegov izriit i ozbiljan zahtjev iz suosje-
anja zbog njegovog tekog zdravstvenog stanja,
Kazneno djelo usmrenja obuhvaa u sebi tri dosadanja privilegirana
kaznena djela ubojstva: ubojstvo na mah (l. 92. KZ/97), edomorstvo (l. 93.
KZ/97) i usmrenje na zahtjev (l. 94. KZ/97). Ta su djela sada izmijenjena.
Stavak 1. u sebi ukljuuje dosadanje ubojstvo na mah, ali ga proiruje i
na sluajeve na koje se ovo djelo do sada nije odnosilo: na situacije dugotrajne,
kronine patnje izazvane zlostavljanjem, patnje iz koje poinitelj ne vidi dru-
gog izlaza do ubojstva. Poinitelj mora u takvo stanje biti doveden bez svoje
krivnje ili preteito bez svoje krivnje, drugim rijeima njegovo stanje mora biti
ispriivo. Pritom valja takoer uvijek postaviti i pitanje kako bi u takvoj situa-
ciji reagirao prosjean ovjek iz istog miljea. Uvoenjem ovog razloga privile-
giranja otvara se mogunost blaeg kanjavanja u sluajevima pretuenih ena
koje nakon dugogodinjeg zlostavljanja, ne videi drugog izlaza iz svoje teke
situacije, ubijaju svog zlostavljaa. Kao poticaj za ovu novost posluio je l.
113. vic. KZ koji govori o usmrenju pod utjecajem snanog duevnog optere-
enja, pri emu se ono tumai kao dugotrajna patnja. Po logici stvari dolus
repentinus odnosi se samo na situacije razdraenosti i prepasti pa nije posebno
istaknut u zakonskom tekstu, ali i dalje se u tim situacijama pojavljuje taj oblik
krivnje.
Nova odredba polazi od toga da je zlostavljanje iri pojam od pojma
napada i tekog vrijeanja: odnosi se ne samo na tjelesno ve i emocionalno
zlostavljanje koje je iri pojam od tekog vrijeanja, obuhvaa zaputanje i
zanemarivanje, mobbing itd., stoga je taj pojam zadran. Povrh toga, zlostavlja-
nje upuuje na vremensko trajanje, a ne jednokratni napad pa obuhvaa i kva-
litativno drugaije situacije. Pored zlostavljanja ipak su zadrani i pojmovi
na pada i tekog vrijeanja jer oni u vezi s razdraenou i prepau upravo
upuuju na zahtjev za postojanjem dolus repentinusa u tim situacijama, dok
zlostavljanje moe upuivati na vremensko trajanje, a ne jednokratni napad ili
jednokratno vrijeanje pa moe obuhvatiti i kvalitativno drugaije situacije.
167
Stavak 2. pokriva kazneno djelo edomorstva, ali je on znatno izmijenjen
u odnosu na KZ/97. U tom je Zakonu iz zakonskog opisa bio isputen poreme-
aj izazvan poroajem rukovoen onim miljenjima u sudskomedicinskoj lite-
raturi koja nijeu postojanje takva poremeaja. Kada je poremeaj bio sadran
u opisu (l. 36. KZRH), nije bilo jedinstvenog stajalita o tome treba li ga utvr-
ivati u svakom sluaju ili se on uvijek pretpostavlja. Nadalje, uzme li se da je
poremeaj obiljeje kaznenog djela, nejasno je zato se privilegira majka koja
je odluku da ubije dijete donijela prije poroda. Iz tih razloga ne ini se opravda-
nim vraati ovo obiljeje u zakonski opis.
Slabost rjeenja iz l. 93. KZ/97, kojim je bio ukinut poremeaj, bila je u
tome da je ono privilegiralo i materijalno osigurane majke koje edomorstvo
ine iz egoistinih pobuda (jednostavno zato jer dijete ne ele). U takvim slua-
jevima treba edomorstvo tretirati kao i svako drugo ubojstvo. Iz tih razloga
neki su noviji zakonici ukinuli edomorstvo kao posebno kazneno djelo pa ga
smatraju obinim ubojstvom (Njemaka, Francuska, panjolska, Argentina,
Japan, Italija, Maarska i dr.). No mnoga od ovih zakonodavstava mogu kon-
kretne sluajeve edomorstva svrstati pod tzv. blai sluaj ubojstva, to u praksi
i ine.
Uzimajui sve reeno u obzir, edomorstvo se u novom KZ ograniava na
one sluajeve u kojima su trudnoa i porod kod majke izazvali jako duevno
optereenje. Ovo duevno optereenje moe proizlaziti iz tekog socijalnog
poloaja majke ili iz toga to bi je sredina odbacila zbog izvanbranog djeteta
ili to je izloena obiteljskom nasilju ili se nalazi u stanju izrazito teke depre-
sije izazvane porodom i slino. Suvremena literatura ukazuje na to da jedna do
dvije od 1000 ena poslije poroda pate od postporoajne psihoze. To je vrlo
teka bolest koja se obino razvija u prva dva tjedna po porodu (simptomi:
konfuzija i dezorijentacija, halucinacije i deluzije, paranoja, pokuaji nanoenja
tete sebi ili djetetu 5% ena s tom dijagnozom ini samoubojstvo, a 4%
edomorstvo). U najveem broju sluajeva ove e psihoze dovesti do neubroji-
vosti majke i stoga e biti iskljuena njezina krivnja i postojanje samog djela.
Postojanje jakog duevnog optereenja treba u svakom pojedinom sluaju
dokazati. Budui da se radi o optereenju izazvanom trudnoom i porodom,
majka odluku da poini edomorstvo moe donijeti jo u vrijeme trudnoe, a
djelo moe izvriti tako dugo dok kod nje postoji teko duevno optereenje
izazvano porodom/trudnoom (tako i 79 austr. KZ i l. 116. vic. KZ).
Predviena je kazna od 6 mjeseci do 5 godina. Kazna u vic. KZ jest
zatvor do 3 godine ili novana kazna, a u austr. KZ od 1 do 5 godina.
Stavak 3. obuhvaa izmijenjeno dosadanje kazneno djelo usmrenja na
zahtjev. Polo se od toga da je postojea odredba preiroka i da svaki ozbiljan i
izriit zahtjev ne moe biti osnovom za privilegiranje kaznenog djela ubojstva,
ve se takav zahtjev moe uvaiti kao privilegirajua okolnost samo ako je
poinitelj usmrtio osobu na njezin izriit i ozbiljan zahtjev iz suosjeanja zbog
njezina tekog zdravstvenog stanja. Na taj je nain usmrenje na zahtjev deni-
168
rano u l. 114. vic. KZ. Usmrenje na zahtjev iz samilosti predviao je i Kri-
vini zakonik Kraljevine Jugoslavije dodue neto ire jer je uzimao u obzir
svako bedno stanje lica koje nije nuno moralo biti povezano sa zdravljem. U
vic. KZ predvia se kazna do tri godine zatvora, a ista je kazna bila propisana
i u Krivinom zakoniku Kraljevine Jugoslavije. Shodno tome i u l. 112. st. 3.
KZ smanjena je kazna za ovo kazneno djelo na kaznu zatvora do tri godine. Pri
tumaenju kaznenog djela iz stavka 3., treba imati u vidu da teorija i praksa
ukazuju na to da tzv. pasivna eutanazija nije kanjiva. to se tie lijenika i
njihovih postupaka vezanih uz eutanaziju, na snazi je Kodeks medicinske etike
i deontologije Hrvatske lijenike komore (NN 55/08, l. 6.) koji propisuje
dunosti lijenika pri postupanju s umiruim pacijentom.
Budui da je u stavku 3. propisana kazna do 3 godine, sud umjesto za -
tvora moe izrei rad za ope dobro, novanu kaznu ili uvjetnu osudu.
Prouzroenje smrti iz nehaja
lanak 113.
Tko prouzroi smrt drugoga iz nehaja,
lanak je neizmijenjen l. 95. KZ/97. Prouzroenje smrti iz nehaja i dalje
je supsidijarno kazneno djelo, tj. ono e se primijeniti samo ako nisu ostvarena
obiljeja nekoga drugog kaznenog djela koje u svom biu takoer sadri
nehajno prouzroenje smrti (npr. teka tjelesna ozljeda s posljedicom smrti iz
l. 120. KZ, izazivanje prometne nesree u cestovnom prometu iz l. 227. KZ
i dr.).
Sudjelovanje u samoubojstvu
lanak 114.
(1) Tko navede drugoga na samoubojstvo ili mu iz niskih pobuda
pomogne u samoubojstvu pa ono bude poinjeno ili pokuano,
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini u odnosu na dijete koje
je navrilo etrnaest godina ili osobu ija je sposobnost shvaanja svog
postupanja bitno smanjena,
Velik broj modernih zakonika ne poznaje ovo kazneno djelo jer je ono u
suprotnosti s naelom akcesornosti sudionitva: ako pravni poredak odraslom i
zrelom pojedincu priznaje pravo da si oduzme ivot, ne treba kanjavati ni one
koji ga na to potiu ili mu u tome pomau. No ima i dosta zakona koji kanja-
vaju ovo djelo; tako npr. l. 115. vic. KZ kanjava i poticanje i pomaganje na
169
samoubojstvo, ali samo ako je to uinjeno iz sebinih razloga, a l. 223-13
franc. KZ samo poticanje na samoubojstvo, ali ne i pomaganje u samoubojstvu.
Kazneno djelo sudjelovanja u samoubojstvu, kako je bilo propisano u l.
96. KZ/97, imalo je itav niz nedostataka. Nedosljedno je bilo u stavku 1. traiti
da samoubojstvo bude poinjeno, a u stavku 2. i 3. da bude poinjeno ili poku-
ano. Formulacija nije mogla shvatiti znaenje svog djela u stavku 3. nekri-
tiki je preuzimala po analogiji odredbu l. 40. st. 2. KZ/97 u kojoj se intelektu-
alna sastavnica neubrojivosti odnosi na svijest o protupravnosti, o emu ovdje
ne moe biti govora jer samoubojstvo nije protupravno (slino vrijedi i za sta-
vak 2.). Odredba stavka 3. da e se poinitelj u sluaju samoubojstva djeteta
kazniti po lanku 90. ovoga zakona nije bila usuglaena s odredbom l. 91.
to. 1. KZ/97, prema kojoj je ubojstvo djeteta bilo teko ubojstvo. Povrh toga,
ako je samoubojica dijete ili duevno poremeena osoba, poticanje predstavlja
posredno poiniteljstvo u ubojstvu pa mu nije bilo mjesto u l. 96. KZ/97.
Pogotovo je bio upitan nehajni oblik iz stavka 4. koji je bio u suprotnosti s
naelnim stajalitem KZ/97 prema kojem se kanjavalo samo namjerno potica-
nje i pomaganje; taj oblik bio je i nepotreban jer su sluajevi u kojima su sudovi
primijenili tu odredbu (samoubojstvo pastorka kojega je zlostavljala maeha ili
samoubojstvo supruge koju je zlostavljao mu) bili pokriveni kaznenim djelom
krenja obiteljskih obveza iz l. 208. st. 2. KZ/97 (kada temeljno kazneno djelo
mora biti obuhvaeno poiniteljevom namjerom).
Uzevi sve reeno u obzir, kazneno djelo sudjelovanja u samoubojstvu
ipak je zadrano, ali temeljito preraeno. Polo se od toga da je svako poticanje
na samoubojstvo, pa ak kad se ini iz altruistikih pobuda, neprihvatljivo.
Stoga je prihvaeno kanjavanje svakog poticanja na samoubojstvo koje je
imalo za posljedicu dovreno ili pokuano samoubojstvo (kanjivo je i samo
pokuano samoubojstvo jer npr. pravovremena lijenika pomo ne ini odgo-
vornost poticatelja ili pomagatelja manjom).
Kanjavanje pomaganja u samoubojstvu jest pak ogranieno na one slu-
ajeve kad je poinitelj pomagao samoubojici iz niskih pobuda (npr. radi dobi-
vanja nasljedstva, osloboenja dunosti uzdravanja i sl.), a samoubojstvo je
bilo poinjeno ili pokuano. Time je dekriminalizirano pomaganje u samouboj-
stvu iz suosjeanja (vie o tome v. Turkovi K./Roksandi Vidlika S./Maravel-
ski A., Eutanazija i potpomognuto samoubojstvo etike dileme kriminalne
politike, HLJKPP 1/2010, str. 223245).
Stavak 2. predvia kvalicirani oblik. Kod djeteta mlaeg od 14 godina
radit e se o posrednom poiniteljstvu ubojstva.
Protupravni prekid trudnoe
lanak 115.
(1) Tko protivno propisima o prekidu trudnoe, trudnoj osobi izvri,
potakne je ili joj pomogne izvriti prekid trudnoe s njezinim pristankom,
170
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena
smrt trudne osobe ili joj je zdravlje teko narueno,
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Tko trudnoj osobi bez njezinog pristanka izvri prekid trudnoe,
smrt trudne osobe ili joj je zdravlje teko narueno,
se kazniti.
Bez obzira na sve kontroverze, kazneno djelo protupravnog prekida trud-
noe zadrano je uz odreene manje izmjene u sadanjem obliku. Ono je blan-
ketno i prati vaei Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na
slobodno odluivanje o raanju djece (NN 18/78). Ako bi zakonodavac mije-
njao taj zakon, onda bi trebalo vidjeti bi li trebalo pristupiti i izmjenama u
Kaznenom zakonu.
U stavku 1., uz pomaganje je ubaeno i poticanje. Nema razloga da se
kanjava samo pomaganje trudnoj eni, a ne i njezino poticanje na protupravni
prekid trudnoe (tako i l. 118. vic. KZ). Pomaganje i poticanje potrebno je
posebno inkriminirati jer sama trudna ena ne odgovara za protupravni prekid
trudnoe pa prema naelu akcesornosti, kad to ne bi bilo posebno propisano, ne
bi odgovarali ni oni koji je na to potiu ili koji joj pomau pri protupravnom
prekidu trudnoe.
Pristanak iz stavka 1. mora biti informiran da bi bio valjan. Da se mora
raditi o prethodnom informiranom pristanku zahtijeva i Konvencija o preven-
ciji i borbi protiv nasilja nad enama i obiteljskog nasilja (l. 39.). Pristanak iz
stavka 1. podrazumijeva i pristanak zakonskog zastupnika kad je to potrebno
prema posebnim propisima (kad se radi o osobi mlaoj od 16 godina).
Budui da je u stavku 1. propisana kazna do 3 godine, sud moe izrei
umjesto iste rad za ope dobro, novanu kaznu ili uvjetnu osudu.
Brisan je i dosadanji stavak 3. i 4. Raspon kazne dovoljan je da se slua-
jevi kad se radi o plodu starijem od 10 tjedana tretiraju kao kvalikatorna
okolnost. Povrh toga nije jasno na to bi se uope odnosio stavak 1. ako bi se
zadrao i postojei stavak 3. Navoenje perioda iza 10 tjedana imalo bi smisla
samo kad bi se za protupravni prekid trudnoe kanjavala i trudna ena.
U KZ/97 pokuaj je bio izjednaen s dovrenim djelom (time se onemo-
guavalo ublaavanje kazne za pokuaj ovog djela), to je neuobiajeno odstu-
panje od opih odredaba o pokuaju koje ne nalazimo u stranim zakonima, a ni
171
u drugim odredbama naeg Kaznenog zakona. Stoga je u stavku 5. posebno
propisano kanjavanje za sluaj iz stavka 1., a u svim ostalim sluajevima
pokuaj je kanjiv zbog visine propisane kazne.
Gornja mjera kazne za kazneno djelo iz l. 97. st. 5. KZ/97 sada je u
stavku 2. poviena na deset godina zatvora zbog povrede dvaju dobara (ivota i
tijela trudne osobe i ploda).
Sakaenje enskih spolnih organa
lanak 116.
(1) Tko enskoj osobi potpuno ili djelomino ukloni ili trajno promi-
jeni vanjski spolni organ,
(2) Tko ensku osobu potakne ili joj pomogne da se podvrgne rad-
njama iz stavka 1. ovoga lanka,
(3) Tko djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini iz mrnje, prema
djetetu ili bliskoj osobi,
Ovaj je lanak nov, a raen je po uzoru na engleski Female Genital Muti-
lation Act, 2003., l. 583-Bis i 583-Ter talijanskog KZ te na rjeenja iz austrij-
skog i norvekog zakonodavstva, a uzima u obzir i l. 5. Maputo protokola i
WHO deniciju odsijecanja enskih spolnih organa te l. 38. Konvencije Vijea
Europe o prevenciji i borbi protiv nasilja nad enama i obiteljskog nasilja.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, odsijecanje enskih vanjskih
spolnih organa (velike usmine, male usmine i klitoris) obuhvaa sve postupke
potpunog ili djelominog uklanjanja vanjskih enskih organa ili druge povrede
enskih spolnih organa iz kulturolokih, religijskih ili drugih neterapeutskih
razloga.
Kazneno djelo iz stavka 1. zapravo je lex specialis kaznenog djela iz l.
117. i 118. KZ. O ovom kaznenom djelu radit e se bez obzira na to je li dolo
do tjelesne ozljede ili teke tjelesne ozljede, s tim da se ova razlika moe uzeti u
obzir kod odmjeravanja kazne.
Stavak 2. kanjava osobe koje potiu ili pomau enskoj osobi da se pod-
vrgne radnjama iz stavka 1. koje bi zbog nepostojanja temeljnog kaznenog
djela ostale nekanjive, budui da se poticanje i pomaganje odnose na rtvu, a
ne na poinitelja.
172
Tjelesna ozljeda
lanak 117.
(1) Tko drugoga tjelesno ozlijedi ili mu narui zdravlje,
kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko djelo iz stavka 1. poini iz mrnje, prema bliskoj osobi ili
prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, tee tjelesne ili duevne
smetnje ili trudnoe, ili kao slubena osoba u obavljanju slube ili javne
ovlasti,
(3) Kazneno djelo iz stavka 1. progoni se po privatnoj tubi.
Ovaj lanak odgovara lancima 98. i 102. KZ/97.
Stavak 1. sadri opu deniciju obine tjelesne ozljede. Ovdje spadaju
npr. krvni podljevi, razderotine, oguljotine, ogrebotine, povrinske ozljede,
blagi potres mozga, gubitak do dva zuba, napuknua kostiju, manje opekline
i sl.
U stavku 2. navedeni su teki oblici kaznenog djela tjelesne ozljede kad
je poinjeno prema djetetu, bliskoj osobi, posebno ranjivoj osobi, iz mrnje ili
kad ga poini slubena osoba u obavljanju slube ili javne ovlasti. Mrnja kao
kvalikatorna okolnost uvedena je sukladno Okvirnoj odluci Europske unije
2008/913/PUP o borbi protiv odreenih oblika ksenofobije i rasizma. Prema l.
87. st. 21. KZ, zloin iz mrnje jest kazneno djelo poinjeno zbog rasne pripad-
nosti, boje koe, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etnikog podrijetla, invalidi-
teta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe.
Ukinuto je kazneno djelo nasilja u obitelji (l. 215.a KZ/97), a kod odre-
enih kaznenih djela nasilja, ukljuujui i tjelesnu ozljedu, njihovo poinjenje
prema bliskoj osobi propisano je kao kvalikatorna okolnost. To je u skladu sa
zahtjevom iz Konvencije o prevenciji i borbi protiv nasilja nad enama i obi-
teljskog nasilja. Nanoenje tjelesne ozljede od strane slubene osobe u obavlja-
nju slube ili javne ovlasti, koje je do sada bilo pokriveno kaznenim djelom iz
l. 127. KZ/97 (zlostavljanje u obavljanju slube ili javne ovlasti), sada je pred-
vieno kao kvalicirani oblik tjelesne ozljede. Prema l. 87. st. 9. KZ, bliske su
osobe lanovi obitelji (l. 87. st. 8. KZ), bivi brani ili izvanbrani drug (l.
87. st. 10. KZ) ili istospolni partner (l. 87. st. 11. KZ) i osobe koje ive u
zajednikom kuanstvu.
Sukladno stavku 3., postupci iz stavka 1. pokreu se po privatnoj tubi, a
oni iz stavka 2. pokreu se po slubenoj dunosti pa l. 102. KZ/97 vie nije
potreban. Sada se i svi postupci zbog tjelesnih ozljeda u okviru obitelji gone po
slubenoj dunosti. To zahtijeva i Konvencija o prevenciji i borbi protiv nasilja
nad enama i obiteljskog nasilja.
173
Novana kazna moe biti izreena kao glavna kazna sukladno l. 40. st. 4.
KZ. Takoer, pod uvjetima iz l. 55. KZ, izreenu novanu kaznu ili kaznu
zatvora sud moe zamijeniti radom za ope dobro na slobodi.
Ovo je kazneno djelo u pravnom kontinuitetu s drugim kaznenim djelima
koja su brisana, a prilikom ijeg je poinjenja dolo do tjelesne ozljede (npr.
nasilniko ponaanje u obitelji iz l. KZ/97 i nasilniko ponaanje iz l. 331.
KZ/97).
Teka tjelesna ozljeda
lanak 118.
(1) Tko drugoga teko tjelesno ozlijedi ili mu teko narui zdravlje,
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz mrnje, prema bli-
skoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, tee tjelesne
ili duevne smetnje ili trudnoe, ili kao slubena osoba u obavljanju slube
ili javne ovlasti,
Kazneno djelo teke tjelesne ozljede iz l. 99. KZ/97 podijeljeno je u tri
kaznena djela: teku tjelesnu ozljedu (l. 118. KZ), osobito teku tjelesnu
ozljedu (l. 119. KZ) i teku tjelesnu ozljedu s posljedicom smrti (l. 120. KZ).
Stavak 1. sadri opu deniciju teke tjelesne ozljede. Ovdje spadaju npr.
prijelom kosti ili eljusti, tei potres mozga (npr. s dugotrajnim poremeajem
svijesti), razdor bubnjia s manjim gubitkom sluha, gubitak vie od dva zuba,
iaenje vratne kraljenice, dublje rane koje su uspjeno sanirane i sl.
Uveden je novi stavak 2. kojim su predvieni tei sluajevi nanoenja
teke tjelesne povrede. Ovakvu odredbu nalazimo u velikom broju stranih
zakona. Uvedena je u novi KZ jer se od nas trai da stroe kanjavamo tjelesne
povrede nanijete iz mrnje (vidi komentar uz prethodni lanak) ili prema bli-
skim osobama (to je zahtjev i Konvencije o prevenciji i borbi protiv nasilja nad
enama i obiteljskog nasilja). Prema l. 87. st. 9. KZ, bliske su osobe lanovi
obitelji (l. 87. st. 8. KZ), bivi brani ili izvanbrani drug (l. 87. st. 10. KZ) ili
istospolni partner (l. 87. st. 11. KZ) i osobe koje ive u zajednikom kuan-
stvu.
Osobito teka tjelesna ozljeda
lanak 119.
(1) Ako je kaznenim djelom iz lanka 116. stavka 1. i 2. i lanka 118.
stavka 1. ovoga Zakona doveden u opasnost ivot ozlijeenog, ili je uniten
174
ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji vaan dio njegova tijela ili koji
vaan organ, ili je prouzroena trajna nesposobnost za rad ozlijeenog, ili
trajno i teko naruenje njegova zdravlja, trajna iznakaenost ili trajna
nesposobnost za reprodukciju,
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz mrnje, prema bli-
skoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, tee tjelesne
ili duevne smetnje ili trudnoe, ili kao slubena osoba u obavljanju slube
ili javne ovlasti,
(3) Tko neku od posljedica navedenih u stavku 1. ovoga lanka pro-
uzroi namjerno,
kaznit e se kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
Ovaj lanak odgovara l. 99. st. 2. i l. 127. KZ/97.
U stavku 1. uvedena je jo jedna okolnost koja djelo ini teim, a to je
trajna nesposobnost za reprodukciju. Pod to se obiljeje mogu podvesti slu-
ajevi prisilne sterilizacije koje prema zahtjevu Konvencije o prevenciji i borbi
protiv nasilja nad enama i obiteljskog nasilja treba inkriminirati (l. 39. to.
b.).
Tekst l. 99. st. 2. KZ/97 neopravdano je propisivao istu kaznu bez obzira
na to jesu li kvalikatorne okolnosti navedene u njemu prouzroene s namje-
rom ili iz nehaja. Kaznu treba povisiti kada je kvalikatorna okolnost prouzro-
ena namjerno (npr. netko namjerno oslijepi drugoga). Zato je uveden (po
uzoru na 226 st. 2. njem. KZ) novi stavak 3. kojim se za namjerno prouzroe-
nje posljedica iz stavka 1. predvia kazna zatvora od tri do dvanaest godina.
Teka tjelesna ozljeda s posljedicom smrti
lanak 120.
Ako je poinjenjem kaznenog djela iz lanka 116., lanka 118. i lanka
119. ovoga Zakona prouzroena smrt,
Ovaj lanak odgovara l. 99. st. 3. KZ/97. Uzrok smrti mora biti neka od
nabrojenih teih tjelesnih povreda (sakaenje enskih spolnih organa, teka tje-
lesna ozljeda ili osobito teka tjelesna ozljeda). Da bi se radilo o ovom kazne-
nom djelu, u odnosu na nabrojene tee tjelesne povrede mora postojati namjera,
a u odnosu na smrt kao teu posljedicu mora postojati nehaj.
175
Teka tjelesna ozljeda iz nehaja
lanak 121.
(1) Tko djelo iz lanka 118. poini iz nehaja,
(2) Tko djelo iz lanka 119. ovoga Zakona poini iz nehaja,
Ovaj lanak odgovara l. 101. KZ/97. I ovdje je naslov trebalo usuglasiti s
njegovim sadrajem, koji obuhvaa teku i osobito teku tjelesnu ozljedu iz
nehaja.
l. 101. st. 3. KZ/97 je brisan. Prouzroi li netko tjelesnu ozljedu iz nehaja
pa to dovede do smrti rtve koja se takoer ima pripisati njegovu nehaju, ne
postoje dva nehaja, kako je to sugerirala odredba stavka 3. (prvi u odnosu na
teku tjelesnu ozljedu, a drugi na smrt), nego samo jedinstveni nehaj koji se
odnosi na smrt rtve. To se priznavalo i u samoj odredbi stavka 3. koja je stoga
i proturjena jer je prouzroenje smrti iz nehaja podvela pod odredbu o tjele-
snoj ozljedi iz nehaja.
Novana kazna moe biti izreena kao glavna kazna, sukladno l. 40. st.
4. KZ. Takoer, pod uvjetima iz l. 55. KZ, izreenu novanu kaznu ili kaznu
Sudjelovanje u tunjavi
lanak 122.
(1) Tko sudjeluje u tunjavi ili u napadu vie osoba, ako su tunjava
ili napad imali za posljedicu smrt ili teku tjelesnu ozljedu jedne ili vie
osoba, za samo takvo sudjelovanje,
(2) Tko organizira ili vodi grupu od tri ili vie osoba koje sudjeluju u
tunjavi ili napadu iz stavka 1. ovoga lanka ili organizira takvu tunjavu
ili napad,
(3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka ako je osoba u
tunjavu uvuena bez svoje krivnje ili se samo branila ili je razdvajala
druge sudionike u tunjavi.
Prema vladajuem miljenju, tunjava je ziki obraun izmeu vie
osoba (barem tri) u kojem se sudionici meusobno napadaju pa tunjava nije
napad vie osoba na jednu ili vie osoba. Sudjelovanje u napadu obiljeje je
posebnog kaznenog djela sudjelovanja u grupi koja poini kazneno djelo (l.
176
336. KZ/97). To je rjeenje preuzeto iz vicarskog prava u kojem se razlikuje
tunjava (l. 133. vic. KZ) i napad (l. 134. vic. KZ). Naa se sudska praksa
meutim nije toga drala, nego je i sudjelovanje u napadu tretirala kao sudjelo-
vanje u tunjavi. Stoga je sada proiren opis kaznenog djela sudjelovanja u
tunjavi i na sudjelovanje u napadu (tako i 231 njem. KZ, dok austr. KZ u
91 tunjavu i napad ureuje u okviru istog kaznenog djela u dva odvojena
stavka). Na taj je nain ujedno dovedena u pitanje potreba postojanja kaznenog
djela iz l. 336. KZ/97, pa je ono u novom KZ brisano.
Kazna je poviena na tri godine zatvora (tako 231 njem. KZ i l. 133.
vic. KZ, dok 91 austr. KZ predvia zatvor do dvije godine). Pritom posebno
treba imati u vidu da je sudjelovanje u napadu tei oblik od sudjelovanja u tu-
njavi, pa se dosadanja kazna ne moe smatrati dovoljnom.
Nejasno je zato je u l. 103. st. 1. KZ/97 objektivni uvjet kanjivosti bio
ogranien na osobito teku tjelesnu ozljedu (takvo ogranienje ne poznaju ni
zakoni citirani u prethodnom odlomku, a ono je bilo u suprotnosti i s l. 336. st.
1. KZ/97). Sad je taj objektivni uvjet kanjivosti proiren na svaku teku tjele-
snu ozljedu.
U stavku 2. propisana je poviena kazna za organizatora i vou grupe koji
sudjeluje u tunjavi ili napadu ili onoga tko organizira takvu tunjavu ili napad,
a da sam u njemu ne sudjeluje. Grupu ine tri ili vie osoba.
Kazneni zakon ne propisuje sudjelovanje u tunjavi u vezi sa sportskim
natjecanjima jer je to propisano posebnim zakonom.
U stavku 3. radi se o odredbi koja odgovara l. 103. st. 2. KZ/97. Situacije
na koje ona ukazuje pojmovno ne predstavljaju sudjelovanje u tunjavi pa nji-
hov uinak da nema kaznenog djela znai da nije ostvareno bie kaznenog
djela (v. Novoselec P., Posebni dio kaznenog prava, Zagreb, 2011., str. 47).
Stoga u procesnom smislu djelo za koje je optuenik optuen po zakonu nije
kazneno djelo pa primjenjujui ovu odredbu, oslobaajuu presudu treba
donijeti po toki 1. lanka 453. ZKP.
Nepruanje pomoi
lanak 123.
(1) Tko ne prui pomo osobi u ivotnoj opasnosti, iako je to mogao
uiniti bez vee opasnosti za sebe ili drugoga,
(2) Tko ne prui pomo osobi u opasnosti koju je sam prouzroio,
iako je to mogao uiniti bez vee opasnosti za sebe ili drugoga,
Zadrani su stavci 1. i 2. lanka 104. KZ/97 kojima se propisuje neprua-
nje pomoi kao pravo kazneno djelo neinjenjem, tj. kazneno djelo koje se
177
iscrpljuje u samom neinjenju pa posljedica nije njegovo obiljeje. Pritom se
razlikuje opasnost koju je poinitelj zatekao (stavak 1.) od one koju je sam
prouzroio (stavak 2.), pa je u drugom sluaju propisana stroa kazna (slino
odreuje austr: KZ u 94. i 95., dok vic. KZ za oba oblika nepruanja
pomoi propisuje istu kaznu zatvora do tri godine). Dok je u prvom sluaju
opravdano dunost pruanja pomoi vezati uz ivotnu opasnost (ali ne i izravnu
jer poinitelj nerijetko i ne moe znati je li opasnost za ivot izravna), u slu-
aju kad je poinitelj sam prouzroio opasnost vano ga je obvezati da ukloni
takvu opasnost bilo kakva ona bila (za ivot, tijelo, zdravlje, slobodu, imovinu
itd.). To je i rjeenje l. 128. vic. KZ.
Stavak 2. ujedno pokriva i situacije iz l. 273. st. 1. KZ/97 (nepruanje
pomoi osobi koja je teko tjelesno ozlijeena u prometnoj nesrei) koje su bile
specine utoliko to je opasnost nastala u prometu pa je bilo dovoljno nastupa-
nje teke tjelesne ozljede, a nije se trailo nastupanje ivotne opasnosti. S obzi-
rom na to da se stavak 2. vie ne odnosi samo na sluajeve ivotne opasnosti te
da je kazna u stavku 2. ovoga lanka ista kao kazna u l. 273. st. 1. KZ/97,
nema vie potrebe za kaznenim djelom iz l. 273. st. 1. KZ/97. Stavak 2. lanka
273. KZ/97 bio je doktrinarno pogrean jer je voza koji je drugog teko tjele-
sno ozlijedio garant za njegov ivot na temelju prethodne opasne radnje, pa ako
ozlijeeni umre, voza odgovara za ubojstvo neinjenjem ili prouzroenje smrti
iz nehaja neinjenjem. Mogue rjeenje bilo bi uvoenje kaznenog djela nedo-
putenog udaljenja s mjesta dogaaja iz 142 njem. KZ, meutim navedeno
kazneno djelo trpi kritike u njemakoj literaturi zato to implicira dunost
samoprijavljivanja. Stoga je kazneno djelo iz l. 273. KZ/97 u novom KZ bri-
sano.
Dok su odredbe stavaka 1. i 2. lanka 104. KZ/97 zadrane, stavak 3. tog
lanka trebalo je brisati. Njime se ureuje nepravo kazneno djelo neinjenjem
(kazneno djelo s posljedicom). Na situaciju opisanu u stavku 3. ima se primije-
niti odredba l. 20. st. 2. KZ u kojoj su propisane pretpostavke odgovornosti
kod nepravih kaznenih djela neinjenjem: za njih odgovora osoba koja je
pravno obvezna sprijeiti nastup posljedice (garant), a to je i osoba koja je sama
prouzroila opasnost (garantna obveza na temelju prethodne opasne radnje).
Prema tome, poinitelj koji je ostavio drugoga bez pomoi u ivotnoj opasnosti
koju je sam prouzroio pa rtva zbog toga umre, odgovarat e za ubojstvo (l.
110. KZ) ako je njezina smrt bila obuhvaena njegovom namjerom, a za pro-
uzroenje smrti iz nehaja (l. 113. KZ) ako se njezina smrt ima pripisati nje-
govu nehaju (odnosno za namjernu ili nehajnu teku tjelesnu ozljedu, ako je to
posljedica nepruanja pomoi).
Brisanjem stavka 3. otklonjena je i proturjenost u KZ/97 jer u sluaju
smrti osobe izloene opasnosti, koja se ima pripisati poiniteljevu nehaju, poi-
nitelj se kanjavao zatvorom do tri godine, iako je to jedan oblik prouzroenja
smrti iz nehaja za koji je u l. 95. KZ/97 bila propisana kazna zatvora do pet
godina.
178
Naputanje nemone osobe
lanak 124.
Tko nemonu osobu koja mu je povjerena ostavi bez pomoi u prili-
kama koje su opasne za njezin ivot ili zdravlje,
l. 105. i 208. KZ/97 u dobroj su se mjeri preklapali. Sada su ta dva
kaznena djela razgraniena. Kazneno djelo iz l. 124. KZ (l. 105. KZ/97)
moe poiniti bilo koja osoba prema osobi koja joj je povjerena (ne mora se
raditi o lanovima obitelji) ako ostavi bez pomoi takvu osobu u prilikama
opasnim za ivot ili zdravlje, dok se l. 171. KZ (l. 208. KZ/97) odnosi na
proputanje skrbi koja proizlazi iz obiteljskih odnosa. Kazna je usklaena s
onom propisanom u l. 171. KZ.
Stavci 2. i 3. ukinuti su iz istih razloga kao i stavak 3. lanka 104. KZ/97
(u situacijama opisanim u tim stavcima poinitelj kao garant odgovara za smrt
ili teku tjelesnu ozljedu).
179
KAZNENA DJELA PROTIV LJUDSKIH PRAVA
I TEMELJNIH SLOBODA
Ova glava obuhvaa dio kaznenih djela iz Glave XI. KZ/97 (Kaznena
djela protiv slobode i prava ovjeka i graanina). Njome se prua kazneno-
pravna zatita prava na ravnopravnost, prava nacionalnih manjina, prava na
slobodu izraavanja, prava na okupljanje i prosvjed, prava na udruivanje te
prava na slobodu vjere.
Povreda ravnopravnosti
lanak 125.
(1) Tko na temelju razlike u rasi, etnikoj pripadnosti, boji koe,
spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili so -
cijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju,
branom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu,
genetskom naslijeu, izraavanju rodnog identiteta, spolnom opredjelje-
nju ili drugim osobinama uskrati, ogranii ili uvjetuje drugome pravo na
stjecanje dobara ili primanje usluga, pravo na obavljanje djelatnosti,
pravo na zapoljavanje i napredovanje, ili tko na temelju te razlike daje
drugome povlastice ili pogodnosti glede navedenih prava,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko progoni poje-
dince ili organizacije zbog njihova zalaganja za ravnopravnost ljudi.
Ovaj lanak obuhvaa sadraj l. 106. st. 1. i djelomino l. 174. st. 1. i 2.
KZ/97.
Dosadanji l. 106. st. 1. i l. 174. st. 1. KZ/97 velikim su se dijelom pre-
klapali, a bili su i odvie iroko i neodreeno koncipirani pa su se u praksi
rijetko primjenjivali. U stavak 1. ovoga lanka dodane su sada nove diskrimina-
torne osnove: branom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, inva-
liditetu, genetskom naslijeu, rodnom identitetu, izraavanju ili spolnoj orijen-
taciji. Na taj je nain ova odredba usklaena s diskriminatornim osnovama
sadranim u l. 14. Ustava i l. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN
85/08 i 112/12 u daljnjem tekstu: Zakon o suzbijanju diskriminacije). Po uzoru
pak na lanke 225-1 do 225-4 franc. KZ te odjeljak 9. n. KZ precizirano je u
emu se diskriminacija mora sastojati da bi se radilo o ovom kaznenom djelu.
180
Radi jasnoe teksta lanak je jezino preciziran na nain da se govori o
izraavanju rodnog identiteta. Nadalje, brisana je rije pripadnosti jer se u
predmetnom lanku govori samo o razlikama to je dovoljno i time je tekst
lanka ujednaen. Na kraju stavka 1. dodano je glede navedenih prava kako
bi se jasnije istaknulo da se povlastice ili pogodnosti odnose na prava navedena
u tom stavku (pravo na stjecanje dobara ili primanje usluga, pravo na obavlja-
nje djelatnosti, pravo na zapoljavanje i napredovanje).
Kad se govori o osobinama, podrazumijevaju se stvarne osobine i one
koje poinitelj samo pretpostavlja.
Kazna zatvora smanjena je sa est mjeseci do pet godina na kaznu zatvora
od tri mjeseca do tri godine. Uvid u komparativno zakonodavstvo pokazao je
da su za ovo kazneno djelo, tamo gdje postoji, kazne znatno blae negoli je to
bio sluaj u naem zakonodavstvu (u l. 131. slov. KZ predviena je kazna do 1
godine, a kad ga poini slubena osoba do tri godine, u l. 225-2 franc. KZ do 2
godine, u odjeljku 9 n. KZ do 6 mjeseci).
Stavak 2. u istovjetnom sadraju prebaen je iz l. 174. st. 2. KZ/97 jer
sadrajno tu i pripada.
U nekim zakonodavstvima (npr. l. 131. st. 3. slov. KZ) predvia se kvali-
katorni oblik ako ovo djelo ini slubena osoba. Raspon sankcije u KZ za ovo
kazneno djelo toliko je irok da omoguuje da se ova okolnost uzima kao ote-
gotna.
Povreda slobode izraavanja nacionalne pripadnosti
lanak 126.
(1) Tko pripadniku nacionalne manjine uskrati ili ogranii pravo na
slobodu izraavanja nacionalne pripadnosti ili na kulturnu autonomiju,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko suprotno pro-
pisima o uporabi jezika i pisma, uskrati ili ogranii osobi pravo sluiti se
svojim jezikom i pismom.
Zbog posebnosti zatitnog objekta te bolje preglednosti i jasnoe same
inkriminacije, stavci 2. i 3. lanka 106. KZ/97 izdvojeni su u poseban lanak.
U stavku 1. u odnosu na raniji stavak 2. lanka 106. KZ/97 smanjeni su i
poseban minimum i maksimum kazne zatvora, pa se kazna zatvora kree u ras-
ponu od opeg minimuma do jedne godine.
Jezino je lanak usklaen s l. 15. Ustava.
181
Povreda slobode miljenja i izraavanja misli
lanak 127.
(1) Tko uskrati ili ogranii slobodu govora ili javnog nastupa, slo-
bodu tiska ili drugih sredstava priopavanja ili slobodno osnivanje usta-
nova javnog priopavanja,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko naredi ili pro-
vodi cenzuru, ili novinaru protupravno uskrati ili ogranii slobodu izvje-
tavanja.
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko protupravno
sprijei tiskanje, prodaju ili raspaavanje knjiga, asopisa, novina ili dru-
gih tiskanih stvari, ili proizvodnju i emitiranje radijskog i televizijskog
programa, programa novinskih agencija ili objavljivanje drugih medijskih
sadraja.
Stavak 1. izriajem je usklaen s l. 38. st. 2. Ustava, koji govori o usta-
novama javnog priopavanja. Termin ustanove ne rabi se u smislu Zakona o
ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), ve u irem smislu, pa je
sadrajno ovaj stavak ostao isti kao i l. 107. st. 1. KZ/97.
Iz stavka 2. izostavljeno je novinaru uskrati ili ogranii pristup informa-
ciji jer je rije o prekrajnoj odredbi iz l. 61. st. 1. Zakona o pravu na pri-
stup informacijama (NN 25/13).
Termini iz stavka 2. lanka 107. KZ/97 dravna, vojna ili slubena tajna
zamijenjeni su objedinjujuim pojmom tajni podaci.
Stavak 3. u istovjetnom sadraju prebaen je iz l. 113. KZ/97 jer
sadrajno tu i pripada.
Povreda prava na okupljanje i prosvjed
lanak 128.
(1) Tko uskrati ili ogranii pravo na javno okupljanje ili mirni pro-
svjed koji je organiziran u skladu sa zakonom,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko silom, ozbilj-
nom prijetnjom ili na drugi nain sprijei, onemogui ili znatno ometa
javno okupljanje ili mirni prosvjed koji je organiziran u skladu sa zako-
nom.
182
Stavci 1. i 2. jezino su usklaeni s l. 42. Ustava.
Stavak 2. nadopunjen je rijeima silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi
nain te rijeima onemogui ili znatno kako bi se ukazalo na mogue moda-
litete poinjenja kaznenog djela. Na taj je nain inkriminacija dobila na jasnoi,
te se ometanje ograniilo samo na sluajeve znatnog ometanja (npr. injenje
mjesta okupljanja nepristupanim, onemoguavanje dolaska osobama na mje-
sto okupljanja, ubacivanje u skupinu i njeno ometanje i sl.). To je uinjeno po
uzoru na 284. i 285. austr. KZ.
Povreda prava na udruivanje
lanak 129.
Tko uskrati ili ogranii pravo na osnivanje politikih stranaka, sindi-
kata ili drugih udruga, ukljuivanje u njih ili istupanje iz njih koje je u
skladu sa zakonom,
Ovaj lanak odgovara l. 109. KZ/97. Terminoloki je usklaen s l. 43.
st. 1. Ustava.
Povreda slobode vjere
lanak 130.
(1) Tko uskrati ili ogranii slobodu savjesti i vjeroispovijesti, javnog
oitovanja vjere ili drugog uvjerenja,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko vjerskoj zajed-
nici koja djeluje u skladu sa zakonom uskrati pravo jednakosti s drugim
vjerskim zajednicama u Republici Hrvatskoj ili joj uskrati ili ogranii
javno obavljati vjerske obrede, osnivati kole, uilita, zavode, socijalne ili
dobrotvorne ustanove i upravljati njima.
Ovaj lanak odgovara lanku 110. KZ/97. Stavak 1. jezino je usklaen s
l. 40. Ustava, a stavak 2. s l. 41. Ustava.
Novana kazna moe biti izreena kao glavna kazna, sukladno l. 40.
st. 4. KZ. Takoer, pod uvjetima iz l. 55. KZ, izreenu novanu kaznu ili
kaznu zatvora sud moe zamijeniti radom za ope dobro na slobodi.
183
KAZNENA DJELA PROTIV RADNIH ODNOSA
I SOCIJALNOG OSIGURANJA
pravna zatita prava na rad i prava koja proizlaze iz rada. Glavne novosti tiu se
kriminalizacije mobbinga (l. 123. KZ) te protuzakonitog zapoljavanja (l.
135. KZ).
Povreda prava na rad
lanak 131.
(1) Tko otkae ugovor o radu radniku zato to se u dobroj vjeri zbog
opravdane sumnje u korupciju obratio ili podnio prijavu nadlenim oso-
bama ili tijelima dravne vlasti,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko otkae ugovor
o radu jednom ili vie radnika zbog njihovog sudjelovanja u trajku koji je
organiziran i proveden u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pra-
vilima sindikata.
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko ne izvri pravo-
monu sudsku odluku kojom je odlueno o vraanju radnika na posao.
l. 114. KZ/97 podijeljen je u tri lanka (l. 131., 132. i 133. KZ) budui
da se njime do sada pokrivalo razliita prava (ona zajamena odredbama l. 55.
i 56. Ustava). Ovim lankom tite se prava zajamena l. 55. Ustava, odnosno
titi se pravo na rad, i to u sluajevima kada se radniku daje otkaz zbog toga to
je pokrenuo postupak iz razloga navedenih u stavku 1. Ovaj stavak u sebi sadri
pojaanu zatitu zvidaa. Pojam korupcije iz stavka 1. denira Zakon o
uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (NN 76/09, 116/10,
145/10, 57/11, 136/12).
Stavak 2. je nov i raen je na temelju l. 279. Zakona o radu. Njime se
kanjava otputanje radnika s posla radi sudjelovanja u trajku. Stavljanje rad-
nika u nepovoljniji poloaj zbog sudjelovanja u trajku kanjava se kao prekr-
aj (l. 293. st. 1. to. 55. u vezi s l. 279. st. 2. Zakona o radu), kao i povrede
ostalih prava radnika vezanih uz trajk (vidi l. 296. to. 59. Zakona o radu).
Stavak 3. do sada je bio sadran u l. 114. KZ/97.
184
Neisplata plae
lanak 132.
(1) Tko ne isplati dio ili cijelu plau jednom ili vie radnika,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko ne daje podatke
ili daje netone podatke za odreivanje plae i na taj nain je ne isplauje
ili isplauje djelomino.
(3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka kada je do nei-
splate dolo zbog nemogunosti raspolaganja nancijskim sredstvima na
raunu poslodavca ili nedostatka nancijskih sredstava na raunu poslo-
davca koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate plae.
(4) Stavak 3. ovoga lanka nee se primijeniti ako poslodavac nije
dostavio obraun o neisplati dospjelog iznosa plae sukladno odredbama
posebnog zakona.
(5) Ako poinitelj iz stavka 1. ovoga lanka naknadno uplati zaostale
plae, moe se osloboditi kazne.
(6) Pod plaom se u smislu ovoga lanka podrazumijeva osnovna
plaa i sva druga davanja u novcu ili u naravi koju radnik prima po osnovi
rada, u bruto iznosu to ukljuuje i doprinose iz plae i na plau prema
posebnom propisu.
l. 132. odgovara dijelu l. 114. KZ/97, i to onom kojim se titi pravo na
zaradu koje je jedno od prava iz rada (zajameno l. 56. st. 1. Ustava). Raen je
po uzoru na 266a. stavak 3. njem. KZ. U stavku 1. inkriminira se neisplata
plae. Neisplata naknade plae za vrijeme bolovanja jest prekraj sukladno l.
127. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 150/08, 94/09, 153/09,
71/10, 139/10, 49/11, 22/12, 57/12, 90/12, 123/12 i 144/12).
Uskrata nekih drugih prava iz rada koja su utvrena zakonom, kolektiv-
nim ugovorom ili sudskom odlukom (npr. na zakonom odreeno radno vrijeme
i odmor, pravo na posebnu zatitu odreenih skupina radnika, prava u vezi s
porodom, materinstvom i njegom djece) zatiena su prekrajima iz Zakona o
radu, pa bi njihovo navoenje ovdje bilo suprotno pravilu ne bis in idem. U tim
sluajevima prekrajna odgovornost smatra se dostatnom.
U stavku 2. inkriminira se zapoljavanje na crno po uzoru na 266a njem.
KZ.
Stavak 3. jest konkretizacija opeg naela koje vrijedi za kaznena djela
neinjenjem, a to je da se ni od koga ne moe zahtijevati ono to je iznad njego-
185
vih mogunosti (ultra posse nemo tenetur). Zato nema kaznenog djela neisplate
plae kad je do neisplate dolo zbog nemogunosti raspolaganja nancijskim
sredstvima na raunu poslodavca ili nedostatka nancijskih sredstava koji nisu
nastali s ciljem izbjegavanja isplate plae (uz uvjet iz stavka 4. da poslodavac
dostavi radniku obraun o dospjeloj, a neisplaenoj plai). Time se iskljuuje
kaznena odgovornost samo onih poslodavaca koji postupaju prema pozitivno-
pravnim propisima, dakle onih koji su dostavili obraun, a plau nisu isplatili
jer je nisu ni mogli isplatiti. Stoga ovdje izriaj nema kaznenog djela isklju-
uje ve bie kaznenog djela, to u procesnom smislu znai da djelo za koje je
optuenik optuen po zakonu nije kazneno djelo pa oslobaajuu presudu
treba donijeti po toki 1. lanka 453. ZKP.
U stavku 5. predvieno je fakultativno osloboenje od kazne ako posloda-
vac naknadno, tj. do donoenja pravomone presude uplati zaostale plae (slu-
aj djelotvornog kajanja).
U stavku 6. plaa je denirana sukladno odredbi l. 84. st. 4. Zakona o
radu.
Zlostavljanje na radu
lanak 133.
(1) Tko na radu ili u vezi s radom drugog vrijea, poniava, zlostav-
lja ili na drugi nain uznemirava i time narui njegovo zdravlje,
kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka progoni se po prijedlogu.
Ovo je novo kazneno djelo kojim se inkriminira zlostavljanje na radnom
mjestu (mobbing). Propisano je sukladno relevantnim meunarodnim instru-
mentima te po uzoru na komparativna zakonodavstva (vidi lanak 442bis i
442ter belg. KZ, l. 197. slov. KZ te l. 222-33-2 franc. KZ). Za modalitete
radnji ovog kaznenog djela upotrijebljeni su trajni glagoli, to znai da se mora
raditi o vrijeanju, zlostavljanu, poniavanju ili uznemiravanju koje se ponavlja
i traje neko vrijeme. Jednokratne radnje ne ulaze u bie ovog kaznenog djela.
Pored trajanja i ponavljanja, potrebno je da je upravo tim radnjama ili samo
jednom od njih prouzroeno naruavanje zdravlja osobe. Naruenje zdravlja
nije objektivni uvjet kanjivosti to znai da mora biti pokriveno krivnjom i to
namjerom (izravnom ili neizravnom).
Predviena je kazna zatvora do dvije godine.
Kazneno djelo se razlikuje od prekraja iz l. 25. Zakona o suzbijanju
diskriminacije po tome to ponaanje mora biti ponovljeno, mora izazvati
186
posljedicu (naruenje zdravlja) i ne mora se temeljiti na diskriminacijskim
osnovama.
Povreda prava iz socijalnog osiguranja
lanak 134.
Tko drugome uskrati ili ogranii pravo iz mirovinskog ili zdravstve-
nog osiguranja ili osiguranja od nezaposlenosti utvrenog zakonom ili
uskrati uplatu doprinosa za zapoljavanje osoba s invaliditetom, ako time
nisu ispunjena obiljeja nekog drugog kaznenog djela,
Ustavom zajamena zatita prava na socijalnu sigurnost i socijalno osi-
guranje, prava nezaposlenih i prava na zdravstvenu zatitu (l. 57., 58. i 59.
Ustava) do sada je bila pokrivena l. 114. i 115. KZ/97. Budui da se u sva tri
ova sluaja zapravo radi o ostvarivanju prava iz socijalnog osiguranja, njihova
je kaznenopravna zatita izdvojena u poseban jedinstven lanak. Prava iz soci-
jalnog osiguranja poblie su opisana posebnim zakonima, meu kojima valja
istaknuti: Zakon o socijalnoj skrbi (NN 33/12), Zakon o mirovinskom osi-
guranju (NN 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04,
92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 40/10, 121/10, 130/10, 139/10, 61/11, 114/11,
76/12), Zakon o zdravstvenoj zatiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11,
154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12), Zakon o obveznom zdravstvenom osi-
guranju (NN 150/08, 94/09, 153/09, 71/10, 139/10, 49/11, 22/12, 57/12, 90/12,
123/12, 144/12), Zakon o zatiti prava pacijenata (NN 169/04, 37/08), Zakon
o posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN
80/09, 94/09, 121/10, 25/12, 118/12).
Kaznenopravnom zatitom prava iz socijalnog osiguranja, tite se osobe
ovlatenici odreenih socijalnih (zdravstvenih) prava, dok su mogui poinite-
lji oni koji sukladno posebnim zakonima (vidi npr. navedene) sudjeluju u po -
stupku pruanja ovih prava.
lanak ujedno u sebi sadri klauzulu supsidijarnosti (tzv. formalna supsi-
dijarnost), to znai da e se njegove odredbe primijeniti ako nije ostvareno
obiljeje nekoga drugog kaznenog djela (vidi npr. obrazloenje uz l. 183. KZ).
sud moe uz kaznu zatvora izrei i novanu kaznu. Novana kazna moe biti
izreena i kao glavna kazna sukladno l. 40. st. 4. KZ. Takoer, pod uvjetima iz
l. 55. KZ, izreenu novanu kaznu ili kaznu zatvora sud moe zamijeniti
radom za ope dobro na slobodi.
187
Protuzakonito zapoljavanje
lanak 135.
Tko zaposli osobu koja nezakonito boravi na podruju Republike
Hrvatske, a koja nije ni dravljanin drave lanice Europske unije niti
uiva pravo slobode kretanja u Europskoj uniji, pod uvjetima rada koji su
iskoritavajui, ili znajui da je rtva trgovine ljudima, ili da je mlaa od
osamnaest godina, ili tko kroz dulje vrijeme ili ponovljeno zapoljava
takve osobe ili ih istodobno zaposli vei broj,
Ovo je nov lanak, a izraen je sukladno l. 9. Direktive 2009/52/EZ od
18. lipnja 2009. kojom se predviaju minimalni standardi o sankcijama i mje-
rama protiv poslodavaca koji zapoljavaju dravljane treih zemalja (zemalja
koje nisu lanice Europske unije) ako te osobe ne uivaju pravo slobode kreta-
nja prema Schengenskom sporazumu, a koji nezakonito borave na podruju
lanica Europske unije.
Samo zapoljavanje stranca bez radne dozvole (kad ne postoje posebne
okolnosti koje se navode u ovom lanku) prekraj je sukladno l. 226. Zakona o
strancima (NN 130/11).
188
KAZNENA DJELA PROTIV OSOBNE SLOBODE
pravna zatita prava na osobnu slobodu. Glavna je novost kriminalizacija stal-
kinga ili nametljivog ponaanja (l. 140.).
Protupravno oduzimanje slobode
lanak 136.
(1) Tko drugoga protupravno zatvori, dri zatvorena ili mu na drugi
nain oduzme ili ogranii slobodu kretanja,
(2) Tko drugome protupravno oduzme slobodu s ciljem da ga prisili
da to uini, ne uini ili trpi,
(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poinjeno
prema djetetu, ili je protupravno oduzimanje slobode trajalo dulje od pet-
naest dana, ili je poinjeno na okrutan nain, ili je osobi kojoj je protu-
pravno oduzeta sloboda prouzroena teka tjelesna ozljeda, ili je poinjeno
od strane slubene osobe u obavljanju slube ili javne ovlasti,
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka prouzro-
ena smrt osobe kojoj je protupravno oduzeta sloboda,
(5) Poinitelj koji dobrovoljno pusti na slobodu osobu kojoj je protu-
pravno oduzeta sloboda prije nego to je ostvario cilj iz stavka 2. ovoga
lanka, moe se osloboditi kazne.
se kazniti.
U stavku 1. u odnosu na l. 124. KZ/97 povean je raspon kazne na nain
da je povean posebni maksimum. Dodan je novi stavak 2. koji protupravno
oduzimanje slobode ini teim ukoliko se osobu kojoj je oduzeta sloboda prisili
da neto uini, ne uini ili trpi. Prijanji kvalicirani oblici iz stavka 2. i 3. l.
124. KZ/97 sada su objedinjeni u jedinstveni stavak 3., pri emu je posebni
minimum snien s tri na jednu godinu. Meu kvalikatornim okolnostima pre-
ciznosti radi dodana je teka tjelesna ozljeda. Izostavljeno je poinjenje u
189
sastavu grupe ili zloinake organizacije jer e se u tom sluaju raditi o kazne-
nom djelu iz l. 329. KZ. Dodan je novi stavak 5. fakultativna osnova za
osloboenje od kazne koja se odnosi na stavak 2. ovog lanka.
Otmica
lanak 137.
(1) Tko drugome protupravno oduzme slobodu s ciljem da nekog tre-
eg prisili da to uini, ne uini ili trpi,
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno uz pri-
jetnju da e se oteta osoba usmrtiti, ili je poinjeno na okrutan nain, ili je
otetoj osobi prouzroena teka tjelesna ozljeda, ili je poinjeno prema dje-
tetu ili osobi s teim invaliditetom,
smrt otete osobe,
(4) Poinitelj koji dobrovoljno pusti na slobodu otetu osobu prije
nego to je ostvario cilj iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, moe se osloboditi
kazne.
Stavak 1. za razliku od l. 125. KZ/97 suen je na nain da se odnosi samo
na treu osobu kako bi se napravila jasna razlika u odnosu na kazneno djelo
protupravnog oduzimanja slobode. Drugim rijeima, kada se osobu kojoj je
oduzeta sloboda prisiljava da neto uini, ne uini ili trpi radit e se o kazne-
nom djelu iz l. 136. KZ, a kada su iste radnje usmjerene prema nekoj treoj
osobi radit e se o ovom kaznenom djelu.
Kvalicirani oblici iz stavka 2. usklaeni su s kvaliciranim oblicima iz
l. 136. KZ. U prva dva stavka snien je posebni minimum, dok je posebni
maksimum ostao isti.
Pojam invaliditet ogranien je rijeju teim. Na ovaj nain naglaava se
teina invaliditeta, kako se ovo djelo ne bi odnosilo i na blae oblike invalidi-
teta (npr. slabovidnost), ve samo na teka tjelesna oteenja.
Prisila
lanak 138.
(1) Tko drugoga silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili da to uini, ne
uini ili trpi,
190
(2) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka progoni se po privatnoj
tubi, osim ako je poinjeno iz mrnje, prema djetetu ili osobi s teim inva-
liditetom ili bliskoj osobi.
U stavku 1. u odnosu na l. 128. KZ/97 povien je maksimum sa est
mjeseci na tri godine. Izostavljeno je poinjenje u sastavu grupe ili zloinake
organizacije iz stavka 2. jer e se u tom sluaju raditi o kaznenom djelu iz l.
329. KZ.
Kazneno djelo prisile progoni se po privatnoj tubi, osim ako je poinjeno
iz mrnje, prema djetetu, osobi s teim invaliditetom ili bliskoj osobi. U tim
sluajevima kazneni postupak pokree se po slubenoj dunosti. Prema l. 87.
st. 21. KZ, zloin iz mrnje kazneno je djelo poinjeno zbog rasne pripadnosti,
boje koe, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etnikog podrijetla, invaliditeta,
spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. Prema l. 87. st.
9. KZ, bliske su osobe lanovi obitelji (l. 87. st. 8. KZ), bivi brani ili izvan-
brani drug (l. 87. st. 10. KZ) ili istospolni partner (l. 87. st. 11. KZ) i osobe
koje ive u zajednikom kuanstvu.
Prijetnja
lanak 139.
(1) Tko drugome ozbiljno prijeti kakvim zlom da bi ga ustraio ili
uznemirio,
(2) Tko drugome ozbiljno prijeti da e njega ili njemu blisku osobu
usmrtiti, teko tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti
zlo podmetanjem poara, eksplozijom, ionizirajuim zraenjem, orujem,
opasnim oruem ili drugim opasnim sredstvom, ili unititi drutveni polo-
aj ili materijalni opstanak,
(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. poinjeno prema slubenoj
ili odgovornoj osobi u vezi s njezinim radom ili poloajem ili prema novi-
naru u vezi s njegovim poslom, ili prema veem broju ljudi, ili ako je prou-
zroilo veu uznemirenost stanovnitva, ili ako je osoba kojoj se prijeti
dulje vrijeme stavljena u teak poloaj,
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(4) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka progoni se po privatnoj
tubi, a kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka progoni se po prijedlogu,
osim ako je djelo iz stavka 1. ili 2. poinjeno iz mrnje, prema djetetu ili
osobi s teim invaliditetom ili bliskoj osobi.
191
U stavcima 1. i 2. u odnosu na l. 129. KZ/97 povean je posebni maksi-
mum kazne zatvora.
U stavku 3. pored postojeih kvalikatornih okolnosti dodana je i prijet-
nja prema novinaru u vezi s njegovim radom. Istovremeno, izostavljeno je
poinjenje u sastavu grupe ili zloinake organizacije jer e se u tom sluaju
raditi o kaznenom djelu iz l. 329. KZ.
Stavak 4. nadopunjen je na nain da se kazneni postupak za djela iz sta-
vaka 1. i 2., ako su poinjena iz mrnje, prema djetetu, prema osobi s teim
invaliditetom ili prema bliskoj osobi pokreu po slubenoj dunosti. Prema l.
87. st. 21. KZ, zloin iz mrnje kazneno je djelo poinjeno zbog rasne pripad-
nosti, boje koe, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etnikog podrijetla, invalidi-
teta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. Prema l.
87. st. 9. KZ, bliske osobe su lanovi obitelji (l. 87. st. 8. KZ), bivi brani ili
izvanbrani drug (l. 87. st. 10. KZ) ili istospolni partner (l. 87. st. 11. KZ) i
osobe koje ive u zajednikom kuanstvu.
Nametljivo ponaanje
lanak 140.
(1) Tko ustrajno i kroz dulje vrijeme prati ili uhodi drugu osobu ili s
njom uspostavi ili nastoji uspostaviti neeljeni kontakt ili je na drugi nain
zastrauje i time kod nje izazove tjeskobu ili strah za njezinu sigurnost ili
sigurnost njoj bliskih osoba,
(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno u odnosu na
sadanjeg ili biveg branog ili izvanbranog druga ili istospolnog part-
nera, osobu s kojom je poinitelj bio u intimnoj vezi ili prema djetetu,
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do tri godine.
(3) Kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka progoni se po prijed-
logu, osim ako je poinjeno prema djetetu.
Uvedeno je novo kazneno djelo nametljivo ponaanje (stalking) po
uzoru na komparativna zakonodavstva i na l. 34. Konvencije Vijea Europe o
prevenciji i borbi protiv nasilja nad enama i obiteljskog nasilja.
U stavku 1. rabi se pojam ustrajno, to podrazumijeva stalno i uporno.
Zastraivanje moe imati najrazliitije oblike: od zikog praenja i uhoenja
do praenja u virtualnom svijetu (chat rooms, drutvenim mreama), od uspo-
stavljanja izravne komunikacije do uspostavljanja komunikacije preko treih
osoba ili bilo kakvih suvremenih sredstava za komunikaciju, a moe se sastojati
i u vandaliziranju imovine osobe, ostavljanju tragova na osobnim stvarima
osobe ili kunim ljubimcima, irenju neistinitih informacija o osobi preko inter-
192
neta i slino. Tjeskoba ili strah mogu se izraziti i kroz promjenu ivotnih na -
vika.
U stavku 2. navode se kvalikatorne okolnosti.
193
KAZNENA DJELA PROTIV PRIVATNOSTI
pravna zatita prava na privatnost. Jedna od vanijih novina jest da je kazneno
djelo iz l. 131. KZ/97 (neovlateno snimanje i prislukivanje) sada razdvojeno
na dva kaznena djela (po uzoru na 201. i 201a. njem. KZ): zvuno ili tonsko
snimanje i prislukivanje (l. 143. KZ) i slikovno snimanje (l. 144. KZ).
Naruavanje nepovredivosti doma i poslovnog prostora
lanak 141.
(1) Tko neovlateno prodre u tui dom ili poslovni prostor ili zatvo-
reni ili ograeni prostor koji pripada tom domu ili poslovnom prostoru ili
se na zahtjev ovlatene osobe otuda ne udalji,
(2) Ako kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini slubena
osoba u obavljanju slube ili javne ovlasti,
U ovom lanku u odnosu na raniji l. 122. KZ/97 izmijenjen je naslov na
nain da je uz dom dodan i poslovni prostor koji je obuhvaen ovim kazne-
nim djelom. Takoer je dodan novi stavak 3. po kojem se kazneni postupak za
djela iz stavka 1. pokree u povodu prijedloga.
Novana kazna moe biti izreena kao glavna kazna, sukladno l. 40.
st. 4. KZ. Takoer, pod uvjetima iz l. 55. KZ, izreenu novanu kaznu ili
kaznu zatvora sud moe zamijeniti radom za ope dobro na slobodi.
Povreda tajnosti pisama i drugih poiljaka
lanak 142.
(1) Tko neovlateno otvori tuu poiljku, pismo, brzojav, elektro-
niku potu ili kakvo drugo sredstvo dopisivanja, ili na drugi nain povri-
jedi njihovu tajnost, ili neovlateno zadri, prikrije, uniti ili drugome
194
preda tuu zatvorenu poiljku ili pismo, brzojav, elektroniku potu ili
kakvo drugo sredstvo dopisivanja,
(2) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi kakvu imovinsku korist
ili da drugome prouzroi kakvu tetu priopi drugome podatak koji je
saznao povredom tajnosti tue poiljke, pisma, brzojava, elektronike
pote ili kakvog drugog sredstva dopisivanja, ili se s tom tajnom poslui,
(3) Ako kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini slubena
(4) Kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka progoni se po prijed-
logu.
U stavku 1. i 2. s obzirom na razvoj suvremenih komunikacija proiren je
objekt radnje na e-potu i druga sredstva dopisivanja (ovo je u skladu i s l. 36.
st. 1. Ustava).
Zbog usklaivanja kaznene politike u stavku 1. i 2. gornja mjera kazne
poviena je sa est mjeseci na jednu godinu, odnosno s jedne na dvije godine, a
u stavku 3. kazna je sniena u odnosu na stavak 2. sa est mjeseci do pet godina
na kaznu zatvora do tri godine. Novana kazna moe biti izreena kao glavna
kazna sukladno l. 40. st. 4. KZ. Takoer, pod uvjetima iz l. 55. KZ, izreenu
novanu kaznu ili kaznu zatvora sud moe zamijeniti radom za ope dobro na
slobodi.
Neovlateno zvuno snimanje i prislukivanje
lanak 143.
(1) Tko neovlateno zvuno snimi nejavno izgovorene rijei drugoga
ili tko posebnim napravama neovlateno prislukuje nejavno izgovorene
rijei drugoga koje mu nisu namijenjene,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko snimljene rijei
iz stavka 1. uporabi ili uini dostupnim treoj osobi ili tko prislukivane
rijei iz stavka 1. doslovce ili u bitnim crtama javno iznese.
(3) Ako kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini slubena
195
(4) Nema kaznenog djela ako su radnje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka
uinjene u javnom interesu ili drugom interesu koji je preteniji od inte-
resa zatite privatnosti snimane ili prislukivane osobe.
(5) Kaznena djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka progone se po prijed-
logu.
(6) Snimke i posebne naprave kojima je poinjeno kazneno djelo iz
ovoga lanka e se oduzeti.
Kazneno djelo iz l. 131. KZ/97 (neovlateno snimanje i prislukivanje)
sada je razdvojeno na dva kaznena djela po uzoru na 201. i 201a. njem. KZ,
pri emu se razlikuje zvuno ili tonsko snimanje i prislukivanje kao tei oblik
(l. 143. KZ) i slikovno snimanje kao laki oblik (l. 144. KZ). Neovlateno
zvuno snimanje opisano u ovom lanku, a pogotovo prislukivanje koje ine
slubene osobe, predstavlja svakako tee kazneno djelo nego slikovno snima-
nje koje se u demokratskim dravama doputa u znatnom opsegu i nije uobia-
jen oblik politikih zlouporaba, pa ga kao kazneno djelo treba reducirati i za
njega predvidjeti blau kaznu.
Ovo kazneno djelo moe se, prema tekstu novog KZ-a, poiniti na etiri
naina:
snimanjem izgovorenih rijei drugoga koje nisu namijenjene javnosti
(prvi dio st. 1.) taj oblik obuhvaa i sluaj kada poinitelj snima svoj razgovor
s drugim bez njegova znanja (to je prema KZ/97 bilo nejasno);
prislukivanjem drugoga posebnim napravama (drugi dio st. 1.);
uporabom tako dobivenih snimki ili njihovim davanjem treem (st. 2.);
javnim iznoenjem tuih rijei dobivenih prislukivanjem (st. 2.).
U svim je tim sluajevima poviena kazna u odnosu na l. 131. KZ/97,
kao i za kvalicirani oblik kada to djelo poini slubena osoba (st. 3.).
Kao razlog iskljuenja protupravnosti predvieno je postupanje u pre-
teno javnom interesu ili interesu koji je preteniji od interesa zatite privatno-
sti snimane ili prislukivane osobe (st. 4.), a prema opim odredbama i ukoliko
se postupa u krajnjoj nudi ili nunoj obrani (npr. snimanje prijetnji druge
osobe). Preteito javnim interesom smatra se snimanje radi otkrivanja kazne-
nog djela ije je otkrivanje u javnom interesu (npr. primanje mita). Drugi inte-
res koji je preteniji od interesa zatite privatnosti snimane ili prislukivane
osobe procijenit e se vaganjem interesa u svakom pojedinom sluaju. Budui
da ovdje izriaj nema kaznenog djela predstavlja iskljuenje protupravnosti
koje u procesnom smislu odreuje da djelo za koje je optuenik optuen po
zakonu nije kazneno djelo, oslobaajuu presudu treba donijeti po toki 1.
lanka 453. ZKP.
196
Neovlateno slikovno snimanje
lanak 144.
(1) Tko drugoga koji se nalazi u stanu ili prostoru posebno zatie-
nom od pogleda neovlateno slikovno snimi ili takvu snimku uporabi ili
uini dostupnom treoj osobi i na taj nain povrijedi njegovu privatnost,
(2) Ako kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini slubena
(4) Snimke i posebne naprave kojima je poinjeno kazneno djelo iz
ovoga lanka e se oduzeti.
Osnovna je ideja novog teksta da nikakvo snimanje na javnom mjestu ne
moe biti kanjivo, jer je ono socijalno prihvatljivo. Pretpostavlja se da je
svatko samim tim to se pojavio u javnosti pristao na snimanje. Kanjivost
treba ograniiti na snimanja kojima se napada pravo na privatnost, ponajprije
snimanja koja zadiru u spolnost, zdravstveno stanje, pa i ivot drugoga (snima-
nje unesreenih ili mrtvih osoba). Stoga se zabrana snimanja ograniava na stan
ili druge sline prostore, kao to su toaleti, kabine za presvlaenje, tuiranje i sl.
U tim sluajevima snimanje i ne mora biti kriomice, to se zahtijevalo u tek-
stu l. 131. st. 1. KZ/97; ako se pak pod tim pojmom misli na snimanje bez
suglasnosti snimane osobe, to je ve obuhvaeno pojmom neovlateno.
Uvodi se i pojam slikovnog snimanja (njem. Bildaufnahme), umjesto
nabrajanja lmskog, televizijskog itd. snimanja, ime ionako nisu obuhvaene
sve mogunosti koje donosi nova tehnologija.
Budui da je ovo blai oblik snimanja, zadrane su dosadanje propisane
kazne. Novana kazna moe biti izreena kao glavna kazna sukladno l. 40. st.
Neovlateno otkrivanje profesionalne tajne
lanak 145.
(1) Odvjetnik, javni biljenik, zdravstveni radnik, psiholog, djelatnik
ustanove socijalne skrbi, vjerski ispovjednik ili druga osoba koja neovla-
teno otkrije podatak o osobnom ili obiteljskom ivotu koji joj je povjeren
u obavljanju njezinog zvanja,
197
(2) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka ako je otkrivanje
tajne poinjeno u javnom interesu ili interesu druge osobe koji je preteniji
od interesa uvanja tajne.
l. 132. KZ/97 bio je neusklaen s denicijom profesionalne tajne iz l.
89. st. 16. KZ/97, koji ograniava deniciju na podatke o osobnom i obitelj-
skom ivotu stranaka, dok l. 132. KZ/97 spominje profesionalnu tajnu samo u
naslovu, ali ne i u tekstu lanka gdje govori samo o tajni. Budui da je deni-
cija profesionalne tajne u l. 89. KZ/97 izlina s obzirom na to da se spominje
na samo jednome mjestu u Zakonu, valjalo je tu deniciju uklopiti u zakonski
opis kaznenog djela. Pritom je djelomino kao uzor posluio 203. njem. KZ,
koji profesionalne tajne takoer ograniava na privatne tajne, pa ih tako i naziva
(Privatgeheimnis), ali se za razliku od njemakog rjeenja ovdje zadrala gene-
ralna klauzula u pogledu osoba koje se mogu pojaviti kao poinitelji ovog
kaznenog djela.
Izostavljeno je nabrajanje zdravstvenih radnika (doktor medicine, doktor
dentalne medicine, primalja) kao nepotrebno.
U stavku 2. izriaj nema kaznenog djela znai da je iskljuena protu-
pravnost. U procesnom smislu to znai da djelo za koje je optuenik optuen
po zakonu nije kazneno djelo. Stoga primjenjujui ovu odredbu, oslobaa-
juu presudu treba donijeti po toki 1. lanka 453. ZKP.
Nedozvoljena uporaba osobnih podataka
lanak 146.
(1) Tko protivno uvjetima odreenima u zakonu prikuplja, obrauje
ili koristi osobne podatke zikih osoba,
(2) Tko protivno uvjetima odreenima u zakonu iznosi osobne po -
datke iz Republike Hrvatske u svrhu daljnje obrade ili ih objavi ili na
drugi nain uini dostupnim drugome ili tko radnjom iz stavka 1. ovoga
lanka sebi ili drugome pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroi
znatnu tetu,
(3) Kaznom iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se tko djelo iz stavka
1. ovoga lanka poini prema djetetu ili tko protivno uvjetima odreenima
u zakonu prikuplja, obrauje ili koristi osobne podatke zikih osoba koji
se odnose na rasno ili etniko podrijetlo, politika stajalita, vjerska ili
druga uvjerenja, sindikalno lanstvo, zdravlje ili spolni ivot te osobne
podatke zikih osoba o kaznenom ili prekrajnom postupku.
198
(4) Ako kazneno djelo iz stavka 1. do 3. ovoga lanka poini slubena
osoba u obavljanju svojih ovlasti,
Izriaj stavka 1. usklaen je s izriajem Zakona o zatiti osobnih podataka
(NN 103/03, 118/06, 41/08, 130/11 i 106/12) u daljnjem tekstu: Zakon o zatiti
osobnih po dataka). Posebno se ne istie privola graana budui da je to ve
sadrano u sintagmi protivno uvjetima odreenim zakonom. Vie se ne go -
vori o graanima, ve zikim osobama jer se ova zatita sukladno l. 1.
st. 3. Zakona o zatiti osobnih podataka odnosi na sve zike osobe, a ne samo
graane Republike Hrvatske. Iako denicija pojma obrade osobnih podataka
u l. 2. st. 2. Zakona o zatiti osobnih podataka u sebi uz niz drugih pojmova
sadri i prikupljanje i koritenje podataka, prikupljanje i koritenje posebno se
istie kao najtipinije naine nedozvoljene obrade osobnih podataka. Maksimum
kazne zatvora sa est mjeseci povien je na jednu godinu.
Dodan je stavak 2. koji sadri kvalicirane oblike u sluajevima protu-
pravnog iznoenja osobnih podataka iz Republike Hrvatske (sukladno l. 13. st.
1. Zakona o zatiti osobnih podataka ovi podaci smiju se iznositi samo pod
odreenim uvjetima) ili njihovo objavljivanje ili davanje na koritenje drugim
korisnicima (ovo je formulirano u skladu s l. 34. st. 1. to. 4. Zakona o zatiti
osobnih podataka koji zabranjuje takve aktivnosti) ili stjecanja sebi ili drugome
imovinske koristi ili prouzroenja znatne tete. Zbog jedinstvene primjene neo-
dreenih vrijednosti obiljeja na pojedina kaznena djela od strane svih sudova,
57) donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje znatna imovinska korist,
odnosno znatna teta kod kaznenog djela nedozvoljene uporabe osobnih
podataka iz l. 146. st. 2. KZ, postoji kad vrijednost imovinske koristi, odnosno
tete prelazi 60.000,00 kn.
Kao poseban kvalikatorni oblik dodan je i stavak 3. koji se odnosi na
obradu posebnih kategorija osobnih podataka (sensitive data osjetljivi
podaci) koji se ovdje navode sukladno l. 8. st. 1. Zakona o zatiti osobnih
podataka, ije je prikupljanje i daljnja obrada zabranjena, osim u sluajevima
koje Zakon o zatiti osobnih podataka taksativno navodi. U tim sluajevima
obrada podataka mora biti posebno oznaena i zatiena (l. 8. st. 2. Zakona o
zatiti osobnih podataka), kao i obrada osobnih podataka djece koji se sukladno
l. 7. st. 3. Zakona o zatiti osobnih podataka takoer smiju prikupljati i dalje
obraivati samo uz posebne mjere zatite propisane posebnim zakonima.
Brisan je l. 133. st. 2. KZ/97, ime se postupak za ova djela prema KZ-u
pokree po slubenoj dunosti.
U stavku 4. propisan je kvalicirani oblik kada ovo kazneno djelo poini
slubena osoba.
199
KAZNENA DJELA PROTIV ASTI I UGLEDA
Od stupanja na snagu KZ/97, kaznena djela protiv asti i ugleda iz Glave
XV. novelirana su ak pet puta. Neke od tih novela zasluuju odobravanje (npr.
brisanje odredaba kojima se posebno titi ast i ugled najviih dravnih duno-
snika), dok su druge izazvale u najmanju ruku oprena stajalita ili otre kritike.
Kritike su bile osobito upuene na novelu KZ/97 iz 2004., kojom je izmijenjen
l. 203. KZ/97, tako da je kazneno djelo protiv asti i ugleda protupravno
jedino ako poinitelj postupa samo s ciljem da nakodi neijoj asti ili ugledu,
te na novelu iz 2006., kojom su propisane iskljuivo novane kazne za kaznena
djela protiv asti i ugleda, s iznimkom l. 201. st. 3. i 4. (kvalicirani oblici
iznoenja osobnih i obiteljskih prilika). Ovaj je nedostatak otklonjen te se is -
klju enje protupravnosti vee za pravni standard pretenijeg interesa. Osim
toga, glavna novost meu kaznenim djelima protiv asti i ugleda jest kazneno
djelo sramoenja (l. 148. KZ). Uvoenjem ovog kaznenog djela prestala je
potreba za kaznenim djelima iznoenja osobnih i obiteljskih prilika (l. 201.
KZ/97) te predbacivanja kaznenog djela (l. 202. KZ/97) pa su ona brisana.
Uvreda
lanak 147.
(1) Tko uvrijedi drugoga,
kaznit e se novanom kaznom do devedeset dnevnih iznosa.
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini putem tiska, radija,
televizije, raunalnog sustava ili mree, na javnom skupu ili na drugi nain
zbog ega je uvreda postala pristupanom veem broju osoba,
kaznit e se novanom kaznom do sto osamdeset dnevnih iznosa.
(3) Ako uvrijeeni uzvrati uvredu, sud moe oba poinitelja oslobo-
diti kazne.
(4) Ako je poinitelj bio izazvan nedolinim ponaanjem oteenika,
ili je oteenik pred sudom prihvatio njegovu ispriku zbog poinjenog
djela, sud ga moe osloboditi kazne.
(5) Nema kaznenog djela uvrede ako iz naina izraavanja i drugih
okolnosti proizlazi da je omalovaavanje poinjeno radi zatite drugih
opravdanih interesa.
200
Stavak 1. istovjetan je l. 199. st. 1. KZ/97.
U stavku 2. se, kao i u l. 199. st. 2. KZ/97, uz manje izmjene, stroe
kanjava poinitelj kada je djelo poinjeno na nain da je postalo pristupano
veem broju osoba.
Stavak 3. istovjetan je l. 199. st. 3. KZ/97.
Stavak 4. uvodi mogunost osloboenja od kazne poinitelja koji je bio
izazvan nedolinim ponaanjem oteenika ili se ispriao oteeniku koji je
pred sudom prihvatio njegovu ispriku zbog poinjenog djela. Kao uzor za nave-
deno fakultativno osloboenje od kazne posluio je l. 167. slov. KZ.
Prema stavku 5. iskljuuje se protupravnost djela (nema kaznenog djela)
ako iz naina izraavanja i drugih okolnosti proizlazi da je omalovaavanje
poinjeno radi zatite drugih opravdanih interesa. Ova odredba ima za cilj
zamijeniti dio l. 203. KZ/97 u dijelu koji se odnosi na uvredu, jer razlozi
iskljuenja protupravnosti za kaznena djela protiv asti i ugleda u Kaznenom
zakonu vie nisu sadrani u posebnom zakonskom lanku. Ona polazi od 193
njem. KZ koji govori o zatiti opravdanih interesa (Wahrnehmung berechti-
gter Interessen). Bit ovog pravnog standarda jest u tome da se u konkretnom
sluaju utvrdi je li sloboda izraavanja misli preteniji interes u odnosu na
zatitu asti i ugleda. Budui da ovdje izriaj nema kaznenog djela predstav-
lja iskljuenje protupravnosti koje u procesnom smislu odreuje da djelo za
koje je optuenik optuen po zakonu nije kazneno djelo, oslobaajuu pre-
sudu treba donijeti po toki 1. lanka 453. ZKP.
Sramoenje
lanak 148.
(1) Tko pred drugim za nekoga iznese ili pronese injeninu tvrdnju
koja moe koditi njegovoj asti ili ugledu,
kaznit e se novanom kaznom do sto osamdeset dnevnih iznosa.
televizije, raunalnog sustava ili mree, na javnom skupu ili na drugi
nain, zbog ega je ono postalo pristupano veem broju osoba,
kaznit e se novanom kaznom do tristo ezdeset dnevnih iznosa.
(3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ako poinitelj
dokae istinitost injeninih tvrdnji koje je iznosio ili pronosio ili postoja-
nje ozbiljnog razloga zbog kojeg je, postupajui u dobroj vjeri, povjerovao
u njihovu istinitost.
(4) Nije doputeno dokazivanje okolnosti iz stavka 3. ovoga lanka
poinitelju koji injeninu tvrdnju nije iznosio ili pronosio u javnom inte-
resu ili iz drugog opravdanog razloga, a postupao je preteito s ciljem da
nakodi asti ili ugledu drugoga, pogotovo ako se tvrdnje odnose na osobni
ili obiteljski ivot druge osobe.
201
(5) Prizna li poinitelj neistinitost svojih tvrdnji i opozove ih, sud ga
moe osloboditi kazne.
Glavna novost meu kaznenim djelima protiv asti i ugleda jest kazneno
djelo sramoenja. Naime, kazneno djelo klevete prema l. 200. KZ/97 trpi
opravdane doktrinarne kritike zato to obuhvaa ne samo neizravnu namjeru,
ve prema vladajuem miljenju obuhvaa i nehaj. Zbog toga se u njemakom,
vicarskom, slovenskom i austrijskom kaznenom zakonodavstvu jasno razli-
kuju kleveta (njem. Verleumdung, sloven. obrekovanje) i sramoenje (njem.
ble Nachrede, sloven. aljiva obdolitev). Prema navedenim poredbenim za -
konodavstvima kleveta postoji kada poinitelj iznosi injeninu tvrdnju za koju
zna da je neistinita, dok je za sramoenje dovoljno iznoenje nepovoljnih inje-
ninih tvrdnji o drugome za koje poinitelj tempore criminis ne zna jesu li isti-
nite ili ne, a u odreenim je sluajevima mogue i da zna da su istinite (kao i
dosad kod kaznenog djela iznoenja osobnih ili obiteljskih prilika te predbaci-
vanja kaznenog djela). Njemaki pojam ble Nachrede neki su autori preveli
kao ogovaranje, to je u laikoj javnosti ponekad pogreno tumaeno kao
tra. Budui da je bit ovog kaznenog djela difamacija, sramoenje se ini
najprikladnijim nazivom u duhu hrvatskog jezika.
U stavku 2. propisuje se stroe kanjavanje kada je djelo poinjeno na
nain da je postalo pristupano veem broju osoba (analogno kao kod klevete).
Razlikovanje klevete od sramoenja nije samo teorijske prirode, ni samo
pitanje stroe i blae propisane kazne, ve je ta dva djela potrebno razdvojiti
zbog ureenja pitanja zatite pretenijeg interesa u vezi s dokazom istinitosti ili
postupanja u dobroj vjeri. Tako se u stavku 3. okrivljeniku daje mogunost da
se dokazom istinitosti ili dobre vjere oslobodi kaznene odgovornosti za kazneno
djelo sramoenja. Ta mogunost ne postoji kod klevete jer kleveta postoji samo
ukoliko tuitelj dokae da se radi o neistinitoj injeninoj tvrdnji i da je poini-
telj u trenutku iznoenja ili prenoenja te tvrdnje znao da je ona neistinita.
Prema 186. njem. KZ (koji se odnosi na sramoenje), neistinitost inje-
ninih tvrdnji koje se iznose ili pronose nije obiljeje djela i ne mora biti obu-
hvaena poiniteljevom namjerom, ve je dovoljno da se njihova neistinitost ne
moe dokazati. Namjera poinitelja odnosi se iskljuivo na svojstvo injenine
tvrdnje da moe nakoditi neijoj asti ili ugledu, pri emu je dostatna neizrav-
na namjera. Nedokazivost istinitosti objektivni je uvjet kanjivosti. Takvo
kazneno djelo temelji se na presumpciji prema kojoj se svaki ovjek, pa tako i
onaj tko postane rtvom izraavanja za njega nepovoljnih injeninih tvrdnji,
smatra dobrim (estitim) dok mu se ne dokae suprotno. Tako se i injenine
tvrdnje koje su predmet ovog kaznenog djela smatraju neistinitima sve dok se
ne dokae njihova istinitost. Dokaz istinitosti iskljuuje kanjivost, a ako se
istina ne moe utvrditi, sumnje idu na teret poinitelja i utoliko ovdje ne vrijedi
naelo in dubio pro reo, nego in dubio contra reum. Stoga se navedena odredba
u njemakoj literaturi kritizira, jer omoguuje kanjavanje poinitelja koji je
vjerovao u istinitost iznesenih ili pronesenih injeninih tvrdnji, ali u kasnijem
202
postupku nije uspio dokazati njihovu istinitost. Takav nepovoljni uinak za
poinitelja moe se ublaiti tek primjenom odredbe o zatiti opravdanih inte-
resa (razlog iskljuenja protupravnosti) iz 193. U takvu kontekstu za obliko-
vanje stavka 3. kao uzor je bila prihvatljivija odredba l. 173. st. 2. vic. KZ
koja nekanjivost za sramoenje, osim u sluaju dokaza istinitosti, doputa i
kad je poinitelj postupao u dobroj vjeri, tj. kad je uspio dokazati da je imao
opravdanog razloga vjerovati u istinitost injeninih tvrdnji koje je iznosio ili
pronosio. U vicarskoj literaturi smatra se da su dokaz istinitosti i dokaz postu-
panja u dobroj vjeri u skladu ne samo s naelom in dubio pro reo, nego i s
pretpostavkom okrivljenikove nedunosti. Takav model slijedi i slov. KZ. Ne -
kanjavanje poinitelja koji je postupao u dobroj vjeri praktino se izjednaava
s uinkom razloga iskljuenja protupravnosti.
Prema stavku 4., po uzoru na l. 173. st. 3. vic. KZ, ne doputa se dokazi-
vanje istinitosti ni dokazivanje dobre vjere poinitelju koji injeninu tvrdnju
nije iznosio ili pronosio u javnom interesu ili iz drugog opravdanog razloga, a
postupao je preteito s ciljem da nakodi asti ili ugledu drugoga. Najee e
se to odnositi na injenine tvrdnje iz osobnog ili obiteljskog ivota oteenika.
Ne moe se svakome dopustiti dokaz istinitosti, jer i istinita tvrdnja moe
na koditi asti i ugledu pojedinca, zbog ega su postojala kaznena djela izno-
enja osobnih i obiteljskih prilika (l. 201. KZ/97) te predbacivanja kaznenog
djela (l. 202. KZ/97). Upravo uvoenjem kaznenog djela sramoenja prestaje
potreba za navedenim kaznenim djelima iz l. 201. i 202. KZ/97 pa njih ne
nalazimo u novom Kaznenom zakonu.
Praktina primjena kaznenog djela sramoenja doi e do izraaja u slua-
jevima kada poinitelj iznosi ili pronosi injenine tvrdnje koje mogu nakoditi
asti i ugledu drugoga, ne postupajui pri tome u javnom interesu ili iz drugog
opravdanog razloga, a dominantni je cilj njegova postupanja nakoditi asti i
ugledu drugoga. Njegove tvrdnje mogu pri tome biti i istinite, ali e odgovarati
za sramoenje ako postupa preteito s ciljem da nakodi asti ili ugledu dru-
goga, ili ak postupa u dobroj vjeri u pogledu istinitosti, a za iznoenje ili
prono enje injeninih tvrdnji ne postoji javni interes ili drugi opravdani razlog.
P oiniteljeve injenine tvrdnje mogu biti i objektivno neistinite. No, njegov
subjektivni odnos prema (ne)istinitosti takvih tvrdnji ovdje nije relevantan u
smislu namjere. Za namjeru je bitna samo njegova svijest da injenine tvrdnje
koje iznosi ili pronosi mogu nakoditi asti i ugledu drugoga.
Budui da izriaj nema kaznenog djela kod sramoenja predstavlja
iskljuenje protupravnosti (ako su ispunjene pretpostavka iz stavka 3. i 4.) koje
u procesnom smislu odreuje da djelo za koje je optuenik optuen po zakonu
nije kazneno djelo, oslobaajuu presudu treba donijeti po toki 1. lanka 453.
ZKP.
U stavku 5., po uzoru na l. 174. st. 4. vic. KZ, predvia se i fakultativno
osloboenje od kazne poinitelja koji prizna neistinitost injeninih tvrdnji te ih
opozove (djelotvorno kajanje).
203
Kleveta
lanak 149.
(1) Tko pred drugim za nekoga iznese ili pronese neistinitu inje-
ninu tvrdnju koja moe koditi njegovoj asti ili ugledu, znajui da je
neistinita,
kaznit e se novanom kaznom do tristo ezdeset dnevnih iznosa.
zbog ega je ono postalo pristupano veem broju osoba,
kaznit e se novanom kaznom do petsto dnevnih iznosa.
Uvoenjem kaznenog djela sramoenja, brisan je stavak 3. lanka 201.
KZ/97, pa nema spora da je klevetu mogue poiniti samo s izravnom namje-
rom. Na subjektivnoj strani trai se da je poinitelj u vrijeme poinjenja kazne-
nog djela znao za neistinitost injenine tvrdnje koju je iznosio ili pronosio.
Kleveta je najtee kazneno djelo protiv asti i ugleda. Ono nema nikakve veze
sa slobodom izraavanja misli, a moe imati vrlo teke posljedice za otee-
nika. Stoga je Radna skupina za izradu KZ predlagala da se za temeljni oblik
ovog kaznenog djela uz novanu kaznu propie kazna zatvora do est mjeseci, a
za kvalicirani oblik uz novanu kaznu kazna zatvora do jedne godine. Za ovo
kazneno djelo kaznu zatvora propisuju sva zakonodavstva zemalja Europske
unije, osim Rumunjske. No Ministarstvo se odluilo kod propisivanja kazne za
klevetu slijediti preporuke Vijea Europe i kaznu ograniiti samo na novanu
kaznu. Ipak, da bi se izrazila poveana teina ovog kaznenog djela novana
kazna propisana je neto viom negoli u KZ/97. Napominjemo da su kaznena
djela iz ove glave jedina kaznena djela u Kaznenom zakonu za koja je propi-
sana iskljuivo novana kazna, ime su se ona po svojoj teini pribliila prekr-
ajima, no njihovim zadravanjem u Kaznenom zakonu ukazuje se na njihovu
pojaanu drutvenu opasnost u odnosu na prekraje.
Ovdje nema posebne odredbe o iskljuenju protupravnosti ili nepostoja-
nju kaznenog djela na temelju dokaza istinitosti ili postupanja u dobroj vjeri jer
kleveta postoji samo ukoliko tuitelj dokae da se radi o neistinitoj injeninoj
tvrdnji i da je poinitelj u trenutku iznoenja ili prenoenja te tvrdnje znao da je
ona neistinita.
U stavku 2. propisan je kvalicirani oblik klevete koji postoji kada poini-
telj neistinitu injeninu tvrdnju uini dostupnom veem broju osoba.
Pokretanje kaznenog postupka
za kaznena djela protiv asti i ugleda
lanak 150.
(1) Kaznena djela protiv asti i ugleda progone se po privatnoj tubi.
204
(2) Ako su kaznena djela protiv asti i ugleda poinjena prema umr-
loj osobi, kazneni postupak moe se pokrenuti privatnom tubom branog
ili izvanbranog druga, istospolnog partnera, roditelja, djece, posvojitelja,
posvojenika, brae ili sestara umrle osobe.
lanak je istovjetan l. 204. KZ/97, osim to je u stavku 2. dodan i izvan-
brani drug, odnosno istospolni partner, koji se kao i drugdje u pravima izjed-
naavaju s branim drugom.
Javno objavljivanje presude za kaznena djela
protiv asti i ugleda
lanak 151.
(1) Presuda kojom je oglaen krivim poinitelj kaznenog djela protiv
asti i ugleda poinjenog putem tiska, radija, televizije, raunalnog sustava
ili mree ili drugog sredstva javnog priopavanja objavit e se u cijelosti ili
djelomino na zahtjev oteenika, a o troku poinitelja.
(2) Sud e u presudi odrediti nain njezinog objavljivanja pri emu
e, uvijek kada je to mogue, odrediti da to bude u istom sredstvu javnog
priopavanja u kojem je kazneno djelo poinjeno.
Prema stavku 1., javno objavljivanje presude za kaznena djela protiv asti
i ugleda poinjena putem tiska, radija, televizije, raunalnog sustava ili mree
ili drugog sredstva javnog priopavanja vie nije fakultativno, nego obvezno,
ako u tom smislu postoji zahtjev oteenika. Time se eli pojaati satisfakcija
rtvama tih kaznenih djela.
U stavku 2. naglaava se obveza suda da odluka o javnom objavljivanju
mora biti sadrana u presudi koja mora odreivati i nain objavljivanja.
205
KAZNENA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE
Pojam spolnog udorea iz Glave XIV. KZ/97 oigledno je zastario i
zbog toga s pravom novi naslov ove glave glasi Kaznena djela protiv spolne
slobode. To ne znai da se njome i dalje ne titi spolno udoree (spolni
moral), naprotiv titi se i vie od toga spolna nepovredivost, tj. pravo na
spolno samoodreenje, no naslov pojedine glave ne mora sadravati sve za tit-
ne objekte koji se njome tite pa je ovdje opravdano primijeniti pars pro toto.
Ova glava pretrpjela je moda i najvee promjene u odnosu na KZ/97, a
valja istaknuti etiri najvanije. Prva vana promjena jest da se kao posebno
kazneno djelo uvodi spolni odnoaj bez pristanka (l. 152. KZ), a kazneno djelo
silovanja postaje zapravo kvalicirani oblik tog kaznenog djela. Druga vana
promjena jest uvoenje tekih kaznenih djela protiv spolne slobode (l. 154.
KZ). Trea je kriminalizacija spolnog uznemiravanja (l. 156. KZ). I konano,
etvrta vana promjena jest da su spolni delikti na tetu djece izdvojeni u za -
sebnu glavu (Glava XVII. KZ). Za pravni kontinuitet izmeu pojedinih kazne-
nih djela KZ/97 i onih iz ovog Zakona v. Usporedni prikaz lanaka starog i
novog Kaznenog zakona na str. 589 ove knjige.
Spolni odnoaj bez pristanka
lanak 152.
(1) Tko s drugom osobom bez njezinog pristanka izvri spolni odno-
aj ili s njim izjednaenu spolnu radnju ili navede drugu osobu da bez svog
pristanka s treom osobom izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu
spolnu radnju ili da bez svog pristanka nad samom sobom izvri sa spol-
nim odnoajem izjednaenu spolnu radnju,
(2) Poinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pri-
stanka iz stavka 1. ovoga lanka,
(3) Pristanak iz stavka 1. ovoga lanka postoji ako je osoba svojom
voljom odluila stupiti u spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu rad-
nju i bila je sposobna donijeti i izraziti takvu odluku. Smatra se da takvog
pristanka nema osobito ako je spolni odnoaj ili s njime izjednaena spolna
radnja izvrena uz uporabu prijetnje, prijevare, zlouporabom poloaja
206
prema osobi koja se prema poinitelju nalazi u odnosu zavisnosti, iskori-
tavanjem stanja osobe zbog kojeg ona nije bila sposobna izraziti svoje
odbijanje, ili nad osobom kojoj je protupravno oduzeta sloboda.
Ovaj lanak odgovara odredbama l. 189. st. 1., l. 190., l. 191. st. 1. i
djelomino l. 194. KZ/97.
KZ usvaja potpuno novu koncepciju u deniranju kaznenog djela silova-
nja. Prva vana promjena jest da se kao posebno kazneno djelo uvodi spolni
odnoaj bez pristanka, koje podrazumijeva svaki spolni odnos na koji rtva nije
dala svoj pristanak, a kazneno djelo silovanja postaje zapravo kvalicirani
oblik tog kaznenog djela. Naime, suvremena shvaanja polaze od toga da je
kazneno djelo silovanja svaki spolni odnoaj ili s njime izjednaena spolna
radnja (spolna radnja kod koje je dolo do penetracije u vaginalnu, analnu ili
oralnu upljinu s dijelom tijela drugog ili predmetom) za koju osoba nije dala
pristanak. Npr. u Belgiji se kazneno djelo silovanja jo 1989. godine deniralo
kao spolni odnoaj (penetracija) za koju osoba nije dala pristanak. Slinu de-
niciju nalazimo i u Velikoj Britaniji u Sexual Offence Act iz 2003. godine.
Vijee Europe u Preporuci Rec (2002)5 zauzelo je stav da zemlje lanice Vijea
Europe trebaju kriminalizirati svaki spolni odnoaj poinjen bez pristanka
osobe, ak i kad ta osoba nije pokazivala bilo kakve znakove otpora. Nadalje,
ESLJP je u presudi M. C. protiv Bugarske (zahtjev br. 39272/98, presuda od
4. 12. 2003, para 166.) zauzeo stav da zemlje lanice u skladu s prevladava-
juim standardima i trendovima trebaju zahtijevati inkriminiranje i efektivno
gonjenje svakoga nedobrovoljnog spolnog odnoaja, ak i u odsutstvu bilo
ka kva zikog otpora. Isto tako, i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO,
2002) navodi da je spolno nasilje: bilo koji spolni in, pokuaj ostvarivanja
spolnog ina, neeljeni spolni komentar ili prijedlog koji je usmjeren protiv
osobe i njezine spolnosti, a koji moe poiniti druga osoba bez obzira na odnos
sa rtvom ili situaciju u kojoj se nalazi. U Konvenciji VE o prevenciji i borbi
protiv nasilja nad enama i obiteljskog nasilja trai se od stranaka Konvencije
da inkriminiraju svaki nekonsenzualni spolni odnos ili navoenje na nekonsen-
zualni spolni odnos (vidi lanak 36. Konvencije).
U stavku 1., polazei od teorije vlasti nad djelom, izriito se kae da poi-
nitelj moe biti i osoba koja navodi rtvu na nedobrovoljni spolni odnoaj ili s
njime izjednaenu radnju (npr. uporabom sile ili iskoritavajui zavisnost
rtve), a da sama pritom ne obavlja spolni odnoaj ili s njime izjednaenu rad-
nju. Sukladno teoriji vlasti nad djelom i takva osoba ostvaruje bitan doprinos
djelu pa se kanjava kao supoinitelj. Onaj koji vlastoruno ispunjava i dio bia
djela uvijek je poinitelj.
Stavak 2. uvodi mogunost kanjavanja u situacijama kad se osoba nalazi
u otklonjivoj zabludi u pogledu postojanja pristanka. Kao model posluila je
slina odredba u engleskom pravu (v. Turkovi K./Maravelski A., Nacrt poseb-
nog dijela Kaznenog zakona pregled pet glava, HLJKPP 2/2010, str. 514, bilj.
207
25). Budui da je kazneno djelo silovanja namjerni delikt, u ovakvim situaci-
jama prema opim pravilima poinitelj ne bi bio kazneno odgovoran. Stoga se
ovom odredbom uvodi kanjivost za nehajno postupanje u odnosu na tono
odreenu okolnost koja je sadrana u biu tog kaznenog djela: pristanak rtve.
Tako ako je poinitelj prema objektivnim okolnostima i svojim osobnim spo-
sobnostima morao i mogao znati da pristanka nema, odgovarat e za kazneno
djelo spolnog odnoaja bez pristanka.
Temeljna ideja odredbe sadrane u stavku 3. jest da se u tim sluajevima
prebaci teret dokazivanja na okrivljenog: optuba e morati dokazati samo
spolni odnos i jednu od navedenih okolnosti, a okrivljenik e zatim morati
dokazati da pristanak postoji. To naravno ne znai povredu l. 6. st. 2. EKLJP
(presumpcija nevinosti) jer se zapravo radi o podjeli tereta dokazivanja (sha-
ring of burden of proof). Naime, rtva najprije mora dokazati odreene okolno-
sti (npr. spolni odnos i primjenu sile ili prijetnje) koje su uvjet za prebacivanje
tereta dokazivanja na okrivljenika. Praksa Europskog suda za ljudska prava
doputala je to u vie sluajeva (isp. Salabiaku protiv Francuske, presuda od
7. 10. 1988., zahtjev br. 10519/83, para 26; Hoang protiv Francuske, zahtjev br.
13191/87, presuda od 25. 9. 1992., paras 3236 i dr.).
Ukljuivanje modaliteta prijevare u ovo kazneno djelo jest novost, a pred-
stavlja ono to se u literaturi naziva prijevarno silovanje (rape by deception), a
zanimljivo da je poseban sluaj takva kaznenog djela postojao u l. 271. Krivi-
nog zakonika Kraljevine Jugoslavije, iji je stavak 1. glasio Ko izvri obljubu
sa enskim licem, koje je prethodno lano uverio da je sa njime u braku, kaznie
se strogim zatvorom. Kao primjeri za ovo kazneno djelo u literaturi su se
navodili: poinitelj je lano inscenirao sklapanje braka (npr. doveo lanog mati-
ara) pa zatim izvrio spolni odnos, ili mukarac doe po noi u tami udatoj
eni, kao da je njezin mu, pa se s njom, jer nije opazila zamjenu, tjelesno
zdrui (Dolenc M., Tuma Krivinog zakonika Kraljevine Jugoslavije, Zagreb,
1930., str. 349). U Jeruzalemu se 2010. godine dogodio sluaj u kojem je Arap
zaveo idovku tvrdei da je idov te su imali spolni odnos, a ona ga je prijavila
za silovanje nakon to je saznala da je Arap te ga je izraelski sud osudio za pri-
jevarno silovanje. Postavlja se pitanje treba li svako lano prikazivanje inje-
nice biti odluno da bismo govorili o kanjivom prijevarnom spolnom odnosu?
Ovdje se naime radi o lanom prikazivanju vjerske i etnike pripadnosti. Uko-
liko bismo prihvatili da je i takva injenica odluna, dopustili bismo diskrimini-
rajue ponaanje odreenih lanova drutva s obzirom na vjeru i etniku pri-
padnost, to je neprihvatljivo. Isto tako primjerice lana izjava ljubavi radi stu-
panja u spolni odnos takoer nee predstavljati ovo kazneno djelo jer to nije
dovoljno da bi zahtijevalo kaznenopravnu zatitu (v. l. 1. KZ), ali ako netko
lano prikazuje npr. da nije u braku ili da koristi kontracepciju, moe se govo-
riti o spolnom odnoaju bez pristanka. Stoga e, je li neto od luna injenica za
stupanje u spolne odnose u smislu ovog kaznenog djela zavisiti od okolnosti
konkretnog sluaja.
208
Iskoritavanjem stanja smatra se npr. iskoritavanje tjelesnog stanja (ne -
pokretna i nijema osoba), osoba koja spava ili je iz drugog razloga u besvje-
snom stanju, osoba koja ima teku duevnu smetnju i nije sposobna dati prista-
nak (s tim da e se ovdje raditi o posebno ranjivoj osobi pa e to biti kvalici-
rani oblik ovog kaznenog djela); osoba koja je pod utjecajem omamljujuih
sredstava itd.
Uvoenjem kaznenog djela spolnog odnoaja bez pristanka i preoblikova-
njem kaznenog djela silovanja nestala je potreba za kaznenim djelima spolnog
odnoaja s nemonom osobom (l. 189. KZ/97) i prisile na spolni odnoaj (l.
190. KZ/97). Spolni odnoaj s nemonom osobom (l. 189. KZ/97) sadravao
je obiljeje iskoritavanja stanja osobe koja nije sposobna pruiti otpor ta
osoba nije sposobna izraziti svoje odbijanje pa novo kazneno djelo spolnog
odnoaja bez pristanka pokriva ovu situaciju tovie, u pravilu e se raditi o
tekom kaznenom djelu protiv spolne slobode (l. 154. KZ). Prisila na spolni
odnoaj (l. 190. KZ/97) kazneno je djelo koje se razlikovalo od silovanja (l.
188. KZ/97) po obliku prisile koja je bila blaa pa je ona pokrivena spolnim
odnoajem bez pristanka. Osim toga, prisila na spolni odnoaj u praksi se po -
javljivala vrlo rijetko pa nije bilo ni potrebe da se posebno propisuje.
Silovanje
lanak 153.
(1) Tko djelo iz lanka 152. stavka 1. ovoga Zakona poini uporabom
sile ili prijetnje da e izravno napasti na ivot ili tijelo silovane ili druge
osobe,
(2) Poinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pri-
stanka iz stavka 1. ovoga lanka
Ovaj lanak odgovara odredbi lanka 188. stavka 1. KZ/97.
Stavak 1. kaznenog djela silovanja takoer polazi od toga da je temelj
ovog djela izostanak pristanka, ali zbog specinog razloga: uporabe sile ili
prijetnje da e se izravno napasti ivot ili tijelo silovane ili druge osobe. Ovom
promjenom u izriaju jasno se iskazuje da kod silovanja rtva ne mora pruati
otpor i da svaka primjena sile ili kvalicirane prijetnje razumijeva izostanak
pristanka. Naravno, i ovdje poinitelj moe dokazivati suprotno. Razlika je od
dosadanjeg kaznenog djela silovanja i u tome da sada ovo djelo postoji i kod
prijetnje da e se izravno napasti na ivot ili tijelo bilo koje osobe, a ne samo
osobe bliske silovanoj osobi.
Pojam sile kod kaznenog djela silovanja poklapa se s pojmom sila kod
kaznenog djela prisile (l. 138. KZ), uz specinost cilja ili svrhe primjene te
209
sile. U tom smislu silu predstavlja ve vrsto dranje rtve za ruke u predjelu
zglobova kako ova ne bi mogla pruati otpor ili odgurivanje ruku kojima se
rtva brani, zakljuavanje rtve u sobu ili blokiranje vrata, odvoenje rtve na
udaljeno i osamljeno mjesto, davanje sredstava rtvi koja onemoguuju ili sma-
njuju njen otpor, kao i radnje na tijelu rtve koje imaju za cilj pripremanje za
spolni odnos u cilju prevladavanja postojeeg ili oekivanog otpora rtve
(Turkovi K. u Novoselec P. (ur.), Posebni dio kaznenog prava, Zagreb, 2011.,
str. 150). Prijetnja oznaava svaku radnju kojom se rtvi nagovjetava neposre-
dan napad na njezin ivot ili tijelo, odnosno na ivot ili tijelo njoj bliske osobe
(kvalicirana prijetnja).
Komentar stavka 2. vidi u prethodnom lanku.
Teka kaznena djela protiv spolne slobode
lanak 154.
(1) Kaznom zatvora od jedne do deset godina kaznit e se tko djelo iz
lanka 152. stavka 1. ovoga Zakona poini:
1. prema bliskoj osobi,
2. prema rtvi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, bolesti, ovisnosti,
trudnoe, invaliditeta, teke tjelesne ili duevne smetnje,
3. na osobito okrutan ili osobito poniavajui nain,
4. iz mrnje,
5. zajedno s jednim ili vie poinitelja, pri emu je prema istoj osobi
izvreno vie spolnih odnoaja ili s njim izjednaenih spolnih radnji,
6. uz uporabu oruja ili opasnog orua,
7. na nain da je silovana osoba teko tjelesno ozlijeena ili je ostala
trudna.
(2) Tko djelo iz lanka 153. stavka 1. ovoga Zakona poini pod okol-
nostima iz stavka 1. ovoga lanka,
(3) Ako je kaznenim djelom iz lanka 152. stavka 1. ili lanka 153.
stavka 1. ovoga Zakona prouzroena smrt silovane osobe,
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina.
Ovaj lanak pokriva odredbe l. 188. st. 2. do 6. i l. 189. st. 2. do 4.
KZ/97.
U stavku 1. navode se okolnosti koje spolni odnoaj bez pristanka (l.
152. st. 1. KZ) ine teim. Uz one koje je i do sada poznavalo nae zakonodav-
stvo (poinjenje kaznenog djela silovanja na osobito okrutan ili osobito ponia-
vajui nain, prouzroenje smrti silovane osobe ili teke tjelesne ozljede ili
teko naruenje zdravlja ili ako je silovana osoba ostala trudna, ako je istom
210
prilikom prema istoj rtvi poinjeno vie spolnih odnoaja ili s njime izjednae-
nih spolnih radnji od vie poinitelja), navedene su i nove okolnosti: poinjenje
djela prema bliskoj osobi (vidi l. 87. st. 9. KZ); iz mrnje (vidi l. 87. st. 21.
KZ); ako je u poinjenju djela uporabljeno kakvo oruje ili opasno orue.
Dosadanji lanak spolni odnoaj s nemonom osobom brisan je i umjesto
njega je uvedena kao kvalikatorna okolnost poinjenje spolnog odnoaja bez
pristanka prema rtvi ranjivoj zbog njezine dobi, bolesti, ovisnosti, trudnoe,
invaliditeta, teke tjelesne ili duevne smetnje. Time je kod ovog djela dolo do
snienja minimuma kazne s tri na jednu godinu i povienja maksimuma kazne s
osam na deset godina. Kod kvaliciranog oblika ovog djela (stavak 2.) dolo je
do povienja maksimuma kazne s 10 na 15 godina, dok je minimum ostao isti
(3 godine). Povisila se i kazna za sluaj smrti s minimalno 3 na 5 godina i s
maksimalno 10, odnosno 15 na 20 godina (stavak 3.).
Ova kvalikatorna okolnost (poinjenje spolnog odnoaja bez pristanka
prema rtvi ranjivoj zbog dobi) pokriva i situacije koje su se do sada podvodile
pod l. 191. st. 2. KZ/97 kad netko iskoritavajui svoj odnos prema djetetu
starijem od petnaest (prema KZ/97 etrnaest) godina koje mu je povjereno radi
odgoja, uenja, uvanja, duebrinitva ili njege izvri s njim spolni odnoaj ili
s njime izjednaenu spolnu radnju (sad je to proireno s navoenjem na spolni
odnoaj s treom osobom ili da sam nad sobom uini sa spolnim odnoajem
izjednaenu radnju). Kazna je stroa negoli je to bilo prema l. 191. st. 2.
KZ/97.
Predlagalo se i uvoenje kvalikatorne okolnosti to da je poinitelj u pro-
teklih 5 godina ve bio pravomono osuen za kazneno djelo iz l. 188. do 191.
KZ/97. Iako ovakvu kvalikatornu okolnost nalazimo u l. 176a njem. KZ, a
njeno uvoenje predvieno je i u l. 28. Konvencije VE protiv spolnog iskori-
tavanja i spolnog zlostavljanja djece te u l. 46. Konvencije VE o prevenciji i
borbi protiv nasilja nad enama i obiteljskog nasilja, zakonodavac je odluio da
bi uvoenje ovakve kvalikatorne okolnosti bilo protivno naoj tradiciji.
Predlagalo se i uvoenje kao kvalikatorne okolnosti poinjenje djela od
poinitelja koji pritom kri mjeru opreza, posebne obveze, zatitne ili sigurno-
sne mjere izreene mu radi zatite rtve. S obzirom na to da se vei dio ovih
krenja inkriminira u l. 311. KZ ili kanjava prekrajno, ovakve situacije e se
bolje rjeavati putem stjecaja.
Za sve navedene kvalicirane oblike kaznenog djela spolnog odnoaja
bez pristanka (l. 152. KZ) predviena je sankcija od 1 do 10 godina, a kazne-
nog djela silovanja (l. 153. KZ) kazna zatvora od 3 do 15 godina. Ukoliko
dolazi do stjecaja dvije ili vie kvalikatornih okolnosti, to e imati u pravilu
karakter otegotne okolnosti. Ako kazneno djelo spolnog odnoaja bez pristanka,
odnosno silovanja ima za posljedicu smrt silovane osobe (iz nehaja), predvi-
ena je kazna zatvora od najmanje 5 godina. Po visini su ove sankcije sline
onima u njemakom, austrijskom, slovenskom i crnogorskom KZ, a stroe
nego u vicarskom i vedskom KZ.
211
Bludne radnje
lanak 155.
(1) Tko pod uvjetima iz lanka 152. ovoga Zakona kad nije poinjen
ni pokuaj tog kaznenog djela, poini bludnu radnju,
(2) Tko pod uvjetima iz lanka 153. ili lanka 154. ovoga Zakona kad
nije poinjen ni pokuaj tih kaznenih djela, poini bludnu radnju,
Bludne radnje (radnje poduzete na tijelu ili dodirom tijela druge osobe
radi zadovoljenja ili pobuivanja vlastite ili tue pohote, koje prema usvojenim
drutvenim gledanjima predstavljaju grubo zadiranje u spolnost), strukturirane
su neto drugaije. Ono je i dalje supsidijarno kazneno djelo (to je vidljivo iz
izriite klauzule supsidijarnosti u stavku 1. i 2.), meutim napravljena je grada-
cija bludnih radnji s obzirom na okolnosti njihova poinjenja, to do sada nije
postojalo. Tee okolnosti djela tako predstavljaju kvalicirani oblik ovog ka -
zne nog djela (stavak 2.). Kanjavanje bludnih radnji prema djetetu mlaem od
15 godina propisano je u lanku koji se odnosi na spolno zlostavljanje djece (l.
158. KZ).
Spolno uznemiravanje
lanak 156.
(1) Tko spolno uznemirava drugu osobu kojoj je nadreen ili koja se
prema njemu nalazi u odnosu zavisnosti ili koja je posebno ranjiva zbog
dobi, bolesti, invaliditeta, ovisnosti, trudnoe, teke tjelesne ili duevne
smetnje,
(2) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili ziko
neeljeno ponaanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja
povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, poniava-
jue ili uvredljivo okruenje.
Ovo je novo kazneno djelo za koje su kao uzori posluila slina kaznena
djela iz francuskog (l. 222-33) i panjolskog (l. 184.) KZ. U naem zakono-
212
davstvu spolno uznemiravanje ve predstavlja prekraj (l. 26. Zakona o suzbi-
janju diskriminacije; Zakon o radu u l. 130. predvia da e se postupak i mjere
zatite od spolnog uznemiravanja urediti drugim zakonom ili kolektivnim ugo-
vorom). Radi razgranienja od prekraja, kao kazneno djelo javlja se samo ako
je ponovljeno spolno uznemiravanje (da se mora raditi o ponovljenom pona-
anju proizlazi iz uporabe trajnoga glagola uznemirava) poinjeno zloupo-
rabom odnosa nadreenosti bilo na poslu ili u provoenju odgojno-obrazovne
ili sportske djelatnosti ili drugdje, odnosno odnosa zavisnosti bilo zbog imovin-
skog, obiteljskog, drutvenog, zdravstvenog ili drugog stanja ili tekih imo-
vinskih prilika ili je ponovljeno spolno uznemiravanje poinjeno prema osobi
ranjivoj zbog dobi, bolesti, invaliditeta, ovisnosti, trudnoe, teke tjelesne ili
duevne smetnje. Ako je spolno uznemiravanje dovelo do naruenja tjelesnog
ili duevnog zdravlja rtve, radit e se o stjecaju s odgovarajuim kaznenim
djelom tjelesne ozljede (ovisno o kakvoj se ozljedi radi).
U stavku 2. denira se spolno uznemiravanje sukladno deniciji koju
nalazimo u l. 3. st. 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije spolno uznemirava-
nje je svako verbalno, neverbalno ili ziko neeljeno ponaanje spolne naravi
koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzro-
kuje strah, neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje i Zakonu o
radu (l. 4. st. 3.) spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili
ziko ponaanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu
dostojanstva osobe koja trai zaposlenje i radnika, a koje uzrokuje strah ili
neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje. Ova ponaanja obuhva-
aju neeljena spolna ponaanja koja nuno ne ukljuuju ziki dodir, no osobu
dovode u neugodan i poniavajui poloaj. Najei su oblici takva ponaanja
neprimjerene seksualne primjedbe i prijedlozi, neprikladna panja, irenje sek-
sualnih glasina, pokazivanje uvredljivog vizualnog materijala, neeljen ziki
kontakt i sl.
Djelo se progoni po prijedlogu oteenika (stavak 3.).
Prostitucija
lanak 157.
(1) Tko radi zarade ili druge koristi drugu osobu namamljuje, vrbuje
ili potie na pruanje spolnih usluga ili organizira ili omogui drugoj osobi
pruanje spolnih usluga,
(2) Tko drugu osobu radi zarade silom ili prijetnjom, obmanom, pri-
jevarom, zlouporabom ovlasti ili tekog poloaja ili odnosa zavisnosti, pri-
213
sili ili navede na pruanje spolnih usluga, ili tko koristi spolne usluge takve
osobe uz naplatu, a znao je ili je morao i mogao znati za navedene okol-
nosti,
(3) Tko putem sredstava javnog informiranja i drugih slinih sred-
stava oglaava prostituciju,
(4) Bez utjecaja je na postojanje kaznenog djela iz ovoga lanka
okolnost je li osoba koju se namamljuje, vrbuje, potie ili iskoritava za
prostituciju na to pristala i je li se ve time bavila.
Ovim lankom inkriminirane su aktivnosti vezane uz koritenje spolnih
usluga uz naknadu (prostitucija prostitucija znai koritenje spolnih usluga
osobe uz davanje ili obeanje novane ili druge vrste naknade, bez obzira je li
ta naknada dana ili obeana samoj osobi koja se prostituira ili nekoj drugoj
osobi lanak 2. Protokola o prodaji djece, djejoj prostituciji i pornograji uz
Konvenciju o pravima djeteta), bez obzira na to ima li ona meunarodni karak-
ter ili ne.
Stavak 1. jest kombinacija l. 178. st. 1. KZ/97 (s tim da se vie ne ograni-
ava na prekograninu prostituciju) te l. 195. st. 2. KZ/97, a raen je sukladno
l. 1. i 2. Konvencije o suzbijanju trgovine osobama i iskoritavanja prostitucije
drugih (NN MU 12/93), s time da propisuje kaznu koja je bila propisana u l.
178. st. 1. KZ/97 (neto stroa sankcija od one iz l. 195. st. 2. KZ/97). Njime
se inkriminira mamljenje, vrbovanje, poticanje, organiziranje, omoguavanje i
oglaavanje prostitucije (oglaavanje ili drugim rijeima reklamiranje prostitu-
cije nije predvieno Konvencijom, ali ovu zabranu nalazimo kao dobru praksu
u nekim stranim zakonima).
Stavak 2. inkriminira ponaanje koje je do sada bilo inkriminirano u l.
178. st. 2. KZ/97 te l. 195. st. 3. KZ/97 (kao tei oblik djela inkriminira prisi-
ljavanje na prostituciju). Novina je inkriminiranje koritenja usluga takve osobe
uz naplatu ukoliko korisnik zna ili je prema svojim sposobnostima i okolno-
stima sluaja morao i mogao znati pod kojim se okolnostima dotina osoba
bavi prostitucijom (npr. rtva ima masnice po tijelu). Propisana je stroa kazna
negoli je do sada bila predviena bilo kojim od ova dva lanka kazna zatvora
od 1 do 10 godina koja odgovara kazni za kazneno djelo silovanja (lanak 152.
KZ), odnosno za kvalicirani oblik kaznenog djela spolnog odnoaja bez pri-
stanka (l. 153. st. 1. KZ).
Stavak 3. uz sadraj naveden u l. 178. st. 4. KZ/97 te l. 185. st. 7. KZ/97
jo istie, sukladno lanku 1. Konvencije o suzbijanju trgovine osobama i isko-
ritavanja prostitucije drugih, irelevantnost pristanka osobe koja se iskoritava
za prostituciju za postojanje tog kaznenog djela.
214
Razmatralo se treba li propisati kao kvalikatornu okolnost iskoritavanje
posebno ranjive osobe zbog dobi, bolesti, invalidnosti, trudnoe, ako je takvo
stanje vidljivo ili poznato poinitelju (po uzoru na lanak 225-12-1 francuskog
Kaznenog zakona), ali se od toga odustalo. S obzirom na irok raspon kazne za
stavak 2., smatralo se da je ovo dovoljno uzimati kao otegotnu okolnost.
Razmatralo se i uvoenje inkriminiranja klijenata novanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine i kad ne postoje posebni kvalicirani oblici
prostitucije. Zakljueno je da se klijente u takvim sluajevima inkriminira pre-
krajno (tko koristi spolne usluge druge osobe uz naplatu), a da se iz prekr-
ajnog zakonodavstva (lanak 12. Zakona o prekrajima protiv javnog reda i
mira (Narodne novine, br. 5/90, 30/90, i 47/90 u daljnjem tekstu Zakon o
prekrajima protiv javnog reda i mira) iskljui prekrajno kanjavanje osoba
koje pruaju spolne usluge za novac, osim ako to ine u blizini kole ili drugog
mjesta koje redovito posjeuju djeca ili u domu u kojem ive djeca (osobe
mlae od 18 godina) (ovo se inkriminira u 184f njemakog Kaznenog
zakona).
215
I ISKORITAVANJA DJETETA
Ovo je nova glava, a njezin sadraj izraen je po Konvenciji VE o zatiti
djece od seksualnog iskoritavanja i seksualnog zlostavljanja (NN MU 11/11
u daljnjem tekstu: Konvencija o zatiti djece od seksualnog iskoritavanja i
zlostavljanja), na to ukazuje i sam naslov glave.
Spolna zlouporaba djeteta mlaeg od petnaest godina
lanak 158.
(1) Tko izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s
djetetom mlaim od petnaest godina, ili ga navede da izvri spolni odnoaj
ili s njime izjednaenu spolnu radnju s treom osobom ili da nad samim
sobom izvri sa spolnim odnoajem izjednaenu spolnu radnju,
(2) Tko nad djetetom mlaim od petnaest godina izvri bludnu rad-
nju, ili ga navede da izvri bludnu radnju s drugom osobom ili da nad
samim sobom izvri bludnu radnju,
(3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ako razlika u
dobi izmeu osoba koje vre spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu
radnju ili bludnu radnju nije vea od tri godine.
(4) Poinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi da dijete iz stavka 1.
ovoga lanka ima najmanje petnaest godina kaznit e se kaznom zatvora
od est mjeseci do pet godina, a ako je bio u otklonjivoj zabludi da dijete iz
stavka 2. ovoga lanka ima najmanje petnaest godina kaznit e se kaznom
(5) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini uz primjenu sile ili pri-
jetnje, obmane, prijevare ili zlouporabom ovlasti ili tekog poloaja ili
odnosa zavisnosti djeteta o njemu,
(6) Tko djelo iz stavka 2. ovoga lanka poini uz primjenu sile ili pri-
jetnje, obmane, prijevare ili zlouporabom ovlasti ili tekog poloaja ili
odnosa zavisnosti djeteta o njemu,
216
Ovaj lanak pokriva odredbe l. 192. st. 1., 2. i 3., a djelomino i l. 194. i
195. st. 1. KZ/97.
Unato uvoenju nove denicije djeteta koje je prema Konvenciji o pra-
vima djeteta (NN MU 20/97) svaka osoba mlaa od 18 godina, zadrane su
dvije dobne skupine djece koje se pojavljuju kao rtve spolnih delikata. To je
uvjetovano time to je dob doputenog stupanja u spolne odnose (15 godina)
razliita od dobi punoljetnosti (18 godina). Tako KZ sadri kaznena djela
spolne zlouporabe djeteta starijeg od 15 godina (l. 158. KZ) i spolne zloupo-
rabe djeteta mlaeg od 15 godina (l. 159. KZ).
Ovim kaznenim djelom zapravo se sankcionira prava pedolija spolni
odnos i s njim izjednaene spolne radnje te bludne radnje s djetetom mlaim od
15 godina, navoenje djeteta mlaeg od 15 godina na spolni odnos i s njim
izjednaene radnje, odnosno bludne radnje s drugom osobom (prije l. 195. st.
1. KZ/97) te navoenje djeteta da nad samim sobom izvri spolnu ili bludnu
radnju (prije l. 194. KZ/97) bez obzira postoji li djetetova privola ili ne, jer
ono u toj dobi nije sposobno dati pristanak na spolni odnos.
Vana novina jest podizanje dobne granice za slobodno stupanje u spolne
odnose s 14 na 15 godina, s time da odnosi izmeu same djece nisu podloni
kaznenopravnom reimu (ne kanjava se osoba koja stupa u spolni odnos s
djetetom mlaim od 15 godina ako dobna razlika izmeu njih nije vea od tri
godine).
Dosad se u posebnom lanku (l. 194. KZ/97) neopravdano blago kanja-
valo navoenje djeteta na vrenje spolnih radnji pred drugom osobom radi
zadovoljenja vlastite pohote. Sad je to zapravo ukljueno u stavak 1. i 2. ovoga
lanka, pri emu se ne trai element zadovoljenja vlastite pohote, ve je svako
navoenje bez obzira na motivaciju kanjivo te je i sankcija znatno poviena.
Upravo stoga to se u ovom lanku radi o sluajevima prave pedolije,
promijenjen je naziv kaznenog djela pa se vie ne zove spolni odnoaj s djete-
tom, nego spolna zlouporaba djeteta mlaeg od 15 godina.
Vana je novina stavak 3. kojim se iskljuuje kaznena odgovornost ako
razlika u dobi izmeu poinitelja i djeteta nije vea od tri godine, jer se u toj
osjetljivoj dobi ne eli kriminaliziranjem spolnih odnosa meu mladim ljudima
onemoguiti njihov normalan spolni razvoj. Ovo rjeenje raeno je po uzoru na
l. 187. st. 2. vic. KZ. Slinu odredbu imaju primjerice i talijanski, norveki i
crnogorski KZ, a uvoenje ovakva razlikovanja predlae i Konvencija o zatiti
djece od seksualnog iskoritavanja i zlostavljanja (l. 18. st. 3.). Valja uzeti da
izriaj nema kaznenog djela ovdje predstavlja iskljuenje kanjivosti jer djelo
je i dalje protupravno (pa npr. ako roditelj zatekne djecu u spolnom inu, smije
u tom trenutku upotrijebiti primjerenu silu da ih razdvoji). To znai da u proce-
snom smislu djelo za koje je optuenik optuen po zakonu nije kazneno djelo
pa oslobaajuu presudu treba donijeti po toki 1. lanka 453. ZKP.
Uvoenjem stavka 4. omoguuje se kanjavanje za otklonjivu zabludu
glede dobi rtve. Budui da je ovo kazneno djelo namjerni delikt, u ovakvim
217
situacijama prema opim pravilima poinitelj ne bi bio kazneno odgovoran.
Stoga se ovom odredbom uvodi kanjivost za nehajno postupanje u odnosu na
tono odreenu okolnost koja je sadrana u biu tog kaznenog djela: dob rtve.
Tako ako je poinitelj prema objektivnim okolnostima i svojim osobnim spo-
sobnostima morao i mogao znati da je dijete mlae od 15 godina, odgovarat e
za kazneno djelo spolnog odnoaja s djetetom, odnosno bludne radnje s djete-
tom po toj posebnoj odredbi. Ova je odredba slina odredbi iz l. 152. st. 2. KZ.
Ovakvu odredbu nalazimo i u lanku 187. stavak 4. vicarskog Kaznenog za -
kona.
Stavak 5. i 6. kvalicirani su oblici dvaju modaliteta temeljnog kaznenog
djela spolne zlouporabe djeteta mlaeg od 15 godina (spolnog odnoaja s djete-
tom iz stavka 1. i bludne radnje nad djetetom iz stavka 2.) uz primjenu sile ili
prijetnje, obmane, prijevare ili zlouporabom ovlasti ili tekog poloaja ili odno-
sa zavisnosti.
Spolna zlouporaba djeteta starijeg od petnaest godina
lanak 159.
(1) Tko s djetetom koje je navrilo petnaest godina koje mu je povje-
reno radi odgoja, uenja, uvanja, duebrinitva ili njege izvri spolni
odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu radnju, ili ga navede da s drugom
osobom izvri spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu radnju, ili da
samo nad sobom izvri sa spolnim odnoajem izjednaenu spolnu radnju,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se srodnik po krvi ili
po posvojenju u ravnoj lozi, ouh ili maeha koji s djetetom koje je navr-
ilo petnaest godina izvri spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu
radnju, ili ga navede da s drugom osobom izvri spolni odnoaj ili s njime
izjednaenu spolnu radnju, ili da samo nad sobom izvri sa spolnim odno-
ajem izjednaenu spolnu radnju.
Ovaj lanak odgovara l. 191. st. 2. KZ/97.
Unato uvoenju nove denicije djeteta koje je osoba koja nije navrila
18 godina (l. 87. st. 7. KZ), zadrane su dvije dobne skupine djece koje se
pojavljuju kao rtve spolnih delikata. To je uvjetovano time to je dob dopute-
nog stupanja u spolne odnose (15 godina) razliita od dobi punoljetnosti (18
godina).
Premda se naslov ovog kaznenog djela odnosi na djecu stariju od 15
godina, u ovom se lanku od spolne zlouporabe zapravo tite djeca u dobi od
15 godina i vie. Dakle, rtva ovog kaznenog djela moe biti samo osoba koja
je navrila 15 godina, a jo nije navrila 18 godina.
Budui da ova kategorija djece slobodno moe stupati u spolne odnose,
ovim kaznenim djelom sankcionira se spolni odnos odreenih osoba s njima
218
osoba koje bi trebale imati specian odgojni i/ili emocionalni odnos s djete-
tom koje je navrilo 15 godina, odnosno osobe koje uivaju posebno povjerenje
maloljetnika, i to u sluajevima kad je spolni odnos dobrovoljan, a sve radi
zatite emocionalnog i sveukupnog razvoja djeteta te njegova spolnog samo -
odre enja.
Kao uzor za stavak 1. posluio je l. 174. njem. KZ i pokriva sluajeve
kad spolni odnoaj s djetetom koje je navrilo 15 godina imaju osobe koje
uivaju njihovo posebno povjerenje, ali nisu s njima u uskoj srodnikoj vezi
(nastavnik, odgojitelj, skrbnik, udomitelj ili druga osoba kojoj je dijete odlu-
kom nadlenog tijela povjereno na uvanje i odgoj, sveenik, lijenik, trener
i sl.).
Stavak 2. djelomino obuhvaa kazneno djelo iz l. 198. st. 2. KZ/97
(rodoskvrnue), koje je proireno glede kruga poinitelja osobama koje su u
srodstvu s maloljetnikom putem odnosa posvojenja ili su pak ouh ili maeha
maloljetnika. Uz spolni odnos s maloljetnikom kanjava se i navoenje malo-
ljetnika na spolni odnos ili s njime izjednaenu radnju s drugom osobom pa se
time dijelom pokriva i kazneno djelo podvoenja maloljetnika iz lanka 195.
stavak 1. KZ/97.
U sluajevima spolnog odnosa u kojem nema pristanka radit e se u pra-
vilu o kvaliciranom obliku kaznenog djela spolnog odnoaja bez pristanka (l.
166. KZ), budui da e maloljetnici najee ulaziti u kategoriju posebno ranji-
vih rtava zbog dobi.
Zadovoljenje pohote pred djetetom mlaim od petnaest godina
lanak 160.
(1) Tko pred djetetom mlaim od petnaest godina ini spolne radnje
namijenjene zadovoljavanju vlastite ili tue pohote,
(2) Tko pred djetetom mlaim od petnaest godina poini kazneno
djelo iz lanka 152. do lanka 155., lanka 158. ili lanka 159. ovoga Za -
kona,
(3) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poinitelj
e se kazniti.
S obzirom na to da dijete koje je navrilo 15 godina slobodno stupa u
spolne odnose onda nema smisla niti inkriminirati namjerno izvoenje spolnih
radnji pred takvim djetetom, stoga je iz ovog lanka izbaena inkriminacija
koja se odnosila na maloljetnike, a koju je poznavao l. 194. KZ/97. Ovo je i u
219
skladu s Konvencijom Vijea Europe o zatiti djece od seksualnog iskoritava-
nja i zlostavljanja (vidi l. 22.). No uveden je i kvalicirani oblik ovog kazne-
nog djela (stavak 2.) kojim se inkriminira injenje nekog od navedenih spolnih
delikata u prisutnosti djeteta. Stavak 2. ovoga lanka bit e uvijek u stjecaju s
poinjenim kaznenim djelima i time ih initi teima.
Navoenje djeteta na vrenje spolnih radnji (drugi modalitet kaznenog
djela iz l. 194. KZ/97) prebaeno je u lanak koji govori o spolnoj zlouporabi
djece (l. 158. st. 1. i 2. KZ) jer tamo po svom sadraju i pripada te je za njega
poveana sankcija.
Stavak 3. propisuje kanjavanje za pokuaj sukladno l. 22. st. 2. Konven-
cije VE o zatiti djece od seksualnog iskoritavanja i zlostavljanja.
Mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba
lanak 161.
(1) Punoljetna osoba koja osobi mlaoj od petnaest godina, u namjeri
da ona ili druga osoba nad njom poini kazneno djelo iz lanka 158. ovoga
Zakona, putem informacijsko komunikacijskih tehnologija ili na drugi
nain predloi susret s njom ili drugom osobom i koja poduzme mjere da
do tog susreta doe,
(2) Tko prikuplja, daje ili prenosi podatke o osobi mlaoj od petna-
est godina radi poinjenja kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka,
se kazniti.
Ovo je novo kazneno djelo (engl. child grooming) koje je izraeno su -
kladno l. 23. Konvencije VE o zatiti djece protiv seksualnog iskoritavanja i
zlostavljanja. Njime se eli zatititi djecu od spolne zlouporabe odraslih (puno-
ljetnih) osoba koje su poetno upoznali putem telefona ili interneta (drutvene
mree, chat rooms, razliite igre) ili na drugi nain. Nije dovoljno samo puko
kontaktiranje s djetetom putem interneta ili telefona ili na drugi nain s ciljem
da ga se spolno zlouporabi, ve je za postojanje djela potrebno da odrasla osoba
poduzme i konkretne mjere da doe do susreta izmeu nje i djeteta.
Stavak 2. predvia kanjivost odreenih pripremnih radnji. Moe se raditi
o razliitim podacima djeteta, npr. broj mobitela, elektronika pota, adresa
stanovanja, naziv kole koju pohaa i dr.
Stavak 3. propisuje kanjavanje za pokuaj poinjenja kaznenog djela iz
stavka 1., sukladno lanku 22. stavku 2. Konvencije VE o zatiti djece od sek-
sualnog iskoritavanja i zlostavljanja.
220
Podvoenje djeteta
lanak 162.
(1) Tko radi zarade ili druge koristi dijete namamljuje, vrbuje ili
potie na pruanje spolnih usluga, ili organizira ili omogui pruanje spol-
nih usluga s djetetom, a znao je ili je morao i mogao znati da se radi o dje-
tetu,
(2) Tko koristi spolne usluge djeteta koje je navrilo petnaest godina
uz davanje bilo kakve naknade ili protuinidbe, a znao je ili je morao i
mogao znati da se radi o djetetu,
(3) Tko osobu za koju je znao ili je morao i mogao znati da je dijete
radi zarade silom ili prijetnjom, obmanom, prijevarom, zlouporabom
ovlasti ili tekog poloaja ili odnosa zavisnosti, prisili ili navede na prua-
nje spolnih usluga, ili tko koristi spolne usluge tog djeteta uz naplatu, a
znao je ili je morao i mogao znati za navedene okolnosti,
(4) Tko oglaava iskoritavanje spolnih usluga djeteta,
S obzirom na to da su kaznena djela seksualnog zlostavljanja i seksualnog
iskoritavanje djece inkriminirana u zasebnoj glavi, ovdje je izdvojeno i podvo-
enje djeteta (koje u svojoj sutini odgovara djejoj prostituciji, no taj pojam
smatra se neprikladnim i pejorativnim kada se radi o djeci) od prostitucije
odraslih (l. 157. KZ). U ovom lanku zabranjuje se djeja prostitucija na
nain kako je to predvieno u l. 34. Konvencije o pravima djeteta i u l. 3.
Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta o prodaji djece, dje-
joj prostituciji i djejoj pornograji (NN MU 5/2002) te lankom 19. Konven-
cije VE o zatiti djece od seksualnog iskoritavanja i zlostavljanja.
Stavak 1. inkriminira mamljenje, vrbovanje, poticanje, organiziranje,
omo gu avanje spolnih usluga djeteta radi ostvarivanja zarade ili druge koristi
(droge, hrane, skrovita, odjee ili dr.), ako osoba zna ili je morala i mogla znati
da se radi o djetetu. Dakle kanjava se i u sluajevima otklonjive zablude o
dobi djeteta. Dovoljno je da je zarada ili korist obeana (ne mora biti i dana)
djetetu ili nekoj drugoj osobi. To je spoj l. 195. st. 4. i 6. KZ/97. Ovaj stavak
meu ostalim omoguuje u odreenoj mjeri kanjavanje organiziranja seksual-
nog turizma. Ako nema elementa zarade, radit e se o kaznenom djelu iz l.
158. KZ.
U stavku 2. inkriminira se posebno koritenje spolnih usluga djeteta stari-
jeg od 15 godina (koritenje spolnih usluga djeteta mlaeg od 15 godina inkri-
221
minirano je u l. 158. KZ), kada je za spolne usluge dan ili obean novac ili bilo
koji drugi oblik naknade ili protuinidbe kao plaanje, bez obzira na to vri li se
to plaanje djetetu ili treoj osobi. Kanjavanje klijenata je novina smatra se
da se za ekasno suzbijanje ovakvih pojava mora inkriminirati ne samo ponuda,
ve i potranja. Ne inkriminira se zasebno navoenje na koritenje spolnih
usluga djeteta jer e se to kanjavati kao poticanje na spolnu zlouporabu djeteta
iz l. 159. KZ ili na djelo iz stavka 2. ovoga lanka ukoliko je dijete starije od
15 godina.
U stavku 3. inkriminira se kvalicirani oblik podvoenja djeteta (uz pri-
mjenu sile, prijetnje, itd.), kao i koritenje usluga djeteta uz naplatu i svijest o
kvalikatornim okolnostima.
Novina je i kanjavanje reklamiranja djeje prostitucije (stavak 4.).
Dakle, u ovom lanku stupnjuju se ponaanja sukladno svojoj teini i
opasnosti, pri emu su kazne djelomino pootrene.
Iskoritavanje djece za pornografiju
lanak 163.
(1) Tko dijete namamljuje, vrbuje ili potie na sudjelovanje u snima-
nju djeje pornograje ili tko organizira ili omogui njezino snimanje,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko neovlateno
snima, proizvodi, nudi, ini dostupnim, distribuira, iri, uvozi, izvozi, pri-
bavlja za sebe ili drugoga, prodaje, daje, prikazuje ili posjeduje djeju
pornograju ili joj svjesno pristupa putem informacijsko komunikacijskih
tehnologija.
(3) Tko dijete silom ili prijetnjom, obmanom, prijevarom, zloupora-
bom ovlasti ili tekog poloaja ili odnosa zavisnosti, prisili ili navede na
snimanje djeje pornograje,
(4) Posebne naprave, sredstva, raunalni programi ili podaci namije-
njeni, prilagoeni ili uporabljeni za poinjenje ili olakavanje poinjenja
kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka e se oduzeti, a pornograf-
ski materijal koji je nastao poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3.
ovoga lanka e se i unititi.
(5) Dijete se nee kazniti za proizvodnju i posjedovanje pornograf-
skog materijala koji prikazuje njega samog ili njega i drugo dijete ako su
oni sami taj materijal proizveli i posjeduju ga uz pristanak svakog od njih
i iskljuivo za njihovu osobnu upotrebu.
(6) Djeja pornograja je materijal koji vizualno ili na drugi nain
prikazuje pravo dijete ili realno prikazano nepostojee dijete ili osobu koja
222
izgleda kao dijete, u pravom ili simuliranom spolno eksplicitnom ponaa-
nju ili koji prikazuje spolne organe djece u spolne svrhe. Materijali koji
imaju umjetniki, medicinski ili znanstveni znaaj ne smatraju se porno-
grajom u smislu ovoga lanka.
Pornograja se sada inkriminira u dva lanka, posebno se inkriminira
iskoritavanje djece za pornograju, a posebno upoznavanje djece s pornogra-
jom. Djeja pornograja na raunalnom sustavu ili mrei vie nije zaseban la-
nak raen po uzoru na l. 9. Konvencije o kibernetikom kriminalu (NN MU
9/02 u daljnjem tekstu: Konvencija o kibernetikom kriminalu), ve je po
uzoru na l. 20. Konvencije o zatiti djece protiv seksualnog iskoritavanja i
zlostavljanja uklopljen u jedinstveni lanak koji inkriminira sveukupno iskori-
tavanje djece za pornograju, s time da nita od dosadanjeg sadraja nije izo-
stavljeno, ve je inkriminacija proirena i osuvremenjena sukladno ovoj poto-
njoj Konvenciji.
Stavak 1. je nov i pandan je lanku 163. stavak 1. koji se odnosi na podvo-
enje djeteta.
Stavak 2. neto je poboljan l. 196. st. 1. KZ/97 i l. 197a. st. 1. KZ/97.
Novina je inkriminiranje svjesnog pristupanja putem informacijsko-komunika-
cijskih tehnologija bilo kakvim sadrajima djeje pornograje. Dakle, kazneno
djelo postoji ve kad osoba pristupi takvim sadrajima, ime se popunjava pra-
znina koja je postojala (npr. upanijski sud u Osijeku u odluci br. K-339/08-4
od 23. 5. 2008. oslobodio je optuenika koji je u vie navrata posjeivao inter-
netske stranice s djejom pornograjom, HLJKPP 2/2011, str. 822824).
Nadalje, uz prikazivanje prave djece inkriminira se i realno prikazivanje
nepostojee djece te osoba koje izgledaju mlae od 18 godina iako to nisu. Ovo
je sukladno l. 9. Konvencije o kibernetikom kriminalu te l. 20. Konvencije o
zatiti djece od seksualnog iskoritavanja i zlostavljanja. Ova potonja Konven-
cija doputa stavljanje rezerve glede prikazivanja nepostojee djece, no zako-
nodavac je smatrao da nije uputno da Republika Hrvatska koristi ovu rezervu
jer ratio ovih inkriminacija nije samo zatita konkretnog djeteta koje se snima
za pornografske snimke, ve zatita djece openito i preventivno djelovanje na
suzbijanje zlostavljanja djece koje esto izvode osobe koje uivaju u djejoj
pornograji, pri emu je nevano jesu li to slike stvarne ili realno prikazane
nepostojee djece.
Stavak 3. jest novouvedeni kvalikatorni oblik djela u kojem se dijete
prisiljava ili navodi na snimanje djeje pornograje koritenjem sile, obmane,
prijevare, zlouporabom poloaja raen prema l. 19. st. 1. (b) Konvencije VE o
zatiti djece od seksualnog iskoritavanja i zlostavljanja.
Stavak 4. odgovara l. 196. st. 2. i l. 197.a st. 3. KZ/97.
U stavku 5. iskljueno je kanjavanje djece za posjedovanje pornograf-
skog materijala koji su oni sami uz pristanak svakog od njih snimili i koje uz
223
pristanak svakog od njih posjeduju za vlastitu upotrebu. Ova iznimka od ka-
njavanja unesena je u KZ kako se ne bi bespotrebno kazneno gonila djeca u toj
osjetljivoj dobi. Konvencija o zatiti djece od seksualnog iskoritavanja i zlo-
stavljanja predvia ovakvu mogunost. Valja uzeti da izriaj da se dijete nee
kazniti ovdje predstavlja razlog iskljuenja kanjivosti jer djelo je i dalje pro-
tupravno (pa npr. ako roditelj zatekne djecu u snimanju djeje pornograje,
smije u tom trenutku upotrijebiti primjerenu silu da ih razdvoji te oduzme i
uniti snimljeni materijal). To znai da u procesnom smislu djelo za koje je
U stavku 6. denirana je djeja pornograja te je izrijekom navedeno koji
se materijali ne smatraju djejom pornograjom.
Iskoritavanje djece za pornografske predstave
lanak 164.
(1) Tko dijete namamljuje, vrbuje ili potie na sudjelovanje u porno-
grafskim predstavama,
(2) Tko zarauje od pornografskih predstava u kojima sudjeluje
dijete ili na drugi nain iskoritava dijete za pornografske predstave,
(3) Tko silom ili prijetnjom, obmanom, prijevarom, zlouporabom
ovlasti ili tekog poloaja ili odnosa zavisnosti, prisili ili navede dijete na
sudjelovanje u pornografskoj predstavi,
(4) Kaznom zatvora iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko gleda
pornografsku predstavu uivo ili putem komunikacijskih sredstava ako je
znao ili je morao i mogao znati da u njoj sudjeluje dijete.
(5) Posebne naprave, sredstva, raunalni programi ili podaci namije-
njeni, prilagoeni ili uporabljeni za poinjenje ili olakavanje poinjenja
kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka e se oduzeti, a pornograf-
ski materijal koji je nastao poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. i 2.
ovoga lanka e se i unititi.
Ovaj lanak pokriva odredbe l. 196. KZ/97.
Ovaj lanak raen je po uzoru na l. 21. Konvencije o zatiti djece od
seksualnog iskoritavanja i zlostavljanja. Pornografske predstave u veini e
sluajeva biti komercijalnog karaktera, ali to nije pretpostavka za postojanje
ovog kaznenog djela. Dakle ovo e djelo postojati i ako je predstava organizi-
rana u privatnom domu.
224
Novina je kanjavanje gledatelja smatra se da se za ekasno suzbijanje
ovakvih pojava mora inkriminirati ne samo ponuda, ve i potranja (stavak 4.).
Pritom, kad se spominje gledanje putem komunikacijskih sredstava misli se
na raunala (ukljuujui i mobilne ureaje) s web-kamerama i slinim sred-
stvima. Takoer, uvoenjem stavka 4. omoguuje se i kanjavanje za otklonjivu
zabludu gledatelja pornografske predstave glede dobi rtve. Budui da je ovo
kazneno djelo namjerni delikt, u ovakvim situacijama prema opim pravilima
poinitelj ne bi bio kazneno odgovoran. Stoga se ovom odredbom uvodi kanji-
vost za nehajno postupanje u odnosu na tono odreenu okolnost koja je
sadrana u biu tog kaznenog djela: dob rtve. Tako ako je gledatelj prema
objektivnim okolnostima i svojim osobnim sposobnostima morao i mogao znati
da u pornografskoj predstavi sudjeluju djeca (osobe mlae od 18 godina), odgo-
varat e za ovo kazneno djelo.
Upoznavanje djece s pornografijom
lanak 165.
(1) Tko djetetu mlaem od petnaest godina proda, pokloni, prikae
ili javnim izlaganjem, posredstvom raunalnog sustava, mree ili medija
za pohranu raunalnih podataka ili na drugi nain uini pristupanim
spise, slike, audiovizualne sadraje ili druge predmete pornografskog sadr-
aja ili mu prikae pornografsku predstavu,
(2) Predmeti, posebne naprave, sredstva, raunalni programi ili po -
daci namijenjeni, prilagoeni ili uporabljeni za poinjenje ili olakavanje
poinjenja kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka e se oduzeti, a porno-
grafski materijal e se i unititi.
(3) Pornograjom se u smislu ovoga lanka smatra materijal koji
vizualno ili na drugi nain prikazuje osobu u pravom ili simuliranom
spolno eksplicitnom ponaanju ili koji prikazuje spolne organe ljudi u
spolne svrhe. Materijali koji imaju umjetniki, medicinski ili znanstveni
znaaj ne smatraju se pornograjom u smislu ovoga lanka.
Ovaj je lanak spoj l. 197. i l. 197a. st. 2. i 3. KZ/97 budui da se vie
zasebno ne inkriminira kazneno djelo djeja pornograja na raunalnom su -
stavu ili mrei (gdje je bilo potpuno pogreno svrstano upoznavanje djeteta s
pornograjom putem raunalnog sustava ili mree).
Stavak 3. jest nov, a njime se analogno l. 163. st. 6. KZ denira porno-
graja za potrebe ovog lanka. Denicija pornograje koju je dao Ustavni sud
u svojoj odluci U-III-279/1998 od 9. listopada 1998. smatra se preuskom za
potrebe ovog lanka.
225
Teka kaznena djela spolnog zlostavljanja
i iskoritavanja djeteta
lanak 166.
(1) Ako je kaznenim djelom iz lanka 158. stavak 1., lanka 162.
stavka 1. i 2., lanka 163. stavka 1. i 2. te lanka 164. stavka 1. ovoga
Zakona djetetu nanesena teka tjelesna ozljeda ili je naruen njegov tjele-
sni ili emocionalni razvoj ili je dijete ostalo trudno, ako je u djelu sudjelo-
valo vie poinitelja, ili je djelo poinjeno nad posebno ranjivim djetetom
ili je poinjeno od bliske osobe ili osobe s kojom dijete ivi u zajednikom
kuanstvu, ili je poinjeno na osobito okrutan ili osobito poniavajui
nain,
(2) Ako je kaznenim djelom iz lanka 158. stavka 5., lanka 162.
stavka 3., lanka 163. stavka 3. i lanka 164. stavka 2. ovoga Zakona dje-
tetu nanesena teka tjelesna ozljeda ili je naruen njegov tjelesni ili emoci-
onalni razvoj ili je dijete ostalo trudno, ako je u djelu sudjelovalo vie
poinitelja, ili je djelo poinjeno nad posebno ranjivim djetetom ili je poi-
njeno od bliske osobe ili osobe s kojom dijete ivi u zajednikom kuan-
stvu, ili je poinjeno na osobito okrutan ili osobito poniavajui nain,
(3) Ako je kaznenim djelom iz lanka 158., lanka 162., lanka 163.
ili lanka 164. ovoga Zakona prouzroena smrt djeteta,
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili
dugotrajnim zatvorom.
Ovaj je lanak nov, a slijedi odredbu o kvalikatornim okolnostima iz l.
28. Konvencije o zatiti djece od seksualnog iskoritavanja i zlostavljanja. U
ovom se lanku posebno ne navode bludne radnje jer je okvir i raspon kazne
kod njih dovoljan da se ove okolnosti uzmu kao otegotne.
226
KAZNENA DJELA PROTIV BRAKA, OBITELJI I DJECE
Reforma kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladei bila je jedan od
teih zadataka reforme hrvatskog kaznenog prava, naroito u onom djelu u
kojem je bilo potrebno pojedina kaznena djela iz ove glave razgraniiti od pre-
kraja predvienih Zakonom o zatiti od nasilja u obitelji, koji imaju vrlo iroko
i neodreeno opisane radnje. Ovo razgranienje bilo je nuno, osobito imajui
u vidu presudu ESLJP-a u predmetu Maresti v. Hrvatska.
U naslovu ove glave vie se ne koristi izraz mlade, koji pojam ustvari
podrazumijeva i mlae punoljetnike (punoljetne osobe mlae od 21 godine, v.
l. 1. i 2. ZSM), a zatitni su objekt ove glave zapravo djeca (osobe mlae od
18 godina u smislu l. 87. st. 7. KZ i l. 1. Konvencije o pravima djeteta).
Dvobranost
lanak 167.
(1) Tko sklopi novi brak iako se ve nalazi u braku ili tko sklopi brak
s osobom za koju zna da se ve nalazi u braku,
(2) Ako je prijanji brak u meuvremenu prestao, kazneni progon
nee se poduzeti.
Stavak 1. i 2. lanka 206. KZ/97 bez sadrajnih su izmjena zbog ekono-
minosti zakonskog teksta spojeni u jedan stavak.
Stavak 2. jest novouvedeni stavak izraen po uzoru na l. 188. st. 3. slov.
KZ kojim se predvia obustava kaznenog progona ako je prethodni brak u
meuvremenu prestao. Sukladno l. 134. Obiteljskog zakona (NN 116/03,
17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11 u daljnjem tekstu: Obiteljski zakon) brak
prestaje: smru branog druga, proglaenjem nestalog branog druga umrlim,
ponitajem ili razvodom.
Raspravljalo se o mogunosti da se inkriminira zasnivanje dviju izvan-
branih zajednica. Ako netko polovicu vremena provodi s jednom osobom s
kojom ima dijete, a polovicu s drugom s kojom takoer ima dijete, on e se
nalaziti u dvije izvanbrane zajednice (ne postoje odredbe Obiteljskog zakona
koje to brane), a kanjavanje za dvobranost bila bi zabranjena analogija. Takve
227
bi situacije ipak u praksi bile iznimno rijetke pa se ne vidi ni potreba za njiho-
vim sankcioniranjem. vic. KZ (l. 215 eingetragene Partnerschaft) i ved.
KZ (Kap. 7/1) imaju odredbu o kanjavanju dvostrukih izvanbranih zajednica,
meutim tamo postoje registrirane izvanbrane zajednice, koje hrvatski Obi-
teljski zakon ne poznaje.
Omoguavanje sklapanja nedozvoljenog braka
lanak 168.
Ovlatena osoba pred kojom se sklapa brak koja omogui sklapanje
braka iako nisu ispunjene sve zakonske pretpostavke za postojanje i valja-
nost braka,
Ovaj lanak odgovara l. 207. KZ/97. Sadrajno je ostao isti, samo je u
izriaju prilagoen Obiteljskom zakonu (Glava II.).
Prisila na sklapanje braka
lanak 169.
(1) Tko prisili drugu osobu na sklapanje braka,
(2) Tko namamljuje osobu u drugu dravu od one u kojoj ova pre-
biva da bi je tamo prisilio na sklapanje braka,
Ovo je novo kazneno djelo, a kao predloak posluio je l. 37. Konvencije
VE o prevenciji i borbi protiv nasilja nad enama i obiteljskog nasilja. Cilj mu
je preventivno djelovati na sklapanje prisilnih brakova koji su jo uvijek uobi-
ajeni u nekim kulturama.
Stavak 1. kvalicirani je oblik kaznenog djela prisile iz l. 138. KZ.
Stavak 2. ponajprije se odnosi na namamljivanje poinjeno od strane
osobe koja e sklopiti prisilan brak sa rtvom, a u drugim sluajevima (kad su
poinitelji druge osobe) najee e se raditi o kaznenom djelu trgovanja lju-
dima.
228
Omoguavanje izvanbranog ivota s djetetom
lanak 170.
(1) Punoljetna osoba koja ivi s djetetom mlaim od esnaest godina,
a time ne ini neko drugo kazneno djelo za koje je propisana tea kazna,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko djetetu mla-
em od esnaest godina omogui izvanbrani ivot s drugom osobom ili ga
na to navede, a time ne ini neko drugo kazneno djelo za koje je propisana
tea kazna.
(3) Tko djelo iz stavka 2. ovoga lanka poini iz koristoljublja,
Stavak 1. i 2. ovoga lanka odgovaraju stavku 1. i 2. lanka 214. KZ/97, s
time da je uvedena klauzula supsidijarnosti kako bi se izbjeglo preklapanje s
drugim teim kaznenim djelima i dvostruko kanjavanje.
Donje mjere kazne, koje su u l. 214. KZ/97 odskakale od uobiajenih
okvira kazni, izmijenjene su tako da je u stavku 1. snien minimum s 6 na 3
mjeseca, a u stavku 3. minimum je povien s 3 na 6 mjeseci zatvora.
Za kazneno djelo iz stavka 1. i 2. novana kazna moe biti izreena kao
glavna kazna sukladno l. 40. st. 4. KZ, a za kazneno djelo iz stavka 3. kao
sporedna s obzirom na to da se radi o kaznenom djelu iz koristoljublja. Takoer,
pod uvjetima iz l. 55. KZ, izreenu novanu kaznu ili kaznu zatvora sud moe
zamijeniti radom za ope dobro na slobodi.
Ostavljanje u tekom poloaju blisku osobu
lanak 171.
Tko krenjem svojih zakonskih obiteljskih obveza ostavi u tekom
poloaju blisku osobu koji se ne moe sam o sebi skrbiti,
Ovaj lanak odgovara l. 208. st. 1. KZ/97. Nakon promjena kod kazne-
nog djela naputanja nemone osobe koje su izvrene novim lankom 124. KZ
vie ne postoji problem razgranienja izmeu ova dva kaznena djela.
l. 208. st. 2. KZ/97 brisan je budui da je sluajeve prouzroenja smrti iz
nehaja i tjelesne ozljede bolje rjeavati kroz stjecaj. U l. 208. st. 2. KZ/97
neopravdano je dolazilo do privilegiranja poinitelja.
Prema l. 87. st. 9. KZ, bliske su osobe lanovi obitelji (l. 87. st. 8. KZ),
bivi brani ili izvanbrani drug (l. 87. st. 10. KZ) ili istospolni partner (l. 87.
st. 11. KZ) i osobe koje ive u zajednikom kuanstvu.
229
U ovom lanku postoje dvije gramatike greke koje valja ispraviti: umje-
sto koji treba pisati koja, a umjesto sam treba pisati sama.
Povreda dunosti uzdravanja
lanak 172.
(1) Tko ne uzdrava osobu koju je po zakonu duan uzdravati i to
na nain, u visini i u rokovima odreenim ovrnom ispravom,
(2) Ako se obveza iz stavka 1. ovoga lanka odnosi na uzdravanje
djeteta ili osobe koja zbog starosti, bolesti, mentalnog ili tjelesnog otee-
nja nije sposobna za rad,
(3) Nema kaznenog djela ako poinitelj dokae da iz opravdanih
razloga nije bio u mogunosti plaati uzdravanje iz stavka 1. ili 2. ovoga
lanka.
Stavak 1. preformuliran je kako bi se pojednostavili sudski postupci koji
sada traju dugo jer se mnogo vremena troi na dokazivanje izbjegavanja zapo-
slenja i ostalih okolnosti koje su se navodile u l. 209. st. 1. KZ/97. Stoga rad-
nje koje imaju za cilj izbjegavanje plaanja alimentacije vie nisu dio bia
kaznenog djela, ve je dovoljno da poinitelj ne podmiruje uzdravanje za
osobu koju je po zakonu duan uzdravati i to na nain, u visini i u rokovima
odreenim ovrnom ispravom. Time je ovo kazneno djelo postalo pravo ka -
zneno djelo neinjenja kao u slov. KZ (l. 194. st. 1.), crnog. KZ (l. 221. st. 1.)
te vic. KZ (l. 217.). Izmijenjen je i pravni temelj za plaanje alimentacije pa
to vie nije samo ovrna odluka ili sudska nagodba, ve svaka ovrna isprava.
To obuhvaa i npr. nagodbu pred centrom za socijalnu skrb ili javnim biljeni-
kom.
Polo se od toga da ovo kazneno djelo predstavlja jedno od najeih
krenja prava djeteta na primjeren ivotni standard i moe znatno i teko ugro-
ziti njegov pravilan razvoj i napredak. Kaznene prijave za ovo kazneno djelo
esto su se odbacivale uz obrazloenje kako je nesporno da obveznik uzdrava-
nja svojoj obvezi ne udovoljava, no nije u mogunosti pridonositi za uzdrava-
nje djeteta. Zakonski opis kaznenog djela ovako je bolje prilagoen potrebama
djeteta oteenika i alje vrlo jasnu poruku roditeljima, a koja se tie, u naji-
rem smislu reeno, njihove odgovornosti za djecu, kao i drugim i graanima o
230
tome da se radi o jednom od najozbiljnijih krenja prava djece koje se ne smije
i nee tolerirati.
Kvalikatorna se okolnost u stavku 2. kod izbjegavanja uzdravanja vee
uz dijete (mlae od 18 godina), ali sukladno l. 210. st. 3., l. 213. st. 1. i l.
217. st. 1. Obiteljskog zakona i uz punoljetnu osobu koja zbog bolesti, mental-
nog ili tjelesnog oteenja nije sposobna za rad.
Stavak 3. je nov, a radi se o konkretizaciji opeg naela koje vrijedi za
kaznena djela neinjenjem: ultra posse nemo tenetur (ni od koga se ne moe
zahtijevati ono to je iznad njegovih mogunosti). Razlog uvoenja ove odredbe
jest prebacivanje tereta dokazivanja na optuenika, koji mora dokazati nemo-
gunost plaanja uzdravanja. Stoga ovdje izriaj nema kaznenog djela
iskljuuje ve bie kaznenog djela, to u procesnom smislu znai da djelo za
koje je optuenik optuen po zakonu nije kazneno djelo pa oslobaajuu
presudu treba donijeti po toki 1. lanka 453. ZKP.
Uz uvjetnu osudu, djelominu uvjetnu osudu, uvjetni otpust ili rad za
ope dobro, sud moe poinitelju izrei posebnu obvezu ispunjavanja dunosti
uzdravanja (l. 62. st. 2. to. 14. KZ) te nadzirano raspolaganje prihodima u
skladu s potrebama osoba koje je po zakonu duan uzdravati (l. 62. st. 2. to.
3. KZ).
Neprovoenje odluke za zatitu dobrobiti djeteta
lanak 173.
(1) Tko ne provodi, sprijei ili onemogui provoenje odluke za za -
titu dobrobiti djeteta koju je odredio sud, centar za socijalnu skrb ili
dravno tijelo,
(2) Slubena osoba na radu u ustanovi ili dravnom tijelu koja ne
provodi odluke suda ili dravnih tijela ili pravodobno ne ispunjava zakon-
ske obveze za zatitu djeteta pa zbog toga bude ugroeno zdravlje ili razvoj
djeteta,
(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka poinjeno iz ne -
haja,
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do jedne godine.
(4) Poinitelj koji omogui provoenje odluke iz stavka 1. ovoga
lanka prije zapoinjanja kaznenog postupka, moe se osloboditi kazne.
231
Naziv kaznenog djela sprjeavanja i neizvrenja mjera za zatitu djeteta i
maloljetne osobe (l. 215. KZ/97) izmijenjen je tako da glasi neprovoenje
odluke za zatitu dobrobiti djeteta. Uvedena je kaznena odgovornost za propu-
tanje provoenja, sprjeavanje ili onemoguavanje provoenja bilo koje od -
luke za zatitu dobrobiti djeteta koju je odredio sud, centar za socijalnu skrb ili
dravno tijelo (npr. odluke nadlenog tijela kojom je odreen nain i vrijeme
susreta i druenja djeteta s roditeljem, drugim srodnikom ili osobom kojoj je
sud odredio pravo na susrete i druenje ili na obavjetavanje osobe koja ima
pravo na susrete i druenje s djetetom o promjeni djetetove adrese). Time je
proireno bie kaznenog djela i pruena vea zatita djeci jer se do sada kanja-
valo samo sprjeavanje izvrenja odgojnih ili drugih mjera. Razdvojena je
odgovornost za namjerno i nehajno poinjenje djela i shodno tome odreene su
primjerenije sankcije.
Novost je i uvoenje fakultativnog osloboenja od kazne za temeljni oblik
ovog kaznenog djela ako poinitelj omogui provoenje odluke za zatitu
dobrobiti djeteta prije zapoinjanja kaznenog postupka (sluaj djelotvornog
kajanja). To je opravdano, jer je cilj prije svega zatititi dobrobit djeteta, a ka-
njavanje poinitelja u drugom je planu pa u nekim sluajevima moe i izostati.
Oduzimanje djeteta
lanak 174.
(1) Tko dijete oduzme od roditelja, posvojitelja, skrbnika, druge
osobe ili ustanove kojoj je ono povjereno, protupravno ga zadri ili mu
onemoguava da ivi s osobom ili u ustanovi kojoj je povjereno,
(2) Ako kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini roditelj ili
posvojitelj,
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini s ciljem da
dijete trajno zadri, ili ako je zbog kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka
dijete napustilo podruje Republike Hrvatske, ili je tee ugroeno zdrav-
lje, odgoj, kolovanje ili je na drugi nain teko ugroena dobrobit djeteta,
(4) Roditelj ili posvojitelj koji kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lan-
ka poini s ciljem da trajno zadri dijete ili na nain da dijete napusti
podruje Republike Hrvatske,
(5) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka prou-
zroena smrt djeteta,
232
se kazniti.
(7) Poinitelj koji vrati dijete prije zapoinjanja kaznenog postupka,
moe se osloboditi kazne.
U stavku 1. uz roditelje, skrbnike i druge osobe umetnut je posvojitelj te
je odredba napisana neto preciznije.
Uveden je stavak 2. kojim je predviena manja sankcija ukoliko je poini-
telj djela iz stavka 1. roditelj. Slinu odredbu ima i franc. KZ (l. 227-7) i
engleski Child Abduction Act.
U stavku 3. dodane su kvalikatorne okolnosti koje do sada nisu postojale
ako je uslijed djela tee ugroeno zdravlje, odgoj ili kolovanje djeteta.
Stavak 4. je nov. Ovakvu odredbu nalazimo i u stranim zakonima (npr. l.
227-5 i 227-6 franc. KZ; l. 217. st. 2. crnog. KZ). U praksi ima sluajeva u
kojima jedan roditelj bez suglasnosti drugog roditelja odvodi njihovo zajed-
niko dijete u inozemstvo u namjeri da ga zadri i na taj nain onemoguava
drugog roditelja u izvravanju sadraja roditeljske skrbi ovime je omogueno
kanjavanje takvih sluajeva neto blae, primjenom stavka 4.
Stavak 5. uvodi smrt kao kvalikatornu okolnost koja je zaprijeena
viom kaznom.
Stavak 6. takoer je nov i propisuje kanjavanje za pokuaj. Budui da je
u stavku 2. kazna manja od 5 godina, pokuaj ne bi bio kanjiv prema opim
odredbama (l. 34. st. 1. KZ).
Stavak 7. odgovara lanku 210. stavak 3. KZ/97, a radi se o sluaju djelo-
tvornog kajanja za koje je propisano fakultativno osloboenje od kazne.
Promjena obiteljskog stanja
lanak 175.
(1) Tko podmetanjem, zamjenom, davanjem lanih podataka ili na
drugi nain promijeni obiteljsko stanje djeteta,
(2) Tko iz nehaja zamijeni ili na drugi nain promijeni obiteljsko
stanje djeteta,
se kazniti.
Stavak 1. odgovara lanku 211. stavka 1. KZ/97.
233
Uveden je stavak 2. koji omoguuje i kanjavanje za nehaj. Ovo djelo
moe imati vrlo teke posljedice pa se trai duna panja od osoba koje postu-
paju s djecom i ukoliko je ta panja izostala primjereno je kanjavati za nehaj.
Stavak 3. propisuje kanjavanje za pokuaj budui da pokuaj ne bi bio
kanjiv prema opim odredbama (l. 34. st. 1. KZ).
Naputanje djeteta
lanak 176.
Tko napusti svoje dijete s ciljem da ga se trajno rijei,
Ovaj lanak odgovara l. 212. KZ/97. Smanjen je minimum kazne s 1
godine na 3 mjeseca zatvora.
Nije posebno inkriminirano navoenje roditelja da napuste svoje dijete
(ovakvo kazneno djelo nalazimo npr. u l. 277-14 franc. KZ) budui da je to,
ovisno o okolnostima sluaja, pokriveno kaznenim djelom trgovanja ljudima,
odnosno moe se kazniti kao poticanje na naputanje djeteta.
Povreda djetetovih prava
lanak 177.
(1) Roditelj, posvojitelj, skrbnik ili druga osoba koja grubo zanema-
ruje svoje dunosti podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta,
(2) Tko zlostavi dijete ili ga prisili na pretjerani rad ili rad koji ne
odgovara njegovoj ivotnoj dobi, na prosjaenje ili ga navodi na drugo
ponaanje koje je tetno za njegov razvoj ili na drugi nain grubo povri-
jedi djetetova prava,
(3) Ako se zbog kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka dijete
odalo prosjaenju, prostituciji ili drugim oblicima drutveno neprihvatlji-
vog ponaanja, ili je prouzroena teka tjelesna ozljeda djeteta,
234
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga lanka prouzro-
ena smrt djeteta,
U stavku 1. pojam zbrinjavanja ili odgoja zamijenjen je pojmom podi-
zanja, odgoja i obrazovanja koji rabi Obiteljski zakon (vidi l. 11. st. 2. Obitelj-
skog zakona). U stavku 2. po uzoru na l. 114. Obiteljskog zakona dodano je
ili na drugi nain grubo zlorabi djetetova prava.
U stavku 1. radi se o djelu koje se smatra manje opasnim od djela iz
stavka 2., pa nije primjereno da kazna u ova dva stavka bude ista kao to je to
bio sluaj do sada u l. 213. KZ/97, zbog ega je kazna u stavku 2. poviena.
U stavku 3. poviena je sankcija sukladno povienju sankcije u stavku 2.
ovoga lanka. Termin asocijalnog ponaanja zamijenjen je terminom dru-
tveno neprihvatljivog ponaanja koji rabi i Obiteljski zakon u l. 114. st. 1.
to. 5.
Povreda privatnosti djeteta
lanak 178.
(1) Tko iznese ili pronese neto iz osobnog ili obiteljskog ivota dje-
teta, protivno propisima objavi djetetovu fotograju ili otkrije identitet
djeteta, to je kod djeteta izazvalo uznemirenost, porugu vrnjaka ili dru-
gih osoba ili je na drugi nain ugrozilo dobrobit djeteta,
zbog ega je ono postalo pristupano veem broju osoba,
(3) Tko djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini kao slubena osoba
ili u obavljanju profesionalne djelatnosti,
Ovaj lanak odgovara l. 201. st. 3. i 4. KZ/97 koji se neopravdano nala-
zio u glavi kaznenih djela protiv asti i ugleda. Kod ovog kaznenog djela ne
radi se ponajprije i jedino o zatiti asti i ugleda djeteta, ve o zatiti njegove
privatnosti, dobrobiti i razvoja te ga je zato primjerenije smjestiti u glavu
kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece.
Stavak 1. djelomino odgovara l. 201. st. 3. KZ/97 koji zapravo nije osi-
guravao do kraja odgovarajuu zatitu djece kako je to propisano u l. 16.
Konvencije o pravima djeteta, koji odreuje da dijete ima pravo na zakonsku
235
zatitu protiv samovoljnog ili nezakonitog mijeanja u njegovu privatnost, obi-
telj, dom ili dopisivanje te nezakonitih napada na njegovu ast i ugled. Konven-
cija o pravima djeteta obvezuje dravu da osigura takvu zatitu djeteta u svom
nacionalnom zakonodavstvu, stoga je potrebno pruiti kaznenopravnu zatitu
privatnosti djece. Occasio legis bili su i uestali napisi u medijima, gdje se bez
ikakve zatite identiteta, odnosno prikrivanja djeteta radi neprepoznavanja,
objavljuju fotograje djece te se navode njihova imena i prezimena, usko ih
povezujui sa situacijama koje kod djeteta mogu uzrokovati uznemirenost,
porugu vrnjaka ili drugih osoba ili na drugi nain ugroavaju dobrobit djeteta.
Stoga je uz iznoenje ili prenoenje neega iz osobnog ili obiteljskog ivota
(to se prije svega odnosi na injenine tvrdnje ija se istinitost ili neistinitost
ne moe dokazivati, a nisu iskljueni ni uvredljivi sadraji) uvedeno i objavlji-
vanje fotograja te otkrivanje identiteta djeteta suprotno propisima i predvi-
eno dva kvalikatorna oblika ovog kaznenog djela (stavak 2. i 3.).
Zatita privatnosti proirena je na svu djecu (u KZ/97 titila su se samo
djeca mlaa od 14 godina).
Brisana je tea duevna smetnja iz stavka 1. jer je valja pravno ocijeniti
kao tee naruenje zdravlja (teka tjelesna ozljeda), koje moe biti u stjecaju s
povredom privatnosti djeteta, ali je uvedena i generalna klauzula ugroavanje
dobrobiti djeteta na drugi nain.
Rodoskvrnue
lanak 179.
(1) Tko izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju sa
srodnikom u ravnoj lozi, bratom, sestrom, polubratom ili polusestrom, po
krvi ili po posvojenju.
(2) Nee se kazniti osoba koja je u vrijeme izvrenja radnje iz stavka
1. ovoga lanka bila dijete.
l. 198. st. 1. KZ/97 iz glave kaznenih djela protiv spolne slobode i spol-
nog udorea prebaen je u glavu kaznenih djela protiv obitelji, budui da kod
ovog kaznenog djela nije zatitni objekt spolna sloboda (osobe ovdje stupaju u
dobrovoljne spolne odnose), ve se titi institucija obitelji kao takva. Ni u dru-
gim se stranim zakonodavstvima ovo djelo ne nalazi u glavi kaznenih djela
protiv spolnog samoodreenja (drugaije je, naravno, kod spolnih odnosa s
djecom).
U stavku 1. novina je da se incest odnosi ne samo na bioloke srodnike,
ve i srodnike nastale odnosom posvojenja te da su uz brata i sestru ubaeni i
polubrat i polusestra (slino kao i npr. u norvekom i talijanskom KZ). To je u
skladu s l. 28. Obiteljskog zakona prema kojem brak ne mogu meusobno
236
sklopiti krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobonoj lozi sestra i brat, polusestra i
polubrat, dok iznimno, iz opravdanih razloga, sud moe u izvan parninom
postupku dopustiti sklapanje braka izmeu djece sestara i brae te djece poluse-
stara i polubrae. Sve se ovo odnosi i na odnose nastale posvojenjem.
l. 198. st. 2. KZ/97 premjeten je u glavu kaznenih djela spolnog zlo-
stavljanja i spolnog iskoritavanja djeteta u posebno kazneno djelo spolne zlou-
porabe djeteta starijeg od 15 godina (l. 159. st. 2. KZ). U l. 159. st. 2. KZ u
kojem se govori o spolnoj zloupotrebi djeteta starijeg od 15 godina inkrimini-
rane su ove radnje uz istu zaprijeenu sankciju, s time da se vie ne inkriminira
spolni odnos izmeu brae i sestara u toj dobi, ali se uz spolni odnos biolokih
srodnika po krvi u ravnoj liniji inkriminira i spolni odnos srodnika u ravnoj
liniji nastalih odnosom posvojenja te odnos s maehom ili ouhom kao to je to
i uobiajeno u drugim zakonodavstvima.
Radnje iz l. 198. st. 3. KZ/97 inkriminirane su pak u l. 158. st. 1. i 5. KZ
(spolna zlouporaba djeteta mlaeg od 15 godina), gdje je zaprijeena kazna od
tri do petnaest godina. Do sada je rodoskvrnue dolazilo u stjecaj s kaznenim
djelom spolnog odnoaja. Sada je rodoskvrnue indirektno jedna od kvalika-
tornih okolnosti u st. 5. (zlouporaba odnosa zavisnosti djeteta), s tim da vie ne
pokriva odnos izmeu brae i sestara ukoliko su oni bliski po dobi, ali uz krvne
srodnike u ravnoj liniji pokriva i itav niz drugih lanova obitelji ako ive s
djetetom u istom kuanstvu koje je prema njima u odnosu zavisnosti.
Uvodi se novi stavak 2. po uzoru na 173. st. 3. njem. KZ (a slino i l.
213. st. 2. vic. KZ). Izriaj nema kaznenog djela ovdje predstavlja iskljue-
nje kanjivosti jer djelo je i dalje protupravno (pa npr. ako roditelj zatekne vla-
stitu djecu u spolnom inu, smije u tom trenutku upotrijebiti primjerenu silu da
ih razdvoji). To znai da u procesnom smislu djelo za koje je optuenik optuen
po zakonu nije kazneno djelo pa oslobaajuu presudu treba donijeti po toki
1. lanka 453. ZKP.
237
KAZNENA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI
Grupni zatitni objekt ove glave koja odgovara Glavi XVIII. KZ/97 jest
zdravlje ljudi. Upravo je zbog toga kazneno djelo zlouporabe droge iz l. 173.
KZ/97 prebaeno iz kaznenih djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim
pravom (Glava XIII. KZ/97) u glavu kaznenih djela protiv zdravlja te je podije-
ljeno u dva lanka, prvi kojim se inkriminira neovlateno posjedovanje, pro-
izvodnja i trgovanje drogom (l. 190. KZ) i drugi kojim se inkriminira omogu-
avanje troenja droge (l. 191. KZ). Pritom je dekriminalizirano posjedovanje
droge koje se ini bez namjere njena stavljanja u promet (l. 173. st. 1. KZ/97)
te je takvo ponaanje ostalo samo u prekrajnoj sferi. Meu vanijim novostima
valja istaknuti i uvoenje kaznenih djela krivotvorenja lijekova i medicinskih
proizvoda (l. 185. KZ) i neovlatene proizvodnje i prometa tvari zabranjenih u
sportu (l. 192. i 192.a KZ).
irenje i prenoenje zarazne bolesti
lanak 180.
(1) Tko ne postupi po propisima ili naredbama kojima nadleno
dr avno tijelo nareuje preglede, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju,
odvajanje bolesnika ili drugu mjeru za spreavanje i suzbijanje zarazne
bolesti meu ljudima, odnosno za sprjeavanje i suzbijanje zarazne bolesti
ivotinja od kojih mogu oboljeti i ljudi, pa zbog toga doe do opasnosti od
irenja zarazne bolesti meu ljudima ili prenoenja zarazne bolesti sa ivo-
tinja na ljude,
(2) Tko ne pridravajui se mjera zatite drugoga zarazi opasnom
zaraznom boleu,
(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poinjeno iz
nehaja,
(4) Kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka kad se radi o spolno pre-
nosivoj bolesti progoni se po prijedlogu oteenika, osim ako je kazneno
djelo poinjeno na tetu djeteta.
238
l. 238. KZ/97 (prenoenje zarazne bolesti) i l. 239. KZ/97 (prenoenje
spolne bolesti) spojeni su u jedan lanak, pri emu se vie ne radi razlikovanje
izmeu spolne i bilo koje druge zarazne bolesti, osim kod pokretanja kaznenog
postupka, gdje se kao i dosad postupak kod prenoenja spolnih bolesti pokree
na prijedlog oteenika, osim kad je oteenik dijete.
Stavak 1. veim djelom odgovara st. 1. i 2. l. 238. KZ/97 koji su zbog
normativne ekonominosti sad spojeni u jedan lanak. I dalje se radi o kazne-
nom djelu konkretnog ugroavanja, s tim da je kazna poviena s jedne na tri
godine zatvora. Austr. KZ ovdje predvia delikt apstraktnog ugroavanja s
kaznom zatvora do tri godine (l. 178.), a vic. KZ delikt povrede s kaznom
zatvora do pet godina (l. 232.). Mjere za suzbijanje i spreavanje zaraznih
bolesti propisane su Zakonom o zatiti puanstva od zaraznih bolesti (NN
79/07, 113/08 i 43/09 u daljnjem tekstu Zakon o zatiti puanstva od zaraznih
bolesti). Listu zaraznih bolesti ije je sprjeavanje i suzbijanje od interesa za
Republiku Hrvatsku donosi ministar zdravlja (l. 3. st. 1. Zakona o zatiti
puanstva od zaraznih bolesti). Ako se pojavi opasnost od zarazne bolesti koja
nije odreena Listom zaraznih bolesti, a koja moe ugroziti puanstvo Repu-
blike Hrvatske, ministar moe odrediti da se i na tu zaraznu bolest primjenjuju
mjere odreene navedenim Zakonom, kao i druge potrebne mjere. Za nepoti-
vanje tih mjera predvien je itav niz prekraja koji su kanjivi novanom
kaznom, a mogu ih poiniti zike osobe, odgovorne osobe i pravne osobe.
Prekrajna se odgovornost odnosi na sluajeve apstraktne opasnosti.
St. 2. odgovara l. 239. st. 1. KZ/97, s tim da se sada ne odnosi vie samo
na spolne bolesti, ve na bilo koju opasnu zaraznu bolest. Slinu odredbu nala-
zimo u vic. KZ (vidi l. 231.). Zakon o zatiti puanstva od zaraznih bolesti ne
denira opasne zarazne bolesti. Npr. u vicarskoj sudskoj praksi opasnom zara-
znom boleu smatra se ona zarazna bolest kod koje postoji realan rizik od
nastupanja smrti ili tekog oteenja zdravlja. Postojanje rizika iskljuuje se
ako ga je s velikom sigurnou mogue ukloniti postojeim metodama lijee-
nja. Radi se o namjernom deliktu gdje i prenoenje zaraze mora biti obuhva-
eno namjerom. Djelo vie nije supsidijarno kaznenom djelu teke tjelesne
povrede i stoga je i za ovo djelo predvien kvalicirani oblik u l. 192. KZ.
Stavak 3. odgovara l. 238. st. 3. KZ/97, s tim da se sada predvia nehajna
odgovornost i za prenoenje opasne zarazne bolesti.
Stavak 4. odgovara l. 239. st. 2. KZ/97 i dalje se odnosi samo na preno-
enje spolnih bolesti, ali je ispravljena pogreka po kojoj se po slubenoj
dunosti progoni samo kad se radi o maloljetnicima, sad se to odnosi na svu
djecu, dakle osobe u dobi do 18 godina.
Nastanak teih posljedica od propisanih regulirani su l. 192. KZ (teka
kaznena djela protiv zdravlja ljudi, vidi obrazloenje tog lanka).
239
Nesavjesno lijeenje
lanak 181.
(1) Doktor medicine, doktor dentalne medicine ili drugi zdravstveni
radnik koji obavljajui zdravstvenu djelatnost primijeni oito nepodobno
sredstvo ili nain lijeenja ili na drugi nain oito ne postupi po pravilima
zdravstvene struke ili oito nesavjesno postupa pa time prouzroi pogora-
nje bolesti ili naruenje zdravlja druge osobe,
(2) Ako je kaznenim djelom navedenim u stavku 1. ovoga lanka pro-
uzroena teka tjelesna ozljeda drugoj osobi ili je postojea bolest znatno
pogorana,
uzroena osobito teka tjelesna ozljeda drugoj osobi ili je kod druge osobe
dolo do prekida trudnoe,
uzroena smrt jedne ili vie osoba,
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
haja,
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do est mjeseci.
haja,
haja,
haja,
Stavak 1. uz manje jezine izmjene odgovara l. 240. st. 1. KZ/97.
Sukladno l. 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stomatolokoj dje-
latnosti (NN 120/09), pojam doktor stomatologije zamijenjen je pojmom doktor
dentalne medicine. Sukladno odredbama Glave XIV. Zakona o zdravstvenoj
zatiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12,
144/12 u daljnjem tekstu; Zakon o zdravstvenoj zatiti), pojam zdravstveni
djelatnik zamijenjen je pojmom zdravstveni radnik. Za razliite nacrte ovog
240
lanka tijekom njegove izrade v. Turkovi K./Roksandi Vidlika S., Reforma
kaznenog zakonodavstva u podruju zdravstva, Zbornik radova Aktualnosti
zdravstvenog zakonodavstva i pravne prakse, II. znanstveni skup, Novalja,
2011., str. 111136.
Iako su neprimjenjivanje mjera za zatitu bolesnika, primjena oito nepo-
dobnog sredstva ili naina lijeenja i drugi oblici nesavjesnog postupanja
pokriveni izriajem nepostupanja po pravilima zdravstvene struke, zakonoda-
vac nije iao za pojednostavljenjem izriaja budui da ovakav proireni izriaj
olakava vjetaenje i slui preciziranju nepostupanja po pravilima struke. Za
utvrenje koja su pravila struke v. ZOL, Zakon o dentalnoj medicini, Zakon o
medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, Zakon o sestrinstvu, Zakon o primaljstvu,
Zakon o zioterapeutskoj djelatnost, Zakon o ostalim djelatnostima te na
Kodeks medicinske etike i deontologije Hrvatske lijenike komore i kodekse
ostalih zdravstveni struka. Za odgovornost ljekarnika vidjeti i l. 187. KZ.
Posljedice navedene u stavku 1. moraju se prouzroiti iz nehaja (one nisu
objektivni uvjet kanjivosti!), i to drugoj osobi (pacijentu). I do sada je pogor-
anje bolesti i naruavanje zdravlja predstavljalo teu posljedicu pa je valjalo
tumaiti da su ove posljedice, da bi se za njih odgovaralo, morale biti obuhva-
ene nehajem poinitelja. No unato tome dio literature i prakse pogreno je
pogoranje bolesti i naruavanje zdravlja tumaio kao objektivni uvjet kanji-
vosti. Stoga je zakonodavac razmatrao treba li radi uklanjanja mogunosti
razliitog tumaenja istaknuti da navedene posljedice moraju biti obuhvaene
nehajem poinitelja. Ipak se od toga odustalo jer bi to moglo izazvati zabunu
kod ostalih kaznenih djela gdje se to izriito ne kae, ve se podrazumijeva pa
nema razloga da se drugaije postupa kod ovog kaznenog djela. Praksi je ostav-
ljeno da u konkretnom sluaju procijeni moe li se raditi i o povredi nekog
drugog, a ne samog pacijenta (npr. kad pacijent koji je nesavjesno lijeen zbog
toga narui zdravlje neke druge osobe).
Iz l. 240. st 2. KZ/97 brisano je obavljanje djelatnosti u prostoru za koji
se nema propisano odobrenje za rad jer je isto predvieno kao prekraj u
Zakonu o zdravstvenoj zatiti (vidi l. 200. st. 1. to. 3. u vezi s l. 50. te l.
204. st. 1. to. 3. u vezi s l. 148 st. 3.). Budui da je time izriaj u stavcima 1. i
2. lanka 240. KZ/97 postao isti, radi ekonominosti zakonodavac je ova dva
stavka spojio u jedan.
Iako je ovo kazneno djelo delictum proprium, to ne iskljuuje odgovor-
nost pravnih osoba, koje su takoer ovlatene obavljati zdravstvenu djelatnost
(vidi npr. l. 116. Zakona o zdravstvenoj zatiti).
Nesavjesno lijeenje pokriva i sluajeve samovoljnog lijeenja (ukoliko je
dolo do posljedice), budui da je postupanje bez pristanka pacijenta u suprot-
nosti s pravilima struke. Stoga je zakonodavac odluio da vie nije potrebno
inkriminirati samovoljno lijeenje kao posebno kazneno djelo (vidi l. 241.
KZ/97). Osim toga, donoenjem Zakona o zatiti prava pacijenata, lijeenje bez
241
pristanka, bez obzira na to je li nastala posljedica, propisano je kao prekraj
(vidi l. 41. st. 1. to. 1. (u vezi s l. 8.), l. 41. st. 1. to. 3. (u vezi s l. 16.18.),
l. 41. st. 1. to. 5. (u vezi s l. 19.21.)).
Kod ovog kaznenog djela smanjene su sankcije s obzirom na to da u
veini komparativnih zakonodavstava ovo kazneno djelo ne postoji kao samo-
stalno, ve lijenici odgovaraju za nehajno nanoenje tjelesnih ozljeda ili
nehajno prouzroenje smrti, pa su u tom smislu kazne u KZ/97 bile prestroge.
U sluaju poinjenja djela iz stavka 1., 2., 5., 6. i 7. ovog lanka, sud moe
izrei umjesto kazne zatvora rad za ope dobro, novanu kaznu ili uvjetnu
osudu. Za kaznena djela iz stavka 3. i 8., moe se primijeniti uvjetna osuda,
sukladno uvjetima iz l. 56. KZ.
Nedozvoljeno uzimanje i presaivanje
dijelova ljudskog tijela
lanak 182.
radnik koji bez propisanog pristanka ili medicinski neopravdano uzme
organ, tkivo, stanicu, zametak ili fetus ivog darivatelja, ili ih presadi pri-
matelju ili upotrijebi za postupak medicinske oplodnje,
uzroena smrt osobe,
radnik koji radi presaivanja uzme dio tijela umrle osobe iako zna da je ta
osoba ili njezin zakonski zastupnik, odnosno skrbnik, za ivota dao pisanu
izjavu o nedarivanju, ili tko bez propisanog pristanka uzme radi presai-
vanja dio tijela umrlog djeteta ili umrle punoljetne osobe koja nije imala
sposobnost rasuivanja,
lanak kojim se inkriminira nedozvoljeno presaivanje dijelova ljudskog
tijela (l. 242. KZ/97) dijeli se u dva lanka jedan kojim se inkriminira nedo-
zvoljena transplantacija (l. 182. KZ) i drugi kojim se inkriminira trgovanje
organima (l. 107. KZ). Ovaj potonji smjeten je u glavu kaznenih djela protiv
ovjenosti i ljudskog dostojanstva (vidi komentar tog lanka).
Predlae se ukidanje razlikovanja izmeu medicinski neopravdanog uzi-
manja i presaivanja dijelova tijela kad postoji pristanak darivatelja, odnosno
primatelja i kad takva pristanka nema. Pristanak u sluajevima medicinski neo-
pravdanog uzimanja zapravo je nevaljan i stoga ga ne treba posebno apostro-
242
rati, premda bi se u odreenim okolnostima postojanje pristanka moglo uzeti u
obzir kao olakotna okolnost. Stoga se vie ne radi razlikovanje izmeu stavaka
1. i 3. lanka 242. KZ/97, ve se inkriminira svako medicinski neopravdano
uzimanje ljudskih organa, tkiva, spolnih ili matinih stanica ili zametaka, i to s
kaznom od jedne do deset godina (kazna je poviena u odnosu na kaznu koja je
do sada bila propisana za medicinski neopravdano uzimanje organa bez pri-
stanka kako bi se napravilo razlikovanje prema osobito tekoj tjelesnoj povredi
koju moe poiniti bilo tko. Zakonodavac je smatrao da je ovdje potrebna via
kazna jer je poinitelj doktor medicine, odnosno drugi zdravstveni radnik.
Ne govori se vie ni samo o uzimanju dijelova ljudskog tijela zbog presa-
ivanja, ve je svako medicinski neopravdano uzimanje dijelova tijela ka-
njivo. To moe biti u svrhe presaivanja, pokusa ili neeg drugog. O medicinski
neopravdanom uzimanju ili presaivanju dijelova tijela radit e se kad ono nije
poduzeto u svrhu lijeenja primatelja, ako postoji odgovarajui organ ili tkivo
umrle osobe ili postoji druga, priblino jednaka metoda lijeenja ili ako kod
uzimanja organa postoji rizik za ivot ili znaajno naruenje zdravlje darivate-
lja. Zakonodavac se pritom vodio l. 2., 12. i 14. Zakona o uzimanju i presai-
vanju dijelova ljudskog tijela u svrhu lijeenja (NN 177/04 i 45/09 u daljnjem
tekstu: Zakon o uzimanju i presaivanju dijelova ljudskog tijela u svrhu lijee-
nja). Postupci vezani uz transplantaciju organa propisani su takoer Direktivom
2010/45/EU od 7. srpnja 2010. o standardima kvalitete i sigurnosti ljudskih
organa za presaivanje. Napominjemo da je u prosincu 2012. godine donesen
Zakon o presaivanju ljudskih organa u svrhu lijeenja (NN 144/12), te je nje-
govim stupanjem na snagu prestao vaiti Zakon o uzimanju i presaivanju
dijelova ljudskog tijela u svrhu lijeenja u dijelu koji se odnosi na organe.
Takoer je donesen i Zakon o primjeni ljudskih tkiva i stanica (NN 144/12) te
je njegovim stupanjem na snagu prestao vaiti Zakon o uzimanju i presaivanju
dijelova ljudskog tijela u svrhu lijeenja u dijelu koji se odnosi na tkiva i sta-
nice.
Vie se ne radi o delictum comunium, dakle djelo ne moe poiniti svatko,
ve samo doktor medicine, doktor dentalne medicine ili drugi zdravstveni rad-
nik (delictum proprium). Ako ga ini netko drugi radit e se o kaznenom djelu
teke ili osobito teke tjelesne ozljede, a moe se pod odreenim uvjetima raditi
i o kaznenom djelu trgovanja dijelovima ljudskog tijela i ljudskim zamecima
(l. 107. KZ).
Pojam davatelja u skladu s terminologijom iz Zakona o uzimanju i presa-
ivanju dijelova ljudskog tijela u svrhu lijeenja zamijenjen je pojmom dariva-
telja.
Zakonodavac u ovom lanku upotrebljava pojam propisani pristanak.
Iako l. 10. i 17. Zakona o uzimanju i presaivanju dijelova ljudskog tijela u
svrhu lijeenja govore o davanju suglasnosti primatelja i davatelja, zakonoda-
vac je ovdje odluio upotrijebiti pojam pristanka budui da se on upotrebljava
243
kao pojam u ostalim zakonima i u sluajevima kad se u odredbama govori o
davanju suglasnosti. Pristanak je pojam koji se uvrijeio (vie o informiranom
pristanku v. u Zakonu o zatiti prava pacijenta). Odnosi se na sluajeve kad je
uzimanje organa medicinski opravdano. Maksimum kazne povien je s 3 na 10
godina i neto je via od gornje granice kazne za osobito teku tjelesnu povredu,
ime se omoguuje da se visinom izreene kazne odrazi teina povrede (teka
ili osobito teka tjelesna ozljeda).
l. 242. st. 3. KZ/97 uklopljen je u sadraj stavka 1., s time da je poviena
sankcija.
l. 242. st. 4. KZ/97 brisan je, budui da je pokriven prekrajnom odgo-
vornou (l. 36. st. 1. to. 9. Zakona o uzimanju i presaivanju dijelova ljud-
skog tijela u svrhu lijeenja) i takva se odgovornost u ovom sluaju smatra
dostatnom.
Stavak 2. do sada je bio pokriven tekim kaznenim djelom protiv zdravlja
ljudi (l. 249. KZ/97), no svojom sankcijom on nije pokrivao pravu kriminalnu
teinu ovog kaznenog djela te smo ga ovdje izdvojili kao poseban kvalicirani
oblik s teom kaznom nego to je ona koja je predviena za ostala teka djela
protiv zdravlja ljudi (l. 192. KZ).
l. 242. st. 5. KZ/97 postao je stavak 3., s tim da je nomotehniki poprav-
ljen. Sad pokriva sve sluajeve uzimanja dijelova tijela s umrle osobe kad se
ona tome izriito pisano protivila, odnosno kad se za to u sluajevima koje
propisuje Zakon o uzimanju i presaivanju dijelova ljudskog tijela u svrhu lije-
enja (l. 21. do 25. maloljetnici, osobe s duevnim smetnjama, gluhe i slijepe
osobe, stranci) trai izriiti pristanak same osobe, zakonskog zastupnika ili
srodnika.
l. 242. st. 6. KZ/97 uz tamo opisane izmjene postao je dio samostalnog
lanka trgovanja dijelovima ljudskog tijela i ljudskim zamecima (l. 107. KZ) u
glavi kaznenih djela protiv ovjenosti i ljudskog dostojanstva (vidi obrazloe-
nje tog lanka).
l. 242. st. 7. KZ/97 brisan je jer je pokriven ovim kaznenim djelom koje
je postalo delictum proprium.
U sluaju poinjenja djela iz stavka 1. moe se primijeniti uvjetna osu-
da, sukladno uvjetima iz l. 56. KZ.-a. Za kazneno djelo iz stavka 3. sud umje-
sto kazne zatvora moe izrei rad za ope dobro, novanu kaznu ili uvjetnu
osudu.
Nepruanje medicinske pomoi u hitnim stanjima
lanak 183.
Doktor medicine, doktor dentalne medicine ili drugi zdravstveni rad-
nik koji bez odgaanja ne prui medicinsku pomo osobi kojoj je takva
244
pomo potrebna zbog opasnosti od nastupanja trajne tetne posljedice po
njezino zdravlje ili za njezin ivot,
Izriaj ovoga lanka (l. 243. KZ/97) usklaen je s izriajem kaznenog
djela nepruanja pomoi iz glave kaznenih djela protiv ivot i tijela (v. l. 123.
KZ).
Inkriminira se nepruanje medicinske pomoi samo u hitnim stanjima.
Hitnim se stanjima sukladno l. 18. ZOL i l. 22. Zakona o dentalnoj medicini
(NN 121/03, 117/08 i 120/09 u daljnjem tekstu: Zakon o dentalnoj medicini)
smatraju ona stanja kod kojih bi zbog nepruanja zdravstvene (lijenike, sto-
matoloke) pomoi mogle nastati trajne tetne posljedice po zdravlje ili po
ivot bolesnika. U hitnim stanjima zdravstveni radnik nije duan pruiti pomo
osobi koja mu prijeti ili je prema njemu, odnosno drugim zdravstvenim radni-
cima ziki agresivna, osim ako mu je osigurana zatita policije ili neki drugi
oblik zatite.
Za uskraivanje pruanja lijenike ili stomatoloke pomoi osobama
kojima je on ili ona izabrani lijenik ili doktor dentalne medicine ili koji su mu
ili joj upueni za medicinsku/stomatoloku pomo u okviru njegovih ili njezi-
nih ovlatenja i prava, odnosno kad doktor medicine ili dentalne medicine uvje-
tuje pruanje hitne medicinske/stomatoloke pomoi s prethodnim osiguranjem
plaanja medicinske/stomatoloke usluge odgovara se prekrajno (l. 59. u vezi
s l. 18. ZOL, odnosno l. 66. u vezi s l. 22. Zakona o dentalnoj medicini) ili
pak kad javna zdravstvena sluba nije organizirana tako da je stanovnitvu
Republike Hrvatske uvijek osigurana i dostupna hitna pomo (l. 200. u vezi s
l. 39. Zakona o zdravstvenoj zatiti). Upuujemo i na l. 134. KZ (uskraiva-
nje prava na socijalno osiguranje), ali o tome bi se djelu eventualno moglo
raditi ako se ne radi o nepruanju zdravstvene pomoi osobi koja se nalazi u
opasnosti od nastupanja trajne tetne posljedice za njezino zdravlje ili za njezin
ivot. Budui da je l. 134. KZ supsidijarna norma, ako bi dolo u pitanje pre-
klapanje ova dva kaznena djela, zbog klauzule supsidijarnosti primijenio bi se
samo l. 183. KZ.
Nastanak teih posljedica od propisanih reguliran je l. 192. KZ (teka
kaznena djela protiv zdravlja ljudi).
U sluaju poinjenja djela iz ovog lanka, sud moe izrei umjesto kazne
zatvora rad za ope dobro, novanu kaznu ili uvjetnu osudu.
Nadrilijenitvo
lanak 184.
(1) Tko se nemajui propisanu strunu spremu bavi lijeenjem ili
pruanjem druge medicinske pomoi,
245
(2) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga lanka izazvana teka tjelesna
ozljeda ili znatno pogoranje bolesti,
(3) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga lanka kod druge osobe izazvana
osobito teka tjelesna ozljeda ili prekid trudnoe,
(4) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt jedne
ili vie osoba,
(5) Sredstva upotrijebljena za lijeenje iz stavka 1. ovoga lanka e
se oduzeti.
Stavak 1. preoblikovan je l. 244. st. 1. KZ/97. Uvid u poredbena zakono-
davstva glede kaznenog djela nadrilijenitva ukazao je na to da se za ovo
kazneno djelo obino trai da se osoba bavi pruanjem medicinske pomoi te
jednokratno pruanje ove pomoi nije dostatno za postojanje djela, pa se su -
kladno tome prilagodio i izriaj u stavku 1. Bivi l. 244. st. 2. KZ/97 koji je
predstavljao kvalikatorni oblik djela iz stavka 1., kad se nadrilijenitvo obav-
ljalo uz naknadu, uklopljen je sada u st. 1. na nain da je u stavku 1. poveana
sankcija na visinu na kojoj je bila predviena u st. 2. l. 244. KZ/97 te se sada
obavljanje nadrilijenitva uz naknadu moe uzeti kao otegotna okolnost u
okviru st. 1. i izraziti kroz izreenu viu kaznu. Za kazneno djelo poinjeno iz
koristoljublja moe se izrei i novana kazna uz kaznu zatvora.
Stavci 2., 3. i 4. su novi. Pandan su kaznenom djelu nesavjesnog lijeenja
(vidi l. 181. KZ). Nije logino da lijenik odgovara za nesavjesno lijeenje, a
nadrilijenik ne odgovara tee ako obavljajui nadrilijenitvo izazove pogor-
anje bolesti ili naruenje zdravlja osobe te druge tee posljedice. Uvoenjem
ovih stavaka vie nije mogu stjecaj izmeu nadrilijenitva i nesavjesnog lije-
enja, ve je to pokriveno teom sankcijom u navedenim stavcima ovoga
lanka.
S obzirom na to da stavak 2. propisuje kvalicirani oblik ovog kaznenog
djela koji podrazumijeva i teko naruenje zdravlja, a koji je pojam deniran
pojmom teke tjelesne ozljede (l. 118. KZ), ovaj je stavak izmijenjen u
ZIDKZ/12 i sadri samo teku tjelesnu ozljedu jer je teko naruenje zdravlja
sadrano u istoj. Osim toga, u stavku 3. dodana je rije osobito radi razliko-
vanja sa st. 2. Radi se o teem obliku kaznenog djela s veom sankcijom.
U sluaju poinjenja djela iz stavka 1. ovog lanaka, sud moe izrei
umjesto kazne zatvora rad za ope dobro, novanu kaznu ili uvjetna osudu. U
sluajevima iz stavka 2. i 3. moe se primijeniti uvjetna osuda sukladno uvje-
tima iz l. 56. KZ. Za oduzimanje predmeta (st. 5.), vidjeti tekst uz l. 79. KZ.
246
Krivotvorenje lijekova ili medicinskih proizvoda
lanak 185.
(1) Tko proizvede krivotvoren lijek, djelatnu tvar, pomonu tvar,
medicinski proizvod, njegove sastavne dijelove ili pribor, ili preinai pravi
lijek, djelatnu tvar, pomonu tvar ili medicinski proizvod, njegove sastavne
dijelove ili pribor,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko nabavlja ili
nudi da nabavi, skladiti, uvozi ili izvozi, stavi u promet kao pravi, krivo-
tvoren ili preinaen lijek, djelatnu tvar, pomonu tvar, medicinski pro-
izvod, njegove sastavne dijelove ili pribor.
(3) Tko izradi lano ili preinai izvorno unutarnje ili vanjsko pako-
vanje lijeka ili medicinskog proizvoda, saetak opisa svojstava lijeka,
uputu o lijeku, uputu za uporabu medicinskog proizvoda, dokumentaciju
o djelatnoj ili pomonoj tvari,
(4) Kaznom iz stavka 3. ovoga lanka kaznit e se tko upotrijebi
izvorno unutarnje ili vanjsko pakovanje lijeka ili medicinskog proizvoda,
saetak opisa svojstava lijeka, uputu o lijeku, uputu za uporabu medicin-
skog proizvoda, dokumentaciju o djelatnoj ili pomonoj tvari, izvan onoga
za to su bili namijenjeni u legalnom snabdjevnom lancu lijekova i medi-
cinskih proizvoda.
(5) Tko djelo iz stavka 1, 2., 3. i 4. ovoga lanka poini zloupotreblja-
vajui povjerenje koje uiva kao strunjak, proizvoa ili dobavlja, ili ga
poini putem sredstava pogodnih za masovnu distribuciju kao to su infor-
macijski sustavi ukljuujui i internet,
e se kazniti.
(7) Proizvodi i sredstva za proizvodnju e se oduzeti.
Ovaj je lanak nov, a raen je po uzoru na inkriminacije predviene Kon-
vencijom VE o krivotvorenju medicinskih proizvoda i slinih kaznenih djela
koja ugroavaju javno zdravlje (vidi l. 57. i l. 13. Konvencije).
Pojmovi u ovom lanku imaju znaenje opisano u Zakonu o lijekovima
(NN br. 71/07, 45/09, 124/11 u daljnjem tekstu: Zakon o lijekovima) te Za -
konu o medicinskim proizvodima (NN br. 67/08 u daljnjem tekstu: Zakon o
medicinskim proizvodima).
U sluaju poinjenja djela iz stavka 3., 4. i 6. ovog lanaka, sud moe
izrei umjesto kazne zatvora rad za ope dobro, novanu kaznu ili uvjetnu
247
osudu. U sluajevima iz stavka 1., 2. i 5. moe se primijeniti uvjetna osuda,
sukladno uvjetima iz l. 56. KZ. Za oduzimanje predmeta (st. 7.), vidjeti tekst
uz l. 79. KZ.
Proizvodnja i stavljanje u promet
tetnih proizvoda za lijeenje
lanak 186.
(1) Tko kao lijek, homeopatski ili medicinski proizvod pripravi ili
proizvede radi prodaje ili radi drugog naina stavljanja u promet pri-
pravke ili proizvode koji su tetni za zdravlje ljudi, pa time izazove opa-
snost za zdravlje druge osobe,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko nabavlja, pre-
rauje, raspodjeljuje ili stavlja u promet zaraenu krv ili drugo tkivo ili iz
njih izrauje sredstva za lijeenje.
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini iz nehaja,
(4) Proizvodi i sredstva za proizvodnju e se oduzeti.
Izmijenjen je naslov da bolje odraava sadraj lanka.
U stavku 1. uz lijekove navedeni su jo homeopatski i medicinski pro-
izvodi te je poviena kazna na 6 mjeseci do 5 godina. Budui da je proizvodnja
lijekova tetnih za zdravlje ljudi predviena kao prekraj (l. 134. st. 1. to. 5.
Zakona o lijekovima) za postojanje ovog kaznenog djela trai se nastupanje
posljedice: izazivanje konkretne opasnosti za zdravlje bar jedne osobe koja je
razliita od samog poinitelja. l. 185. st. 1. KZ bit e u stjecaju s ovim stav-
kom ukoliko je krivotvoreni lijek tetan za zdravlje ljudi.
Stavak 2. je novouveden. Sline inkriminacije nalazimo u stranim zako-
nima. Vidi npr. l. 183. st. 2. slov. KZ.
Stavci 3. i 4. odgovaraju l. 245. st. 2. i 3. KZ/97, s time da je za nehaj
poviena sankcija sukladno povienju sankcije u st. 1.
U sluaju poinjenja djela iz ovog lanka, sud umjesto kazne zatvora
moe izrei rad za ope dobro, novanu kaznu ili uvjetnu osudu. Za oduzimanje
predmeta (stavak 4.), vidjeti komentar uz l. 79. KZ.
248
Nesavjesno postupanje pri pripravljanju i izdavanju lijekova
lanak 187.
(1) Ljekarnik ili druga osoba ovlatena za pripravljanje ili izdavanje
lijekova za uporabu u medicini, koja pripravi lijek protivno pravilima
svoje struke ili izda pogrean lijek, pa time izazove opasnost za zdravlje
druge osobe,
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno iz
nehaja,
Izriaj u ovom lanku usklaen je s terminologijom koju rabi Zakon o
ljekarnitvu (NN 121/03, 142/06, 35/08 i 117/08 u daljnjem tekstu: Zakon o
ljekarnitvu). Za utvrenje koja su pravila struke upuujemo na Zakon o lje-
karnitvu, Pravila dobre ljekarnike prakse te Kodeks ljekarnike etike i de -
ontologije. Za kaznenu odgovornost drugih zdravstvenih struka upuujemo na
l. 181. KZ.
Za kaznena djela iz ovog lanka, sud umjesto kazne zatvora moe izrei
rad za ope dobro, novanu kazna ili uvjetnu osudu.
Proizvodnja i stavljanje u promet proizvoda
tetnih za ljudsko zdravlje
lanak 188.
(1) Tko proizvodi, prodaje ili na drugi nain stavi u promet zdrav-
stveno neispravnu hranu ili druge proizvode tetne za ljudsko zdravlje, pa
time izazove opasnost za zdravlje druge osobe,
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja,
ivene namirnice, jelo i pie obuhvaeni su pojmom hrane, pa ih nije
potrebno posebno navoditi (vidi l. 2. Zakona o hrani, NN 46/07, 155/08 i
55/11 u daljnjem tekstu: Zakon o hrani). Pojmom hrane, odnosno proizvoda,
obuhvaeni su i proizvodi ivotinjskog podrijetla namijenjeni za prehranu ljudi.
Oni se smatraju tetnim ako u koliinama veim od doputenih sadre residue i
249
druge oneiivae tetne za ljudsko zdravlje (l. 87. Zakona o veterinarstvu,
NN 41/07, 155/08 i 55/11 u daljnjem tekstu: Zakon o veterinarstvu). Zdrav-
stveno neispravna hrana uz hranu tetnu za ljudsko zdravlje obuhvaa i hranu
neprikladnu za ljudsku prehranu. Novina je da se inkriminira proizvodnja i
stavljanje na trite i hrane neprikladne za ljudsku prehranu. Novina je da se
ovdje vie ne radi o kaznenom djelu apstraktnog ugroavanja (ovo predstavlja
prekraj prema l. 125. st. 1. to. 2. u vezi s l. 14. Zakona o hrani), ve o
kaznenom djelu konkretnog ugroavanja.
Isto tako Zakon o hrani upotrebljava termin tetan, a ne kodljiv pa je
zakonodavac u tom smislu izmijenio ovaj lanak.
Nastanak teih posljedica od propisanih reguliran je u l. 192. KZ (teka
moe izrei rad za ope dobro, novanu kaznu ili uvjetnu osudu.
Nesavjesni pregled mesa za prehranu
lanak 189.
(1) Veterinarski inspektor ili druga osoba ovlatena za pregled ivoti-
nja za klanje, mesa ili ivotinjskih proizvoda namijenjenih za prehranu
ljudi koja protivno propisima ili pravilima struke, pregleda ivotinje za
klanje, meso, ili ivotinjske proizvode namijenjene za prehranu ljudi ili
uope ne obavi pregled koji je duna obaviti i time omogui stavljanje u
promet ivotinja za klanje, mesa ili ivotinjskih proizvoda namijenjenih za
prehranu ljudi koji su tetni za zdravlje ljudi, pa time izazove opasnost za
zdravlje druge osobe,
Izriaj u ovom lanku (l. 248. KZ/97) usklaen je s terminologijom koju
rabi Zakon o veterinarstvu (l. 2., 4., 5255. i dr.)
Ne radi se vie o djelu apstraktnog ugroavanja, ve o djelu konkretnog
ugroavanja, stoga bi za apstraktno ugroavanje valjalo predvidjeti prekraj u
Zakonu o veterinarstvu kako bismo u pristupu ovim djelima bili konsekventni.
Nastanak teih posljedica od propisanih reguliran je u l. 192. KZ (teka
moe izrei rad za ope dobro, novanu kaznu ili uvjetnu osudu.
250
Neovlatena proizvodnja i promet drogama
lanak 190.
(1) Tko neovlateno proizvede ili preradi tvari koje su propisom pro-
glaene drogom,
kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godine.
(2) Tko proizvede, preradi, prenese, izveze ili uveze, nabavi ili posje-
duje tvari iz stavka 1. ovoga lanka koje su namijenjene neovlatenoj pro-
daji ili stavljanju na drugi nain u promet ili ih neovlateno ponudi na
prodaju, proda ili posreduje u prodaji ili kupnji ili na drugi nain neovla-
teno stavi u promet,
kaznit e se kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.
(3) Tko ponudi na prodaju, proda ili posreduje u prodaji tvari iz
stavka 1. ovoga lanka osobi s teim duevnim smetnjama ili djetetu, ili to
uini u koli ili na drugom mjestu koje slui obrazovanju, odgoju, sport-
skoj ili drutvenoj aktivnosti djece ili u njegovoj neposrednoj blizini ili u
kaznenoj ustanovi, ili tko za poinjenje djela iz stavka 2. ovoga lanka
iskoristi dijete, ili ako to uini slubena osoba u vezi sa slubom ili svojom
javnom ovlasti,
(4) Tko organizira mreu preprodavatelja ili posrednika radi poi-
njenja kaznenog djela iz stavka 2. i 3. ovoga lanka,
kaznit e se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
(5) Tko kaznenim djelom iz stavka 2, 3. i 4. ovoga lanka prouzroi
znatno oteenje zdravlja veeg broja ljudi ili smrt osobe kojoj je prodao
tvar iz stavka 1. ovoga lanka ili je posredovao u njezinoj prodaji,
kaznit e se kaznom zatvora od najmanje pet godina.
(6) Tko napravi, nabavi ili posjeduje opremu, materijal ili tvari koje
se mogu uporabiti za izradu tvari iz stavka 1. ovoga lanka, za koje zna da
su namijenjeni njihovoj neovlatenoj proizvodnji,
(7) Proizvodnjom droge u smislu ovog Zakona smatra se i neovla-
teni uzgoj biljke ili gljive iz koje se moe dobiti droga.
(8) Tvari iz stavka 1. ovog lanka, tvari koje se mogu uporabiti za
njihovu izradu, biljke, gljive ili dijelovi biljaka ili gljiva iz kojih se mogu
dobiti tvari iz stavka 1. ovoga lanka, sredstva za njihovu proizvodnju ili
preradu, sredstva prijevoza preureena za skrivanje tih tvari i sredstva za
njihovo troenje e se oduzeti.
(9) Poinitelja kaznenog djela iz stavka 1., 2., 3., 4. i 6. ovoga lanka
koji je dobrovoljno bitno pridonio otkrivanju djela iz ovoga lanka sud
251
Kazneno djelo zlouporabe droge iz l. 173. KZ/97 prebaeno je u glavu
kaznenih djela protiv zdravlja i najprije je podijeljeno u dva lanka prvi kojim
se inkriminira neovlateno posjedovanje, proizvodnja i trgovanje drogom (l.
190. KZ) i drugi kojim se inkriminira omoguavanje troenja droge (l. 191.
KZ). Tako ova djela izgledaju u veini stranih zakonodavstava. U originalnoj
verziji KZ ova je odredba bila bitno drugaija jer je u ZIDKZ/12 dolo do
sutinskih promjena u ovom kaznenom djelu.
Cijeli je lanak (kao i lanak 191.) jezino usklaen sa Zakonom o suzbi-
janju zlouporabe droga (NN 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07 i 149/09,
84/11 u daljnjem tekstu: Zakon o suzbijanju zlouporabe droga) na nain da se
vie ne govori o opojnoj drogi ve se koristi termin droga, i ne govori se o
pripravcima, ve o tvarima koje su propisom proglaene drogama.
Brojni su razlozi koji su ponukali zakonodavca da dekriminalizira ono
posjedovanje droge koje se ini bez namjere njena stavljanja u promet (l. 173.
st. 1. KZ/97) te da takvo ponaanje ostane samo u prekrajnoj sferi. Prije svega,
treba istaknuti da je posjedovanje droge u izvornom tekstu KZ bilo propisano
kao kazneno djelo (l. 190. st. 1.) kanjivo kaznom zatvora do est mjeseci, a u
Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga kao prekraj (l. 54. st. 1. to. 1.) ka-
njivo je novanom kaznom. Ovakvo dvostruko inkriminiranje suprotno je pra-
vilu ne bis in idem izraenom u l. 31. st. 2. Ustava Republike Hrvatske te
lanku 4. Protokola br. 7 uz Konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda (NN MU 18/97, 6/99), a to je jasno reeno i dvjema presudama
ESLJP-a: presudom Tomasovi protiv Hrvatske (kojom se istie upravo prekla-
panje prekrajne i kaznene odgovornosti za posjedovanje droge), i presudom
Maresti v. Hrvatske (preklapanje prekraja protiv javnog reda i mira i kaznenog
djela nanoenja teke tjelesne ozljede).
Prethodno je rjeenje stoga izazvalo kritike jer se kaznenim progonom za
posjedovanje i najmanje koliine droga odstupa od europskih kriterija na tome
podruju. U pravnim sustavima u kojima postoji kazneni reim ovakve se pri-
govore nastojalo ublaiti uputama da se u provedbi takvih odredaba pravi razli-
kovanje na nain da se osobu kazneno kanjava samo ako je ve bila prekrajno
kanjavana za posjedovanje droge (npr. u Irskoj) ili da je se ne kanjava ako se
radi o povremenom osobnom troenju droge, kada je kod osobe pronaena
mala koliina droge i kada nema opasnosti za druge (takvu uputu dao je npr.
Ustavni sud Njemake). Stoga bi zadravanje posjedovanja droge kao ka -
znenog djela zahtijevalo da se i u naem pravnom sustavu u svojoj primjeni
ovakva norma ublai. Osim toga, daljnjim zadravanjem posjedovanja droge
za osobne potrebe u kaznenoj sferi i dalje bi ostala optereenost sudova
postupcima zbog posjedovanja droge (npr. prema podacima Dravnog zavoda
za statistiku u 2007. godini, od svih osuenih punoljetnih poinitelja (24.442)
11,09% osueno je za posjedovanje droge iz l. 173. st. 1. KZ/97 (2.599), odno-
sno od svih osoba osuenih za kazneno djelo zlouporabe droge 3/4 (u prosjeku
73%) osueno je za posjedovanje droge iz l. 173. st. 1. KZ/97).
252
Stoga je dekriminalizacijom istog posjedovanja droge i ostavljanjem
kanjivosti u prekrajnoj zoni, zakonodavac izrazio stajalite da je takvo rjee-
nje prikladnije od kaznene odgovornosti jer nema takav stigmatizirajui karak-
ter, ne dovodi do toga da se ovisnici ili povremeni konzumenti droge upisuju u
kaznenu evidenciju to im moe tetiti kod ukljuivanja u drutvo, a prekrajni
zakon daje i eksibilnije mogunosti za lijeenje. Ujedno se time tede i nan-
cijska sredstva jer se zapravo vodi velik broj kaznenih postupaka zbog posjedo-
vanja droge i dosta velik postotak zatvorske populacije ine osobe osuene za
to djelo.
Sukladno navedenim izmjenama, l. 173. st. 1. KZ/97 vie nije kazneno
djelo, dok je l. 173. st. 2. KZ/97 podijeljen u dva stavka.
Stavak 1. inkriminira neovlatenu proizvodnju ili preradu droge kada ta
droga nije namijenjena daljnjoj distribuciji, ve je ista a contrario proizvedena
za vlastite potrebe, a za to je propisana kazna zatvora od est mjeseci do pet
godina. Ovakva sankcija u skladu je sa zahtjevima Okvirne odluke 2004/757/
PUP od 25. listopada 2004. koja utvruje minimalne odredbe vezane za sa -
stavne elemente kaznenih djela i zakonskih kazni na podruju nedoputene
trgovine drogama. Proizvodnju droge treba denirati kao postupke prerade onih
tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga (koje tvari, same za sebe, nisu
droga), a kojim postupcima se i dobije droga. Prerada droge jest postupak ko -
jim se droga obrauje na nain da se dobije neka kvalitativno razliita droga
(mijeanje s tzv. punilima kojima se droga razblauje radi dobivanja vee
mase, uz posljedino smanjenje udjela djelatnih sastojaka i slabljenja droge,
stoga se ne bi smatralo njezinom preradom). Ovo djelo dovreno je nastajanjem
u procesu proizvodnje, odnosno uzgoja biljaka tvari proglaenih drogom. Ako
do toga nije dolo, radi se o pokuaju kaznenog djela.
Poinitelju kaznenog djela iz stavka 1. sud moe zamijeniti kaznu zatvora
radom za ope dobro ili uvjetnom osudom.
Kao sporna toka stavka 1. u praksi bi se mogla pojaviti proizvodnja za
vlastite potrebe (npr. uzgoj marihuane) jer taj modalitet nije prebaen u prekr-
ajnu zonu, premda je po svojoj kriminalnoj koliini jednak posjedovanju za
vlastite potrebe. U takvim sluajevima potrebno je pribjei institutu beznaaj-
nog djela te poduzeti prekrajni progon umjesto kaznenog. U protivnom bi
nastala apsurdna situacija da se graane potie da kupuju drogu od dilera kako
bi izbjegli kaznenu odgovornost i da se time potie ilegalna trgovina drogom.
Stavak 2. inkriminira niz radnji koje se odnose na drogu namijenjenu
prodaji. Sve radnje koje su do sada bile oznaavane trajnim glagolima (pro-
izvodi, prerauje, uvozi, izvozi, nabavlja, posjeduje i slino) zamije-
njene su svrenim glagolima (proizvede, preradi, uveze itd.). Iako u
praksi nije bilo dvojbi oko toga da je svaki takav oblik kaznenog djela dovren
ve poinjenjem jedne od tih radnji, radi jezine jasnoe ukazalo se korisnim
umjesto oblika koji sugeriraju potrebu viekratnog ponavljanja radnji u zakon-
253
ski tekst uvesti oblike iz kojih je potpuno jasno da je za poinjenje kaznenog
djela dostatna i jednokratna aktivnost (ovakav pristup primijenjen je i u formu-
laciji lanka 191., time da je u stavku 1. tog lanka kao iznimka predviena
radnja navoenja drugoga na troenje droge, koji oblik kaznenog djela kada
se ne radi o davanju droge na troenje, za to je dostatna i jedna takva radnja
ipak pretpostavlja trajniju aktivnost poinitelja).
Dakle, radnje ovog kaznenog djela alternativno su propisane i obuhva-
aju: (a) proizvodnju, odnosno preradu, (b) prenoenje, (c) izvoz ili uvoz, (d)
nabavljanje i (e) posjedovanje droge namijenjene neovlatenoj prodaji ili stav-
ljanju na drugi nain u promet, odnosno njihovo (f) nuenje na prodaju, (g)
prodaju, (h) posredovanje u prodaji ili kupnji te (i) stavljanje na drugi nain u
promet.
Neke od alternativno propisanih radnji ovog oblika kaznenog djela iden-
tine su onima iz lanka 173. stavka 2. KZ/97: to su neovlateno nuenje droge
na prodaju, prodaja droge te posredovanje u prodaji ili kupnji droge. Ostale
radnje poinjenja ovog kaznenog djela sada su ureene na nain da jasnije opi-
suju i druga postupanja poinjena u odnosu na drogu koja je namijenjena neo-
vlatenoj prodaji ili stavljanju na drugi nain u promet.
a) Ovaj stavak odnosi se na proizvodnju i preradu samo one droge koja je
namijenjena neovlatenom stavljanju u promet; kad takve namjere nema, radi
se o kaznenom djelu iz stavka 1. ovog lanka. Nije potrebno da poinitelj ovog
oblika kaznenog djela sam namjerava staviti drogu koju proizvede u promet,
ve je dovoljno da je svjestan da je droga koju proizvodi namijenjena stavljanju
u promet.
b) Prenoenjem droge ne moe se smatrati njeno puko premjetanje s jed-
nog mjesta na drugo od strane osobe koja tu drogu i inae posjeduje. Naime,
ako osoba koja drogu namijenjenu prodaji neko vrijeme dri, i u jednom je tre-
nutku prenese s jednog mjesta na drugo (primjerice iz jedne sobe u drugu, ili iz
stana u vozilo), ona je ne isputa iz svoje detencije, pa je takvo prenoenje samo
vrenje faktine vlasti nad tom tvari koje je potpuno pokriveno pojmom posje-
dovanja i takvo ponaanje valja pravno oznaiti kao posjedovanje droge nami-
jenjene prodaji. Stoga ovu radnju kaznenog djela iz stavka 2. lanka 190. KZ/11
treba ponajprije tumaiti kao radnju prenoenja tue droge od jedne osobe do
neke druge osobe, pri emu se poinitelj ovog djela pojavljuje u prometu droge
kao kurir, osoba koja isporuuje drogu kupcu ili drugome kuriru, odnosno
neposrednom prodavatelju. Za postojanje ovog oblika kaznenog djela nije
nuno da osoba koja prenosi drogu istu i preda u posjed druge osobe kojoj je
droga namijenjena, ve je mogue i da je, primjerice, ostavi na unaprijed dogo-
vorenome mjestu na kojem bi je druga osoba poslije uzela. Takoer, za poinje-
nje djela nije bitno da li osoba koja na ovaj nain prenosi drogu to ini za
naplatu ili bez ikakve naknade, ali to moe biti okolnost vana za odluku o
kazni.
254
c) uvoz i izvoz predstavljaju nove radnje poinjenja ovog kaznenog djela
koje su unesene sukladno l. 3. st. 1. Konvencije o nezakonitom prometu nar-
kotikim drogama i psihotropnim supstancama iz 1988. Te radnje mogu biti
poinjene na vie naina: najee e to biti samo posjedovanje droge prilikom
prelaska dravne granice, ali je ovakvim opisom sada pokriveno, primjerice, i
slanje potanskom poiljkom droge iz inozemstva na adresu u Republici Hrvat-
skoj ili slanje droge potom iz Republike Hrvatske u inozemstvo.
d) Nabavljanje droge radi prodaje ili stavljanja na drugi nain u promet
ire je od dosadanje kupnje droge s istom namjerom, pa su sada potpuno jasno
obuhvaene i one radnje kojima osoba koja nabavlja drogu radi prodaje do nje
dolazi na drugi nain, a ne kupnjom (primjerice zamjenom za neku stvar ili za
drugu vrstu droge, primanjem na poklon, u zalog za dug koji bi poinitelj
naplatio njenom prodajom, zadravanjem pronaene droge sve to s namjerom
njene prodaje).
e) Posjedovanje droge namijenjene prodaji mogue je poiniti samo s
namjerom, pri emu je potrebno da poinitelj ne samo zna da je ono to posje-
duje droga, nego i da je svjestan da je ta droga namijenjena prodaji ili njenu
stavljanju u promet na drugi nain. Napominje se da je osoba koja uva tuu
drogu za koju zna da je vlasnik od kojega ju je dobila na uvanje namjerava
prodavati sada (su)poinitelj kaznenog djela iz lanka 190. stavka 2. KZ, dok je
po dosadanjem propisu on odgovarao kao pomagatelj u kaznenom djelu iz
lanka 173. stavka 2. u vezi s lankom 38. KZ/97.
f) Nuenje droge na prodaju dovreno je samom radnjom nuenja droge
drugoj osobi kako bi je ona kupila (ako je nakon nuenja dolo do kupoprodaje
droge, u zakonski opis kaznenog djela u presudi bile bi navedene obje radnje i
nuenje na prodaju i prodaja, ali bi se, naravno, radilo o jednome produljenom
kaznenom djelu u smislu lanka 52. KZ/11). Ako bi izostala namjera prodaje
droge, moglo bi se raditi o poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. lanka 191.
KZ (navoenjem drugoga na troenje droge).
g) Prodaja droge najpogibeljniji je oblik ovog kaznenog djela. Za njegovo
poinjenje nije dovoljno da se prodavatelj i kupac sporazumiju o predmetu i
cijeni, ve je nuno da se poduzme i neka radnja usmjerena na primopredaju
droge. Vie radnji prodaje, makar i razliitim osobama, uz ostale sjedinjujue
elemente iz lanka 52. KZ, predstavljaju produljeno kazneno djelo. Dovrena
prodaja uglavnom podrazumijeva da je prodavatelj prethodno nabavio drogu
radi prodaje (iako je mogue da je drogu, primjerice, kupio za vlastitu uporabu,
ali je naknadno odluio prodati je), a uvijek (od trenutka donoenja odluke da je
proda) pretpostavlja i posjedovanje droge radi prodaje, ali ove radnje nije
potrebno posebno navoditi u zakonskom opisu radnji kaznenog djela u izreci
presude.
h) Posredovanje u kupoprodaji jest svaka radnja tree osobe razliite od
prodavatelja ili kupca koja je usmjerena na sklapanje i/ili realiziranje dogovora
255
izmeu kupca i prodavatelja o kupoprodaji droge. U praksi je to najee pove-
zivanje kupca s prodavateljem koje nerijetko ukljuuje i odreeno sudjelovanje
posrednika u izvrenju kupoprodaje donoenje novca prodavatelju, odlazak
po drogu i slino, esto uz kupnju droge i za vlastite potrebe. Primjerice, radi se
o posredovanju u kupnji droge kada dva ovisnika skupe novac za kupnju droge
kojim jedan od njih kupi drogu od prodavatelja te dio preda drugom konzu-
mentu (i za te radnje odgovara kao posrednik), a dio droge zadri za sebe.
i) Zakon o suzbijanju zlouporabe droge denira pojam prometa kao
svaki nain stavljanja u promet droge, biljke, dijela biljke ili tvari koja se
moe uporabiti za izradu droge (uvoz, izvoz, provoz, prijevoz, kupnja, prodaja,
zamjena, izdavanje na recept, skladitenje i slino). Ovakva denicija oi-
gledno je preiroka, meu ostalim i zato to obuhvaa i vie radnji koje su ve
samostalno izdvojene kao radnje poinjenja kaznenog djela iz lanka 190.
stavka 2. KZ (uvoz, izvoz, prijevoz), ali i radnju skladitenja koja bi se tek vrlo
ekstenzivnim tumaenjem mogla svrstati pod stavljanje u promet, jer zapravo
predstavlja specian oblik posjedovanja. Zbog toga treba zakljuiti da stavlja-
nje u promet droge, u smislu ove odredbe, osim same prodaje, predstavljaju
sluajevi zamjene droga za druge proizvode ili vrste roba (pa ak i drugu vrstu
droge), predaje droge osobi uz dogovor da je poslije vrati u istovrsnoj koliini,
plaanja neke usluge drogom, pa ak i poklanjanje droge drugom (dakako, ne
radi njegove osobne konzumacije, nego uz svijest da e je ta druga osoba pro-
dati) i slino.
Propisivanjem kazne od 1 do 12 godina zatvora za kazneno djelo iz stavka
2., zakonodavac je eliminirao kontroverznu kaznu od tri do petnaest godina
zatvora iz l. 173. st. 2. KZ/97, koja je i za najblae oblike ovog kaznenog
djela, uz sudsko ublaavanje kazne, poinitelju predviala barem dvije godine
zatvora, a uz zakonsko ublaavanje najmanje jednu godinu.
Za ovo kazneno djelo sada je poinitelju mogue izrei i uvjetnu osudu, a
uz ublaavanje kazne (npr. zbog osobito izraenih olakotnih okolnosti), mogua
je i zamjena kazne zatvora radom za ope dobro. Kad prodaja droge predstavlja
kazneno djelo iz koristoljublja, mogue je izrei i novanu kaznu kao sporednu.
Zahtjevi za snienjem kazne imali su sljedee obrazloenje: da je kazna nepro-
porcionalna teini djela i da je neizbalansirana u odnosu na zaprijeene kazne
za ostala djela; da sada vaea zaprijeena kazna zahtijeva da u svakom sluaju
sudi veliko vijee upanijskog te Vrhovnog suda, to je skupo i zahtijeva velik
angaman ljudi, ak i za relativno najblaa djela ove vrste.
Ipak, predvien je i kvalicirani oblik djela s relativno irokim krugom
kvalikatornih okolnosti s kaznom od 3 do 15, najmanje 3, odnosno najmanje 5
godina zatvora (stavci 3., 4. i 5.), tako da je djelo stupnjevano prema njegovoj
teini.
Stavak 3. je nov u odnosu na KZ/97. Sukladno l. 3. st. 5. Konvencije o
nezakonitom prometu narkotikim drogama i psihotropnim supstancama uvodi
256
itav niz novih kvalikatornih okolnosti (prodaja djeci, prodaja na odreenim
mjestima ili je poinitelj odreena osoba ili se za stavljanje u promet koristi
dijete ili djelo ini slubena osoba u vezi sa svojom slubom ili javnom ovlasti)
koje djelo iz stavka 1. ine teim. Ove kvalikatorne okolnosti nisu postojale u
dosadanjem l. 173. st. 3. KZ/97. Slinu odredbu nalazimo i u slov. KZ (l.
186. st. 2.). Za te sluajeve predviena je kazna od tri do petnaest godina
zatvora.
Stavak 4. predvia stroe kanjavanje organizatora mree preprodavatelja
ili posrednika formirane radi poinjenja kaznenog djela opisanog u stavku 2.
(proizvodnja, prerada, prenoenje, izvoz ili uvoz, nabava i posjedovanje droga
koje su namijenjene neovlatenoj prodaji ili stavljanju u promet) i stavku 3. (uz
navedene kvalikatorne elemente).
KZ je napustio propisivanje poinjenja kaznenih djela u grupi ili zloina-
koj organizaciji kao posebne kvalikatorne okolnosti pojedinih kaznenih djela,
prihvativi koncepciju stjecaja svih kaznenih djela poinjenih u sastavu zloi-
nakog udruenja s kaznenim djelom iz lanka 328. za organizatora i vou zlo-
inakog udruenja (stavak 1. tog lanka), odnosno pootravanje kazne za
kazneno djelo poinjeno u sastavu zloinakog udruenja (l. 329.). Uz to,
denicija zloinakog udruenja znatno je proirena, pa sad obuhvaa i gotovo
sve oblike udruivanja koji su se prije podvodili pod pojam grupe. Zbog toga je
kao nepotreban isputen kvalikatorni element poinjenja kaznenih djela iz
stavka 2. ili 3. tog lanka od strane vie osoba koje su se udruile radi njihova
injenja, a zadrane su radnje organiziranja mree preprodavatelja ili posred-
nika.
Osnovna razlika izmeu udruivanja u zloinako udruenje i organizira-
nja mree posrednika ili preprodavatelja jest u tome to pripadnik zloinakog
udruenja, da bi odgovarao za kazneno djelo poinjeno u njegovu sastavu (l.
329. st. 1. KZ) mora biti svjestan njegova postojanja (time i postojanja drugih
osoba ukljuenih u to udruenje radi ostvarenja zajednikog cilja ne nuno uz
svijest o identitetu i aktivnostima svakog od njih, ali makar s openitom pre-
dodbom o njihovoj ulozi u njegovu ostvarenju) kao i samog cilja takva udru-
enja; nasuprot tomu, preprodavatelj droge ili posrednik u njenoj prodaji moe
ne biti svjestan da takve radnje za istog organizatora obavljaju i druge osobe, pa
se kod njega ne bi moglo raditi o udruivanju sa svima njima, zbog ega bi on
odgovarao za kazneno djelo iz l. 190. st. 2. ili 3. KZ, a organizator mree za
kazneno djelo iz l. 190. st. 4. KZ.
Stavak 5. je nov u odnosu na KZ/97, a uvodi prouzroenje smrti iz nehaja
poinjenjem djela iz stavka 2., 3. ili 4. kao posebnu kvalikatornu okolnost za
koju je predviena kazna od najmanje 5 godina zatvora. Osim toga, u ZIDKZ/12
u stavku 5. kao kvalikatorna okolnost uz smrt propisano je i znatno oteenje
zdravlja veeg broja ljudi radi usklaenja s Okvirnom odlukom 2004/757/PUP
od 25. listopada 2004. koja utvruje minimalne odredbe vezane za sastavne
257
elemente kaznenih djela i zakonskih kazni na podruju nedoputene trgovine
drogama.
Stavak 6. neto je izmijenjeni l. 173. st. 4. KZ/97. Pojanjeno je da se
radi o tvarima koje se mogu uporabiti za izradu droge (prekursori te druga ota-
pala i kemikalije sukladno l. 3. st. 1. to. 2. Zakona o suzbijanju zlouporabe
droga) te vie nije dostatno da se radi o neovlatenom pravljenju, nabavljanju,
posjedovanju ili davanju na uporabu opreme, materijala i tvari koje su namije-
njene za proizvodnju droga, ve se sukladno l. 3. st. 1. (a) iv. Konvencije o
nezakonitom prometu narkotikim drogama i psihotropnim supstancama trai
da poinitelj mora znati da su oprema, materijal i tvari namijenjeni za neovla-
ten uzgoj i izradu droge.
Ovim stavkom kriminalizirane su pripremne radnje (pravljenje, nabavlja-
nje ili posjedovanje opreme, materijala ili tvari koje se mogu uporabiti za pro-
izvodnju droga) kao samostalno kazneno djelo. Opisane pripremne radnje ne bi
bile kanjive da ovdje nisu posebno opisane.
Radnje davanja na uporabu takve opreme, materijala ili tvari koje su tako-
er bile navedene u l. 173. st. 4. KZ/97 nisu dekriminalizirane, jer one, u
sutini, ovisno o tome predstavljaju li bitan doprinos u poinjenju kaznenog
djela proizvodnje droge (dakle, onog iz stavka 1. ili stavka 2. ovog lanka, ovi-
sno o namjeni droge koja se proizvodi) ili je taj doprinos manjeg znaaja,
predstavljaju supoiniteljske radnje (l. 36. st. 2. KZ) ili radnje pomaganja (l.
38. KZ).
Stavak 7. je nov u odnosu na KZ/97. Njime se denira proizvodnja droge
tako da obuhvaa i uzgoj biljaka i gljiva iz kojih se moe dobiti droga. Gljive su
posebno naznaene jer se one ne mogu svrstati ni u ivotinjsko, niti u biljno
carstvo. Time su se eljele izbjei nedoumice oko kanjivosti uzgoja droge. U
stavku 7. koji denira proizvodnju droge, radi jasnoe teksta, dodana je rije
neovlateno (ZIDKZ/12) kako bi se naglasilo da se radi o proizvodnji bez
doputenja (blanketna dispozicija).
Stavak 8. neto je iri od l. 173. st. 7. KZ/97. Uz oduzimanje droga i
sredstava za njihovo pripremanje predvia se i oduzimanje tvari, biljaka, gljiva
i dijelova biljaka i gljiva iz kojih se moe dobiti droga te sredstava za njihov
prijevoz. Kada se droga i druga sredstva oduzimaju primjenom stavka 8., nuno
je u izreci (osuujue) presude naznaiti da se to oduzimanje ini na temelju l.
79. st. 1. i 4. KZ. Openito o oduzimanju predmeta, vidjeti tekst uz l. 79. KZ.
Stavak 9. neizmijenjeni je l. 173. st. 8. KZ/97, a radi se o sluaju djelo-
tvornog kajanja. Openito o osloboenju od kazne v. l. 50. KZ.
Bilo je rasprava i o uvoenju nanciranja kaznenog djela iz ovog lanka
kao posebnog oblika njegova poinjenja (v. l. 3. st. 1.(a) Konvencije o nezako-
nitom prometu narkotikim drogama i psihotropnim supstancama), meutim,
od toga se odustalo s obrazloenjem da su te aktivnosti ve pokrivene u l. 329.
st. 2. KZ, a mogu se kanjavati i kao radnje pomaganja.
258
Omoguavanje troenja droga
lanak 191.
(1) Tko navodi drugoga na troenje tvari iz lanka 190. stavka 1.
ovoga Zakona, ili mu da da ih troi on ili druga osoba, ili stavi drugome na
raspolaganje prostor radi njihovog troenja, ili mu na drugi nain omogui
njihovo troenje,
djetetu ili osobi s teim duevnim smetnjama ili u koli ili na drugom mje-
stu koje slui obrazovanju, odgoju, sportskoj ili drutvenoj aktivnosti
djece ili u njegovoj neposrednoj blizini ili u kaznenoj ustanovi, prema vie
osoba ili ako je djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinila slubena osoba,
zdravstveni radnik, socijalni radnik, nastavnik, odgojitelj ili trener iskori-
tavajui svoj poloaj,
(3) Tko kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga lanka prouzroi
smrt osobe kojoj je dao tvar iz stavka 1. ovoga lanka,
(4) Tvari iz stavka 1. ovoga lanka i sredstva za njihovo pripravlja-
nje i troenje e se oduzeti.
(5) Poinitelja kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka koji je
dobrovoljno bitno pridonio otkrivanju kaznenog djela iz lanka 190. i
lanka 191. ovoga Zakona sud moe osloboditi kazne.
Ovaj lanak odgovara l. 173. st. 5. do 8. KZ/97. Isto kao i prethodni la-
nak, ovaj je lanak izmijenjen prije svog stupanja na snagu u ZIDKZ/12.
Stavak 1. proireni je l. 173. st. 5. KZ/97. Rijei stavi na raspolaganje
prostorije zamijenjene su rijeima stavi na raspolaganje prostor kako bi se
obuhvatio i prostor osobnog vozila (premda se to i dosad moglo podvoditi pod
izriaj ili mu na drugi nain omogui troenje opojne droge). Donja granica
kazne je s 1 godine smanjena na 6 mjeseci. Nadalje, u izmjenama ove odredbe
u ZIDKZ/12 trajni glagol daje zamijenjen je svrenim glagolom da. Ovime
je jasno propisano da nije potrebno viekratno davanje da bi isto predstavljalo
kazneno djelo, dovoljno je da se omoguavanje troenja dogodi jednom i da
ve tada predstavlja kazneno djelo.
Navoenje drugog na troenje droge jest stvaranje kod druge osobe odluke
da konzumira drogu, i to na bilo koji nain koji je usmjeren na stvaranje takve
odluke: nagovaranje, molbu, prijetnju, davanje savjeta, nuenje oklade, ak i
ruganje i slino. Navoenju odgovara institut poticanja, ali troenje droge nije
kazneno djelo pa se na navoenje samo smisleno mogu primijeniti stavovi o
259
poticanju. Meutim, za postojanje ovog oblika tog kaznenog djela nije potrebno
da osoba koju se navodi na troenje droge tu drogu i konzumira, pa bi to djelo
bilo dovreno ve samim poinjenjem neke radnje koja predstavlja navoenje,
a eventualno konzumiranje droge od strane na to navedene osobe bilo bi od
znaaja za odmjeravanje kazne.
Jednako tako i za davanje drugome droge da je troi on ili neka trea
osoba nije potrebno da do konzumiranja droge od neke od tih osoba i doe, jer
je ovo djelo dovreno ve samom predajom droge drugoj osobi radi troenja.
Ako poinitelj ove radnje istoj osobi i proda drogu (bilo u duljem vremen-
skom razdoblju unutar kojega mu povremeno i poklanja drogu) ili mu jedan dio
droge proda, a drugi pokloni, treba zakljuiti da bi ove istovrsne radnje (prodaje
i davanja) predstavljale produljeno kazneno djelo iz stavka 2. lanka 190. KZ u
smislu lanka 52. stavka 1. i 3. tog Zakona. Meutim, kada poinitelj neovla-
teno radi prodaje posjeduje drogu, a pored toga daje drogu drugom da je troi,
najee e se raditi o stjecaju dva kaznena djela, onog iz lanka 190. stavka 2.
i onog iz lanka 191. stavka 1. tog Zakona. Ne bi se radilo o produljenom
kaznenom djelu nego o dva kaznena djela u stjecaju kad bi poinitelj pomou
dviju zasebnih radnji, u razliitim prilikama, s odreenim vremenskim razma-
kom, omoguio troenje droga razliitim osobama.
Poinitelju kaznenog djela iz stavka 1. sud moe zamijeniti kaznu zatvora
radom za ope dobro ili uvjetnom osudom.
Stavak 2. proireni je l. 173. st. 6. KZ/97. Novina je da e se raditi o
kvaliciranom obliku i ako je djelo iz stavka 1. poinjeno u obrazovnoj ili
odgojnoj ustanovi ili njenoj neposrednoj blizini ili u kaznenoj ustanovi, ili ako
je djelo iz stavka 1. poinio javni slubenik, sveenik, lijenik, socijalni radnik,
uitelj, odgojitelj ili trener iskoritavajui svoj poloaj. Time je stavak 2. iz
ovog lanka usklaen sa stavkom 4. lanka 190. KZ. Sline kvalikatorne
okolnosti nalazimo u slov. KZ (l. 187. st. 2.) te franc. KZ (l. 227-18 do 227-
19). U stavku 2. brisano je pozivanje na izazivanje osobito tekih posljedica
koje se nalazi u l. 173. st. 6. KZ/97 jer je ova kvalikacija odvie neodreena i
kao takva suprotna zahtjevu naela zakonitosti. Za kazneno djelo iz stavka 2.
moe se primijeniti uvjetna osuda, sukladno uvjetima iz l. 56. KZ.
KZ vie ne denira pojam vie osoba, ali valja zakljuiti da je potrebno
najmanje dvije osobe da bi ovo obiljeje bilo ispunjeno. Pri ocjeni ovog kvali-
katornog elementa treba posebno imati na umu ranije iznesen stav o stjecaju
kaznenih djela, odnosno cijeniti ine li radnje koje su poinjene prema vie
osoba, a s obzirom na nain njihova poinjenja, vremensku povezanost i druge
stvarne okolnosti to ih povezuju, jedinstvenu cjelinu u kojem bi sluaju
postojao kvalicirani oblik iz ovog stavka, ili je ne ine, pa bi se radilo o stje-
caju u smislu lanka 51. KZ.
U stavku 3. kao tei oblik predvieno je nehajno prouzroenje smrti rtve
iz stavka 1. i 2. ovoga lanka.
260
lanak 191.a Komentar KZ
Stavak 4. odgovara l. 173. st. 8. KZ/97. Openito o oduzimanju predmeta
vidi tekst uz l. 79. KZ.
Stavak 5. predvia osloboenje od kazne za sluaj djelotvornog kajanja.
Openito o osloboenju od kazne vidi l. 50. KZ.
Za kazneno djelo poinjeno iz koristoljublja moe se izrei novana kazna
uz kaznu zatvora.
Neovlatena proizvodnja i promet tvari
zabranjenih u sportu
lanak 191.a
(1) Tko proizvede, preradi, prenese, izveze ili uveze, nabavi ili posje-
duje tvari zabranjene u sportu koje su namijenjene neovlatenoj prodaji ili
stavljanju na drugi nain u promet ili ih neovlateno ponudi na prodaju,
proda ili posreduje u prodaji ili kupnji ili na drugi nain stavi u promet, ili
navodi drugoga na troenje tih tvari ili mu da da ih troi on ili druga
osoba,
(2) Tko ponudi na prodaju, proda, posreduje u prodaji tvari iz stavka
1. ovoga lanka djetetu ili osobi s teim duevnim smetnjama, ili ga navodi
na njihovo troenje, ili mu ih da da ih troi, ili to uini u koli ili na drugom
mjestu koje slui obrazovanju, odgoju, sportskoj ili drutvenoj aktivnosti
djece ili u njegovoj neposrednoj blizini ili u kaznenoj ustanovi, ili tko za
poinjenje djela iz stavka 1. ovoga lanka iskoristi dijete, ili ako to uini
slubena osoba u vezi sa slubom ili svojom javnom ovlasti,
(3) Tko organizira mreu preprodavatelja ili posrednika radi poi-
njenja kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka,
(4) Tko kaznenim djelom iz stavka 1, 2. i 3. ovoga lanka prouzroi
smrt osobe kojoj je prodao tvar iz stavka 1. ovoga lanka ili je posredovao
u njezinoj prodaji,
(5) Tvari iz stavka 1. ovog lanka, tvari koje se mogu uporabiti za
njihovu izradu, sredstva za njihovu proizvodnju ili preradu, sredstva pri-
jevoza preureena za skrivanje tih tvari i sredstva za njihovo troenje e se
oduzeti.
(6) Poinitelja kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3., ovoga lanka koji je
dobrovoljno bitno pridonio otkrivanju djela iz ovoga lanka sud moe
osloboditi kazne.
261
l. 191.a jest novina iz ZIDKZ/12, a oblikovan je po uzoru na kazneno
djelo iz l. 190. Izdvajanje radnji koje se odnose na tvari zabranjene u sportu u
zaseban lanak napravljeno je zbog razliitog sankcioniranja radnji u odnosu na
radnje koje su vezane uz drogu. Temeljni oblik ovog kaznenog djela propisan je
st. 1. i sankicionira proizvodnju, stavljanje u promet, navoenje drugog na tro-
enje ili davanje na troenje tvari zabranjenih u sportu. Kvalicirani oblici ovog
kaznenog djela (st. 2., 3. i 4.) odgovaraju kvaliciranim oblicima kaznenog
djela iz l. 190. Ovakvo kazneno djelo postoji i u kaznenom zakonodavstvu
Austrije i Slovenije. l. 86. i 87. Zakona o portu (NN 71/06, 150/08, 124/10,
124/11, 86/12) i l. 8. Meunarodne konvencije o borbi protiv dopinga u portu
(NN MU 7/07) donose listu tvari zabranjenih u portu koja je preiroka za
potrebe ovog kaznenog djela, stoga uvrtavanje tvari zabranjenih u portu u
ovaj lanak zahtijeva donoenje posebne dodatne liste tvari zabranjenih u
portu ija bi uporaba i trgovina bila zabranjena izvan porta i profesionalnih
natjecanja. Austrija i Slovenija imaju takvu listu u okviru Zakona o lijekovima
ili Zakona o drogama, a na kojoj se nalaze sredstva dopinga koja su zabranjena
ne samo u portu ve i izvan porta, isto kao to je to i za droge. U prijelaznim i
zavrnim odredbama predvieno je da Ministarstvo zdravlja donese takvu listu
(l. 383. st. 4.).
U stavku 5. predvia se obvezno oduzimanje predmeta openito o odu-
zimanju predmeta v. tekst uz l. 79. KZ.
Stavak 6. predvia osloboenje od kazne za sluaj djelotvornog kajanja.
Openito o osloboenju od kazne v. l. 50 KZ.
Kod kaznenih djela iz koristoljublja moe se izrei novana kazna uz
kaznu zatvora. U sluaju poinjenja djela iz stavka 1., sud moe zamijeniti
kaznu zatvora radom za ope dobro ili uvjetnom osudom ili izrei novanu
kaznu. Poinitelju kaznenog djela iz stavka 2. ili kaznenog djela iz stavka 3.
sud moe zamijeniti kaznu zatvora radom za ope dobro ili uvjetnom osudom.
Teka kaznena djela protiv zdravlja ljudi
lanak 192.
(1) Ako je kaznenim djelom iz lanka 180. stavka 1. i 2., lanka 183.,
lanka 186. stavka 1. i 2., lanka 187. stavka 1., lanka 188. stavka 1.,
lanka 189. stavka 1. ovoga Zakona prouzroena teka tjelesna ozljeda
drugoj osobi ili je postojea bolest znatno pogorana,
(2) Ako je kaznenim djelima navedenim u stavku 1. ovoga lanka
prouzroena osobito teka tjelesna ozljeda drugoj osobi ili je kod druge
osobe dolo do prekida trudnoe,
262
prouzroena smrt jedne ili vie osoba,
stavka 3., lanka 187. stavka 2., lanka 188. stavka 2. i lanka 189. stavka
2. ovoga Zakona prouzroena teka tjelesna ozljeda druge osobe ili je
postojea bolest znatno pogorana,
prouzroena osobito teka tjelesna ozljeda drugoj osobi ili je kod druge
osobe dolo do prekida trudnoe,
Kao posebna kvalikatorna okolnost uveden je prekid trudnoe. Naime, u
praksi ponekad neprimjerenim nainom lijeenja ili pogrenim medicinskim
postupcima dolazi do ugroavanja ploda u majinoj utrobi, uslijed ega moe
doi i do prekida trudnoe. U tim sluajevima ivot majke nije ugroen i ona ne
trpi nikakve kaznenopravno relevantne posljedice, a plod se pobaci. Pri takvu
stanju stvari ne bi bilo mogue kazneno progoniti lijenika ili drugog zdrav-
stvenog radnika jer inkriminacijom nije obuhvaena zatita ploda, a identici-
rati neroeno dijete s osobom bilo bi nedoputena analogija, jer nesporno nero-
eno dijete ipak nije pravno izjednaeno sa ivom osobom, a nije umrlo pri
porodu kada bi se onda moglo rei da se radi o osobi.
Kod sankcija se razlikuje nanoenje teke tjelesne ozljede i osobito teke
tjelesne ozljede.
U sluajevima iz stavka 1., 2., 5. i 6. moe se primijeniti uvjetna osuda
sukladno uvjetima iz l. 56. KZ. Poinitelju kaznenog djela iz stavka 4. sud
moe zamijeniti kaznu zatvora radom za ope dobro ili primijeniti uvjetnu
osudu ili izrei novanu kaznu.
263
KAZNENA DJELA PROTIV OKOLIA
Kod kaznenih djela protiv okolia mogua su tri modela reguliranja poje-
dinih kaznenih djela prema tome eli li se primarno tititi ovjek (antropocen-
triki model), ora i fauna (biocentriki model) ili okoli kao takav (ekocen-
triki model). Potonji model predstavlja najvii sustav zatite okolia jer ga ne
titi posredno (titei ovjeka, biljke ili ivotinje), ve mu prua direktnu
zatitu. Nadalje, kaznena djela protiv okolia u modernim zakonodavstvima
preteno se reguliraju kao kaznena djela ugroavanja kod kojih se ne trai da
doe do povreivanja zatienog pravnog dobra (okolia), ve je dovoljna i
opasnost od njegova povreivanja. U kaznenim sustavima koji tee to potpu-
nijem ostvarenju ekocentrinog koncepta trebala bi dominirati kaznena djela
apstraktnog ugroavanja, a upravo se ta tendencija slijedila u promjenama u
glavi kaznenih djela protiv okolia.
Osim toga, ova glava ima itav niz novih kaznenih djela: isputanje onei-
ujuih tvari s plovnog objekta (l. 194. KZ), ugroavanje ozonskog sloja (l.
195. KZ), unitavanje zatienih prirodnih vrijednosti (l. 200. KZ), unitava-
nje stanita (l. 201. KZ), trgovanje zatienim prirodnim vrijednostima (l.
202. KZ). Protuzakonito unoenje u okoli divljih svojti ili GMO-a (l. 203.
KZ) te promjena vodnog reima (l. 210. KZ). Konano, uvedena je posebna
odredba o djelotvornom kajanju (l. 213. KZ), koja potie poinitelje da otklone
oneienje prije nego nastupe teke posljedice, propisujui fakultativno oslo-
boenje od kazne.
Oneienje okolia
lanak 193.
(1) Tko protivno propisima otpusti, unese ili ispusti koliinu tvari ili
ionizirajueg zraenja u zrak, tlo, podzemlje, vodu ili more kojom se moe
trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti njihova kakvoa ili se mogu u znatnoj
mjeri ili na irem podruju ugroziti ivotinje, bilje ili gljive, ili se moe
ugroziti ivot ili zdravlje ljudi,
(2) Tko otpusti, unese ili ispusti tvari ili ionizirajue zraenje u zrak,
tlo, podzemlje, vodu ili more i time ugrozi ivot ili zdravlje ljudi,
264
kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine, a za kazneno djelo iz stavka
2. ovoga lanka kaznom zatvora do tri godine.
Prvo kazneno djelo iz ove glave slijedi ponajprije ekocentriki model u
zatiti okolia od oneienja jer je za postojanje ovog kaznenog djela dovoljno
i apstraktno ugroavanje okolia (zraka, tla ili vode), dakle na nain na koji se
moe trajnije i u veoj mjeri ugroziti kakvoa zraka, tla, podzemlja, vode ili
mora, bez nastupanja bilo kakve opasnosti za ljude, ivotinje ili biljke. Tek
alternativno i sekundarno dolazi do izraaja biocentrizam kroz apstraktno
ugroavanje ivotinja, biljaka i gljiva (mogunost nastupanja znatne tete) i
antropocentrizam kroz apstraktno ugroavanje ivota ili zdravlja ljudi.
Kroz blanketnost norme (tko protivno propisima) predviena je akce-
sornost ovog kaznenog djela te je za primjenu ovog kaznenog djela relevantan
ponajprije Zakon o zatiti okolia (NN 110/07 u daljnjem tekstu: Zakon o
zatiti okolia).
Pod pojmom tla valja razumjeti i morsko dno, korito rijeke i dno jezera.
U odnosu na l. 250. st. 1. KZ/97 konkretizirane su radnje kojima je
mogue poiniti ovo kazneno djelo sukladno l. 3.(a) Direktive 2008/99/EZ o
kaznenopravnoj zatiti okolia (u daljnjem tekstu: Direktiva 2008/99/EZ). Sta-
vak 1. u tom smislu izriito navodi otpusti, unese ili ispusti koliinu tvari ili
ionizirajueg zraenja.
Prema l. 3.(a) Direktive 2008/99/EZ trai se znatna, tj. bitna teta
(substantial damage), ali se dravama lanicama preputa da same protu-
mae taj pojam. Tako je ovdje u pogledu medija okolia taj pojam protumaen
kao trajnije ugroavanje kakvoe (tako i 180.a st. 1. to. 3. austr. KZ) ili
ugroavanje kakvoe u znatnoj mjeri. U pogledu ivotinja, biljaka i gljiva taj
je pojam protumaen kao ugroavanje na irem podruju (tako i 180. st. 1.
to. 2. austr. KZ) ili ugroavanje u znatnoj mjeri (tako 324a njem. KZ), a u
pogledu ljudi govori se o ugroavanju ivota ili zdravlja. U sva tri sluaja
govori se o mogunosti nastupanja ugroavanja, ime je jasno izraeno da se
ovdje radi o tzv. deliktima podobnosti kao deliktima apstraktnog ugroavanja
(v. Maravelski A., Delikt podobnosti kao podvrsta delikta apstraktnog ugroa-
vanja. Ugroavanje okolia otpadom, HLJKPP 1/2011, str. 292294). Ovime je
pruena jaa zatita nego to to trai sama Direktiva. Tee posljedice iz odredbe
l. 3.(a) Direktive 2008/99/EZ predviene su u tekim kaznenim djelima protiv
okolia (na kraju ove glave).
U tekstu stavka 1. posebno se navode gljive jer one nisu ni biljke ni ivo-
tinje (sadanji tekst spominje raslinje, ali je nejasno obuhvaa li taj pojam
gljive), a Zakon o zatiti okolia posebno spominje gljive. U pojam zajednica
ivotinja, biljaka ili gljiva spadaju i ume, pa se one u zakonskom tekstu po -
sebno ne navode.
265
Stavak 2. napisan je u skladu s l. 2.a Konvencije Vijea Europe o zatiti
okolia putem kaznenog prava. Kad se radi o konkretnom ugroavanju ivota i
zdravlja ljudi, kao i do sada, odstupa se od zahtjeva za akcesornou kazneno-
pravne zatite pa u tom stavku nema blanketne dispozicije.
Tee posljedice ovog kaznenog djela predviene su u tekim kaznenim
djelima protiv okolia (l. 214. KZ).
Prema zatitnom ili realnom naelu iz l. 13. to. 6., kazneno zakonodav-
stvo Republike Hrvatske primjenjuje se i kada je ovo kazneno djelo poinjeno u
zatienom ekoloko-ribolovnom pojasu, epikontinentalnom pojasu ili na otvo-
renome moru.
Prema l. 213. KZ, sud moe osloboditi kazne poinitelja oneienja
okolia koji prije nastupa tekih posljedica dobrovoljno otkloni opasnost ili
stanje koje je prouzrokovao.
Pokuaj kaznenog djela kanjiv je prema l. 34. KZ.
U stavku 3. predvia se kanjavanje za nehaj.
Isputanje oneiujuih tvari s plovnog objekta
lanak 194.
(1) Tko protivno propisima ispusti oneiujue tvari s pomorskog
objekta u more ili s plovnog objekta u kopnene vode, i time pogora nji-
hovu kakvou,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko protivno propi-
sima isputa manje koliine oneiujuih tvari s pomorskog objekta u
more ili s plovnog objekta u kopnene vode, a to u svojoj ukupnosti ima za
rezultat pogoranje njihove kakvoe.
(3) Tko djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini iz nehaja,
Ovo kazneno djelo uvedeno je radi pruanja adekvatne zatite sukladno
Meunarodnoj konvenciji o sprjeavanju oneienja mora s brodova 1973/78
(tzv. MARPOL konvencija) te Meunarodnoj konvenciji o nadzoru i upravlja-
nju brodskim balastnim vodama i talozima iz 2004. godine (NN MU 3/10). Ono
je usklaeno s l. 4. i 5. Direktive 2005/35/EZ od 7. rujna 2005. izmijenjene
Direktivom 2009/123/EZ od 21. listopada 2009. o oneienju s brodova i pro-
pisivanju kazni, ukljuujui i kaznenopravnih sankcija, za djela oneienja,
koja trai kanjavanje namjernog ili nehajnog isputanja s broda oneiujuih
tvari u more.
266
Radi se o pravom ekolokom djelu kojim se inkriminira svako oneie-
nje vode (unutarnjih voda, teritorijalnog mora, ekonomskog pojasa ili otvore-
nog mora vidi l. 3. st. 1. Direktive 2005/35/EZ) koje je dovelo do pogoranja
njene kakvoe. Drugim rijeima, kanjava se sama radnja oneienja vode
koja pogorava njenu kakvou, bez obzira na to je li ona podobna za ugroava-
nje ljudi, biljnog ili ivotinjskog svijeta (slino 324 njem. KZ). Pogoranje
kakvoe vode oneienjem moe nastati jednokratnim isputanjem ili viestru-
kim isputanjem malih koliina oneienja koja tek u svojoj sveukupnosti
dovode do pogoranja kakvoe vode. Premda navedena posljedica predstavlja
izvjesno povreivanje, ono je ovdje u drugom planu jer dovoljno je svako
pogoranje kakvoe vode (makar i za 1) pa valja uzeti da se ustvari radi o
kaznenom djelu apstraktnog ugroavanja. Na takav zakljuak upuuje i propi-
sana kazna koja je nia u odnosu na kazneno djelo iz l. 193. KZ. Razlog ova-
kve najvie zatite u odnosu na vodu sastoji se u tome da je vodu najtee oistiti
nakon to je jednom bila oneiena.
U pravilu e se kod ovog kaznenog djela raditi o oneienjima s brodova,
ali s obzirom na to da je prema Pomorskom zakoniku brod plovni objekt dui
od 12 metara, valjalo je kao sredstvo poinjenja ukljuiti i druge plovne objekte,
kao i plutajue objekte i nepomine odobalne objekte. Sukladno l. 5. Pomor-
skog zakonika, pomorski objekt obuhvaa plovni objekt, plutajui objekt i
nepomini odobalni objekt. Za postojanje ovog djela nije vano koju zastavu
objekt vije. Iako l. 3. stavak 2. Direktive 2005/35/EZ daje mogunost da se
ova odredba ne odnosi na vojne brodove i brodove u vlasnitvu vlade koji se ne
koriste u komercijalne svrhe, ovakvo ogranienje nismo uveli kako bismo u to
veoj mjeri zatitili okoli.
Za djelo odgovaraju kako vlasnik objekta (plovila, plutajueg objekta)
tako i kapetan broda, vlasnik tereta pa i klasikacijska agencija (vidi toku (7)
preambule Direktive 2005/35/EZ).
Pojam mora treba tumaiti sukladno l. 3. st. 1. Direktive 2005/35/EZ od
7. rujna 2005. izmijenjene Direktivom 2009/123/EZ od 21. listopada 2009, tako
da obuhvaa unutranje vode drave lanice, ukljuujui luke, ukoliko se pri-
mjenjuje reim Konvencije MARPOL, teritorijalno more drave lanice, tje-
snace koji se koriste za meunarodnu plovidbu po reimu tranzitnog prolaza, u
skladu s Dijelom III, odjeljkom 2. Konvencije UN-a o pravu mora iz 1982.,
ukoliko drava lanica provodi nadlenost nad tim prolazima, ekskluzivnoj
gospodarskoj zoni ili odgovarajuoj zoni drave lanice uspostavljenoj u skladu
s meunarodnim pravom i na otvorenom moru.
U stavku 2. predvia se kanjavanje za isputanje manjih koliina onei-
ujuih tvari koje pojedinano ne bi promijenile kakvou medija okolia, ali
zato u svojoj ukupnosti dovode do toga. To je predvieno sukladno l. 5a. st. 3.
Direktive 2005/35/EZ od 7. rujna 2005. izmijenjene Direktivom 2009/123/EZ
od 21. listopada 2009.
267
Razlozi iskljuenja protupravnosti mogu biti propisani i meunarodnim
ugovorima ija je Republika Hrvatska stranka (vidi npr. l. 5. MARPOL kon-
vencije).
renome moru.
Prema l. 213. KZ, sud moe osloboditi kazne poinitelja isputanja one-
iujuih tvari s plovnog objekta koji prije nastupa tekih posljedica dobro-
voljno otkloni opasnost ili stanje koje je prouzrokovao.
Pokuaj ovog kaznenog djela nije kanjiv, a u stavku 3. predvia se ka-
njavanje za nehaj.
Ugroavanje ozonskog sloja
lanak 195.
(1) Tko protivno propisima proizvodi, uvozi, izvozi, stavlja u promet
ili koristi tvari koje oteuju ozonski sloj,
Novim kaznenim djelom ugroavanja ozonskog sloja kanjavaju se radnje
u vezi s tvarima koje oteuju ozonski sloj. Ozonski sloj time je prepoznat kao
posebna vrijednost koja zasluuje kaznenopravnu zatitu. On je sve vie ugro-
en, a poznato je da je bez njega ivot na Zemlji nemogu. Ovaj lanak izraen
je prema l. 3.(i) Direktive 2008/99/EZ o kaznenopravnoj zatiti okolia, a ter-
minoloki je usklaen sa Zakonom o zatiti zraka (NN 178/04, 110/07 i 60/08).
Tvari koje oteuju ozonski sloj propisane su Montrealskim protokolom o tva-
rima koje oteuju ozonski omota, koji je Republika Hrvatska raticirala, kao i
njegove izmjene i dopune.
268
Ugroavanje okolia otpadom
lanak 196.
(1) Tko protivno propisima u jednoj ili vie naizgled povezanih poi-
ljaka izvri nedozvoljeni promet otpadom u koliini koja je vea od ne -
znatne,
(2) Tko protivno propisima odbacuje, odlae, sakuplja, skladiti,
obrauje, uvozi, izvozi ili prevozi otpad ili posreduje u tome ili s njim
uope gospodari ili postupa na nain koji moe trajnije ili u znatnoj mjeri
ugroziti kakvou zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili
na irem podruju ugroziti ivotinje, bilje ili gljive, ili ugroziti ivot ili
zdravlje ljudi,
Ovo kazneno djelo obuhvaa l. 252. i dijelom l. 253. KZ/97.
Stavak 1. uveden je radi usklaivanja hrvatskog kaznenog zakonodavstva
s l. 3.(c) Direktive 2008/99/EZ. Nedozvoljena poiljka otpada iz stavka 1.
ovoga lanka jest ona koja je protivna Uredbi o nadzoru prekograninog pro-
meta otpadom (NN 69/06, 17/07 i 39/09), odnosno Uredbi 1013/2006/EZ i nje-
zinim izmjenama i dopunama (koja se primjenjuje od ulaska Hrvatske u EU).
l. 2. st. 35. Uredbe 1013/2006/EZ glasi: nezakonita isporuka znai svaku
isporuku otpada izvrenu:
(a) bez obavijesti svim nadlenim tijelima u skladu s ovom Uredbom; ili
(b) bez suglasnosti nadlenih tijela na temelju ove Uredbe, ili
(c) uz suglasnost dobivenu od nadlenih tijela na temelju krivotvorenja,
pogrenog predstavljanja ili prijevare; ili
(d) na nain koji nije naveden u obavijesti ili dokumentima o prijenosu; ili
(e) na nain koji rezultira u povratu ili odlaganju u suprotnosti s pravilima
Zajednice ili s meunarodnim pravilima; ili
(f) u suprotnosti s lancima 34, 36, 39, 40, 41 i 43, ili
(g) koja je, u odnosu na poiljke otpada kao to je navedeno u lanku 3(2)
i (4), proizala iz: (i) otpada za koji se otkrilo da nije naveden u Aneksima III
IIIA ili IIIB, ili
(ii) nije u skladu s lankom 3. (4),
(iii) poiljka je obavljena na nain koji nije naveden u dokumentu iz
Aneksa VII.
Takoer, mora se raditi o koliini otpada koja je vea od neznatne, a
poiljka se moe izvriti u jednoj ili vie poiljaka koje izgledaju povezano.
269
Stavak 2. pokriva sadraj l. 252. st. 1. i 2. KZ/97. Inkriminira se postupa-
nje otpadom koje dovodi do apstraktnog ugroavanja medija okolia (tzv. delikt
podobnosti). To je najvii stupanj zatite u okviru ekocentrine koncepcije (tako
i 326. stavak 1. toka 4.a. njem. KZ). Direktor mini mljekare koji je protivno
propisima i unato izreenoj zabrani nastavio isputati otpadne vode, iako je
znao da se zbog tetnih kemikalija sadranih u njima izaziva smrad, jako onei-
enje okolnih parcela razliitih vlasnika te podzemnih voda, uslijed ega je bio
onemoguen uzgoj ma koje poljoprivredne kulture na okolnom zemljitu povr-
ine najmanje jednog jutra, odgovarat e za kazneno djelo iz stavka 2. (v. HLJ-
KPP 1/2011, str. 294.), a ako se promjene prouzroene oneienjem ne mogu
otkloniti dulje vrijeme, radit e se o tekom kaznenom djelu protiv okolia (l.
214. st. 1. KZ)
Stavak 2. alternativno predvia i apstraktno ugroavanje u odnosu na
ljude i bioloki svijet (slino i 326. stavak 1. toka 1., 2. i 4.b. njem. KZ).
Time je dokazivanje ovog kaznenog djela uvelike olakano: dovoljno je doka-
zati mogunost ugroavanja medija okolia, ljudi ili biolokog svijeta, a ne trai
se da je dolo do neposrednog ugroavanja.
Stavkom 2. pokriven je i sadraj l. 253. KZ/97 jer se izriito spominje
uvoz otpada. Mogu je i stjecaj s kaznenim djelom zlouporabe poloaja i ovla-
sti (l. 291. KZ).
renome moru.
Prema l. 213. KZ, sud moe osloboditi kazne poinitelja ugroavanja
okolia otpadom koji prije nastupa tekih posljedica dobrovoljno otkloni opa-
snost ili stanje koje je prouzrokovao.
Pokuaj kaznenog djela iz stavka 2. kanjiv je prema l. 34. KZ.
Ugroavanje okolia postrojenjem
lanak 197.
(1) Tko protivno propisima rukuje postrojenjem u kojem se odvijaju
opasni postupci ili u kojem su pohranjene ili se koriste opasne tvari ili pri-
pravci koji mogu izvan postrojenja trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti
kakvou zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na
irem podruju ugroziti ivotinje, bilje ili gljive, ili ugroziti ivot ili zdrav-
lje ljudi,
270
Ovaj lanak odgovara l. 254. KZ/97. Modaliteti poinjenja kaznenog
djela iz stavka 1. usklaeni su s l. 3.(d) Direktive 2008/99/EZ, gdje se govori o
postrojenjima pa je taj pojam unesen u zakonski tekst. Sukladno Zakonu o
zatiti okolia postrojenje je tehnika, organizacijska cjelina koju za obavljanje
djelatnosti koristi tvrtka kojom upravlja ili ju nadzire operater, ukljuujui ure-
aje, opremu, strukture, cijevi, strojeve, alate i druge dijelove koji se koriste za
rad. Postrojenje se moe sastojati od nekoliko samostalnih cjelina na istoj loka-
ciji pogona (l. 3. st. 1. to. 36.). Budui da postrojenje u sebi ukljuuje ureaje,
onda ih vie nije potrebno posebno navoditi u ovom lanku.
Pojam opasnih postupaka obuhvaa pojam opasne djelatnosti iz lanka
4. priloga I. Uredbe o nainu utvrivanja teta u okoliu (NN 139/08), kao i
pojam nezakonitog i nepravilnog djelovanja iz l. 151. st. 3. Zakona o zatiti
okolia.
Radi se o deliktu apstraktnog ugroavanja pa je dovoljno dokazati mogu-
nost ugroavanja medija okolia, ljudi ili biolokog svijeta, a ne trai se da je
dolo do neposrednog ugroavanja.
renome moru.
Prema l. 213. KZ sud moe osloboditi kazne poinitelja ugroavanja
okolia postrojenjem koji prije nastupa tekih posljedica dobrovoljno otkloni
opasnost ili stanje koje je prouzrokovao.
Ugroavanje okolia radioaktivnim tvarima
lanak 198.
(1) Tko protivno propisima proizvodi, prerauje, rukuje, koristi, po -
sjeduje, skladiti, prevozi, uvozi, izvozi ili odlae nuklearni materijal ili
druge opasne radioaktivne tvari tako da moe trajnije ili u znatnoj mjeri
ugroziti kakvou zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili
na irem podruju ugroziti ivotinje, bilje ili gljive ili ugroziti ivot ili
zdravlje ljudi,
271
Ovaj lanak odgovara l. 253. i l. 267. st. 1. KZ/97. Usklaen je s l.
3.(e) Direktive 2008/99/EZ te l. 2. stavak 1.e Konvencije Vijea Europe o
zatiti okolia putem kaznenog prava koji kanjavaju protupravnu proizvodnju,
zbrinjavanje, skladitenje, koritenje, prijevoz, uvoz, izvoz i odlaganje nuklear-
nih tvari ili drugih opasnih radioaktivnih tvari koje uzrokuju ili mogu prouzro-
iti smrt ili teku ozljedu neke osobe ili znatnu tetu u pogledu kakvoe zraka,
tla, vode, ivotinja ili biljaka.
Radioaktivni materijal samo je jedna vrsta ionizirajuih tvari prema Za -
konu o radiolokoj i nuklearnoj sigurnosti (NN 28/10). Kod izricanja sank-
cije valja voditi rauna radi li se o tvarima visoke, srednje ili niske radioaktiv-
nosti.
Radi se o deliktu apstraktnog ugroavanja pa je dovoljno dokazati mogu-
nost ugroavanja medija okolia, ljudi ili biolokog svijeta, a ne trai se da je
dolo do neposrednog ugroavanja.
renome moru.
Prema l. 213. KZ, sud moe osloboditi kazne poinitelja ugroavanja
okolia postrojenjem koji prije nastupa tekih posljedica dobrovoljno otkloni
opasnost ili stanje koje je prouzrokovao.
Ugroavanje bukom, vibracijama
ili neionizirajuim zraenjem
lanak 199.
Tko protivno propisima proizvede buku, vibracije ili neionizirajue
zraenje i time dovede u opasnost ivot ili zdravlje ljudi,
Bive kazneno djelo ugroavanja okolia bukom (l. 251. KZ/97) po
uzoru na 325a. njem. KZ proireno je na vibracije i neionizirajua zraenja.
Buka je posebno spomenuta u l. 4.(b) Konvencije o zatiti okolia kroz
272
kazneno pravo. Djelo je formulirano kao kazneno djelo konkretnog ugroava-
nja jer nije potreban tako visok stupanj zatite kao kod prethodnih kaznenih
djela.
Denicije vibracije (njem. Erschtterung) nema u naem, kao ni u nje-
makom zakonodavstvu, no u njemakoj literaturi i praksi se pod tim pojmom
podrazumijeva niskofrekventno mehaniko potresanje (drmanje) vrstih ti -
jela (isp. Kloepfer/Vierhaus, Umweltstrafrecht, 2. Auage, Mnchen, 2002.,
str. 103 (bilj. 333)). Tu spadaju npr. hidraulike builice - bageri koji ne pro-
izvode buku, ali mogu proizvoditi jake vibracije.
Neionizirajua zraenja jesu elektromagnetska polja i elektromagnetski
valovi frekvencije nie od 3.000.000 GHz ili ultrazvuk frekvencije nie od 500
MHz koji u meudjelovanju s tvarima ne stvaraju ione (l. 2. to. 1. Zakona o
zatiti od neionizirajueg zraenja, NN 91/10). Dakle, radi se o zraenjima koja
su svuda oko nas (UV i IR zraenja, vidljivi spektar svjetlosti, radiovalovi,
mikrovalovi i dr.) i nisu tetna ako njihov intenzitet i vrijeme izloenosti ne
prijee doputene granice.
Pokuaj ovog kaznenog djela nije kanjiv.
Novana kazna moe biti izreena kao glavna kazna, sukladno l. 40. st.
Unitavanje zatienih prirodnih vrijednosti
lanak 200.
(1) Tko protivno propisima usmrti, uniti, posjeduje, hvata ili uzima
jedinku zatiene svojte ivotinja, biljaka ili gljiva ili drugu zatienu pri-
rodnu vrijednost,
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini prema strogo zatie-
noj divljoj svojti ivotinja, biljaka ili gljiva,
(4) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka ako je poinjeno
prema neznatnoj koliini pripadnika svojte ili druge zatiene prirodne
vrijednosti i neznatno je utjecalo na ouvanje te svojte ili druge zatiene
prirodne vrijednosti.
273
Ovo kazneno djelo uvedeno je radi usklaivanja s l. 3.(f) Direktive
2008/99/EZ. Do sada je bilo djelomino pokriveno protuzakonitim lovom (l.
258. KZ/97) i protuzakonitim ribolovom (l. 259. KZ/97) kojima se pruala
nedostatna kaznenopravna zatita (zabranjivao se samo lov zatienih ivotinj-
skih vrsta te lov i posjedovanje zatienih vrsta riba i drugih vodenih ili mor-
skih ivotinja i organizama). Takoer, u ovaj je lanak prebaen i dio sadraja
iz l. 325. KZ/97, pa se ovim kaznenim djelom tite od unitenja i oteenja i
ostale zatiene prirodne vrijednosti, koje nisu ivotinje, biljke ili gljive. Proi-
ren je i spektar radnji. tite se sve zatiene svojte, osim ako se radi o neznatnoj
koliini pripadnika svojte i ako to ima neznatan utjecaj na ouvanje svojte.
Sluajevi koji su iskljueni primjenom stavka 4. predstavljat e prekraj prema
l. 195. i 196. Zakona o zatiti prirode (NN 70/05, 139/08 i 57/11 u daljnjem
tekstu: Zakon o zatiti prirode). S obzirom na to da se radi o blanketnoj dispozi-
ciji, navedeni zakon mjerodavan je i za pravilnu primjenu i tumaenje ovog
kaznenog djela.
Ukoliko netko prisvoji ili oteti tuu zatienu prirodnu vrijednost, dolazi
do stjecaja ovog kaznenog djela s kraom, odnosno oteenjem tue stvari.
Stavak 2. propisuje kvalicirani oblik djela iz stavka 1. Strogo zatiene
divlje svojte proglaavaju se pravilnikom koji donosi ministarstvo okolia (l.
27. st. 1. Zakona o zatiti prirode), a pravni okvir koji ureuje reim njihove
zatite propisan je u l. 96.99. Zakona o zatiti prirode.
U stavku 3. predvieno je kanjavanje nehajnog postupanja.
U stavku 4. izriaj nema kaznenog djela oznaava da nije ostvareno
bie kaznenog djela. U procesnom smislu to znai da djelo za koje je optuenik
optuen po zakonu nije kazneno djelo. Stoga primjenjujui ovu odredbu,
oslobaajuu presudu treba donijeti po toki 1. lanka 453. ZKP.
Unitavanje stanita
lanak 201.
(1) Tko protivno propisima uniti ili izazove znatno propadanje sta-
nita zatiene svojte ivotinja, biljaka ili gljiva, ili uniti ili izazove znatno
propadanje staninog tipa,
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini prema stanitu, odno-
sno podruju razmnoavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije
strogo zatiene divlje svojte ivotinja, biljaka ili gljiva,
274
(3) Kaznom iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se tko uniti ili iza-
zove znatno propadanje stanita u zatienom podruju prirode ili na eko-
loki znaajnom podruju.
(4) Tko kazneno djelo iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka poini iz
nehaja,
Ovo kazneno djelo uvedeno je radi usklaivanja s l. 3.(h) Direktive
2008/99/EZ. U stavku 1. i 2. zabranjuje se unitavanje stanita, to je prije bilo
djelomino pokriveno l. 259. KZ/97 kojim se zabranjivalo unitavanje stanita
zatienih vrsta riba i drugih vodenih i morskih ivotinja i organizama. Sada se
zabranjuje unitavanje i znatno oteivanje stanita svih zatienih i strogo
zatienih svojti (mikroorganizama, ivotinja, biljaka i gljiva, vidi l. 7. st. 1.
to. 41. Zakona o zatiti prirode), a sukladno l. 3. (h) Direktive 2008/99/EZ
zabranjuje se i unitavanje, odnosno znatno oteivanje stanita (l. 7. st. 1. to.
38. Zakona o zatiti prirode) na zatienom podruju prirode. Zatieno podru-
je denirano je u l. 8. st. 1. to. 1. Zakona o zatiti prirode.
U stavcima 2. i 3. predvieni su kvalicirani oblici ovog kaznenog djela.
Tee posljedice ovog kaznenog djela predviene su u tekim kaznenim djelima
protiv okolia (l. 214. KZ).
U stavku 4. predvieno je kanjavanje nehajnog postupanja.
Trgovanje zatienim prirodnim vrijednostima
lanak 202.
(1) Tko protivno propisima trguje, uvozi, izvozi ili prevozi ivu ili
mrtvu jedinku zatiene svojte ivotinja, biljaka ili gljiva ili drugu zati-
enu prirodnu vrijednost, njezine dijelove ili preraevine dobivene iz nje,
ili bez odobrenja iznese iz Republike Hrvatske zatienu prirodnu vrijed-
nost ili je ne vrati u Republiku Hrvatsku u roku odreenom odobrenjem,
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka uini prema strogo zatienoj
divljoj svojti ivotinja, biljaka ili gljiva,
(4) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka ako je poinjeno
prema neznatnoj koliini pripadnika svojte ili druge zatiene prirodne
vrijednosti i neznatno je utjecalo na ouvanje te svojte ili druge zatiene
prirodne vrijednosti.
275
Ovo kazneno djelo uvedeno je radi usklaivanja s l. 3. (g) Direktive
2008/99/EZ. Prije je bilo djelomino pokriveno protuzakonitim ribolovom (l.
259. KZ/97), ime se pruala nedostatna kaznenopravna zatita (zabranjivao se
samo promet zatienih vrsta riba i drugih vodenih ili morskih ivotinja i orga-
nizama). Takoer, u ovaj lanak prebaen je i dio sadraja iz l. 325. KZ/97, pa
se ovim kaznenim djelom i ostale zatiene prirodne vrijednosti tite od trgova-
nja, uvoenja, izvoenja i prevoenja. Sad je zabranjeno trgovanje svim zatie-
nim svojtama te njihovim dijelovima i preraevinama dobivenim iz njih, osim
ako se trguje neznatnom koliinom pripadnika svojte i ako to ima neznatan
utjecaj na ouvanje svojte. Sluajevi koji su iskljueni primjenom stavka 4.
predstavljat e prekraj prema l. 195. i 196. Zakona o zatiti prirode.
Takoer, zakonodavac je ocijenio i da izvoz, odnosno iznoenje bez odo-
brenja nadlenog tijela zatiene prirodne vrijednosti treba biti kazneno djelo,
pa je i to ukljueno u stavak 1. To je dosad bilo pokriveno l. 325. st. 2. KZ/97.
Stavak 2. propisuje kvalicirani oblik djela iz stavka 1. Strogo zatiene
divlje svojte proglaavaju se pravilnikom koji donosi ministarstvo okolia (l.
27. st. 1. Zakona o zatiti prirode), a pravni okvir koji ureuje reim njihove
zatite propisan je u l. 9699. Zakona o zatiti prirode.
U stavku 3. predvieno je kanjavanje za nehaj.
U stavku 4. izuzimanjem sluajeva neznatne kriminalne koliine iz ovog
kaznenog djela pravi se razgranienje u odnosu na odgovarajue prekraje iz
Zakona o zatiti prirode. Drugim rijeima, izriaj nema kaznenog djela ozna-
ava da nije ostvareno bie kaznenog djela pa u procesnom smislu to znai da
djelo za koje je optuenik optuen po zakonu nije kazneno djelo. Stoga pri-
mjenjujui ovu odredbu, oslobaajuu presudu treba donijeti po toki 1. lanka
453. ZKP.
Protuzakonito unoenje u okoli divljih svojti ili GMO-a
lanak 203.
Tko protivno propisima prenese preko granice iv genetski modici-
ran organizam ili uvede iv genetski modiciran organizam ili stranu div-
lju svojtu mikroorganizama, gljiva, biljaka ili ivotinja u okoli u kojem
prirodno ne obitava i time nanese znatnu ili trajnu tetu prirodi,
Ovo kazneno djelo predvia inkriminaciju u skladu s l. 25. Kartagenskog
protokola o biolokoj sigurnosti uz Konvenciju o biolokoj raznolikosti (NN
MU 7/02), koja preporua dravama da kanjavaju protuzakonit prekogranini
prijenos ivih genetski modiciranih organizama (GMO).
276
Novim kaznenim djelom protuzakonitog unoenja u okoli divljih svojti
zabranjuju se i radnje sukladno Zakonu o zatiti prirode kao to su: unoenje
GMO u okoli, putanje u prirodu egzotinih kunih ljubimaca te divljih ivoti-
nja koje su dugo vremena bile zatoene te se u prirodi mogu ponaati agresivno
prema drugim ivotinjama ili ljudima. Osim toga, zabranjuje se i unoenje tzv.
alohtonih mikroorganizama koji takoer mogu prouzroiti teke posljedice na
okoliu.
obiljeje znatna teta, kod kaznenog djela protuzakonitog unoenja u okoli
divljih svojti ili GMO-a iz l. 203. KZ, postoji kad vrijednost tete prelazi
60.000,00 kn.
Protuzakoniti lov i ribolov
lanak 204.
(1) Tko lovi divlja u vrijeme lovostaja ili na podruju na kojem lov
nije doputen ili lovi bez poloenog lovakog ispita,
(2) Tko lovi divlja, ribu ili druge slatkovodne ili morske organizme
na nain ili sredstvima kojima se oni masovno unitavaju ili upotrebom
nedoputenih pomonih sredstava,
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko vrhunski trofej
divljai trajno iznese u inozemstvo.
(4) Predmeti namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog dje-
la i ulov e se oduzeti.
Kaznena djela protuzakonitog lova (l. 258. KZ/97) i protuzakonitog
ribolova (l. 259. KZ/97) spojena su u jedno kazneno djelo, s tim da je temeljno
djelo protuzakonitog lova inkriminirano u stavku 1. Lov zatienih ivotinjskih
vrsta koje su bile neopravdano uvrtene u ova kaznena djela u KZ/97 (jer nji-
hov lov ni u kojem sluaju nije dozvoljen, za razliku od divljai i riba koje se
mogu loviti pod propisanim uvjetima) inkriminiran je kao posebno kazneno
djelo unitavanja zatienih prirodnih vrijednosti (l. 200. KZ).
Ovim se lankom ne inkriminira lov bez posebne dozvole, ribolov u vri-
jeme lovostaja, ribolov na podruju na kojem nije doputen te premjetanje
divljai, ribe ili drugih slatkovodnih ili morskih organizama iz njihova obitava-
lita jer su ove radnje pokrivene prekrajima iz Zakona o lovstvu, Zakona o
morskom ribarstvu, odnosno Zakona o slatkovodnom ribarstvu. Napravljena je
distinkcija meu radnjama poinjenja protuzakonitog lova s obzirom na nji-
277
hovu teinu pa su sukladno tome u stavku 1. inkriminirane manje opasne radnje
(lov u vrijeme lovostaja, na podruju na kojem lov nije dozvoljen i bez poloe-
nog ispita) i za njih je propisana kazna zatvora do jedne godine.
Stavak 2. inkriminira opasnije radnje i u lovu i u ribolovu (lov, odnosno
ribolov na nain ili sredstvima masovnog unitavanja, kao i lov i ribolov nedo-
putenim pomonim sredstvima) za koje je zaprijeena kazna zatvora do tri
godine. to je protuzakoniti lov ili ribolov odreeno je Zakonom o lovstvu,
Zakonom o morskom ribarstvu te Zakonom o slatkovodnom ribarstvu.
Nov je stavak 3. u kojem se predvia kanjavanje trajnog iznoenja
vrhunskog trofeja u inozemstvo. Ovim je pokriveno iznoenje vrhunskog tro-
feja koji je u vlasnitvu poinitelja, a ako nije u njegovu vlasnitvu onda je
mogu stjecaj ovog kaznenog djela i nekog kaznenog djela protiv imovine.
U stavku 4. uvedeno je obligatorno oduzimanje ulova i sredstva za lov,
odnosno ribolov.
Brisani su l. 258. st. 2. i l. 259. st. 2. KZ/97 jer su pokriveni prekrajem
iz Zakona o lovstvu, Zakona o morskom ribarstvu, odnosno Zakona o slatko-
vodnom ribarstvu. l. 259. st. 3. KZ/97 brisan je s obzirom na to da je protuza-
koniti ribolov kazneno djelo protiv okolia kao opeg dobra (to nije kraa ribe),
pa je pogreno kazneni progon vezati uz privatnu tubu.
Ubijanje ili muenje ivotinja
lanak 205.
(1) Tko usmrti ivotinju bez opravdanog razloga ili je teko zlostav-
lja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlae nepotrebnim patnjama,
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz koristolju-
blja,
(3) Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi nain izloi
ivotinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme,
kaznit e se kaznom zatvora do est mjeseci.
(4) ivotinja iz ovoga lanka oduzet e se.
Ovo kazneno djelo odgovara onom iz l. 260. KZ/97. Pojam ivotinje
valja tumaiti u smislu l. 2. st. 1. Zakona o zatiti ivotinja (NN 135/06 u
daljnjem tekstu: Zakon o zatiti ivotinja), tako da se odnosi samo na ivotinje
kraljenjake.
278
U stavku 1. kanjava se namjerno nanoenje boli, patnje, ozljeda i izlaga-
nje strahu ivotinja. Djelo mora biti poinjeno s izravnom namjerom. Ukoliko
takva namjera ne postoji, moe se raditi o prekraju iz l. 66. st. 1. to. 1.
Zakona o zatiti ivotinja.
U stavku 1. kanjava se i neopravdano ubijanje ivotinja po uzoru na
europska zakonodavstva (vidi npr. 17 njemakog Zakona o zatiti ivotinja, a
slino i l. 309. KZ Crne Gore). U l. 9. st. 3. Zakona o zatiti ivotinja propi-
sano je pod kojim se uvjetima usmrivanje ivotinja moe provesti, ali se ne
iskljuuje mogunost da se javi i neki drugi opravdan razlog koji tamo nije
naveden, a koji e iskljuiti bie ovog kaznenog djela, odnosno njegovu protu-
pravnost.
Kvalikatorni motiv u stavku 2. nomotehniki je pojednostavljen u od -
nosu na l. 260. st. 2. KZ/97 pa je umjesto prijanjeg izriaja radi dobivanja
oklade ili drugog pribavljanja imovinske koristi propisano iz koristoljublja.
U stavku 3. odgovornost za nehaj u odnosu na l. 260. st. 3. KZ/97 izmije-
njena je na nain da je proirena na sve radnje kojima se ivotinja izlae tegob-
nom stanju tijekom duljeg vremena, a ne samo na one poinjene za vrijeme
prijevoza. Kratkotrajno izlaganje ivotinja tegobnom stanju za vrijeme prije-
voza iz nehaja pokriveno je prekrajnom odgovornou (l. 66. st. 1. to. 18.
Zakona o zatiti ivotinja).
Stavak 4. propisuje obvezatno oduzimanje ivotinje koja je bila predmet
zlostavljanja ili iivljavanja, dakle i u sluajevima kad je poinitelj njen vla-
snik.
Prenoenje zaraznih bolesti ivotinja i organizama tetnih za bilje
lanak 206.
(1) Tko ne postupi po propisima ili odlukama kojima nadleno dr -
avno tijelo odreuje mjere za suzbijanje ili sprjeavanje irenja zarazne
bolesti kod ivotinja ili organizama tetnih za bilje pa zbog toga doe do
opasnosti od irenja te bolesti ili njezinih uzronika, odnosno pojave ili
irenja organizama tetnih za bilje,
Kazneno djelo iz ovog lanka odgovara onom iz l. 255. KZ/97. Umjesto
izraza zarazne bolesti biljaka koji ne postoji ni u zakonodavstvu iz podruja
biljnog zdravstva ni u samoj tosanitarnoj struci (zdravstvenoj zatiti bilja),
279
sukladno l. 3. st. 8. Zakona o biljnom zdravstvu (NN 75/05, 55/11), uveden je
pojam tetni organizmi koji obuhvaa itav niz uzronika teta na bilju, od
kojih uzronici bolesti ine tek jedan dio. Pojam bilja ne odnosi se na gljive jer
je zakonodavac ocijenio da se na temelju analize rizika irenja tetnih organi-
zama ne smatra da se gljivama mogu prenijeti znaajniji tetni organizmi. Prije
koriten pojam biljnih tetnika obuhvaen je pojmom uzronika.
Radi se o kaznenom djelu konkretnog ugroavanja pa je dovoljno da doe
do opasnosti od irenja bolesti ili njezinih uzronika, odnosno pojave ili irenja
organizama tetnih za bilje, a ne trai se da doe do povreivanja (npr. epide-
mije). Tee posljedice ovog kaznenog djela predviene su u tekim kaznenim
Proizvodnja i stavljanje u promet tetnih sredstava
za lijeenje ivotinja
lanak 207.
(1) Tko proizvede radi prodaje ili stavi u promet sredstva za lijeenje
ili sprjeavanje zaraze kod ivotinja koja su opasna za njihov ivot ili
zdravlje pa zbog toga doe do irenja zarazne bolesti ili ugine vei broj
ivotinja,
Kazneno djelo iz stavka 1. ovog lanka odgovara l. 256. KZ/97, osim to
je gornja mjera kazne podignuta na dvije godine zatvora. U stavku 2. propisano
je kanjavanje za nehaj. Tee posljedice ovog kaznenog djela predviene su u
tekim kaznenim djelima protiv okolia (l. 214. KZ).
Nesavjesno pruanje veterinarske pomoi
lanak 208.
Veterinar ili veterinarski djelatnik koji se pri pruanju pomoi, pre-
gledu, cijepljenju ili lijeenju ivotinje ne pridrava pravila veterinarske
struke pa zbog toga nastupi oboljenje, znatno pogoranje bolesti ili ugi-
nue ivotinje,
280
Ovaj lanak odgovara l. 257. KZ/97, s time da je brisano kanjavanje
nehajnog oblika ovog kaznenog djela.
Pustoenje uma
lanak 209.
(1) Tko protivno propisima sijee ili kri umu ili na drugi nain
pustoi umu, a time ne ini neko drugo kazneno djelo za koje je propisana
tea kazna,
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini u umi koja je
sastavni dio podruja koje je propisom ili odlukom nadlenog tijela pro-
glaeno zatienom prirodnom vrijednosti,
(3) Predmeti namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog dje -
la ili nastali poinjenjem kaznenog djela e se oduzeti.
Ovaj lanak odgovara l. 261. KZ/97, s time da je u stavku 1. povien
maksimum kazne zatvora s jedne na dvije godine, a u stavku 2. s dvije na tri
godine.
Zatieno podruje denirano je Zakonom o zatiti prirode (l. 8. st. 1.).
U stavku 3. propisano je obvezno oduzimanje predmeta namijenjenih ili
uporabljenih za poinjenje ovog kaznenog djela (instrumenta sceleris npr.
motorne pile, bageri i sl.), kao i predmeta nastalih poinjenjem ovog kaznenog
djela (producta sceleris npr. odsjeena debla).
Promjena vodnog reima
lanak 210.
(1) Tko protivno propisima promijeni ili poremeti vodni reim, a
time ne ini neko drugo kazneno djelo za koje je propisana tea kazna,
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini na podruju
koje je propisom ili odlukom nadlenog tijela proglaeno zatienom pri-
rodnom vrijednosti,
281
e se kazniti.
Kazneno djelo promjene vodnog reima novo je kazneno djelo koje u
praksi nije rijedak sluaj pa je valjalo predvidjeti kaznenu odgovornost radi
bolje prevencije i djelotvornijeg kanjavanja poinitelja. Radnja ovog kazne-
nog djela obino se sastoji u nezakonitom postavljanju brana (npr. radi navod-
njavanja privatnog zemljita).
U stavku 2. predviena je tea kazna ako je u pitanju podruje zatiene
prirodne vrijednosti. U stavku 3. predvieno je obvezno oduzimanje predmeta,
a pokuaj je kanjiv prema stavku 4.
Protupravna eksploatacija rudnog blaga
lanak 211.
(1) Tko protivno propisima obavlja eksploataciju rudnog blaga i
time prouzroi znatnu tetu,
(2) Tko protivno propisima obavlja eksploataciju rudnog blaga u
podruju koje je propisom ili odlukom nadlenog tijela proglaeno zatie-
nom prirodnom vrijednosti,
se kazniti.
Ovaj lanak odgovara l. 261.a KZ/97, s tim da je u stavku 1. ograniena
kaznena odgovornost na sluajeve kada je prouzroena znatna teta.
Protupravna gradnja
lanak 212.
Tko protivno propisima gradi graevinu u podruju koje je propisom
ili odlukom nadlenog tijela proglaeno zatienom prirodnom vrijednosti,
kulturnim dobrom ili drugim podrujem od posebnog interesa za dravu,
Ovo kazneno djelo odgovara onom iz l. 252.a st. 2. KZ/97. Kriminalna
zona ovog kaznenog djela znatno je suena. Brisan je stavak 1. lanka 252.a
KZ/97, koji je uveden 2004. kao ista politika reakcija na bespravnu gradnju,
282
to je bio vrlo problematian zahvat poe li se od zahtjeva da kazneno pravo
mora biti ultima ratio. Osim toga, bespravna gradnja obuhvaena je prekra-
jima prema l. 179. do 194. Zakona o gradnji (NN 175/03) kazna je 10.000
kuna za zike osobe, a 100.000 kuna za pravne osobe.
Zbog toga se ovim kaznenim djelom kanjava samo graenje na zatie-
nim podrujima: zatienoj prirodnoj vrijednosti, kulturnom dobru ili drugom
podruju od posebnog interesa za dravu. Zatiena podruja u Republici
Hrvatskoj obuhvaaju 47% kopnenog i 39% morskog podruja drave. Naelno
ova podruja obuhvaaju parkove prirode, rezervate pa sve do nacionalnih par-
kova. Postoji devet kategorija zatienih podruja: strogi rezervat, nacionalni
park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, zna-
ajni krajobraz, park-uma, spomenik parkovne arhitekture.
Kulturno-povijesna cjelina predstavlja kulturno dobro u smislu l. 6. to.
5. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03,
87/09, 88/10 i 61/11) pa se ovdje posebno ne navodi.
Djelotvorno kajanje
lanak 213.
Sud moe osloboditi kazne poinitelja kaznenog djela iz lanka 193.,
lanka 194., lanka 196., lanka 197. te lanka 198. ovoga Zakona koji
prije nastupa tekih posljedica dobrovoljno otkloni opasnost ili stanje koje
je prouzrokovao.
Prelaskom na dominantno ekocentrini model kaznenih djela protiv oko-
lia kod kojih je uglavnom dovoljno ve nehajno apstraktno ugroavanje da bi
se radilo o kaznenom djelu, valja izbjei izricanje kazne gdje god nema posebne
potrebe za kaznom i gdje je to korisno za okoli. Upravo institut djelotvornog
kajanja kod kaznenih djela protiv okolia idealan je za provedbu naela da
kazna mora biti ultima ratio te istodobno daje poticaj poiniteljima da otklone
oneienje prije nego nastupe teke posljedice. Kao uzori iz poredbenog prava
posluili su 330b njem. KZ te 183b austr. KZ.
Teke posljedice jesu one opisane u tekim kaznenim djelima protiv oko-
lia (l. 214. KZ): smrt, teka tjelesna ozljeda, teko naruenje zdravlja jedne ili
vie osoba, promjene prouzroene oneienjem koje se ne mogu dulje vrijeme
otkloniti, velika nesrea.
Teka kaznena djela protiv okolia
lanak 214.
(1) Ako je kaznenim djelom iz lanka 193. stavka 1. i 2., lanka 194.
stavka 1. i 2., lanka 196. stavka 1. i 2., lanka 197. stavka 1., lanka 198.
283
stavka 1. i lanka 199. ovoga Zakona prouzroena teka tjelesna ozljeda
jedne ili vie osoba, ili se promjene prouzroene oneienjem ne mogu
dulje vrijeme otkloniti, ili nastupi velika nesrea,
2. ovoga Zakona prouzroena teka tjelesna ozljeda jedne ili vie osoba, ili
se promjene prouzroene oneienjem ne mogu dulje vrijeme otkloniti, ili
nastupi velika nesrea,
stavka 1., 2. i 3. i lanka 202. stavka 1. i 2. ovoga Zakona prouzroena
znatna teta,
(6) Ako je kaznenim djelom iz lanka 206. stavak 1., lanka 207.
stavka 1. i lanka 208. ovoga Zakona prouzroena znatna teta,
(7) Ako je kaznenim djelom iz lanka 200. stavka 3., lanak 201.
2. ovoga Zakona prouzroena znatna teta,
Ovaj lanak odgovara bivem l. 262. KZ/97.
Pojam ekoloka nesrea vie nije deniran Zakonom o zatiti okolia
(NN 110/07). Takoer, stupanjem na snagu Uredbe o spreavanju velikih ne -
srea koje ukljuuju opasne tvari (NN 114/08), prestao je vaiti Plan interven-
cija u zatiti okolia koji je sadravao pojam ekoloke nesree. Umjesto toga
uveden je novi pojam velika nesrea deniran kao dogaaj, odnosno
nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, poarom ili eksplozijom i
sl., koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom dogaanja tijekom djelova-
nja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili vie tih opasnih
tvari i/ili njihovih spojeva nastalih uslijed dogaaja, odnosno nekontrolirane
pojave dovode u ozbiljnu trenutanu ili odgoenu naknadnu opasnost ljudsko
zdravlje i ivot, materijalna dobra i/ili okoli, unutar postrojenja i/ili izvan po -
284
strojenja (l. 3. st. 1. to. 57. Zakona o zatiti okolia), a sukladno Seveso II
direktivi. Isti pojam koristi se i u Zakonu o zatiti i spaavanju (NN 174/04,
79/07, 38/09 i 127/10) i u osnovi se odnosi na dogaaj ili nekontroliranu pojavu
kako je denirana Seveso II direktivom, iako malo drugaije nomotehniki
deniran nego u Zakonu o zatiti okolia.
obiljeje znatna teta, kod kaznenog djela tekih kaznenih djela protiv okolia
iz l. 214. stavci 5., 6. i 7. KZ, postoji kad vrijednost tete prelazi 60.000,00 kn.
285
KAZNENA DJELA PROTIV OPE SIGURNOSTI
Iz bive glave kaznenih djela protiv ope sigurnosti ljudi i imovine i si -
gurnosti prometa (Glava XX. KZ/97) izdvojeni su prometni delikti u zasebnu
glavu, pa je zbog toga prilagoen i naziv ove glave. Osim toga, valja istaknuti
da su brisana kaznena djela neotklanjanja opasnosti (l. 269. KZ/97) i nesudje-
lovanja u otklanjanju ope opasnosti (l. 270. KZ/97) jer ne sadre dovoljnu
kriminalnu koliinu da bi bila predviena kao kaznena djela, a ve su pokrivena
odgovarajuim prekrajima.
Dovoenje u opasnost ivota i imovine
opeopasnom radnjom ili sredstvom
lanak 215.
(1) Tko poarom, poplavom, eksplozivom, otrovom ili otrovnim pli-
nom, ionizirajuim zraenjem, motornom silom, elektrinom ili drugom
energijom ili kakvom opeopasnom radnjom ili opeopasnim sredstvom
izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg opsega,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko ne postavi pro-
pisane naprave za zatitu od poara, eksplozije, poplave, otrova, otrovnih
plinova, nuklearne energije, ionizirajuih zraenja ili za zatitu na radu ili
te naprave ne odrava u ispravnom stanju, ili ih u sluaju potrebe ne stavi
u djelovanje, ili uope ne postupa po propisima ili tehnikim pravilima o
zatitnim mjerama i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za
imovinu veeg opsega.
(3) Tko kaznena djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini iz nehaja,
Odredba u osnovi odgovara tekstu l. 263. KZ/97. U svim stavcima sni-
ene su kazne predviene u l. 263. KZ/97 koje su bile neopravdano poviene
novelom iz 2007. (zbog tada uestalih umskih poara). Takve kazne nisu bile
usuglaene s kaznama propisanim za ostala kaznena djela iz iste glave (posebno
s onima za prometne delikte), a izgubilo se iz vida i da su teki oblici s imovin-
skim tetama velikih razmjera ve bili obuhvaeni u kvaliciranom obliku u l.
271. KZ/97 (sada l. 222. KZ).
286
U stavku 2. dodana je nuklearna energija (koju treba razlikovati od ionizi-
rajueg zraenja, vidi 307 i 309 njem. KZ). Nuklearna energija nije dodana u
stavak 1. jer su ta ponaanja inkriminirana u l. 219. KZ.
Iako Zakon o kemikalijama (NN 150/05, 53/08 i 49/11) ne poznaje vie
otrove, nego govori o opasnim kemikalijama, zadran je pojam otrovi jer je
prepoznatljiv i jasniji od pojma opasne kemikalije.
obiljeje imovina veeg opsega kod kaznenog djela dovoenja u opasnost
ivota ili imovine opeopasnom radnjom ili sredstvom iz l. 215. st. 1. i 2. KZ,
postoji kad vrijednost imovine prelazi 200.000,00 kn.
Brisan je l. 263. st. 3. KZ/97. Posebno isticanje opasnosti za vie osoba
kao kvalikatorne okolnosti u suprotnosti je s temeljnim oblikom ovog kazne-
nog djela koji ve sadri opeopasnu radnju ili sredstvo i time iskljuuje ugro-
avanje jedne osobe ili manjeg broja osoba; ako je pak djelo poinjeno u nacio-
nalnom parku ili parku prirode, u obzir dolazi stjecaj s nekim od kaznenih djela
protiv okolia, a ako je pritom prouzroena teta velikih razmjera, radit e se o
tekom kaznenom djelu protiv ope sigurnosti iz l. 222. KZ.
S obzirom na ovo kazneno djelo, nepotreban je l. 129a. Zakona o obve-
znom zdravstvenom osiguranju u kojem se kao prekraj propisuje neprovoe-
nje mjera zatite na radu sa smrtnom posljedicom pa je u l. 381. st. 1. to. 9.
KZ propisano da ta odredba prestaje vaiti.
Unitenje ili oteenje javnih naprava
lanak 216.
(1) Tko uniti, oteti, izmijeni, uini neuporabljivim, ukloni, iskljui
ili ometa u radu napravu javne uporabe za vodu, toplinu, plin, elektrinu
ili drugu energiju, ili elektroniku komunikacijsku opremu i time izazove
poremeaj u redovitom ivotu stanovnitva,
(2) Kaznom iz stavka 1. kaznit e se tko uniti, oteti, prekine, preu-
smjeri ili na drugi nain onesposobi ispravnost podmorskog kabela ili cje-
vovoda koji ispod vodene povrine omoguuje elektroniku komunikacij-
sku uslugu ili protok vode, plina, nafte ili elektrine energije izmeu dviju
ili vie drava ili izmeu neke drave i Arktika ili Antarktika.
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko uniti, oteti ili
na drugi nain onesposobi ispravnost prateih objekata, plovila, naprava
ili opreme koja se koristi za postavljanje, popravak ili odravanje podmor-
skih kabela ili cjevovoda.
287
(4) Tko kazneno djelo iz stavka 1., 2., ili 3. ovoga lanka poini iz
nehaja,
Kazneno djelo unitenja ili oteenja javnih naprava sadri u sebi dva
kaznena djela iz KZ/97: unitenje i oteenje javnih naprava (l. 264. KZ/97),
sada stavak 1. te prekid ili oteenje podmorskih kabela i cjevovoda (l. 185.
KZ/97), sada stavci 2. i 3. Sadrajno se u odnosu na dva spomenuta lanka ne
predlau nikakve izmjene, jedino povienje kazne (s jedne na tri godine zatvo-
ra) za nehajni oblik.
Unitenje ili oteenje zatitnih naprava na radu
lanak 217.
(1) Tko na mjestu gdje se obavlja neki rad uniti, oteti, ukloni, is -
kljui ili na drugi nain uini neuporabljivim ili nedjelotvornim zatitne
naprave na radu i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imo-
vinu veeg opsega,
Ovaj lanak odgovara l. 265. st. 1. KZ/97 s tim da je radi ujednaavanja
propisanih kazni donja mjera kazne smanjena s jedne godine na est mjeseci
zatvora, a za nehajni oblik poviena je gornja mjera s jedne godine na tri godine
zatvora.
obiljeje imovina veeg opsega kod kaznenog djela unitenja ili oteenja
zatitnih naprava na radu iz l. 217. st. 1. KZ, postoji kad vrijednost imovine
prelazi 200.000,00 kn.
l. 265. st. 2. KZ/97 sadrajno je uklopljen u l. 215. KZ.
Unitenje, oteenje ili zlouporaba
znakova za opasnost
lanak 218.
(1) Tko uniti, oteti, ukloni ili na drugi nain uini neuporabljivim
ili neuoljivim znak kojim se upozorava na opasnost,
288
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko bez potrebe
poalje meunarodno ugovoreni znak za poziv u pomo ili znak da prijeti
opasnost ili tko poalje meunarodno ugovoreni znak za postojanje sigur-
nosti kad to nije opravdano, ili tko zlouporabi meunarodno ugovoreni
komunikacijski znak.
Kazneno djelo iz stavka 1., koje djelomino odgovara kaznenom djelu iz
l. 268. KZ/97, ogranieno je na apstraktno ugroavanje izazvano unitenjem
ili oteenjem znakova za opasnost, ali samo izvan prometa (npr. uklanjanjem
znaka koji upozorava na mine). Ako se na opisani nain izaziva apstraktna
opasnost u prometu (osim cestovnog prometa, kada je dovoljna kazna za prekr-
aj), unitenje ili oteenje znakova za opasnost obuhvaeno je novim kazne-
nim djelom ugroavanja prometa opasnom radnjom ili sredstvom (l. 224. st. 1.
KZ), a ako se izaziva konkretna opasnost u prometu (ukljuujui i cestovni),
onda kaznenim djelom iz l. 224. st. 2. KZ, a izvan prometa kaznenim djelom
iz l. 215. st. 2. KZ.
Stavak 2. odgovara l. 184. KZ/97 (zlouporaba meunarodnih telekomu-
nikacijskih znakova). Zbog svog sadraja opravdano je da se oba stavka l.
218. KZ nalaze zajedno i da se za njih, jer oba predviaju kanjivost u sluaju
apstraktne opasnosti, predvia ista kazna.
Zlouporaba radioaktivnih tvari
lanak 219.
(1) Tko s ciljem da usmrti drugoga ili da ga teko tjelesno ozlijedi ili
da prouzroi znatnu tetu na tuoj imovini ili okoliu radioaktivne tvari ili
ureaj za aktiviranje, rasprivanje ili emitiranje radioaktivnih tvari neo-
vlateno proizvodi, prerauje, pribavi, posjeduje, skladiti, prevozi, uvozi,
izvozi, dade drugome ili drugome omogui da do njega doe,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko s ciljem da
usmrti drugoga ili da ga teko tjelesno ozlijedi ili da prouzroi znatnu tetu
na tuoj imovini ili okoliu koristi radioaktivne tvari ili ureaj za aktivira-
nje, rasprivanje ili emitiranje radioaktivnih tvari ili koristi ili oteti
nuklearni objekt tako da dovede do opasnosti od oslobaanja radioaktiv-
nih tvari.
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko silom ili prijet-
njom uporabe sile neovlateno zahtijeva predaju nuklearnog objekta ili
radioaktivnih tvari ili ureaja za aktiviranje, rasprivanje ili emitiranje
radioaktivnih tvari.
289
Odredbom ovoga lanka izmijenjen je l. 172. KZ/97 koji je sada iz glave
kaznenih djela protiv meunarodnog prava prebaen u glavu kaznenih djela
protiv ope sigurnosti. Nova je odredba usklaena sa zahtjevima iz Konvencije
o zikoj zatiti nuklearnog materijala (NN MU 5/01) i Meunarodne konven-
cije o suzbijanju djela nuklearnog terorizma (NN MU 4/07).
Stavak 1. odgovara l. 172. st. 1. KZ/97, s tim da je po uzoru na spome-
nute konvencije dodan poseban cilj koji mora postojati da bi se radilo o ovom
djelu te je donja mjera kazne s jedne godine smanjena na est mjeseci, a gornja
mjera poveana s tri na pet godina zatvora.
l. 172. st. 2. KZ/97 brisan je jer poviena kazna u stavku 1. omoguuje
da se obuhvate i radnje kojima se izaziva opasnost.
Stavak 2. ovoga lanka djelomino odgovara l. 172. st. 4. KZ/97, s tim
da je dodan poseban cilj s kojim se djelo mora poiniti i ne radi se samo o
nuklearnom objektu, ve i o ureajima.
obiljeje znatna teta, kod kaznenog djela zlouporabe radioaktivnih tvari iz
l. 219. stavci 1. i 2. KZ, postoji kad vrijednost tete prelazi 60.000,00 kn.
Stavak 3. ovoga lanka odgovara l. 172. st. 5. KZ/97.
l. 172. st. 3. KZ/97 brisan je jer je pokriven l. 139. st. 2. KZ (kvalici-
rani oblik prijetnje).
Budui da se u ovom lanku radi o radnjama poduzetim s odreenim
ciljem, nehajna je odgovornost brisana (l. 172. st. 6. KZ/97).
Rukovanje opeopasnim tvarima
lanak 220.
(1) Tko ionizirajue ili druge tvari koje mogu prouzroiti opu opa-
snost za ivot ljudi ili imovinu veeg opsega neovlateno izradi, prikuplja,
sakriva, raspri, koristi, promijeni, raspaava ili ih nepropisno prenosi, ili
drugome omoguava da do njih neovlateno doe, ili drugome onemogu-
ava da do njih ovlateno doe,
sima o prometu eksploziva ili lako upaljivog materijala preda eksploziv ili
lako upaljiv materijal na prijevoz javnim prijevoznim sredstvima ili takav
materijal sam prenosi koristei se javnim prijevoznim sredstvom.
(3) Ionizirajue ili druge tvari iz stavka 1. ovoga lanka i eksploziv i
lako upaljiv materijal iz stavka 2. ovoga lanka e se oduzeti.
290
Ovaj lanak odgovara l. 267. KZ/97., s tim da su u stavku 3. ioniziraju-
im i drugim tvarima dodani eksploziv i lako upaljiv materijal. Zbog opasnosti
ovog djela, gornja mjera kazne poviena je s jedne na tri godine zatvora.
obiljeje opasnost za imovinu veeg opsega kod kaznenog djela rukovanja
opeopasnim tvarima iz l. 220. st. 1. KZ, postoji kad vrijednost imovine pre-
lazi 200.000,00 kn.
Opasno izvoenje graevinskih radova
lanak 221.
(1) Tko pri projektiranju, provoenju strunog nadzora nad grae-
njem, graenju ili izvoenju pojedinih radova ili uklanjanju graevine,
postupajui protivno propisima ili ope priznatim pravilima struke, iza-
zove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg opsega,
Ovaj lanak odgovara l. 266. KZ/97, s time da je kao obiljeje kaznenog
djela predvieno i izazivanje opasnosti za tijelo ljudi. Kazneno djelo ima neke
specinosti u odnosu na dovoenje u opasnost ivota i imovine opeopasnom
radnjom ili sredstvom iz l. 215. KZ (poblie opisana radnja), ali nema oprav-
danja da za njega bude propisana blaa kazna, kao u l. 266. KZ/97.
obiljeje opasanost za imovinu veeg opsega kod kaznenog djela opasnog
izvoenja graevinskih radova iz l. 221. st. 1. KZ, postoji kad vrijednost imo-
vine prelazi 200.000,00 kn.
Teka kaznena djela protiv ope sigurnosti
lanak 222.
stavka 1., 2. i 3., lanka 217. stavka 1., lanka 219. i lanka 221. stavka 1.
ovoga Zakona prouzroena teka tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska
teta velikih razmjera,
291
stavka 4., lanak 217. stavka 2. i lanka 221. stavka 2. ovoga Zakona prou-
zroena teka tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska teta velikih raz-
mjera,
Kazneno djelo, koje odgovara kaznenom djelu iz l. 271. KZ/97, usugla-
eno je s izmjenama prethodnih kaznenih djela. Osim u stavku 2., kazne su
sniene radi usklaivanja s propisanim kaznama za ostala kaznena djela.
obiljeje imovinska teta velikih razmjera kod kaznenih djela tekih djela
protiv ope sigurnosti iz l. 222. st. 1. i 3. KZ, postoji kad vrijednost imovinske
292
KAZNENA DJELA PROTIV SIGURNOSTI PROMETA
Do izdvajanja prometnih delikata u posebnu glavu dolo je zbog proire-
nja kruga inkriminacija protiv sigurnosti prometa. Bive ureenje, prema kojem
je itava materija praktino bila svedena na kazneno djelo izazivanja prometne
nesree (l. 272. KZ), predstavljalo je pojednostavljenje ija je posljedica bila
nedovoljno potivanje razlika koje se pojavljuju na tom podruju.
Novo ureenje prometnih kaznenih djela donosi tri temeljne novosti.
Prvo, pruena je razliita kaznenopravna zatita pojedinim vrstama prometa
(zranom, eljeznikom, morskom, vodenom i cestovnom), slino kao to je to
bilo uinjeno i u KZRH-u. Drugo, prometu je pruena razliita zatita od napada
izvana, tj. od napada koji dolaze od osoba koje nisu sudionici u prometu (npr.
napad na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu iz l. 223. KZ) i od napada
iznutra, tj. od ugroavanja samih sudionika (npr. ugroavanje posebnih vrsta
prometa iz l. 225. KZ), to je takoer bilo ostvareno u KZRH-u. Tree, proi-
rena je odgovornost na neke oblike ugroavanja koji jo nisu doveli do povrei-
vanja (npr. obijesna vonja u cestovnom prometu iz l. 226. KZ).
Napad na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu
lanak 223.
(1) Tko primijeni silu ili ozbiljnu prijetnju u cilju da ostvari vlast
nad civilnim zrakoplovom u letu, civilnim brodom u plovidbi ili nepokret-
nom platformom,
(2) Tko primjeni silu ili ozbiljnu prijetnju u civilnom zrakoplovu u
letu, na civilnom brodu u plovidbi ili nepokretnoj platformi ili postavi na
civilni zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu ureaj ili tvari kojima ih
se moe razoriti ili izazvati teta, ako takav in moe ugroziti sigurnost leta
ili plovidbe,
(3) Tko u cilju da uniti ili oteti civilni zrakoplov u letu, civilni brod
u plovidbi ili njegov teret ili nepokretnu platformu uporabi vatreno oruje
ili izazove eksploziju ili poar,
293
(4) Tko s ciljem prekidanja odvijanja rada u zranoj luci ili dovo-
enja u opasnost sigurnosti zranog prometa poini nasilje prema osobi
zaposlenoj u meunarodnoj zranoj luci, ili tee oteti ili uniti naprave
zrane luke, ili oteti zrakoplov koji nije u prometu,
(5) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka prou-
zroena smrt jedne ili vie osoba ili je uniten zrakoplov ili brod ili je prou-
zroena druga imovinska teta velikih razmjera,
(6) Ako poinitelj prigodom poinjenja kaznenog djela iz stavka 1.,
2., 3. i 4. ovoga lanka s namjerom usmrti jednu ili vie osoba,
trajnog zatvora.
(7) Smatra se da je zrakoplov u letu od trenutka kada su nakon zavr-
etka ukrcavanja sva vanjska vrata zatvorena do trenutka kada jedna od
ovih vrata budu otvorena radi iskrcavanja. U sluaju prisilnog sputanja,
smatra se da let traje sve dok nadleno tijelo ne preuzme na sebe brigu o
zrakoplovu, osobama i imovini na njemu.
Novo kazneno djelo koncipirano je po uzoru na kazneno djelo iz 316c
njem. KZ (slino je i rjeenje usvojeno u l. 329. slov. KZ). Ono predstavlja
najtei napad na sigurnost prometa. Iako je utemeljeno na meunarodnim kon-
vencijama, ne ograniava se na meunarodni promet.
Stavak 1. obuhvaa kazneno djelo otmice zrakoplova ili broda iz l. 179.
st. 1. KZ/97. Djelo je ogranieno na civilne zrakoplove i brodove (l. 3. st. 2.
Hake konvencije o suzbijanju nezakonite otmice zrakoplova iz 1970, NN MU
4/94). Obuhvaen je i napad na nepokretne platforme, sukladno Protokolu o
suzbijanju protupravnih ina usmjerenih protiv sigurnosti nepokretnih plat-
formi smjetenih iznad epikontinentalnog pojasa (NN MU 4/05). Za razliku od
kaznenog djela iz l. 179. KZ/97, ono je delikt apstraktnog ugroavanja jer se
ne trai i da vlast bude preuzeta (osim kod kvaliciranih oblika iz stavaka 5. i
6.). Stavak 1. obuhvaa i kazneno djelo morskog i zranog razbojnitva iz l.
180. KZ/97 koje je bilo nepotrebno razdvojeno od otmice zrakoplova ili broda
iz l. 179. KZ/97. Ako se ostvari vlast nad zrakoplovom ili brodom radi ostvari-
vanja imovinske koristi bez prethodne otmice, radit e se o razbojnitvu.
Stavak 2. obuhvaa radnje iz l. 3. (b) i (d) Konvencije o suzbijanju protu-
pravnih ina usmjerenih protiv sigurnosti pomorske plovidbe (NN MU 4/05), a
usklaeno je i s Hakom i Montrealskom konvencijom o suzbijanju nezakonitih
akata protiv sigurnosti civilne zrane plovidbe iz 1971. (NN MU 4/94).
Stavak 3. na saet nain ureuje tzv. zranu i brodsku sabotau, koja je
bila propisana u l. 181. KZ/97 u nepreglednom obliku. I taj oblik predstavlja
294
delikt apstraktnog ugroavanja jer se ne trai konkretna opasnost kao u dosa-
danjem tekstu (iznimka su i ovdje stavci 5. i 6.). To kazneno djelo ograniava
se samo na uporabu vatrenog oruja i izazivanje eksplozije i poara (kao naj-
tee oblike napada na sigurnost prometa), dok su ostale radnje opisane u l.
181. KZ/97 sada obuhvaene kaznenim djelom ugroavanja prometa opasnom
radnjom ili sredstvom iz l. 224. KZ.
Stavak 4. preuzet je iz l. 181. st. 2. KZ/97, a sukladno Protokolu o suz-
bijanju nezakonitih akata nasilja u zranim lukama koje slue meunarodnoj
civilnoj plovidbi (NN MU 4/94).
Stavak 5. odgovara l. 179. st. 3., l. 180. st. 3. i l. 181. st. 4. KZ/97.
Smrt jedne ili vie osoba kao tea posljedica pripisuje se poiniteljevu nehaju,
dok su u stavku 6. te posljedice obuhvaene poiniteljevom namjerom. Zbog
jedinstvene primjene neodreenih vrijednosti obiljeja na pojedina kaznena
djela od strane svih sudova, Kazneni odjel VSRH na sjednici odranoj 27. 12.
2012. (br. Su-IV k-4/2012-57) donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje
imovinska teta velikih razmjera kod kaznenog djela napada na zrakoplov,
brod ili nepokretnu platformu iz l. 223. st. 5. KZ, postoji kad vrijednost imo-
vinske tete prelazi 600.000,00 kn.
Stavak 7. daje deniciju zrakoplova u letu sukladno Hakoj i Montreal-
skoj konvenciji.
Ugroavanje prometa opasnom radnjom ili sredstvom
lanak 224.
(1) Tko uniti, oteti, ukloni ili na bilo koji nain uini neuporablji-
vim ili neuoljivim znak ili napravu koja slui za sigurnost eljeznikog,
morskog, vodenog ili zranog prometa,
(2) Tko uniti, oteti, ukloni ili uini neuporabljivim ili neuoljivim
znak, napravu ili prometni ureaj koji slui za sigurnost bilo koje vrste
prometa ili postavlja prepreke, daje lane obavijesti, znakove ili signale ili
na drugi nain ugrozi promet i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi
ili imovinu velikih razmjera,
teka tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska teta velikih razmjera,
295
smrt jedne ili vie osoba,
Ovo kazneno djelo preuzeto je, uz manje izmjene, iz l. 160. ranijeg
KZRH-a, ali obuhvaa i neke radnje iz kaznenog djela ugroavanja sigurnosti
meunarodnog zranog prometa i meunarodne plovidbe iz l. 181. st. 1.
KZ/97. Njime se obuhvaaju ugroavanja svih vrsta prometa izvana, tj. od
osoba koje nisu sudionici u prometu. Te radnje predstavljaju tei oblik ugroa-
vanja javnog prometa pa je opravdano njihovo kanjavanje i kada ugroavanje
nije dovelo do povreivanja, a opravdane su i stroe kazne u odnosu na ugroa-
vanje prometa koje poini sudionik u prometu; otud i pootravanje kazni u
odnosu na raniji KZRH. Te kazne usuglaene su s onima propisanim za kaznena
djela iz l. 215. i 222. KZ.
Odredba stavka 1., koja se odnosi na unitenje prometnih znakova, analo-
gna je odredbi l. 218. st. 1. KZ koja se odnosi na unitenje ostalih znakova za
opasnost. Njome se kanjava izazivanje apstraktne opasnosti u posebnim vrsta-
ma prometa, ali ne i u cestovnom, jer je tada za unitenje i oteenje prometnih
znakova dovoljna odgovornost za prekraj propisan u l. 14. ZSPC. Unitenje i
oteenje znakova u ostalim vrstama prometa nije pokriveno prekrajima (osim
djelomino morskog prometa), pa je u odnosu na njih potrebna kaznena odgo-
vornost.
Radnje opisane u stavcima od 2. do 4. lanka 224. KZ odnose se na sve
vrste prometa, pa prema tome i na cestovni promet. Bilo bi pogreno podvoditi
ih pod odredbe l. 218. i 222. KZ kojima se ureuju djela protiv ope sigurnosti
(emu se ponekad i pribjegavalo u sudskoj praksi). Ako se kaznena djela protiv
sigurnosti prometa izdvajaju u posebnu glavu, onda je svima oblicima napada
na sigurnost prometa mjesto u njoj; to je pogotovo opravdano ako se uzme u
obzir da se u l. 218. KZ i ne spominju opasne radnje u prometu. Sada su te
radnje poblie opisane, ime se ujedno ostvaruje zahtjev da opisi kaznenih
djela budu precizni pa Kazneni zakon u veoj mjeri ostvaruje naelo lex certa.
Prilikom noveliranja Kaznenog zakona 14. prosinca 2012. u stavku 2.
lanka 224. KZ na jednome mjestu brisana je generalna klauzula (ili na drugi
nain) jer se ponavljala. Takoer je u stavku 4. posljedica oznaena kao teka
tjelesna ozljeda, to je prilikom donoenja Kaznenog zakona bilo omakom
isputeno.
296
obiljeje opasnost za imovina velikih razmjera i imovinska teta velikih
razmjera kod kaznenog djela ugroavanja prometa opasnom radnjom ili sred-
stvom iz l. 224. st. 2., 4. i 6. KZ, postoji kad vrijednost imovine ili imovinske
Ugroavanje posebnih vrsta prometa
lanak 225.
(1) Sudionik u zranom, brodskom ili eljeznikom prometu ili pro-
metu iarom koji krenjem propisa o sigurnosti prometa tako ugrozi pro-
met da izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih raz-
mjera,
(7) Brodski promet podrazumijeva plovidbu morem ili unutarnjim
vodama brodom, ratnim brodom, jahtom, brodicom ili drugim plovilom.
Ovo je kazneno djelo uvedeno s ciljem da se u njemu nabrojenim vrstama
prometa prui jaa zatita nego cestovnom jer prometne nesree u njima u pra-
vilu dovode do veih rtava. U tom je sluaju dovoljno i samo ugroavanje bez
posljedica (stavci 1. i 2.), a i za oblike s posljedicama predlau se stroe kazne
nego za ugroavanje cestovnog prometa. Takvo rjeenje poznato je i u drugim
pravnim sustavima (npr. 315a njem. KZ i l. 325. slov. KZ).
Deniranjem brodskog prometa u stavku 7. omogueno je kanjavanje
divljanja gliserima kojim je izazvana opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za
297
imovinu velikih razmjera i kad nije dolo do nesree. U tom sluaju djelo je
pandan kaznenom djelu obijesne vonje u cestovnom prometu iz l. 226. KZ.
Brodski promet ne ograniava se na promet brodovima nego se proiruje na
jahte, brodice ili druga plovila u smislu l. 5. st. 3., 4. i 15. Pomorskog zakonika
(NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11) i l. 4. to 4. Zakona o plovidbi i lukama
unutarnjih voda (NN 109/07). Pod pojmom drugo plovilo smatra se plovilo
koje pripada drugom plovnom objektu, plovilo namijenjeno natjecanju, kanu,
kajak, gondola, pedalin, daska za jedrenje i daska za jahanje na valovima.
obiljeje opasnost za imovinu velikih razmjera i imovinska teta velikih
razmjera kod kaznenog djela ugroavanja posebnih vrsta prometa iz l. 225.
st. 1., 3. i 5. KZ, postoji kad vrijednost imovine ili imovinske tete prelazi
600.000,00 kn.
Obijesna vonja u cestovnom prometu
lanak 226.
Sudionik u cestovnom prometu koji iz obijesti teko kri propise o
sigurnosti prometa vozei u stanju nesposobnosti za vonju izazvanoj tro-
enjem alkohola uz koncentraciju od najmanje 1,50 g/kg alkohola u krvi,
ili droge ili psihoaktivnih lijekova, ili vozei u zabranjenom smjeru, ili
pretjeui na nepreglednom mjestu kolonu vozila, ili vozei brzinom koja
prelazi pedeset km/h iznad doputene u naseljenom mjestu ili podruju s
naznaenim ogranienjem brzine i time izazove opasnost za ivot ili tijelo
ljudi,
Ovo je novo kazneno djelo kojim se otklanja slabost dosadanjeg zakono-
davnog rjeenja prema kojem se ugroavanje cestovnog prometa smatra kazne-
nim djelom samo ako je dovelo do odreenih povreivanja kao posljedica (l.
272. KZ/97). Njime se kaznena odgovornost proiruje na drastine oblike kre-
nja prometnih propisa i kad nema takvih posljedica; ti su sluajevi taksativno
nabrojeni u opisu djela. Samo krenje navedenih prometnih normi ipak nije
do voljno jer se trai i konkretno ugroavanje (po tome to kazneno djelo treba
razlikovati od odgovarajuih prekraja iz ZSPC-a koje treba ograniiti na izazi-
vanje apstraktne opasnosti). Uzak opseg kaznenog djela doao je do izraaja i
na subjektivnom planu jer se trai poiniteljeva obijest, ime se oblik krivnje
praktino ograniava na izravnu namjeru na ugroavanje; tipian je primjer
takve radnje vonja na autocesti u zabranjenom smjeru koja je samo sretnim
stjecajem okolnosti zavrila bez nesree. Doe li do prometne nesree, radit e
298
se o namjernom obliku izazivanja prometne nesree u cestovnom prometu iz l.
227. KZ, pri emu e obijest predstavljati otegotnu okolnost.
Slino kazneno djelo jest ugroavanje cestovnog prometa iz 315c njem.
KZ, prema kojem se i samo ugroavanje bez povreivanja kanjava ako je pro-
uzroeno u stanju opitosti ili krenjem sedam najvanijih prometnih propisa
(sedam smrtnih grijeha u prometu), a nedavno ga je uvela i Slovenija pod
nazivom predrzna vonja v cestnem prometu (l. 324. slov. KZ), gdje se
prema prvobitnom tekstu kaznena odgovornost takoer ograniavala na izazi-
vanje prometne nesree s odreenim posljedicama.
Izazivanje prometne nesree u cestovnom prometu
lanak 227.
(1) Sudionik u cestovnom prometu koji krenjem propisa o sigurno-
sti prometa izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih
razmjera, pa zbog toga prouzroi teku tjelesnu ozljedu druge osobe ili
imovinsku tetu velikih razmjera,
haja,
drugoj osobi osobito teka tjelesna ozljeda,
drugoj osobi osobito teka tjelesna ozljeda,
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora u trajanju od est mjeseci do
pet godina.
U osnovi je zadrana koncepcija kaznenog djela iz l. 272. KZ/97, prema
kojoj samo ugroavanje nije dovoljno, nego se trae daljnje posljedice kao i do
sada. Istodobno novi tekst donosi i vie novosti.
Kazneno djelo ogranieno je na cestovni promet jer su ostale vrste pro-
meta obuhvaene kaznenim djelom ugroavanja posebnih vrsta prometa (l.
299
225. KZ). Poinitelj ne moe vie biti tko (to znai bilo tko), nego samo
sudionik u prometu, dok su ostale osobe koje izvana ugroavaju promet obu-
hvaene kaznenim djelom ugroavanja prometa opasnom radnjom ili sredstvom
(l. 224. KZ).
Iz opisa djela izostavljen je pojam prometne nesree. Kako je prema l. 2.
st. 84. ZSPC prometna nesrea dogaaj na cesti u kojem je najmanje jedna
osoba ozlijeena ili poginula ili je izazvana materijalna teta, a u l. 272.
KZ/97 teka tjelesna ozljeda i imovinska teta velikih razmjera navodile su se
kao posljedice, proizlazilo je da su se ta obiljeja ponavljala. To je stvaralo
nemale tekoe: kako se namjerom moraju obuhvatiti sva obiljeja kaznenog
djela, proizlazilo je da namjera mora obuhvatiti i izazivanje prometne nesree,
a to onda znai i navedenih posljedica, to bi znailo da poinitelj ini kazneno
djelo teke tjelesne ozljede ili ubojstva. Stoga nova odredba istie da temeljna
posljedica nije prometna nesrea nego konkretno ugroavanje (izazivanje opa-
snosti za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera), koje se moe
poiniti s namjerom ili iz nehaja, dok su teka tjelesna ozljeda i imovinska teta
velikih razmjera tee posljedice u odnosu na koje je mogu samo nehaj. Pro-
metna nesrea nije ipak ostala sasvim bez funkcije jer ograniava konkretno
ugroavanje tako da ne obuhvaa i ugroavanje koje nije dovelo do prometne
nesree (npr. voza je sletio s ceste, ali suvoza nije pretrpio nikakvu ozljedu ili
je voza prilikom pretjecanja u nepreglednom zavoju u posljednji trenutak iz -
bjegao sudar). Stoga je pojam prometne nesree mogao biti zadran u nazivu
djela.
obiljeje imovinska teta velikih razmjera kod kaznenog djela izazivanja pro-
metne nesree u cestovnom prometu iz l. 227. st. 1. KZ, postoji kad vrijednost
imovinske tete prelazi 600.000,00 kn.
Novost je i razdvajanje obine i osobito teke tjelesne ozljede kao kvali-
katornih okolnosti, pri emu je za nanoenje osobito teke tjelesne ozljede
pred viena i stroa kazna od dosadanje. Poviene su i kazne za smrtnu poslje-
dicu.
300
KAZNENA DJELA PROTIV IMOVINE
Kaznena djela protiv imovine predstavljaju jedan od sredinjih dijelova
posebnog dijela KZ-a zato to su ona u strukturi kriminaliteta na prvome mjestu
po brojnosti. Dolo je do nekih promjena u strukturi ove glave: pronevjera je
prebaena iz slubenikih kaznenih djela u ovu glavu (u l. 233. KZ) jer se
zapravo radi o kvaliciranom obliku utaje i kao imovinskom deliktu nije joj
mjesto meu slubenikim kaznenim djelima; raunalna kaznena djela i ka -
znena djela protiv intelektualnog vlasnitva izdvojena su u zasebne glave XXV.
i XVII. KZ; uvedeno je kazneno djelo nedozvoljena igra na sreu (l. 237. KZ)
koje obuhvaa novu inkriminaciju ilegalnih igara na sreu i tzv. lanane ili
piramidalne igre iz l. 224. st. 2. i 3. KZ/97; brisano je kazneno djelo ucjene iz
l. 235. KZ/97 jer je prijetnja otkrivanja kompromitirajueg materijala samo
jedan oblik ozbiljne prijetnje kao obiljeja iznude (l. 243. KZ).
Kraa
lanak 228.
(1) Tko tuu pokretnu stvar oduzme drugome s ciljem da je protu-
pravno prisvoji,
(2) Ako je vrijednost ukradene stvari mala, a poinitelj je postupao s
ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti,
(3) Vrati li poinitelj ukradenu stvar oteeniku prije nego to je
saznao da je otkriven, moe se osloboditi kazne.
Ostalo se pri koncepciji krae iz KZ/97 (dovoljno je postupanje s ciljem
prisvajanja, a ne trai se i cilj pribavljanja imovinske koristi), ali su poviene
propisane kazne, kako za temeljni oblik, tako i za sitnu krau u stavku 2.
(kaznu zatvora do pet godina za temeljni oblik predviaju i 242 njem. KZ i l.
139. vic. KZ). Openito uzevi, novi Kazneni zakon polazi od toga da su pro-
pisane kazne za imovinske delikte u KZ/97 bile preniske, to je bilo i u suprot-
nosti s drastino pootrenim kaznama novelom KZ/97 iz 2006. za neka druga
kaznena djela (spolne delikte, zlouporabu droge itd.).
301
obiljeje vrijednost ukradene stvari mala kod kaznenog djela krae iz l. 228.
st. 2. KZ, postoji kad vrijednost ukradene stvari ne prelazi 2.000,00 kn.
Kako bi se izbjeglo sadanje isprepletanje krae i kaznenog djela iz l. 33.
st. 1. Zakona o energiji, istodobno se u prijelaznim i zavrnim odredbama (l.
381. st. 2. KZ) propisuje da se u l. 33. st. 1. Zakona o energiji briu rijei
odnosno troi energiju bez ili mimo mjernih ureaja. Na taj se nain kazneno
djelo iz Zakona o energiji ograniava na pripremnu radnju (prikljuenje na
energetski sustav bez odobrenja energetskog subjekta), dok e protupravno tro-
enje energije predstavljati kazneno djelo krae iz l. 228. KZ.
Teka kraa
lanak 229.
(1) Kaznom zatvora od jedne do osam godina kaznit e se tko poini
krau iz lanka 228. stavka. 1. ovoga Zakona:
1. obijanjem, provaljivanjem ili svladavanjem veih prepreka da
doe do stvari iz zatvorenih zgrada, soba, blagajna, ormara ili drugih
zatvorenih prostorija ili prostora,
2. na osobito opasan ili osobito drzak nain,
3. iskoritavanjem stanja prouzroenog poarom, poplavom, potre-
som ili drugom nesreom,
4. iskoritavanjem bespomonosti ili drugog osobito tekog stanja
druge osobe,
5. ako je ukradena stvar velike vrijednosti,
6. ako je ukradeno oruje, streljivo, rakete, minskoeksplozivna sred-
stva, borbeno ili dio borbenog sredstva koje slui potrebama obrane,
7. ako ukradena stvar slui u vjerske svrhe ili je ukradena iz crkve ili
druge zgrade ili prostorije koja slui za vjerske obrede,
8. ako je ukradeno kulturno dobro ili stvar od znanstvenog, umjetni-
kog, povijesnog ili tehnikog znaenja ili se nalazi u javnoj zbirci, zatie-
noj privatnoj zbirci ili je izloena za javnost,
9. ako je poinitelj pri sebi imao kakvo oruje ili opasno orue radi
napada ili obrane,
10. kao slubena osoba u obavljanju slube ili javne ovlasti.
(2) Ako su ostvarena obiljeja teke krae iz stavka 1. toke 1. do 4.,
6. i 7. ovoga lanka, ali je vrijednost ukradene stvari mala, a poinitelj je
postupao s ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti,
kaznit e se za krau iz lanka 228. stavka 1. ovoga Zakona.
302
Kazna za teku krau povisuje se tako da iznosi od jedne do osam godina
zatvora (tako i 243 njem. KZ i l. 139. st. 3. vic. KZ).
Naputena je dosadanja podjela na stavke 1. i 2. jer izmeu njih ne
postoji bitna razlika. Isputeno je poinjenje krae u sastavu grupe kao kvali-
katorna okolnost iz l. 217. st. 2. KZ/97 jer je ta situacija pokrivena odredbom
o kanjavanju za kazneno djelo poinjeno u sastavu zloinakog udruenja iz
l. 329. KZ.
U toki 5. isputene su rijei i poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja
stvari takve vrijednosti kao suvine jer velika vrijednost, kao i svako drugo
obiljeje kaznenog djela, ve prema opoj odredbi mora biti obuhvaeno poi-
niteljevom namjerom.
Dodana je toka 6. koja kao kvalicirani oblik krae predvia krau sred-
stava koja slue potrebama obrane, ime je pokriveno kazneno djelo krae
oruja ili dijela bojnog sredstva iz l. 373. KZ/97 koje je isputeno. Dodana je i
toka 10. kojom se ujedno pokriva i kazneno djelo protupravnog prisvajanja
stvari prilikom pregleda, pretrage ili izvrenja iz l. 349. KZ/97 pa je i ono
isputeno.
Stavak 2. u osnovi odgovara stavku 3. lanka 217. KZ/97, ali je prestilizi-
ran tako da se kazneno djelo u tom sluaju ne smatra tekom kraom (to pro-
izlazi iz dosadanjeg teksta), nego obinom kraom iz l. 228. st. 1. KZ.
obiljeje stvar velike vrijednosti kod kaznenog djela teke krae iz l. 229. st.
1. to. 5. KZ, postoji kad vrijednost ukradene stvari prelazi 60.000,00 kn, te da
zakonsko obiljeje vrijednost ukradene stvari mala iz l. 229. st. 2. KZ,
postoji kad vrijednost ukradene stvari ne prelazi 2.000,00 kn.
Razbojnitvo
lanak 230.
(1) Tko uporabom sile protiv neke osobe ili prijetnjom da e izravno
napasti na njezin ivot ili tijelo oduzme tuu pokretnu stvar s ciljem da je
protupravno prisvoji,
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena
znatna imovinska korist ili je uporabljeno kakvo oruje ili opasno orue,
ena smrt osobe,
303
Stavak 1. u cijelosti odgovara l. 218. st. 1. KZ/97.
U stavku 2. isputeno je poinjenje u sastavu grupe ili zloinake organi-
zacije, za to je sada propisana pootrena kazna u l. 329. KZ, dok je dodano
pribavljanje znatne imovinske koristi kao kvalikatorna okolnost (to ve po -
stoji i kod iznude). Zbog jedinstvene primjene neodreenih vrijednosti obiljeja
na pojedina kaznena djela od strane svih sudova, Kazneni odjel VSRH na sjed-
nici odranoj 27. 12. 2012. (br. Su-IV k-4/2012-57) donio je pravno shvaanje
da zakonsko obiljeje znatna imovinska korist, kod kaznenog djela razboj-
nitva iz l. 230. st. 2. KZ, postoji kad vrijednost imovinske koristi prelazi
60.000,00 kn.
U stavku 3. uveden je, po uzoru na 251 njem. KZ i 143 austr. KZ, novi
kvalicirani oblik koji se sastoji u nehajnom prouzroenju smrti osobe.
Razbojnika kraa
lanak 231.
(1) Tko je zateen pri poinjenju krae, pa s ciljem da ukradenu
stvar zadri, uporabi silu protiv neke osobe ili prijetnju da e izravno
napasti na njezin ivot ili tijelo,
(2) Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka
uporabljeno kakvo oruje ili opasno orue,
ena smrt osobe,
U stavku 1. i 2. zadrani su opisi i propisane kazne iz l. 219. KZ/97
(jedino je i ovdje isputeno poinjenje u sastavu grupe ili zloinake organiza-
cije).
U stavku 3. dodan je novi kvalicirani oblik kao i kod razbojnitva.
Utaja
lanak 232.
(1) Tko protupravno prisvoji tuu pokretnu stvar ili imovinsko pra -
vo koji su mu povjereni,
(2) Tko protupravno prisvoji tuu pokretnu stvar ili imovinsko pra -
vo koje je naao ili do kojih je sluajno doao,
304
(3) Ako je vrijednost utajene stvari ili imovinskog prava velika,
(4) Ako je vrijednost utajene stvari ili imovinskog prava mala, a po -
initelj je postupao s ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti,
Zadrana su dva oblika utaje (povjerene i naene stvari), ali je u oba
predmet utaje proiren tako da uz tuu pokretnu stvar obuhvaa i tue imo-
vinsko pravo jer je svejedno utaji li netko gotov novac ili novac na raunu.
Sudska praksa takvo stajalite zauzimala je i do sada, pa je npr. tretirala kao
utaju prisvajanje novca koji je banka omakom doznaila na iro-raun poini-
telja, ali je to predstavljalo zabranjenu analogiju jer novac na iro-raunu nije
stvar, nego trabina prema banci. Proirenje predmeta utaje sa stvari na imo-
vinska prava (imovinske vrijednosti) provedeno je i u vic. KZ (l. 138. i
141bis).
U odnosu na KZ/97 pootrene su propisane kazne, ukljuujui i za privile-
girani oblik (st. 4.), ali se ostalo kod rjeenja tog Zakona prema kojem je utaja
blae kazneno djelo od krae. Zbog povienih kazni otpali su kao nepotrebni
dosadanji kvalicirani oblici utaje iz l. 220. st. 3. i 4. KZ/97, osim velike vri-
jednosti koja je ostala u stavku 3. Zbog jedinstvene primjene neodreenih vri-
jednosti obiljeja na pojedina kaznena djela od strane svih sudova, Kazneni
odjel VSRH na sjednici odranoj 27. 12. 2012. (br. Su-IV k-4/2012-57) donio
je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje velika vrijednost kod kaznenog
djela utaje iz l. 232. st. 3. KZ, postoji kad vrijednost utajene stvari ili imovin-
skog prava prelazi 60.000,00 kn, te da zakonsko obiljeje vrijednost utajene
stvari mala iz l. 232. st. 4. KZ, postoji kad vrijednost utajene stvari, odnosno
imovinskog prava, ne prelazi 2.000,00 kn.
Brisanjem l. 220. st. 3. KZ/97, prema kojem je kazneno djelo kvalici-
rano ako ga poini skrbnik, ujedno je otklonjeno i preklapanje tog kaznenog
djela s kaznenim djelom zlouporabe povjerenja iz l. 240. st. 3. KZ kada ga
poini skrbnik.
Pronevjera
lanak 233.
(1) Tko protupravno prisvoji tuu pokretnu stvar ili imovinsko pra-
vo koji su mu povjereni na radu,
(2) Ako je vrijednost pronevjerene stvari ili imovinskog prava velika,
305
(3) Ako je vrijednost pronevjerene stvari ili imovinskog prava mala,
a poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti,
Ovo kazneno djelo obuhvaa pronevjeru iz l. 345. KZ/97. Pronevjera je
kvalicirani oblik utaje i kao imovinskom deliktu nije joj mjesto meu slube-
nikim kaznenim djelima. Ona nije ograniena na stvari i imovinska prava
povjerena u slubi, nego openito na radu (to obuhvaa i slubu), pa su u
opisu isputene rijei u slubi kao suvine.
obiljeje velika vrijednost kod kaznenog djela pronevjere iz l. 233. st. 2.
KZ, postoji kad vrijednost pronevjerene stvari ili imovinskog prava prelazi
60.000,00 kn, te da zakonsko obiljeje vrijednost pronevjerene stvari mala iz
l. 233. st. 3. KZ, postoji kad vrijednost pronevjerene stvari, odnosno imovin-
skog prava, ne prelazi 2.000,00 kn.
Neovlatena uporaba tue pokretne stvari
lanak 234.
(1) Tko drugome protupravno oduzme tuu pokretnu stvar radi pri-
vremene uporabe,
(2) Tko neovlateno oduzme tue motorno vozilo radi privremene
uporabe,
se kazniti.
U ovom je lanku zadrana odredba l. 221. KZ/97 kojom se kanjava
kraa uporabe (furtum usus), ali se u stavku 1. naglaava da poinitelj mora
postupati radi privremene uporabe, ime se kazneno djelo jasnije razgraniava
od krae, a to je sada istaknuto i u naslovu. To vrijedi i za kvalicirani oblik iz
stavka 2., kod kojeg se tue motorno vozilo takoer oduzima, ali zbog privre-
mene uporabe (tako i 248b njem. KZ i 136 austr. KZ).
Oteenje tue stvari
lanak 235.
(1) Tko oteti, uniti, izoblii ili uini neuporabljivom tuu stvar,
306
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko crteima ili
natpisima neovlateno mijenja izgled zidova, motornih vozila ili drugih
povrina.
(3) Ako je poinitelj kazneno djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka
poinio iz niskih pobuda ili je njime prouzroio znatnu tetu,
Vraen je raniji skraeni naziv oteenje tue stvari koji je uobiajen i u
drugim zakonodavstvima (njem. Sachbeschdigung), iako obuhvaa i unite-
nje. Propisana kazna za kazneno djelo iz l. 222. st. 1. KZ/97 bila je preniska
jer nije bila primjerena za djela tekog vandalizma pa je sada poviena na kaznu
zatvora do dvije godine (tako 303 njem. KZ i 126 austr. KZ, dok vic. KZ
za temeljni oblik u l. 144. st. 1. propisuje ak kaznu zatvora do tri godine).
Nova kazna odgovara i sluajevima opisanim u l. 222. st. 2. KZ/97, koji zbog
toga postaje suvian. Meutim, s obzirom na nedoumice u dosadanjoj praksi
kako tretirati grate, u stavku 2. i taj se oblik izrijekom podvodi pod kazneno
djelo oteenja tue stvari.
U stavku 3. predvien je kvalicirani oblik s propisanom kaznom do pet
godina, ime je ujedno postao kanjiv i pokuaj. Zbog jedinstvene primjene
neodreenih vrijednosti obiljeja na pojedina kaznena djela od strane svih
sudova, Kazneni odjel VSRH na sjednici odranoj 27. 12. 2012. (br. Su-IV
k-4/2012-57) donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje znatna teta,
kod kaznenog djela oteenja tue stvari iz l. 235. st. 3. KZ, postoji kad vrijed-
nost tete prelazi 60.000,00 kn.
Prijevara
lanak 236.
(1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku
korist dovede nekoga lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica u
zabludu ili ga odrava u zabludi i time ga navede da na tetu svoje ili tue
imovine neto uini ili ne uini,
znatna imovinska korist ili prouzroena znatna teta,
mala imovinska korist, a poinitelj je iao za pribavljanjem takve koristi,
307
lanak predstavlja izmijenjenu odredbu l. 224. KZ/97.
Iz teksta l. 224. KZ/97 brisani su stavci 2. i 3. jer se ne odnose na
kazneno djelo prijevare (njima se drugi ne dovodi u zabludu lanim prikaziva-
njem injenica), nego na kazneno djelo nedozvoljene igre na sreu koje je sada
posebno propisano u l. 237. KZ.
Nepotrebna je i odredba l. 224. st. 6. KZ/97 pa je brisana. Taj oblik prije-
vare preuzet je iz vic. KZ (sada l. 151.), ali su ga vicarski sudovi rijetko pri-
mjenjivali (navodi se primjer enidbenog varalice koji je naveo djevojku da
kupi vjenanu haljinu koja je ostala neiskoritena), dok se kod nas nije uope
primjenjivao. Njemaki i austrijski kazneni zakonici ne poznaju taj oblik prije-
vare.
Kazne propisane za prijevaru u KZ/97 nisu odgovarale teini djela. Osim
toga, taj je Zakon neosnovano privilegirao obinu prijevaru o odnosu na pri-
jevaru u gospodarskom poslovanju, izmeu kojih je ponekad razliku teko utvr-
diti. Iz tih su razloga poviene kazne u sva tri stavka.
obiljeje znatna imovinska korist, odnosno znatna teta, kod kaznenog
djela prijevare iz l. 236. st. 2. KZ, postoji kad vrijednost imovinske koristi,
odnosno tete prelazi 60.000,00 kn, te da zakonsko obiljeje mala imovinska
korist iz l. 236. st. 3. KZ, postoji kad vrijednost imovinske koristi ne prelazi
2.000,00 kn.
Nedozvoljena igra na sreu
lanak 237.
(1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi imovinsku korist bez
odobrenja nadlenog tijela javno priredi, obavi ili promie igru na sreu,
kaznit e kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko pripremi,
obavlja ili promie igru ili djelatnost u kojoj sudionik u igri koji je uloio
sredstva moe oekivati dobitak samo ako se ukljue daljnji sudionici.
308
(3) Ako se poinitelj bavi djelatnou iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka,
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga lanka ostva-
rena znatna imovinska korist ili prouzroena znatna imovinska teta, poi-
nitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(5) Predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za po -
injenje kaznenog djela iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka e se oduzeti.
Novo kazneno djelo nedozvoljene igre na sreu usvojeno je u ovom obliku
novelom KZ od 14. prosinca 2012. U odnosu na prvobitnu odredbu l. 237. KZ,
koja se ograniavala na lananu igru, novi tekst obuhvaa sve igre obuhvaene
Zakonom o igrama na sreu (NN 87/09). Na taj se nain odustalo od ranije
zauzetog stajalita prema kojem su za suzbijanje nelegalnih igara na sreu, koje
nisu bile obuhvaene u l. 237. KZ, dovoljne kazne za prekraje propisane u l.
7277. Zakona o igrama na sreu.
Budui da su u l. 5. Zakona o igrama na sreu taksativno nabrojene vrste
igara na sreu, dok su lanane igre obuhvaene posebnom denicijom u l. 6.
st. 1., u l. 237. KZ se odvojeno ureuju ova dva tipa igara u stavcima 1. i 2. Na
slian nain postupa i austr. KZ kad u 168 propisuje igru na sreu, a u 168a
lanane ili piramidalne igre. U irem smislu mogu se i lanane igre smatrati
igrama na sreu, stoga nisu posebno istaknute i u nazivu kaznenog djela.
Temeljno obiljeje kaznenog djela iz stavka 1. jest nepostojanje odobrenja
nadlenog tijela (prema l. 4. to. 4. Zakona o igrama na sreu to je ministar
nancija). Sve igre moraju biti javne, to znai da moraju biti pristupane irem
krugu osoba. Radnja se moe sastojati u prireivanju, obavljanju i promicanju
igre. Pod prireivanjem se podrazumijeva stvaranje uvjeta za odravanje nedo-
zvoljene igre na sreu (npr. unajmljivanje prostorija, pribavljanje potrebnih
aparata i drugih predmeta, ustanovljenje pravila igre i sl.). Obavljanje igre obu-
hvaa radnje nakon poetka igre, kao to je voenje igre, nadzor nad odvija-
njem igre i sl., koje ne mora obavljati osoba koja je priredila igru. Pod promica-
njem se misli na oglaavanje igre, vrbovanje osoba za sudjelovanje u igri i sl.
Nisu obuhvaeni razni oblici uobiajenog pomaganja, kao to je npr. ustupanje
prostorija, jer je to obuhvaeno opim pojmom pomaganja. Na subjektivnoj
strani trai se postupanje s ciljem da se sebi ili drugom pribavi imovinska
korist, ime se iskljuuju igre na sreu koje slue iskljuivo zabavi.
Na slian su nain u stavku 2. opisane lanane igre. Ovdje se kao obiljeje
djela ne spominje nepostojanje odobrenja jer ono u odnosu na ove igra nije ni
mogue (prema l. 6. st. 2. Zakona o igrama na sreu one su uvijek zabranjene).
Ne trai se ni poseban subjektivni element jer lanane igre po deniciji pretpo-
stavljaju postupanje s ciljem da se jednima omogui korist, a drugima prouzroi
teta.
U stavku 3. predviene su tee kazne za poinitelje koji se bave djelatno-
stima iz prethodnih stavaka (tako 284 st. 3. njem. KZ i 168 st. 2. austr. KZ).
309
Slino je bilo i kazneno djelo hazardne igre iz l. 205. Krivinog zakona RH iz
1977. (koje je meutim bilo ogranieno na igranje hazardne igre). Ako se
kazneno djelo ini u sastavu zloinake organizacije, primijenit e se pootre-
nje kazne predvieno u l. 329. KZ.
U stavku 4. predviena je pootrena kazna za sluaj ostvarenja znatne
imovinske koristi (slino i l. 312. st. 3. slov. KZ). Pritom se ima u vidu zarada
ostvarena samim provoenjem nelegalne igre, ali ne i korist ostvarena obma-
nom sudionika u igri. Takva obmana (npr. poinitelj se nije drao pravila igre
koje je sam proglasio) predstavlja kazneno djelo prijevare iz l. 236. KZ, u
ovom sluaju u stjecaju s igrom na sreu. Zbog jedinstvene primjene neodree-
nih vrijednosti obiljeja na pojedina kaznena djela od strane svih sudova,
57) donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje znatna imovinska korist,
odnosno znatna imovinska teta, kod kaznenog djela nedozvoljene igre na
sreu iz l. 237. st. 4. KZ, postoji kad vrijednost imovinske koristi, odnosno
S obzirom na novo kazneno djelo nedozvoljene igre na sreu, bilo bi pre-
poruljivo radi izbjegavanja dvostrukih inkriminacija izmijeniti odredbe u
Zakonu o igrama na sreu kojima se propisuju prekraji odgovornih i zikih
osoba, a koji se podudaraju s ovim kaznenim djelom (l. 382. KZ).
U st. 1. omakom je u tekstu kaznit e kaznom zatvora do tri godine,
isputena rije se.
Zlouporaba osiguranja
lanak 238.
(1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi osigurninu uniti, oteti
ili sakrije stvar koja je osigurana protiv unitenja, oteenja, gubitka ili
krae,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko s ciljem da sebi
ili drugome pribavi pravo iz osiguranja, socijalnog osiguranja ili socijalne
skrbi hini bolest, tjelesno ozlijedi sebe ili drugoga ili sebi ili drugome narui
zdravlje.
Kazneno djelo zlouporabe osiguranja iz l. 225. KZ/97 predstavljalo je
pogrenu recepciju odredbe 151 austr. KZ, koja obuhvaa samo pripremne
radnje za prijevaru ali ne i prijavljivanje jer prijavljivanjem tete poinitelj
ulazi u stadij pokuaja prijevare. Dodavanjem u l. 225. st. 1. KZ/97 prijavlji-
vanja kao obiljeja izigran je ratio legis odredbe (kanjavanje ve i pripremnih
radnji prijevare u cilju proirenja kaznenopravne zatite), a u praksi je stvorena
zbrka jer se istom radnjom ostvarivao pokuaj prijevare i dovrena zlouporaba
osiguranja. Zbog toga su iz l. 225. st. 1. i 2. KZ/97 brisane rijei i zatim pri-
310
javi tetu. Tako oblikovana zlouporaba osiguranja supsidijarnog je karaktera,
tj. bit e kanjiva samo ako poinitelj nije poeo ostvarivati obiljeja prijevare
iz l. 236. KZ.
U stavku 1. i 2. opis djela proiren je tako da obuhvaa i radnje kojima se
ide za time da se davanja iz osiguranja pribave drugome (tako i 151 austr. KZ
i 265 njem. KZ). Iz teksta stavka 2. lanka 225. KZ/97 isputeno je tjelesno
oteenje jer je ve obuhvaeno tjelesnom ozljedom. Istaknuto je da se ovo
djelo odnosi na razliite oblike osiguranja.
Zlouporaba eka i platne kartice
lanak 239.
Tko zlouporabom eka ili platne kartice na iju uporabu ima pravo
obvee njihova izdavatelja na isplatu i na taj mu nain prouzroi imovin-
sku tetu,
Kazneno djelo odgovara kaznenom djelu zlouporabe eka i kreditne kar-
tice iz l. 226. KZ/97. Novi tekst sadri sljedee izmjene:
a) Prema deniciji iz l. 2. st. 1. to. 35. Zakona o platnom prometu (NN
133/09 i 136/12) platna kartica je sredstvo koje omoguuje njezinom imatelju
izvrenje plaanja robe i usluga bilo preko prihvatnog ureaja ili na daljinu i/ili
koje omoguuje podizanje gotovog novca i/ili koritenje drugih usluga na ban-
komatu ili drugom samoposlunom ureaju. Prema tome, u opisu djela ne
treba posebno navoditi kreditnu karticu i bankomat karticu jer su one samo
vrste platne kartice.
b) Isputen je dio teksta u kojem se trai da se isplata odnosi na iznos za
koji (poinitelj) zna da nema pokria jer kod kreditnih kartica i ne postoji
pokrie. Tamo pak gdje se radnja sastoji u podizanju novca ili plaanju bez
pokria, znanje o nepostojanju pokria obuhvaeno je pojmom zlouporabe.
c) Isputen je dio teksta u kojem se trai da je isplaeni iznos ugovorom
o uporabi ekova ili kartica izriito zabranjen jer je koritenje kreditne kartice
preko ugovorom odreenog limita ve obuhvaeno pojmom zlouporabe. Tko
ide u minus u skladu s ugovorom, ne zlorabi kreditnu karticu, niti oteuje
izdavatelja jer e mu platiti kamate.
d) Jasnije nego u dosadanjem tekstu istaknuto je da na strani izdavatelja
mora nastati imovinska teta, zbog ega se i radi o imovinskom deliktu (tako i
266b njem. KZ i l. 148. st. 1. vic. KZ). Ne nastupi li teta, djelo ostaje u
pokuaju koji nije kanjiv.
e) U KZ/97 propisana kazna bila je preniska pa je poviena na zatvor do
tri godine (tako i njem. KZ, dok vic. KZ propisuje zatvor do pet godina, a za
kvalicirani oblik i do deset godina).
311
Zlouporaba povjerenja
lanak 240.
(1) Tko zastupajui imovinske interese druge osobe zlouporabi zako-
nom ili ugovorom dane mu ovlasti i time prouzroi imovinsku tetu osobi
ije interese zastupa,
(2) Ako kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini roditelj, skrb-
nik ili odvjetnik,
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka prouzro-
ena znatna imovinska teta,
U ovom je lanku zadrano istoimeno kazneno djelo iz l. 227. KZ/97 uz
manje izmjene i pootrenje propisane kazne. Ono obuhvaa samo zlouporabu
povjerenja u odnosu na povjerenu imovinu zikih osoba izvan gospodarskog
poslovanja, pa se utoliko razlikuje od zlouporabe povjerenja u gospodarskom
poslovanju (l. 246. KZ), koje se posebno ureuje u okviru kaznenih djela pro-
tiv gospodarstva.
obiljeje znatna imovinska teta, kod kaznenog djela zlouporabe povjerenja
iz l. 240. st. 3. KZ, postoji kad vrijednost tete prelazi 60.000,00 kn.
Povreda tuih prava
lanak 241.
(1) Tko s ciljem da osujeti ostvarenje prava na stvari, otui, uniti,
oteti, sakrije ili oduzme svoju stvar na kojoj drugi ima zalono pravo,
pravo zadranja ili pravo uivanja,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko s ciljem da
osujeti namirenje vjerovnika prije ili tijekom ovrnog postupka otui, uni-
ti, oteti ili sakrije dijelove svoje imovine.
lanak odgovara istoimenom kaznenom djelu iz l. 228. KZ/97. Novi se
tekst oslanja, s manjim izmjenama, na opis kaznenog djela iz l. 143. KZRH.
U stavku 1., po uzoru na l. 145. vic. KZ, dodano je i pravo zadranja ili
retencije (kod nas ureeno u l. 72. ZOO). Na taj e se nain obuhvatiti i slua-
312
jevi kada dunik svoju stvar neovlateno oduzme vjerovniku koji je ima pravo
zadrati. Isputene su rijei i time ga oteti iz l. 228. st. 1. KZ/97 jer je tetna
ve sama opisana radnja, pa nije potreban i dokaz tete (delikt apstraktnog
ugroavanja).
Odredba l. 228. st. 2. KZ/97 prikazivala se u Vladinom obrazloenju
KZ/97 kao kombinacija kaznenog djela oteenja tuih prava iz l. 143. st. 2.
KZRH i kaznenog djela oteenja vjerovnika iz l. 101. KZRH. U stvari je na
taj nain dobiven opiran i neprecizan opis pa je u sadanji l. 241. st. 2. KZ
vraen raniji tekst l. 143. st. 2. KZRH. Formulacijom prije ili tijekom ovr-
nog postupka naglaeno je da kanjivost ne treba ograniiti na radnje tijekom
ovrnog postupka, nego treba obuhvatiti i radnje prije njegova pokretanja (ili u
vrijeme kada poinitelju prijeti ovrha, kako je to reeno u 288 st. 1. njem.
KZ).
Lihvarski ugovor
lanak 242.
(1) Tko iskoritavajui nudu, neiskustvo, lakomislenost, smanjenu
sposobnost rasuivanja ili znatnu slabost volje druge osobe primi od nje ili
s njom ugovori za sebe ili drugoga imovinsku korist koja je u oitom neraz-
mjeru s onim to je on dao, uinio ili se obvezao dati ili uiniti,
(2) Ako se poinitelj bavi djelatnou iz stavka 1. ovoga lanka,
U odnosu na l. 233. KZ/97, koji se odnosio na lihvarski ugovor, sada su u
stavku 1. isputene rijei teke imovinske prilike jer su ve obuhvaene poj-
mom nude, dok su unijete rijei znatna slabost volje (po uzoru na 291 st.
1. njem. KZ) kojom se obuhvaaju situacije psihopatoloke ovisnosti kod poi-
nitelja, ali i situacije uivanja droga, hazardne igre i sl.
Brisan je dosadanji l. 233. st. 2. KZ/97 jer davanje zajmova uz ugovara-
nje nerazmjerne imovinske koristi predstavlja lihvarski ugovor samo ako je
ugovoreno uz iskoritavanje stanja navedenih u stavku 1. (tako i denicija zele-
nakog ugovora u l. 329. ZOO); ako takva iskoritavanja nema, dovoljne su
sankcije prekrajnog i graanskog prava. Neovlateno davanje zajmova jest
prekraj iz l. 184. stavci 4. i 5. Zakona o bankama (NN 84/02 i 141/06), a ako
su ugovorene vie kamate od doputenih, primijenit e se najvia doputena
kamatna stopa (l. 26. st. 4. ZOO). Dosadanja je odredba bila i nedosljedna jer
je kanjivost ograniavala na davanje zajmova, iako lihvarski mogu biti i drugi
tipovi ugovora, npr. iznajmljivanje stanova, zapoljavanje i sl.
Umjesto toga, sada je u stavku 2. predvien kvalicirani oblik kojim se
obuhvaa bavljenje lihvarskim poslovima iz stavka 1., kada kriminalna djelat-
313
nost dobiva znatno na teini, to namee i potrebu izrazito stroe kazne (tako i
291 st. 2. njem. KZ, 154 st. 3. i 155 st. 2. austr. KZ i l. 157. st. 2. vic.
KZ).
Iznuda
lanak 243.
korist silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili drugoga da to uini, ne uini
ili trpi na tetu svoje ili tue imovine,
poinitelj uporabio silu protiv osobe ili je zaprijetio da e izravno napasti
na ivot ili tijelo osobe,
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga lanka uporabljeno
kakvo oruje ili opasno orue, pribavljena znatna imovinska korist ili je
prouzroena znatna teta,
(5) Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. i 3. ovoga lanka
poinitelj zaprijetio da e izravno napasti na ivot ili tijelo veeg broja
osoba ili da e teko otetiti objekte velikog drutvenog znaenja,
(6) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ili 3. ovoga lanka prouzro-
ena smrt osobe,
U stavku 1. istaknuto je da poiniteljev zahtjev moe, pored injenja i
neinjenja, obuhvatiti i trpljenje. Kazna je neto smanjena (snienjem donje
mjere) jer su proireni kvalicirani oblici.
Stavak 3. uvodi tzv. razbojniku iznudu koju poznaju drugi zakoni ( 255
njem. KZ i l. 156. st. 3. vic. KZ). Ona se razlikuje od obine iznude iz
stavka 1. po tome to je sila upravljena protiv osobe (pa onda u stavku 1. ostaje
samo sila upravljena prema stvarima), a prijetnja se odnosi na izravni napad na
ivot i tijelo (kao i kod razbojnitva); od razbojnitva se pak razlikuje po tome
to poinitelj ne oduzima tuu pokretnu stvar. Nije opravdano da takvi oblici
iznude budu lake tretirani nego razbojnitvo.
314
djela iznude iz l. 243. stavci 2. i 4. KZ, postoji kad vrijednost imovinske kori-
sti, odnosno tete prelazi 60.000,00 kn.
Novi kvalicirani oblik u stavku 5. preuzet je iz l. 156. st. 4. vic. KZ.
Njime su obuhvaeni posebno teki oblici iznude (npr. prijetnja ruenjem zra-
koplova ili drugog prijevoznog sredstva s mnogo putnika, bacanjem bombe u
robnu kuu ili diskoteku, podmetanjem poara u viekatnici itd., ili da e se
otrovati vodovod, dignuti u zrak elektrina centrala, zgrada velike umjetnike
vrijednosti i sl.). To je najtei oblik iznude u kojem sluaju je kao gornja mjera
predvieno petnaest godina zatvora.
Novi kvalicirani oblici u stavcima 4. i 6. oblikovani su po uzoru na raz-
bojnitvo (l. 230. st. 2. i 3. KZ).
Ovim kaznenim djelom pokriva se i kazneno djelo ucjene iz l. 235.
KZ/97. Navedeno kazneno djelo bilo je uvedeno u bive jugoslavensko zako-
nodavstvo (l. 262. Krivinog zakonika iz 1951.) po uzoru na tadanji l. 156.
vic. KZ. U meuvremenu je ono kao suvino brisano u vic. KZ jer je prijetnja
otkrivanja kompromitirajueg materijala samo jedan oblik ozbiljne prijetnje
kao obiljeja iznude. To vrijedi i za hrvatsko pravo, pogotovo ako se ima u vidu
da se u KZ/97 ucjena vie nije tretirala kao privilegirani oblik iznude, to je bila
u bivem Krivinom zakoniku. Ucjena je, prema tome, samo oblik iznude iz l.
243. st. 1. KZ pa je kao suvina brisana.
Prikrivanje
lanak 244.
(1) Tko stvar za koju zna ili je morao znati da je drugi pribavio
kaznenim djelom protiv imovine, kupuje, prima u zalog ili na drugi nain
pribavlja, preprodaje ili skriva ili pomae preprodati ili sakriti, ako time
nije poinjeno neko drugo kazneno djelo za koje je propisana tea kazna,
(2) Tko se bavi prikrivanjem stvari iz stavka 1. ovoga lanka,
(3) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka nee se kazniti
kaznom stroom od one koja je propisana za kazneno djelo kojim je pri-
krivena stvar pribavljena.
lanak odgovara l. 236. KZ/97.
Stavak 1. izmijenjen je po uzoru na l. 160. st. 1. vic. KZ i 259. njem.
KZ. Oba zakona prikrivanje (Hehlerei) veu uz stvari pribavljene imovinskim
315
kaznenim djelom (a ne bilo kojim kaznenim djelom), njihovo skrivanje, kupnju
ili preprodaju. Sutina djela jest oteavanje povrata u prijanje stanje, dakle
oteavanje ili sprjeavanje povrata kaznenim djelom otuene stvari. Stoga ovo
djelo ima smisla svrstati u glavu kaznenih djela protiv imovine. Ovakvim sua-
vanjem ovog kaznenog djela mogue je i njegovo jasnije razgranienje od
kaznenog djela pranja novca iz l. 265. KZ.
Po uzoru na vic. KZ prikrivanje se kanjava i u situacijama u kojima
poinitelj nije znao, ali je morao i mogao znati da je stvar pribavljena kaznenim
djelom. Taj Zakon, za razliku od l. 144. st. 2. negdanjeg KZRH-a, ne razli-
kuje izmeu poinitelja koji zna i onog koji je mogao znati da je stvar pribav-
ljena kaznenim djelom, dakle onog koji nije upotrijebio dunu panju.
Kaznenim djelima protiv imovine smatraju se sva kaznena djela kojima je
bar jedan od ciljeva zatita imovinskog interesa.
U stavku 1. dodavanjem rijei ako time nije poinjeno neko drugo
kazneno djelo za koje je propisana tea kazna, propisana je supsidijarna pri-
mjena ovog lanka (formalna supsidijarnost). To znai primjerice da se poini-
telj nee kazniti za prikrivanje ako su ostvarena i obiljeja kaznenog djela pra-
nja novca.
U stavku 2. propisano je tee kanjavanje poinitelja koji se prikrivanjem
bave obrtimice.
Stavak 3. otklanja neloginost u sadanjem tekstu koji doputa da prikri-
vatelj moe biti tee kanjen od poinitelja kaznenog djela iz kojeg potjee
stvar, npr. iz sitne krae (tako i l. 160. st. 1. to. 2. vic. KZ, ali i l. 301. st. 3.
KZ/97, u kojem se meutim ogranienje pogreno vee uz izreenu, umjesto uz
propisanu kaznu).
Kazneni progon za kaznena djela protiv imovine
lanak 245.
(1) Kaznena djela iz lanka 228. stavka 2., lanka 232. stavka 2. i 4.,
lanka 233. stavka 3., lanka 236. stavka 3. i lanka 240. stavka 1. ovoga
Zakona progone se po privatnoj tubi, osim ako su poinjena na tetu
dravne imovine.
(2) Kaznena djela iz lanka 234. stavka 1., lanka 235. stavka 1. i
lanka 238. stavka 1. ovoga Zakona progone se po prijedlogu.
(3) Kaznena djela iz lanka 228. stavka 1., lanka 229., lanka 230.
stavka 1., lanka 234. i lanka 236. stavka 1. i 2. ovoga Zakona poinjena
na tetu branog ili izvanbranog druga, istospolnog partnera, roaka po
krvi u ravnoj lozi, brata ili sestre, ili na tetu osobe s kojom poinitelj ivi u
zajednikom kuanstvu, progone se po privatnoj tubi.
316
Za razliku od tehnike primijenjene u KZ/97, sada su radi ekonominosti
sve odredbe o kaznenom progonu za kaznena djela protiv imovine grupirane u
lanku 245. KZ. Novelom KZ od 14. prosinca 2012. u tom su lanku izvrene
sljedee izmjene:
Iz kataloga kaznenih djela navedenih u stavku 1. brisano je kazneno
djelo zlouporabe povjerenja (l. 240. st. 2. KZ) jer se radi o kaznenom djelu
kod kojeg treba osigurati progon po slubenoj dunosti, a ne po privatnoj tubi.
Iz kataloga kaznenih djela navedenih u stavku 2. brisano je kazneno
djelo pronevjere (l. 233. st. 1. KZ) jer se radi o kaznenom djelu kod kojeg
treba osigurati progon po slubenoj dunosti, a ne po prijedlogu.
317
KAZNENA DJELA PROTIV GOSPODARSTVA
Zajedno s kaznenim djelima sadranim u ZTD-u, kaznena djela iz ove
glave objedinjena su pojmom gospodarskih kaznenih djela. To su ona kaznena
djela koja su predmet izuavanja nove grane prava koja se naziva gospodarsko
kazneno pravo (Wirtschaftstrafrecht). Ova je grana osobito razraena u njema-
koj literaturi i sudskoj praksi, a upravo su rjeenja njemakog prava najvie
utjecala na ZTD, pa su dosljedno tome bila kljuna i u oblikovanju hrvatskoga
gospodarskog kaznenog prava (kako na kaznena djela iz ZTD-a tako i na
kaznena djela iz ove glave v. Novoselec P. u Barbi/olakovi/Novoselec,
Odgovornost direktora, Zagreb, 2012., str. 164). Sukladno navedenom, dolo je
i do promjene naziva ove glave (ona se u KZ/97 zvala: Kaznena djela protiv
sigurnosti platnog prometa i poslovanja).
Pritom je dolo do niza izmjena u cilju modernizacije hrvatskoga gospo-
darskog prava: kaznena djela iz l. 274. do 278. KZ/97 prebaena su u novu
glavu pod nazivom Kaznena djela krivotvorenja (Glava XXVI.); kako bi se
suzbili dogovori natjecatelja u javnoj nabavi uvedeno je kazneno djelo zloupo-
rabe u postupku javne nabave (l. 254. KZ); kaznena djela zlouporabe povlate-
nih informacija (l. 259. KZ) i zlouporabe trita kapitala (l. 260. KZ) preba-
ena su iz Zakona o kaznenim djelima protiv trita kapitala u ovu glavu, dok
taj Zakon prestaje vaiti u cijelosti (l. 381. st. 1. to. 2. KZ); brisana su ana-
krona kaznena djela i stvaranje monopolistikog poloaja na tritu (l. 288.
KZ/97) i nelojalne konkurencije u vanjskotrgovinskom poslovanju (l. 289.
KZ/97); kaznena djela nesavjesnoga gospodarskog poslovanja (l. 291. KZ/97),
zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju (l. 292. KZ/97) i sklapanja
tetnog ugovora (l. 294. KZ/97) pokrivena su novim kaznenim djelom zloupo-
rabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz l. 246. KZ; i povreda ravno-
pravnosti u obavljanju gospodarske djelatnosti (l. 280. KZ/97) brisana je kao
zastarjela te je pokrivena drugim inkriminacijama (v. Usporedni prikaz lanaka
starog i novog Kaznenog zakona na str. 589 ove knjige).
Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju
lanak 246.
(1) Tko u gospodarskom poslovanju povrijedi dunost zatite tuih
imovinskih interesa koja se temelji na zakonu, odluci upravne ili sudbene
318
vlasti, pravnom poslu ili odnosu povjerenja i na taj nain pribavi sebi ili
drugoj osobi protupravnu imovinsku korist te time ili na drugi nain
onome o ijim se imovinskim interesima duan brinuti prouzroi tetu,
Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju novo je kazneno dje-
lo, koncipirano po uzoru na nevjernost (Untreue) iz 266 njem. KZ i 155
austr. KZ, koje je u tim pravnim sustavima kljuno gospodarsko kazneno djelo
kojim se obuhvaa kriminalitet upravljakih struktura (menadmenta) u trgo-
vakim drutvima. Njegovim uvoenjem hrvatsko se pravo pribliava moder-
nim europskim kaznenim zakonodavstvima, to je u skladu i s tendencijom
harmonizacije gospodarskog kaznenog prava unutar EU-a.
Navedeno je djelo lex specialis u odnosu na zlouporabu povjerenja iz l.
240. KZ (l. 227. KZ/97). Iako poinje s tko, ono je delictum proprium.
Poinitelj je osoba koja je u gospodarskom poslovanju duna voditi brigu o
imovini koja joj je povjerena na temelju zakona (npr. lan uprave dionikog
drutva), odluke upravne ili sudske vlasti (npr. steajni upravitelj), pravnog
posla (npr. opunomoenik trgovakog drutva) ili nekog drugog odnosa povje-
renja (npr. tzv. faktini organ trgovakog drutva). Daljnje je obiljeje teta na
imovini o kojoj se poinitelj duan brinuti. U pravilu e teta biti samo druga
strana imovinske koristi koju poinitelj ostvaruje za sebe ili drugu ziku ili
pravnu osobu, ali je mogue i da ona ne bude istodobno niija korist; to je
naglaeno u opisu djela tako da se najprije istie prouzroenje tete zastupanoj
pravnoj osobi pribavljanjem imovinske koristi, ali se dodaje da se teta moe
prouzroiti i na drugi nain.
Kvalicirani oblik u stavku 2. obuhvaa znatnu imovinsku korist ili
znatnu tetu. Zbog jedinstvene primjene neodreenih vrijednosti obiljeja na
pojedina kaznena djela od strane svih sudova, Kazneni odjel VSRH na sjednici
odranoj 27. 12. 2012. (br. Su-IV k-4/2012-57) donio je pravno shvaanje da
zakonsko obiljeje znatna imovinska korist, odnosno znatna teta, kod
kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz l. 246.
st. 2. KZ, postoji kad vrijednost imovinske koristi, odnosno tete prelazi
60.000,00 kn.
Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju stupa ponajprije na
mjesto zlouporabe poloaja i ovlasti iz l. 337. stavci 3. i 4. KZ/97 u dijelu
koji se odnosi na odgovornu osobu koja djelo ini u gospodarskom poslo-
vanju. Na taj se nain otklanja neodrivo stajalite KZ/97 prema kojem se
temeljno gospodarsko kazneno djelo smatra kaznenim djelom protiv slube-
ne dunosti. Ujedno se otklanjaju i brojne pravno-tehnike slabosti l. 337.
319
KZ/97 (prilagoenost opisa radnje slubenikim odnosima, a ne onima u gos-
podarstvu, neloginost u stavku 3. prema kojem se imovinska korist ostvaruje
radnjom poduzetom u cilju pribavljanja neimovinske koristi, konfundiranje
koristi i tete u stavku 4., razliit tretman subjektivnog elementa u stavku 3. i 4.
itd.).
Novo djelo obuhvaa u cijelosti i sklapanje tetnog ugovora iz l. 294.
KZ/97, koje se od zlouporabe poloaja i ovlasti razlikuje jedino u subjektivnom
elementu (ne trai se postupanje u cilju pribavljanja imovinske koristi), a on,
kako je ve istaknuto, vie nije nuan.
Obuhvaeno je i kazneno djelo nesavjesnoga gospodarskog poslovanja
(l. 291. KZ/97), koje je bilo vrlo teko razgraniiti od sklapanja tetnog ugo-
vora i zlouporabe poloaja i ovlasti. Ono je, zapravo, sadravalo temeljnu ideju
novog kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, ali
na manje precizan nain, pri emu je osobitu kritiku zasluivao naziv djela jer
je pojam nesavjesno neodreen, naroito u njegovoj subjektivnoj komponenti
(u teoriji i praksi sporno je obuhvaa li nesavjesnost i nehaj). Brisanjem tog
kaznenog djela otklanja se i nedosljednost u tekstu l. 291. st. 2. KZ/97 u kojem
se govori o prouzroenju steaja kao posljedici nesavjesnog poslovanja, iako je
to materija kaznenog djela prouzroenja steaja, pa se sada i obrauje u l. 249.
KZ.
Opravdano je i ukidanje kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodar-
skom poslovanju iz l. 292. KZ/97. Kada je poinitelj tog kaznenog djela bila
odgovorna osoba koja je postupala s ciljem pribavljanja imovinske koristi dru-
goj pravnoj osobi bilo je to, nakon novele KZ/97 iz 2006. godine, obuhvaeno
opisom zlouporabe poloaja i ovlasti iz l. 337. s. 3. i 4. u vezi stavka 1., a i u
novom KZ obuhvaen je kaznenim djelom zlouporabom povjerenja u gospo-
darskom poslovanju. Tamo pak gdje se kazneno djelo iz l. 292. st. 1. KZ/97
sastojalo u pribavljanju imovinske koristi vlastitoj pravnoj osobi, radnje opi-
sane u njemu ve su i prema KZ/97 u pravilu bile obuhvaene drugim kazne-
nim djelima, a to su sada i po novom Kaznenom zakonu ili vie nisu kazneno
djelo (to e biti rjee). To vrijedi za svih est naina izvrenja opisanih u l.
292. st. 1. KZ/97, kako e se vidjeti iz sljedeeg sumarnog pregleda:
oblik iz podstavka 1. temelji se na pogrenoj pretpostavci da crni fon-
dovi predstavljaju korist za vlastitu pravnu osobu; njihovim je formiranjem,
naprotiv, umanjena imovina pravne osobe i time joj je prouzroena teta pa to
predstavlja zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju;
oblik iz podstavka 2. bio je obuhvaen kaznenim djelom krivotvorenja
slubene isprave iz l. 312. st. 1. KZ/97, a sada je obuhvaen istoimenim kazne-
nim djelom iz l. 279. KZ;
oblik iz podstavka 3. obuhvaen je novim kaznenim djelom subvencij-
ske prijevare (l. 258. KZ;
320
oblik iz podstavka 4. obuhvaen je kaznenim djelom utaje poreza ili
carine (l. 256. KZ), ali ako pravna osoba ne plati uredno prijavljeni porez,
nema ni kaznenog djela;
oblik iz podstavka 5. obuhvaen je kaznenim djelom subvencijske pri-
jevare (l. 258. KZ);
oblik iz podstavka 6. obuhvaen je kaznenim djelom prijevare u gospo-
darskom poslovanju (l. 247. KZ) ili nije kazneno djelo.
Iz navedenog proizlazi da e sudovi nakon donoenja novog Kaznenog
zakona biti duni preispitati postoji li izmeu ukinutih i novih kaznenih djela
pravni kontinuitet i u sluaju potvrdnog odgovora (to e biti najei sluaj)
primijeniti zakon koji je bio na snazi u vrijeme poinjenja djela, a novi samo
ako je blai za poinitelja. Na to su obvezni i prema izriitoj odredbi l. 3. st. 3.
KZ. Tamo pak gdje nema takva kontinuiteta, nee biti ni opravdanja za kanja-
vanje.
Prijevara u gospodarskom poslovanju
lanak 247.
(1) Tko u gospodarskom poslovanju s ciljem da pravnoj osobi koju
zastupa ili drugoj pravnoj osobi pribavi protupravnu imovinsku korist
dovede nekoga lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica u zabludu
ili ga odrava u zabludi i time ga navede da na tetu svoje ili tue imovine
neto uini ili ne uini,
znatna teta,
U novom tekstu ne spominje se vie uporaba nenaplativih instrumenata
plaanja, to je suvino jer iza toga ionako slijedi generalna klauzula prema
kojoj se dovoenje u zabludu moe izvriti i na drugi nain. Takva je odredba
dovela i do neopravdano restriktivne primjene prijevare u gospodarskom poslo-
vanju jer su optuivani samo sluajevi kada poinitelj dovodi raspolagatelja u
zabludu nekom ispravom (nenaplativim ekom, potvrdom kojom dokazuje
svoju solventnost i sl.), iako se prijevara u gospodarskom poslovanju moe
izvriti i bez toga, meu ostalim i konkludentnom radnjom (tko naruuje robu,
preutno izjavljuje da je sposoban i voljan platiti je).
Razlika prema obinoj prijevari iz l. 236. KZ jest i u tome to se ne
predvia sitna prijevara kao privilegirano kazneno djelo i to je kod kvalicira-
nog oblika predviena neto via kazna.
321
obiljeje znatna teta, kod kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslova-
nju iz l. 247. st. 2. KZ, postoji kad vrijednost tete prelazi 60.000,00 kn.
Povreda obveze voenja trgovakih
i poslovnih knjiga
lanak 248.
Tko ne vodi trgovake knjige ili poslovne knjige koje je po zakonu
obvezan voditi, ili ih tako vodi da je oteana preglednost poslovanja ili
imovinskog stanja, ili trgovake ili poslovne knjige ili poslovne isprave
koje je obvezan uvati uniti, prikrije, u veoj mjeri oteti ili na drugi
nain uini neuporabljivim,
Slino kazneno djelo poznaju i drugi moderni zakoni, npr. 283b njem.
KZ i l. 166. vic. KZ. Ono poiva na ocjeni da je dunost voenja trgovakih i
poslovnih knjiga pretpostavka urednoga gospodarskog poslovanja i da njezino
krenje moe dovesti do pogrenih poslovnih odluka s velikim tetama. Te
posljedice meutim nisu obiljeje ovog kaznenog djela. Po tome se ono razli-
kuje od kaznenog djela prouzroenja steaja iz l. 249. st. 1. to. 4. KZ koje se
takoer sastoji u nevoenju ili neurednom voenju trgovakih i poslovnih
knjiga koje meutim mora dovesti do obustave plaanja ili otvaranja steaja (l.
249. st. 6. KZ), pa je za taj oblik propisana i stroa kazna.
Kako se ovo kazneno djelo preklapalo s kaznenim djelom iz l. 31.
Zakona o raunovodstvu (NN 109/07), u l. 381. st. 1. to. 4. KZ propisano je
da potonje 1. sijenja 2013. prestaje vaiti.
Prvobitni tekst l. 248. KZ sadravao je u stavku 2. i nehajni oblik, koji je
novelom KZ od 14. prosinca 2012. ukinut jer se ocijenilo da je za nehajnu
povredu dunosti voenja trgovakih i poslovnih knjiga dovoljna i prekrajna
odgovornost.
322
Prouzroenje steaja
lanak 249.
(1) Tko u gospodarskom poslovanju sljedeim radnjama izazove pre-
zaduenost ili nesposobnost za plaanje ili u stanju prezaduenosti ili nes-
posobnosti za plaanje koja prijeti ili je nastupila:
1. prividno ili besplatno prenese imovinu na trgovako drutvo koje
je osnovao sam ili s drugim, ili na drugi nain cijelu ili dio imovine koja bi
inila steajnu masu prividno proda, optereti bez odgovarajue protui-
nidbe, besplatno ustupi, sakrije, oteti, uniti ili uini neupotrebljivom,
2. zakljui ktivni ugovor ili prizna nepostojeu trabinu,
3. ne vodi trgovake ili poslovne knjige koje je duan voditi ili ih pri-
krije, uniti, oteti, preinai ili ih tako vodi ili izradi zavrni raun da se ne
moe utvrditi ili je znatno oteano utvrivanje njegova imovinskog stanja,
4. u suprotnosti s urednim i savjesnim gospodarenjem umanji imo-
vinu koja bi inila steajnu masu ili prikrije imovinsko stanje,
(3) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena znatna teta,
(4) Ako je posljedica iz stavka 3. ovoga lanka prouzrokovana dje-
lom iz stavka 2. ovoga lanka,
(5) Ako su vjerovnici namireni prije donoenja presude,
poinitelj se moe osloboditi kazne.
(6) Kazneno djelo iz ovoga lanka postojat e samo ako je poinitelj
obustavio svoja plaanja ili je protiv njega ili osobe koju je zastupao otvo-
ren steajni postupak.
Novelom KZ-a od 14. prosinca 2012. izmijenjen je prvobitni naslov djela
(povreda prava vjerovnika u gospodarskom poslovanju) u prouzroenje steaja
jer prethodni naslov nije dovoljno isticao razliku prema kaznenom djelu iz l.
250. KZ (pogodovanje vjerovnika).
U stavku 1., po uzoru na 283 njem. KZ i l. 164. i 165. vic. KZ, preci-
znije su denirane radnje kojima se prividno (prijevarno) ili stvarno smanjuje
imovina i koje vode u steaj. Posebno je istaknuto prenoenje imovine na trgo-
vako drutvo koje je osnovao poinitelj, to predstavlja estu pojavu u praksi.
Generalnom klauzulom u to. 4. obuhvaene su radnje kao to su: prekomjerno
323
troenje, otuenje imovine znatno ispod trine cijene, preuzimanje neraz-
mjerne obveze, koritenje ili davanje zajmova, sklapanje posla s osobom nes-
posobnom za plaanje, proputanje pravodobne naplate trabine i sl.
Dok je l. 282. st. 1. KZ/97 inkriminirao samo odreene radnje poduzete
u stanju prezaduenosti ili nesposobnosti za plaanje, novom su odredbom obu-
hvaene i radnje kojima se prouzrouje prezaduenost ili nesposobnost za pla-
anje. Ako se kanjavaju odreene radnje poinjene u ve postojeem stanju
prezaduenosti ili nesposobnosti za plaanje, onda pogotovo treba kanjavati
takve radnje ako one dovedu do takva stanja (tako i 283 st. 2. njem. KZ). Na
taj je nain ujedno preuzet sadraj kvaliciranog oblika nesavjesnoga gospo-
darskog poslovanja iz l. 291. st. 2. KZ/97, koji je u novom KZ-u ukinut.
Po uzoru na 283. st. 6. njem. KZ unijet je stavak 6. kojim se propisuje
obustava plaanja ili otvaranje steaja kao objektivni uvjet kanjivosti pa
kazneno djelo nee postojati ako je krizno stanje prevladano tako da nije dolo
do obustave plaanja, odnosno otvaranja steaja. Takav razlog iskljuenja ka-
njivosti u procesnom smislu odreuje da djelo za koje je optuenik optuen po
zakonu nije kazneno djelo, to znai da, primjenjujui ovu odredbu, oslobaa-
juu presudu treba donijeti po toki 1. lanka 453. ZKP.
Umjesto formulacije tko znajui za svoju prezaduenost iz l. 292. st. 1.
KZ/97 isputanjem rijei svoju omogueno je da se kanjava kako poinitelj
koji poini opisane radnje u stanju vlastite prezaduenosti ili nesposobnosti za
plaanje, tako i kad te radnje ini u stanju prezaduenosti ili nesposobnosti za
plaanje osobe koju zastupa. Stoga je ocijenjeno da vie nije potrebna odredba
l. 282. st. 2. KZ/97 koja se odnosila na odgovornu osobu u pravnoj osobi.
Openita formulacija tko u gospodarskom poslovanju... obuhvaa obje situa-
cije: kada poinitelj postupa sam za sebe i kada zastupa drugu pravnu ili ziku
osobu.
U stavku 2. predvien je nehajni oblik kaznenog djela.
U stavcima 3. i 4. predvieni su kvalicirani oblici u kojima je kvalika-
torna okolnost nanoenje znatne tete. Ta okolnost obuhvaa i prouzroenje
takva steaja koji je doveo do gubitka velikog broja radnih mjesta. Razlikuje se
prouzroenje znatne tete namjernim temeljnim djelom (tada zatvor od jedne
do osam godina) i nehajnim temeljnim djelom (tada zatvor od est mjeseci do
pet godina). Zbog jedinstvene primjene neodreenih vrijednosti obiljeja na
pojedina kaznena djela od strane svih sudova, Kazneni odjel VSRH na sjednici
odranoj 27. 12. 2012. (br. Su-IV k-4/2012-57) donio je pravno shvaanje da
zakonsko obiljeje znatna teta, kod kaznenog djela prouzroenje steaja iz
l. 249. st. 3. KZ, postoji kad vrijednost tete prelazi 60.000,00 kn.
U stavku 5. predvieno je fakultativno osloboenje od kazne kada su svi
vjerovnici namireni jer je u tom sluaju sanirana teta poinjena kaznenim dje-
lom.
324
Pogodovanje vjerovnika
lanak 250.
(1) Tko znajui da je on ili osoba koju zastupa postala nesposobna za
plaanje, ispuni ili osigura trabinu vjerovnika koji nema pravo na ispu-
njenje ili osiguranje na takav nain ili u to vrijeme,
(2) Ako su ostali vjerovnici namireni prije donoenja presude, poini-
telj se moe osloboditi kazne.
Pogodovanje vjerovnika privilegirani je oblik povrede prava vjerovnika u
gospodarskom poslovanju jer se jedan vjerovnik ipak namiruje.
Po uzoru na 283c st. 1. njem. KZ, bie kaznenog djela ogranieno je na
tzv. inkongruentno namirenje, tj. na isplatu jednog vjerovnika kad ovaj nema
pravo na namirenje, a to znai prije dospjelosti njegove trabine ili pak na
nedoputeni nain, npr. mimo blokiranog rauna. Nema opravdanja da se ka-
njava dunik koji je na pravno valjan nain isplatio dospjelu obvezu jednom od
vjerovnika.
U stavku 2. predvieno je fakultativno osloboenje od kazne kada su
namireni ostali vjerovnici (razliiti od onog koji je pogodovan kaznenim dje-
lom) jer je u tom sluaju otklonjena teta poinjena kaznenim djelom.
Primanje i davanje mita u postupku steaja
lanak 251.
(1) Vjerovnik ili lan odbora vjerovnika koji zahtijeva ili primi mito
ili koji prihvati ponudu ili obeanje mita za sebe ili drugoga da bi glasovao
na odreeni nain ili propustio glasovanje ili na drugi nain postupio radi
oteenja barem jednog vjerovnika u steajnom postupku,
(2) Ako djelo iz stavka 1. poini steajni upravitelj,
(3) Tko vjerovniku, lanu odbora vjerovnika ili steajnom upravite-
lju ponudi, obea ili dade mito radi poinjenja kaznenog djela iz stavka 1.
ili 2. ovoga lanka,
Brisan je stavak 1. koji se nalazio u l. 283. KZ/97 jer su radnje opisane u
njemu obuhvaene kaznenim djelom prijevare u gospodarskom poslovanju. S
325
obzirom na to da su u opisu djela ostale samo radnje u vezi s primanjem i dava-
njem mita, izmijenjen je i naslov kaznenog djela. Ovdje se ne radi o posebnom
obliku kaznenih djela primanja i davanja mita u gospodarskom poslovanju jer
se mito ne odnosi na poslovanje, ve na glasovanje.
Kao poseban oblik u stavku 2. propisana je radnja steajnog upravitelja
kojom se oteuje barem jednog vjerovnika.
U stavku 3. poviena je maksimalna kazna zatvora s jedne na tri godine po
uzoru na l. 168. vic. KZ.
Primanje mita u gospodarskom poslovanju
lanak 252.
(1) Tko u gospodarskom poslovanju zahtijeva ili primi mito ili pri-
hvati ponudu ili obeanje mita za sebe ili za drugoga da prilikom sklapa-
nja ili izvrenja posla ili pruanja usluge pogoduje drugome tako da pro-
uzroi tetu onome koga zastupa ili za koga radi ili tko posreduje pri
takvom podmiivanju,
(2) Tko u gospodarskom poslovanju zahtijeva ili primi mito ili pri-
hvati ponudu ili obeanje mita za sebe ili za drugoga kao protuuslugu
za sklapanje ili izvrenje posla ili pruanje usluge ili tko posreduje pri
takvom podmiivanju,
Ovaj lanak odgovara l. 294.a KZ/97.
Poinitelj vie nije oznaen kao odgovorna osoba nego kao tko, ime
su obuhvaene i osobe koje zastupaju gospodarske subjekte koji nisu pravne
osobe. Radnja je proirena na primanje mita radi izvravanja posla jer se mito
moe traiti i nakon sklapanja posla za ispunjenje ugovorne obveze. U skladu s
preporukom GRECO-a iz Treeg evaluacijskog izvjea, usvojenog na 53. ple-
narnoj sjednici u prosincu 2011., propisano je da mito moe biti namijenjeno ne
samo osobi kojoj se daje nego i drugoj osobi. Ta druga osoba moe biti zika i
pravna osoba.
Davanje mita u gospodarskom poslovanju
lanak 253.
(1) Tko u gospodarskom poslovanju drugome ponudi, obea ili dade
mito da njemu ili drugome pogoduje prilikom sklapanja ili izvrenja posla
ili pruanja usluge i time prouzroi tetu onome koga zastupa ili za koga
radi ili tko posreduje pri takvom podmiivanju,
326
(2) Tko u gospodarskom poslovanju drugome ponudi, obea ili dade
mito namijenjeno toj ili drugoj osobi kao protuuslugu za sklapanje ili izvr-
enje posla ili pruanje usluge ili tko posreduje pri takvom podmiivanju,
(3) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka koji je dao
mito na zahtjev odgovorne osobe i prijavio djelo prije njegova otkrivanja
ili prije saznanja da je djelo otkriveno, moe se osloboditi kazne.
Ovaj lanak odgovara l. 294.b KZ/97, s time da je i ovdje odgovorna
osoba zamijenjena s tko, a radnja je proirena i na davanje mita radi izvre-
nja posla.
U stavku 1. poviena je gornja mjera kazne s tri na pet godina zatvora, a u
stavku 2. s jedne na tri godine.
U ZIDKZ/12 izmijenjen je stavak 2. tako da je sukladno preporukama
GRECO-a iz Treeg evaluacijskog izvjea, usvojenog na 53. plenarnoj sjed-
nici u prosincu 2011., propisano da mito moe biti namijenjeno ne samo osobi
kojoj se daje nego i drugoj osobi, a ta druga osoba moe biti zika i pravna
osoba.
Zlouporaba u postupku javne nabave
lanak 254.
(1) Tko u postupku javne nabave stavi ponudu utemeljenu na zabra-
njenom dogovoru izmeu gospodarskih subjekata koji ima za cilj da naru-
itelj prihvati odreenu ponudu,
znatna imovinska korist ili je prouzroena znatna teta,
(3) Poinitelj koji dobrovoljno sprijei da naruitelj prihvati ponudu
iz stavka 1. ovoga lanka moe se osloboditi kazne.
Kako bi se suzbili dogovori natjecatelja u javnoj nabavi (koji sve vie
uzimaju maha), u ovom je lanku uvedeno novo kazneno djelo po uzoru na
298 njem. KZ (dogovori kojima se ograniava natjecanje kod javnih nabava)
i l. 2. Corpus jurisa (prijevara u natjeaju). Ono se razlikuje od prijevare po
tome to se ne trai teta na strani naruitelja.
Prema deniciji iz l. 2. to. 4. ZJN, gospodarski je subjekt zika ili
pravna osoba ili zajednica tih osoba koji na tritu nudi izvoenje radova i/ili
posla, isporuku robe ili pruanje usluga. Kazneno djelo odnosi se na zlouporabe
gospodarskih subjekata u postupku javne nabave u kojima ne sudjeluje narui-
327
telj. Ako se radi o dogovoru izmeu gospodarskog subjekta i naruitelja, naru-
itelj koji je slubena osoba ini kazneno djelo nezakonitog pogodovanja (l.
292. KZ), a gospodarski je subjekt sudionik (poticatelj ili pomagatelj) u tom
kaznenom djelu. Ako naruitelj nije slubena osoba, dolazi u obzir kazneno
djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju (l. 246. KZ), u kojem
je sluaju gospodarski subjekt sudionik u tom kaznenom djelu.
djela zlouporabe u postupku javne nabave iz l. 254. st. 2. KZ, postoji kad vri-
jednost imovinske koristi, odnosno tete prelazi 60.000,00 kn.
Stavak 3. propisuje fakultativno osloboenje od kazne ako se radi o dava-
nju mita na zahtjev osobe, a poinitelj je prijavio djelo prije otkrivanja ili prije
saznanja da je djelo otkriveno (sluaj djelotvornog kajanja). Ratio legis ove
odredbe jest poticanje osobe koja je dala mito na prijavljivanje djela i poini-
telja. Takoer sukladno preporukama GRECO-a, naputeno je prije obvezno
oslo boenje od kazne pa sada sud nije vie duan osloboditi od kazne ve to
moe uiniti ovisno o procjeni konkretnih okolnosti djela i linosti poinitelja.
Davanja mita na zahtjev i prijava takva ponaanja prije njegova otkrivanja (ili
prije saznanja da je djelo otkriveno) trai se skupno (kumulativno). Nije do -
voljno samo da je mito dano na zahtjev, potrebno je i da je poinitelj to prijavio
prije njegova otkrivanja ili barem prije saznanja da je djelo otkriveno.
Zavaravajue oglaivanje
lanak 255.
Tko u ponudi robe ili usluga upuenoj irem krugu osoba navede
neistinite ili nepotpune podatke koji su bitni za sklapanje ugovora i mogu
razumnog potroaa dovesti u zabludu,
Ovo je kazneno djelo uvedeno umjesto kaznenog djela obmanjivanja
ku paca iz l. 284. KZ/97. Inkriminiranjem zavaravajueg oglaivanja (lane
reklame) suzbija se nelojalna konkurencija i titi poteno trino natjecanje. To
se djelo od prijevare razlikuje po tome to kupac robe ili korisnik usluge ne trpi
tetu (ili se ona ne moe dokazati), a ne trai se ni dokazivanje njihove zablude,
nego je dovoljno da postoji opasnost dovoenja u zabludu (apstraktno ugroa-
vanja). Zatita putem kanjavanja za prekraj ovdje nije dovoljna, jer se lanom
reklamom moe obmanuti vrlo irok krug osoba. To je razlog zato se zatiti
potenog trinog natjecanja posveuje posebna pozornost u Europskoj uniji.
Novim se tekstom otklanjaju nedostaci odredbe l. 284. st. 1. KZ/97 koja
se ograniavala na lano deklariranje proizvoda prilikom njihova stavljanja u
328
promet, ali nije obuhvaala i lanu reklamu (koja se pak u stavku 2. ogrania-
vala na cijenu proizvoda, a nije obuhvaala i njihovu kvalitetu, podrijetlo,
sastavne dijelove, teinu itd.). Svi ti oblici lane reklame sada su obuhvaeni
obiljejem navoenje neistinitih i nepotpunih podataka. U oba su se stavka
l. 284. KZ/97 spominjali samo proizvodi, iako i usluge mogu biti predmet
lane reklame, to je takoer ispravljeno u novom tekstu. Iz tog razloga ni
naslov obmanjivanje kupaca ne odgovara jer korisnici usluga nisu kupci pa je
prihvaen naslov zavaravajue oglaivanje.
Utaja poreza ili carine
lanak 256.
(1) Tko s ciljem da on ili druga osoba potpuno ili djelomino izbjegne
plaanje poreza ili carine daje netone ili nepotpune podatke o dohocima,
predmetima ili drugim injenicama koje su od utjecaja na utvrivanje
iznosa porezne ili carinske obveze ili tko s istim ciljem u sluaju obvezne
prijave ne prijavi prihod, predmet ili druge injenice koje su od utjecaja
na utvrivanje porezne ili carinske obveze, pa zbog toga doe do smanje-
nja ili neutvrenja porezne ili carinske obveze u iznosu koji prelazi dvade-
set tisua kuna,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko poreznu olak-
icu ili carinsku povlasticu u iznosu veem od dvadeset tisua kuna koristi
suprotno uvjetima pod kojima ju je dobio.
(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka dovelo do sma-
njenja ili neutvrenja porezne obveze velikih razmjera,
(4) Odredbe iz stavka 1. do 3. ovoga lanka primijenit e se i na poi-
nitelja koji u njima opisanim radnjama umanji sredstva Europske unije.
Ovaj lanak pokriva sadraje iz l. 286., 298. i 224.b KZ/97.
Njime se proiruje kazneno djelo utaje poreza i drugih davanja iz l. 286.
KZ/97 na carine koje zajedno s porezima predstavljaju javna davanja, to pro-
izlazi iz odredbe l. 2. Opeg poreznog zakona (NN 147/08, 18/11, 78/12 i
136/12). Utaja carine kazneno je djelo protiv skalnih interesa drave i utoliko
se razlikuje od kaznenog djela izbjegavanja carinskog nadzora iz l. 257. KZ,
kao djela protiv sigurnosti i drugih (neskalnih) dravnih interesa. Istodobno se
dosadanje kazneno djelo suava jer se eliminira utaja doprinosa. Iako su i
doprinosi oblik javnih davanja (to su pristojbe, naknade za koncesije, novane
kazne za procesne prekraje itd.), u odnosu na njih dovoljne su prekrajne
sankcije; iznimka su jedino doprinosi za zdravstvenu i invalidsku zatitu te osi-
guranje od nezaposlenosti, ije je neplaanje obuhvaeno kaznenim djelom
neisplata plaa (l. 132. KZ).
329
Pod pojmom druge osobe iz stavka 1. smatra se zika i pravna osoba.
Novi tekst ne ograniava kazneno djelo na utaju zakonito steenih pri-
hoda, kako je to bilo uinjeno u l. 286. st. 1. KZ/97, jer se na taj nain graani
koji obavljaju nezakonitu djelatnost dovode u povoljniji poloaj od onih koji
obavljaju zakonitu djelatnost (za nezakonitu djelatnost, dodue, dolaze u obzir
kaznena djela nedozvoljene proizvodnje ili nedozvoljene trgovine, ali s izrazito
blaim kaznama). Takvo rjeenje u skladu je i s l. 10. st. 2. Opeg poreznog
zakona prema kojem se oporezuje i prihod ostvaren bez pravne osnove.
Prema odredbi l. 286. st. 1. KZ/97, za ostvarenje bia kaznenog djela
bilo je dovoljno davanje lanih podataka, a nije se trailo i da je ono dovelo i do
tete. Po uzoru na odredbu 370 njem. Zakona o davanjima (Abgabenordnung)
propisano je da obiljeje djela bude i nastup tete za proraun u iznosu koji
prelazi 20.000 kuna, s time da se teta u sluaju davanja lanih podataka sastoji
u smanjenju porezne obveze u navedenom iznosu, a kod neprijavljivanja u
neutvrivanju porezne obveze u navedenom iznosu. Navedeni iznos usuglaen
je s l. 2. st. 2. Konvencije o zatiti nancijskih interesa Europskih zajednica
(poznate i po kratici PIF), prema kojoj za sluajeve lakih oblika prijevara koji
se odnose na iznose manje od 4.000 eura i ne ukljuuju osobito teke okolnosti
drava lanica moe propisati i lake kazne. Stoga utaja poreza ili carina s
iznosom manjim od 4.000 eura izlazi iz stvarne nadlenosti Konvencije i drave
lanice nemaju u odnosu na ta djela obveze koje ona namee. Ako je nastupila
manja teta od propisane, radit e se o prekraju prema Carinskom zakonu (NN
78/99, 94/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03, 145/05, 138/06, 60/08, 45/09 i
56/10) ili prema Opem poreznom zakonu ili drugom zakonu.
U stavku 3. predvien je kvalicirani oblik djela u sluaju nastupanja
tete velikih razmjera. Zbog jedinstvene primjene neodreenih vrijednosti obi-
ljeja na pojedina kaznena djela od strane svih sudova, Kazneni odjel VSRH na
sjednici odranoj 27. 12. 2012. (br. Su-IV k-4/2012-57) donio je pravno shva-
anje da zakonsko obiljeje smanjenja ili neutvrenja porezna obveza velikih
razmjera kod kaznenog djela utaje poreza ili carine iz l. 256. st. 3. KZ, postoji
kad vrijednost porezne obveze prelazi 600.000,00 kn.
U kazneno djelo utaje poreza i carine integrirana je i ranija prijevara na
tetu prihoda EU-a jer se takva prijevara sastoji u utaji poreza i carina drava
lanica EU-a koji su ujedno i prihod EU-a. Na taj je nain otklonjen propust
zakonodavca koji je carinsku utaju na tetu EU-a najprije novelom iz 2007.
unio u l. 298. st. 4. KZ/97, da bi je nakon toga novelom iz 2008. ponovno
propisao u l. 224.b st. 3. KZ/97, a da nije istodobno brisao l. 298. st. 4. KZ/97
(to je dovelo do toga da su l. 224.b st. 3. KZ/97 i l. 298. st. 4. KZ/97 sadra-
vali istu inkriminaciju, ali opisanu raznim rijeima). Iz navedenih razloga u
okviru novog kaznenog djela utaje poreza i carine propisan je stavak 4., prema
kojem e se odredbe prethodnih stavaka primijeniti i na poinitelja koji u njima
opisanim radnjama umanji sredstva EU-a.
330
Izbjegavanje carinskog nadzora
lanak 257.
(1) Tko izbjegavajui mjere carinskog nadzora prenese preko gra-
nice robu ija su proizvodnja ili promet ogranieni ili zabranjeni ako time
nije poinjeno neko drugo kazneno djelo za koje je propisana tea kazna,
(2) Roba iz stavka 1. ovoga lanka e se oduzeti.
Ovo kazneno djelo odgovara l. 298. KZ/97.
Kazneno djelo usmjereno je protiv dravne sigurnosti i drugih (neskal-
nih) dravnih interesa (npr. zdravlja stanovnitva) pa je ogranieno na robu ija
su proizvodnja ili promet ogranieni ili zabranjeni (oruje, droga, cigarete i sl.).
Slino je koncipirano kazneno djelo iz 372 njem. Zakona o davanjima pod
nazivom krenje zabrane.
U stavku 1. dodana je klauzula supsidijarnosti kako bi se izbjegao stjecaj s
drugim kaznenim djelima (npr. tko uvozi drogu, kaznit e se samo zbog kazne-
nog djela iz l. 190. st. 2. KZ):
Subvencijska prijevara
lanak 258.
(1) Tko s ciljem da za sebe ili drugoga ostvari dravnu potporu dava-
telju dravne potpore dade netone ili nepotpune podatke o injenicama o
kojima ovisi donoenje odluke o dravnoj potpori ili propusti obavijestiti
davatelja dravne potpore o promjenama vanim za donoenje odluke o
dravnoj potpori,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko sredstva iz
odobrene dravne potpore koristi suprotno njihovoj namjeni.
(3) Ako je u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj postupao s
ciljem da ostvari dravnu potporu velikih razmjera ili je u sluaju iz stav ka
2. ovoga lanka koristio dravnu potporu velikih razmjera,
kaznit e se zatvorom u trajanju od jedne do deset godina.
(4) Tko u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka dobrovoljno sprijei
donoenje odluke o dravnoj potpori, moe se osloboditi kazne.
(5) S dravnim potporama u smislu ovoga lanka izjednauju se sub-
vencije i pomoi odobrene iz sredstava Europske unije.
Novo kazneno djelo subvencijske prijevare razlikuje se od prijevare kao
imovinskog delikta i prijevare u gospodarskom poslovanju po tome to teta
331
nije njegovo obiljeje (i ne treba se dokazivati); ono je dakle delikt apstraktnog
ugroavanja. Povrh toga, ne trai se ni dovoenje u zabludu davatelja subven-
cije (bie kaznenog djela ispunjeno je i kad davatelj subvencije zna pravo stanje
stvari); razlika je i u tome to se subvencijskom prijevarom ne napada samo
imovina (proraun), nego i sam institut subvencije kao instrument utjecaja na
gospodarstvo (nacionalno ili ono EU-a). No ako bi imovinska teta ipak nastala,
subvencijska bi prijevara potiskivala prijevaru ili prijevaru u gospodarskom
poslovanju (stjecaj tih kaznenih djela bio bi prividan), jer su u l. 258. KZ pro-
pisane visoke kazne koje obuhvaaju i tetu.
Nova odredba ide za time da osigura jednaku kaznenopravnu zatitu sub-
vencijama koje RH odobrava iz svojih sredstava i onima iz sredstava EU-a,
ime se otklanja prigovor da je RH do sada pruala veu zatitu proraunu
EU-a nego svojem vlastitom. Zato je kazneno djelo prijevare na tetu Europ-
skih zajednica (l. 224.b. KZ/97) proireno i na subvencije koje odobrava RH
iz svojih sredstava; tovie, domae su subvencije stavljene u prvi plan, da bi se
onda u stavku 5. primjena itavog lanka proirila i na subvencije EU (slino
postupa i 264 njem. KZ). Pojam subvencije u naslovu obuhvaa pak dravne
potpore kao subvencije koje odobrava RH, tako i subvencije i pomoi koje
odobrava EU (izravno ili putem dravnih tijela RH).
U prilog takva rjeenja govori i okolnost da Zakon o dravnim potporama
(NN 140/05 i 49/11) i Zakon o dravnim potporama za obrazovanje i izobrazbu
(NN 109/07 i 152/08) ne predviaju nikakve prekraje. Jedino Zakon o drav-
noj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 92/10, 124/11) u l. 76. propi-
suje prekraje za pravne i odgovorne osobe koji se dodiruju s novim kaznenim
djelom (nezakonito ostvarivanje potpore, davanje netonih podataka itd.).
Zakon o stambenoj tednji i dravnom poticanju stambene tednje (NN 109/97,
117/97, 76/99, 10/01, 92/05, 21/10, 15/13) u l. 31. propisuje samo prekraje za
stambene tedionice.
Pod dravnim potporama valja razumjeti i dravna poticajna sredstva u
smislu Zakona o stambenoj tednji i dravnom poticanju stambene tednje te
sve druge oblike dravnih poticaja iz posebnih propisa.
obiljeje dravna potpora velikih razmjera kod kaznenog djela subvencijske
prijevare iz l. 258. st. 3. KZ, postoji kad vrijednost ostvarene ili iskoritene
dravne potpore prelazi 600.000,00 kn.
Zlouporaba povlatenih informacija
lanak 259.
(1) Tko raspolaui povlatenom informacijom:
332
1. za vlastiti ili tui raun neposredno ili posredno stekne ili otui
nancijski instrument na koji se ta informacija odnosi,
2. neovlateno otkrije, priopi, preda ili na drugi nain uini dostup-
nom povlatenu informaciju drugoj osobi,
3. preporui drugoj osobi ili je navede da stekne ili otui nancijski
instrument na koji se ta informacija odnosi,
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinila osoba
koja je raspolagala povlatenom informacijom na temelju lanstva u
uprav ljakim ili nadzornim tijelima izdavatelja, svojeg udjela u kapitalu
izdavatelja, pristupa informaciji kroz obavljanje svog posla ili dunosti ili
poinjenog kaznenog djela,
znatna imovinska korist ili je drugome prouzroena znatna teta,
znatna imovinska korist ili je drugome prouzroena znatna teta,
Ovo je kazneno djelo neto izmijenjeno kazneno djelo koritenja, otkriva-
nja ili preporuivanja povlatenih informacija (tzv. insiderska trgovina) iz l. 3.
Zakona o kaznenim djelima protiv trita kapitala (NN 152/08), koji je iz nera-
zumljivih razloga bio odvojen od Zakona o tritu kapitala. Sada se kaznena
djela iz Zakona o kaznenim djelima protiv trita kapitala ukljuuju u KZ, dok
taj Zakon prestaje vaiti u cijelosti (l. 381. st. 1. to. 2. KZ).
Opis kaznenog djela slijedi tekst Direktive 2003/6 EZ od 28. sijenja
2003. o nezakonitoj kupoprodaji dionica i manipulaciji tritem. U stavku 1.
predvien je laki oblik kaznenog djela koji ine tzv. sekundarni insideri (osobe
koje su sluajno doznale za povlatenu informaciju), a u stavku 2. tei oblik za
tzv. primarne insidere (osobe koje imaju pristup povlatenoj informaciji u vezi
sa svojim poslom). U stavku 1. poviena je propisana kazna (umjesto zatvora
do 1 godine, zatvor do 3 godine).
Za oba oblika kaznenog djela predvieni su i kvalicirani oblici (stavci 3.
i 4.). Zbog jedinstvene primjene neodreenih vrijednosti obiljeja na pojedina
djela zlouporabe povlatenih informacija iz l. 259. stavci 3. i 4. KZ, postoji
kad vrijednost imovinske koristi, odnosno tete prelazi 60.000,00 kn.
333
Brisana je odredba o kanjavanju pokuaja, jer njegova kanjivost za djela
iz stavaka 2., 3. i 4. proizlazi iz opih odredaba, dok za djelo iz stavka 1. nema
potrebe kanjavati pokuaj.
Za kazneno djelo iz koristoljublja sud moe izrei novanu kaznu uz
kaznu zatvora. Poinitelju kaznenog djela iz stavka 1. sud moe zamijeniti
kaznu zatvora radom za ope dobro ili primijeniti uvjetnu osudu ili izrei nov-
anu kaznu. U sluajevima iz stavka 2., 3. i 4. moe se primijeniti uvjetna
osuda sukladno uvjetima iz l. 56. KZ.
Zlouporaba trita kapitala
lanak 260.
(1) Tko suprotno propisima o tritu kapitala:
1. obavi transakciju ili da nalog za trgovanje koji daju ili bi mogli dati
neistinite ili obmanjujue poruke o ponudi, potranji ili cijeni nancijskih
instrumenata, ili djelujui u suradnji s jednom ili vie osoba dri cijenu
jednog ili vie nancijskih instrumenata na nenormalnoj ili umjetnoj ra -
zini,
2. pri sklapanju transakcije ili davanju naloga za trgovanje upotre-
bljava ktivne postupke ili druge oblike obmane ili prijevare,
3. iri informacije putem medija, internetom ili bilo kojim drugim
nainom ili sredstvom koji daje ili bi mogao davati lane ili obmanjujue
poruke glede nancijskih instrumenata, ukljuujui irenje glasina i la-
nih ili obmanjujuih vijesti, pri emu je osoba koja je proirila informaciju
znala ili bila duna znati da je informacija lana ili obmanjujua,
(2) Ako je postupanjem iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj pribavio
znatnu imovinsku korist ili je prouzroena znatna teta,
I ovo je kazneno djelo preuzeto iz Zakona o kaznenim djelima protiv tri-
ta kapitala (l. 4.), a koncipirano je u skladu s Direktivom 2003/6 EZ od 28.
sijenja 2003. o nezakonitoj kupoprodaji dionica i manipulaciji tritem. Obu-
hvaa razne manipulacije tritem kapitala koje ne predstavljaju insidersku
trgovinu jer ne obuhvaa povlatene informacije. Brisana je odredba o kanja-
vanju pokuaja, jer je njegova kanjivost za stavak 2. propisana opim odred-
bama, dok za stavak 1. nema potrebe kanjavati pokuaj.
Nisu preuzeta kaznena djela neovlatenog pruanja investicijskih usluga i
neovlatenog obavljanja poslova vezanog zastupnika (l. 5. i 6. Zakona o
kaznenim djelima protiv trita kapitala) jer je u tim sluajevima dovoljno i
kanjavanje za prekraj. Zadatak je Vlade da inicira uvoenje takvih prekraja
u Zakon o tritu kapitala (l. 382. KZ).
334
djela zlouporabe trita kapitala iz l. 260. st. 2. KZ, postoji kad vrijednost
imovinske koristi, odnosno tete prelazi 60.000,00 kn.
Za kazneno djelo iz koristoljublja sud moe izrei novanu kaznu uz
kaznu zatvora. Poinitelju kaznenog djela iz stavka 1. sud moe zamijeniti
kaznu zatvora radom za ope dobro ili primijeniti uvjetnu osudu ili izrei nov-
anu kaznu. Poinitelju kaznenog djela iz stavka 2. moe se odrediti uvjetna
osuda, sukladno uvjetima iz l. 56. KZ.
Neovlatena uporaba tue tvrtke
lanak 261.
(1) Tko neovlateno uporabi tuu tvrtku ili u nju unese obiljeja koja
stvaraju zabunu glede predmeta poslovanja trgovakog drutva, identiteta
ili povezanosti s drugim drutvom i na taj nain pribavi imovinsku korist
ili prouzroi tetu.
se kazniti.
Kazneno djelo iz ovog lanka pokriva dio sadraja iz l. 285. KZ/97.
Prema l. 11. ZTD, tvrtka je ime pod kojim trgovako drutvo posluje i pod
kojim sudjeluje u pravnom prometu. Premda tvrtka predstavlja industrijsko vla-
snitvo u irem smislu, zakonodavac je ipak smjestio ovo kazneno djelo meu
gospodarska kaznena djela, a ne meu kaznena djela protiv intelektualnog vla-
snitva.
Odavanje i neovlateno pribavljanje poslovne tajne
lanak 262.
(1) Tko neovlateno drugome priopi, preda ili na drugi nain uini
pristupanim podatke koji su poslovna tajna, kao i tko pribavlja takve
podatke s ciljem da ih preda neovlatenoj osobi,
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj sebi
ili drugome pribavio znatnu imovinsku korist ili prouzroio znatnu tetu,
335
(3) Nema kaznenog djela ako je djelo iz stavka 1. ovoga lanka poi-
njeno u preteito javnom interesu.
Ovaj lanak odgovara l. 295. KZ/97 .
Promijenjen je naslov kaznenog djela (izdavanje je zamijenjeno oda-
vanjem).
Ovo kazneno djelo pokriva i kazneno djelo iz l. 629. ZTD, koje se stoga
brie (l. 381. st. 1. to. 7. KZ). Taj je lanak u stavcima 1. i 2. neopravdano
propisivao kao privilegirani oblik neovlateno otkrivanje poslovne tajne dru-
tva koju je poinitelj saznao kao lan uprave, nadzornog odbora ili kao likvida-
tor drutva, kao revizor ili kao pomonik revizora, iako bi te okolnosti prije
trebalo uzeti kao otegotne.
Brisana je odredba l. 89. st. 15. KZ/97 kojom je bila denirana poslovna
tajna jer je ona denirana u l. 19. Zakona o zatiti tajnosti podataka (NN
108/96) koja je ostala na snazi prema odredbi l. 34. ZTP. Prema tom zakonu
poslovna su tajna podaci koji su kao poslovna tajna odreeni zakonom, dru-
gim propisom ili opim aktom trgovakog drutva, ustanove ili druge pravne
osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraivakog ili kon-
strukcijskog rada te druge podatke zbog ijeg bi priopavanja neovlatenoj
osobi mogle nastupiti tetne posljedice za njezine gospodarske interese.
U odnosu na l. 295. KZ/97 sniene su kazne u stavcima 1. i 2. U stavku
2. brisana je kvalikatorna okolnost koja se sastojala u odavanju i pribavljanju
podataka koji su poslovna tajna radi njihova odnoenja u stranu dravu. Zbog
znatna imovinska korist, odnosno znatna teta, kod kaznenog djela odava-
nja i neovlatenog pribavljanja poslovne tajne iz l. 262. st. 2. KZ, postoji kad
vrijednost imovinske koristi, odnosno tete prelazi 60.000,00 kn.
Takoer se odustalo od kanjavanja za nehaj koje je bilo predvieno u l.
295. st. 3. KZ/97.
Novost je odredba stavka 3. kojom je predvien poseban razlog iskljue-
nja protupravnosti s obzirom na sadraj poslovne tajne. On se sastoji u neka-
njavanju poinitelja (npr. novinara) koji postupa u javnom interesu time to
otkriva kaznena djela neopravdano prekrivena velom tajne (npr. primanje mita
u gospodarskom poslovanju) ili tea nezakonita postupanja (npr. objavi podatke
o neprijavljenoj imovini dravnog dunosnika). S obzirom na to da izriaj
nema kaznenog djela ovdje oznaava iskljuenje protupravnosti, u proce-
snom smislu djelo za koje je optuenik optuen po zakonu nije kazneno djelo
pa oslobaajuu presudu treba donijeti po toki 1. lanka 453. ZKP.
336
Kao i kod kaznenog djela neovlatenog otkrivanja profesionalne tajne (l.
145. KZ), valjalo je i za ovo kazneno djelo u stavku 4. predvidjeti kazneni pro-
gon po prijedlogu zato to je poslovna tajna vezana uz specine interese
poslovnog subjekta.
Nedozvoljena proizvodnja
lanak 263.
(1) Tko proizvodi ili prerauje predmete ili robu ija je proizvodnja
zabranjena ako time nije poinjeno neko drugo kazneno djelo za koje je
propisana tea kazna,
(2) Predmeti i roba nedozvoljene proizvodnje e se oduzeti.
Ovaj je lanak neizmijenjeni l. 296. KZ/97. Radi se o blanketnom kazne-
nom djelu jer je bie kaznenog djela dopunjeno drugim propisima koji zabra-
njuju proizvodnju odreenih predmeta ili robe. Takoer, ovo kazneno djelo
sadri klauzulu supsidijarnosti, to znai da primjena ovog lanka ovisi o tome
je li ispunjeno bie nekoga drugog kaznenog djela.
Nedozvoljena trgovina
lanak 264.
(1) Tko neovlateno kupuje, prodaje ili razmjenjuje predmete ili
robu iji je promet zabranjen ili ogranien ako time nije poinjeno neko
drugo kazneno djelo za koje je propisana tea kazna,
(2) Predmeti i roba nedozvoljene trgovine e se oduzeti.
Ovaj je lanak neizmijenjeni l. 297. KZ/97. Radi se o blanketnom kazne-
nom djelu jer je bie kaznenog djela dopunjeno drugim propisima koje zabra-
njuju ili ograniavaju promet odreenih predmeta ili robe. Takoer, ovo ka -
zneno djelo sadri klauzulu supsidijarnosti, to znai da primjena ovog lanka
ovisi o tome je li ispunjeno bie nekoga drugog kaznenog djela.
Pranje novca
lanak 265.
(1) Tko imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom uloi, preuzme,
pretvori, prenese ili zamijeni u cilju prikrivanja njezinog nezakonitog
podrijetla,
337
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko prikriva pravu
prirodu, podrijetlo, mjesto, raspolaganje, prenoenje te postojanje prava,
odnosno vlasnitva na imovinskoj koristi koju je drugi ostvario kaznenim
djelom.
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko imovinsku
korist koju je drugi ostvario kaznenim djelom, pribavlja, posjeduje ili
koristi.
(4) Tko poini djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka u nancijskom ili
drugom poslovanju ili se poinitelj bavi pranjem novca ili je imovinska
korist iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga lanka velike vrijednosti,
(5) Tko poduzme radnju iz stavka 1., 2. ili 4. ovoga lanka postupa-
jui s nehajem u odnosu na okolnosti da se radi o imovinskoj koristi ostva-
renoj kaznenim djelom,
(6) Ako je imovinska korist iz stavka 1. do 5. ovoga lanka ostvarena
kaznenim djelom poinjenim u stranoj dravi poinitelj e se kazniti ako
se radi o kaznenom djelu i prema zakonu drave u kojoj je poinjeno.
(7) Poinitelja iz stavka 1. do 5. ovoga lanka koji dobrovoljno prido-
nese otkrivanju kaznenog djela kojim je ostvarena imovinska korist sud
Kazneno djelo pranja novca izmijenjeno je u cilju njegova daljnjeg uskla-
ivanja s Konvencijom Vijea Europe o pranju, traganju, privremenom oduzi-
manju i oduzimanju prihoda steenoga kaznenim djelom i o nanciranju tero-
rizma (NN MU 5/08 u daljnjem tekstu: Konvencija o pranju novca), te s
Okvirnom odlukom Vijea EU 2001/500/PUP od 26. lipnja 2001. godine o
pranju novca, identikaciji, praenju, zamrzavanju, prisvajanju i oduzimanju
sredstava i prihoda od kriminala. Naime, u evaluaciji MONEYVAL-a (2005
2009) (http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/moneyval/Countries/Croatia_en.asp.)
koja je bila usredotoena na efektivnost zakonskih, nancijskih i provedbenih
mjera u borbi protiv pranja novca i nanciranja terorizma ocijenjeno je da
Hrvatska treba dodatno uskladiti odredbe Kaznenog zakona iz ovog podruja s
meunarodnim dokumentima. U izvjeu je posebno istaknuto da je odredba o
pranju novca iz l. 279. KZ/97 postavljena preusko jer se ograniava samo na
pranje novca u bankarskom, novarskom ili drugom poslovanju, da nedostaju
odredbe koje se odnose na dvostruko inkriminiranje kad je predikatno djelo
bilo poinjeno u inozemstvu jer te situacije nisu pokrivene opim odredbama o
teritorijalnom vaenju zakona, da se iz postojeih odredba ne moe jasno raza-
338
znati da se ovim kaznenim djelima obuhvaa i neizravna imovinska korist koja
proizlazi iz imovine pribavljene kaznenim djelom, a koja nije novac.
Pri usklaivanju kaznenog djela pranja novca s meunarodnim dokumen-
tima, posebna je panja posveena jasnijem razgranienju ovog kaznenog djela
od kaznenog djela prikrivanja (l. 236. KZ/97, sada l. 244. KZ) jer su se u
KZ/97 ta dva djela djelomino preklapala.
U skladu s l. 9. Konvencije o pranju novca te l. 6. Konvencije UN pro-
tiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (NN MU 14/02), nova odredba
polazi od toga da se l. 9. st. 1. to. a. Konvencije o pranju novca odnosi na
pravo pranje novca, dok se radnje inkriminirane u l. 9. st. 1. to. b. i c.
odnose na radnje koje mi u naem kaznenom zakonodavstvu tradicionalno sma-
tramo prikrivanjem. Novi zakonski tekst pranje novca propisuje sukladno spo-
menutim meunarodnim dokumentima, a kazneno djelo prikrivanja (sada l.
244. KZ) suava sukladno tome kako to djelo glasi u vic. i njem. KZ (vidi
objanjenja uz taj lanak), kako bi se izbjeglo spomenuto preklapanje. Sada
stavak 1. u l. 244. KZ odgovara l. 9. st. 1. to. a. Konvencije o pranju novca,
stavak 2. odgovara l. 9. st. 1. to. b. Konvencije o pranju novca, dok stavak 3.
odgovara l. 9. st. 1. to. c. Konvencije o pranju novca.
Uzimajui u obzir prethodno reeno, uinjene su sljedee izmjene u l.
279. stavak 1. KZ/97.
Pojmovi novac, predmeti, prava ili imovinska korist saeti su u pojam
imovinske koristi koja prema novoj deniciji tog pojma obuhvaa nepo-
srednu imovinsku korist od kaznenog djela koja se sastoji od svakog uveanja
ili spreavanja umanjenja imovine do kojeg je dolo poinjenjem kaznenog
djela, imovina u koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska
korist od kaznenog djela, kao i svaka druga korist koja je dobivena od nepo-
sredne imovinske koristi od kaznenog djela ili imovine u koju je promijenjena
ili pretvorena neposredna imovinska korist od kaznenog djela, bez obzira nalazi
li se na podruju Republike Hrvatske ili izvan njega (l. 87. st. 22. KZ). Time
su uklonjeni prigovori MONEYVAL-a da se iz odredaba o pranju novca ne
razaznaje koja je tono imovina pokrivena tim djelom i da ona ne obuhvaa
neizravnu imovinsku korist od imovine koja nije novac. Naime, l. 279. KZ/97
obuhvaa samo imovinu koja je izravno pribavljena kaznenim djelom. U tom je
smislu lanak sad ire postavljen tako da je sva imovina koja je izravno ili
neizravno proistekla iz kaznenog djela predmetom pranja novca.
Zakon je rijeio i pitanje treba li pranje novca proiriti i na imovinsku
korist ostvarenu bilo kojom protupravnom djelatnou, dakle i prekrajem. Pra-
nje novca ogranieno je na imovinsku korist koja je proizala iz kaznenog
djela. Konvencija o pranju novca daje mogunost dravama lanicama da ogra-
nie krug kaznenih djela na koja se pranje novca odnosi. RH nije iskoristila tu
mogunost i stoga je kazneno djelo pranja novca kod nas vrlo iroko postav-
ljeno. Njegovo daljnje irenje dovelo bi u pitanje njegovu ekasnu primjenu u
praksi, a meunarodnim dokumentima nije ni predvieno.
339
U stavku 1. izostavljeno je ogranienje pranja novca na bankarsko, nov-
arsko i drugo poslovanje. Pranje novca u nancijskom (pojam obuhvaa i
bankarsko i novarsko poslovanje) i drugom poslovanju sada se smatra kvali-
ciranim oblikom kaznenog djela pranja novca za koji je zaprijeena kazna od
jedne do osam godina (st. 4.). Ovo predstavlja pootrenje u odnosu na KZ/97.
Stavak 1. sada je tako deniran da je mogu stjecaj pranja novca s predikatnim
kaznenim djelom, dakle radnje iz stavka 1. moe poiniti i poinitelj predikat-
nog kaznenog djela koji e u tom sluaju odgovarati i za predikatno djelo i za
pranje novca. To je opravdano jer se tim kaznenim djelima tite razliiti zatitni
objekti.
Stavak 2. pokriva radnje iz l. 9. st. 1. to. b. Konvencije o pranju novca.
Radnja prikrivanja odnosi se na prikrivanje prave prirode, porijekla, mjesta,
raspolaganja, premjetanja te postojanja prava, odnosno vlasnitva, na imovinu
za koju se zna da predstavlja imovinsku korist od kaznenog djela. Ovaj je sta-
vak do sada bio pokriven l. 279. st. 1. KZ/97, samo je taj sadraj sada jasnije
uoblien.
Stvar mora pribaviti drugi, ime se jasno iskljuuje kazneno djelo u slu-
aju prikrivanja stvari pribavljene vlastitom kriminalnom djelatnou. U tom je
sluaju prikrivanje naknadno nekanjivo djelo. Time se ne iskljuuje osuda
takve osobe ako samo postoji sumnja da je sudjelovala u glavnom kaznenom
djelu. Ovo je u skladu s odredbom l. 9. st. 2. to. b. Konvencije o pranju
novca.
Stavak 3. pokriva radnje iz l. 9. st. 1. to. c. Konvencije o pranju novca.
Ovaj stavak je do sada bio pokriven odredbom l. 279. st. 2. KZ/97, samo su
pojmovi novac, predmete, prava ili imovinsku korist zamijenjeni pojmom
imovinske koristi koja, kako je sada denirana, obuhvaa sva etiri prije
navedena pojma.
Stavak 3. lanka 279. KZ/97 brisan je jer je ova kvalikatorna okolnost
pokrivena odredbom o kanjavanju za kazneno djelo poinjeno u sastavu zloi-
nakog udruenja (l. 329. KZ). U stavku 4. kvalicirani oblik kaznenog djela
pranja novca obuhvaa sljedee situacije: pranje novca u nancijskom ili dru-
gom poslovanju, kad se netko bavi pranjem novca ili je oprao imovinsku
korist velike vrijednosti. Zbog jedinstvene primjene neodreenih vrijednosti
obiljeja na pojedina kaznena djela od strane svih sudova, Kazneni odjel VSRH
na sjednici odranoj 27. 12. 2012. (br. Su-IV k-4/2012-57) donio je pravno
shvaanje da zakonsko obiljeje imovinska koristi velike vrijednosti kod
kaznenog djela pranja novca iz l. 265. st. 4. KZ, postoji kad vrijednost imovin-
ske koristi prelazi 60.000,00 kn.
Sukladno stavku 5., kazneno djelo iz stavaka 1., 2. i 4. ovoga lanka
postoji i kad osoba nije znala, ali je mogla i morala znati da imovinska korist
potjee iz kaznenog djela, dakle kad nije postupala s dunom panjom. Kon-
vencija o pranju novca preputa svakoj dravi da odredi sama u kojoj mjeri eli
340
kanjavati za nehajno poinjenje kaznenog djela pranja novca. Njem. KZ ka-
njava nehaj i u sluaju iz stavka 1. i 2. i to blae, dok vic. KZ to propisuje u
sklopu samog stavka 1. i 2. i predvia istu kaznu te ostavlja sucu da nehaj cijeni
kao olakotnu okolnost.
U stavku 6. (prije l. 279. st. 5. KZ/97) isputeno je pozivanje na lanke
16. st. 2. i 3. KZ/97 kao nepotrebno. Ako je djelo poinjeno u inozemstvu
ujedno kazneno djelo prema hrvatskom zakonodavstvu, nema potrebe da se
trai jo i odobrenje glavnog dravnog odvjetnika (za to mu se kazneno djelo ne
sudi u Hrvatskoj). Nova odredba polazi od stajalita prema kojem se glavno
kazneno djelo prosuuje djelomino prema pravu zemlje u kojoj je poinjeno,
tj. trai se identitet norme, ali ne u potpunosti naime da bi se za pranje novca
moglo kazniti u RH dovoljno je da je glavno kazneno djelo kanjivo i u stranoj
dravi i u Republici Hrvatskoj, ali pritom se ne mora smatrati i glavnim (predi-
katnim) kaznenim djelom u stranoj dravi (stavak 4. tako i 261 st. 8. njem.
KZ). Ovo je i u skladu s l. 9. st. 7. Konvencije o pranju novca prema kojoj
svaka stranka osigurava da se glavna kaznena djela pranja novca proire na
radnje koje su izvrene u drugoj dravi, a koje predstavljaju kazneno djelo u toj
dravi, i koje bi, da su izvrene na dravnom podruju te stranke, predstavljale
glavno kazneno djelo. Svaka stranka moe predvidjeti da jedini preduvjet bude
injenica da bi to ponaanje predstavljalo glavno kazneno djelo, da se dogodilo
na njezinom dravnom podruju. Nae je rjeenje dakle negdje izmeu nije
dovoljno da djelo bude predvieno kao glavno u RH, ve se trai da bude i
kazneno djelo u stranoj dravi, ali se ne trai da tamo bude predvieno kao
glavno (predikatno) kazneno djelo.
Stavci 6. i 7. KZ/97 ostali su neizmijenjeni, samo su u novom KZ postali
stavci 7. i 8.
Ovaj lanak treba tumaiti sukladno Konvenciji o pranju novca prema
kojoj je osuda zbog pranja novca mogua ako je dokazano da je imovina, pred-
met stavka 1. do 3. ovog lanka, nastala iz glavnog kaznenog djela, a da nije
nuno utvrditi tono kojeg.
341
PROGRAMA I PODATAKA
Polazei od najznaajnijeg meunarodnog instrumenta za borbu protiv
kompjutorskog kriminala, kaznena djela iz ove glave izraena su u skladu s
Konvencijom o kibernetikom kriminalu (NN MU 9/02) koju je Sabor RH
raticirao 2002. godine. Zbog specinosti takvih djela i sve vee vanosti koju
digitalni podaci, raunalni sustavi i raunalne mree imaju u informacijskom
drutvu, ta kaznena djela valjalo je izdvojiti iz kaznenih djela protiv imovine
(Glava XVII. KZ/97) u posebnu glavu pod nazivom Kaznena djela protiv
raunalnih sustava, programa i podataka.
Neovlateni pristup
lanak 266.
(1) Tko neovlateno pristupi raunalnom sustavu ili raunalnim po -
dacima,
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini u odnosu na
raunalni sustav ili raunalne podatke tijela dravne vlasti, tijela jedinica
lokalne ili podrune (regionalne) samouprave, javne ustanove ili trgova-
kog drutva od posebnog javnog interesa,
e se kazniti.
Ovim kaznenim djelom sankcionira se ponajprije tzv. hacking, tj. nezako-
nit pristup tuem raunalnom sustavu te raunalnim podacima. U svijetu
postoje razliiti pristupi, pa tako neki kanjavaju ve sam neovlaten pristup,
drugi to uvjetuju postojanjem zatitnih mjera, trei pribavljanjem, izmjenom ili
oteenjem podataka, dok etvrti trae da je prouzroena makar i najmanja
teta. Za razliku od KZ/97 koji je u l. 223. uvjetovao postojanje zatitnih
mjera, u novom Kaznenom zakonu prihvaen je prvi model pa nisu postavljeni
nikakvi dodatni uvjeti za postojanje ovog kaznenog djela. Naime, razlog za
342
sankcioniranje ve samog neovlatenog pristupa jest taj to je njegova realiza-
cija najee pripremna radnja za injenje nekoga teeg kaznenog djela (npr.
ometanje rada raunalnog sustava, raunalna prijevara i sl.). U tom je smislu
stjecaj ovog i teeg kaznenog djela samo prividan jer tee djelo konzumira pri-
premnu radnju.
Meutim, ovim kaznenim djelom ne sankcionira se samo neovlaten elek-
troniki pristup (s drugog raunala), nego i sluajevi neovlatenog zikog pri-
stupa raunalnom sustavu ili raunalnim podacima (npr. kada klijent neovla-
teno pristupi raunalu slubenice koja je nakratko otila u drugu prostoriju).
Ovaj lanak usklaen je s l. 2. Konvencije o kibernetikom kriminalu.
S obzirom na tajnost i vanost podataka koji se prikupljaju i obrauju u
javnom sektoru, u stavku 2. predvien je i kvalicirani oblik ovog kaznenog
djela.
U sluaju da je djelo poinjeno putem interneta, poinitelju se moe izrei
i sigurnosna mjera zabrane pristupa internetu, sukladno uvjetima iz l. 75. KZ.
Prema l. 87. st. 18. KZ, raunalni je sustav svaka naprava ili skupina
meusobno spojenih ili povezanih naprava, od kojih jedna ili vie njih na
osnovi programa automatski obrauju podatke, kao i raunalni podaci koji su u
njega spremljeni, obraeni, uitani ili preneseni za svrhe njegova rada, korite-
nja, zatite i odravanja. Prema l. 87. st. 19. KZ raunalni je podatak svako
iskazivanje injenica, informacija ili zamisli u obliku prikladnom za obradu u
raunalnom sustavu.
Ometanje rada raunalnog sustava
lanak 267.
(1) Tko onemogui ili otea rad ili koritenje raunalnog sustava,
raunalnih podataka ili programa ili raunalnu komunikaciju,
se kazniti.
Ovo i sljedee kazneno djelo (v. l. 268. KZ) predstavljaju tzv. raunalne
sabotae. Ovim kaznenim djelom sankcionira se ometanje rada raunalnog
sustava, raunalnih podataka ili programa te raunalne komunikacije na nain
da se ovlatenim korisnicima onemogui nesmetano koritenje njegovih resursa
ili meusobna komunikacija. Pritom se ne mora ugroziti integritet ili tajnost
podataka koji se nalaze unutar sustava. Radnja kaznenog djela ini se prenoe-
njem, oteivanjem, brisanjem, kvarenjem, mijenjanjem ili injenjem neupotre-
bljivim raunalnih podataka, a najee se sastoji od istovremenog slanja poda-
taka s veeg broja raunala. Takvi su npr. distribuirani napadi uskraivanja
343
usluga (tzv. DOS napadi). S obzirom na sve iri prijelaz na elektroniko poslo-
vanje, daljinski i online rad, sprjeavanje ili ograniavanje dostupnosti takvih
sustava i podataka pohranjenih unutar njih moe ugroziti njihovo nesmetano
koritenje i nanijeti goleme tete osobama koje takve usluge koriste ili pruaju.
i sigurnosna mjera zabrane pristupa internetu sukladno uvjetima iz l. 75. KZ.
nja, zatite i odravanja. Prema l. 87. st. 19. KZ raunalni je podatak svako
raunalnom sustavu. Prema l. 87. st. 20. KZ, raunalni je program skup rau-
nalnih podataka koji su u stanju prouzroiti da raunalni sustav izvri odreenu
funkciju.
Oteenje raunalnih podataka
lanak 268.
(1) Tko neovlateno u cijelosti ili djelomino oteti, izmijeni, izbrie,
uniti, uini neuporabljivim ili nedostupnim ili prikae nedostupnim tue
raunalne podatke ili programe,
se kazniti.
Ovim se kaznenim djelom sankcioniraju one radnje raunalne sabotae
kojima se neovlateno zadire u cjelovitost raunalnih podataka ili programa, pri
emu nije vano je li im poinitelj neposredno pristupio ili je to uinio npr.
izradom i prijenosom nekog malicioznog programa (npr. kompjutorskog virusa
ili crva). Ovaj lanak usklaen je s l. 4. Konvencije o kibernetikom kriminalu
te s l. 4. Okvirne odluke 2005/222/PUP od 24. veljae 2005. godine.
Prema l. 87. st. 19. KZ raunalni je podatak svako iskazivanje injenica,
informacija ili zamisli u obliku prikladnom za obradu u raunalnom sustavu.
Prema l. 87. st. 20. KZ, raunalni je program skup raunalnih podataka koji su
u stanju prouzroiti da raunalni sustav izvri odreenu funkciju.
344
Neovlateno presretanje raunalnih podataka
lanak 269.
(1) Tko neovlateno presretne ili snimi nejavni prijenos raunalnih
podataka, ukljuujui i elektromagnetsku emisiju raunalnog sustava, ili
drugome uini dostupnim tako pribavljene podatke,
se kazniti.
(3) Podaci koji su nastali poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1.
ovoga lanka e se unititi.
Ovim se djelom sankcionira neovlateno presretanje komunikacije prema
raunalnom sustavu, iz njega ili unutar njega, odnosno izmeu udaljenih rau-
nalnih sustava, njihovo snimanje, te injenje takvih podataka dostupnim treim
osobama. Rije je o tzv. kompjutorskoj pijunai. Budui da svaki raunalni
sustav proizvodi elektromagnetsku emisiju koju je uz pomo odgovarajueg
ureaja mogue snimiti i zatim reproducirati, sankcionira se i takvo snimanje.
Prema l. 87. st. 19. KZ, raunalni je podatak svako iskazivanje injenica,
Raunalno krivotvorenje
lanak 270.
(1) Tko neovlateno izradi, unese, izmijeni, izbrie ili uini neupo-
rabljivim ili nedostupnim raunalne podatke koji imaju vrijednost za
prav ne odnose, u namjeri da se oni uporabe kao vjerodostojni, ili tko takve
podatke uporabi ili nabavi radi uporabe,
se kazniti.
(3) Podaci koji su nastali poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1.
Razlog za sankcioniranje raunalnog krivotvorenja lei u prirodi digital-
nih podataka koji se zbog svog netjelesnog oblika ne mogu podvesti pod pojam
pisane isprave ili predmeta, niti se mogu iitati bez tehnike pomoi. Sve
iri prijelaz na elektroniko poslovanje uvjetuje promjene u poslovnim proce-
sima, pa se moe oekivati i da se razliite isprave bitne za pravne odnose sve
ee koriste u digitalnom obliku. Stavak 1. usklaen je s l. 7. Konvencije o
kibernetikom kriminalu, a stavak 3. s l. 19. Konvencije.
345
Analogno klasinom krivotvorenju isprave, u stavku 1. sankcionira se i
uporaba krivotvorenih raunalnih podataka te njihova nabava radi uporabe.
Prema l. 87. st. 19. KZ, raunalni je podatak svako iskazivanje injenica,
Raunalna prijevara
lanak 271.
korist unese, izmijeni, izbrie, oteti, uini neuporabljivim ili nedostupnim
raunalne podatke ili ometa rad raunalnog sustava i na taj nain prou-
zroi tetu drugome,
(3) Podaci koji su nastali poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. i 2.
Radnja ovog kaznenog djela sastoji se u manipulaciji raunalnim poda-
cima ili programima, poput tzv. tehnike salame (skidanje manjih iznosa novca s
tuih rauna), pri emu se djeluje s namjerom stjecanja protupravne imovinske
koristi. Za razliku od kaznenog djela prijevare oteenika se ne dovodi niti ga
se odrava u zabludi. Ovaj lanak usklaen je s l. 8. Konvencije o kiberneti-
kom kriminalu, a stavak 3. s l. 19. Konvencije.
djela raunalne prijevare iz l. 271. st. 2. KZ, postoji kad vrijednost imovinske
koristi, odnosno tete prelazi 60.000,00 kn.
nja, zatite i odravanja. Prema l. 87. st. 19. KZ, raunalni je podatak svako
raunalnom sustavu.
346
Zlouporaba naprava
lanak 272.
(1) Tko izradi, nabavi, proda, posjeduje ili ini drugome dostupne
ureaje ili raunalne programe ili raunalne podatke stvorene ili prilago-
ene za poinjenje kaznenih djela iz lanka 266., lanka 267., lanka 268.,
lanka 269., lanka 270. i lanka 271. ovoga Zakona s ciljem da ih se upo-
rabi za poinjenje nekog od tih djela,
(2) Tko izradi, nabavi, proda, posjeduje ili ini drugome dostupne
raunalne lozinke, pristupne ifre ili druge podatke kojima se moe pristu-
piti raunalnom sustavu s ciljem da ih se uporabi za poinjenje kaznenih
djela iz lanka 266., lanka 267., lanka 268., lanka 269., lanka 270. i
kaznom stroom od one koja je propisana za kazneno djelo koje je imao za
cilj.
(4) Posebne naprave i programi iz stavka 1. ovoga lanka e se odu-
zeti, a podaci iz stavka 1. i 2. ovoga lanka e se unititi.
Ovim se kaznenim djelom propisuje kanjivost za pripremnu radnju
poduzetu radi ostvarivanja nekog od prethodno navedenih kaznenih djela iz ove
glave KZ-a. Radnja kaznenog djela sastoji se ponajprije od izrade i/ili distribu-
cije razliitih ureaja, raunalnih programa ili podataka koji slue poinjenju
nekog od kompjutorskih kaznenih djela. Takvi su npr. ureaji za raunalno
krivotvorenje ili neovlateno presretanje komunikacije, raunalni programi za
izradu malicioznih programa i sl. To su i tekstualni, audio ili audiovizualni
podaci koji poinitelju mogu posluiti da ostvari neovlaten pristup tuem ra -
unalnom sustavu, poput neovlateno pribavljenih korisnikih imena i lozinki
ili pak uputa kako poiniti neko drugo kompjutorsko kazneno djelo. Odgovor-
nost za ovo djelo uvjetuje se postojanjem namjere da se poini neko od navede-
nih djela kako se zbog posjedovanja takvih naprava ne bi kanjavalo one koji ih
imaju i koriste u legalne svrhe, kao npr. u sluaju ovlatenog ispitivanja ili
zatite raunalnog sustava ili izrade ekasnih mjera i sredstava zatite. Ovaj
lanak usklaen je s l. 6. Konvencije o kibernetikom kriminalu.
347
Teka kaznena djela protiv raunalnih sustava,
programa i podataka
lanak 273.
(1) Tko kazneno djelo iz lanka 267. do lanka 270. ovoga Zakona
poini u odnosu na raunalni sustav ili raunalne podatke tijela dravne
vlasti, tijela jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave, javne
ustanove ili trgovakog drutva od posebnog javnog interesa,
(2) Kaznom iz stavka 1. kaznit e se tko kazneno djelo iz lanka 266.
do lanka 269. ovoga Zakona poini prikrivajui stvarni identitet i uzroku-
jui zabludu o ovlatenom nositelju identiteta.
(3) Tko kazneno djelo iz lanka 267. do lanka 269. ovoga Zakona
poini sredstvom namijenjenim za izvrenje napada na vei broj raunal-
nih sustava ili kojim je prouzroena znatna teta,
S obzirom na tajnost i vanost podataka koji se prikupljaju i obrauju u
javnom sektoru, u stavku 1. predvien je i kvalicirani oblik kaznenih djela
ometanja rada raunalnog sustava, oteenja raunalnih podataka, neovlatenog
presretanja raunalnih podataka i raunalnog krivotvorenja.
U stavku 2. propisan je tei oblik kaznenih djela neovlatenog pristupa,
ometanja rada raunalnog sustava, oteenja raunalnih podataka i neovlate-
nog presretanja raunalnih podataka, sukladno l. 10. st. 3. Prijedloga Direktive
o napadima na raunalne sustave koja zamjenjuje Okvirnu odluku 2005/222/
PUP kada je djelo poinjeno prikrivanjem vlastitog ili zlouporabom tueg iden-
titeta.
Kvalicirani oblik predvien je i kada je djelo poinjeno opasnim sred-
stvom u smislu da se njime moe zahvatiti vei broj raunalnih sustava ili prou-
zroiti znatna teta, kao to su prekinute usluge sustava, nancijski gubici ili
gubitak osobnih podataka. I ovaj stavak izraen je sukladno l. 10. st. 2. Prijed-
loga Direktive o napadima na raunalne sustave koja zamjenjuje Okvirnu
odluku 2005/222/PUP. Zbog jedinstvene primjene neodreenih vrijednosti obi-
ljeja na pojedina kaznena djela od strane svih sudova, Kazneni odjel VSRH na
sjednici odranoj 27. 12. 2012. (br. Su-IV k-4/2012-57) donio je pravno shva-
anje da zakonsko obiljeje znatna teta kod tekih kaznenih djela protiv
raunalnih sustava, programa i podataka iz l. 273. st. 3. KZ, postoji kad vrijed-
nost tete prelazi 60.000,00 kn.
348
KAZNENA DJELA KRIVOTVORENJA
Ova glava preteito odgovara Glavi XXIII. KZ/97 (Kaznena djela protiv
vjerodostojnosti isprava), s time da su u nju prebaena i pojedina kaznena djela
iz Glave XXI. KZ/97 (Kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslo-
vanja) koja u svom biu imaju obiljeje krivotvorenja: krivotvorenje novca (l.
274. KZ), krivotvorenje vrijednosnih papira (l. 275. KZ), krivotvorenje zna-
kova za vrijednost (l. 276. KZ) i krivotvorenje znakova za obiljeavanje robe,
mjera i utega (l. 277. KZ) te izrada, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili
davanje na uporabu sredstava za krivotvorenje (l. 283. KZ). Novost je kazneno
djelo zlouporabe osobne isprave iz l. 280. KZ kako bi se popunila pravna pra-
znina koja se pojavila u praksi u vezi s protupravnim koritenjem tue osobne
isprave.
Krivotvorenje novca
lanak 274.
(1) Tko izradi lani novac, preinai pravi novac ili takav novac pri-
bavi, posjeduje ili prenosi s ciljem stavljanja u optjecaj kao pravog ili ga
stavi u optjecaj kao pravi,
(2) Tko lani novac koji je primio u uvjerenju da je pravi, saznavi
da je laan, stavi u optjecaj,
(3) Lani novac e se oduzeti.
Stavci 1. i 2. lanka 274. KZ/97 saeti su u jedinstvenom stavku 1. Nove-
lom od 14. prosinca 2012. taj stavak izmijenjen je radi usklaenja s Okvirnom
odlukom EU 2000/383/PUP o jaanju zatite kaznenih sankcija i drugih sank-
cija protiv krivotvorenja, povezanog s uvoenjem eura od 29. svibnja 2000. U
skladu s tom odlukom dodano je posjedovanje i prenoenje novca, ime se
pokrivaju uvoz, izvoz i transport.
Stavak 2. jasnije je formuliran l. 274. st. 3. KZ/97 koji je nerijetko bio
predmet nerazumijevanja, a poviena je i kazna.
349
Novac u smislu ovog kaznenog djela jesu novanice, kovani novac, do -
mai i strani novac, budui novac sukladno l. 5. Okvirne odluke br. 2000/383/
PUP, a u nekim sluajevima i alternativni novac (v. komentar uz l. 87. KZ).
Krivotvorenje vrijednosnih papira
lanak 275.
(1) Tko izradi lani vrijednosni papir s ciljem stavljanja u optjecaj
kao pravog koji se izdaje na temelju propisa, preinai pravi vrijednosni
papir ili pribavi takav lani vrijednosni papir s ciljem stavljanja u optjecaj
kao pravog ili ga stavi u optjecaj kao pravi,
(2) Tko lani vrijednosni papir koji je primio u uvjerenju da je pravi,
saznavi da je laan, stavi u optjecaj,
(3) Lani vrijednosni papir e se oduzeti.
Ovaj lanak odgovara l. 275. KZ/97 te je usuglaen s prethodnim.
Prema l. 1135. st. 1. ZOO, vrijednosni papir jest isprava kojom se nje-
zin izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu upisanu u toj ispravi njezinu zakonitom
imatelju (npr. dionica, obveznica i sl.). Iznimka su jedino mjenica i ek koje su
pokrivene kaznenim djelom krivotvorenja isprave (l. 278. st. 3. KZ).
Krivotvorenje znakova za vrijednost
lanak 276.
(1) Tko izradi lane biljege, potanske marke ili druge znakove za
vrijednost izdane na temelju propisa ili ih preinai, pribavi ili dade dru-
gome na uporabu s ciljem da ih uporabi kao prave,
(2) Tko uklanjanjem iga sa znaka za vrijednost ili na drugi nain
djeluje na ve uporabljeni znak za vrijednost da bi mu dao izgled neupora-
bljenog znaka ili tko ve uporabljeni znak za vrijednost ponovno uporabi
ili ga proda kao da nije uporabljen,
(3) Lani znakovi za vrijednost e se oduzeti.
Ovaj lanak odgovara l. 276. KZ/97. te je usuglaen s prethodnim.
Znakovi za vrijednost jesu isprave koje slue kao dokaz da je podmirena
neka obveza, a izdani su na temelju zakona ili drugog propisa (npr. Zakon o
350
potanskim uslugama, Zakon o upravnim pristojbama, Zakon o sudskim pri-
stojbama i sl.).
Krivotvorenje znakova za obiljeavanje robe, mjera i utega
lanak 277.
(1) Tko s ciljem da ih uporabi kao prave izradi lane znakove za obi-
ljeavanje robe, kao peate, igove ili marke kojima se igoe zlato, srebro,
stoka, drvo ili kakva druga roba ili takve prave znakove preinai, ili tko
lane znakove uporabi kao prave,
(2) Tko krivotvori mjere ili utege,
(3) Lani znakovi, mjere i utezi te sredstva za njihovu izradbu e se
oduzeti.
Brisan je l. 278. st. 3. KZ/97 jer je obuhvaen kaznenim djelom izrade,
nabavljanja, posjedovanja, prodaje ili davanja na uporabu sredstava za krivo-
tvorenje iz l. 283. KZ.
Krivotvorenje isprave
lanak 278.
(1) Tko izradi lanu ispravu ili preinai pravu s ciljem da se takva
isprava uporabi kao prava ili tko takvu ispravu nabavi radi uporabe ili je
uporabi kao pravu,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko obmane dru-
goga o sadraju kakve isprave i ovaj stavi svoj potpis na tu ispravu, drei
da se potpisuje pod kakvu drugu ispravu ili pod kakav drugi sadraj.
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini glede javne
isprave, oporuke, mjenice, eka, platne kartice ili javne ili slubene knjige
koja se mora voditi na temelju zakona,
e se kazniti.
Ovaj lanak ostaje pri koncepciji kaznenog djela krivotvorenja isprave iz
l. 311. KZ/97, prema kojoj njime nastaje lana isprava, tj. isprava koja ne
351
potjee od osobe koja je navedena u njoj kao izdatnik, pri emu je neodluno je
li sadraj isprave istinit. Brisan je l. 313. KZ/97 jer u praksi postoji itav niz
drugih situacija u kojima je prijeporno radi li se o krivotvorenju isprave (npr.
krivotvorenje fotokopije, duplikata, spojenih isprava i sl.) pa nije opravdano da
se u zakonu interpretiraju samo neke od njih. Iznimka se odnosi na sluaj opi-
san u stavku 2. koji je u dosadanjoj teoriji izazivao najvie nedoumica.
U stavku 3. brisana je domovnica jer je ona ve obuhvaena pojmom
javne isprave.
Iz stavka 3. lanka 311. KZ/97 brisane su rijei: ili druge isprave kojom
se obavlja bezgotovinsko plaanje jer ti sluajevi ne opravdavaju stroe ka-
njavanje (npr. krivotvorenje bonova za plaanje u trgovini).
Prema l. 87. st. 15. KZ, isprava je svaki predmet koji sadri zapis, znak
ili sliku koji je podoban ili odreen da slui kao dokaz neke injenice koja ima
vrijednost za pravne odnose.
Krivotvorenje slubene ili poslovne isprave
lanak 279.
(1) Slubena ili odgovorna osoba koja u slubenu ili poslovnu is -
pravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke, ili ne unese kakav vaan
podatak, ili svojim potpisom, odnosno slubenim peatom ovjeri takvu
ispravu, knjigu ili spis s neistinitim sadrajem ili koja svojim potpisom,
odnosno slubenim peatom omogui izradbu isprave, knjige ili spisa s
neistinitim sadrajem,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i tko neistinitu
slubenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis uporabi u slubi ili poslovanju
kao da su istiniti.
Promijenjen je naziv kaznenog djela koji je dovodio do zabune jer je i
krivotvorenje poslovne isprave nazivano krivotvorenjem slubene isprave; sada
je ta razlika istaknuta ve u naslovu. Stavak 1. identian je dosadanjem, ali je
stavak 2. proiren tako da je poinitelj oznaen kao tko, pri emu se vodilo
rauna o tome da krivotvorenu slubenu ili poslovnu ispravu moe uporabiti i
poinitelj koji nije ni slubena ni odgovorna osoba. U stavku 2. brisan je dio
koji se odnosi na unitenje, prikrivanje i oteenje isprave jer je pokriven
kaznenim djelom iz l. 318. KZ.
U Prijelaznim i zavrnim odredbama (l. 381. st. 1. to. 7. KZ) brisano je
kazneno djelo iz lanka 627. ZTD jer je u njemu opisan jedan oblik krivotvore-
nja, obuhvaen kaznenim djelom krivotvorenja slubene i poslovne isprave.
352
Zlouporaba osobne isprave
lanak 280.
Tko osobnu ispravu, izdanu na ime druge osobe, prijevarno koristi u
pravnom prometu ili radi prijevare u pravnom prometu preputa drugoj
osobi osobnu ispravu koja na ime te osobe nije izdana,
Ovo je novo kazneno djelo koje je nedostajalo u KZ/97. U praksi su
sudovi uporabu tue putovnice na kojoj nije nita mijenjano tretirali kao krivo-
tvorenje isprave iz l. 311. st. 2. KZ/97, to je predstavljalo zabranjenu analo-
giju i krenje naela zakonitosti jer poinitelj takvom uporabom ne izrauje niti
preinauje osobnu ispravu. Kao uzor posluilo je kazneno djelo iz 281 njem.
KZ (zlouporaba osobnih isprava).
Ovjeravanje neistinitog sadraja
lanak 281.
(1) Tko dovoenjem u zabludu nadlenog tijela uini da ovo u javnoj
ispravi, zapisniku ili knjizi ovjeri togod neistinito to ima sluiti kao do -
kaz u pravnom prometu,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko takvu ispravu,
zapisnik ili knjigu uporabi, iako zna da su neistinite.
Ovaj lanak odgovara l. 315. KZ/97, a ima svrhu da proiri posredno
poiniteljstvo u krivotvorenju slubene isprave, koje inae ne bi bilo kanjivo
zato to posredni poinitelj nema svojstvo slubene osobe. U naslovu je izmije-
njen pojam ovjerovljavanje pojmom ovjeravanje.
Izdavanje i uporaba neistinite lijenike ili veterinarske svjedodbe
lanak 282.
Tko u lijeniku ili veterinarsku svjedodbu unese neistinite podatke
ili tko uporabi takvu svjedodbu,
Ovaj lanak odgovara l. 316. KZ/97. Stavci 1. i 2. l. 316. KZ/97 spojeni
su u jedan.
Budui da predmet ovog kaznenog djela nisu slubene isprave (rije je o
lijenikim i veterinarskim svjedodbama koje se izdaju u privatnim ordinaci-
353
jama), ispravno je i poinitelja oznaiti rijeju tko. Ako se radi o slubenoj
ispravi (npr. ukoliko je rije o lijenikoj svjedodbi koju je izdao lijenik u
javnoj zdravstvenoj ustanovi), valja primijeniti l. 279. KZ.
Izrada, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na uporabu
sredstava za krivotvorenje
lanak 283.
(1) Tko izrauje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili daje na uporabu
sredstva za izradu lanog novca, lanih vrijednosnih papira, lanih zna-
kova za vrijednost izdanih na temelju propisa, lanih znakova za obiljea-
vanje robe, lanih mjera i utega i krivotvorenih isprava,
(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga lanka e se oduzeti.
Budui da se ovdje radi o pripremnim radnjama za odreena kaznena
djela iz ove glave, svi oblici poinjenja objedinjeni su u jednom stavku s jedin-
stvenom kaznom.
354
KAZNENA DJELA PROTIV
INTELEKTUALNOG VLASNITVA
Kaznena djela protiv intelektualnog vlasnitva nisu imala zasebnu glavu u
KZ/97, ve su se ova kaznena djela nalazila preteito meu kaznenim djelima
protiv imovine (Glava XVII. KZ97) te u okviru glave kaznenih djela protiv
sigurnosti platnog prometa i poslovanja (Glava XXI. KZ97). Takva klasika-
cija nije bila odgovarajua jer se zanemarivala injenica da se Kaznenim zako-
nom tite i moralna (osobna) prava nad autorskim i srodnim djelima.
Prema l. 2. st. 8. Konvencije o ustanovljenju Svjetske organizacije za
intelektualno vlasnitvo (WIPO) iz 1967. intelektualno vlasnitvo, koje je
zatitni objekt ove glave, obuhvaa podruje autorskog i srodnih prava, prava
industrijskog vlasnitva, znanstvenih otkria i drugih prava koja pripadaju inte-
lektualnoj djelatnosti. Drugim rijeima, tim pojmom obuhvaena su i prava
koja ne potpadaju samo pod ZAPSP, kao najvaniji zakon koji ureuje ovo
podruje, ve i prava koja su regulirana drugim zakonima (npr. Zakon o pa -
tentu, Zakon o industrijskom dizajnu, Zakon o igu i sl.). Zbog povezanosti
sadraja tih zakona i odgovarajuih inkriminacija, ova materija mogla se regu-
lirati i tim zakonima kao sporedno kazneno zakonodavstvo. Meutim, s obzi-
rom na to da je ova materija u Republici Hrvatskoj i dosad bila ureena Kazne-
nim zakonom te zbog zajednikog zatitnog objekta, zakonodavac je iskoristio
priliku da grupira ove inkriminacije na jednome mjestu te da ih istodobno osu-
vremeni.
Povreda osobnih prava autora ili umjetnika izvoaa
lanak 284.
(1) Tko protivno propisima kojima se ureuje autorsko i srodna
prava pod krivim imenom, svojim imenom ili imenom drugoga oznai tue
autorsko djelo ili protivno autorovoj zabrani oznai djelo autorovim ime-
nom te ga objavi ili se koristi njime ili dopusti da se to uini,
sima kojima se ureuje autorsko i srodna prava pod krivim imenom, svo-
jim imenom ili imenom drugoga oznai tuu izvedbu umjetnika izvoaa
ili je protivno zabrani umjetnika izvoaa oznai imenom umjetnika izvo-
aa te je objavi ili se koristi njome ili dopusti da se to uini.
355
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko protivno pro-
pisima kojima se ureuje autorsko i srodna prava unese dijelove tueg
autorskog djela ili tue izvedbe umjetnika izvoaa u svoje autorsko djelo
ili u svoju izvedbu s ciljem pribavljanja koristi ili nanoenja tete.
(4) Kazneno djelo iz stavka 1. do 3. ovoga lanka progoni se po pri-
jedlogu oteenika ili druge zainteresirane osobe.
Ovaj lanak bavi se povredom moralnih (osobnih) prava autora. Sukladno
l. 13. st. 2. ZAPSP, moralna prava ukljuuju osobne i duhovne veze autora s
njegovim autorskim djelom.
U stavku 1. titi se autorsko pravo na priznanje autorstva (pravo paterni-
teta) i pravo na anonimno djelo. Autorsko je djelo originalna intelektualna
tvorevina iz knjievnoga, znanstvenog i umjetnikog podruja koja ima indivi-
dualni karakter (l. 5. st. 1. ZAPSP). Prvi dio stavka 1. inkriminira lano
predstavljanje autora odreenog djela pa predvia kanjivost poinitelja koji
pod krivim imenom, svojim imenom ili imenom drugoga oznai tue autorsko
djelo te ga objavi ili se koristi njime ili dopusti da se to uini. Time se
ponajprije kanjava plagiranje (prisvajanje autorstva tueg djela), ali i pripisi-
vanje autorstva treoj osobi ili nekoj izmiljenoj, tj. nepostojeoj osobi. Pritom
se ne dira u pravo autora da oznai svoje djelo pseudonimom, umjetnikim
znakom ili kodom (l. 12. st. 1. ZAPSP) pa se u takvu sluaju nee raditi o
navoenju krivog imena u smislu ovog kaznenog djela.
Drugi dio stavka 1. inkriminira povredu autorskog prava na anonimnost
djela pa predvia kanjivost poinitelja koji protivno autorovoj zabrani oznai
djelo autorovim imenom te ga objavi ili se koristi njime ili dopusti da se to
uini. Anonimnost je pravo autora, ali to ne znai i gubitak odgovornosti za
sadraj djela pa on moe odgovarati npr. za kazneno djelo protiv asti i ugleda.
Meutim, da bi bilo ispunjeno bie ovog kaznenog djela, potrebno je da
poinitelj objavi djelo (npr. kao knjigu, u periodikoj publikaciji, na internetu,
televiziji, radiju i sl.), koristi djelo (npr. preda djelo kao seminarski rad, magi-
starski rad, doktorski rad i sl.) ili dopusti da se to uini (npr. nakladnik koji
dopusti objavljivanje djela za koje zna da predstavlja povredu iz ovog stavka).
Urednik, tiskar ili izdava koji namjerno priredi za objavu, tiska ili objavi djelo
unato tome to predstavlja povredu sadranu u ovom stavku, takoer odgovara
kao poinitelj, odnosno supoinitelj ovog kaznenog djela.
U stavku 2. titi se pravo biti priznat kao izvoa i pravo na anonimno
djelo umjetnika izvoaa. Drugim rijeima, stavak 2. odgovara stavku 1. samo
to se odnosi na umjetnika izvoaa pa ono to je reeno za kazneno djelo iz
stavka 1. vrijedi mutatis mutandis i za stavak 2.
Stavak 3. pokriva dio sadraja iz l. 229. st. 2. KZ97. Prvi modalitet iz
navedenog stavka, koji je inkriminirao publiciranje autorskog djela bez navo-
enja imena autora, izostavljen je budui da je ve pokriven prekrajem iz l.
356
189. st. 1. to. 1. ZAPSP. Naime, u tom se sluaju radi o manjoj povredi prava
paterniteta jer ne dolazi do lanog pripisivanja autorstva drugoj osobi. Zato je
zadran samo drugi modalitet iz l. 229. st. 2. KZ97 koji ima tipina obiljeja
plagijata: tko na nedozvoljeni nain unese dijelove tueg djela u svoje autor-
sko djelo ili dozvoli da se to uini, ali je kanjivost suena uvoenjem dodat-
nog subjektivnog elementa: postupanje s ciljem pribavljanja koristi, odnosno
nanoenja tete.
Inkriminacija iz l. 229. st. 3. KZ/97 brisana je kao suvina, a oteenje i
unitenje kulturnog dobra inkriminirano je u l. 319. st. 1. KZ.
Stavak 4. uvodi progon po prijedlogu oteenika ili druge zainteresirane
osobe. Druge zainteresirane osobe ponajprije su kolektivne udruge za zatitu
autorskih i srodnih prava (npr. HDS-ZAMP, HUZIP) te druge osobe koje imaju
pravni interes (sveuilita, fakulteti, HAZU i sl.). Naime, kad su u pitanju
moralna prava umrle osobe ili stranca koji nije u mogunosti dati takav prijed-
log, postoji potreba za zatitom moralnih prava putem druge zainteresirane
osobe.
l. 229. st. 4. i 6. KZ/97 brisani su jer je pravo na potivanje cjelovitosti
djela autora i umjetnika izvoaa ve na odgovarajui nain zatieno u l. 189.
st. 1. to. 4. ZAPSP. Takoer, dolazi u obzir i primjena kaznenog djela otee-
nja tue stvari iz l. 235. KZ (npr. u sluaju spaljivanja umjetnike slike) i
oteenja raunalnih podataka iz l. 268. KZ (npr. u sluaju brisanja tueg
dokumenta u kojem se nalazi autorski tekst ili snimljeno djelo umjetnika izvo-
aa).
l. 229. st. 5. KZ/97, koji je inkriminirao publiciranje djela umjetnika
izvoaa bez navoenja imena umjetnika izvoaa, brisan je jer je ve pokriven
u l. 189. st. 1. to. 4. ZAPSP i dovoljno je da takvo ponaanje bude sankcioni-
rano prekrajno.
l. 229. st. 7. KZ/97 brisan je jer je sadravao imovinski kriterij (znatna
imovinska korist ili teta) kao element kvaliciranog kaznenog djela, ime se
ustvari gubilo iz vida da se ovdje radi o kaznenopravnoj zatiti moralnih prava,
a ne imovinskih prava autora, odnosno umjetnika izvoaa.
Nedozvoljena uporaba autorskog djela ili izvedbe
umjetnika izvoaa
lanak 285.
(1) Tko protivno propisima kojima se ureuju autorsko i srodna
prava reproducira, preradi, distribuira, skladiti ili poduzima druge rad-
nje radi distribucije ili priopi javnosti na bilo koji nain tue autorsko
djelo ili dopusti da se to uini i na taj nain pribavi znatnu imovinsku
korist ili prouzroi znatnu tetu,
357
sima kojima se ureuje autorsko i srodna prava ksira tuu neksiranu
izvedbu umjetnika izvoaa, reproducira, preradi, distribuira, skladiti ili
poduzima druge radnje radi distribucije tue ksirane izvedbe umjetnika
izvoaa ili priopi javnosti na bilo koji nain tuu ksiranu ili neksiranu
izvedbu umjetnika izvoaa ili dopusti da se to uini i na taj nain pribavi
znatnu imovinsku korist ili prouzroi znatnu tetu.
sima kojima se ureuju autorsko i srodna prava osujeuje tehnike mjere
za zatitu prava autora i umjetnika izvoaa ili ukloni ili preinai podatke
o upravljanju tim pravima i na taj nain pribavi znatnu imovinsku korist
ili prouzroi znatnu tetu.
(4) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka poi-
nitelj e se kazniti.
(5) Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje
kaznenog djela iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka e se oduzeti, a predmeti
koji su nastali poinjenjem tih kaznenih djela e se unititi osim ako onaj
ije je pravo povrijeeno zatrai njihovu predaju uz naknadu koja ne
moe biti via od trokova njihove proizvodnje. Naknada je prihod drav-
nog prorauna i koristit e se za suzbijanje kaznenih djela protiv intelektu-
alnog vlasnitva.
U ovom lanku tite se imovinska prava autora (stavak 1.) i umjetnika
izvoaa (stavak 2.). Da bi se izbjegla preklapanja s prekrajnim odredbama iz
ZAPSP-a (l. 189. st. 1. to. 2. i 5.) propisano je kanjavanje samo u sluaje-
vima u kojima je dolo do namjernog pribavljanja znatne imovinske koristi,
odnosno nanoenja znatne imovinske tete. Time je ponajprije jasno rijeen
problem iroke i nepregledne prakse graana koji povremeno nelegalno skidaju
djela autora i umjetnika izvoaa (glazbu, lmove i sl.) za vlastite potrebe: za
njih je sada predviena prekrajna odgovornost. Naime, praksa je pokazala da
se takve osobe uope nisu kazneno gonile pa se ustvari moe govoriti o tzv.
izobiajenju (desuetudo), to znai da se obiajem ve i ranije ukinuo ovaj
modalitet kaznenog djela.
Stavci 1. i 2. sadre blanketnu dispoziciju koja upuuje na ZAPSP (l.
1831. i l. 125.).
Modaliteti poinjenja kaznenog djela iz stavka 1. i 2. jesu: reprodukcija
(umnoavanje), prerada, distribucija, skladitenje i druge radnje poduzete radi
distribucije te priopavanje javnosti na bilo koji nain.
Prema l. 19. ZAPSP, reproduciranje obuhvaa izradu djela u jednom ili
vie primjeraka, u cijelosti ili u dijelovima, izravno ili neizravno, privremeno ili
trajno, bilo kojim sredstvima i u bilo kojem obliku, ukljuujui i ksiranje
kojim se pojmom oznaava utvrivanje na materijalnu ili drugu odgovarajuu
358
podlogu (npr. grakim postupcima, fotokopiranjem, zvunim ili vizualnim
snimanjem, graenjem, odnosno izvedbom djela arhitekture, pohranom autor-
skog djela u elektronikom obliku, ksiranjem autorskog djela prenoenog
kompjutorskom mreom na materijalnu podlogu). Prema l. 20. ZAPSP, distri-
bucija znai stavljanje u promet izvornika ili primjeraka djela prodajom ili na
koji drugi nain te njihovo nuenje javnosti u tu svrhu. Prema l. 31. ZAPSP,
prerada obuhvaa prevoenjem prilagoavanje, glazbenu obradu ili drugu pre-
inaku djela. Prema l. 21. ZAPSP, priopavanje djela javnosti obuhvaa: javno
izvoenje, javno prikazivanje scenskih djela, javno prenoenje, javno priopa-
vanje ksiranog djela, javno prikazivanje, radiodifuzijsko emitiranje i reemiti-
ranje, javno priopavanje radiodifuzijskog emitiranja te stavljanje djela na ras-
polaganje javnosti.
Stavak 3. preteno odgovara l. 230. st. 3. KZ/97., a radi se o odreenim
pripremnim radnjama kojima se omoguava krenje prava autora i umjetnika
izvoaa (npr. software cracking). I ovdje je uvedena znatna imovinska korist
ili znatna teta kao kriterij razgranienja od prekraja.
djela nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvoaa iz
l. 285. stavci 1., 2. i 3. KZ, postoji kad vrijednost imovinske koristi, odnosno
Stavak 4. je nov u odnosu na KZ/97 i uvodi kanjavanje za pokuaj,
budui da zbog visine sankcije pokuaj nije kanjiv po opim odredbama.
Stavak 5. odgovara l. 230. st. 6. KZ/97, s time da je uvedena mogunost
da oteenik zatrai predaju oduzetih predmeta uz naknadu dravnom prora-
unu (npr. tiskane knjige bez autorova imena na koje autor moe dopisati svoje
ime, umnoeni CD-ovi koji su vjerne kopije originala pa ih autor ili umjetnik
izvoa mogu iskoristiti i sl.). Time se eli izbjei nepotrebno unitavanje pred-
meta ako je to mogue te da se umjesto toga predmeti kaznenog djela na taj
nain recikliraju.
l. 230. st. 3. KZ/97 brisan je jer je djelomino pokriven sadanjim stav-
kom 1. i 3., a ono to nije pokriveno ve postoji kao prekraj u ZAPSP-u.
l. 230. st. 4. KZ/97 brisan je jer je nedopustivo da netko odgovara samo
zato to su kod njega zateknuti predmeti povezani s kaznenim djelom, pogo-
tovo ako je dovoljan i nehaj. Takav poinitelj moe odgovarati samo ako su
ispunjene pretpostavke za pomaganje poinitelju u odgovarajuem kaznenom
djelu (prikrivanje ili pomo poinitelju nakon poinjenog kaznenog djela), no u
svakom sluaja samo za namjeru.
l. 230. st. 5. KZ/97 kao kvalicirani oblik ovog kaznenog djela brisan je
budui da je element znatne imovinske koristi ili tete integriran u stavak 1., 2.
i 3. pa za njim nema vie potrebe.
359
Povreda drugih autorskom srodnih prava
lanak 286.
(1) Tko protivno propisima kojima se ureuju autorsko i srodna
prava reproducira, distribuira, skladiti ili poduzima druge radnje radi
distribucije, ili stavi na raspolaganje javnosti tui fonogram ili dopusti da
se to uini i na taj nain pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroi
znatnu tetu,
sima kojima se ureuju autorsko i srodna prava reproducira, distribuira,
skladiti ili poduzima druge radnje radi distribucije, ili javno prikae ili
stavi na raspolaganje javnosti tui videogram ili dopusti da se to uini i na
taj nain pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroi znatnu tetu.
sima kojima se ureuju autorsko i srodna prava reemitira tue emitiranje,
ili javno priopi tue emitiranje uz plaanje ulaznica ili stavi na raspolaga-
nje javnosti tue emitiranje ili dopusti da se to uini i na taj nain pribavi
sima kojima se ureuju autorsko i srodna prava osujeuje tehnike mjere
za zatitu srodnih prava proizvoaa fonograma, videograma ili organiza-
cija za radiodifuziju ili ukloni ili preinai podatke o upravljanju tim pra-
vima ili dopusti da se to uini i na taj nain pribavi znatnu imovinsku
korist ili prouzroi znatnu tetu.
(5) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. do 4. ovoga lanka poini-
telj e se kazniti.
kaznenog djela iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka e se oduzeti, a predmeti
koji su nastali poinjenjem tih kaznenih djela e se unititi osim ako onaj
ije je pravo povrijeeno zatrai njihovu predaju uz naknadu koja ne
moe biti via od trokova njihove proizvodnje. Naknada je prihod drav-
nog prorauna i koristit e se za suzbijanje kaznenih djela protiv intelektu-
alnog vlasnitva.
U ovom lanku prua se kaznenopravna zatita proizvoaima fonograma
(stavak 1.), videograma (stavak 2.) te organizacijama za radiodifuziju (stavak
3.). Da bi se izbjegla preklapanja s prekrajnim odredbama iz ZAPSP-a (l.
189. st. 1. to. 6., 7. i 8.) propisano je kanjavanje samo u sluajevima u kojima
je dolo do namjernog pribavljanja znatne imovinske koristi, odnosno nanoe-
nja znatne imovinske tete. Graani koji povremeno nelegalno skidaju fono-
grame, videograme i radiodifuzijske emisije (glazbu, lmove i sl.) mogu samo
prekrajno odgovarati.
360
Stavak 4. predvia kanjivost odreenih pripremnih radnji kojima se
omoguava krenje prava proizvoaa fonograma, videograma te organizacija
za radiodifuziju. I ovdje je uvedena znatna imovinska korist ili znatna teta
kao kriterij razgranienja od prekraja.
Stavak 5. je nov u odnosu na KZ/97 i uvodi kanjavanje za pokuaj,
budui da zbog visine sankcije pokuaj nije kanjiv po opim odredbama.
Stavak 6. odgovara l. 231. st. 4. KZ/97, s time da je uvedena mogunost
da oteenik zatrai predaju oduzetih predmeta uz naknadu dravnom prora-
unu (npr. umnoeni CD-ovi koji se mogu iskoristiti). Time se eli izbjei
nepotrebno unitavanje predmeta ako je to mogue te da se umjesto toga pred-
meti kaznenog djela na taj nain recikliraju.
Stavak 3. lanka 231. KZ/97 brisan je budui da je integriran u stavak 1.,
2. i 3. ovog lanka.
Povreda prava na izum
lanak 287.
(1) Tko neovlateno podnese prijavu za registraciju patenta ili u njoj
protivno propisima o zatiti patenta ne navede ili lano navede izumitelja
ili neovlateno uini dostupnim javnosti izum prije nego to je on zakonito
objavljen javnosti,
(2) Tko protivno propisima o zatiti patenta izrauje, nudi na pro-
daju, prodaje, rabi, izvozi, uvozi, ili skladiti u te svrhe proizvod izraen
prema izumu koji je zatien patentom ili svjedodbom o dodatnoj zatiti
ili primjenjuje ili nudi primjenu postupka koji je predmet zatienog
izuma ili nudi na prodaju, prodaje, rabi, izvozi, uvozi ili skladiti u te svrhe
proizvod koji je izravno dobiven postupkom koji je predmet izuma i na taj
nain pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroi znatnu tetu,
se kazniti.
kaznenog djela iz stavka 2. i 3. ovoga lanka e se oduzeti, a predmeti koji
su nastali poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka e se
oduzeti i unititi.
(5) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka progoni se po prijedlogu
oteenika ili druge zainteresirane osobe.
Ovaj lanak odgovara l. 232. KZ/97. Njime se titi pravo izumitelja da
primjenjuje i iskoritava svoj izum. Za razliku od autorskog i srodnih prava,
361
patent predstavlja tzv. industrijsko vlasnitvo, to znai da se izum mora regi-
strirati kako bi izumitelj uivao patentnu zatitu.
Stavak 1. predstavlja kazneno djelo povrede izumiteljskog moralnog
prava.
Stavak 2. proiren je i obuhvaa sve sluajeve koje pronalazimo kod pre-
kraja u l. 97. stavak 1. Zakona o patentu (NN 173/03, 87/05, 76/07, 30/09,
128/10 i 49/11), s tim da se kanjavaju samo tei oblici (pribavljena znatna
korist, odnosno nanijeta znatna teta) kako bi se izbjeglo dvostruko kanjavanje
sukladno presudi Maresti v. Hrvatska. Zbog jedinstvene primjene neodreenih
vrijednosti obiljeja na pojedina kaznena djela od strane svih sudova, Kazneni
odjel VSRH na sjednici odranoj 27. 12. 2012. (br. Su-IV k-4/2012-57) donio
je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje znatna imovinska korist, odnosno
znatna teta kod kaznenog djela povrede prava na izum iz l. 287. st. 2. KZ,
postoji kad vrijednost imovinske koristi, odnosno tete prelazi 60.000,00 kn.
U stavku 2. uz proizvode zatiene registriranim patentom govori se i o
proizvodima zatienim svjedodbom o dodatnoj zatiti koje vrijede za lijekove
namijenjene ljudima ili ivotinjama od dana ulaska Republike Hrvatske u EU.
Svjedodba o dodatnoj zatiti produuje vrijeme zatite izuma lijeka i pesticida
na dodatno razdoblje od maksimum 5 godina. U KZ/97 govorilo se samo o
proizvodima, dok novi KZ uvodi sintagmu proizvod izraen prema izumu, a
to obuhvaa i proizvode koji nisu identini izumu, ve ga vjerno oponaaju.
Pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. nije kanjiv, za razliku od pokuaja
kaznenog djela iz stavka 2. koji je kanjiv prema stavku 3.
Stavak 4. odgovara l. 232. st. 4. KZ/97, a regulira obvezno oduzimanje
predmeta i njihovo unitenje.
Stavak 5. uvodi progon za kazneno djelo iz stavka 1. po prijedlogu otee-
nika ili druge zainteresirane osobe. Meu zainteresirane osobe ponajprije spa-
daju udruge izumitelja te druge osobe koje imaju pravni interes (sveuilita,
fakulteti, HAZU i sl.).
Povreda iga
lanak 288.
(1) Tko protivno propisima o zatiti iga u trgovakom prometu rabi
znak koji je istovjetan sa zatienim igom u odnosu na proizvode ili usluge
koje su istovjetne s onima za koje je ig registriran ili znak koji je istovje-
tan ili slian zatienom igu u odnosu na proizvode ili usluge koji su isto-
vjetni ili slini s onima za koje je ig registriran, istiui znak na proizvo-
dima ili njihovim pakiranjima, nudei ili stavljajui na trite ili skladitei
u te svrhe proizvod pod tim znakom ili nudei ili pruajui usluge pod tim
znakom ili uvozei ili izvozei proizvode obiljeene tim znakom ili rabei
362
znak na poslovnim proizvodima i u reklamiranju, ime javnost moe biti
dovedena u zabludu o podrijetlu proizvoda i usluga, i na taj nain pribavi
se kazniti.
kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka e se oduzeti, a predmeti koji su
nastali poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka e se oduzeti
i unititi, osim ako sud odlui da e se uporabljeni znak uiniti neraspo-
znatljivim, a predmete koji su nastali poinjenjem djela uporabiti u huma-
nitarne svrhe.
Ovaj lanak odgovara l. 285. KZ/97 u dijelu kojim se propisuje zatita
iga, a zatita oznake podrijetla proizvoda inkriminirana je u sljedeem lanku.
Povreda prava iz registriranog iga raena je prema l. 7. Zakona o igu (NN
173/03, 54/05, 76/07, 30/09 i 49/11), kojim se deniraju prava koja proizlaze iz
iga i prekrajnoj odredbi sadranoj u l. 80. Zakona o igu.
ig se u Hrvatskoj stjee registracijom u Zavodu za intelektualno vlasni-
tvo. Kao ig moe se zatititi svaki znak koji se moe graki prikazati, osobito
rijei, ukljuujui osobna imena, crtee, slova, brojke, oblike proizvoda ili nji-
hova pakiranja, trodimenzijske oblike, boje, kao i kombinacije navedenih zna-
kova, pod uvjetom da su prikladni za razlikovanje proizvoda ili usluga jednoga
poduzetnika od proizvoda ili usluga drugoga poduzetnika (l. 2. Zakona o
igu).
obiljeje znatna imovinska korist, odnosno znatna teta kod kaznenog djela
povrede iga iz l. 288. st. 1. KZ, postoji kad vrijednost imovinske koristi,
odnosno tete prelazi 60.000,00 kn.
Povreda modela ili uzorka (danas je taj pojam u cijelosti zamijenjen poj-
mom industrijskog dizajna) pokrivena je prekrajnom odgovornou (l. 58. st.
1. Zakona o industrijskom dizajnu (NN 173/03, 54/05, 76/07, 30/09 i 49/11) pa
se ne navodi u ovom lanku, dok se kazneno djelo neovlatene uporabe tue
tvrtke nalazi u glavi kaznenih djela protiv gospodarstva.
Stavak 3. odgovara l. 285. st. 5. KZ/97 (obvezno oduzimanje predmeta),
s time da je predviena iznimka od obveznog unitavanja predmeta.
363
Povreda registrirane oznake podrijetla
lanak 289.
(1) Tko protivno propisima rabi oznaku izvornosti, oznaku zemljopi-
snog podrijetla proizvoda i usluga ili oznaku tradicionalnog ugleda poljo-
privrednih i prehrambenih proizvoda i na taj nain pribavi znatnu imo-
vinsku korist ili prouzroi znatnu tetu,
kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka e se oduzeti, a predmeti koji su
nastali poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka e se oduzeti
i unititi, osim ako sud odlui da e se uporabljena oznaka uiniti neraspo-
znatljivom, a predmeti koji su nastali poinjenjem djela uporabiti u huma-
nitarne svrhe.
Ovaj lanak odgovara l. 285. KZ/97 u dijelu kojim se propisuje kazneno-
pravna zatita oznake podrijetla proizvoda. Usklaen je sa Zakonom o ozna-
kama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga (NN
173/03, 186/03, 76/07 i 49/11) te Zakonom o oznakama izvornosti, oznakama
zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda (NN 50/12).
obiljeje znatna imovinska korist, odnosno znatna teta kod kaznenog djela
povrede registrirane oznake podrijetla iz l. 289. st. 1. KZ, postoji kad vrijed-
nost imovinske koristi, odnosno tete prelazi 60.000,00 kn.
U pogledu primjene ovog kaznenog djela, valja razjasniti njegov odnos
prema kaznenom djelu zavaravajueg oglaivanja (l. 255. KZ). Tri su glavne
razlike izmeu navedenih kaznenih djela. Prije svega, zavaravajue oglaivanje
jest ope kazneno djelo pa se odnosi na svaki element bitan za sklapanje ugo-
vora, a ne samo na registriranu oznaku podrijetla. Druga je razlika da se ovdje
trai prouzroenje znatne imovinske koristi ili znatne tete, dok je zavaravajue
oglaivanje kanjivo neovisno o tome. Trea je razlika stroa kazna za ovo
kazneno djelo (do 3 godine zatvora) od zavaravajueg oglaivanja (do 2 godine
zatvora). to se tie pravnih dobara koja se tite ovim kaznenim djelima, ona su
naizgled razliita (industrijsko vlasnitvo i gospodarstvo), ali se ustvari pokla-
paju jer industrijsko vlasnitvo obuhvaa odreena prava kojima proizvoai
tite od konkurenata svoje gospodarske interese. Stoga valja uzeti da nije
mogu idealni stjecaj izmeu navedenih kaznenih djela, tj. on je samo prividan.
Tako primjerice, ako netko od prodaje robe s lanom deklaracijom Proizve-
deno u Hrvatskoj ostvari korist koja nije znatna (npr. 20.000 kn), on e odgo-
364
varati za kazneno djelo zavaravajueg oglaivanja, a ako ostvari znatnu korist
(npr. 90.000 kuna) odgovarat e za povredu registrirane oznake podrijetla.
Stavak 2. odgovara l. 285. st. 5. KZ/97 (obvezno oduzimanje predmeta),
s time da je predviena iznimka od obveznog unitavanja predmeta.
Javna objava presude
lanak 290.
Na zahtjev oteenika kad ovaj za to ima opravdan interes presuda za
kaznena djela iz ove glave e se javno objaviti o troku poinitelja. Nain
objavljivanja odredit e se presudom.
Ova je odredba nova. Njom se predvia mogunost javnog objavljivanja
presude sukladno l. 80. KZ. Javno objavljivanje presude predviaju i austrijski
i vicarski i njemaki zakoni kojima se propisuju ova kaznena djela. Opravdani
interes postoji ponajprije kada su povrijeena moralna prava nositelja intelektu-
alnog vlasnitva (npr. netko objavi tue autorsko djelo pod svojim imenom pa
autor ima pravo ispraviti javnosti prikazan lani podatak o autorstvu nad dje-
lom), premda nisu iskljuene ni situacije kada odreene povrede imovinskih
prava mogu zahtijevati javnu objavu presude.
365
KAZNENA DJELA PROTIV
SLUBENE DUNOSTI
Ova glava sada obuhvaa prava slubenika kaznena djela, to nije bio
sluaj u KZ/97 u kojem je zlouporaba poloaja i ovlasti (l. 337. KZ/97) bila
istodobno slubeniko i gospodarsko kazneno djelo. Zatim, ovdje se prije nala-
zila pronevjera koja je ustvari imovinski delikt (kvalicirani oblik utaje) pa je
prebaena u kaznena djela protiv imovine (Glava XXIII). Neovlatena uporaba
(l. 346. KZ/97) takoer je brisana jer se radi o imovinskom deliktu, a u mjeri u
kojoj je to potrebno pokriveno je neovlatenom uporabom tue pokretne stvari
(l. 234. KZ). Brisana su i kaznena djela neizvravanja zapovijedi (l. 340.
KZ/97) i povrede uvanja dravne granice (l. 341. KZ/97) kao nepotrebna.
Kazneno djelo prijevare u slubi brisano je (l. 344. KZ/97) jer je pokriveno
opim kaznenim djelom prijevare (l. 236. KZ) te prijevare u gospodarskom
poslovanju (l. 247. KZ), a okolnost da je djelo poinjeno od strane slubene
osobe moe se uzeti kao otegotna. Isto tako, brisano je protupravno prisvajanje
stvari prilikom pregleda, pretrage ili izvrenja (l. 349. KZ/97) jer je ono sada
pokriveno kaznenim djelom teke krae (l. 229. st. 1. to. 10. KZ). Kazneno
djelo iznuivanja iskaza (l. 297. KZ) i protuzakonite pretrage (l. 298. KZ)
premjeteno je iz glave kaznenih djela protiv slobode i prava ovjeka i graa-
nina (Glava XI. KZ/97) jer su to tipina slubenika kaznena djela. Kazneno
djelo protuzakonite naplate i isplate (l. 350. KZ/97) prebaeno je u glavu
kaznenih djela protiv javnog reda i mira. Za pravni kontinuitet izmeu pojedi-
nih kaznenih djela KZ/97 i onih iz ovog Zakona v. Usporedni prikaz lanaka
starog i novog Kaznenog zakona na str. 589. ove knjige.
Zlouporaba poloaja i ovlasti
lanak 291.
(1) Slubena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj poloaj ili ovlast,
prekorai granice svoje ovlasti ili ne obavi dunost pa time sebi ili drugoj
osobi pribavi korist ili drugome prouzroi tetu, kaznit e se kaznom za -
tvora od est mjeseci do pet godina.
znatna imovinska korist ili je prouzroena znatna teta, poinitelj e se
kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.
366
U sadrajnom se smislu ovo kazneno djelo ne razlikuje u bitnom od ka -
znenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti iz l. 337. KZ/97.
Uklonjene su neke nejasnoe i proturjenosti iz ranijeg teksta (npr. nelo-
ginost da se kvalicirani oblik djela iz stavka 3., pribavljanje imovinske kori-
sti, ostvaruje pod uvjetima iz stavka 1., dakle s ciljem pribavljanja neimovinske
koristi ili prouzroenja tete drugome). Izostavljen je dio zakonskog opisa
prema kojem poinitelj mora postupati s odreenim ciljem, no oblik krivnje za
ovo kazneno djelo i nadalje ostaje namjera (dovoljna je i neizravna namjera
premda e se u praksi najee raditi o postupanju s izravnom namjerom).
Pojam korist obuhvaa imovinsku i neimovinsku korist.
Kvalicirani oblik djela iz stavka 2. postojat e ako je pribavljena znatna
imovinska korist ili je prouzroena znatna teta. Zbog jedinstvene primjene
k-4/2012-57) donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje znatna imovin-
ska korist, odnosno znatna teta kod kaznenog djela zlouporabe poloaja i
ovlasti iz l. 291. st. 2. KZ, postoji kad vrijednost imovinske koristi, odnosno
Izriaj drugoj zikoj ili pravnoj osobi u stavku 1. izmijenjen je u
drugoj osobi, to obuhvaa ziku i pravnu osobu.
S obzirom na to da je u stavku 1. propisana kazna od est mjeseci do pet
godina (umjesto kao dosad od tri mjeseca do tri godine) pokuaj je kanjiv.
Premda se radi o slubenikom kaznenom djelu, zadran je pojam odgo-
vorne osobe kako bi se obuhvatili sluajevi odgovornih osoba koje zlouporabe
javne ovlasti koje su im povjerene pa u tom smislu valja razlikovati ovo kazne-
no djelo od kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju
(l. 246. KZ). Isto vrijedi i za ostala kaznena djela iz ove glave KZ-a u kojima
se kao poinitelj navodi odgovorna osoba. Odgovorne osobe u gospodarstvu
odgovaraju za kaznena djela iz glave protiv gospodarstva i nisu obuhvaena
slubenikim kaznenim djelima.
Takoer, ovim kaznenim djelom obuhvaen je i kriminalni sadraj iz l.
112. KZ/97 s obzirom na to da kada slubena osoba iskoristi svoj poloaj i
uskrati drugome pravo na pravni lijek (npr. sudac uniti albu koju je stranka
podnijela protiv njegove presude) odgovarat e za zlouporabu poloaja i ovlasti
jer nema posebnih razloga za privilegiranje takvog poinitelja (u l. 112. KZ/97
bila je propisana novana kazna ili kazna zatvora do jedne godine). Predlagatelj
je razmatrao potrebu uvoenja posebnog kaznenog djela krenja zakona od
strane suca. To kazneno djelo postojalo je do KZ/97, a sadre ga i neka strana
kaznena zakonodavstva (npr. njem. KZ), no od toga se odustalo s obzirom na to
da se, sukladno lanku 87. stavak 3. KZ, i suci (kao nositelji pravosudnih du -
nosti) smatraju slubenim osobama i kao takvi ulaze u krug potencijalnih
poinitelja ovog kaznenog djela. Osim toga, s obzirom na pootravanje kazne
za zlouporabu poloaja i ovlasti, nije bilo potrebe za propisivanjem novog
367
kaznenog djela (u sudskoj se praksi okolnost da je sudac zlouporabio poloaj i
ovlast u pravilu ocjenjuje otegotnom).
U smislu l. 3. st. 2. KZ, odredba l. 291. KZ ne moe se smatrati blaom
od odredbe l. 337. KZ/97.
Nezakonito pogodovanje
lanak 292.
(1) Slubena ili odgovorna osoba koja na temelju sporazuma pogo-
duje jednom od gospodarskih subjekata prilagoavanjem uvjeta javne na -
bave ili sklopi ugovor s ponuditeljem ija je ponuda u suprotnosti s uvje-
tima iz dokumentacije za nadmetanje, kaznit e se kaznom zatvora od est
mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se slubena ili odgo-
vorna osoba koja iskoristi poloaj ili ovlast pogodovanjem u davanju, pre-
uzimanju ili ugovaranju poslova za svoju djelatnost ili djelatnost osoba s
kojima je interesno povezana.
Nezakonito pogodovanje sadrajno je neizmijenjeno i nomotehniki po -
jednostavljeno kazneno djelo zlouporabe u obavljanju dunosti dravne vlasti
iz l. 338. KZ/97.
Stavak 1. ovog lanka odnosi se na zlouporabe u postupku javne nabave,
a stavak 2. odnosi se na sukob interesa pri sklapanju poslova. Pod odgovornom
osobom u smislu ovog lanka smatra se, kao i u l. 338. KZ/97, odgovorna
osoba u tijelima dravne vlasti i jedinicama lokalne ili podrune (regionalne)
samouprave i uprave, u pravnim osobama s javnim ovlastima ili u pravnim
osobama iji je osniva ili u kojoj preteito pravo odluivanja ima Republika
Hrvatska ili jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave i uprave.
Biem kaznenog djela iz stavka 1. kanjavanje za zlouporabu poloaja i ovlasti
pomie se u raniju fazu te za njegovo postojanje, za razliku od l. 291. KZ, nije
potrebno pribavljanje koristi ni prouzroenje tete. Prihvaanje ponude koja je
suprotna uvjetima iz dokumentacije za nadmetanje bit e pokuaj ovog kazne-
nog djela. Pojam gospodarskog subjekta valja tumaiti u skladu s odredbama
ZJN-a.
Blanketna norma iz stavka 2. usuglaena je terminoloki i sadrajno sa
zakonodavstvom o sprjeavanja sukoba interesa. Prema ZSSI-u povezanim se
osobama smatraju lanovi obitelji dunosnika i to brani ili izvanbrani drug
dunosnika, njegovi srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braa i sestre dunosnika
te posvojitelj, odnosno posvojenik dunosnika. Osim lanova obitelji, poveza-
nim se smatraju i ostale osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima
opravdano mogu smatrati interesno povezanima s dunosnikom. Interesno
povezane osobe obuhvaaju i samog poinitelja. U smislu l. 3. st. 2. KZ,
odredba l. 292. KZ ne moe se smatrati blaom od odredbe l. 338. KZ/97.
368
Primanje mita
lanak 293.
(1) Slubena ili odgovorna osoba koja zahtijeva ili primi mito, ili
koja prihvati ponudu ili obeanje mita za sebe ili drugoga da unutar ili
izvan granica svoje ovlasti obavi slubenu ili drugu radnju koja se ne bi
smjela obaviti, ili da ne obavi slubenu ili drugu radnju koja bi se morala
obaviti,
(2) Slubena ili odgovorna osoba koja zahtijeva ili primi mito, ili
koja prihvati ponudu ili obeanje mita za sebe ili za drugoga da unutar ili
izvan granica svoje ovlasti obavi slubenu ili drugu radnju koja bi se mo -
rala obaviti, ili da ne obavi slubenu ili drugu radnju koja se ne bi smjela
obaviti,
(3) Slubena ili odgovorna osoba koja nakon obavljanja, odnosno ne -
obavljanja slubene ili druge radnje navedene u stavku 1. i 2. ovoga lan-
ka, a u vezi s njom, zahtijeva ili primi mito,
Ovaj lanak sadrajno odgovara l. 347. KZ/97.
U stavku 1. propisano je tzv. pravo pasivno podmiivanje, a nepravo pa -
sivno podmiivanje u stavku 2. i u oba je poviena kazna u odnosu na l. 347.
KZ/97. Za tzv. pravo pasivno podmiivanje u stavku 1. povien je posebni
maksimum s osam na deset godina zatvora, a za tzv. nepravo pasivno podmii-
vanje umjesto kazne zatvora od est mjeseci do pet godina sada je propisana
kazna zatvora od jedne do osam godina.
Za razliku od l. 347. st. 3. KZ/97, u stavku 3. nije alternativno propisana
novana kazna ve samo kazna zatvora do jedne godine, no novanu e kaznu
za ovaj oblik kaznenog djela sud moi izrei na osnovi l. 40. st. 4. KZ. Za
kazneno djelo iz stavka 3. sud e, pod uvjetima iz l. 55. KZ, izreenu novanu
kaznu ili kaznu zatvora zamijeniti radom za ope dobro na slobodi. Na temelju
preporuke GRECO-a sada je izriito propisano da radnja koju poduzima slu-
bena ili odgovorna osoba mora biti unutar ili izvan granica njezinih ovlasti.
Time se u bitnom ne mijenja sadraj ove odredbe. Premda je sudska praksa i
dosad tumaila ovu odredbu na nain da je kazneno djelo poinjeno i ako je
mito bilo namijenjeno treoj osobi, sada je u oba stavka izriito navedeno da se
kanjava slubena ili odgovorna osoba koja zahtijeva ili primi mito, ili koja
prihvati ponudu ili obeanje mita za sebe ili za drugoga. Pojam drugi obu-
hvaa svaku ziku ili pravnu osobu. U bie djela se unosi pojam mito koji
je, sukladno l. 87. st. 23. KZ, svaka nepripadna nagrada, dar ili druga imovin-
ska ili neimovinska korist bez obzira na vrijednost. Stoga je u pravilu isklju-
369
ena mogunost primjene lanka 33. (beznaajno djelo) kod kaznenog djela
primanja mita.
Stavak 4. lanka 347. KZ/97 o obveznom oduzimanju mita isputen je
kao nepotreban jer se imovinska korist ostvarena kaznenim djelom obvezno
oduzima po opim odredbama (l. 77. KZ).
Davanje mita
lanak 294.
(1) Tko slubenoj ili odgovornoj osobi ponudi, dade ili obea mito
namijenjeno toj ili drugoj osobi da unutar ili izvan granica svoje ovlasti
obavi slubenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti ili da ne obavi
slubenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti, ili tko posreduje pri
takvom podmiivanju slubene ili odgovorne osobe,
(2) Tko slubenoj ili odgovornoj osobi ponudi, dade ili obea mito
namijenjeno toj ili drugoj osobi da unutar ili izvan granica svoje ovlasti
obavi slubenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti, ili da ne obavi
slubenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti, ili tko posreduje pri
takvom podmiivanju slubene ili odgovorne osobe,
mito na zahtjev slubene ili odgovorne osobe i prijavio djelo prije njego-
va otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, moe se osloboditi
kaz ne.
Ovaj lanak sadrajno odgovara lanku 348. KZ/97.
Za pravo aktivno podmiivanje u stavku 1. povien je posebni minimum
sa est mjeseci na jednu godinu zatvora, a posebni maksimum s tri na osam
godina zatvora, a za tzv. nepravo aktivno podmiivanje u stavku 2. takoer je
proiren kazneni okvir na kaznu zatvora od est mjeseci do pet godina (dosad
novana kazna ili kazna zatvora do jedne godine). Pojmovi dar ili kakva druga
korist zamijenjeni su pojmom mito (v. komentar kod kaznenog djela prima-
nja mita). Na temelju preporuke GRECO-a izriito je propisano da radnja koju
poduzima slubena ili odgovorna osoba mora biti unutar ili izvan granica njezi-
nih ovlasti (v. komentar uz lanak 293. KZ). Osim toga, u skladu s preporukom
navedene Skupine, u oba stavka izriito se navodi da mito moe biti namije-
njeno ne samo slubenoj ili odgovornoj osobi ve i bilo kojoj drugoj osobi, pri
emu se time podrazumijeva svaka zika ili pravna osoba.
370
Stavak 3. propisuje fakultativno osloboenje od kazna ako se radi o dava-
nju mita na zahtjev slubene ili odgovorne osobe, a poinitelj je prijavio djelo
prije otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno (sluaj djelotvornog
kajanja). Ratio legis jest poticanje na prijavljivanje djela i poinitelja. Takoer
sukladno preporukama GRECO-a, naputeno je ranije obvezno osloboenje od
kazne pa sada sud nije vie duan osloboditi od kazne, ve to moe uiniti ovi-
sno o procjeni konkretnih okolnosti djela i linosti poinitelja. Davanje mita na
zahtjev i prijava takva ponaanja prije njegova otkrivanja (ili prije saznanja da
je djelo otkriveno) trai se skupno (kumulativno). Nije dovoljno samo da je
mito dano na zahtjev, potrebno je i da je poinitelj to prijavio prije njegova
otkrivanja ili barem prije saznanja da je djelo otkriveno.
Brisan je i stavak 4. lanka 348. KZ/97 o vraanju mita (dara) davatelju
mita kao kriminalno-politiki neosnovan.
U smislu lanka 3. stavak 2. KZ, odredba lanka 294. KZ ne moe se
smatrati blaom od odredbe lanka 348. KZ/97.
Trgovanje utjecajem
lanak 295.
(1) Tko iskoritavanjem svoga slubenog ili drutvenog poloaja ili
utjecaja posreduje da se obavi slubena ili druga radnja koja se ne bi
smjela obaviti ili da se ne obavi slubena ili druga radnja koja bi se morala
obaviti,
(2) Tko zahtijeva ili primi mito, ili prihvati ponudu ili obeanje mita
za sebe ili drugoga
da iskoritavanjem svoga slubenog ili drutvenog poloaja ili utje-
caja posreduje da se obavi slubena ili druga radnja koja se ne bi smjela
obaviti, ili da se ne obavi slubena ili druga radnja koja bi se morala oba-
viti,
(3) Tko zahtijeva ili primi mito, ili tko primi ponudu ili obeanje
mita za sebe ili drugoga da iskoritavanjem svoga slubenog ili drutvenog
poloaja ili utjecaja posreduje da se obavi slubena ili druga radnja koja
bi se morala obaviti, ili da se ne obavi slubena ili druga radnja koja se ne
bi smjela obaviti,
Trgovanje utjecajem nije novo kazneno djelo ve novi naziv kaznenog
djela (engl. trading in inuence, sukladno l. 12. Zakona o potvrivanju Kazne-
nopravne konvencije o korupciji i l. 18. Zakona o potvrivanju Konvencije
371
Ujedinjenih naroda protiv korupcije, NN MU 2/05) koje sadrajno obuhvaa
prva tri stavka kaznenog djela protuzakonitog posredovanja iz l. 343. KZ/97.
Na taj je nain dosadanja vrlo sloena inkriminacija iz l. 343. KZ/97 radi
bolje preglednosti razdvojena u dvije trgovanje utjecajem (l. 295. KZ) i
davanje mita za trgovanje utjecajem (l. 296. KZ). Za takav se pristup odluio
primjerice i slovenski zakonodavac. Ovim se lankom kanjava samo ona
osoba koja trguje utjecajem, dok je davanje mita za trgovanje utjecajem inkri-
minirano u l. 296. KZ. Pojmovi dar ili kakva druga korist zamijenjeni su
pojmom mito kao i kod kaznenih djela primanja mita (l. 293. KZ) i davanja
mita (l. 294. KZ). Za pojam mita relevantna je odredba l. 87. st. 23. KZ.
Izriaj drugu ziku ili pravnu osobu u stavcima 2. i 3. izmijenjen je u
drugoga, to podrazumijeva drugu ziku ili pravnu osobu. U stavku 2. bri-
sana je klauzula supsidijariteta (prije u l. 343. st. 3. KZ/97) kao nepotrebna.
Stavak 1. sadrajno odgovara l. 343. st. 2. KZ/97. Koritenje slubenog ili
drutvenog poloaja ili utjecaja kako bi se posredovalo da se obavi slubena ili
druga radnja koja se ne bi smjela obaviti ili da se ne obavi slubena ili druga
radnja koja bi se morala obaviti (tzv. pravo trgovanje utjecajem) uvijek je ka-
njivo. Za taj oblik kaznenog djela, u odnosu na l. 343. st. 2. KZ/97, povien je
posebni maksimum s tri na pet godina zatvora. O kvaliciranom obliku kazne-
nog djela iz stavka 2. za koji je povien posebni maksimum s pet na deset
godina zatvora, radit e se ako poinitelj za posredovanje zahtijeva ili primi
mito, ili prihvati ponudu ili obeanje mita za sebe ili drugoga. Zakonodavac je
time izjednaio propisanu kaznu za tzv. pravo trgovanje utjecajem i tzv. pravo
pasivno podmiivanje iz l. 293. stavak 1. KZ. Za taj oblik kaznenog djela koji
sadrajno odgovara l. 343. st. 3. KZ/97 vrijedi mutatis mutandis sve to je
navedeno uz komentar kaznenog djela iz l. 293. KZ. Tzv. nepravo trgovanje
utjecajem koje je inkriminirano u stavku 3., odnosno situacije u kojima netko
iskoritavanjem svoga slubenog ili drutvenog poloaja ili utjecaja posreduje
da se obavi slubena ili druga radnja koja bi se morala obaviti, ili da se ne obavi
slubena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti, bit e kanjive samo
ukoliko je za takvo posredovanje poinitelj zahtijevao ili primio mito, ili primio
ponudu ili obeanje mita za sebe ili drugoga. Za taj oblik kaznenog djela koji
sadrajno odgovara l. 343. st. 1. KZ/97 povien je posebni maksimum kazne
zatvora s tri na pet godina.
U smislu l. 3. st. 2. KZ, odredbe l. 295. KZ ne mogu se smatrati blaim
od odredbi l. 343. st. 1.3. KZ/97.
Davanje mita za trgovanje utjecajem
lanak 296.
(1) Tko drugome ponudi, obea ili dade mito, namijenjeno toj ili dru-
goj osobi, da iskoritavanjem svoga slubenog ili drutvenog poloaja ili
utjecaja posreduje da se obavi slubena ili druga radnja koja se ne bi
372
smjela obaviti ili da se ne obavi slubena ili druga radnja koja bi se morala
obaviti,
(2) Tko drugome ponudi, obea ili dade mito, namijenjeno toj ili dru-
goj osobi, da iskoritavanjem svoga slubenog ili drutvenog poloaja ili
utjecaja posreduje da se obavi slubena ili druga radnja koja bi se morala
obaviti, ili da se ne obavi slubena ili druga radnja koja se ne bi smjela
obaviti,
mito na zahtjev osobe iz lanka 295. ovoga Zakona i prijavio djelo prije
njegova otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, moe se oslobo-
diti kazne.
Davanje mita za trgovanje utjecajem nije novo kazneno djelo ve novi
naziv kaznenog djela koje sadrajno obuhvaa stavak 4. i 5. kaznenog djela
protuzakonitog posredovanja iz l. 343. KZ/97. Za ovo kazneno djelo vrijedi
mutatis mutandis sve to je navedeno uz komentar kaznenog djela iz l. 295.
KZ. Ovim se lankom kanjava samo ona osoba koja nudi, obeava ili daje
mito drugoj osobi za koju zahtijeva da trguje svojim utjecajem, dok je samo
trgovanje utjecajem inkriminirano u l. 295. KZ.
U stavku 1. i 2. poveane su kazne tako da odgovaraju kaznama za
kazneno djelo davanja mita iz l. 294. KZ.
Po uzoru na to kazneno djelo i na tzv. neskrivljeno davanje mita uveden je
i stavak 3. (sluaj djelotvornog kajanja, vidi komentar uz l. 253. i 294.). Ratio
legis ove odredbe jest da se potakne osobe koje su dale mito za trgovanje utje-
cajem na poticaj ili pod odluujuim utjecajem osobe koja tim utjecajem trguje,
na prijavljivanje djela i poinitelja. One ostaju kazneno odgovorne, ali sud ima
mogunost osloboditi ih kazne.
U smislu l. 3. st. 2. KZ, s obzirom na znatno pootravanje propisanih
kazni, stavak 1. i 2. ne mogu se smatrati blaima od l. 343. st. 4.5. KZ/97, no
ukoliko se za to steknu uvjeti, odredba stavka 3. moe biti primijenjena kao
blaa za okrivljenika.
Iznuivanje iskaza
lanak 297.
(1) Slubena osoba koja pri ovlatenom sasluanju uporabi silu, pri-
jetnju ili drugo nedozvoljeno sredstvo ili nain s ciljem da drugi dade ili se
suzdri od davanja iskaza ili druge izjave,
373
(2) Ako su poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka pro-
uzroene osobito teke posljedice za osumnjienika, okrivljenika ili optue-
nika u kaznenom postupku, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od
jedne do osam godina.
Ovo je kazneno djelo premjeteno iz glave kaznenih djela protiv slobode i
prava ovjeka i graanina (l. 126. KZ/97) u glavu kaznenih djela protiv slu -
bene dunosti, jer se radi o tipinom slubenikom kaznenom djelu. Sada je
izriito propisano da poinitelj kaznenog djela moe biti iskljuivo slubena
osoba (ime se ne suava krug potencijalnih poinitelja ovog kaznenog djela jer
se je i prema l. 126. KZ/97 moralo raditi o ovlatenom sasluanju, dakle
sasluanju od strane ovlatene slubene osobe), a uz postupanje s ciljem da se
iznudi davanje iskaza, bie djela proireno je i na postupanje s ciljem da se
drugi suzdri od davanja iskaza ili druge izjave.
U stavku 1. brisano je nabrajanje osoba od kojih se moe iznuivati iskaz
jer su sve te osobe pokrivene pojmom drugoga.
Iz stavka 2. brisano je teko nasilje koje je kao kvalicirani oblik poi-
njenja kaznenog djela bilo propisano l. 126. st. 2. KZ/97 budui da se u takvim
sluajevima radi o kaznenom djelu muenja i drugog okrutnog, neljudskog ili
poniavajueg postupanja ili kanjavanja (l. 104. KZ). U stavku 2. izvrena su
terminoloka usklaivanja s l. 202. st. 2. to. 1.3. ZKP u kojem su denirani
pojmovi osumnjienik, okrivljenik i optuenik.
U smislu l. 3. st. 2. KZ, odredba o temeljnom obliku kaznenog djela iz
stavka 1. nije blaa od odredbe l. 126. st. 1. KZ/97, no odredba stavka 2. (kva-
licirani oblik) moe se smatrati blaom od odredbe l. 126. st. 2. KZ/97.
Protuzakonita pretraga
lanak 298.
Slubena osoba koja u obavljanju slube ili javne ovlasti protuzako-
nito obavi pretragu,
Ovo kazneno djelo sadrajno odgovara kaznenom djelu protuzakonite
pretrage iz l. 123. KZ/97. Isputen je dio sadraja u kojem su bili navedeni
objekti pretrage s obzirom na to da je po tom pitanju relevantna odredba l. 240
st. 2. ZKP kojim je propisano da objektom pretrage mogu biti dom i drugi
prostori, sredstva prijevoza i druge pokretne stvari te osobe. U odnosu na
kazneno djelo iz l. 123. KZ/97, u odredbi l. 298. KZ brisan je posebni mini-
mum kazne zatvora, no zbog toga se to djelo ne smatra blaim s obzirom na to
da se, sukladno l. 44. st. 1. KZ primjenjuje opi zakonski minimum kazne
zatvora tri mjeseca. S obzirom na propisanu kaznu, sud e na temelju l. 40.
374
st. 4. KZ biti u mogunosti izrei poinitelju i novanu kaznu kao glavnu kaznu.
Ovo kazneno djelo razlikuje se od kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti
(l. 291. KZ) po tome to se ne trai pribavljanje koristi ni prouzroenje tete
drugome. Ako do toga doe, onda e se raditi o kaznenom djelu zlouporabe
poloaja i ovlasti iz lanka 291. KZ. U smislu lanka 3. stavak 2. KZ, odredba
lanka 298. KZ ne moe se smatrati blaom od odredbe lanka 123. KZ/97.
Protuzakonito osloboenje osobe kojoj je oduzeta sloboda
lanak 299.
Slubena osoba koja protuzakonito oslobodi osobu kojoj je oduzeta
sloboda ili joj pomogne u bijegu,
Ovo kazneno djelo sadrajno je neznatno izmijenjeno kazneno djelo pro-
tuzakonitog osloboenja osobe kojoj je oduzeta sloboda iz l. 342. KZ/97. Pro-
irena je zona kanjivosti s obzirom na to da se kanjava svaka slubena osoba
koja protuzakonito oslobodi osobu kojoj je oduzeta sloboda (bez obzira na to je
li joj ta osoba povjerena na uvanje). Dio odredbe l. 342. KZ/97 koji glasi ili
omogui nedozvoljenu vezu zbog koje je osoba kojoj je oduzeta sloboda uspjela
pobjei isputen je kao nepotreban jer se to ima smatrati pomaganjem u bi -
jegu. Pootrena je i kazna za ovo kazneno djelo (umjesto kazne zatvora od tri
mjeseca do pet godina po l. 342. KZ/97, ovom je odredbom propisana kazna
zatvora od jedne do osam godina). U smislu l. 3. stavak 2. KZ, odredba l.
299. KZ ne moe se smatrati blaom od odredbe l. 342. KZ/97.
Odavanje slubene tajne
lanak 300.
(1) Tko neovlateno drugome priopi, preda ili na drugi nain uini
pristupanim neklasicirane podatke koji su slubena tajna,
(2) Nema kaznenog djela ako je djelo iz stavka 1. poinjeno u pre-
teito javnom interesu.
Ovo kazneno djelo sadrajno odgovara kaznenom djelu iz l. 351. KZ/97.
Prema l. 87. st. 13. KZ, slubena je tajna podatak koji je prikupljen i koristi
se za potrebe tijela javne vlasti, a koji je zakonom, drugim propisom ili opim
aktom nadlenog tijela donesenim na temelju zakona proglaen slubenom taj-
nom, a nije rije o klasiciranom podatku sukladno posebnom zakonu. Premda
ZTP ne spominje slubenu tajnu, zakonodavac je odluio zadrati taj pojam
kako bi se obuhvatili tajni podaci koji nisu klasicirani, a prikupljeni su i kori-
375
ste se za potrebe javnih tijela te su na temelju zakona proglaeni slubenom
tajnom. Naime, ZTP se ponajprije odnosi na podatke koji su od sigurnosnog
interesa za Republiku Hrvatsku, to bi mnoge neklasicirane podatke koje jav-
na tijela koriste ostavilo nezatienim. To primjerice vrijedi za podatke o kazne-
nom postupku prema maloljetnicima, kaznenoj evidenciji, istrazi i sl. Ipak,
kako je vei dio dosadanjih slubenih tajni pokriven odredbama ZTP-a pa je
time i njihova zatita uglavnom osigurana kroz inkriminiranje novog kaznenog
djela odavanja tajnih podataka iz l. 347. KZ, vie nema potrebe posebno ka-
njavati za nehaj (l. 351. st. 3. KZ/97), kao ni za kvalicirani oblik ovog kazne-
nog djela (l. 351. st. 2. KZ/97), osim ako je kaznenim djelom ostvarena imo-
vinska korist ili poinjena teta. U potonjem se sluaju vie nee raditi o ovom
kaznenom djelu, ve o kaznenom djelu zlouporabe poloaja i ovlasti (l. 291.
KZ).
Stavak 2. jest razlog iskljuenja protupravnosti, koji je sadrajno isti kao i
kod kaznenog djela odavanja i neovlatenog pribavljanja poslovne tajne (v.
komentar uz l. 262. KZ). Stoga izriaj nema kaznenog djela ovdje predstav-
lja iskljuenje protupravnosti, to znai da u procesnom smislu djelo za koje je
U odnosu na kazneno djelo iz l. 351. KZ/97, u odredbi l. 300. KZ brisan
je posebni minimum kazne zatvora, no samo se zbog toga to djelo ne smatra
blaim s obzirom na to da se, sukladno l. 44. st. 1. KZ primjenjuje opi zakon-
ski minimum kazne zatvora tri mjeseca. S obzirom na propisanu kaznu, sud
e po osnovi l. 40. st. 4. KZ biti u mogunosti izrei poinitelju i novanu
kaznu kao glavnu kaznu, a moe primijeniti i uvjetnu osudu te rad za ope
dobro. S obzirom na naputanje kanjivosti nehajnog oblika poinjenja kazne-
nog djela, brisanja kvaliciranog oblika kaznenog djela i propisivanje razloga
iskljuenja protupravnosti, u smislu l. 3. st. 2. KZ, odredba l. 300. KZ moe
se smatrati blaom od odredbe l. 351. KZ.
376
KAZNENA DJELA PROTIV PRAVOSUA
Ova glava odgovara Glavi XXII. KZ/97 te je popis inkriminacija ustvari
ostao isti, uz neke sadrajne promjene.
Neprijavljivanje pripremanja kaznenog djela
lanak 301.
(1) Tko zna da se priprema poinjenje kaznenog djela za koje je pro-
pisana kazna zatvora pet godina ili tea kazna i to ne prijavi u vrijeme kad
je jo bilo mogue sprijeiti njegovo poinjenje, a djelo bude pokuano ili
poinjeno,
(2) Tko poini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka glede kazne-
nog djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora,
(3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka kad njegova obi-
ljeja ostvari osoba koja je u braku ili koja ivi u izvanbranoj ili istospol-
noj zajednici s osobom koja priprema neprijavljeno kazneno djelo ili je toj
osobi roak po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik,
osim ako se priprema kazneno djelo na tetu djeteta.
(4) Za kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka moe se blae kazniti
poinitelj koji je s osobom koja priprema poinjenje kaznenog djela u
nekom od odnosa iz stavka 3. ovoga lanka.
U odnosu na l. 299. KZ/97, sadraj ovog kaznenog djela uglavnom osta je
neizmijenjen.
U stavku 1. izostavljen je izriaj tee kazneno djelo kao nepotreban jer
je jedini uvjet za odgovornost poinitelja po ovoj odredbi da nije prijavljeno
pripremanje kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet godina ili
tea. Iz stavka 1. brisana je novana kazna, ali je njezino izricanje mogue na
temelju l. 40. st. 4. KZ. Takoer, pod uvjetima iz l. 55. KZ, izreenu novanu
kaznu ili kaznu zatvora sud moe zamijeniti radom za ope dobro na slobodi.
Ista mogunost postoji i u pogledu kaznenog djela iz stavka 2. koje je gotovo
neizmijenjeno u odnosu na l. 299. st. 2. KZ/97 (izostavljeno je da se radi o
377
kazni koja je propisana zakonom jer se sukladno naelu zakonitosti kazneno-
pravne sankcije mogu propisivati samo zakonom).
Radi izjednaavanja pravnog statusa osoba koje ive u istospolnim zajed-
nicama, stavkom 3. obuhvaene su i osobe koje ive u istospolnoj zajednici
s osobom koja priprema poinjenje kaznenog djela. S obzirom na to da je
odredba o nekanjavanju iz l. 299. st. 3. KZ/97 bila u suprotnosti s potrebom
pojaane kaznenopravne zatite djece, u novom stavku 3. navedena je iznimka
od nekanjavanja u toj odredbi navedenih osoba ukoliko se radi o pripremanju
kaznenog djela na tetu djeteta.
Izriaj nema kaznenog djela, prema vladajuem miljenju u naoj litera-
turi (v. Dereninovi u Novoselec P. (ur.), Posebni dio kaznenog prava, Zagreb,
2011., str. 347), ovdje se tumai kao razlog iskljuenja kanjivosti koje u proce-
snom smislu odreuje da djelo za koje je optuenik optuen po zakonu nije
kazneno djelo. Stoga primjenjujui ovu odredbu, oslobaajuu presudu treba
donijeti po toki 1. lanka 453. ZKP.
Fakultativno ublaavanje kazne iz stavka 4. u potpunosti je istovjetno l.
299. st. 4. KZ/97.
U smislu l. 3. st. 2. KZ, odredba l. 301. KZ ne moe se generalno sma-
trati blaom od odredbe l. 299. KZ/97. Iznimka je odredba stavka 3. kojom je
proiren razlog iskljuenja kanjivosti i na osobe koje ive u istospolnoj zajed-
nici s osobom koja priprema neprijavljeno kazneno djelo i koja se u tom smislu
moe smatrati blaom od odredbe l. 299. st. 3. KZ/97.
Neprijavljivanje poinjenog kaznenog djela
lanak 302.
(1) Tko zna da je poinjeno kazneno djelo za koje je propisana kazna
zatvora deset godina ili tea kazna pa to ne prijavi iako zna da bi takvom
prijavom bilo omogueno ili znatno olakano otkrivanje djela ili poini-
telja,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se slubena ili odgo-
vorna osoba koja ne prijavi poinjenje kaznenog djela za koje je saznala
obavljajui svoju dunost, a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje
kaznenog postupka nije preputeno privatnoj tubi ili progonu po prijed-
logu.
kaznom stroom od one koja je propisana za kazneno djelo koje nije pri-
javio.
(4) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka kada njegova
zakonska obiljeja ostvari osoba koja je u braku ili koja ivi u izvanbra-
378
noj ili istospolnoj zajednici s osobom koja je poinila neprijavljeno ka -
zneno djelo ili je toj osobi roak po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra,
posvojitelj ili posvojenik, osim ako se je djelo poinjeno prema djetetu.
(5) Nema kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka kad njegova
zakonska obiljeja ostvari vjerski ispovjednik ili osoba koja je prema za -
konu duna uvati tajnu.
U stavku 1. izostavljen je izriaj teko kazneno djelo kao nepotreban jer
je jedini uvjet za odgovornost poinitelja po ovoj odredbi da nije prijavljeno
poinjeno kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od deset godina ili
tea kazna. U odnosu na l. 300. st. 1. KZ/97, zona kanjivosti ovom je odred-
bom proirena (dosad se moralo raditi o kaznenom djelu za koje je propisana
kazna dugotrajnog zatvora, a sada je dostatno da se radi o kaznenom djelu za
koje je propisana kazna zatvora od deset godina ili tea kazna). Takoer nije
potrebno navoditi da se radi o kazni koja je propisana zakonom jer se sukladno
naelu zakonitosti kaznenopravne sankcije mogu propisivati samo zakonom.
U stavku 2. koji regulira odgovornost slubenih osoba za neprijavljivanje
isputeno je da se mora raditi o teem kaznenom djelu, to znai da su
slubene i odgovorne osobe odgovorne za neprijavljivanje bilo kojega poinje-
nog kaznenog djela koje se progoni po slubenoj dunosti. S obzirom na propi-
sanu kaznu, sud e po osnovi l. 40. st. 4. KZ za oba stavka ovoga lanka biti u
mogunosti izrei poinitelju i novanu kaznu kao glavnu kaznu.
Novi stavak 3. propisuje da, kad je poinitelj slubena ili odgovorna osoba
koja ne prijavi poinjenje kaznenog djela za koje je saznala obavljajui svoju
dunost, sud ne moe izrei strou kaznu od one koja je propisana za neprijav-
ljeno kazneno djelo.
nicama, odredbom stavka 4. obuhvaene su i osobe koje ive u istospolnoj
zajednici s osobom koja je poinila kazneno djelo. lankom 78. ZIDKZ12 iz
stavka 4. brisani su odvjetnik, javni biljenik, doktor medicine, doktor den-
talne medicine ili drugi zdravstveni radnik, psiholog, osoba kojoj je povjeren
od gojno - obrazovni rad u odgovarajuoj ustanovi, djelatnik skrbnitva i vjerski
ispovjednik i u novom stavku 5. objedinjeni su pojmom osobe koja je prema
zakonu duna uvati tajnu (po uzoru na franc. KZ). Iznimka od iskljuenja
kaznene odgovornosti ako je djelo poinjeno prema djetetu isputena je jer je
odgovornost za prijavljivanje kaznenih djela predviena u posebnim zakonima
(ZOL, ZOOOS). Izriaj nema kaznenog djela, kao i kod neprijavljivanja
pripremanja kaznenog djela, ovdje predstavlja iskljuenje kanjivosti koje u
procesnom smislu odreuje da djelo za koje je optuenik optuen po zakonu
nije kazneno djelo. Stoga primjenjujui ovu odredbu, oslobaajuu presudu
379
to se tie odvjetnika i odvjetnike tajne, sukladno odredbama ZO-a,
odvjetnik je duan uvati kao odvjetniku tajnu sve to mu je stranka povjerila
ili to je u zastupanju stranke na drugi nain saznao, iz ega proizlazi da je
novim stavkom 5. u potpunosti iskljuena odvjetnikova kaznena odgovornost u
odnosu na osobu koja mu se obratila za pravnu pomo, ime se osigurava pot-
puno povjerenje u odvjetnika. Nadalje, uz pojam osobe koja je duna uvati
tajnu posebno je istaknut vjerski ispovjednik kao osoba koja je iskljuena od
kaznene odgovornosti za neprijavljivanje poinjenog kaznenog djela. Naime,
ispovjedna tajna regulirana je Ugovorom izmeu Svete Stolice i Republike
Hrvatske o pravnim pitanjima (NN MU 3/97) kojim je propisano da je ispo-
vjedna tajna u svakom sluaju nepovrediva, a to znai da u sluaju kada
vjerski ispovjednik tijekom ispovjedi sazna da je poinjeno kazneno djelo isto
nije duan prijaviti. Sukladno navedenom, nema kaznenog djela ukoliko vjerski
ispovjednik tijekom ispovjedi sazna da je poinjeno kazneno djelo te isto ne
prijavi. Dakle, novi stavak 5. osigurava apsolutnu nekanjivost vjerskog ispo-
vjednika u odnosu na ispovjednu tajnu pa i kad je kazneno djelo poinjeno na
tetu djeteta.
Pomo poinitelju nakon poinjenja kaznenog djela
lanak 303.
(1) Tko krije ili zbrinjava poinitelja kaznenog djela za koje je propi-
sana kazna zatvora od pet godina ili tea kazna ili mu prikrivanjem sred-
stava kojima je kazneno djelo poinjeno, tragova kaznenog djela ili pred-
meta nastalih ili pribavljenih kaznenim djelom ili na drugi nain pomae
da ne bude otkriven ili uhien,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko krije osobu
koja je osuena na kaznu zatvora ili na drugi nain onemoguuje izvrenje
te kazne.
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini u korist
poinitelja kaznenog djela iz lanka 88. do lanka 91. ili lanka 97. ovoga
Zakona,
kaznom stroom od one koja je propisana za kazneno djelo koje je poinila
osoba kojoj je poinitelj pruio pomo.
(5) Nema kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka kad nje-
gova zakonska obiljeja ostvari osoba koja je u braku ili koja ivi u izvan-
branoj ili istospolnoj zajednici s osobom kojoj je pruila pomo ili je toj
osobi roak po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik.
380
Ovaj lanak sadrajno odgovara l. 301. KZ/97.
U stavku 1. izostavljen je izriaj tee kazneno djelo kao nepotreban jer
je jedini uvjet za odgovornost poinitelja po ovoj odredbi da se pomae poini-
telju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet godina ili tea
kazna. Takoer nije potrebno navoditi da se radi o kazni koja je propisana zako-
nom jer se sukladno naelu zakonitosti kaznenopravne sankcije mogu propisi-
vati samo zakonom. Kazna je pootrena u odnosu na stavak 1. lanka 301.
KZ/97 (od est mjeseci do pet godina umjesto ranije zatvorske kazne od tri
mjeseca do tri godine).
U stavku 3. inkriminirano je naknadno pomaganje poinitelju najteih
kaznenih djela (genocid, zloin agresije, zloin protiv ovjenosti, ratni zloin i
terorizam). Ova odredba sadrajno odgovara l. 187.b st. 1. KZ/97 (naknadna
pomo poinitelju kaznenih djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim
pravom), s tim da je manji broj kaznenih djela kod kojih se kanjava za auxi-
lium post delictum (u odnosu na l. 187.b KZ/97 izostavljena su kaznena djela
zlouporabe nuklearnog ili radioaktivnog materijala, otmice zrakoplova ili broda
i ugroavanje sigurnosti meunarodnog zranog prometa i meunarodne plo-
vidbe koja su sadrana u biu kaznenog djela terorizma iz l. 97. KZ). U odnosu
na l. 187.b KZ/97 pootrena je i propisana kazna od jedne do osam godina
zatvora (od est mjeseci do tri godine po l. 187.b st. 1. KZ/97).
Izmjenom stavka 4. gornja granica kazne za onoga tko pomae poinitelju
nakon poinjenog kaznenog djela vie nije, kao u l. 301. st. 3. KZ/97, ograni-
ena visinom kazne na koju je osuena osoba kojoj je poinitelj pruio pomo,
ve iskljuivo visinom posebnog maksimuma propisanog za kazneno djelo na
koje je osuena osoba kojoj je poinitelj pruio pomo. To znai da e naknad-
nog pomagatelja, ovisno o okolnostima sluaja, sud moi kazniti i stroe no to
je kanjen osuenik kojemu je on pomogao. U svakom sluaju, gornja e gra-
nica kazne u takvu sluaju biti pet godina zatvora.
nicama, u stavku 5. ovom su odredbom obuhvaene i osobe koje ive u isto-
spolnoj zajednici s osobom koja je poinila kazneno djelo. U smislu l. 3. st. 2.
KZ, odredba l. 303. KZ ne moe se smatrati blaom od odredbe l. 301. KZ/97
i odredbe l. 187.b st. 1. KZ/97.
Izriaj nema kaznenog djela, kao i kod kaznenih djela iz l. 301. i 302.
KZ, ovdje predstavlja iskljuenje kanjivosti koje u procesnom smislu odreuje
da djelo za koje je optuenik optuen po zakonu nije kazneno djelo. Stoga
primjenjujui ovu odredbu, oslobaajuu presudu treba donijeti po toki 1.
lanka 453. ZKP.
381
Lano prijavljivanje kaznenog djela
lanak 304.
(1) Tko prijavi neku osobu ili podmetne tragove koji upuuju na to
da je poinila kazneno djelo, iako zna da to nije istina, a ne radi se o kazne-
nom djelu koje se progoni po privatnoj tubi,
(2) Tko lanom prijavom, podmetanjem tragova ili na drugi nain
izazove pokretanje kaznenog postupka protiv osobe za koju zna da nije
poinitelj kaznenog djela, a ne radi se o kaznenom djelu koje se progoni po
privatnoj tubi,
(3) Tko prijavi da je poinjeno kazneno djelo iako zna da to nije
istina, a ne radi se o kaznenom djelu koje se progoni po privatnoj tubi, ili
tko sebe prijavi da je poinio takvo djelo iako zna da to nije istina,
Stavak 1. lanka 302. KZ/97 podijeljen je u dva stavka koji se razlikuju u
teini jer stavak 1. ne sadri posljedicu (formalno kazneno djelo), dok je u
stavku 2. predvieno pokretanje kaznenog postupka kao posljedica i sukladno
tome propisana je i stroa kazna (kazna zatvora od est mjeseci do pet godina).
U stavcima 1. i 2., kojima je inkriminirano lano prijavljivanje poinitelja
kaznenog djela, proirena je zona kanjivosti u odnosu na l. 302. KZ/97 s
obzirom na to da je po ovoj odredbi kanjivo lano prijavljivanje ne samo
kaznenog djela koje se progoni po slubenoj dunosti, ve i kaznenog djela za
koje se kazneni postupak pokree povodom prijedloga.
Ista je izmjena provedena i u stavku 3. kojim je inkriminirano lano pri-
javljivanje kaznenog djela i tzv. lano samoprijavljivanje. U stavku 3. povien
je posebni maksimum do jedne godine kazne zatvora (po l. 302. st. 2. KZ/97
bila je propisana novana kazna do sto dnevnih dohodaka ili kazna zatvora do
tri mjeseca).
Novana kazna moe biti izreena kao glavna kazna za kaznena djela iz
stavka 1. i 3. ovoga lanka prema l. 40. st. 4. KZ. Takoer, pod uvjetima iz
lanka 55. KZ, izreenu novanu kaznu ili kaznu zatvora sud moe zamijeniti
radom za ope dobro na slobodi.
Davanje lanog iskaza
lanak 305.
(1) Svjedok, vjetak, prevoditelj ili tuma koji u prethodnom kazne-
nom postupku, u postupku pred sudom, meunarodnim sudom iju sudbe-
382
nost Republika Hrvatska prihvaa, arbitraom, u prekrajnom postupku,
upravnom postupku, postupku pred javnim biljenikom ili stegovnom
postupku dade lani iskaz, nalaz ili miljenje ili neto lano prevede,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se stranka u postup-
ku, osim okrivljenika, koja dade lani iskaz ako se na tom iskazu temelji
ko nana odluka u tom postupku.
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga lanka prouz-
roena osuda nedunog okrivljenika ili druge osobito teke posljedice za
okrivljenika,
(4) Ako poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka dobro-
voljno opozove svoj iskaz prije donoenja konane odluke, moe se oslobo-
diti kazne.
Stavak 1. dopunjen je davanjem lanog iskaza u prethodnom kaznenom
postupku (radi se o prethodnom postupku koji je reguliran odredbama ZKP-a) i
prekrajnom postupku, i to stoga to se ti postupci ne mogu smatrati ni jednim
od postupaka navedenih u l. 303. st. 1. KZ/97. U odnosu na l. 303. KZ/97
kriminalizirano je i davanje lanog iskaza pred meunarodnim sudom iju sud-
benost Republika Hrvatska prihvaa (npr. pred stalnim Meunarodnim kazne-
nim sudom) i arbitraom.
Stavak 2. neizmijenjen je l. 303. st. 2. KZ/97.
Kvalicirani oblik kaznenog djela iz stavka 3. proiren je i na stavak 2.
(za razliku od l. 303. st. 3. KZ/97, tea kazna propisana je i za stranku u
postupku, osim okrivljenika, koja dade lani iskaz ako se na tom iskazu temelji
konana odluka u tom postupku), a izostavljeno je da se mora raditi o tekim
posljedicama za okrivljenika u kaznenom postupku. To znai da e se o kva-
liciranom obliku ovog kaznenog djela raditi i ako su nastupile teke posljedice
po okrivljenika u prekrajnom postupku, ali i za okrivljenika prije no to je
zapoet kazneni postupak (sukladno l. 17. st. 1. ZKP, kazneni postupak zapo-
inje potvrivanjem optunice, odreivanjem rasprave na temelju privatne tu-
be ili donoenjem presude o izdavanju kaznenog naloga, a sukladno l. 202. st.
2. toka 2. okrivljenikom se smatra osoba protiv koje je podignuta optunica
koja jo nije potvrena, osoba protiv koje je podnesena privatna tuba te osoba
protiv koje je presudom izdan kazneni nalog). Pojam okrivljenika valja ovdje
tumaiti u irem smislu na nain da podrazumijeva i osumnjienika i optue-
nika (za odreenje tih pojmova v. l. 202. ZKP).
U stavku 4. provedena je terminoloka izmjena i rije dragovoljno za -
mijenjena je rijeju dobrovoljno. Sadrajno je ova odredba neizmijenjena i
383
nadalje se radi o posebnom obliku tzv. djelotvornog kajanja zbog kojeg zakon
doputa osloboenje od kazne.
Kazne u stavcima 1.3. ostale su neizmijenjene u odnosu na l. 303. st.
1.3. KZ/97. U smislu l. 3. KZ st. 2., odredbe ovog lanka ne mogu se smatrati
blaim od odredbi l. 303. KZ/97.
Sprjeavanje dokazivanja
lanak 306.
(1) Tko s ciljem da navede na davanje lanog iskaza ili da sprijei ili
otea dokazivanje prema pretpostavljenom svjedoku, svjedoku ili vjetaku
u prethodnom kaznenom postupku, postupku pred sudom, meunarod -
nim sudom iju sudbenost Republika Hrvatska prihvaa, arbitraom, u
prekrajnom postupku, upravnom postupku, postupku pred javnim bilje-
nikom ili stegovnom postupku uporabi silu, prijetnju ili kakav drugi oblik
prisile ili im obea, nudi ili dade dar ili kakvu drugu korist,
(2) Tko s ciljem da sprijei ili znatno otea dokazivanje u postupku
pred sudom, meunarodnim sudom iju sudbenost Republika Hrvatska
prihvaa, arbitraom, u prekrajnom postupku, upravnom postupku, po -
stupku pred javnim biljenikom ili stegovnom postupku sakrije, oteti ili
uniti predmet ili ispravu koji slue dokazivanju, krivotvori dokaz, ili tko
podnese takav dokaz znajui da je rije o krivotvorini,
(3) Tko s ciljem da sprijei ili znatno otea dokazivanje u postupku
pred sudom ili u upravnom postupku ukloni, uniti, pomakne ili premjesti
granini kamen, zemljomjerski znak, ili uope znak o vlasnitvu ili nekom
drugom stvarnom pravu ili uporabi vode, ili tko s istim ciljem takav znak
lano postavi,
Stavak 1. dopunjen je sprjeavanjem dokazivanja u prethodnom kazne-
nom postupku (radi se o prethodnom postupku koji je reguliran odredbama
ZKP-a) i prekrajnom postupku, i to stoga to se ti postupci ne mogu smatrati ni
jednim od postupaka obuhvaenih l. 304. stavak 1. KZ/97 (v. obrazloe -
nje uz l. 305. KZ). Umjesto sprjeavanja dokazivanja pred Meunarodnim
kaznenim sudom, novom odredbom inkriminirano je sprjeavanje dokaziva-
nja pred bilo kojim meunarodnim sudom iju sudbenost Republika Hrvatska
pri hva a. To obuhvaa MKS, ali i druge meunarodne sudove (npr. Meuna-
rodni sud pravde, Meunarodni kazneni sud za bivu SFRJ, ESLJP) pod uvje-
tom da njihovu sudbenost Republika Hrvatska prihvaa na temelju ugovora
(npr. MKS), odnosno drugih izvora prava (Povelja UN, EKLJP, implementacij-
384
sko zakonodavstvo itd.). Novost u odnosu na l. 304. st. 1. KZ/97 jest i krimi-
nalizacija sprjeavanja dokazivanja u postupku pred arbitraom. U stavku 1.
poviena je propisana kazna zatvora sa est mjeseci do pet godina na jednu do
osam godina s obzirom na to da ovo djelo, uz poticanje na davanje lanog
iskaza, u sebi sadri i prisilu, odnosno davanje mita.
U stavku 2. izvrene su izmjene radi sadrajnog i terminolokog usklai-
vanja sa stavkom 1. Krivotvorenje dokaza vie se ne kanjava samo ako je
poinjeno u postupku pred sudom jer nema razloga da to ne bude kanjivo i
kad se radi o bilo kojem od postupaka iz ovoga stavka. U stavku 2. poviena je
propisana kazna zatvora s tri mjeseca do tri godine na est mjeseci do pet
godina (zbog ega je pokuaj kanjiv) s obzirom na to da ovo djelo u nekim
oblicima predstavlja kvalicirani oblik krivotvorenja isprave (usp. l. 278. KZ).
U stavku 3. brisana je rije kakav, ali je odredba ostala sadrajno neiz-
mijenjena u odnosu na l. 304. stavak 3. KZ/97. Brisan je posebni minimum
kazne zatvora, no kazneni okvir ostao je nepromijenjen s obzirom na to da se
primjenjuje opi zakonski maksimum kazne zatvora od tri mjeseca (l. 44. st. 1.
KZ). Za kazneno djelo iz stavka 3., a s obzirom na propisanu kaznu, sud e
po osnovi l. 40. st. 4. KZ biti u mogunosti izrei poinitelju i novanu kaznu
kao glavnu kaznu. U smislu l. 3. st. 2. KZ, odredba l. 306. KZ ne moe se
smatrati blaom od odredbe l. 304. KZ/97.
Povreda tajnosti postupka
lanak 307.
(1) Tko neovlateno otkrije ono to je saznao u prethodnom kazne-
nom postupku, postupku pred sudom, prekrajnom postupku, upravnom
postupku, postupku pred javnim biljenikom ili stegovnom postupku, a to
se na temelju zakona ili odluke utemeljene na zakonu smatra tajnom,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko bez dozvole
suda objavi tijek postupka koji je po zakonu tajan ili je odlukom suda
proglaen tajnim, ili tko bez dozvole suda objavi tijek kaznenog postupka
prema djetetu, kaznenog postupka za kazneno djelo poinjeno na tetu
djeteta ili postupka u kojem se odluuje o zatiti prava i interesa djeteta ili
objavi odluku u tom postupku.
Stavak 1. dopunjen je povredom tajnosti prethodnog kaznenog postupka i
prekrajnog postupka, i to stoga to se ti postupci ne mogu smatrati ni jednim
od postupaka obuhvaenih iz l. 305. st. 1. KZ/97 (vidi obrazloenje uz lanak
305. i 306. KZ).
Izmijenjenim stavkom 2. osigurava se kaznenopravna zatita tajnosti
postupka i u onim situacijama kada je kazneno djelo poinjeno na tetu djeteta,
385
odnosno kada se u postupku odluuje o zatiti prava i interesa djeteta. Kazna
kod ovog kaznenog djela pootrena je u odnosu na l. 305. st. 1. KZ/97 i izjed-
naena je s kaznom za odavanje slubene tajne (l. 300. KZ). Za ovo kazneno
djelo, a s obzirom na propisanu kaznu, sud e po osnovi l. 40. st. 4. KZ biti u
mogunosti izrei poinitelju i novanu kaznu kao glavnu kaznu. U smislu l.
3. st. 2. KZ, odredba l. 307. KZ ne moe se smatrati blaom od odredbe l.
305. KZ/97.
Otkrivanje identiteta ugroene osobe ili zatienog svjedoka
lanak 308.
Tko neovlateno drugome priopi, preda ili objavi podatke o identi-
tetu ugroene osobe ili osobe koja je ili e biti ispitana kao zatieni svje-
dok, ili za koju je na temelju posebnog zakona pokrenut postupak za
uklju enje u program zatite ili je ta osoba ukljuena u program zatite, ili
tko poduzme drugu radnju s ciljem otkrivanja podataka o identitetu te
osobe ili s ciljem njezinog pronalaska,
kaznit e se kaznom zatvora est mjeseci do pet godina.
Izmjene u naslovu i sadraju l. 305.a KZ/97 uinjene su radi usklaiva-
nja sa ZZS-om i ZKP-om. Ovo je kazneno djelo kvalicirani oblik povrede taj-
nosti postupka (l. 307. KZ) pa je sukladno tome i poviena kazna zatvora od
tri mjeseca do tri godine na kaznu zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. S obzirom
na propisanu kaznu, pokuaj ovog kaznenog djela je kanjiv. U smislu l. 3. st.
2. KZ, odredba ovog lanka ne moe se smatrati blaom od odredbe l. 305.a
KZ/97.
Pobuna osoba kojima je oduzeta sloboda
lanak 309.
(1) Tko u ustanovi u kojoj se nalazi na temelju zakonite odluke ko -
jom mu je oduzeta sloboda sudjeluje u okupljanju osoba kojima je oduzeta
sloboda s ciljem da se nasilno oslobode, ili da zajedniki napadnu slubene
osobe u toj ustanovi, ili da ih prisile da uine ili ne uine neto protivno
njihovoj dunosti,
(2) Tko uporabom sile ili prijetnjom da e izravno napasti na ivot ili
tijelo neke osobe pobjegne iz ustanove u kojoj se nalazi na temelju zako-
nite odluke kojom mu je oduzeta sloboda,
(3) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka koji na poziv
slubene osobe odustane od okupljanja, moe se osloboditi kazne.
386
U stavku 1. koji je sadrajno neizmijenjen u odnosu na l. 306. stavak 1.
KZ/97, isputen je dio izriaja ili da ih silom ili prijetnjom da e izravno upo-
rabiti silu kao nepotreban. Brisan je posebni minimum kazne zatvora (tri mje-
seca) no kazneni okvir ostao je isti s obzirom na to da se primjenjuje opi
zakonski minimum kazne zatvora od tri mjeseca (l. 44. st. 1. KZ). Za temeljni
oblik kaznenog djela iz stavka 1., a s obzirom na propisanu kaznu, sud e po
osnovi l. 40. st. 4. KZ biti u mogunosti izrei poinitelju i novanu kaznu kao
glavnu kaznu.
Novi stavak 2. vie nije vezan uz stavak 1. i odnosi se na svakoga tko
uporabom sile ili prijetnjom da e izravno napasti na ivot ili tijelo neke osobe
pobjegne iz ustanove u kojoj je na temelju zakonite odluke kojom mu je odu-
zeta sloboda. To je dosad bilo inkriminirano u l. 307. st. 1. KZ/97 (bijeg osobe
kojoj je oduzeta sloboda). Za razliku od l. 306. st. 2. KZ/97 kojim je kriminali-
zirana svaka prijetnja, ovdje se trai tzv. kvalicirana prijetnja, tj. prijetnja
izravnim napadom na ivot ili tijelo neke osobe. Djelo je dovreno ukoliko
poinitelj pobjegne iz ustanove u kojoj je na temelju zakonite odluke kojom mu
je oduzeta sloboda (prema l. 306. st. 2. KZ/97 to nije bio uvjet za dovrenje
djela ono je bilo dovreno im je poinitelj uporabio silu ili je zaprijetio njezi-
nom uporabom). S obzirom na propisanu kaznu, pokuaj kaznenog djela iz
stavka 2. je kanjiv. U smislu l. 3. st. 2. KZ, odredba l. 309. st. 1. KZ ne moe
se smatrati blaom od odredbe l. 306. st. 1. KZ/97, kao to se ni odredba l.
309. st. 2. ne moe smatrati blaom od odredbe l. 307. st. 1. KZ/97.
U stavku 3. predvien je sluaj djelotvornog kajanja.
Omoguavanje bijega osobi kojoj je oduzeta sloboda
lanak 310.
Tko osobu kojoj je na temelju zakona oduzeta sloboda potie na bijeg
ili joj pomae u bijegu,
Ovo je kazneno djelo izmijenjeni stavak 2. kaznenog djela iz l. 307.
KZ/97 (bijeg osobe kojoj je oduzeta sloboda). Obuhvaeni su svi oblici potica-
nja na bijeg i pomaganja u bijegu, ime je proirena zona kanjivosti u odnosu
na l. 307. st. 2. KZ/97. Takoer se vie ne trai da je radnjom poinjenja omo-
guen bijeg osobe kojoj je oduzeta sloboda, no radi se o okolnosti koju sud
uzima u obzir prilikom odmjeravanja kazne (kao otegotnu). Sam bijeg zatvore-
nika (l. 307. st. 1. KZ/97) propisan je u l. 309. st. 2. KZ (v. komentar uz to
kazneno djelo). Posebni maksimum kazne zatvora povien je s jedne na tri
godine zatvora. Za ovo kazneno djelo, a s obzirom na propisanu kaznu, sud e
na temelju l. 40. st. 4. KZ biti u mogunosti izrei poinitelju i novanu kaznu
kao glavnu kaznu, a moe se odluiti i za primjenu rada za ope dobro ili
uvjetne osudu. U smislu l. 3. st. 2. KZ, odredba l. 310. KZ ne moe se sma-
trati blaom od odredbe l. 307. st. 2. KZ/97.
387
Neizvrenje sudske odluke
lanak 311.
(1) Slubena ili odgovorna osoba koja ne izvri pravomonu sudsku
odluku koju je bila duna izvriti, a time ne ini neko drugo kazneno djelo
za koje je propisana tea kazna,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko kri sigurnosnu
mjeru koja mu je odreena pravomonom presudom.
(3) Nema kaznenog djela iz stavka 2. ovoga lanka ako je krenje
obveze iz stavka 2. dovelo do primjene lanka 55. stavka 8. ili lanka 58.
stavka 5. ovoga Zakona.
Ovo je kazneno djelo nazivom izmijenjeno i sadrajno proireno u odnosu
na kazneno djelo iz l. 308. KZ/97. U izvornom tekstu l. 311. KZ, ovo kazneno
djelo nosilo je naziv Nepotivanje sigurnosnih mjera da bi lankom 79.
ZIDKZ12 naziv bio izmijenjen u Neizvrenje sudske odluke. Tom je odred-
bom ZIDKZ12 uveden novi stavak 1. koji se odnosi i na neizvrenje bilo koje
pravomone sudske odluke, dakle ne samo na nepotivanje odluke o sigurno-
snoj mjeri. Prema rijeima zakonodavca intencija ove odredbe je kanjavanje
onih koji ne izvravaju sudske odluke, a poinitelji kaznenog djela su slubene
i odgovorne osobe koje su trebale izvriti odluku. Stavak 1. sadri i klauzulu
supsidijariteta (prema kojoj e ova odredba biti primijenjena ako nije poinjeno
neko drugo kazneno djelo s teom propisanom sankcijom, primjerice kazneno
djelo povrede prava na rad iz l. 131. st. 3. KZ).
Stavak 2. proiren je na krenje obveza odreenih svim sigurnosnim mje-
rama (prema l. 308. KZ/97 bilo je kanjivo iskljuivo krenje sigurnosnih
mjera /i zatitnih mjera/ zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti i
zabrane upravljanja motornim vozilom). Krenje obveza izreenih uz zatitne
mjere ili obuhvaenih pravnim posljedicama osude (v. l. 308. KZ/97) prema
KZ vie nije kanjivo kao kazneno djelo. Stavak 3. i 4. lanka 308. KZ/97 bri-
sani su, to znai da e eventualno omoguavanje krenja obveza od strane
druge osobe biti kanjivo kao pomaganje u ovom kaznenom djelu.
Uveden je stavak 3. kako bi se izbjeglo dvostruko kanjavanje u sluaje-
vima u kojima je zbog neizvravanja sigurnosne mjere dolo do opoziva uvjetne
osude ili zamjene rada za ope dobro kaznom zatvora. U tom je smislu ovaj
lanak supsidijaran u odnosu na l. 55. i 58. KZ. Zbog toga valja uzeti da izriaj
nema kaznenog djela ovdje iskljuuje bie kaznenog djela, to u procesnom
smislu znai da djelo za koje je optuenik optuen po zakonu nije kazneno
djelo, pa oslobaajuu presudu treba donijeti po toki 1. lanka 453. ZKP.
Za ovo kazneno djelo, a s obzirom na propisanu kaznu, sud e na temelju
l. 40. st. 4. KZ biti u mogunosti izrei poinitelju i novanu kaznu kao glavnu
388
kaznu, a moe se primijeniti i rad za ope dobro ili uvjetna osuda. U smislu l.
3. st. 2. KZ, a s obzirom na propisanu kaznu zatvora do dvije godine, odredba
stavka 2. moe se smatrati blaom od odredaba l. 308. st. 1. i 2. KZ/97 (kazna
zatvora od tri mjeseca do tri godine).
Prisila prema pravosudnom dunosniku
lanak 312.
Tko suca, dravnog odvjetnika, javnog biljenika ili drugog pravo-
sudnog dunosnika ili slubenika silom ili prijetnjom kakvim zlom sprijei
poduzeti neku radnju ili donijeti neku odluku u okviru njegovih ovlasti ili
prisili na poduzimanje neke radnje ili donoenje neke odluke u okviru ili
izvan njegove ovlasti,
Pri izradi KZ razmatralo se uvoenje novog naziva ovog kaznenog djela
ometanje pravosua. To stoga to se taj naziv uvrijeio u meunarodnom i
usporednom pravu za razliite oblike nedoputenog utjecaja na rad pravosua
(engl. obstruction of justice), a osim toga, i iz bia kaznenog djela proizlazi da
se na rad pravosua nedoputeno moe utjecati ne samo silom ve i prijetnjom.
Ipak, u konanici je zakonodavac odluio zadrati stari naziv ovog kaznenog
djela. U odnosu na l. 309. st. 1. KZ/97 kao rtve ovog kaznenog djela mogu se
pojaviti i drugi pravosudni dunosnici ili slubenici (npr. sudski savjetnik,
zamjenik dravnog odvjetnika, dravnoodvjetniki savjetnik, javnobiljeniki
prisjednik i dr.). U odnosu na l. 309. st. 1. KZ/97, izbaen je pojam prisile jer
je ona ve obuhvaena silom ili ozbiljnom prijetnjom pa ju je nepotrebno do -
datno navoditi. Brisana je i eksplicitna klauzula supsidijariteta (v. l. 309. st. 1.
KZ/97) kao nepotrebna. Za razliku od djela iz l. 309. st. 1. KZ/97 koje je bilo
formalno kazneno djelo (za dovrenje djela bilo je dovoljno da je poinitelj
silom, prijetnjom ili drugim oblikom prisile zatraio poduzimanje neke radnje
ili donoenje neke odluke u okviru ili izvan njegove ovlasti), ovo je materijalno
kazneno djelo kod kojeg se posljedica sastoji u tome da je poinitelj pravosud-
nog dunosnika sprijeio poduzeti neku radnju ili donijeti neku odluku u okviru
njegovih ovlasti ili ga je prisilio na poduzimanje neke radnje ili donoenje neke
odluke u okviru ili izvan njegove ovlasti. Stavci 2. i 3. lanka 309. KZ/97 bri-
sani su jer svaka kritika rada pravosua ne predstavlja ujedno i prisilu prema
pravosudnim dunosnicima niti se njome ometa rad pravosua. Osim toga, tim
je odredbama neosnovano bila ograniena sloboda govora, a osobito sloboda
javnosti da iz nosi miljenje o odreenim postupcima sudbene vlasti, zbog ega
su one vrlo rijetko primjenjivane u praksi. Izreenu kaznu zatvora, sukladno
uvjetima propisanim u opem dijelu, sud moe zamijeniti radom za ope dobro
ili uvjetnom osudom. S obzirom na to da je ovim kaznenim djelom suena zona
kanjivosti, ono se moe smatrati blaim u odnosu na l. 309. KZ/97.
389
Nadripisarstvo
lanak 313.
Tko se neovlateno bavi pruanjem pravne pomoi uz naplatu,
Prijedlog KZ-a iz srpnja 2011. nije sadravao ovo kazneno djelo, s obra-
zloenjem da se ono vrlo rijetko, gotovo iznimno, pojavljivalo u praksi i da nije
poznato u suvremenim kaznenim zakonodavstvima. Meutim, zakonodavac je
naknadno usvojio primjedbu Hrvatske odvjetnike komore te je u KZ uvrteno
kazneno djelo nadripisarstva, ali u suenom obliku u odnosu na ovo kazneno
djelo iz l. 310. KZ/97. U odnosu na tu odredbu, kriminalizirano je iskljuivo
bavljenje (obrtimino) pruanjem pravne pomoi uz naplatu i smanjena je pro-
pisana kazna s jedne godine na est mjeseci zatvora. Za ovo kazneno djelo, a s
obzirom na propisanu kaznu, sud e po osnovi l. 40. st. 4. KZ biti u moguno-
sti izrei poinitelju i novanu kaznu kao glavnu kaznu. Takoer, pod uvjetima
iz l. 55. KZ, izreenu novanu kaznu ili kaznu zatvora sud moe zamijeniti
radom za ope dobro na slobodi. U smislu l. 3. st. 2. KZ, odredba ovog lanka
moe se smatrati blaom od odredbe l. 310. KZ/97.
390
KAZNENA DJELA PROTIV JAVNOG REDA
Kaznena djela protiv javnog reda pretrpjela su prije svega vane struktu-
ralne promjene: brisano je kazneno djelo sudjelovanja u grupi koja sprjeava ili
napada slubenu osobu (l. 319. KZ/97) jer je to pokriveno poinjenjem odgo-
varajueg kaznenog djela u sastavu zloinakog udruenja (l. 329. KZ); bri-
sano je kazneno djelo promjene ustrojstva lokalne uprave, samouprave ili
dravne uprave jer je ono pokriveno kaznenim djelom veleizdaje iz l. 340. KZ;
brisano je kazneno djelo pozivanja na otpor (l. 321. KZ/97) jer je ono u mjeri
u kojoj je to potrebno pokriveno napadom na slubenu osobu (l. 315. KZ);
potpuno je brisano kazneno djelo samovlasti (l. 329. KZ/97); kazneno djelo
nasilnikog ponaanja iz l. 324. KZ/97 u pravnom je kontinuitetu s odgovara-
juim tjelesnim ozljedama, prisilom, prijetnjom ili izazivanjem nereda; sudjelo-
vanje u grupi koja poini kazneno djelo (l. 336. KZ/97) u pravnom je kontinu-
itetu, ovisno o okolnostima sluaja, sa sudjelovanjem u tunjavi (l. 122. KZ),
izazivanjem nereda (l. 324. KZ) ili poinjenjem kaznenog djela u sastavu zlo-
inakog udruenja (l. 329. KZ).
Prisila prema slubenoj osobi
lanak 314.
(1) Tko silom ili prijetnjom da e izravno uporabiti silu sprijei
slubenu osobu u obavljanju slubene radnje koja je u okviru njezinih
ovlasti ili je prisili na obavljanje slubene radnje u okviru ili izvan njezinih
ovlasti,
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka doveden u opa-
snost ivot ili tijelo slubene osobe ili joj je nanesena tjelesna ozljeda ili je
uporabljeno oruje ili opasno orue,
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka poini prema
osobi koja ovlateno pomae slubenoj osobi u obavljanju slubene radnje,
kaznit e se kao da je djelo poinio prema slubenoj osobi.
(4) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1., 2., i 3. ovoga lanka koji je
bio izazvan protuzakonitim, bezobzirnim ili osobito grubim postupanjem
391
slubene osobe ili osobe koja joj ovlateno pomae, moe se osloboditi
kazne.
Ovaj lanak odgovara l. 317. KZ/97, a pokriva i sadraj l. 356. KZ/97.
U stavku 1. povien je zakonski maksimum propisane kazne s tri godine
na pet godina, jer se ovdje radi o kvaliciranom obliku prisile za koju je u
temeljnom obliku (l. 138. KZ) predviena kazna zatvora do tri godine. Kako
bi se izbjegle dvojbe, izriito je reeno da se prisila na obavljanje slubene
radnje odnosi na radnje koje su u okviru ili izvan ovlasti slubene osobe, dok se
po logici stvari sprjeavanje odnosi samo na radnje iz djelokruga slubene
osobe. Tako propisuje i l. 285. vic. KZ iz kojeg smo jo davno preuzeli ovu
inkriminaciju.
U stavku 2. kao kvalikatorna okolnost izostavljeno je zlostavljanje
koje je odvie neodreeno i uveden je uobiajen pojam dovede u opasnost
ivot ili tijelo slubene osobe. Uz uporabu oruja navodi se sada i uporaba
opasnog orua. Vie se ne govori o prijetnji orujem, ve o uporabi oruja, to
je iri pojam koji u sebi ukljuuje i prijetnju orujem. Sukladno povienju kazne
u stavku 1., poviena je i kazna u stavku 2.
Povienjem kazne za stavak 1. uvodi se kanjivost pokuaja tog kaznenog
djela. Naime, do sada pokuaj djela iz stavka 1. nije bio kanjiv, iako su slua-
jevi neuspjelog sprjeavanja slubene osobe u obavljanju slubene dunosti
uporabom sile ili prijetnje u praksi bili esti. Istom se kaznom do sada kanja-
vao pokuaj prisile prema vojnoj osobi (l. 356. KZ/97) koji je sada brisan jer
je pokriven ovim lankom.
Stavak 3. ostao je neizmijenjen.
U stavku 4. kojim se propisuje mogunost osloboenja od kazne poinite-
lja ovog kaznenog djela kada je isti bio izazvan, meu ostalim, osobito grubim
postupanjem slubene osobe, radi izbjegavanja zlouporabe ove norme propi-
sano je da postupanje slubene osobe mora biti osobito grubo, ime su isklju-
ena postupanja poput psovanja, povlaenja za odjeu i slina postupanja kao
samo gruba postupanja.
Napad na slubenu osobu
lanak 315.
(1) Tko silom ili prijetnjom uporabe sile izvan sluajeva iz lanka
312. i lanka 314. ovoga Zakona napadne vojnu osobu, policijskog slube-
nika, ovlatenu slubenu osobu Vojne policije, slubenu osobu kojoj je po -
vjereno uvanje osoba kojima je na temelju zakona oduzeta sloboda, kad
obavljaju slubenu dunost,
392
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko silom ili pri-
jetnjom uporabe sile prua otpor slubenoj osobi u obavljanju njezine
slubene radnje ili u provoenju zakonite odluke ili mjere dravnog tijela.
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini prema
osobi koja ovlateno pomae slubenoj osobi u obavljanju slubene radnje,
kaznit e se kao da je djelo poinio prema slubenoj osobi.
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka doveden
u opasnost ivot ili tijelo slubene osobe ili osobe koja joj pomae u obav-
ljanju slubene radnje ili joj je nanesena tjelesna ozljeda ili je uporabljeno
oruje ili opasno orue,
(5) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka koji je
bio izazvan protuzakonitim, bezobzirnim ili osobito grubim postupanjem
slubene osobe ili osobe koja joj ovlateno pomae, moe se osloboditi
kazne.
Ovaj lanak odgovara l. 318. KZ/97, a pokriva i sadraj l. 357. KZ/97.
Stavak 1. s obzirom na redeniranje policijskih poslova stupanjem na
snagu Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09) postao je nepri-
mjeren. Naime, Novela Kaznenog zakona iz 2006. bespotrebno je u ovom
stavku navela policijske poslove sukladno l. 3. Zakona o policiji (NN 129/00 i
41/08), koji je u meuvremenu promijenjen. Stoga je kao praktinije i nomo-
tehniki jasnije rjeenje ovaj stavak propisan kao blanketna norma zatita se
odnosi na odreen krug osoba kad obavljaju svoju slubenu dunost, a koje su
njihove slubene dunosti odreeno je posebnim zakonodavstvom. Povrh toga,
proiren je krug osoba na koje se odnosi ovaj stavak. Uz policijske slubenike
te slubene osobe Vojne policije, on se odnosi i na vojnu osobu (prije u l. 357.
KZ/97), slubenu osobu kojoj je povjereno uvanje osoba kojima je na temelju
zakona oduzeta sloboda (prije u l. 318. st. 2. KZ/97). Slinu odredbu ima
njem. KZ ( 113). Ne govori se vie o osobama kojima je zakonitom odlukom
ili na zakonit nain oduzeta sloboda, ve na temelju zakona, ime je pokri-
veno inkriminiranje onih napada na slubenu osobu kojoj je povjereno uvanje
osobe kojima je oduzeta sloboda (to su pravosudni policajci), a u konanici se
utvrdi da je odluka na temelju koje je sloboda oduzeta bila nezakonita.
Stavak 2. je nov i njime se po uzoru na 113 njem. KZ inkriminira prua-
nje otpora slubenoj osobi u vrenju njene radnje.
Kazne u ovom lanku usuglaene su s propisanim kaznama iz prethodnog
lanka.
Ostali stavci odgovaraju mutatis mutandis stavcima iz prethodnog lanka.
393
Lana uzbuna
lanak 316.
Tko lano obavijesti policiju ili drugu javnu slubu koja osigurava
red ili prua pomo o dogaaju koji iziskuje hitno djelovanje te slube,
Ovaj lanak odgovara l. 322. st. 2. KZ/97, s time da je nomotehniki
dotjeran.
Promijenjen je naziv lanka budui da se u njemu ne radi vie o irenju
lanih vijesti i informacija, ve se zapravo radi o lanom uzbunjivanju.
Stavak 1. lanka 322. KZ/97 brisan je kao nepotreban s obzirom na to da
je Zakonom o prekrajima protiv javnog reda i mira kao prekraj opisano izmi-
ljanje i irenje lane vijesti kojom se remeti mir i spokojstvo graana pa ne
postoji potreba za dodatnim inkriminiranjem.
Skidanje i povreda slubenog peata i znaka
lanak 317.
(1) Tko skine ili povrijedi slubeni peat ili znak koji je ovlatena
slubena osoba stavila radi osiguranja predmeta, prostorije ili prostora, ili
tko bez skidanja ili povrede peata ili znaka ue u takav prostor ili prosto-
riju ili otvori osigurani predmet,
se kazniti.
Novina je inkriminiranje i skidanje slubenog peata ili znaka koji je
slubena osoba postavila radi osiguranja ne samo s predmeta i prostorije, ve i
bilo kojeg drugog prostora (npr. u praksi esto dolazi do skidanja table zatvo-
reno gradilite koju je graevinska inspekcija postavila na otvorenom terenu
ili nedovrenoj graevini pa se ne radi o prostoriji, zbog ega su ovakve po -
vrede do sada bile nepokrivene).
394
Oduzimanje ili unitenje slubenog peata ili slubenog spisa
lanak 318.
(1) Tko protupravno oduzme, sakrije, uniti, oteti ili na drugi nain
uini neuporabljivim slubeni peat, knjigu, spis ili ispravu,
(2) Ako djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini slubena osoba kojoj je
slubeni peat, knjiga, spis ili isprava povjerena ili bila dostupna u obav-
ljanju njezine slubene dunosti,
se kazniti.
U stavku 1. brisane su rijei koja pripada dravnom tijelu ili organizaciji
koja vri javne ovlasti ili se kod njih nalazi kao nepotrebno ogranienje.
Stavak 2. je nov u njemu se kao kvalikatorna okolnost uvodi poinje-
nje u slubi od strane slubene osobe. Upravo stoga l. 279. st. 1. KZ vie ne
pokriva ovaj sadraj za razliku od l. 312. st. 2. KZ/97 (krivotvorenje isprave).
Novana kazna moe biti izreena kao glavna kazna za kazneno djelo iz
stavka 1. sukladno l. 40. st. 4. KZ. Takoer, pod uvjetima iz l. 55. KZ,
iz reenu novanu kaznu ili kaznu zatvora sud moe zamijeniti radom za ope
dobro na slobodi.
Oteenje i nedozvoljeni izvoz kulturnog dobra
lanak 319.
(1) Tko oteti ili uniti kulturno dobro,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko bez odobrenja
nadlenog tijela trajno izveze ili iznese iz Republike Hrvatske kulturno
dobro ili ga ne vrati u Republiku Hrvatsku u roku odreenom odobre-
njem.
(3) Ako je zbog kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka nastu-
pila znatna teta ili se radi o kulturnom dobru od nacionalnog znaenja,
e se kazniti.
395
Budui da je novim deniranjem kaznenog djela unitenja i oteenja
tue stvari iz l. 222. KZ/97 isputen kvalicirani oblik koji se meu ostalim
odnosio na unitenje ili oteenje kulturnog dobra, uklonjeno je postojee pre-
klapanje kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka s kaznenim djelom iz l. 222.
st. 2. KZ/97 (l. 235. KZ).
Stavak 1. nomotehniki je usklaen sa Zakonom o zatiti i ouvanju kul-
turnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10) koji koristi termin kul-
turna dobra. Zakonski okvir kazne za kazneno djelo iz stavka 1. povien je na
kaznu zatvora do tri godine.
Stavak 2. takoer je nomotehniki usklaen s gore navedenim zakonima
koristei umjesto izraza bez dozvole izraz bez odobrenja. Odnosi se samo
na trajno izvoenje ili iznoenje jer je privremen izvoz pokriven prekrajem iz
l. 115. st. 1. to. 9. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 09/99,
151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11).
Stavak 3. i 4. identini su l. 325. st. 3. i 4. KZ/97. Zbog jedinstvene pri-
mjene neodreenih vrijednosti obiljeja na pojedina kaznena djela od strane
svih sudova, Kazneni odjel VSRH na sjednici odranoj 27. 12. 2012. (br. Su-IV
k-4/2012-57) donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje znatna teta
kod kaznenog djela oteenja i nedozvoljenog izvoza kulturnog dobra iz l.
319. st. 3. KZ, postoji kad vrijednost tete prelazi 60.000,00 kn.
Nedozvoljeno obavljanje istraivakih radova
i prisvajanje kulturnog dobra
lanak 320.
(1) Tko protivno zabrani ili bez odobrenja nadlenog tijela na kul-
turnom dobru obavi konzervatorske, restauratorske, istraivake ili druge
radove, arheoloka iskopavanja ili istraivanja, pa zbog toga kulturno
dobro bude uniteno, oteeno ili izgubi svojstvo kulturnog dobra,
kulturnom dobru od nacionalnog znaenja ili je prouzroena znatna teta,
(3) Kaznom iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se tko prigodom
arheolokih ili drugih istraivanja prisvoji iskopan ili naen predmet koji
predstavlja kulturno dobro.
U stavku 1. uvodi se termin protivno zabrani koji ukljuuje generalno
poduzimanje ovakvih radova, iako je to zabranjeno. Pojam bez odobrenja nad-
396
lenog tijela odnosi se na potrebno odobrenje nadlenog tijela koje se izdaje
za svaki pojedini zahvat u ova dobra sukladno posebnim propisima.
Razlika prema prekraju (l. 115.117. Zakona o zatiti i ouvanju kultur-
nih dobara) jest u tome da se za postojanje kaznenog djela trai i nastup poslje-
dica, odnosno da uslijed takvih nepravilnosti kulturno dobro bude uniteno,
teko oteeno ili da izgubi svojstva kulturnog dobra.
Stavak 2. nomotehniki je usklaen s terminologijom Zakona o zatiti i
ouvanju kulturnih dobara (kulturno dobro od nacionalnog znaenja). Zbog
znatna teta kod kaznenog djela nedozvoljenog obavljanja istraivakih ra -
dova i prisvajanja kulturnog dobra iz l. 320. st. 2. KZ, postoji kad vrijednost
U stavku 3. inkriminira se prisvajanje prilikom arheolokih ili drugih
istra ivanja iskopanog ili naenog predmeta koji predstavlja kulturno dobro,
dok je izbaeno oduzimanje jer je ono pokriveno kaznenim djelom teke krae.
Povien je kazneni okvir za djela iz stavka 1. i 2., slijedom ega je brisana
odredba stavka 4. lanka 326. KZ/97 koja je propisivala kanjivost pokuaja jer
je pokuaj ovih djela sada kanjiv po opim odredbama.
Unitavanje ili prikrivanje arhivskog gradiva
lanak 321.
Tko protivno propisima uniti, prikriva ili uini neuporabljivom
arhivsko ili registraturno gradivo, ili ga iznese iz Republike Hrvatske bez
odobrenja nadlenog dravnog tijela,
Naziv ovog kaznenog djela (prije u l. 327. KZ/97) izmijenjen je u Uni-
tavanje ili prikrivanje arhivskog gradiva u skladu sa Zakonom o arhivskom
gradivu i arhivima (NN 105/97, 64/00 i 65/09 u daljnjem tekstu: Zakon o
arhivskom gradivu i arhivima) koji koristi upravo taj termin. Prema l. 3. toga
Zakona, arhivsko su gradivo zapisi ili dokumenti koji su nastali djelovanjem
pravnih ili zikih osoba u obavljanju njihove djelatnosti, a od trajnog su zna-
enja za kulturu, povijest i druge znanosti, bez obzira na mjesto i vrijeme nji-
hova nastanka, neovisno o obliku i tvarnom nosau na kojem su sauvan.
Isto tako, radi nomotehnikog usklaenja sa Zakonom o arhivskom gra-
divu i arhivima, umjesto termina registrirana graa uvodi se termin registra-
turno gradivo, koje prema lanku 3. istog Zakona jest cjelina zapisa ili dokume-
nata nastalih ili primljenih djelovanjem i radom pojedine pravne ili zike
osobe. Registraturno gradivo smatra se arhivskim gradivom u nastajanju, te se
397
glede njegove zatite primjenjuju odredbe toga Zakona i drugih propisa koji se
odnose na arhivsko gradivo.
S obzirom na to da Zakon o arhivskom gradivu i arhivima u lanku 65.
inkriminira upravo unitavanje, prikrivanje ili injenje neuporabljivim arhiv-
skog gradiva, odnosno njegovo iznoenje u inozemstvo bez prethodnog odo-
brenja nadlenog dravnog tijela, potrebno je brisati navedenu odredbu donoe-
njem ovog zakona.
Povien je kazneni okvir djela, slijedom ega je brisana odredba sada-
njeg stavka 2. koja je propisivala kanjivost pokuaja budui da je pokuaj
ovog djela sada kanjiv po opim odredbama.
Neovlateno obavljanje slubene radnje
lanak 322.
Tko neovlateno izvri kakvu radnju koju je ovlatena izvriti samo
slubena ili vojna osoba,
Ovaj lanak odgovara kaznenom djelu iz l. 328. KZ/97, s time da je
zadran samo stavak 2. po uzoru na 132 njem. KZ.
Stavak 1. lanka 328. KZ/97 brisan je jer je za ova ponaanja dovoljna
prekrajna odgovornost propisana u l. 10. Zakona o prekrajima protiv javnog
reda i mira (NN 05/90, 30/90, 47/90). Prema l. 10. Zakona o prekrajima pro-
tiv javnog reda i mira, prekraj ini onaj tko obmane drugog u pogledu svoje
slubene ili drutvene funkcije, odnosno poloaja ili tko upotrijebi lane osobne
podatke kao svoje ili tko potvrdi tue lane osobne podatke, kao i tko neovla-
teno nosi kakve znakove slubene osobe. Sam cilj koji je predstavljao do sada
razlikovanje prema prekraju vrlo je teko samo po sebi dokazati, a ako se
ostvari neko drugo kazneno djelo onda bi ovaj stavak s njim redovito dolazio u
prividni stjecaj. Ako se lano predstavljanje radi s ciljem pribavljanja imovin-
ske koristi, postojat e kazneno djelo prijevare.
Protupravna naplata
lanak 323.
(1) Tko od drugog silom ili ozbiljnom prijetnjom naplati trabinu
koju ovaj duguje njemu ili drugoj osobi,
398
poinitelj uporabio silu ili prijetnju da e izravno napasti na ivot ili tijelo
dunika ili druge osobe,
uporabljeno oruje ili opasno orue,
Kazneno je djelo prestilizirano kako bi se razlikovalo od kaznenog djela
iznude kojim se ostvaruje protupravna imovinska korist, dok se protupravnom
naplatom realizira trabina na koju poinitelj ima pravo, ali to ini nedopute-
nim sredstvima (silom ili prijetnjom). Razlika izmeu ovog djela i iznude u
dosadanjem tekstu nije bila jasno izreena, naroito u l. 330. st. 2. KZ/97, u
kojem je bilo predvieno da prisiljena osoba uini neto na tetu svoje imovine,
a to je zapravo obiljeje iznude. Stoga su za protupravnu naplatu propisane
nie kazne nego za iznudu.
Stavak 4. i 5. brisani su s obzirom na to da su ti sluajevi obuhvaeni
kaznenim djelom iz lanka 329. KZ.
Izazivanje nereda
lanak 324.
(1) Tko sudjeluje u mnotvu koje nasiljem prema drugim osobama ili
stvarima ili prijetnjom da e poiniti nasilje ugroava javni red ili potie
mnotvo na nasilje,
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno iz mr-
nje, prema veem broju osoba, uz uporabu oruja ili opasnog orua ili
dovede u opasnost ivot ili tijelo druge osobe ili je dovelo do znatne imo-
vinske tete,
(3) Sudionik iz stavka 1. i 2. ovoga lanka koji se udalji na zahtjev
slubene osobe prije nego to je sam poinio nasilje nee se kazniti za
kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka.
Strana zakonodavstva ne poznaju kazneno djelo nasilnikog ponaanja
(prije u l. 331. KZ/97), ve imaju donekle slino djelo tzv. Izazivanje nereda
(vidi l. 260. vic. KZ te 125 i 125a njem. KZ), pa je umjesto nasilnikog
ponaanja iz l. 331. KZ/97 uvedeno ovo kazneno djelo. Kazneno je djelo
399
nasilnikog ponaanja zbog neodreenosti zakonskog opisa i preklapanja s dru-
gim kaznenim djelima brisano.
Stavak 1. inkriminira sudjelovanje u mnotvu (Zusamenrottung, Men-
schen menge) osobe koja ini nasilje ili prijeti nasiljem ili potie mnotvo na
nasilje. Rije mnotvo oznaava vei broj ljudi od grupe (koju ine tri ovjeka)
pa se time ujedno omoguava i lake razlikovanje prema kaznenom djelu sudje-
lovanja u tunjavi (l. 122. KZ).
Stavak 2. propisuje kvalikatorne okolnosti koje djelo ine teim. Prema
l. 87. st. 21. KZ, zloin iz mrnje jest kazneno djelo poinjeno zbog rasne pri-
padnosti, boje koe, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etnikog podrijetla, inva-
liditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. Zbog
znatna imovinska teta kod kaznenog djela izazivanja nereda iz l. 324. st. 2.
KZ, postoji kad vrijednost imovinske tete prelazi 60.000,00 kn.
Stavkom 3. po uzoru na l. 260. st. 2. vic. KZ iskljuuje se postojanje
kaznenog djela ukoliko se osoba na zahtjev slubene osobe udalji iz mnotva, a
da prije toga nije sama poinila nasilje. Time se osobama eli dati poticaj da se
udalje iz mnotva.
Javno poticanje na nasilje i mrnju
lanak 325.
(1) Tko putem tiska, radija, televizije, raunalnog sustava ili mree,
na javnom skupu ili na drugi nain javno potie ili javnosti uini dostu-
pnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mrnju
usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne,
vjerske, nacionalne ili etnike pripadnosti, podrijetla, boje koe, spola,
spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih oso-
bina,
(2) Tko organizira ili vodi grupu od tri ili vie osoba radi poinjenja
djela iz stavka 1. ovoga lanka,
(3) Tko sudjeluje u udruenju iz stavka 2. ovoga lanka, kaznit e se
kaznom zatvora do jedne godine.
(4) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko javno odo-
brava, porie ili znatno umanjuje kazneno djelo genocida, zloina agresije,
zloina protiv ovjenosti ili ratnog zloina, usmjereno prema skupini ljudi
ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etnike
400
pripadnosti, podrijetla ili boje koe, na nain koji je prikladan potaknuti
nasilje ili mrnju protiv takve skupine ili pripadnika te skupine.
e se kazniti.
Ovo je kazneno djelo prije bilo inkriminirano u l. 174. st. 3. i 4. KZ/97, s
time da su nove odredbe usklaene s Okvirnom odlukom Europske unije
2008/913/PUP od 28. studenog 2008. o suzbijanju odreenih oblika i naina
izraavanja rasizma i ksenofobije.
Sukladno Okvirnoj odluci stavak 1. inkriminira javno poticanje na nasilje
i mrnju usmjerenu prema odreenim skupinama ljudi. Djelo se kanjava i kad
je poinjeno putem informacijskog sustava. Sankcija je usuglaena sa zahtje-
vom Okvirne odluke prema kojoj maksimum kazne mora biti od jedne do tri
godine.
Sukladno preporukama ECRI-a (The European Commission against Ra -
cism and Intolerance) kojima se trai da se kroz kazneno zakonodavstvo ka-
njava organizator ili voa grupe koja potie na nasilje i mrnju, uvedena je
inkriminacija u stavku 2. Naime, ovakva grupa ne bi se smatrala grupom u
smislu lanka 328. s obzirom na to da isti trai da se radi o grupi koja se
udruila na poinjenje kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u tra-
janju duljem od tri godine.
U stavku 3. predvieno je kanjavanje i za samo sudjelovanje u udruenju
koje potie na nasilje i mrnju, a to je u skladu s relevantnim meunarodnim
dokumentima (npr. Konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije).
Stavak 4. inkriminira javno odobravanje, poricanje ili umanjivanje odre-
enih kaznenih djela na nain da se potie na nasilje i mrnju protiv odreenih
skupina. Okvirna odluka daje mogunost da se odgovornost ogranii na zloine
koji su ustanovljeni presudom nacionalnog suda ili pravomonom odlukom
meunarodnog suda te na sluajeve kad je djelo poinjeno na takav nain da e
vjerojatno poremetiti javni red ili koji je ugroavajui, pogrdan ili uvredljiv.
Kazneni zakon nije uveo ova ogranienja.
Protuzakonito ulaenje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj
lanak 326.
(1) Tko jednoj ili vie osoba koje nisu dravljani Republike Hrvatske
iz koristoljublja omogui ili pomogne nedozvoljeno ui, izii, kretati se ili
boraviti u Republici Hrvatskoj,
doveden u opasnost ivot ili tijelo osobe koja nedozvoljeno ulazi, kree se
401
ili boravi u Republici Hrvatskoj ili je s njom postupano na neovjean ili
poniavajui nain, ili je djelo poinila slubena osoba u obavljanju slu-
bene dunosti,
Ovaj lanak velikim djelom odgovara l. 177. KZ/97 (protuzakonito pre-
bacivanje osoba preko dravne granice). Sukladno lanku 1. Direktive Europ-
ske unije 2002/90/EZ, od 28. studenoga 2002. godine potrebno je kanjavati
pomaganje osobi koja nezakonito ulazi u Republiku Hrvatsku ili se nezakonito
kree i boravi u Republici Hrvatskoj. Nedozvoljeni ulazak u Republiku Hrvat-
sku kanjiv je kao prekraj prema l. 48. Zakona o nadzoru dravne granice
(NN 173/03, 100/04, 141/06, 08/07 i 146/08), a nedozvoljeni boravak kanjiv
je prema l. 16. Zakona o prebivalitu i boravitu graana (NN 53/91, 26/93 i
11/00). Prema opim odredbama Prekrajnog zakona time je kanjivo i poma-
ganje osobi da nedozvoljeno ue u Republiku Hrvatsku. Direktiva ne trai ka-
njavanje zatvorskom kaznom pomaganje pri nezakonitom ulasku, kretanju ili
boravku u dravi (lanak 1(a) Direktiva Europske unije 2002/90/EZ, od 28.
studenoga 2002. godine). S obzirom na to da se dostatnom smatra prekrajna
odgovornost, za ove sluajeve nije uvedena kaznena odgovornost.
Stavak 1. inkriminira pomaganje u nezakonitom prelaenju preko granice,
kretanju i boravku u Republici Hrvatskoj ili ilegalnom prebacivanju preko dr -
avne granice osoba iz Republike Hrvatske u druge drave, i to iz koristolju-
blja. Isti je sukladan l. 1(b) Direktive Europske unije 2002/90/EZ, od 28. stu-
denoga 2002. godine. Time je ujedno usvojen i prijedlog nekih upanijskih
dravnih odvjetnitva da se inkriminiraju i drugi naini omoguavanja nedo-
zvoljenog prelaska preko dravne granice koji ne predstavljaju doslovno radnju
prevoenja preko dravne granice, ali se stvarno radi o omoguavanju i poma-
ganju u nezakonitom prelaenju preko granice. U praksi se pojavio sluaj poi-
nitelja koji je osobno, svojim vozilom, iz koristoljublja, znajui da osoba koju
prevozi nema dokumente za legalan ulazak u Republiku Hrvatsku istu dovezao
do ne posredne blizine granine crte, koja je potom ilegalno prela dravnu gra-
nicu, dok je poinitelj u Republici Hrvatskoj svojim vozilom uao na legalnom
graninom prijelazu, a potom prema dogovoru, ovoga priekao u blizini gra-
nine crte, ali na podruju Republike Hrvatske te ga dalje prevozio teritorijem
Republike Hrvatske. Bio je optuen kao poinitelj citiranog kaznenog djela, ali
je u postupku pred sudom osloboen jer nije sudjelovao u samom inu ilegal-
nog prelaska preko granice (ODO Zagreb, DO Karlovac). Kanjive su i sve
po magake radnje. Sankcije su u oba stavka poviene sukladno Okvirnoj odluci
Europske unije 2002/946/PUP od 28. studenog 2002. o jaanju kaznenog okvi-
ra za prevenciju olakavanja nezakonitog ulaska, kretanja i boravka.
Stavak 2. odgovara l. 177. St. 2. KZ/97, s time da je kao kvalikatorna
okolnost dodano i poinjenje djela od strane slubene osobe u obavljanju
slube.
402
Dogovor za poinjenje kaznenog djela
lanak 327.
(1) Tko se s drugim dogovori da e poiniti kazneno djelo za koje se
po zakonu moe izrei kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine,
(2) Poinitelj koji otkrije dogovor iz stavka 1. ovoga lanka prije
nego to je dogovoreno kazneno djelo poinjeno moe se osloboditi kazne.
Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (NN MU
14/02 i 13/03 tzv. Palermo konvencija) te Okvirna odluka 2008/841/PUP od
24. listopada 2008. o borbi protiv organiziranog kriminala trae sankcioniranje
dogovora za poinjenje kaznenog djela. Ovaj je lanak usklaen s navedenim
dokumentima.
U stavku 1. brisana je rije tee kazneno djelo jer je u nastavku deni-
rano da se inkriminira dogovor za poinjenje kaznenog djela za koje se po
zakonu moe izrei kazna zatvora vea od tri godine.
Sadrajno dogovor za poinjenjem kaznenog djela pripada pripremnim
radnjama, pa se ovim djelom uvodi kanjivost pripremne radnje za poinjenje
kaznenog djela za koje se moe izrei kazna zatvora vea od tri godine. Ova se
granica postavila jer Okvirna odluka 2008/841/PUP od 24. listopada 2008. o
borbi protiv organiziranog kriminala trai da se dogovor inkriminira za kaznena
djela za koja je propisana kazna zatvora od najmanje etiri godine, a to su u
naem zakonodavstvu zapravo djela za koja se moe izrei kazna vea od tri
godine.
Zloinako udruenje
lanak 328.
(1) Tko organizira ili vodi zloinako udruenje,
(2) Tko sudjeluje u udruenju iz stavka 1. ovoga lanka, a da nije jo
poinio ni jedno kazneno djelo za to udruenje, ili poduzme neku radnju
koja nije kazneno djelo, ali za koju zna da doprinosi ostvarenju cilja zloi-
nakog udruenja, ili nancijski ili na drugi nain podupire zloinako
udruenje,
403
(3) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka koji pravo-
dobnim otkrivanjem zloinakog udruenja sprijei poinjenje kaznenih
djela navedenih u stavku 4. ovoga lanka ili pripadnik zloinakog udrue-
nja koji ga otkrije prije nego to u njegovom sastavu ili za njega poini
kazneno djelo navedeno u stavku 4. ovoga lanka moe se osloboditi kazne.
(4) Zloinako udruenje ine najmanje tri osobe koje su se udruile
sa zajednikim ciljem poinjenja jednog ili vie kaznenih djela, za koja se
moe izrei kazna zatvora od tri godine ili tea, a koje ne ukljuuje udru -
enje koje ine osobe sluajno povezane za neposredno poinjenje jednog
kaznenog djela.
Ovaj lanak djelomino odgovara l. 333. KZ/97.
U ovom lanku ukida se razlikovanje izmeu grupe i zloinakog udrue-
nja. Proirena je denicija zloinakog udruenja tako da ono u velikoj mjeri
obuhvaa i dosadanji pojam grupe. Zloinako udruenje ine najmanje tri
osobe koje su se udruile za poinjenje jednog ili vie kaznenih djela za koja se
moe izrei kazna zatvora od tri godine ili tea. Propisivanjem kazne zatvora
od tri godine ili tee omoguit e se kanjavanje za poinjenje kaznenog djela
sukladno l. 329.
Ovakvo rjeenje nalazimo u velikom broju stranih zakona (kao posebno
zanimljiva rjeenja vidi 129 njem. KZ, l. 467.1 kanad. KZ, l. 450-1 franc.
KZ). Sukladno tome brisani su stavci 1. i 3. lanka 333. KZ/97. Ostaje kanjivo
organiziranje i voenje zloinakog udruenja (stavak 1. KZ) te samo sudjelo-
vanje u zloinakom udruenju (stavak 2. KZ). Za sudjelovanje u zloinakom
udruenju iz stavka 2. pripadnik takva udruenja odgovara samo ako nije poi-
nio ni jedno kazneno djelo (klauzula supsidijarnosti) jer ako je poinio kazneno
djelo, onda odgovara prema l. 329. KZ u vezi s kaznenim djelom koje je
po inio.
Stavak 1. odgovara l. 333. st. 2. KZ/97, s time da je sada proirena de-
nicija zloinakog udruenja. Kazna je sniena s jedne do osam godina na est
mjeseci do pet godina zatvora za samo organiziranje grupe, ali organizator i
voa zloinakog udruenja posebno jo odgovara za poinjenje kaznenog/ih
djela u okviru zloinakog udruenja. Dakle, kazneno djelo organiziranja zloi-
nakog udruenja i poinjenja samog kaznenog djela u okviru zloinakog
udruenja u pravom su stjecaju.
Stavak 2. pokriva sadraj l. 333. st. 4. Njegov je sadraj u odnosu na
KZ/97 detaljnije razraen sukladno l. 5. st. 1. toka ii. (b) Konvencije Uje-
dinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (tzv. Pa -
lermo konvencija) te l. 2. (a) Okvirne odluke Europske unije 2008/841/PUP,
od 24. listopada 2008. godine. Njime se propisuje kanjavanje samog lanstva
u zloinakom udruenju, poduzimanje radnji koje same po sebi nisu kazneno
djelo (npr. regrutiranje novih lanova organizacije) s tim da poinitelj mora
404
znati da tim radnjama pridonosi ostvarenju cilja zloinakog udruenja te nan-
ciranju i drugom podupiranju zloinakog udruenja. Ovo dvoje potonje moe
poiniti pripadnik ili netko tko nije pripadnik udruenja.
Maksimum kazne za ova djela treba se kretati izmeu dvije i pet godina
(l. 3. Okvirne odluke 2008/841/PUP, od 24. listopada 2008. godine), pri emu
se Kazneni zakon prilagodio sniavanjem propisanih kazni pa je tako za stavak
1. predviena kazna zatvora od est mjeseci do pet godina, a za stavak 2. kazna
Stavak 4. donosi novu, u odnosu na KZ/97, proirenu deniciju zloina-
kog udruenja. Ona je neto ira negoli to zahtijeva Palermo konvencija, ali
odgovara denicijama koje nalazimo u drugim zakonodavstvima.
Poinjenje kaznenog djela u sastavu zloinakog udruenja
lanak 329.
(1) Tko znajui za cilj zloinakog udruenja ili njegove kriminalne
aktivnosti poini kazneno djelo u sastavu takvog udruenja ili potakne
drugoga na poinjenje kaznenog djela u sastavu takvog udruenja kaznit
e se:
1. za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne tri
godine kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina,
2. za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne pet
godina kaznom zatvora od jedne do deset godina,
3. za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne osam
godina kaznom zatvora od tri do dvanaest godina,
4. za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne deset ili
dvanaest godina kaznom zatvora od tri do petnaest godina,
5. za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne petna-
est godina kaznom zatvora od pet do dvadeset godina,
6. za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne dvade-
set godina kaznom zatvora od najmanje deset godina ili dugotrajnim za -
tvorom.
(2) Tko znajui za cilj zloinakog udruenja ili njegove kriminalne
aktivnosti pomogne drugome u poinjenju kaznenog djela u sastavu ta -
kvog udruenja kaznit e se kaznom propisanom u stavku 1. ovoga lanka,
a moe se i blae kazniti.
(3) Ako poinitelj iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka bitno pridonese ot -
krivanju zloinakog udruenja moe se blae kazniti.
Ovo je novi lanak koji je raen prema l. 5. st. 1. toka ii. (a) Konvencije
Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta. S ob -
405
zirom na to da je poinjenje djela u grupi ili zloinakoj organizaciji brisano
kao kvalikatorna okolnost kod kaznenih djela, u sluaju da je djelo poinjeno
na taj nain radit e se o ovom kaznenom djelu u svezi s kaznenim djelom koje
je poinjeno. Drugim rijeima, ovo kazneno djelo kvalicirani je oblik svakog
kaznenog djela koje je poinjeno u sastavu zloinakog udruenja.
Posebno se navode poticatelj (stavak 1.) i pomagatelj (stavak 2.) jer se
time omoguuje njihovo kanjavanje i u sluajevima kad nema akcesornosti te
se izbjegava rasprava o tome je li znanje o poinjenju kaznenog djela u okviru
zloinakog udruenja prenosiva ili neprenosiva okolnost. Nema potrebe po -
sebno propisati kanjavanje onog koji organizira poinjenje kaznenog djela u
sastavu zloinakog udruenja jer e se on smatrati poiniteljem (on je tzv.
Schreibtischtter).
U stavku 3. predvia se mogunost blaeg kanjavanja poinitelja djela iz
stavka 1. i 2. ovoga lanka. Budui da su te osobe ve ostvarile kazneno djelo u
sastavu zloinakog udruenja, mogunost ublaavanja kazne smatrala se do -
voljnom nagradom za otkrivanje zloinakog udruenja.
Izrada i nabavljanje oruja i sredstava namijenjenih
poinjenju kaznenog djela
lanak 330.
(1) Tko oruje, eksplozivne tvari ili sredstva potrebna za njihovu
izradu, kao i otrove za koje zna da su namijenjeni poinjenju kaznenog
djela, izrauje, nabavlja ili drugome omoguuje da do njih doe,
(2) Tko izradi ili drugome ustupi lani klju, otpira, elektroniki
ureaj ili neko drugo sredstvo ili napravu za provaljivanje, iako zna da je
namijenjeno poinjenju kaznenog djela,
(3) Sredstva iz stavka 1. i 2. ovoga lanka e se oduzeti.
Ovaj lanak odgovara lanku 334. KZ/97, samo je u stavku 2. dodan
elektroniki ureaj jer se sve ee upotrebljava kod provaljivanja.
Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oruja
i eksplozivnih tvari
lanak 331.
(1) Tko neovlateno izrauje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili na
drugi nain sebi ili drugome pribavlja u posjed vatreno oruje, streljivo,
406
eksplozivne tvari ili njihove sastavne ili rezervne dijelove ije je nabavlja-
nje, prodaja ili posjedovanje graanima zabranjeno ili je dozvoljeno samo
uz prethodno odobrenje,
(2) Tko neovlateno posjeduje, nabavi, izradi, proda ili razmjeni,
uveze ili izveze vee koliine vatrenog oruja, streljiva, eksplozivnih tvari
ili njihovih sastavnih ili rezervnih dijelova,
(3) Kaznom iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se tko izrauje ili
usavrava, proizvodi, nabavlja, skladiti, nudi na prodaju, prodaje ili
kupuje, posreduje u kupnji ili prodaji, posjeduje, prenosi ili prevozi kemij-
sko ili bioloko oruje ili drugo sredstvo borbe koje je zabranjeno meuna-
rodnim pravom.
(4) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko prodaje ili
izvozi oruje u zemlju u kojoj se djeca koriste kao plaenici.
(5) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko neovlateno
posjeduje, nabavi, izradi, proda ili razmijeni sredstva potrebna za izradu
vatrenog oruja, streljiva ili eksplozivnih tvari.
(6) Vatreno oruje, streljivo, eksplozivne tvari te njihovi sastavni ili
rezervni dijelovi e se oduzeti.
Ovaj lanak obuhvaa kaznena djela iz l. 335. i l. 163. st. 1. KZ/97.
U naslov je dodano izrada i nabavljanje kako bi se to bolje izrazio
sadraj lanka.
Stavak 1. odgovara l. 335. st. 1. KZ/97, s tim da je proiren i na oruje
kategorije B, tj. dozvoljeno oruje za koje je potrebno prethodno odobrenje
(vidi lanak 7. Zakona o oruju, NN 63/07 i 146/08).
Stavak 2. odgovara l. 335. st. 2. KZ/97, s tim da je dodan uvoz i izvoz
te se sukladno l. 5. Protokola protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatre-
nim orujem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom (NN MU
11/04), uz vatreno oruje, streljiva i eksplozivne tvari dodaju njihovi sastavni
ili rezervni dijelovi. Stavak 2. ne preklapa se s prekrajnim odredbama Zakona
o oruju i Zakona o eksplozivnim tvarima (NN 178/04, 109/07 i 67/08), jer se
inkriminiraju navedene radnje samo ukoliko se radi o veim koliinama.
Stavak 3. odgovara l. 163. st. 1. KZ/97 kojem je zapravo u ovom lanku
i pravo mjesto, s tim da je radi konzistentnosti kaznene politike kazna poviena
s tri mjeseca do tri godine na est mjeseci do pet godina zatvora.
Stavak 4. je nov. Utemeljen je na prigovoru koji je Republici Hrvatskoj
uputio Odbor o pravima djeteta traei da se sukladno EU Code of Conduct on
407
Arms Exports posebno inkriminira izvoz oruja u zemlje ili na podruja u
kojima se djeca koriste kao plaenici.
Stavkom 5. kanjavaju se odreene pripremne radnje za izradu vatrenog
oruja, streljiva ili eksplozivnih tvari.
Stavak 6. odgovara l. 335. st. 3. KZ/97, s tim da su dodani, shodno pro-
mjenama u stavku 2. ovoga lanka, sastavni ili rezervni dijelovi.
Povreda mira pokojnika
lanak 332.
(1) Tko neovlateno iskopa, prekopa, razrui, oteti ili na drugi nain
grubo oskvrne grob, mjesto ukopa ili spomen na umrle,
(2) Tko neovlateno iskopa, odnese, oteti, uniti, sakrije ili premjesti
tijelo, fetus, dio tijela ili pepeo umrle osobe, ili tko oskvrne tijelo,
se kazniti.
Ovaj lanak odgovara kaznenom djelu iz l. 134. KZ/97, a prebaeno je u
ovu glavu jer se po svom sadraju ovdje bolje uklapa.
U stavak 2. ubaen je fetus (isto 168. st. 1. njem. KZ) kako bi se suzbi-
jala njihova komercijalna upotreba.
U stavku 1. kazna je poviena s tri mjeseca na jednu godinu, a u stavku 2.
s jedne godine na dvije godine.
Novina je i kanjavanje pokuaja djela iz stavka 2. Pokuaj je kanjiv i
prema njem. KZ (168 st. 3.).
408
KAZNENA DJELA PROTIV BIRAKOG PRAVA
pravna zatita birakih prava. Novost je kazneno djelo podmiivanja zastupnika
(l. 339. KZ) koje se nije moglo obuhvati slubenikim kaznenim djelima pri-
manja i davanja mita s obzirom na to da se zastupnikovo glasovanje ne moe
tumaiti kao slubena radnja.
Povreda slobode odluivanja biraa
lanak 333.
Tko silom, ozbiljnom prijetnjom, podmiivanjem ili na drugi protu-
zakonit nain utjee na biraa da na izborima glasuje na odreeni nain ili
da ne glasuje,
U odnosu na odredbu l. 116. KZ/97 izostavljeno je nepotrebno nabraja-
nje modaliteta poinjenja ovog kaznenog djela. Takoer, kazna je znatno
postroena povienjem i njena minimuma i maksimuma (kazna zatvora do
jedne godine poveana je na kaznu zatvora od est mjeseci do pet godina). Vie
nije mogue izricanje novane kazne, ali izreenu kaznu zatvora sud moe
zamijeniti radom za ope dobro na slobodi.
Uskrata birakog prava
lanak 334.
Tko u obavljanju povjerene mu dunosti u vezi s izborima drugoga
protuzakonito ne uvede u popis biraa, ili ga izbrie iz tog popisa, ili mu na
drugi nain uskrati birako pravo,
Ovaj lanak odgovara l. 117. KZ/97, s tim da je povean posebni maksi-
mum s jedne na tri godine.
409
Prema l. 87. st. 14. KZ, izbori su izbori za Hrvatski sabor, Predsjednika
Republike, Europski parlament, predstavnika tijela u jedinicama lokalne i po -
d rune (regionalne) samouprave, opinske naelnike, gradonaelnike, upane,
gradonaelnika Grada Zagreba te postupak odluivanja na dravnom referen-
dumu.
Zlouporaba birakog prava
lanak 335.
(1) Bira koji na istim izborima glasuje nakon to je ve glasovao ili
glasuje umjesto drugoga pod njegovim imenom,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko omogui dru-
gome da ponovo glasuje.
Budui da se radi o birakom pravu, naslov je promijenjen kako bi to i
izrazio.
U stavku 1. povean je posebni maksimum s jedne na tri godine.
Dodan je stavak 2. po kojem je ista kazna predviena i za osobu koja
drugome omogui ponovno glasovanje.
Povreda tajnosti glasovanja
lanak 336.
Tko na izborima povrijedi tajnost glasovanja ili bez pristanka biraa
objavi kako je on glasovao,
Stavak 2. lanka 119. KZ/97 brisan je jer je pokriven kaznenim djelom
prisile iz lanka 138. KZ, a u stavku 1. dodano je bez pristanka biraa objavi
kako je on glasao.
410
Unitenje i krivotvorenje izbornih isprava
lanak 337.
(1) Tko uniti, prikrije, oteti ili neovlateno odnese kakvu ispravu o
izborima ili kakav predmet koji slui za izbore,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko uvede u popis
biraa nepostojeu osobu, umrlu osobu ili osobu koja nema birako pravo.
U stavku 1. povean je posebni minimum i maksimum zaprijeene kazne.
Dodan je stavak 2. po kojem je ista kazna propisana za uvoenje u popis
biraa nepostojee, umrle ili osobe koja nema birako pravo. Time se nastoje
sprijeiti manipulacije birakim popisima.
drune (regionalne) samouprave, opinske naelnike, gradonaelnike, upane,
dumu.
Izborna prijevara
lanak 338.
Tko dodavanjem, oduzimanjem, brisanjem glasova ili na drugi nain
krivotvori rezultat izbora,
U stavku 1. povieni su posebni minimum i maksimum kazne s tri mje-
seca do tri godine na est mjeseci do pet godina, ime je ujedno otpala potreba
za stavkom 2. koji je regulirao kanjiv pokuaj.
drune (regionalne) samouprave, opinske naelnike, gradonaelnike, upane,
dumu.
Podmiivanje zastupnika
lanak 339.
(1) Tko kao zastupnik u Hrvatskom saboru, Europskom parlamentu
ili kao vijenik u predstavnikom tijelu jedinice lokalne i podrune (regio-
411
nalne) samouprave zahtijeva ili primi mito ili prihvati ponudu ili obeanje
mita kako bi u predstavnikom tijelu glasovao na odreen nain,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko zastupniku u
Hrvatskom saboru, Europskom parlamentu ili vijeniku u predstavni-
kom tijelu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave ponudi,
obea ili dade mito kako bi u predstavnikom tijelu glasovao na odreen
nain.
Kazneno djelo podmiivanja zastupnika novo je kazneno djelo koje se ne
moe obuhvatiti slubenikim kaznenim djelima primanja i davanja mita s
ob zirom na to da se zastupnikovo glasovanje ne moe tumaiti kao slubena
radnja. Tako se ovim kaznenim djelom popunjava navedena praznina.
Prema l. 87. st. 23. KZ, mito je svaka nepripadna nagrada, dar ili druga
imovinska ili neimovinska korist, bez obzira na vrijednost.
412
KAZNENA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE
Kaznena su djela protiv RH znatno pojednostavljena jer je bilo dosta pre-
klapanja u ovoj glavi u KZ/97. Tako su kaznena djela ugroavanja dravne
neovisnosti iz l. 137. KZ/97 i oruane pobune iz l. 142. KZ/97 uklopljena u
kazneno djelo veleizdaje (l. 340. KZ). Ubojstvo najviih dravnih dunosnika
(l. 138. KZ/97) pokriveno je kaznenim djelima terorizma (l. 97. KZ) i tekog
ubojstva (l. 111. KZ), a to vrijedi i za nasilje prema najviim dravnim duno-
snicima koje je takoer pokriveno odgovarajuim kaznenim djelima (v. Uspo-
redni prikaz lanaka starog i novog Kaznenog zakona na str. 589. ove knjige).
Veleizdaja
lanak 340.
Tko uporabom sile ili prijetnjom uporabe sile ili na drugi protupra-
van nain ugrozi teritorijalnu cjelovitost ili ustavno ustrojstvo Republike
Hrvatske,
Ovaj lanak pokriva sadraj l. 135. (veleizdaja), l. 142. (oruana po -
buna) te l. 320. (protupravna promjena ustrojstva lokalne uprave, samouprave
ili dravne uprave) KZ/97.
Umjesto dosadanjega glagola pokua, promijenjeno je obiljeje radnje
formulacijom uporabom sile ili prijetnjom uporabe sile te je dodana generalna
klauzula ili na drugi protupravan nain, ime je proiren nain ugroavanja
teritorijalne cjelovitosti ili ustavnog ustrojstva RH na sve protupravne, ne
nuno vie na prisilne, naine. Njem. KZ formulira veleizdaju protiv drave na
poduzimanje radnje kojom se silom ili prijetnjom sile ugroava opstojnost
drave ili mijenja njeno ustavno ustrojstvo ( 81). Slino propisuje slov. KZ:
Tko silom ili prijetnjom uporabe sile ugrozi opstojnost Republike Slovenije ili
tako pokua promijeniti njeno ustavno ustrojstvo.
Teritorijalna je veleizdaja i nasilni pokuaj izdvajanja i dijela dravnog
podruja ili pokuaj pripajanja dijela njena podruja drugoj dravi, pa je brisan
kao suvian onaj dio dosadanje odredbe koji govori o tome.
Dosadanji dio odredbe o svrgavanju predsjednika Republike takoer je
suvian, jer je takvo svrgavanje ve obuhvaeno opim oblikom veleizdaje koje
413
obuhvaa i svako, trajno ili privremeno, onemoguavanje rada ustavom predvi-
enih institucija. Isto tako, nisu vie potrebna ni zasebna kaznena djela uboj-
stvo najviih dravnih dunosnika (l. 138. KZ/97) i otmica najviih dravnih
dunosnika budui da su pokrivena kaznenim djelom terorizma iz l. 97. st. 1. u
vezi sa st. 4. KZ.
Pojam veleizdaje moe obuhvatiti i dosadanji l. 137. (ugroavanje
dravne neovisnosti) KZ/97 jer dovoenje RH u poloaj podreenosti ili ovi-
snosti prema kojoj drugoj dravi predstavlja ugroavanje ustavnog ustrojstva.
Stoga je l. 137. KZ/97 brisan.
Pokuaj veleizdaje kanjiv je u skladu s opim propisima o kanjivosti
pokuaja kaznenog djela.
Propisana kazna za veleizdaju usklaena je s kaznenim okvirima za ostala
djela, kao i s kaznama u poredbenom kaznenom pravu jer se nalazi izmeu onih
kaznenih zakona koji su stroi (njem. KZ propisuje najmanje deset godina, ali s
odredbom o kanjavanju manje tekih sluajeva veleizdaje kaznom zatvora u
trajanju od 1 do 10 godina, ved. KZ propisuje najmanje deset godina zatvora
ili doivotni zatvor) te onih koji predviaju blae kanjavanje (slov. KZ za
temeljni oblik propisuje kaznu zatvora od jedne do deset godina, dok za tee
oblike propisuje zatvor od deset do petnaest godina, odnosno za najtei oblik
najmanje petnaest godina zatvora).
Odredba l. 135. st. 2. KZ/97 brisana je kao suvina, jer ona ima opravda-
nja samo u saveznim dravama.
Kazneno djelo veleizdaje pokriva i sadraj iz l. 320. KZ/97 protu-
pravna promjena ustrojstva lokalne uprave, samouprave ili dravne uprave, jer
protupravno mijenjanje zakonom utvrenog ustrojstva lokalne uprave, samou-
prave ili dravne uprave na podruju RH predstavlja ugroavanje teritorijalne
cjelovitosti i ustavnog ustrojstva.
Najmanja mjera propisane kazne za ovo djelo ostala je neizmijenjena, dok
je, u skladu s l. 44. KZ, sad najvea mjera dvadeset godina zatvora.
Priznavanje okupacije i kapitulacije
lanak 341.
Tko potpie ili prizna kapitulaciju ili tko prihvati ili prizna okupaciju
Republike Hrvatske ili dijela njezinog dravnog podruja,
Promijenjena je odredba l. 136. KZ/97 tako da poinitelj djela moe sada
biti bilo tko, a ne samo graanin (ili dravljanin) RH. Izbrisana je prije propi-
sana kazna dugotrajnog zatvora.
414
Sprjeavanje borbe protiv neprijatelja
lanak 342.
(1) Graanin Republike Hrvatske koji za vrijeme rata ili oruanog
sukoba u kojem sudjeluje i Republika Hrvatska sprjeava graane Repu-
blike Hrvatske ili njezinih saveznika da se bore protiv neprijatelja,
(2) Graanin Republike Hrvatske u smislu ove glave je i stranac s
prebivalitem u Republici Hrvatskoj.
l. 147. KZ/97 dodan je novi st. 2. koji denira pojam graanina RH tako
da obuhvaa i stranca koji ima prebivalite u RH po uzoru na n. KZ koji poi-
nitelje izdaje smatra i strance koji poine radnje izdaje dok su u Finskoj ili u
slubi Finske (para. 3 578/1995). Franc. KZ poiniteljem izdaje u smislu
ovoga djela smatra ne samo francuskog dravljanina ve i vojnika u francuskoj
slubi.
Najmanja mjera propisane kazne smanjena je s tri na jednu godinu za -
tvora, pa je prema l. 57. KZ mogue izrei djelominu uvjetnu osudu.
Sluba u neprijateljskoj vojsci
lanak 343.
(1) Graanin Republike Hrvatske koji za vrijeme rata ili oruanog
sukoba u kojem sudjeluje Republika Hrvatska slui u neprijateljskoj voj-
sci ili se nalazi u drugim oruanim skupinama koje neprijateljski borbeno
djeluju protiv Republike Hrvatske ili njezinih saveznika,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko graane Repu-
blike Hrvatske nagovara, prikuplja, odvodi, ili ih na drugi nain vrbuje za
slubu u neprijateljskoj vojsci, ili oruanim skupinama koje neprijateljski
borbeno djeluju protiv Republike Hrvatske ili njezinih saveznika ili za
sudjelovanje u ratu ili oruanom sukobu protiv Republike Hrvatske ili
njezinih saveznika.
Neizmijenjen l. 148. KZ/97. Poinitelj u skladu sa st. 2. l. 342. KZ
moe biti i stranac s prebivalitem u RH. Najmanja mjera propisane kazne
zatvora je neizmijenjena, dok je najvea mjera ograniena na petnaest godina.
Pomaganje neprijatelju
lanak 344.
Graanin Republike Hrvatske koji za vrijeme rata ili oruanog su -
koba u kojem sudjeluje Republika Hrvatska pomae neprijatelju u pro-
415
vedbi prisilnih mjera prema graanima ili koji politiki ili gospodarski
surauje s neprijateljem,
kaznit e se kaznom zatvora od jedan do deset godina.
Neizmijenjen l. 149. KZ/97. Sva tri djela (sprjeavanje borbe protiv ne -
prijatelja, sluba u neprijateljskoj vojsci i pomaganje neprijatelju) u n., ved. i
franc. KZ smatraju se kaznenim djelom izdaje drave za vrijeme rata ili orua-
nog sukoba pa se i navode odmah na poetku ove glave. U nekim su zakono-
davstvima sluajevi tzv. vojne izdaje smjeteni meu vojna kaznena djela, pa
tako slov. KZ u glavi kaznenih djela protiv obrambene moi drave propisuje
prepreevanje boja proti sovraniku (l. 367.), sluba v sovranikovi voj-
ski (l. 368.), pomo sovraniku (l. 370.) i izpodkopavanje obrambnih
ukrepov (l. 366.). Isto i crnog. KZ u glavi kaznenih djela protiv vojske.
Poinitelj u skladu sa st. 2. l. 342. KZ moe biti i stranac s prebivalitem
u RH. Najmanja mjera propisane kazne smanjena je s tri na jednu godinu
zatvora, pa je prema l. 57. KZ mogue izrei djelominu uvjetnu osudu.
Podrivanje vojne i obrambene moi drave
lanak 345.
Tko uniti, uini neuporabljivim ili omogui da prijeu u neprijatelj-
ske ruke obrambena postrojenja, objekti, poloaji, naoruanje ili druga
vojna i obrambena sredstva ili preda trupe neprijatelju ili na drugi nain
omete ili dovede u opasnost vojne i obrambene mjere i mo Republike
Hrvatske,
Ovo je neizmijenjen l. 150. KZ/97 s time da pokriva i kazneno djelo
ostavljanja neprijatelju neoteenih borbenih sredstava iz l. 382. KZ/97 koji je
stoga brisan. Radi se o djelu sabotae kao u 109e njem. KZ (Sabotagehan-
dlungen an Verteidigungsmitteln).
Takoer, izvreno je jezino usklaenje s ostalim djelima iz ove glave
kaznenih djela. Kazneni okvir snien je u propisanoj najmanjoj i najveoj mjeri.
Prisila prema najviim dravnim dunosnicima Republike Hrvatske
lanak 346.
(1) Tko izvan sluajeva iz lanka 97. ovoga Zakona silom ili prijet-
njom da e izravno uporabiti silu sprijei predsjednika Republike Hrvat-
ske, predsjednika ili zastupnika Hrvatskog sabora, predsjednika ili lana
Vlade Republike Hrvatske, predsjednika ili suca Ustavnog suda Republike
Hrvatske, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i glavnog dr -
416
avnog odvjetnika Republike Hrvatske u izvravanju njihove dunosti ili
ih prisili izvriti tu dunost na odreen nain,
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka doveden u opa-
snost ivot ili tijelo osobe iz stavka 1. ovoga lanka ili joj je nanesena tjele-
sna ozljeda ili je uporabljeno oruje ili opasno orue,
Kazneno djelo prisile prema najviim dravnim dunosnicima Republike
Hrvatske preoblikovano je kazneno djelo iz l. 139. i 140. KZ/97 po uzoru na
njem. KZ ( 106) i slov. KZ koji sadri posebno djelo nasilja protiv najviih
dravnih predstavnika te obuhvaa i njihovu otmicu i proiruje djelo i na nasilje
prema blinjima, odnosno i na napad na slubene prostorije, privatni stan ili
prijevozno sredstvo (Tko s ciljem ugroavanja izvrenja demokratskih odluka
ili sigurnosti Republike Slovenije, izvri otmicu nekoga od najviih dravnih
predstavnika, zastupnika, lana dravnog savjeta, lana vlade, suca ustavnoga
ili vrhovnog suda ili protiv njega ili njegovog blinjega poini kakvo drugo
nasilje ili napadne na njegove slubene prostorije, privatni stan ili prijevozno
sredstvo, kaznit e se zatvorom najmanje petnaest godina). Sad je ovo djelo
postavljeno kao supsidijarno kazneno djelo u odnosu na terorizam iz l. 97. KZ
jer se dosadanji zakonski opis iz l. 139. i 140. KZ/97 preklapao s kaznenim
djelom terorizma. Takoer, nije vie potrebno ni zasebno kazneno djelo uboj-
stva najviih dravnih dunosnika iz l. 138. KZ/97 jer je i ono pokriveno
kaznenim djelom terorizma iz l. 97. st. 1. u vezi sa st. 4. KZ. U svezi s tzv.
politikim atentatom poredbeni prikaz pokazuje da zapadnoeuropske drave ne
poznaju posebno djelo (npr. njem., franc. i n. KZ) izuzev ved. KZ koji u pog.
18. sec. 2. propisuje posebno djelo ako su povrede ivota, tijela i slobode poi-
njene prema Kralju ili lanu kraljevske obitelji, dok sve drave nastale po ras-
padu bive SFRJ predviaju posebno djelo (slov. KZ u l. 352. propisuje uboj-
stvo predsjednika republike ili osobe koja ga zamjenjuje s ciljem ugroavanja
ustavnog ustrojstva ili sigurnosti R Slovenije; crnog. KZ u l. 363. predvia
ubojstvo najviih predstavnika dravne zajednice; srb. KZ isto djelo propisuje u
l. 310., a maked. KZ u l. 309.).
Kazneno djelo prisile prema najviim dravnim dunosnicima Republike
Hrvatske odnosi se na najvie dravne dunosnike, dok su suci i zamjenici
glavnog dravnog odvjetnika obuhvaeni l. 312. (Prisila prema pravosudnom
dunosniku) KZ. St. 2. novi je kvalicirani oblik djela. Propisana najmanja i
najvea mjera kazne zatvora za st. 1. sad je sniena, pa je mogue izrei i djelo-
minu uvjetnu osudu, dok je za st. 2. propisan kazneni okvir od tri do dvanaest
godina zatvora.
417
Odavanje tajnih podataka
lanak 347.
(1) Tko tajne podatke koji su mu povjereni uini dostupnim neovla-
tenoj osobi,
(2) Tko pribavi tajni podatak s ciljem da ga on ili druga osoba neo-
vlateno upotrijebi, ili tko drugome uini dostupnim takav podatak u iji
je posjed doao sluajno,
(3) Tko djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini iz koristoljublja,
(4) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini za vrijeme
ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti,
kaznit e se kaznom zatvora do tri godine
Ovo je kazneno djelo veim dijelom preoblikovano kazneno djelo oda-
vanja dravne tajne iz l. 144. KZ/97, ali na nain da je sada usklaeno sa
ZTP-om. Tajni podatak (klasicirani podatak) jest podatak koji je kao takav
oznaen u skladu s posebnim zakonom, za koji je utvren stupanj tajnosti, kao i
podatak koji je RH tako oznaenog predala druga drava, meunarodna organi-
zacija ili institucija s kojom RH surauje. Prema l. 87. st. 12. KZ, ne smatra se
tajnim podatkom podatak iji je sadraj suprotan ustavnom poretku Republike
Hrvatske ili podatak koji je oznaen tajnim radi prikrivanja kaznenog djela,
prekoraenja ili zlouporabe ovlasti te drugih oblika nezakonitog postupanja u
dravnim tijelima.
Pojam poinitelja u temeljnom obliku djela usklaen je, s loginim i real-
nim pojmom da djelo odavanja tajnih podataka mogu poiniti u pravilu slubena,
odgovorna ili vojna osoba, ali i druge osobe kojima su povjereni takvi podaci.
Kazneno djelo iz stavka 2. moe poiniti onaj tko pribavi tajni podatak s
ciljem da se neovlateno upotrijebi, ali i onaj tko drugome uini dostupnim
takav podatak do kojeg je doao sluajno.
Stavak 3. posebno predvia kvalicirani oblik kaznenog djela iz stavka 1.
i 2. ako je ono poinjeno iz koristoljublja.
Stavak 4. predvia visoku kaznu za poinitelje kaznenih djela iz stavka 1.
i 2. u vrijeme rata ili ratne opasnosti, jer je to vrijeme posebne sigurnosne osjet-
ljivosti drave pa je nuna najvia mogua zatita od curenja takvih podataka
da ne bi doli u ruke ratnom neprijatelju.
Stavak 5. predvia kanjavanje za nehaj kao u l. 144. st. 4. KZ/97.
418
pijunaa
lanak 348.
(1) Tko tajne podatke koji su mu povjereni ili do kojih je doao na
protupravan nain, uini dostupnim stranoj dravi, stranoj organizaciji,
stranoj pravnoj osobi ili osobi koja za njih radi,
(2) Tko neovlateno prikuplja tajne podatke, s ciljem da ih uini do -
stupnim stranoj dravi, stranoj organizaciji, stranoj pravnoj osobi ili osobi
koja za njih radi,
(3) Tko za stranu dravu ili organizaciju organizira obavjetajnu
slu bu na podruju Republike Hrvatske, ili stupi u stranu obavjetajnu
slubu koja djeluje protiv interesa Republike Hrvatske ili joj pomae u
radu,
(4) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 3. ovoga lanka poini u vrijeme
rata ili oruanog sukoba u kojem sudjeluje Republika Hrvatska,
(5) Tko kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka poini u vrijeme rata
ili oruanog sukoba u kojem sudjeluje Republika Hrvatska,
Kao i prethodno kazneno djelo, i djelo pijunae valjalo je uskladiti sa
ZTP-om. Prema tom zakonu, tajni je podatak (klasicirani podatak) podatak
koji je kao takav oznaen u skladu s posebnim zakonom, za koji je utvren stu-
panj tajnosti, kao i podatak koji je RH tako oznaenog predala druga drava,
meunarodna organizacija ili institucija s kojom RH surauje. Tajni podaci koji
nose oznaku vrlo tajno, tajno ili povjerljivo uivaju veu zatitu od onih
koji nose oznaku ogranieno pa je u skladu s tim valjalo preoblikovati poje-
dine stavke l. 146. KZ/97.
Prema l. 87. st. 12. KZ, tajnim se podatkom ne smatra podatak iji je
sadraj suprotan ustavnom poretku Republike Hrvatske ili podatak koji je ozna-
en tajnim radi prikrivanja kaznenog djela, prekoraenja ili zlouporabe ovlasti
te drugih oblika nezakonitog postupanja u dravnim tijelima.
Kako je za temeljno djelo pijunae iz stavka 1. ovoga l. propisana nia
najmanja mjera kazne zatvora, to je mogue izrei djelominu uvjetnu osudu.
Istovremeno, za ostale oblike djela pijunae kazneni su okviri pootreni.
419
Povreda ugleda Republike Hrvatske
lanak 349.
Tko javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovaavanju Repu-
bliku Hrvatsku, njezinu zastavu, grb ili himnu,
U odnosu na l. 151. KZ/97 brisane su rijei hrvatski narod ili etnike i
nacionalne zajednice ili manjine koje ive u Republici Hrvatskoj jer su takvi
oblici ponaanja u mjeri u kojoj trebaju biti pokriveni kaznenim djelom javnog
poticanja na nasilje i mrnju iz l. 325. KZ. Za djelo povrede ugleda Republike
Hrvatske najvea mjera kazne sniena je s tri godine na jednu godinu zatvora,
dok je najmanja mjera s obzirom na l. 44. st. 1. KZ (tri mjeseca kao opi mini-
mum kazne zatvora) ostala ista.
Pripremanje kaznenih djela protiv Republike Hrvatske
lanak 350.
Tko priprema poinjenje kaznenih djela iz lanka 340., lanka 342. i
U l. 153. KZ/97 izbrisano je nabrajanje najtipinijih pripremnih radnji
kao i generalna klauzula kojom se pripremnom radnjom smatra svaka druga
radnja kojom se stvaraju uvjeti za izravno poinjenje navedenih djela. Za pri-
premanje kaznenih djela veleizdaje, sprjeavanja borbe protiv neprijatelja i
pod rivanja vojne i obrambene moi drave sniena je najmanja mjera kazne
zatvora s jedne godine na est mjeseci.
Kanjavanje za najtee oblike kaznenih djela
protiv Republike Hrvatske
lanak 351.
(1) Ako kazneno djelo iz lanka 340., lanka 341., lanka 347. i lanka
348. ovoga Zakona poini predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik ili
lan Vlade Republike Hrvatske ili predsjednik Hrvatskog sabora,
trajnog zatvora.
420
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se poinitelj ako je
kaznenim djelima iz lanka 340. do lanka 348. ovoga Zakona prouzroio
smrt jedne ili vie osoba ili velika razaranja.
Novi stavak 1. predstavlja kvalicirani oblik veleizdaje, priznavanja oku-
pacije i kapitulacije, odavanja tajnih podataka i pijunae s obzirom na osobu
poinitelja, po uzoru na n. KZ i franc. KZ (412-1: kaznom od 30 godina
zatvora ili doivotnim zatvorom kaznit e se ako je djelo napada na ustavne
institucije ili cjelovitost dravnog teritorija poinila osoba koja je nositelj
dravne vlasti). Predsjednik RH predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu,
brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti te
odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH (lanak 93.
Ustava). Osim predsjednika RH tei oblik navedenih djela mogu poiniti i
predsjednik i lanovi Vlade RH te predsjednik Hrvatskog sabora, meutim
odredba ne sadri generalnu klauzulu ili drugi nositelj dravne vlasti koji pri-
pada najviem dravnom ili vojnom vrhu. Smatra se opravdanim da se nave-
deni krug osoba koji su nositelji dravne i vojne vlasti tee kanjavaju za nave-
dena kaznena djela.
Stavak 2. nomotehniki pravilnije inkriminira tee oblike s obzirom na
posljedice navedenih djela, a prema obliku krivnje. Zbog jedinstvene primjene
k-4/2012-57) donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje velika razara-
nja kod kanjavanja za najtee oblike kaznenih djela protiv RH iz l. 351. st.
2. KZ, postoji kad vrijednost razaranja prelazi 600.000,00 kn.
421
ILI MEUNARODNE ORGANIZACIJE
Nakon to su kaznena djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim
pravom iz Glave XIII. KZ/97 premjetena u odgovarajue glave prema gru-
pnom zatitnom objektu, ostala su kaznena djela koja proizlaze iz Konvencije o
sprjeavanju i kanjavanju kaznenih djela protiv osoba pod meunarodnom
zatitom, ukljuujui i diplomatske agente (SL SFRJ MU 54/76) pa je za njih
napravljena posebna glava. Osim toga, u ovu glavu uklopljeno je i kazneno
djelo povrede ugleda strane drave i meunarodne organizacije (l. 356. KZ).
Ubojstvo osobe pod meunarodnom zatitom
lanak 352.
(1) Tko ubije osobu pod meunarodnom zatitom,
trajnog zatvora.
(2) Osoba pod meunarodnom zatitom je poglavar drave, pred-
sjednik vlade i ministar vanjskih poslova kad se nalaze izvan svoje drave,
te svaki slubeni predstavnik meunarodno priznate organizacije, lanovi
njihove obitelji u pratnji kad se oni, njihove slubene prostorije, privatni
stan ili prijevozno sredstvo uoljivo mogu prepoznati da su posebno zati-
eni meunarodnim pravom.
U l. 352. rije usmrti zamijenjena je glagolom ubije radi jezinog uskla-
enja s l. 110. (Ubojstvo) KZ, jer se radi o namjernom ubojstvu osobe pod
meunarodnom zatitom. Ujedno je u stavak 2. ovoga l. KZ prebaena de-
nicija osobe pod meunarodnom zatitom iz l. 89. st. 11. KZ/97, sukladno
Konvenciji o sprjeavanju i kanjavanju kaznenih djela protiv osoba pod meu-
narodnom zatitom, ukljuujui i diplomatske agente (SL SFRJ MU 54/76).
Pritom je pojam proiren i na lanove obitelji navedenih osoba koje su u njiho-
voj pratnji.
Otmica osobe pod meunarodnom zatitom
lanak 353.
(1) Tko izvri otmicu osobe koja je pod meunarodnom zatitom,
422
smrt otete osobe,
Kazneno djelo iz l. 170. KZ/97 (ugroavanje sigurnosti osoba pod meu-
narodnom zatitom) podijeljeno je u etiri kaznena djela (l. 352. do 355. KZ)
koja sadrajno nisu izmijenjena, a podjela je uinjena kako bi se kazneni okviri
prilagodili teini svakoga pojedinog kaznenog djela (ubojstvo, otmica, napad i
prijetnja prema osobi pod meunarodnom zatitom).
Napad na osobu pod meunarodnom zatitom
lanak 354.
(1) Tko prema osobi pod meunarodnom zatitom poini nasilje ili
napadne na njezine slubene prostorije, privatni stan ili prijevozno sred-
stvo,
smrt osobe iz stavka 1. ovoga lanka,
Prijetnja osobi pod meunarodnom zatitom
lanak 355.
Tko ugrozi sigurnost osobe koja je pod meunarodnom zatitom oz -
biljnom prijetnjom da e prema njoj poiniti kazneno djelo iz lanka 352.
do lanka 354. ovoga Zakona,
423
Povreda ugleda strane drave i meunarodne organizacije
lanak 356.
(1) Tko javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovaavanju
stranu dravu, njezinu zastavu, grb, himnu,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko izvrgne ruglu,
preziru ili grubom omalovaavanju Ujedinjene narode, Europsku uniju,
Vijee Europe, Meunarodni crveni kri ili drugu priznatu meunarodnu
organizaciju.
(3) Pokretanje kaznenog postupka poduzima se na temelju odobre-
nja Dravnog odvjetnika Republike Hrvatske koji takvo odobrenje moe
dati nakon pribavljenog pristanka drave, meunarodne organizacije ili
osobe protiv koje je poinjeno kazneno djelo.
Ovo kazneno djelo odgovara djelu iz l. 186. KZ/97, s time da je iz stavka
1. i 2. brisana zatita poglavara i predstavnika drave, odnosno meunarodne
organizacije jer takvu zatitu ne trae meunarodne konvencije, a i bila bi u
suprotnosti sa stavom da se domaem predsjedniku drave i predstavnicima
vlasti ne prua takva zatita (vidi l. 349. KZ). U stavku 1. smanjena je najvea
mjera propisane kazne s tri godine na jednu godinu zatvora.
U stavku 2. posebno je istaknut EU na iju se tetu moe poiniti ovo
kazneno djelo.
424
KAZNENA DJELA PROTIV ORUANIH SNAGA
REPUBLIKE HRVATSKE
Kaznena djela protiv oruanih snaga RH izmijenjena su tako da se napra-
vilo jasnije razgranienje kaznenih djela i prekraja, odnosno stegovnih djela,
pri emu je kriterij razgranienja bila npr. okolnost je li djelo poinjeno u doba
ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti RH (kao
kod protuzakonitog osloboenje od vojne slube iz l. 369. KZ). Takoer, sma-
njene su pojedine nerazumno visoke kazne (npr. za kazneno djelo slabljenja
bojnog morala i bojne situacije u l. 383. st. 1. KZ/97 bila je predviena kazna
zatvora od najmanje 5 godina), a stupnjevanje teine pojedinih kaznenih djela
takoer je izvreno ovisno o tome je li djelo poinjeno u doba ratnog stanja ili
neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti RH. Osim toga, neka
kaznena djela preklapala su se s kaznenim djelima iz drugih glava (npr. kraa
oruja ili dijela bojnog sredstva iz l. 373. KZ/97 i prije je obuhvaena kazne-
nim djelom krae, a sada je izriito predviena kao kvalikatorna okolnost u
kaznenom djelu teke krae (l. 229. st. 1. to. 6. KZ)).
Neizvrenje i odbijanje izvrenja zapovijedi
lanak 357.
(1) Vojna osoba koja ne izvri ili odbije izvriti zapovijed nadreenog
u vezi sa slubom, pa time teko ugrozi slubu,
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno u doba
ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Repu-
blike Hrvatske,
Ovaj lanak odgovara l. 352. KZ/97. Kao posljedica u odnosu na koju
poinitelj postupa barem iz nehaja navodi se samo teko ugroavanje slube,
jer logikim tumaenjem ona ukljuuje i nanoenje tekih posljedica za slubu
pa to nije potrebno posebno navoditi. Brisan je stavak 2. lanka 352. KZ/97 kao
nepotreban.
Kvalicirani oblik djela pokriven je stavkom 2. i odnosi se na poinjenje
djela u doba rata ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Repu-
blike Hrvatske (l. 376. KZ/97).
425
Nehajno poinjenje ovog djela teko je zamisliti. U stranim zakonodav-
stvima kod ovog se djela nehaj redovito ne kanjava pa je brisan stavak 3.
lanka 352. KZ/97.
Brisani su i l. 356. i 357. KZ/97 jer je prijetnja i prisila prema vojnoj
osobi pokrivena kaznenim djelom iz l. 139. st. 3., odnosno l. 314., a napad na
vojnu osobu kaznenim djelom iz l. 315. KZ.
Prema l. 87. st. 4. KZ, vojna je osoba djelatna vojna osoba, ronik, pri-
uvnik i kadet te dravni slubenik i namjetenik rasporeen na slubu u Oru-
anim snagama Republike Hrvatske.
Odbijanje primanja i zlouporaba oruja
lanak 358.
(1) Vojna osoba koja odbije primiti oruje ili ga odbije uporabiti,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se vojna osoba koja
uporabi oruje protivno zapovijedi ili pravilima slube, ako time nije poi-
nila neko drugo tee kazneno djelo.
(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poinjeno u
doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti
Republike Hrvatske,
(4) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka kada se radi o
vojnoj osobi kojoj je u propisanom postupku uvaen prigovor savjesti.
Ovaj lanak odgovara l. 353. KZ/97. Stavak 1. razdvojen je u dva stavka
prvi kojim se inkriminira odbijanje primanja i uporabe oruja i drugi kojim se
inkriminira zlouporaba oruja ako nije time poinjeno neko drugo tee djelo
(klauzula supsidijarnosti). U stavku 1. smanjena je kazna s jedne do deset na tri
mjeseca do tri godine zatvora u doba mira.
Stavak 2. iz l. 353. KZ/97 brisan je jer je ve obuhvaen stavkom 1.
Pravo prigovora savjesti temelji se na l. 47. st. 2. Ustava. Zakonom o
obrani (NN 33/02, 58/02, 76/07 i 153/09) u vezi sa Zakonom o civilnoj slubi
(NN 25/03) predvien je postupak uvaavanja prigovora savjesti. Izriaj nema
kaznenog djela u stavku 4. predstavlja iskljuenje protupravnosti zbog prigo-
vora savjesti koje u procesnom smislu odreuje da djelo za koje je optuenik
optuen po zakonu nije kazneno djelo. Stoga primjenjujui ovu odredbu,
426
oslobaajuu presudu treba donijeti po toki 1. lanka 354. ZKP/97 ili lanka
453. ZKP/08.
Protivljenje straaru ili strai
lanak 359.
(1) Vojna osoba koja se protivi straaru, strai ili drugoj vojnoj osobi
u slinoj slubi, dok obavljaju svoju slubenu dunost, te vojna osoba koja
ne poslua njihov poziv ili ne izvri ili odbije izvriti njihovu zapovijed, pa
time teko ugrozi slubu,
blike Hrvatske,
Ovaj lanak odgovara l. 355. KZ/97. Za posljedicu vidi tekst uz l. 357.
KZ.
Prema l. 87. st. 4. KZ, vojna osoba je djelatna vojna osoba, ronik, pri-
uvnik i kadet te dravni slubenik i namjetenik rasporeen na slubu u Orua-
nim snagama Republike Hrvatske.
Odbijanje poslunosti
lanak 360.
(1) Vojna osoba koja se zajedno s drugim vojnim osobama usprotivi
zapovijedi nadreenoga u vezi sa slubom ili je ne izvri ili odbije izvriti
(lanak 357.), primijeni silu ili prijetnju prema vojnoj osobi (lanak 314.)
ili napadne vojnu osobu u obavljanju slubene dunosti (lanak 315.),
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno upora-
bom oruja, organizirano ili u doba ratnog stanja ili neposredne ugroeno-
sti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske,
ena smrt druge osobe,
427
(4) Ako sudionik iz stavka 1. ovoga lanka poslua zapovijed nadre-
enog i odustane od poinjenja nekog od kaznenih djela opisanih u stavku
1. ovoga lanka,
Ovaj lanak odgovara l. 354. KZ/97. Kazne su prilagoene kaznenim
okvirima ostalih kaznenih djela.
Stavak 2., 3. i 4. lanka 354. KZ/97 uklopljeni su kao kvalicirani oblici u
stavak 2. i 3.
Kvalicirani oblik djela pokriven stavkom 2. odnosi se na poinjenje djela
u doba rata ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike
Hrvatske (l. 376. KZ/97).
Stavak 5. lanka 354. KZ/97 je brisan. U tom sluaju radit e se o stjecaju
s poinjenim kaznenim djelom.
Blae kanjavanje za kaznena djela iz lanka 357. i lanka 360.
lanak 361.
Ako je poinitelj kaznenog djela iz lanka 357. stavka 1. i lanka 360.
stavka 1. ovoga Zakona bio izazvan protuzakonitim ili grubim postupa-
njem vojne osobe prema kojoj je poinjeno kazneno djelo, moe se oslobo-
diti kazne.
Ovaj lanak odgovara l. 358. KZ/97. Prema l. 87. st. 4. KZ, vojna je
osoba djelatna vojna osoba, ronik, priuvnik i kadet te dravni slubenik i
namjetenik rasporeen na slubu u Oruanim snagama Republike Hrvatske.
Zlostavljanje i poniavanje podreenog ili mlaeg u slubi
lanak 362.
(1) Vojna osoba koja u slubi ili u vezi sa slubom zlostavlja podree-
noga ili mlaega u slubi ili s njim postupa na poniavajui nain ili mu
zlonamjerno oteava slubu,
od podreenog zahtijeva ili ga natjera da zlostavlja drugu vojnu osobu ili s
njom postupa na poniavajui nain ili mu oteava slubu.
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga lanka zlostavlja-
noj osobi narueno zdravlje ili je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga
lanka poinjeno prema vie osoba, ili ga poinitelj uporno ponavlja,
428
Ovaj lanak odgovara l. 359. KZ/97. Izriaj ovog lanka usklaen je s
izriajem u l. 133. KZ (zlostavljanje na radu) pa se tako vie ne govori o
postupanju kojim se vrijea ljudsko dostojanstvo, ve o poniavajuem
postupanju koje jest postupanje kojim se vrijea ljudsko dostojanstvo. Kao
est oblik poinjenja ovog djela navodi se i zlonamjerno oteavanje slube.
Slian izriaj nalazimo i u 31 njem. VKZ.
est oblik poinjenja zlostavljanja i poniavanja je putem druge podre-
ene osobe pa se to izriito inkriminira u stavku 2. Slinu odredbu nalazimo i u
30 stavku 2. i 31 stavku 2. njem. VKZ.
U stavku 3. dodane su jo neke kvalikatorne okolnosti po uzoru na l.
133. KZ, odnosno slino mobbingu, a i 30, odnosno 31 st. 3. njem. VKZ.
Povreda straarske, unutarnje ili druge sline slube
lanak 363.
(1) Vojna osoba koja postupi protivno propisima o straarskoj ili
unu tarnjoj, odnosno drugoj slinoj slubi, pa time teko ugrozi slubu,
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno kod
skladita oruja, streljiva ili minsko-eksplozivnih sredstava, ili kod drugog
objekta posebno vanog za obranu ili je njime prouzroena teka tjelesna
ozljeda ili imovinska teta velikih razmjera,
Republike Hrvatske,
Ovaj lanak odgovara l. 360. KZ/97. Stavak 1. u izriaju je usklaen s
l. 357. KZ.
Stavak 2. odgovara l. 360. st. 2. i 3. KZ/97. Zbog jedinstvene primjene
neodreenih vrijednosti obiljeja na pojedina kaznena djela od strane svih su -
dova, Kazneni odjel VSRH na sjednici odranoj 27. 12. 2012. (br. Su-IV k-4/
2012-57) donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje imovinska teta
velikih razmjera kod kaznenog djela povrede straarske, unutarnje ili druge
sline slube iz l. 363. st. 2. KZ, postoji kad vrijednost imovinske tete prelazi
600.000,00 kn.
Kvalicirani oblik djela pokriven stavkom 3. odnosi se na poinjenje djela
u doba rata ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike
Hrvatske (l. 376. KZ/97).
Brisan je stavak 4. lanka 360. KZ/97 jer je pokriven stjecajem s kazne-
nim djelom prouzroenja smrti iz nehaja.
429
Brisan je stavak 5. lanka 360. KZ/97 jer je odgovornost za nehajno po -
stupanje obuhvaeno stegovnom odgovornou prema odredbama l. 58. Za -
kona o slubi u oruanim snagama Republike Hrvatske (NN 33/02, 58/02,
175/03, 136/04, 76/07).
Podnoenje neistinitih izvjea i neizvjeivanje
lanak 364.
(1) Vojna osoba koja u obavljanju dunosti ne podnese izvjee ili u
izvjeu preuti neku injenicu koju ne bi smjela preutjeti ili podnese
izvjee neistinitog sadraja pa time ugrozi slubu,
blike Hrvatske,
(3) Vojna osoba koja u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti
neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske ne izvijesti nadreenog,
starijeg ili vojno zapovjednitvo o dogaaju koji oito zahtijeva neodgo-
divo poduzimanje vojnih mjera,
se kazniti.
blike Hrvatske (l. 376. KZ/97). Prouzroenje tekih posljedica kao kvalici-
rani oblik ovog djela brisano je zbog svoje neodreenosti. S obzirom na to da je
poviena sankcija u stavku 1., teke posljedice mogu se uzeti u obzir kao ote-
gotna okolnost u okviru stavka 1.
Stavkom 3. pokriven je l. 385. KZ/97, s time da je kanjavanje ograni-
eno samo na vojne osobe.
U stavku 4. po uzoru na 42 stavak 2. njem. VKZ predvieno je kanja-
vanje za pokuaj.
Nepoduzimanje mjera za zatitu vojne postrojbe
lanak 365.
(1) Vojna osoba koja ne poduzme propisane, zapovjeene ili druge
oito potrebne mjere za uvanje ivota i zdravlja ljudi koji su joj povje-
430
reni, za osiguranje i odravanje u ispravnom stanju objekata, predmeta i
sredstava koji slue bojevoj spremnosti, za urednu opskrbu hranom, opre-
mom i materijalom postrojbe koja joj je povjerena, za uvanje i njegu
slubenih ivotinja, ili da se na vrijeme i propisno obave osiguravajui
radovi ili osiguranje objekata koji su joj povjereni, pa time izazove opa-
snost za ivot ili tijelo ljudi,
teka tjelesna ozljeda neke osobe ili znatna imovinska teta,
Republike Hrvatske,
haja po initelj e se kazniti kaznom zatvora do tri godine, a ako je kazneno
djelo iz stavka 3. ovoga lanka poinjeno iz nehaja kaznom zatvora od
jedne do osam godina.
Ovaj lanak odgovara l. 362. KZ/97 te je unijet dio sadraja iz l. 376.
KZ/97, a kazneni okviri usuglaeni su s ostalim kaznenim djelima iz ove glave.
Takoer, ovo kazneno djelo pokriva i kazneno djelo neosiguranja vojne po -
strojbe iz l. 384. KZ/97.
obiljeje znatna imovinska teta kod kaznenog djela nepoduzimanja mjera za
zatitu vojne postrojbe iz l. 365. st. 2. KZ, postoji kad vrijednost imovinske
Neosiguranje na vojnim vjebama
lanak 366.
(1) Tko na vojnoj vjebi, obuci ili u obavljanju pokusa ne poduzme
propisane, zapovjeene ili oito potrebne mjere osiguranja ili opreza, pa
time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi,
teka tjelesna ozljeda neke osobe, ili znatna imovinska teta, ili je kazneno
djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno u doba ratnog stanja ili nepo-
sredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske,
431
haja,
teka tjelesna ozljeda neke osobe, ili znatna imovinska teta, ili je kazneno
djelo iz stavka 3. ovoga lanka poinjeno u doba ratnog stanja ili nepo-
sredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske,
Ovaj lanak odgovara l. 363. KZ/97 te je unijet dio sadraja iz l. 376.
KZ/97, a kazneni okviri usuglaeni su s ostalim kaznenim djelima iz ove glave.
U stavku 1. umjesto pojma vojna osoba koristi se opi pojam tko, ime je
kao poinitelj obuhvaena bilo koja osoba, domaa ili strana, koja sudjeluje na
vojnoj vjebi, obuci ili obavljanju pokusa.
obiljeje znatna imovinska teta kod kaznenog djela neosiguranja na vojnim
vjebama iz l. 366. stavci 2. i 4. KZ, postoji kad vrijednost imovinske tete
Neodazivanje pozivu i izbjegavanje vojne slube
lanak 367.
(1) Tko u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i
jedinstvenosti Republike Hrvatske bez opravdanog razloga ne doe u od -
reeno vrijeme na izvravanje vojne obveze iako je bio pozvan pojedina-
nim ili opim pozivom,
(2) Tko poziva ili potie vie osoba na poinjenje kaznenog djela iz
stavka 1. ovoga lanka,
(3) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka koji se dobro-
voljno javi nadlenom dravnom tijelu na izvravanje vojne obveze moe
se osloboditi kazne.
Ovaj lanak odgovara l. 364. KZ/97, s time da je ogranien na doba rat-
nog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike
Hrvatske. Neodazivanje pozivu i izbjegavanje vojne slube u doba mira treba
prekrajno kanjavati.
Stavak 2. i 3. lanka 364 KZ/97 brisani su jer je njihov sadraj ve pokri-
ven sadrajem u stavku 1. ovoga lanka.
432
Izbjegavanje vojne obveze onesposobljenjem ili prijevarom
lanak 368.
(1) Tko s ciljem da on ili drugi izbjegne vojnu obvezu ili bude raspo-
reena na laku dunost sebe ili drugog s njegovim pristankom ozlijedi ili
na drugi nain onesposobi za vojnu slubu ili kakvu dunost, ili dozvoli
drugome da ga onesposobi za vojnu slubu ili kakvu dunost,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko s ciljem da on
ili drugi izbjegne vojnu obvezu ili bude rasporeen na laku dunost simu-
lira bolest, za sebe ili drugoga uporabi lanu ispravu, ili postupi na drugi
prijevaran nain.
(3) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini u doba ratnog stanja ili
neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske,
Stavak 1. jezino je pojednostavljen. Pojam onesposobljavanja jednako se
odnosi na trajno i na privremeno onesposobljavanje.
Stavak 2. odgovara l. 365. stavak 3. KZ/97.
Stavak 3. odgovara stavku 2. lanka 365. KZ/97, s tim da se kvalikatorne
okolnosti odnose ne samo na onesposobljavanje, ve i na prijevarno postupanje
(dakle i na 1. i na 2. stavak ovoga lanka), a umjesto trajne nesposobnosti kao
kvalikatorna okolnost navodi se poinjenje djela u doba ratnog stanja ili nepo-
sredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske. Kazna je
smanjena s jedne do deset godina na kaznu zatvora od est mjeseci do pet
godina i time odgovara kazni iz l. 367. st. 1. KZ.
Protuzakonito osloboenje od vojne slube
lanak 369.
Tko zlouporabom svojeg poloaja ili ovlatenja uini da se oslobodi
od dunosti ili da se rasporedi na laku dunost vojna osoba ili osoba koja
podlijee vojnoj obvezi u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti
neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske,
Ovaj lanak predstavlja kvalicirani oblik l. 366. KZ/97 u vezi s lan-
kom 376. KZ/97, a istodobno je i kvalicirani oblik kaznenog djela zlouporabe
poloaja i ovlasti. l. 366. KZ/97 sadran je u kaznenom djelu zlouporabe
poloaja i ovlasti (l. 291. KZ) pa se ovdje posebno ne navodi.
433
Nepropisan i nesavjestan odnos prema povjerenom naoruanju
i vojnoj opremi i drugim sredstvima za potrebe obrane
lanak 370.
(1) Tko nepropisno ili nesavjesno dri, uva ili rukuje povjerenim
mu naoruanjem, vojnom opremom i drugim sredstvima za potrebe obra-
ne, pa time prouzroi njihovo oteenje u veoj mjeri, unitenje ili ne -
stanak,
(2) Rukovatelj skladita sredstvima iz stavka 1. ovoga lanka koji ne
poduzme mjere za njihovo osiguranje ili odravanje, pa time prouzroi
oteenje, unitenje ili nestanak tih sredstava,
znatna imovinska teta,
haja,
posljedica iz stavka 3. ovoga lanka,
Ovaj lanak odgovara l. 371. KZ/97. Zbog jedinstvene primjene neodre-
enih vrijednosti obiljeja na pojedina kaznena djela od strane svih sudova,
57) donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje znatna imovinska teta
kod kaznenog djela nepropisnog i nesavjesnog odnosa prema povjerenom nao-
ruanju i vojnoj opremi i drugim sredstvima za potrebe obrane iz l. 370. st. 3.
KZ, postoji kad vrijednost imovinske tete prelazi 60.000,00 kn.
Neovlateni ulazak u vojne objekte i izradba skica ili crtea
vojnih objekata i borbenih sredstava
lanak 371.
jedinstvenosti Republike Hrvatske radi izvianja neovlateno ue u vojni
objekt, iako zna da je pristup zabranjen,
jedinstvenosti Republike Hrvatske neovlateno pravi skice ili crtee vojnih
434
objekata ili borbenih sredstava, ili ih fotograra, odnosno na drugi nain
snima,
Ovaj lanak odgovara l. 375. KZ/97. Ogranien je na doba ratnog stanja
ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske.
Prijelaz i predaja neprijatelju
lanak 372.
(1) Vojna osoba koja za vrijeme rata ili oruanog sukoba prijee u
redove neprijatelja, odnosno protivnike strane,
kaznit e se kaznom zatvora od najmanje pet godina.
(2) Vojna osoba koja se za vrijeme rata preda neprijatelju, odnosno
protivnikoj strani prije nego to je iscrpila sve mogunosti obrane,
kaznit e se kaznom zatvora tri do petnaest godina.
Ovaj lanak odgovara l. 377. KZ/97. Kazne su usklaene s kaznenim
okvirima kod drugih kaznenih djela iz ove glave.
Neispunjavanje ili naputanje dunosti
za vrijeme borbenog djelovanja
lanak 373.
(1) Vojna osoba koja za vrijeme ili izravno pred borbeno djelovanje
ne obavi svoju dunost, pa time prouzroi tetne posljedice za vojnu po -
strojbu ili za borbenu situaciju,
za vrijeme ili izravno pred borbeno djelovanje ne obavi svoju dunost ili
samovoljno ili na prijevaran nain napusti svoju dunost.
Ovaj lanak odgovara l. 378. i 379. KZ/97 koji su spojeni u jedno ka -
zneno djelo, a kazneni okviri usuglaeni su s drugim kaznenim djelima iz ove
glave.
435
Naputanje poloaja protivno zapovijedi
lanak 374.
Vojna osoba koja za vrijeme ili izravno pred borbeno djelovanje pro-
tivno zapovijedi napusti poloaj s postrojbom koja joj je povjerena prije
nego to je iscrpila sve mogunosti obrane,
Ovaj lanak odgovara l. 380. KZ/97. Prema l. 87. st. 4. KZ, vojna je
osoba djelatna vojna osoba, ronik, priuvnik i kadet te dravni slubenik i
namjetenik rasporeen na slubu u Oruanim snagama Republike Hrvatske.
Naputanje oteenog broda
ili zrakoplova prije vremena
lanak 375.
Zapovjednik ratnog broda ili lan posade ratnog broda ili vojnog
zrakoplova koji za vrijeme rata ili oruanog sukoba napusti oteeni brod
ili zrakoplov prije nego to je obavio svoju dunost prema propisima o
brodskoj slubi, odnosno prema propisima o letenju i uporabi zrakoplova,
Ovaj lanak odgovara l. 381. KZ/97, s time da je sadraj dva stavka spo-
jen u jedan stavak. Kazneni okviri usuglaeni su s drugim kaznenim djelima iz
ove glave. Prema l. 87. st. 4. KZ, vojna je osoba djelatna vojna osoba, ronik,
priuvnik i kadet te dravni slubenik i namjetenik rasporeen na slubu u
Oruanim snagama Republike Hrvatske.
Ostavljanje neprijatelju neoteenih
bojnih sredstava
lanak 376.
(1) Vojna osoba koja dopusti da neprijatelju padne u ruke bitno
ne oteeno vojno skladite, brod, zrakoplov, tenk, ili drugo slino borbeno
sredstvo,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko protivno zapo-
vijedi dopusti da neprijatelju padnu u ruke bitno neoteena postrojenja
ili drugi objekti vani za obranu.
Ovaj lanak odgovara l. 382. KZ/97. Kazneni okviri usuglaeni su s dru-
gim kaznenim djelima iz ove glave. Prema l. 87. st. 4. KZ, vojna je osoba dje-
436
latna vojna osoba, ronik, priuvnik i kadet te dravni slubenik i namjetenik
rasporeen na slubu u Oruanim snagama Republike Hrvatske.
Slabljenje borbenog morala i borbene situacije
lanak 377.
(1) Vojna osoba koja za vrijeme ili izravno pred borbeno djelovanje,
bacanjem oruja ili streljiva, irenjem straha, stvaranjem nereda ili za -
bune, ili na drugi nain slabi borbeni moral postrojbe, bojevu spremnost
ili nanosi tetu borbenoj situaciji,
(2) Vojna osoba koja ne poduzme potrebne mjere prema podree-
nom koji za vrijeme ili izravno pred borbeno djelovanje iri strah meu
vojnicima, stvara nered ili zabunu u postrojbi, ili na drugi nain slabi bor-
beni moral postrojbe ili nanosi tetu borbenoj situaciji,
Ovaj lanak odgovara l. 383. KZ/97. Kazneni okviri usuglaeni su s dru-
gim kaznenim djelima iz ove glave. Prema l. 87. st. 4. KZ, vojna je osoba dje-
latna vojna osoba, ronik, priuvnik i kadet te dravni slubenik i namjetenik
rasporeen na slubu u Oruanim snagama Republike Hrvatske.
Neizvrenje materijalne obveze
lanak 378.
(1) Tko se u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovis-
nosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske protivno zakonom utvrenoj
obvezi, bez opravdanog razloga, ne odazove ili se protivi popisu ili pre-
gledu ljudstva ili popisu ili pregledu materijalnih sredstava koja su na
popisu materijalnih sredstava za potrebe obrane, ili tko pri tom popisu ili
pregledu dade netone izjave ili podatke,
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko u doba ratnog
stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike
Hrvatske protivno zakonom utvrenoj obvezi, bez opravdanog razloga, ne
stavi u odreeno vrijeme i u propisanom stanju na raspolaganje tijelu nad-
lenom za poslove obrane materijalna sredstva koja su na popisu materi-
jalnih sredstava za potrebe obrane.
Ovaj lanak odgovara l. 368. KZ/97 i l. 369. KZ/97. Izriaj je jezino
usklaen s odredbama Zakona o obrani (NN 33/02, 58/02, 76/07 i 153/09).
Kazna je smanjena s jedne do pet godina na tri mjeseca do tri godine.
437
Neispunjenje dunosti pri provedbi mobilizacije
lanak 379.
(1) Vojna ili slubena osoba koja pri provedbi mobilizacije u doba
ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Re -
publike Hrvatske protivno svojoj dunosti, ne osigura prihvat, raspored
i smjetaj ili opskrbu mobiliziranog ljudstva, objekata, vozila, strojeva,
opreme i drugih sredstava koja su na popisu materijalnih sredstava za
potrebe obrane, pa time prouzroi teke tetne posljedice,
haja,
lanak 379.
Ovaj lanak odgovara l. 386. KZ/97, a kazneni okviri usuglaeni su s
drugim kaznenim djelima iz ove glave.
Odgovornost za kazneno djelo poinjeno
po zapovijedi nadreenog
lanak 380.
Vojna osoba koja protupravnu radnju kojom se ostvaruju obiljeja
kaznenog djela poini na zapovijed kriva je samo ako je znala ili je bilo
oito da izvrenjem zapovijedi ini protupravnu radnju. Kaznena djela iz
lanka 88. i 90. ovoga Zakona uvijek su oito protupravna.
Ovaj lanak odgovara l. 388. KZ/97, s time da je izmijenjen po uzoru na
l. 33. Rimskog statuta i 5 njem. VKZ. Prema l. 87. st. 4. KZ, vojna je osoba
djelatna vojna osoba, ronik, priuvnik i kadet te dravni slubenik i namjete-
nik rasporeen na slubu u Oruanim snagama Republike Hrvatske.
438
lanak 381.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju vaiti:
1. Kazneni zakon (Narodne novine, br. 110/97., 27/98. ispravak,
50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07.,
152/08. i 57/11.) osim odredaba lanka 84., 85. i 86. koje prestaju vaiti na
dan stupanja na snagu posebnog zakona koji ureuje odnosna pitanja,
2. Zakon o kaznenim djelima protiv trita kapitala (Narodne no -
vine, br. 152/08.),
3. odredbe lanka 31. Zakona o raunovodstvu (Narodne novine,
br. 109/07.),
4. odredbe lanka 188. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima
(Narodne novine, br. 167/03., 79/07. i 80/11.),
5. odredbe lanka 65. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (Na -
rodne novine, br. 105/97., 64/00. i 65/09.),
6. odredbe lanka 49. Zakona o medicinskoj oplodnji (Narodne no -
vine, br. 88/09. i 137/09.),
7. odredbe lanaka 627. i 629. Zakona o trgovakim drutvima (Na -
rodne novine, br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08. i
137/09.),
8. odredba lanka 129.a stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom
osiguranju (Narodne novine, br. 150/08., 94/09., 153/09., 71/10., 139/10. i
49/11.), a dosadanji stavak 2. postaje stavak 1.
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona u Zakonu o energiji
(Narodne novine, br. 68/01., 177/04., 76/07., 152/08. i 127/10.) u lanku
33. stavku 1. rijei: odnosno troi energiju bez ili mimo mjernih ureaja
briu se.
U prvoj alineji stavka 1. ovoga lanka predvia se prestanak vaenja
KZ/97, s time da su se odredbe koje se odnose na pravne posljedice osude (l.
84.), rehabilitaciju (l. 85.) i podatke iz kaznene evidencije (l. 86.) trebale pri-
mjenjivati do donoenja posebnog zakona, Zakona o pravnim posljedicama
osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji (v. cjelovit tekst na kraju). Navedeni
zakon stupio je na snagu istodobno s Kaznenim zakonom (1. sijenja 2013.),
tako da su navedene odredbe prestale vaiti.
439
U drugoj alineji stavka 1. navodi se prestanak vaenja Zakona o kaznenim
djelima protiv trita kapitala (NN 152/08), budui da su kaznena djela iz l. 3.
i 4. toga zakona uvrtena u KZ, a l. 5. i 6. Ministarstvo nancija moe pred-
loiti kao prekraj prilikom izmjena Zakona o tritu kapitala.
U treoj alineji stavka 1. brie se kazneno djelo iz Zakona o raunovod-
stvu koje je pokriveno kaznenim djelom povrede obveze voenja trgovakih i
poslovnih knjiga iz l. 248. KZ.
U etvrtoj alineji stavka 1. brie se kazneno djelo povrede prava distribu-
tera enkriptiranog satelitskog signala iz ZAPSP-a s obzirom na to da ono ne
zasluuje kaznenopravnu zatitu, ve se moe predvidjeti kao prekraj. Kazne-
na odgovornost za povrede autorskih i srodnih prava predviena je u novoj
glavi kaznenih djela protiv intelektualnog vlasnitva (Glava XXVII. KZ).
U petoj alineji stavka 1., s obzirom na to da Zakon o arhivskom gradivu i
arhivima u l. 65. inkriminira unitavanje, prikrivanje ili injenje neuporablji-
vim arhivskog gradiva, odnosno njegovo iznoenje u inozemstvo bez prethod-
nog odobrenja nadlenog dravnog tijela, potrebno je brisati navedenu odredbu
zato to je pokrivena u l. 321. KZ (unitavanje ili prikrivanje arhivskog gra-
diva).
U estoj alineji stavka 1. odreeno je da se brie kazneno djelo iz Zakona
o medicinskoj oplodnji zato to je ono s manjim izmjenama prebaeno u l.
109. KZ (Zabrana mijeanja ljudskih spolnih stanica sa ivotinjskim).
U sedmoj alineji stavka 1. brie se kazneno djelo netonog izdavanja ili
krivotvorenja potvrda o polaganju dionica te kazneno djelo povrede dunosti
uvanja tajne iz l. 627. i 629. ZTD, budui da su navedena kaznena djela u
cijelosti pokrivena kaznenim djelima krivotvorenja isprave, odnosno krivotvo-
renja slubene ili poslovne isprave iz l. 278. i 279. KZ te kaznenim djelom
odavanja i neovlatenog pribavljanja poslovne tajne iz l. 262. KZ.
U osmoj alineji stavka 1. brie se apsurdna prekrajna odredba Zakona o
obveznom zdravstvenom osiguranju gdje je predviena samo prekrajna odgo-
vornost s iskljuivo novanom kaznom za tako teke posljedice kao to su
bolest, povreda ili smrt osigurane osobe do kojih je dolo uslijed neprovoenja
odgovarajuih mjera zatite na radu i drugih mjera za zatitu graana. Ne
postavljanje propisanih naprava za zatitu od poara, eksplozije, poplave,
otrova, otrovnih plinova, nuklearne energije, ionizirajuih zraenja ili za zatitu
na radu predstavlja kazneno djelo dovoenja u opasnost ivota i imovine ope-
opasnom radnjom ili sredstvom iz l. 215. KZ, ve kad doe do konkretnog
ugroavanja ivota ili tijela ljudi ili imovine veeg opsega, a kad doe do
posljedica kao to su teko naruenje zdravlja ili smrt, radit e se o tekom
kaznenom djelu protiv ope sigurnosti iz l. 222. KZ.
U stavku 2. brisanjem pojedinih rijei iz teksta l. 33. st. 1. Zakona o
energiji otklonjeno je preklapanje s kaznenim djelom krae. Naime, prema l.
87. st. 16. KZ, pokretna stvar je i svaka proizvedena ili skupljena energija za
440
davanje svjetlosti, toplote ili kretanja, kao i telefonski impulsi pa kraa ener-
gije predstavlja kazneno djelo krae. Stoga je valjalo otkloniti dio opisa kazne-
nog djela koji se odnosi na troenje energije. Meutim, u Zakonu o energiji
kanjivost je proirena i na pripremne radnje (samo prikljuenje na energetski
sustav) pa u tom dijelu valja zadrati inkriminaciju iz Zakona o energiji.
lanak 382.
Vlada Republike Hrvatske pokrenut e postupak usklaivanja s od -
redbama ovoga Zakona odgovarajuih odredbi Zakona o kaznenom po -
stupku, Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, Zakona o
sudovima za mlade, Zakona o zatiti osoba s duevnim smetnjama, Za -
kona o izvrenju kazne zatvora, Zakona o probaciji te drugih zakona koji
sadre kaznene i druge odredbe relevantne za primjenu ovoga Zakona.
Ovim lankom propisuje se obveza usklaivanja odreenih zakona s
odredbama Kaznenog zakona. Izmijenjeni zakoni nalaze se u dijelu Drugi
izvori novog kaznenog zakonodavstva ove knjige, v. str. 469.
lanak 383.
U skladu s odredbama ovoga Zakona, nadleni ministri donijet e u
roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, sljedee pro-
pise:
1. ministar nadlean za pravosue uz suglasnost ministra nadlenog
za poslove socijalne skrbi donijet e propis o izvravanju sigurnosne mjere
te listu pravnih ili zikih osoba licenciranih za provoenje sigurnosne
mjere (lanak 70.),
2. ministar nadlean za unutarnje poslove uz suglasnost ministra
nad lenog za pravosue donijet e propise o izvrenju sigurnosnih mjera
(lanak 73. i lanak 74.),
3. ministar nadlean za poslove pomorstva, prometa i infrastrukture
donijet e propis o izvravanju sigurnosne mjere (lanak 75.).
4. ministar nadlean za zdravlje donijet e listu tvari zabranjenih u
sportu (lanak 191a.).
5. ministar nadlean za poslove socijalne skrbi donijet e listu terapij-
skih zajednica licenciranih za provoenje sigurnosne mjere (lanak 69.).
Ovaj lanak propisuje obvezu nadlenim ministrima da u roku od 3 mje-
seca od stupanja na snagu ovoga Zakona donesu odgovarajue propise.
lanak 384.
(1) Izvrenje kaznenopravnih sankcija pravomono izreenih su -
klad no odredbama Kaznenog zakona i drugih posebnih propisa iz lanka
441
381. stavka 1. ovoga Zakona, ije izvrenje nije zapoelo ili je u tijeku,
provodit e se sukladno odredbama ovoga Zakona od dana njegova stupa-
nja na snagu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka na kazne koje su izreene ili se
izvravaju sukladno odredbama Kaznenog zakona iz lanka 381. stavka 1.
toke 1. primjenjuju se odredbe o uvjetnom otpustu tog Zakona.
Stavak 1. odgovara lanku 390. KZ/97, a rije je o uobiajenoj odredbi
koja govori da e se na kaznenopravne sankcije ije izvrenje nije zapoelo ili
su ve u izvrenju primijeniti novi zakon u pogledu njihova izvrenja (npr. rad
za ope dobro na slobodi postaje rad za ope dobro, o uvjetnom otpustu vie
ne odluuje povjerenstvo, ve sud, novi zakon predvia mogunost da se sigur-
nosna mjera obveznog lijeenja od ovisnosti moe izvravati u terapijskoj za -
jednici pa tu mogunost valja razraditi posebnim propisom).
Stavak 2. propisuje primjenu odredaba uvjetnog otpusta na nain da se na
izreene kazne i one koje se izvravaju po KZ/97 primjenjuju odredbe o uvjet-
nom otpustu KZ/97.
lanak 385.
Ako do stupanja na snagu ovoga Zakona nije nastupila zastara oduzi-
manja imovinske koristi, primijenit e se odredba lanka 85. stavka 4.
ovoga Zakona.
lanak je nov. Njime se nezastarijevanje oduzimanja imovinske koristi
usuglaava s l. 85. st. 4. KZ.
lanak 386.
Ovaj Zakon sadri odredbe koje su u skladu sa sljedeim aktima
Europske unije:
1. Direktivom 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 19. stu-
denoga 2008. godine o zatiti okolia putem kaznenog prava,
2. Direktivom 2009/52/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 18. lip-
nja 2009. godine kojom se predviaju minimalni standardi o sankcijama i
mjerama protiv poslodavaca koji zapoljavaju dravljane treih zemalja,
3. Direktivom 2010/53/EU Europskog parlamenta i Vijea od 7. srp-
nja 2010. godine o standardima kvalitete i sigurnosti ljudskih organa za
presaivanje,
4. Direktivom 2005/35/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 7. rujna
2005. godine o oneienju s brodova i uvoenju kazni za prekraje,
5. Direktivom 2009/123/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 21.
listopada 2009. godine o izmjenama i dopunama Direktive 2005/35/EZ o
oneienju s brodova i uvoenju kazni za prekraje,
442
6. Direktivom 2008/98 Europskog parlamenta i Vijea od 19. stude-
nog 2008. godine o otpadu koja zamjenjuje odreene direktive,
7. Seveso II direktivom 96/82/EC, 2003/105/EC o sprjeavanju velikih
industrijskih nesrea i ublaavanju posljedica ako se one dogode,
8. Direktivom 2002/90/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 28. stu-
denoga 2002. godine kojom se denira pomaganje neovlatenog ulaska,
tranzita i boravka,
9. Direktivom 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 28. sije-
nja 2003. godine o nezakonitoj kupoprodaji dionica i manipulaciji tri-
tem,
10. Okvirnom odlukom Vijea 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008.
godine o suzbijanju odreenih oblika i naina izraavanja rasizma i kseno-
fobije kazneno-pravnim sredstvima,
11. Okvirnom odlukom Vijea o oduzimanju predmeta, sredstava i
imovine steene kaznenim djelima od 24. veljae 2005. godine,
12. Direktivom 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijea od 05.
travnja 2011. godine o suzbijanju i borbi protiv trgovanja ljudima i zatiti
rtava,
13. Okvirnom odlukom Vijea 2001/500/PUP od 26. lipnja 2001. go -
dine o pranju novca, identikaciji, praenju, zamrzavanju, prisvajanju i
oduzimanju sredstava i prihoda od kriminala,
14. Okvirnom odlukom Vijea 2002/946/PUP od 28. studenoga 2002.
godine o jaanju kaznenog okvira za prevenciju olakavanja nezakonitog
ulaska, kretanja i boravka,
15. Okvirnom odlukom Vijea 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. go -
dine o borbi protiv terorizma,
16. Okvirnom odlukom Vijea 2005/212/PUP o oduzimanju predme -
ta, sredstava i imovine steene kaznenim djelima od 24. veljae 2005. go -
dine,
17. Konvencijom od 26. srpnja 1995. godine, koja se donosi na teme-
lju lanka K.3 Ugovora o EU, o zatiti nancijskih interesa Europskih
zajednica (SL C 316, 27. 11. 1995, str. 49),
18. Protokolom od 27. rujna 1996. godine, koji se donosi na temelju
lanka K.3 Ugovora o EU, uz Konvenciju o zatiti nancijskih interesa
Europskih zajednica (SL C 313, 23. 10. 1996, str. 2),
19. Drugim Protokolom od 19. lipnja 1997. godine, koji se donosi na
temelju lanka K.3 Ugovora o EU, uz Konvenciju o zatiti nancijskih
interesa Europskih zajednica (SL C 221, 19. 7. 1997, str. 12),
20. Konvencijom o provedbi Sporazuma iz Schengena,
21. Okvirnom odlukom Vijea 2000/383/JHA od 29. svibnja 2000. o
jaanju zatite kaznenih sankcija i drugih sankcija protiv krivotvorenja
povezanog s uvoenjem eura,
443
22. Okvirna odluka Vijea 2004/757/PUP od 25. listopada 2004. koja
utvruje minimalne odredbe vezane za sastavne elemente kaznenih djela i
zakonskih kazni na podruju nedoputene trgovine drogama.
Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o instrumentima za uskla-
ivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom steevinom Europ ske
unije od 14. srpnja 2011., navodi se popis pravnih akata Europske unije s ko -
jima se usklauje Kazneni zakon.
U toki 21. u broju odluke umjesto engleske kratice JHA (Justice and
Home Affairs) trebalo bi stajati PUP (Pravosue i unutarnji poslovi).
lanak 387.
Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu
1. sijenja 2013.
Ovakav vacatio legis bio je potreban kako bi se suci, dravni odvjetnici i
drugi praktiari na vrijeme pripremili za primjenu novog Kaznenog zakona.
445
A
Abortus v. protupravni prekid trudnoe
Afekt 21
Actio libera in causa 25
Agresivni rat v. zloin agresije
Aktivni personalitet 14
Alarmantne vijesti v. lana uzbuna
Alkohol 25, 62, 69, 226
Alohtoni mikroorganizmi 203
Apartheid 90
Apsolutna zastara v. zastara
Apsorpcija v. stjecaj kaznenih djela
Arheoloka iskopavanja 320
Arhivsko gradivo v. unitavanje ili
prikrivanje arhivskog gradiva
Asperacija v. stjecaj kaznenih djela
Asteniki afekt v. prepast
Atentat
v. terorizam
v. ubojstvo osobe pod meunarodnom
zatitom
Automatska obrada podataka v.
raunalni sustav
Autorsko pravo 284285
Avion v. zrakoplov
B
Bagatelno djelo v. beznaajno djelo
Bankomat kartica v. kartica
Bankrot
v. prouzroenje steaja
v. primanje i davanje mita u postupku
steaja
Beznaajno djelo 33
Bezobzirna osveta 111
Bigamija v. dvobranost
Bijeg 299, 309310
Biljke 193, 196198, 200203, 206
biljke iz koje se moe dobiti droga
190
Bioloki pokusi 91
Bioloko oruje 97, 331
Birako pravo 333339
v. izbori
Bitno smanjena ubrojivost 26, 68
Blanketna dispozicija 90, 115, 193,
200, 225, 285
Blai zakon 3
Blae kanjavanje v. ublaavanje kazne
blae kanjavanje za neizvravanje
zapovijedi i odbijanje poslunosti 361
Bludne radnje 155, 158
Bojno sredstvo 376
v. borbeno sredstvo
Borba
borbeno djelovanje 373374
borbeni moral 377
borbena situacija 377
borbeno sredstvo 371, 376
STVARNO KAZALO
uz Komentar KZ-a
*
1
*
Broj iza svakog pojma upuuje na lanak Kaznenog zakona i pripadajui tekst ispod
lanka. Brojevi lanaka istaknuti deblje otisnutim slovima upuuju na glavno mjesto gdje se
pojam pojavljuje i objanjava.
446
Stvarno kazalo
Bolesnik 91
Bolest 154, 156, 172, 181, 184, 192,
238, 368,
bolesti ivotinja 206208
zarazna bolest 180
v. duevna bolest
Brani drug 87, 140, 150, 167, 245,
301303
Brak
dvobranost 167
nedozvoljeni brak 168
prisilni brak 106, 169
Brod 11, 89, 194, 223225, 375
Brodski promet 225
C
Carina 256257
Cestovni promet 226227
Civil
civilna osoba 94, 96, 98, 102
civilni brod 223
civilni objekt 91
civilno stanovnitvo 9091
civilni zrakoplov 223
Coitus v. spolni odnoaj
Copyright v. autorsko pravo
Crveni kri 93, 356
ast i ugled 147151

povreda ugleda Republike Hrvatske
349
povreda ugleda strane drave i
meunarodne organizacije 356
ek
v. Krivotvorenje isprave
v. Zlouporaba eka i platne kartice
edomorstvo 112
injenina zabluda v. zabluda
injenje 20
lanstvo
lanstvo u teroristikom udruenju
102
lanstvo u zloinakom udruenju 328
D
Dar v. mito
Davanje
davanje lanog iskaza 305
davanje mita 294
davanje mita birau 333
davanje mita u gospodarskom
poslovanju 253
davanje mita za trgovanje utjecajem
296
podmiivanje zastupnika 339
primanje i davanje mita u postupku
steaja 251
Delicta commisiva v. injenje
Delicta ommisiva v. neinjenje
Delicta propria 36, 181, 182, 246
Delikti ugroavanja
delikti apstraktnog ugroavanja 180,
188, 193194, 196198, 218, 223,
241, 255, 258, 292
delikti konkretnog ugroavanja 180,
186, 188, 189, 193, 199, 206
delikti podobnosti 193
Dezerterstvo 367369
Digitalni novac v. elektroniki novac
Dijete 87, 105106, 114, 116, 136140,
146, 172, 180, 190191, 301302, 307
edomorstvo 112
djeja pornograja v. pornograja
naputanje djeteta 176
neprovoenje odluke za zatitu
dobrobiti djeteta 173
novaenje djece 95
oduzimanje djeteta 174
447
Stvarno kazalo
omoguavanje izvanbranog ivota
s djetetom 170
podvoenje djeteta 162
povreda djetetovih prava 177
povreda privatnosti djeteta 178
primjena kaznenog zakonodavstva
prema djeci 7
promjena obiteljskog stanja djeteta 175
spolno zlostavljanje djeteta 158166
trgovanje djecom 106
v. ranjiva osoba
Dionitvo v. sudionitvo
Direktna namjera v. namjera
Diskriminacija v. povreda
ravnopravnosti
Distancijska kaznena djela v. mjesto
poinjenja kaznenog djela
Djelomina uvjetna osuda 57
Djelotvorno kajanje 102, 132, 136,
137, 148, 173174, 190191.a, 213, 228,
249, 250, 253254, 258, 265, 294, 296,
305, 309, 327328, 367
Dnevni iznos 4243, 5455
Dobrovoljni odustanak 35
Dogovor za poinjenje kaznenog
djela 327
Dolus 28
dolus repentinus 112
Dostojanstvo v. ljudsko dostojanstvo
Dovoenje u opasnost ivota
i imovine opeopasnom radnjom
ili sredstvom 215
Dovreno kazneno djelo 3, 35
Dragovoljni odustanak v. dobrovoljni
odustanak
Droga 25, 62, 69, 190191, 226
Druga osoba 256, 291
Dravna granica 257, 326
Dravljanin 1415, 91, 135, 326
Dravna tajna v. tajni podatak
Dravni odvjetnik 12, 18, 4849, 80,
312, 346, 356
Dugotrajni zatvor 40, 46, 51, 5354,
83, 8891, 97, 111, 166, 223, 329,
351, 352
Duevna bolest v. neubrojivost
Dunosnik
dravni dunosnik 87, 346
pravosudni dunosnik 312
Dvobranost 167
Dvostruka kanjivost, izbjegavanje 18
E
Eksploatacija rudnog blaga 211
Ekstradicija v. izruenje
Elektroniki
elektronika pota 142
elektroniki nadzor 62
elektroniki novac 87
elektroniki ureaj 216, 330
Emitiranje 286
Error v. zabluda
Eutanazija v. usmrenje
Eventualna namjera 28
F
Fakultativni opoziv uvjetne osude
v. uvjetna osuda
Fakultativno ublaavanje kazne
v. ublaavanje kazne
Faze poinjenja kaznenog djela
v. pokuaj
Financiranje terorizma 98, 265
Fonogram 286
Fragmentarnost kaznenog prava 1
Furtum usus v. neovlatena uporaba
tue pokretne stvari
448
Stvarno kazalo
G
Garant 20
Generalna klauzula 14, 17, 62, 89, 90,
98, 145, 178, 340
Generalna prevencija 41
Genetski istovjetno ljudsko bie 108
Genetski modicirani organizmi 203
Genetsko naslijee 125
Genocid 81, 83, 88, 325
GMO 203
Gospodarstvo 246265
Gospodarsko poslovanje 246247, 249,
252253, 265
Gradnja 212
Granice ublaavanja kazne
v. ublaavanje kazne
Grob 332
Grupa 122
v. skupina
v. zloinako udruenje
Gusarstvo v. Napad na zrakoplov, brod
ili nepokretnu platformu
H
Hacking 266
Himna 349, 356
Homoseksualna zajednica v. istospolni
partner
I
Idealni stjecaj v. stjecaj
Identitet
identitet norme 1417
identitet osobe 106, 178, 280
identitet trgovakog drutva v. tvrtka
rodni identitet 87, 125
Igra
igra na sreu 237
lanana igra 237
Imovina
imovina kod utvrivanja dnevnog
iznosa 42
imovinska korist 5, 7778, 85, 87
imovinske prilike 47
imovinskopravni zahtjev 77
Incest 179
Industrijsko vlasnitvo 261, 287289
Informacijski sustav v. raunalni sustav
Instrumenta sceleris v. oduzimanje
predmeta
Intelektualno vlasnitvo 284290
Internet 24, 65, 75, 185, 260
v. raunalna mrea
v. raunalni sustav
Iskaz
davanje lanog iskaza 305
iznuivanje iskaza 297
Iskoritavanje 106, 135, 157, 162,
iskoritavanje djece za pornograju
163
iskoritavanje djece za pornografske
predstave 164
iskoritavanje svog poloaja 191,
295296
iskoritavanje tueg stanja 152, 229,
242
Iskljuenje protupravnosti
v. protupravnost
Isplata
neisplata plae 132
protupravna naplata 323
Isprava
krivotvorenje isprave 278
krivotvorenje slubene ili poslovne
isprave 279
unitenje i krivotvorenje izbornih
isprava 337
zlouporaba osobne isprave 280
Isputanje oneiujuih tvari
s plovnog objekta 194
449
Stvarno kazalo
Istospolni partner 87, 140, 150, 245,
301303
Izazivanje nereda 324
Izazivanje prometne nesree u
cestovnom prometu 227
Izbjegavanje
izbjegavanje carinskog nadzora 257
izbjegavanje isplate plae 132
izbjegavanje plaanja alimentacije 172
izbjegavanje vojne slube 367
izbjegavanje vojne obveze
onesposobljenjem ili prijevarom 368
Izbor vrste i mjere kazne
v. odmjeravanje kazne
Izbori 87
v. birako pravo
isprava 337
izborna prijevara 338
Izdavanje
izdavanje lijekova 187
izdavanje i uporaba neistinite
lijenike ili veterinarske svjedodbe
282
izdavanje poslovne tajne 262
Izigravanje zabrana iz sigurnosnih
mjera i pravnih posljedica osude
v. neizvrenje sudske odluke 311
Iznimnost kratkotrajne kazne
zatvora 45
Iznoenje osobnih ili obiteljskih
prilika v. sramoenje 148
Iznuda 243
Iznuivanje iskaza 297
Izrada i nabavljanje oruja i sredstava
namijenjenih poinjenju kaznenog
djela 330
Izravna namjera v. namjera
Izricanje jedinstvene kazne osuenoj
osobi 53
Izricanje posebnih obveza 63
Izruenje 17
Izum 287
Izvanbrana zajednica 87, 140, 150,
245, 292, 301303
omoguavanje izvanbranog ivota
s djetetom 170
Izvrnost 71, 75
v. pravomonost
J
Jaka razdraenost 21, 112
Jatakovanje v. pomo poinitelju nakon
poinjenja kaznenog djela 303
Javna nabava 254
Javna naprava 216
80, 151, 290
Javno poticanje
javno poticanje na genocid 88
javno poticanje na zloin agresije 89
javno poticanje na nasilje i mrnju
325
javno poticanje na terorizam 99
Jedinstvo radnje 34
Jedinstvena kazna 46, 51, 53, 58, 61
K
Kablovi v. unitenje ili oteenje javnih
naprava 216
Kapitulacija 341
Kauzalni odustanak 35
Kazna
kazna kao ultima ratio 2
krivnja kao temelj kazne 4
odmjeravanje kazne 47
svrha kanjavanja 41
vrste kazni 40
v. kazna zatvora
v. novana kazna
v. ublaavanje kazne
450
Stvarno kazalo
Kazna zatvora 40, 44
kratkotrajna kazna zatvora 45
kazna dugotrajnog zatvora 40, 46, 51,
5354, 83, 8891, 97, 111, 166, 223,
329, 351, 352
kazna maloljetnikog zatvora 51, 53
v. uvjetni otpust
Kazneni zakon
primjena Opeg dijela 6
v. kazneno zakonodavstvo
Kaznena djela
kaznena djela krivotvorenja 274283
kaznena djela protiv birakog prava
333339
kaznena djela protiv braka, obitelji
i djece 167179
kaznena djela protiv asti i ugleda
147151
kaznena djela protiv ovjenosti i
ljudskog dostojanstva 88109
kaznena djela protiv gospodarstva
236265
kaznena djela protiv imovine 228245
kaznena djela protiv intelektualnog
vlasnitva 284290
kaznena djela protiv javnog reda
314332
kaznena djela protiv ljudskih prava i
temeljnih sloboda 125130
kaznena djela protiv okolia 193214
kaznena djela protiv ope sigurnosti
215222
kaznena djela protiv oruanih snaga
Republike Hrvatske 357380
kaznena djela protiv osobne slobode
136140
kaznena djela protiv pravosua
301313
kaznena djela protiv privatnosti
141146
kaznena djela protiv raunalnih
sustava, programa i podataka 266273
kaznena djela protiv radnih odnosa i
socijalnog osiguranja 131135
kaznena djela protiv Republike
Hrvatske 340351
kaznena djela protiv sigurnosti
prometa 223227
kaznena djela protiv slubene dunosti
291300
kaznena djela protiv spolne slobode
152157
kaznena djela protiv strane drave ili
kaznena djela protiv zdravlja ljudi
180192
kaznena djela protiv ivota i tijela
110124
kaznena djela spolnog zlostavljanja
i iskoritavanja djeteta 158166
Kazneni postupak 59, 78, 146, 297,
304307
pokretanje kaznenog postupka 18,
150, 356
v. prijedlog za kazneni progon
v. privatna tuba
Kazneno djelo
blanketno kazneno djelo 90, 115, 193,
200, 225, 285
distancijsko kazneno djelo 9
dogovor za poinjenje kaznenog
djela 327
dovreno kazneno djelo 3,35
kazneno djelo neinjenja 20, 132, 123,
183, 365, 366, 367, 379
kazneno djelo s teom posljedicom 27
kazneno djelo ugroavanja v. delikti
ugroavanja
mjesto poinjenja kaznenog djela 9
trajno kazneno djelo 3, 8
vieaktno kazneno djelo 8
vrijeme poinjenja kaznenog djela 8
Kazneno zakonodavstvo
nemogunost primjene kaznenog
zakonodavstva zbog proteka vremena
v. zastara
prema mladim osobama 7
451
Stvarno kazalo
primjena kaznenog zakonodavstva za
kaznena djela poinjena na podruju
kaznena djela poinjena na brodu ili
zrakoplovu Republike Hrvatske 11
kaznena djela poinjena izvan
Republike Hrvatske protiv njezina
pravnog interesa 13
kaznena djela koja izvan podruja
Republike Hrvatske poine njezini
dravljani 14
kaznena djela poinjena protiv
dravljanina Republike Hrvatske
izvan njezina podruja 15
kaznena djela protiv vrijednosti
zatienih meunarodnim pravom
poinjena izvan podruja Republike
Hrvatske 16
ostala kaznena djela poinjena izvan
podruja Republike Hrvatske 17
Kaznenopravne mjere 7780
oduzimanje imovinske koristi 7778
oduzimanje predmeta 79
javno objavljivanje presude 80
Kaznenopravne sankcije
v. kazne
v. sigurnosne mjere
v. kaznenopravne mjere
Kanjavanje supoinitelja
i sudionika 39
Kanjavanje za najtee oblike
kaznenih djela protiv Republike
Hrvatske 351
Kanjivost za postupanje s namjerom
i s nehajem 27
Kibernetiki kriminal v. kaznena djela
protiv raunalnih sustava, programa
i podataka
Klasicirani podatak 347
Klauzula
generalna klauzula 14, 17, 62, 89, 90,
98, 145, 178, 340
klauzula supsidijarnosti 134, 244, 257,
263264, 358
Kleveta 148, 149
Kloniranje i promjena ljudskog
genoma 108
Kompjutorska kaznena djela v.
kaznena djela protiv raunalnih sustava,
programa i podataka
Kontinuitet 3
Koristoljublje 40, 42, 91, 111, 142,
146, 157, 162, 170, 205, 228234,
236244, 246247, 252, 254, 256,
258260, 262, 265, 271, 285289,
291293, 295, 326, 347
Korupcija v. mito
Kraa 228
teka kraa 229
razbojnika kraa 231
kraa uporabe 234
Krajnja nuda 22
putativna krajnja nuda 22, 31
Kratkotrajne kazne zatvora 45
Krijumarenje
izbjegavanje carinskog nadzora 257
krijumarenje ljudi 106, 326
krijumarenje droge 190
krijumarenje tvari zabranjenih u
sportu 191.a
krijumarenje oruja i eksplozivnih
tvari 97, 330331, 345
Krivnja
ispriavajua krajnja nuda 22
ispriavajua nuna obrana 21
sastojci krivnje 23
naelo krivnje 4
namjera i nehaj 2729
neubrojivost 24
krivnja kao mjera kazne 47
452
Stvarno kazalo
krivnja kod beznaajnog djela 33
krivnja kod supoiniteljstva i
sudionitva 39
normativna teorija krivnje 21
v. zablude
Krivotvorenje
izdavanje i uporaba neistinite
lijenike ili veterinarske
svjedodbe 282
krivotvorenje dokaza 306
krivotvorenje isprave 102, 278
krivotvorenje izbornih isprava 337
krivotvorenje lijekova ili medicinskih
proizvoda 185, 186, 192
krivotvorenje novca 13, 87, 274
krivotvorenje rezultata izbora 338
krivotvorenje slubene ili poslovne
isprave 279
krivotvorenje vrijednosnih papira
13, 275
krivotvorenje znakova za
obiljeavanje robe, mjera i utega 277
krivotvorenje znakova za vrijednost
13, 276
oduzimanje ili unitenje slubenog
peata ili slubenog spisa 318
ovjeravanje neistinitog sadraja
281
raunalno krivotvorenje
270, 272, 273
sredstva za krivotvorenje 283
v. zlouporaba osobne isprave
Krvna osveta v. bezobzirna osveta
Kultura
kulturno dobro 91, 212, 319320
pripadnost kulturi 90, 126
Kumulacija v. stjecaj kaznenih djela
Kupac 255
Kvalicirano kazneno djelo
odgovornost za teu posljedicu 27
odgovornost supoinitelja
i sudionika 39
Kvalicirani pokuaj 35
L
La
lana uzbuna 316
lani iskaz 305
lani nalaz i miljenje 305
lani prijevod 305
lano prijavljivanje kaznenog djela
304
lano predstavljanje 280, 322
v. krivotvorenje
v. prijevara
Legalitet v. naelo zakonitosti
Lex
lex mitius v. blai zakon
lex generalis 111
lex specialis 111, 116, 246
Lihvarski ugovor 242
Lijenik, lijeenje
lijenika pomo u hitnim stanjima
183
lijenika svjedodba 282
lijenika tajna 145, 301302
nadrilijenitvo 184
nesavjesno lijeenje 181
psihijatrijsko lijeenje 68
lijeenje od ovisnosti 69
Lijekovi
krivotvorenje lijekova 185
tetni lijekovi 186
nesavjesno postupanje pri
pripravljanju i izdavanju lijekova 187
Limitirana akcesornost 39
LJ
Ljudska prava i temeljne slobode
125130
Ljudsko dostojanstvo 63, 88109,
156, 362
Ljudsko bie, kloniranje 108
Ljudski genom 108
453
Stvarno kazalo
Ljudsko tijelo
trgovanje dijelovima ljudskog tijela
107
nedozvoljeno uzimanje i presaivanje
dijelova ljudskog tijela 182
v. tjelesna ozljeda
Ljudski zametak
trgovanje ljudskim zamecima 107
protupravni prekid trudnoe 115
M
Maloljetna osoba v. dijete
Mamljenje djece za zadovoljenje
spolnih potreba 161
Meunarodna organizacija 87, 9798,
102, 352356
povreda ugleda meunarodne
organizacije 356
Meunarodno pravo 1, 2, 16, 81, 83,
9092, 9495, 103, 105, 331
Meunarodni sud 87, 305306
Meunarodni kazneni sud 16, 18,
8891, 96, 306
Meunarodni ugovor 14, 1617, 218
Meunarodni znakovi 93
Meunarodni zrani promet v. zrani
promet
Meunarodno zatiene osobe 352355
Mito 87
davanje mita 294
davanje mita birau 333
davanje mita u gospodarskom
poslovanju 253
davanje mita za trgovanje utjecajem
296
primanje i davanje mita u postupku
steaja 251
primanje mita 293
primanje mita u gospodarskom
poslovanju 252
trgovanje utjecajem 295
Meuzakon 3
Mjenica 278
Mjesto poinjenja kaznenog djela 9
Mobilizacija 379
Motorno vozilo 87, 234235
v. zabrana upravljanja motornim
vozilom
Muenje
muenje i drugo okrutno, neljudsko ili
poniavajue postupanje ili
kanjavanje 104
muenje kao ratni zloin 91
muenje ivotinja 205
N
Nabava v. javna nabava
Naelo
naelo aktivnog personaliteta 14, 18
naelo krivnje 4
naelo oduzimanja imovinske koristi 5
naelo pasivnog personaliteta 15
naelo pravnog kontinuiteta 3
naelo primjene blaeg zakona 3
naelo razmjernosti kaznenopravne
prisile 1
naelo razmjernosti sigurnosnih mjera
67, 68, 69
naelo registracije zrakoplova 11
naelo ultima ratio 1
naelo zabrane retroaktivnosti 3, 12
naelo zakonitosti 2
naelo zastave broda 11
realno (zatitno) naelo 13, 18
teritorijalno naelo 10
univerzalno naelo u uem smislu
(naelo svjetskog prava) 16, 18
univerzalno naelo u irem smislu
(naelo zastupnike sudbenosti) 17, 18
Nain poinjenja kaznenog djela 20
Nadrilijenitvo 184
Nadripisarstvo 313
454
Stvarno kazalo
Naknada tete 4748, 50, 79
uplata u fond za naknadu tete
rtvama kaznenih djela 62
Nalaz i miljenje 305
Nametljivo ponaanje 140
Namjera 28
kanjivost za namjeru 27
namjera kao sastojak krivnje 23
vrste namjere 28
Napad
istodobni ili izravno predstojei
napad 21
napad na drugu dravu 89
napad na civilno stanovnitvo 90, 91
teroristiki napad 97
napad kod usmrenja na mah 112
napad kod sudjelovanja u tunjavi 122
napad na zrakoplov, brod ili
nepokretnu platformu 223
napad na raunalni sustav 266269,
273
napad na slubenu osobu 309, 315
napad na osobu pod meunarodnom
zatitom 354
napad na vojnu osobu 360
Naplata, protupravna 323
Naputanje
naputanje doma 62
naputanje nemone osobe 124
naputanje djeteta 176
naputanje dunosti za vrijeme
borbenog djelovanja 373
Naputanje poloaja protivno
zapovijedi 374
Naputanje oteenog broda ili
zrakoplova prije vremena 375
Naruavanje nepovredivosti doma
i poslovnog prostora 141
Nasilje
Javno poticanje na nasilje 325
kazneno djelo nasilja 70, 73, 74, 76
nasilniko ponaanje 62, 70
nasilna trudnoa 90, 91
nasilje kod izazivanja nereda 324
nasilje prema osobi pod
meunarodnom zatitom 354
Navoenje 107, 114, 152, 157, 157, 159,
162164, 236, 247, 259, 306
v. poticanje
Ne bis in idem 18, 54
Neinjenje 20, 132, 123, 183, 365, 366,
367, 379
Nedozvoljeno, v. neovlateno;
protupravno; protuzakonito
nedozvoljena uporaba osobnih
podataka 146
nedozvoljeni brak 106, 168
nedozvoljeno uzimanje i presaivanje
nedozvoljeni promet otpadom 196
nedozvoljena igra na sreu 237
nedozvoljena proizvodnja 263
nedozvoljena trgovina 264
nedozvoljena uporaba autorskog djela
ili izvedbe umjetnika izvoaa 285
nedozvoljeni izvoz kulturnog dobra
319
nedozvoljeno obavljanje istraivakih
radova i prisvajanje kulturnog dobra
320
nedozvoljeno posjedovanje, izrada i
nabavljanje oruja i eksplozivnih tvari
Nehaj
kanjivost za nehaj 27
nehaj kao sastojak krivnje 23
nehajna odgovornost supoinitelja 36
otklonjiva zabluda o biu kaznenog
djela 30
otklonjiva zabluda o okolnostima koje
iskljuuju protupravnost 31
vrste nehaja 29
v. prouzroenje smrti iz nehaja
v. teka tjelesna ozljeda iz nehaja
455
Stvarno kazalo
Neisplata plae 132
Neispunjavanje ili naputanje
dunosti za vrijeme borbenog
djelovanja 373
Neispunjenje dunosti pri provedbi
mobilizacije 379
Neistinita izvjea vojnim tijelima 364
Neizravna namjera 28
Neizvjeivanje vojnih tijela 364
Neizvrenje
neizvrenje i odbijanje izvrenja
zapovijedi 357
neizvrenje materijalne obveze 378
neizvrenje posebne obveze 58
neizvrenje rada za ope dobro 55
neizvrenje sudske odluke 311
Nekauzalni odustanak 35
Neodazivanje pozivu i izbjegavanje
vojne slube 367
Neopravdana odgoda povratka ratnih
zarobljenika 94
Neosiguranje na vojnim vjebama 366
Neovlaten
neovlatena proizvodnja i promet
drogama 190
neovlatena proizvodnja i promet tvari
zabranjenih u sportu 191.a
neovlatena uporaba tue pokretne
stvari 234
neovlatena uporaba tue tvrtke 261
neovlateni pristup 266
neovlateni ulazak u vojne objekte i
izradba skica ili crtea vojnih objekata
i borbenih sredstava 371
neovlateno obavljanje slubene
radnje 322
neovlateno otkrivanje profesionalne
tajne 145
neovlateno presretanje raunalnih
podataka 269
neovlateno pribavljanje poslovne
tajne 262
neovlateno slikovno snimanje 144
neovlateno zvuno snimanje i
prislukivanje 143
Nepodobni pokuaj v. neprikladni
pokuaj
Nepoduzimanje mjera za zatitu vojne
postrojbe 365
Neprijavljivanje
neprijavljivanje pripremanja kaznenog
djela 301
neprijavljivanje poinjenog kaznenog
djela 302
Neprikladni pokuaj 36
Nepropisan i nesavjestan odnos prema
povjerenom naoruanju i vojnoj
opremi i drugim sredstvima za
potrebe obrane 370
Neprovoenje odluke za zatitu
dobrobiti djeteta 173
Nepruanje pomoi 123
nepruanje medicinske pomoi
u hitnim stanjima 183
Nesavjesno
nesavjesno lijeenje 181
nesavjesno postupanje pri
pripravljanju i izdavanju lijekova 187
nesavjesni pregled mesa za prehranu
189
nesavjesno pruanje veterinarske
pomoi 208
nesavjestan odnos prema povjerenom
naoruanju i vojnoj opremi i drugim
sredstvima za potrebe obrane 370
Nesvjesni nehaj 29
Neubrojivost 24
neubrojivost kao sastojak krivnje 23
samoskrivljena neubrojivost 25
Neuraunljivost v. neubrojivost
Neuspjelo poticanje v. pokuaj
poticanja
Nezastarijevanje
nezastarijevanje kaznenog progona 81
nezastarijevanje izvrenja kazne 83
456
Stvarno kazalo
Nezakonito v. protupravno;
protuzakonito
nezakonita kupoprodaja dionica i
manipulacija tritem 259260
nezakonita otmica zrakoplova 223
nezakonito pogodovanje 292
nezakonito steena imovina 78, 265
nezakoniti boravak 135, 326
Normativna teorija krivnje 21
Novac 87
kovani novac 87
elektroniki novac 87
knjini novac 87
krivotvorenje novca 274
utaja novca 232
Novaenje
novaenje djece 91, 95
novaenje plaenika 95
novaenje za terorizam 100
Novana kazna 42
dnevni iznos 42
novana kazna kao glavna kazna 40
novana kazna kao sporedna kazna 40
zamjena novane kazne 43, 55
novana kazna kod uvjetne osude 56
Nuklearne tvari 198, 219 v.
radioaktivne tvari
nuklearno oruje 97
nuklearni objekt 97, 219
nuklearna energija 215
Nuna obrana 21
prekoraenje nune obrane 21
putativna nuna obrana 21, 31
O
Obijesna vonja u cestovnom
prometu 225
Objavljivanje
objavljivanje autorskog ili srodnog
djela 284285
objavljivanje tajne v. odavanje tajne
v. javno objavljivanje presude
Objektivni uvjet kanjivosti
122, 148, 249
Obmanjivanje kupaca v. zavaravajue
oglaivanje
Obuka za terorizam 101
Obveze osuenika i zatitni nadzor
za vrijeme provjeravanja 60
Obvezan psihosocijalni tretman 70
Obvezno psihijatrijsko lijeenje 68
Obvezno lijeenje od ovisnosti 69
Odavanje tajne
odavanje poslovne tajne 262
odavanje slubene tajne 300
odavanje tajnih (klasiciranih)
podataka 347
v. neovlateno otkrivanje
profesionalne tajne
v. nedozvoljena uporaba osobnih
podataka
Odbijanje
odbijanje izvrenja zapovijedi 357
Odbijanje primanja i zlouporaba
oruja 358
odbijanje poslunosti 360
Odgovorna osoba 87, 279, 291294,
302, 311
Odgovornost v. krivnja
odgovornost za kazneno djelo
poinjeno po zapovijedi
nadreenog 380
odgovornost zapovjednika 96
Odmjeravanje kazne 47
odmjeravanje kazne za djela u stjecaju
51
Oduzimanje
oduzimanje djeteta 174
oduzimanje ili unitenje slubenog
peata ili slubenog spisa 318
oduzimanje imovinske koristi
7778, 85
oduzimanje predmeta 79, 85,
98, 143144, 163165, 184186,
190191.a, 204205, 209211, 220,
457
Stvarno kazalo
237, 257, 263264, 272, 274277,
283, 285289, 330331
oduzimanje vozake dozvole
v. zabrana upravljanja motornim
vozilom
protupravno oduzimanje slobode 136
Ogranienje kaznenopravne prisile 1
Okoli 193214
okoli u zatitnom naelu 13
okoli kod ratnog zloina 91
oneienje okolia 193
ugroavanje okolia otpadom 195
ugroavanje okolia postrojenjem 197
ugroavanje okolia radioaktivnim
tvarima 198
protuzakonito unoenje u okoli
divljih svojti ili GMO-a 203
teka kaznena djela protiv okolia 214
v. zlouporaba radioaktivnih tvari
Okrutno postupanje
v. muenje i drugo okrutno, neljudsko
ili poniavajue postupanje ili
kanjavanje
okrutan nain ubojstva 111
Okupacija 89, 91
priznavanje okupacije i kapitulacije
341
Olakotna okolnost 4748, 182, 254
Ometanje rada raunalnog
sustava 267
Omoguavanje
omoguavanje sklapanja
nedozvoljenog braka 168
omoguavanje izvanbranog ivota s
djetetom 170
omoguavanje troenja droga 191
omoguavanje bijega osobi kojoj je
oduzeta sloboda 310
Oneienje
oneienje okolia 193
oneienje vode 194
Opi dio 187
primjena Opeg dijela Kaznenog
zakona 6
Opasno
opasna radnja ili sredstvo 215, 224
opasna zarazna bolest 180
opasno izvoenje graevinskih
radova 266
opasne tvari 97, 101, 197, 198,
219, 220
opasno orue 139, 154, 229231,
243, 314315, 322, 324, 346
Opasnost
opasnost kod krajnje nude 22
opasnost poinitelja v. sigurnosne
mjere
pomo u opasnosti 123, 183
ratna opasnost 347
znakovi za opasnost 218
Opojna droga v. droga
Opoziv uvjetne osude 58
Opoziv uvjetnog otpusta 61
Organizator
organizator igre na sreu 237
organizator iskoritavanja djece za
pornograju 163
organizator javnog poticanja na nasilje
i mrnju 325
organizator mree posrednika
i preprodavatelja droge 190
organizator mree posrednika
i preprodavatelja tvari zabranjenih
u sportu 190
organizator podvoenja djeteta 162
organizator prostitucije 157
organizator tunjave 122
organizator teroristikog udruenja
102
organizator zloinakog udruenja
328
Organizirano zloinako udruenje
v. zloinako udruenje
Oruana pobuna v. veleizdaja
Oruje 62, 89, 91, 97, 101, 139, 154,
223, 229231, 243, 314315, 323324,
346, 360, 363, 377
458
Stvarno kazalo
izrada i nabavljanje oruja i sredstava
djela 330
nedozvoljeno posjedovanje, izrada
i nabavljanje oruja i eksplozivnih
tvari 331
odbijanje primanja i zlouporaba
oruja 358
Osiguranje
povreda prava iz socijalnog
osiguranja 134
zlouporaba osiguranja 238
Osloboenje od kazne 3435, 37, 50,
102, 132, 136, 137, 147148, 173174,
190191.a, 213, 228, 249, 250, 253254,
258, 265, 294, 296, 305, 309, 314315,
327328, 361, 367
Osoba
osoba kojoj je oduzeta sloboda 90,
299, 309, 310
osoba pod meunarodnom zatitom
352355
Osobito teka tjelesna ozljeda 119
Osobni uvjet kanjivosti 301303
bojnih sredstava 376
Ostavljanje u tekom poloaju bliske
osobe 171
Osveta v. bezobzirna osveta
Otegotna okolnost 35, 4748, 182, 254,
115, 125, 154, 157, 184, 191, 219, 224,
262, 291, 364,
zloin iz mrnje kao otegotna
okolnost 87
Otkrivanje identiteta ugroene osobe
ili zatienog svjedoka 308
Otmica 97, 106, 107, 137
otmica osobe pod meunarodnom
zatitom 353
otmica zrakoplova 97, 223
Otpad
Ovjeravanje neistinitog sadraja 281
Oznaka podrijetla 289
P
Patent 287
Pasivni personalitet 15
Piratstvo v. napad na zrakoplov, brod
ili nepokretnu platformu
Plaenik 87, 89, 95
Pobaaj v. protupravni prekid trudnoe
Pobuna
pobuna osoba kojima je oduzeta
sloboda 309
oruana pobuna v. veleizdaja
Poiniteljstvo 36
Poinjenje kaznenog djela u sastavu
zloinakog udruenja 329
Podmiivanje v. mito
Podmorski kabel i cjevovod 216
Podnoenje neistinitih izvjea i
neizvjeivanje 364
Podrivanje vojne i obrambene moi
drave 345
Podruje Republike Hrvatske 10
Podvoenje
podvoenje djeteta 162
v. prostitucija
Pogodovanje
pogodovanje vjerovnika 250
nezakonito pogodovanje 292
18, 150, 356
v. prijedlog za kazneni progon
v. privatna tuba
Pokretna stvar 87
Pokuaj 34
formalno-objektivna teorija 34
individualno-objektivna teorija 34
kvalicirani pokuaj 35
neprikladni pokuaj 36, 37
pokuaj poticanja 37
Pomaganje 9, 38, 39
naknadno pomaganje 96, 244,
265, 303
459
Stvarno kazalo
pomaganje kao obiljeje kaznenih
djela 107, 114116, 299, 326, 329
pomaganje neprijatelju 344
Pomo poinitelju nakon poinjenja
kaznenog djela 303
Porez 256
Pornograja 75, 106, 165
djeja pornograja 163
djeja pornografska predstava 164
upoznavanje djece s pornograjom 165
Poslovna tajna 262
Poslovne knjige 248
Posebne obveze 5558, 6061, 62, 76
Posebne pretpostavke kanjivosti
v. beznaajno djelo
v. objektivni uvjet kanjivosti
v. osobni uvjet kanjivosti
Posebnosti glede pokretanja kaznenog
postupka za kaznena djela poinjena
na podruju Republike Hrvatske,
njezinom brodu ili zrakoplovu 18
Posredni poinitelj 36, 114
Poticanje 9, 37, 39
javno poticanje 8889, 99, 325
pokuaj poticanja 37
poticanje kao obiljeje kaznenih djela
105, 157, 162164, 310, 324, 367
v. navoenje
Potroa 255
Povreda
povreda djetetovih prava 177
povreda drugih autorskom srodnih
prava 286
povreda dunosti uzdravanja 172
povreda mira pokojnika 322
povreda obveze voenja trgovakih
i poslovnih knjiga 248
povreda osobnih prava autora
ili umjetnika izvoaa 284
povreda prava iz socijalnog
osiguranja 134
povreda prava na okupljanje
i prosvjed 128
povreda prava na izum 287
povreda prava na okupljanje
i prosvjed 128
povreda prava na rad 131
povreda prava na udruivanje 129
povreda pregovaraa 92
povreda privatnosti djeteta 178
povreda ravnopravnosti 125
povreda registrirane oznake
podrijetla 289
povreda slobode izraavanja
nacionalne pripadnosti 126
povreda slobode miljenja i
izraavanja misli 127
povreda slobode odluivanja
biraa 333
povreda slobode vjere 130
povreda slubenog peata i znaka 317
povreda straarske, unutarnje ili druge
sline slube
povreda tajnosti glasovanja 366
povreda tajnosti pisama i drugih
poiljaka 142
povreda tajnosti postupka 307
povreda tuih prava 241
povreda ugleda Republike
Hrvatske 349
povreda ugleda strane drave i
povreda iga 288
Pranje novca 279
Pravednost kanjavanja 41
Pravna zabluda v. zabluda o
protupravnosti
Pravomonost 3, 12, 18, 43, 56, 58,
7175, 8385, 131, 132, 311
v. izvrnost
Pravosue 301313
Pravosudni dunosnik 312
Predbacivanje kaznenog djela v.
sramoenje
Pregovara 92
Prekoraenje
prekoraenje granica krajnje nude 22
460
Stvarno kazalo
prekoraenje granica nune obrane 21
prekoraenje ovlasti 291
Prekraj 3, 44, 54
Prenoenje
prenoenje zarazne bolesti 180
prenoenje zaraznih bolesti ivotinja
i organizama tetnih za bilje 206
Prepast 21, 112
Prevencija 41
Prezaduenost 249
Prigovor savjesti 358
Prijedlog za kazneni progon 133,
139145, 156, 180, 245, 262, 266,
284, 287
Prijelaz i predaja neprijatelju 372
Prijetnja 22, 97, 106107, 128, 137,
138, 139, 152153, 157158, 162164,
219, 223, 230, 231, 243, 297, 306, 309,
312, 314315, 323324, 333, 340, 346,
355, 360
prijetnja osobi pod meunarodnom
zatitom 354
Prijevara 236
izbjegavanje vojne obveze
onesposobljenjem ili prijevarom 368
izborna prijevara 338
prijevara u gospodarskom
poslovanju 247
prijevara u natjeaju 254
prijevara na tetu Europske unije
256, 258
raunalna prijevara 271
subvencijska prijevara 258
Prikrivanje 244
prikrivanje arhivskog gradiva 321
Primanje mita 293
primanje mita u gospodarskom
poslovanju 252
primanje mita u postupku
steaja 251
primanje mita za trgovanje
utjecajem 295
v. mito
Primjena
prema mladim osobama 7
kaznena djela koja izvan podruja
Republike Hrvatske poine njezini
dravljani 14
Republike Hrvatske protiv njezina
pravnog interesa 13
zrakoplovu Republike Hrvatske 11
izvan njezina podruja 15
Hrvatske 16
podruja Republike Hrvatske 17
primjena Opeg dijela Kaznenog
zakona 6
primjena rokova zastare 86
Pripremanje
neprijavljivanje pripremanja kaznenog
djela 301
pripremanje kaznenih djela protiv
vrijednosti zatienih meunarodnim
pravom 103
pripremanje kaznenih djela protiv
Prirodna vrijednost v. zatiena
prirodna vrijednost
461
Stvarno kazalo
Prisila 88, 9091, 97, 106107,
136137, 138, 153, 157158, 162164,
169, 177, 219 243, 306, 315, 323, 340
kaznenopravna prisila 1
prisila na sklapanje braka 169
prisila prema najviim dravnim
dunosnicima Republike Hrvatske 346
prisila prema pravosudnom
dunosniku 312
prisila prema slubenoj osobi 314
Prisilna naplata novane kazne 43
Pristanak
pristanak na protupravni prekid
trudnoe 115
pristanak na spolni odnos 152, 153
pristanak na snimanje djeje
pornograje 163
pristanak na ozljedu 369
pristanak na uzimanje i presaivanje
pristanak osuenika 43, 55, 63
pristanak rtve trgovanja ljudima 106
Privatna tuba 117, 138139, 150, 245
Privilegirano ubojstvo v. usmrenje
Privremena duevna poremeenost 24
Priznavanje okupacije i kapitulacije
341
Probacija 5564
Produljeno kazneno djelo 52
Profesionalna tajna 145
Proizvodnja
proizvodnja i stavljanje u promet
proizvoda tetnih za ljudsko
zdravlje 188
tetnih proizvoda za lijeenje 186
tetnih sredstava za lijeenje
ivotinja 207
nedozvoljena proizvodnja 263
neovlatena proizvodnja i promet
drogama 190
neovlatena proizvodnja i promet tvari
zabranjenih u sportu 191.a
Prometna delinkvencija v. kaznena
djela protiv sigurnosti prometa
Promjena obiteljskog stanja 175
Promjena vodnog reima 210
Pronevjera 233
v. utaja
Prostitucija 90, 91, 106, 157
djeja prostitucija 162, 177
Protivljenje straaru ili strai 359
Protupravno v. protuzakonito;
neovlateno; nezakonito
iskljuenje protupravnosti 21, 22,
143, 145, 147, 148, 262, 300, 302
protupravna eksploatacija rudnog
blaga 211
protupravna gradnja 212
protupravna naplata 323
protupravna radnja 87
protupravni napad v. nuna obrana
protupravni prekid trudnoe 115
protupravno oduzimanje slobode 136
Protuzakonito v. nedozvoljeno;
neovlateno; nezakonito; protupravno
protuzakonita pretraga 298
protuzakoniti lov i ribolov 204
protuzakonito osloboenje od vojne
slube 369
protuzakonito osloboenje osobe kojoj
je oduzeta sloboda 299
protuzakonito ulaenje, kretanje i
boravak u Republici Hrvatskoj 326
protuzakonito unoenje u okoli
divljih svojti ili GMO-a 203
protuzakonito zapoljavanje 135
Prouzroenje steaja 249
Prouzroenje smrti iz nehaja 113
Pustoenje uma 209
Putativna krajnja nuda 22, 31
Putativna nuna obrana 21, 31
462
Stvarno kazalo
R
Raunalna kaznena djela 266273
Raunalna komunikacija 267
Raunalna mrea 147149, 151, 165,
178, 325
v. Internet
Raunalna prijevara 271
Raunalni podatak 87, 163165,
266273
neovlateno presretanje raunalnih
podataka 269
oteenje raunalnih podataka 268
Raunalni program 87, 163165,
267268, 272
Raunalni sustav 87, 147149,
151, 165, 178, 185, 266267, 269,
271273, 325
ometanje rada raunalnog sustava 267
Raunalno krivotvorenje 270
Rad za ope dobro 40, 43, 45, 55, 64,
6869, 71
posebne obveze uz rad za ope
dobro 6263
zatitni nadzor uz rad za ope
dobro 64
Radiodifuzija 286
Ranjiva osoba 111, 117119, 154, 156
Rasna i druga diskriminacija v.
povreda ravnopravnosti
Ratni zarobljenik 91, 94
Ratni zloin 16, 81, 83, 91, 96, 103, 303
Razbojnitvo 230
morsko i zrano razbojnitvo 223
razbojnika kraa 231
Registrirana oznaka podrijetla 289
Retribucija v. pravednost kanjavanja
Retroaktivnost 3, 12
Rodoskvrnue 179
Rok kunje v. vrijeme provjeravanja
Rukovanje opeopasnim tvarima 220
Ropstvo 105
S
Sakaenje enskih spolnih organa 116
Samoskrivljena neubrojivost 25
Samoubojstvo 114
Sastojci krivnje 23
Sigurnosne mjere 24, 6576
vrste sigurnosnih mjera 65
svrha sigurnosnih mjera 66
krenje obveze iz sigurnosne mjere
55, 58, 311
Zastara izvrenja sigurnosnih mjera 85
Sila v. prisila
Silovanje 153, 154
silovanje djeteta 158159, 166
silovanje kao ratni zloin 91
Skidanje i povreda slubenog peata
i znaka 317
Skupina 88, 90, 325
oruana skupina 91, 95, 343
Slabljenje borbenog morala i borbene
situacije 377
Sluba u neprijateljskoj vojsci 343
Sluben
slubena dunost 111, 291300,
314315, 318, 326, 359360
slubena knjiga 278, 318
slubena isprava 279, 318
slubena osoba 13, 87, 104, 106,
117119, 136, 139, 141146, 173,
178, 190191.a, 229, 254, 291299,
302, 309, 311312, 314315, 324,
326, 346347, 379
slubena radnja 293, 294, 322
slubena tajna 300
slubena ivotinja 365
slubeni peat 317, 318
slubeni spis 318
slubeni znak 317
463
Stvarno kazalo
Slubenik v. slubena osoba
Specijalna prevencija 41
Spol 87, 90, 325
spolna radnja 152, 155, 158160, 179
spolna sloboda 52, 73, 152154
spolna stanica 109, 182
spolna usluga 157, 162
spolna zlouporaba djeteta 158159
spolni odnoaj 152154, 158159,
166, 179
spolni odnoaj bez pristanka 152
spolni organ 116
spolni integritet 60
spolni ivot 146
spolno iskoritavanje 106, 158166
spolno opredjeljenje 87, 125, 325
spolno prenosiva bolest 180
spolno uznemiravanje 156
spolno zlostavljanje 158166
spolno ropstvo 90, 91
Sprjeavanje
sprjeavanje borbe protiv
neprijatelja 342
sprjeavanje dokazivanja 306
sprjeavanje slubene osobe u
obavljanju dunosti v. prisila prema
slubenoj osobi
sprjeavanje tiskanja i emitiranja v.
povreda slobode miljenja i
izraavanja misli
sprjeavanje zaraze 180, 206207
Sramoenje 148
sramoenje djeteta v. povreda
privatnosti djeteta
Sredstvo
eksplozivno sredstvo 229, 331, 363
nancijska sredstva 98, 132, 256, 258,
378379
obrambeno sredstvo 345, 370,
371, 376
opasno sredstvo 139, 215, 224
prometno sredstvo v. motorno vozilo
sredstvo javnog priopavanja 151, 260
sredstvo lijeenja 181, 184186, 207
sredstvo plaanja v. novac
sredstvo poinjenja kaznenog djela 34,
79, 98, 163165, 184185, 190191.a,
237, 277, 283, 330
Steaj 249, 251
Stjecaj kaznenih djela 44, 46, 51,
5253
Strana drava 1219, 265, 352356
Stranac 1517
Straa 359, 363
Stvarna zabluda
zabluda o biu djela 30
zabluda o okolnostima koje iskljuuju
protupravnost 31
krivnju 22
Subvencijska prijevara 258
Sudionitvo 9, 35, 3739
v. poticanje
v. pomaganje
Sudjelovanje
sudjelovanje u gomili 324
sudjelovanje u samoubojstvu 114
sudjelovanje u tunjavi 122
sudjelovanje u zloinakom
udruenju 328
Supletorni zatvor v. kazna zatvora
Supsidijarno zatitno naelo 15
Supsidijarnost 1, 134, 244, 257,
263264, 358
Svjedok 305306, 308
Svrha kanjavanja 41
Svrha sigurnosnih mjera 66
irenje i prenoenje zarazne

bolesti 180
irenje lanih i uznemirujuih
glasina 322
pijunaa 348
464
Stvarno kazalo
T
Tajna 302
osobna tajna 146
poslovna tajna 259, 262
profesionalna tajna 145
slubena tajna 87, 300
tajni podatak 87, 347348
tajnost glasovanja 336
tajnost identiteta svjedoka 308
tajnost pisama i drugih poiljaka 142
tajnost postupka 307
tajnost raunalnih podataka 266, 269
tajnost razgovora 143
vojna tajna v. tajni podatak
Temelj i ogranienje kaznenopravne
prisile 1
Teorija
normativna teorija krivnje 21
teorija djelatnosti 8
teorija o vlasti nad djelom 36
teorije pokuaja 34
Teritorijalno naelo 10
Terorizam 97
nanciranje terorizma 98, 265
javno poticanje na terorizam 99
morski i zrani terorizam 223
novaenje za terorizam 100
nuklearni terorizam 219
obuka za terorizam 101
pripremanje terorizma 103
teroristiko udruenje 102
v. prisila prema najviim dravnim
dunosnicima Republike Hrvatske
v. veleizdaja
Teka kaznena djela
teka kaznena djela spolnog zlo-
stavljanja i iskoritavanja djeteta 166
teka kaznena djela protiv okolia 214
teka kaznena djela protiv ope
sigurnosti 222
teka kaznena djela protiv raunalnih
teka kaznena djela protiv Republike
Hrvatske 351
teka kaznena djela protiv spolne
slobode 154
teka kaznena djela protiv zdravlja
ljudi 192
teka kaznena djela protiv raunalnih
Teka tjelesna ozljeda v. tjelesna
ozljeda
Teko ubojstvo 111
Tea duevna smetnja v. neubrojivost
Tjelesna ozljeda 117
teka tjelesna ozljeda 118
osobito teka tjelesna ozljeda 119
teka tjelesna ozljeda s posljedicom
smrti 120
teka tjelesna ozljeda iz nehaja 121
Tijek zastare kaznenog progona 82
Tijek zastare izvrenja kazne 84
Trgovake knjige 248
Trgovina
nedozvoljena trgovina 264
trgovanje drogom 190
trgovanje dijelovima ljudskog tijela
i ljudskim zamecima 107
trgovanje ljudima 90, 106, 135
trgovanje orujem 331
trgovanje povlatenim informacijama
259
trgovanje tvarima zabranjenim
u sportu 191.a
trgovanje utjecajem 296
trgovanje zatienim prirodnim
vrijednostima 202
Trudnoa 91, 111, 112, 115, 117119,
154, 156, 166, 181, 184, 192
Tvrtka 261
U
Ublaavanje kazne 2022, 26, 32, 34,
38, 48, 50, 301, 329
granice ublaavanja kazne 49
Ubijanje ili muenje ivotinja 205
465
Stvarno kazalo
Ubojstvo 110
teko ubojstvo 111
ubojstvo osobe pod meunarodnom
zatitom 352
v. genocid
v. ratni zloin
v. terorizam
v. usmrenje
v. zloin protiv ovjenosti
Ubrojivost 23, 26, 68
v. neubrojivost
Ucjena v. iznuda
Udaljenje iz zajednikog kuanstva 74
Udruivanje 129
Ugled v. ast i ugled
Ugroavanje
ugroavanje bukom, vibracijama ili
neionizirajuim zraenjem 199
ugroavanje okolia postrojenjem 197
ugroavanje okolia radioaktivnim
tvarima 198
ugroavanje ozonskog sloja 195
ugroavanje posebnih vrsta prometa
225
ugroavanje prometa opasnom
radnjom ili sredstvom 224
v. delikti ugroavanja
Ultima ratio 1
Ultra posse nemo tenetur 132, 172
Umiljaj v. namjera
Umjetnik izvoa 284285
Unitavanje
unitavanje ili prikrivanje arhivskog
gradiva 321
unitavanje stanita 201
unitavanje zatienih prirodnih
vrijednosti 200
Unitenje
isprava 337
unitenje ili oteenje javnih
naprava 216
unitenje ili oteenje zatitnih
naprava na radu 217
unitenje oduzetih predmeta 79
unitenje, oteenje ili zlouporaba
znakova za opasnost 218
unitenje slubenog peata ili
slubenog spisa 318
unitenje tue stvari 235
Univerzalno naelo
univerzalno naelo u uem smislu
(naelo svjetskog prava) 16, 18
univerzalno naelo u irem smislu
(naelo zastupnike sudbenosti) 17, 18
Unoenje u okoli divljih svojti
ili GMO-a 203
Upoznavanje djece s pornograjom
165
Uraunavanje
uraunavanje pritvora, istranog
zatvora i ranije kazne 54
uraunavanje oduzimanja slobode
i izvrenih kaznenopravnih sankcija
u stranoj dravi 19
v. izricanje jedinstvene kazne
osuenoj osobi
Uskrata birakog prava 334
Usmrenje 112
v. prouzroenje smrti iz nehaja
v. ubojstvo
Ustav 1, 81, 83
ustavni poredak (ustrojstvo) 87, 95,
97, 340
Utaja 232
v. pronevjera
Utaja poreza ili carine 256
Uvjeti i nain oduzimanja imovinske
koristi 77
Uvjetna osuda 56
djelomina uvjetna osuda 57
opoziv uvjetne osude 58
466
Stvarno kazalo
posebne obveze uz uvjetnu osudu
6263
zatitni nadzor uz uvjetnu osudu 64
Uvjetni otpust 59, 60
opoziv uvjetnog otpusta 61
posebne obveze uz uvjetni otpust
60, 6263
zatitni nadzor uz uvjetni otpust
60, 64
Uvreda 147
Uzimanje talaca 91, 97
v. otmica
V
Veleizdaja 340
Veterinar 189, 208, 282
Videogram 286
Vie osoba 87, 191
Vjetak 305306
Voda
oneienje vode 193194
promjena vodnog reima 210
Vojni
vojna obveza 367369
vojna osoba 87, 315, 322, 357365,
372374, 376377, 379380
vojna sredstva 345, 370
vojna tajna v. tajni podatak
vojna vjeba 366
vojni objekt 371
vojni zapovjednik 96, 375
Vrijednosni papiri 275
Vrijeme poinjenja kaznenog djela 8
Vrijeme provjeravanja 56, 58,
6061, 76
Vrste kazni 40
Vrste posebnih obveza 62
Vrste sigurnosnih mjera 65
Z
Zabluda
zabluda o biu djela 30
protupravnost 31
zabluda o protupravnosti 32
krivnju 22
Zabrana
zabrana druenja 62
zabrana mijeanja ljudskih spolnih
stanica sa ivotinjskim 109
zabrana naputanja doma 62
zabrana noenja oruja i drugih
predmeta 62
zabrana obavljanja odreene dunosti
ili djelatnosti 71
zabrana upravljanja motornim
vozilom 24, 65, 72
zabrana posjeivanja mjesta 62
zabrana pribliavanja 62, 73
zabrana pristupa internetu 24, 65, 75
zabrana retroaktivnosti 3
zabrana uznemiravanja 62
Zadovoljenje pohote pred djetetom
mlaim od petnaest godina 160
Zakon
blai zakon 3
interimni zakon 3
v. naelo zakonitosti
Zamjena
zamjena nenaplaene novane
kazne 43
zamjena kazne radom za ope
dobro 55
Zapovijed 88, 90, 91, 357360, 374,
376, 380
Zastara
zastara kaznenog progona
18, 8182, 86
zastara izvrenja kazne 8384, 86
467
Stvarno kazalo
zastara izvrenja sigurnosnih mjera,
oduzimanja imovinske koristi i
predmeta 85, 385
Zatitni nadzor 5556, 58, 60, 61, 64
zatitni nadzor po punom izvrenju
kazne zatvora 76
Zavaravajue oglaivanje 255
Zloinako udruenje 328329
v. teroristiko udruenje
Zlostavljanje 92, 111, 112
spolno zlostavljanje djeteta 158166
zlostavljanje djeteta 177
zlostavljanje i poniavanje
podreenog ili mlaeg u slubi 362
zlostavljanje na radu 133
zlostavljanje ivotinje 205
Zlouporaba
zlouporaba birakog prava 335
zlouporaba eka i platne kartice 239
zlouporaba meunarodnih znakova 93
zlouporaba djeteta v. zlostavljanje
zlouporaba naprava 272
zlouporaba oruja 358
zlouporaba osiguranja 238
zlouporaba osobne isprave 280
zlouporaba poloaja i ovlasti 291
zlouporaba povjerenja 240
zlouporaba povjerenja u
gospodarskom poslovanju 246
zlouporaba povlatenih informacija
259
zlouporaba radioaktivnih tvari 219
zlouporaba trita kapitala 260
zlouporaba u postupku javne
nabave 254
zlouporaba znakova za opasnost 218
Znaenje izraza 87
Znak 87, 288, 306
meunarodni znakovi 93
slubeni znak 317
znakovi za obiljeavanje robe, mjera
i utega 277
znakovi za opasnost 218, 224
znakovi za vrijednost 276
Zrani promet 87, 223225
Zrakoplov 1112, 97, 223, 375376
eljezniki promet 224225

enevske konvencije 91
ig 276277, 288
rtva kaznenog djela 87
fond za naknadu tete rtvama
kaznenih djela 62
DRUGI IZVORI
NOVOG KAZNENOG
ZAKONODAVSTVA
ZAKON O PROBACIJI
(Narodne novine br. 143/12)
ZAKON O PRAVNIM POSLJEDICAMA OSUDE,
KAZNENOJ EVIDENCIJI I REHABILITACIJI
(Narodne novine br. 143/12)
ZAKON O SUDOVIMA ZA MLADE
(Narodne novine br. 84/11, 143/12)
ZAKON O ODGOVORNOSTI PRAVNIH OSOBA
ZA KAZNENA DJELA
(Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11, 143/12)
471
ZAKON O PROBACIJI
(NN 143/12)*1
Dio prvi
OPE ODREDBE
Glava I.
UVODNE ODREDBE
Osnovna odredba
lanak 1.
Ovaj Zakon propisuje svrhu i sadraj probacijskih poslova, nain izvravanja tih
poslova i tijela nadlena za njihovo izvrenje.
Svrha i sadraj probacijskih poslova
lanak 2.
(1) Probacijski poslovi obavljaju se s ciljem zatite drutvene zajednice od poi-
nitelja kaznenog djela, njegove resocijalizacije i reintegracije u zajednicu utjecanjem
na rizine imbenike koji su povezani s injenjem kaznenih djela, a od posebnog su
interesa za Republiku Hrvatsku.
(2) Probacijski poslovi se obavljaju pri odluivanju o kaznenom progonu, odre-
ivanju mjera osiguranja prisutnosti okrivljenika, izboru vrste kaznenopravnih sankcija
i izvravanju kaznenopravnih sankcija izreenih poinitelju kaznenog djela. O radu
probacijske slube Vlada Republike Hrvatske izvjeuje Hrvatski sabor jedanput go -
dinje.
Nain izvravanja probacijskih poslova
lanak 3.
Probacijske poslove obavljaju probacijski slubenici u probacijskim uredima, na
temelju zahtjeva, pravomonih i izvrnih odluka suda ili zahtjeva, odnosno odluka
dravnog odvjetnika te na zahtjev kaznionice ili zatvora, pojedinano za svaku osobu
ukljuenu u probaciju.
Tijela nadlena za izvravanje probacijskih poslova
lanak 4.
(1) Provoenje probacijskih poslova je u nadlenosti jedinice za probaciju ustro-
jene u sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za poslove pravosua u ijem
sastavu su probacijski uredi. Jedinica za probaciju u izvravanju probacijskih poslova
surauje s tijelima dravne vlasti, znanstvenim i drugim ustanovama, tijelima lokalne
zajednice i drugim institucijama ili pravnim osobama te razmjenjuje informacije od
vanosti.
*
Zakon o probaciji donesen je 7. prosinca 2012., objavljen je u NN br. 143 od 20. pro-
sinca 2012., na snazi je od 1. sijenja 2013.
Zakon o probaciji
472
Zakon o probaciji
(2) Za poslove probacije mjesno je nadlean probacijski ured prema mjestu pre-
bivalita odnosno boravita osobe ukljuene u probaciju. Poslove sudbene vlasti u vezi
s provoenjem probacijskih poslova obavlja sudac izvrenja nadlean prema mjestu
prebivalita, odnosno boravita osobe ukljuene u probaciju.
(3) Probacijske poslove obavljaju probacijski slubenici koji su obrazovani u
podruju socijalne pedagogije, socijalnog rada, psihologije, pravnih znanosti, a izni-
mno i drugih drutvenih i humanistikih znanosti.
(4) Probacijskim slubenicima izdaje se slubena iskaznica, iji se sadraj i
ovlasti za njezino koritenje propisuju Pravilnikom o nainu obavljanja probacijskih
poslova koji donosi ministar nadlean za poslove pravosua.
Znaenje izraza
lanak 5.
(1) Osoba ukljuena u probaciju je svaka osoba prema kojoj se na temelju odluke
nadlenog tijela provode probacijski poslovi propisani ovim Zakonom.
(2) Rijei i pojmovni sklopovi koji imaju rodno znaenje bez obzira na to jesu li
u ovom Zakonu koriteni u mukom ili enskom rodu odnose se jednako na muki i
enski rod.
Glava II.
TEMELJNA NAELA
Zabrana nezakonitog postupanja i diskriminacije
lanak 6.
(1) Osobi ukljuenoj u probaciju jame se prava utvrena Ustavom Republike
Hrvatske, meunarodnim ugovorima i ovim Zakonom.
(2) Osobi ukljuenoj u probaciju zajamena prava smiju se iznimno ograniiti
ako je to propisano zakonom i prijeko potrebno radi postizanja svrhe probacijskih
poslova.
Dobrovoljnost
lanak 7.
Osoba moe biti ukljuena u probaciju na temelju osobnog pristanka, osim kada
je zakonom drugaije propisano.
Glava III.
PRAVA I OBVEZE OSOBE UKLJUENE U PROBACIJU
Prava osobe ukljuene u probaciju
lanak 8.
(1) Osobi ukljuenoj u probaciju jami se zatita osobnosti i tajnost osobnih
podataka.
473
Zakon o probaciji
(2) Osoba ukljuena u probaciju ima pravo pritube na postupanje probacijskog
slubenika nadlenom uredu za probaciju koji je o pritubi duan rijeiti u roku od tri-
deset dana od dana zaprimanja pritube. Protiv rjeenja nadlenog ureda za probaciju
osoba ukljuena u probaciju ima pravo albe Sredinjem uredu za probaciju.
(3) Osoba ukljuena u probaciju ne snosi trokove nastale primjenom ovoga
Zakona.
Obveze osobe ukljuene u probaciju
lanak 9.
(1) Osoba ukljuena u probaciju svojim potpisom prihvaa pojedinani program
postupanja.
(2) Osoba ukljuena u probaciju duna je bez odgode o promjeni mjesta prebiva-
lita, odnosno boravita obavijestiti probacijski ured koji provodi program.
Dio drugi
PROBACIJSKI POSLOVI
Glava IV.
PROBACIJSKI POSLOVI I DOKUMENTACIJA
Probacijski poslovi
lanak 10.
(1) Probacijski poslovi su:
1. nadzor izvravanja obveza prema rjeenju dravnog odvjetnika kada odluuje
o kaznenom progonu prema naelu svrhovitosti,
2. izrada izvjea na traenje dravnog odvjetnika,
3. izrada izvjea za odreivanje mjera osiguranja prisutnosti okrivljenika i mjera
opreza te za izbor vrste i mjere kaznenopravne sankcije,
4. izvravanje zatitnog nadzora izreenog uz uvjetnu osudu, uz rad za ope
dobro, uz uvjetni otpust i po punom izvrenju kazne zatvora,
5. pribavljanje pristanka na zamjenu kazne zatvora radom za ope dobro te orga-
niziranje i nadziranje izvravanja rada za ope dobro,
6. izrada izvjea zatvoru, odnosno kaznionici kada za to postoji potreba,
7. izrada izvjea sudu u postupku odluivanja o prekidu izvravanja kazne te
uvjetnom otpustu,
8. nadzor uvjetno otputenog osuenika,
9. organiziranje i nadziranje izvravanja posebnih obveza iz Kaznenog zakona i
obveza iz Zakona o kaznenom postupku.
(2) Nain izrade izvjea i dokumentacije koje u obavljanju probacijskih po-
slova izrauje probacijski ured propisuje se Pravilnikom iz lanka 4. stavka 4. ovoga
Zakona.
474
Zakon o probaciji
Procjena kriminogenog rizika i tretmanskih potreba
lanak 11.
Radi izvravanja probacijskih poslova probacijski ured izrauje procjenu krimi-
nogenog rizika i tretmanskih potreba za svaku osobu ukljuenu u probaciju kada za to
postoji potreba.
Pojedinani program postupanja
lanak 12.
(1) Pojedinani program postupanja izrauje probacijski ured za potrebe provo-
enja probacijskih poslova koji se odnose na izvravanje zatitnog nadzora uz uvjetnu
osudu, rad za ope dobro, uvjetni otpust, po punom izvrenju kazne zatvora i posebnih
obveza iz Kaznenog zakona.
(2) Program iz stavka 1. ovoga lanka obvezno sadri posebne obveze koje je
odredio nadleni sud ili dravno odvjetnitvo, a obuhvaa kada je to potrebno i identi-
kaciju imbenika koji su kriminogeno utjecali na poinjenje kaznenog djela kod osobe
ukljuene u probaciju, utvrivanje mjera usmjerenih na njihovo otklanjanje, metoda i
rokova za njihovo provoenje te nositelja pojedinih aktivnosti. Osoba ukljuena u pro-
baciju sudjeluje u izradi programa iz stavka 1. ovoga lanka, koji se temelji na ocjeni
njezine osobnosti, osobnih prilika, zdravstvenog stanja te na strunim kvalikacijama,
procjeni kriminogenog rizika i potreba te osobe i ostalim podacima vanim za izvrava-
nje sankcije.
(3) Kad je odreen zatitni nadzor i naloene posebne obveze uz izvravanje
rada za ope dobro izreenog u zamjenu za kaznu zatvora, uvjetni otpust i po punom
izvrenju kazne zatvora program iz stavka 1. ovoga lanka bit e dostavljen sucu izvr-
enja nadlenom prema mjestu prebivalita, odnosno boravita osobe ukljuene u pro-
baciju. U ostalim sluajevima program e biti dostavljen prvostupanjskom sudu koji je
izrekao sankciju.
Matica i osobnik
lanak 13.
(1) Probacijski ured vodi maticu i osobnik osoba ukljuenih u probaciju.
(2) Matica sadri:
1. podatke o osobi ukljuenoj u probaciju,
2. podatke o presudi ili rjeenju na temelju kojeg je osoba ukljuena u probaciju.
(3) Osobnik osobe ukljuene u probaciju sadri:
1. osobne podatke,
2. presudu ili rjeenje na temelju kojeg je ukljuena u probaciju,
3. procjenu kriminogenog rizika i tretmanskih potreba kada je propisano zako-
nom,
4. pojedinani program postupanja kada je propisano zakonom,
5. izvjea o tijeku provoenja probacijskih poslova,
6. strune nalaze, miljenja i procjene.
475
Zakon o probaciji
(4) Sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove pravosua vodi sredinju
maticu koja sadri podatke iz stavka 2. ovoga lanka.
Glava V.
IZVJEA
Izvjee dravnom odvjetniku
lanak 14.
(1) Na zahtjev dravnog odvjetnika u postupku odluivanja o kaznenom progonu
probacijski ured dostavit e izvjee o osobi za koju je to zatraeno.
(2) Ako je dravni odvjetnik uvjetno odbacio kaznenu prijavu ili uvjetno odustao
od kaznenog progona i poinitelju odredio obveze, dostavit e svoje rjeenje probacij-
skom uredu radi nadzora nad izvravanjem obveza.
(3) Probacijski ured izvjeuje dravnog odvjetnika o provoenju utvrenih ob -
veza.
Izvjee sudu
lanak 15.
(1) Prilikom odluivanja o odreivanju mjera osiguranja prisutnosti okrivljenika
i mjera opreza sud moe od probacijskog ureda zatraiti izvjee s podacima bitnim za
odluivanje.
(2) Sud moe zatraiti izvjee od probacijskog ureda i prilikom odluivanja o
izboru vrste i mjere kaznenopravne sankcije.
Izvjee sucu izvrenja
lanak 16.
(1) U postupku odluivanja o prekidu izdravanja kazne zatvora i uvjetnom
otpustu probacijski ured e na zahtjev suca izvrenja dostaviti izvjee.
(2) Probacijski ured dostavit e sucu izvrenja izvjee ako su prestali razlozi
zbog kojih je prekid izdravanja kazne zatvora odobren ili ako ga osuenik zlorabi.
Izvjee kaznionici, odnosno zatvoru
lanak 17.
(1) Kaznionica, odnosno zatvor moe zatraiti od probacijskog ureda izvjee
prigodom odluivanja o pogodnosti izlaska zatvorenika u mjesto prebivalita ili bora-
vita.
(2) Izvjee kaznionici, odnosno zatvoru sadri podatke o stanju u obitelji za -
tvorenika, okolnostima u zajednici, okolnostima vanim za odluku o pogodnosti i
kada je to mogue o odnosu rtve, odnosno obitelji rtve prema poinjenom kaznenom
djelu.
476
Zakon o probaciji
Glava VI.
IZVRAVANJE ZATITNOG NADZORA
Zapoinjanje izvravanja zatitnog nadzora
lanak 18.
(1) Prvostupanjski sud e pravomonu i izvrnu odluku kojom je izreen zatitni
nadzor uz uvjetnu osudu, rad za ope dobro ili uvjetni otpust, u roku od osam dana
dostaviti probacijskom uredu prema mjestu prebivalita, odnosno boravita osuenika,
odnosno u mjesto otpusta zatvorenika, radi izvravanja. Kad je zatitni nadzor izreen
uz rad za ope dobro u zamjenu za kaznu zatvora ili uz uvjetni otpust, prvostupanjski
sud e pravomonu i izvrnu odluku dostaviti i sucu izvrenja nadlenom prema mjestu
prebivalita, odnosno boravita osuenika.
(2) Po zaprimanju pravomone i izvrne odluke o izreenom zatitnom nadzoru
probacijski ured zapoet e bez odgode provoenje zatitnog nadzora.
Obveze probacijskog ureda u izvravanju zatitnog nadzora
lanak 19.
(1) Probacijski ured izvjeuje nadlenog suca izvrenja kod izreenog zatitnog
nadzora uz uvjetni otpust i uz rad za ope dobro u zamjenu za kaznu zatvora, a prvostu-
panjski sud kod izreenog zatitnog nadzora uz uvjetnu osudu ili uz rad za ope dobro u
zamjenu za novanu kaznu, o ostvarivanju pojedinanog programa postupanja svaka
etiri mjeseca ako se zatitni nadzor ima provoditi do jedne godine, a svakih est mje-
seci ako se zatitni nadzor ima provoditi vie od jedne godine.
(2) Probacijski ured e bez odgode izvijestiti nadleni sud iz stavka 1. ovoga
lanka o neispunjavanju obveza utvrenih pojedinanim programom postupanja i pred-
loiti preispitivanje izvravanja zatitnog nadzora.
(3) Kad sud iz stavka 1. ovoga lanka primi izvjee o provoenju pojedinanog
programa postupanja kojim probacijski ured predlae preispitivanje zatitnog nadzora,
pokrenut e postupak preispitivanja najkasnije u roku od sedam dana od dana primitka
izvjea.
(4) Izvjee sadri opis ponaanja osobe ukljuene u probaciju, opis tretmanskih
postupaka i njihov utjecaj na tu osobu te kada probacijski ured ocijeni potrebnim, pri-
jedlog promjene, produljenja ili prestanka provoenja zatitnog nadzora prije isteka
roka.
Izvravanje sigurnosne mjere zatitnog nadzora
po punom izvrenju kazne zatvora
lanak 20.
Odredbe ove glave odgovarajue e se primjenjivati na izvravanje zatitnog
nadzora po punom izvrenju kazne zatvora izreenog kao sigurnosna mjera uz kaznu
zatvora na temelju lanka 76. Kaznenog zakona.
477
Zakon o probaciji
Glava VII.
IZVRAVANJE RADA ZA OPE DOBRO
Upuivanje i zapoinjanje izvravanja rada za ope dobro
lanak 21.
(1) Prvostupanjski sud dostavit e pravomonu i izvrnu presudu kojom je kazna
zatvora ili novana kazna zamijenjena radom za ope dobro u roku od osam dana pro-
bacijskom uredu prema mjestu prebivalita, odnosno boravita osuenika, a nadlenom
sucu izvrenja s nalogom za izvrenje kazne ako se radi o kazni zatvora. Probacijski
ured e bez odgode pozvati osuenika radi davanja pristanka za izvrenje rada za ope
dobro.
(2) Ako se osuenik niti u roku od osam dana od dana za koji je pozvan ne javi
probacijskom uredu ili mu dostava nije mogla biti izvrena na adresu koju je osuenik
dao sudu ili ne dade pristanak, probacijski ured e dostaviti obavijest o tome sucu izvr-
enja radi izvrenja kazne zatvora, odnosno prvostupanjskom sudu radi zamjene nov-
ane kazne kaznom zatvora.
(3) Kada dravni odvjetnik naloi rad za ope dobro, dostavit e rjeenje bez
odgode probacijskom uredu prema mjestu prebivalita, odnosno boravita okrivljenika
radi izvrenja.
(4) Nakon davanja pristanka za izvrenje rada za ope dobro, u smislu stavka 1.
ovoga lanka probacijski ured e uputiti osuenika na rad za ope dobro, o emu e
obavijestiti nadlenog suca izvrenja ako se radi o zamjeni kazne zatvora radom za
ope dobro, prvostupanjski sud ako se radi o zamjeni novane kazne radom za ope
dobro ili dravnog odvjetnika koji je naloio obvezu.
Obveze ureda za probaciju
u izvravanju rada za ope dobro
lanak 22.
(1) Probacijski ured izvijestit e suca izvrenja, kada se radi o zamjeni zatvorske
kazne, prvostupanjski sud kada se radi o zamjeni novane kazne ili dravnog odvjet-
nika iz lanka 21. stavka 3. ovoga Zakona, o izvrenom radu za ope dobro, a ako je rad
za ope dobro odreen u trajanju duljem od etiristo sati izvjee e dostaviti i nakon
polovine izvrenog rada.
(2) Probacijski ured e bez odgode izvijestiti sud iz stavka 1. ovoga lanka ili
dravnog odvjetnika iz lanka 21. stavka 3. ovoga Zakona o neizvravanju rada za ope
dobro.
(3) Kad primi izvjee o neizvravanju rada za ope dobro ili obavijest da se
osuenik nije javio na poziv probacijskog ureda, ili mu dostava nije mogla biti izvrena
na adresi koju je osuenik dao sudu ili nije dao pristanak, sudac izvrenja pokrenut e
postupak izvravanja kazne zatvora, a prvostupanjski sud zamijenit e novanu kaznu
kaznom zatvora.
(4) Dravni odvjetnik iz lanka 21. stavka 3. ovoga Zakona e nakon primitka
izvjea o neizvravanju rada za ope dobro, donijeti odluku o nastavku kaznenog pro-
gona.
478
Zakon o probaciji
Nain izvravanja rada za ope dobro
lanak 23.
(1) Probacijski ured e rjeenjem odrediti rok u kojem e rad za ope dobro,
izreen odlukom suda, biti izvren te e utvrditi mjesto obavljanja rada, vodei pri tome
rauna o opsegu i vrstama raspoloivih poslova, kao i o osobnim prilikama, zaposlenju
osobe ukljuene u probaciju, njezinim sposobnostima i strunosti.
(2) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka doputena je alba u roku od tri
dana, a o albi odluuje sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove pravosua.
alba ne odgaa izvrenje rjeenja.
(3) Probacijski ured sklapa ugovor s ustanovama i drugim pravnim osobama za
izvravanje rada za ope dobro.
(4) Za vrijeme izvravanja rada za ope dobro sredinje tijelo dravne uprave
nadleno za poslove pravosua osigurat e osuenika od profesionalnog oboljenja i
nesree na radu.
Odgoda i prekid rada za ope dobro
lanak 24.
(1) Osoba kojoj je odlukom suda odreen rad za ope dobro, moe podnijeti
molbu za odgodu zapoinjanja rada za ope dobro probacijskom uredu u roku od tri
dana od primitka rjeenja o rasporedu na rad.
(2) Tijekom rada za ope dobro osoba iz stavka 1. ovoga lanka kojoj je odreen
rad za ope dobro moe probacijskom uredu podnijeti molbu za prekid izvravanja
rada.
(3) Probacijski ured e u roku od tri dana od primitka molbe rjeenjem odluiti o
odgodi, odnosno prekidu izvravanja rada.
(4) Protiv odluke probacijskog ureda osoba iz stavka 1. ovoga lanka kojoj je
odreen rad za ope dobro i dravni odvjetnik, kada je rad za ope dobro odreen nje-
govim rjeenjem, mogu podnijeti albu sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za
poslove pravosua u roku od tri dana od primitka rjeenja, koje e o albi odluiti u
roku od tri dana.
Razlozi za odgodu i prekid rada za ope dobro
lanak 25.
(1) Razlozi za odgodu ili prekid rada za ope dobro jesu:
1. akutno oboljenje osuenika, nastanak tekog invaliditeta ili znaajno pogora-
nje kroninog oboljenja,
2. smrtni sluaj lana obitelji, teka bolest, teki invaliditet ili obveza izbivanja
lana ue obitelji osuenika, ime osuenik postaje jedini obvezni osiguravatelj skrbi
djece, branog ili izvanbranog druga, roditelja, posvojitelja ili posvojenika, kojima je
potrebna tua pomo i njega,
3. potreba obavljanja ili dovrenja radova izazvanih elementarnom nepogodom
ili drugim izvanrednim dogaajem zbog ijeg bi neobavljanja nastala znatna materi-
jalna teta, a u uoj obitelji osuenika nema druge radno sposobne osobe,
4. rizina trudnoa i roditeljstvo do est mjeseci ivota djeteta.
479
Zakon o probaciji
(2) Prekid ili odgoda izvravanja rada za ope dobro iz razloga oznaenih u
stavku 1. toki 1. i 4. ovoga lanka moe biti odobreno dok stanje bolesti, odnosno
rizina trudnoa traju, iz razloga oznaenog u toki 2. istog stavaka, najdulje do petna-
est dana iz razloga oznaenog u toki 3. do zavretka posla, ali ne dulje od petnaest
dana, a iz razloga roditeljstva oznaenog u toki 4. do est mjeseci ivota djeteta ako
drugi roditelj ne koristi rodiljni dopust.
(3) Ukupno trajanje odgoda i prekida izvravanja rada za ope dobro ne moe
biti dulje od ezdeset dana, osim razloga utvrenih u stavku 1. toki 1. i 4. ovoga
lanka.
Zastara izvrenja rada za ope dobro
lanak 26.
(1) Ako osuenik nije zapoeo izvravati rad za ope dobro ili ako ga nije izvrio
u cijelosti, zastara izvrenja utvruje se prema odredbama Kaznenog zakona o zastari
izvrenja kazne.
(2) U sluaju prekida izvravanja rada za ope dobro vrijeme prekida rada ne
uraunava se u ukupni rok odreen za izvrenje rada za ope dobro.
Glava VIII.
IZVRAVANJE KAZNE ZATVORA I UVJETNI OTPUST
Sudjelovanje u izvravanju pojedinanog programa
izvravanja kazne zatvora
lanak 27.
(1) Nadzor i organizaciju provoenja posebnih obveza utvrenih rjeenjem o
koritenju pogodnosti u mjestu prebivalita, odnosno boravita zatvorenika provodi
nadleni probacijski ured.
(2) Ako zatvorenik, tijekom koritenja pogodnosti iz stavka 1. ovoga lanka, ne
ispunjava obveze utvrene rjeenjem o koritenju pogodnosti, probacijski ured e o
tome izvijestiti kaznionicu, odnosno zatvor.
Prihvat poslije otpusta
lanak 28.
(1) Na zahtjev predsjednika vijea za uvjetne otpuste probacijski ured e:
izraditi procjenu uvjeta i rizika za prihvat zatvorenika u zajednici,
utvrditi mogunosti nastavka provoenja obveza utvrenih pojedinanim pro-
gramom izvravanja kazne zatvora (nastavak kolovanja, nastavak lijeenja ili odvika-
vanja od ovisnosti, nastavak drugih posebnih programa),
prikupiti i dostaviti obavijesti o mogunosti smjetaja i zapoljavanja.
(2) O utvrenim okolnostima iz stavka 1. ovoga lanka probacijski ured e u
roku od petnaest dana od zaprimanja zahtjeva izvijestiti predsjednika vijea za uvjetne
otpuste.
480
Zakon o probaciji
Nadzor uvjetno otputenog osuenika
lanak 29.
(1) Rjeenje o uvjetnom otpustu dostavlja se probacijskom uredu prema mjestu
prebivalita ili boravita osuenika, odnosno mjestu u koje e zatvorenik biti otputen.
U roku propisanom Pravilnikom o nainu obavljanja probacijskih poslova iz lanka 4.
stavka 4. ovoga Zakona, probacijski ured e utvrditi nain provoenja uvjetnog otpusta.
O krenju naloenih obveza probacijski ured e obavijestiti suca izvrenja.
(2) Ustanove i druge pravne osobe u kojima osuenik izvrava obveze utvrene
rjeenjem o uvjetnom otpustu obavjetavaju probacijski ured o izvravanju obveza.
(3) Probacijski ured ili osuenik mogu sucu izvrenja predloiti izmjenu pojedi-
nanog programa postupanja i obveza utvrenih rjeenjem o uvjetnom otpustu, ukida-
nje obveza, produljenje ili smanjenje roka za izvrenje izreenih obveza ili predloiti
utvrivanje obveza koje rjeenjem o uvjetnom otpustu nisu bile utvrene.
Glava IX.
IZVRAVANJE POSEBNIH OBVEZA
Zapoinjanje izvravanja posebnih obveza
lanak 30.
(1) Prvostupanjski sud ili sudac izvrenja e pravomonu i izvrnu odluku kojom
su, uz uvjetnu osudu, rad za ope dobro ili uvjetni otpust, izreene posebne obveze
dostaviti u roku od osam dana probacijskom uredu prema mjestu prebivalita, odnosno
boravita osuenika, odnosno u mjesto otpusta zatvorenika radi izvravanja.
(2) Po zaprimanju odluke iz stavka 1. ovoga lanka probacijski ured e bez
odgode izraditi pojedinani program postupanja iz lanka 12. ovoga Zakona.
Obveze probacijskog ureda
u izvravanju posebnih obveza
lanak 31.
(1) Probacijski ured izvjeuje nadlenog suca izvrenja o ostvarivanju pojedi-
nanog programa postupanja izraenog za posebne obveze izreene uz uvjetni otpust i
rad za ope dobro kojim je zamijenjena kazna zatvora, a prvostupanjski sud kad su
posebne obveze izreene uz uvjetnu osudu ili uz rad za ope dobro u zamjenu za nov-
anu kaznu, svaka etiri mjeseca ako posebna obveza traje do jedne godine, a svakih
est mjeseci ako posebna obveza traje dulje od jedne godine. Ustanove i druge pravne
osobe u kojima osuenik izvrava posebne obveze obavjetavaju probacijski ured o
izvravanju tih obveza.
(2) Probacijski ured e bez odgode izvijestiti suca izvrenja ili prvostupanjski
sud o krenju posebnih obveza.
(3) Kad nastupe opravdani razlozi zbog kojih se posebne obveze ne mogu ispu-
niti u roku, probacijski ured e bez odgode obavijestiti sud o nastupu razloga te pred-
loiti produljenje ili smanjenje roka ili ukidanje posebne obveze ili zamjenu posebne
obveze drugom.
481
Zakon o probaciji
Primjena odredbi na izvravanje obveza
naloenih rjeenjem dravnog odvjetnitva
lanak 32.
Odredbe ove glave odgovarajue e se primjenjivati i na izvrenje obveza propi-
sanih Zakonom o kaznenom postupku na temelju rjeenja dravnog odvjetnika.
Glava X.
Primjena odredbi na prekrajne kazne
lanak 33.
Odredbe glave VI odgovarajue e se primjenjivati i na izvrenje odluka prekr-
ajnih sudova.
Suradnja u izvravanju probacijskih poslova
lanak 34.
Sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove pravosua moe s udrugama
graana i drugim pravnim osobama koje su registrirane za obavljanje humanitarnih i
drugih slinih poslova zakljuiti ugovor o suradnji u izvravanju probacijskih poslova.
Nadzor nad radom probacijske slube
lanak 35.
Kada probacijska sluba u svome radu izvrava sudske odluke, nadzor nad zako-
nitou rada probacijske slube obavlja sudac izvrenja.
Provedbeni propisi
lanak 36.
U roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona ministar nadlean za
poslove pravosua donijet e Pravilnik o nainu obavljanja probacijskih poslova iz
lanak 37.
(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o probaciji (Na -
rodne novine br. 153/09.).
(2) Do donoenja Pravilnika iz lanka 4. stavka 4. ovoga Zakona primjenjuju se:
Pravilnik o nainu obavljanja probacijskih poslova (Narodne novine br.
78/10.)
Pravilnik o matici i osobniku osoba ukljuenih u probaciju (Narodne novine
br. 78/10.)
Pravilnik o izobrazbi slubenika probacije (Narodne novine br. 78/10.)
482
Zakon o probaciji
Pravilnik o slubenoj iskaznici slubenika probacije (Narodne novine br.
72/10.)
Pravilnik o nainu provedbe inspekcijskog nadzora nad radom ureda za proba-
ciju (Narodne novine br. 83/10.).
lanak 38.
Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja
2013.
483
ZAKON O PRAVNIM POSLJEDICAMA OSUDE,
KAZNENOJ EVIDENCIJI I REHABILITACIJI
(NN 143/12)*2
OPE ODREDBE
lanak 1.
(1) Ovim Zakonom ureuju se pravne posljedice osude, ustrojstvo, voenje,
dostupnost, davanje i brisanje podataka iz kaznene evidencije i meunarodna razmjena
podataka iz kaznenih evidencija te rehabilitacija.
(2) Ovaj Zakon sadri odredbe koje su u skladu sa sljedeim aktima Europske
unije:
Okvirna Odluka Vijea 2009/315/PUP od 26. veljae 2009., o organizaciji i
sadraju razmjene informacija iz kaznene evidencije izmeu drava lanica
Odluka Vijea 2009/316/PUP od 6. travnja 2009., o uspostavi Europskog
informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) na temelju lanka 11. Okvirne
Odluke 2009/315/PUP.
Glava I.
PRAVNE POSLJEDICE OSUDE
lanak 2.
(1) Pravne posljedice osude zbog poinjenog kaznenog djela mogu se propisati
samo zakonom.
(2) Pravne posljedice osude nastupaju danom pravomonosti odluke kojom je
poinitelj proglaen krivim za poinjenje kaznenog djela i kojom mu je izreena kazna.
(3) Pravne posljedice osude prestaju najkasnije deset godina nakon izdrane,
oprotene ili zastarjele kazne zatvora, plaene novane kazne, izvrenja rada za ope
dobro, odnosno protekom roka provjeravanja iz uvjetne osude.
Glava II.
KAZNENA EVIDENCIJA
Ustrojstvo i voenje kaznene evidencije
lanak 3.
(1) Kaznenu evidenciju ustrojava i vodi ministarstvo nadleno za pravosue koje
je ujedno i sredinje tijelo za razmjenu tih podataka s drugim dravama (u daljnjem
tekstu: Ministarstvo).
*
Zakon je donesen 7. prosinca 2012., objavljen je u NN br. 143 od 20. pro sinca 2012., na
snazi je od 1. sijenja 2013., osim Glave IV. koja stupa na snagu danom pristupanja Republike
Hrvatske Europskoj uniji.
Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji
484
(2) Evidenciju odgojnih mjera izreenih maloljetnim osobama i mlaim puno-
ljetnim osobama vodi ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi.
lanak 4.
(1) Kaznena evidencija vodi se za zike i pravne osobe (u daljnjem tekstu:
osobe) koje su za kaznena djela pravomono osuene u Republici Hrvatskoj.
(2) Kaznena evidencija vodi se i za dravljane Republike Hrvatske i za pravne
osobe sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koje su za kaznena djela pravomono osu-
ene izvan Republike Hrvatske, ako su ti podaci dostavljeni Ministarstvu.
(3) U okviru kaznene evidencije sadran je i popis pravomono osuenih osoba
za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskoritavanja djeteta i ostalih kaznenih djela iz
lanak 5.
Kaznena evidencija vodi se pomou informatike tehnologije uz zatitu pristupa i
gubitaka unesenih podataka prema posebnim propisima informacijske sigurnosti i
zatite osobnih podataka.
Sadraj evidencije
lanak 6.
Kaznena evidencija sadrava:
a) podatke o istovjetnosti osuene osobe, i to u pravilu: ime i prezime, roeno
prezime, osobni identikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB), ime i prezime oca i
majke, roeno prezime majke, datum, mjesto i drava roenja, dravljanstvo, prebivali-
te i boravite, a za pravnu osobu: tvrtka, odnosno puni naziv pravne osobe, sjedite i
OIB,
b) podatke o presudi, kaznenom djelu te kaznenopravnim sankcijama, i to: naziv
suda, broj i datum donoenja te datum pravomonosti presude, vrsta, visina ili trajanje
kaznenopravnih sankcija i drugih mjera, podaci o zamjeni kazne zatvora radom za ope
dobro na slobodi, odluka o osloboenju od kazne, podaci o izdranoj, zastarjeloj i
oprotenoj kazni te drugim mjerama,
c) podatke o izmjenama osude, i to: ispravak presude, odluka povodom izvanred-
nih pravnih lijekova, odluka o zamjeni neplaene novane kazne kaznom zatvora, uvjet -
nom otpustu, amnestiji i pomilovanju te opozivu uvjetne osude ili uvjetnog otpusta.
Upis podataka u kaznenu evidenciju
lanak 7.
Upis podataka u kaznenu evidenciju Ministarstvo obavlja na temelju podataka iz
pravomonih sudskih odluka i drugih akata.
lanak 8.
(1) Podatke iz lanka 6. ovoga Zakona Ministarstvu dostavljaju sudovi, te druga
nadlena tijela ije odluke mijenjaju podatke koji se upisuju u kaznenu evidenciju.
485
(2) Kaznionice i zatvori e bez odgaanja dostaviti Ministarstvu podatke o da -
tumu izdrane kazne ili o datumu isteka kazne, uredi za probaciju o datumu izvrenja
rada za ope dobro, a sudovi o datumu plaanja novane kazne.
(3) Nadleno tijelo za pomilovanje dostavit e Ministarstvu podatke o pomilova-
nju osuene osobe bez odgaanja.
(4) Dostavljene podatke Ministarstvo e upisati u bazu podataka kaznene evi-
dencije u najkraem moguem roku.
Neposredan pristup podacima iz kaznene evidencije
lanak 9.
(1) Ministarstvo osigurava sudovima i dravnim odvjetnitvima neposredan pri-
stup podacima upisanim u kaznenu evidenciju u odnosu na osobu za koju je zapoeo
kazneni progon.
(2) Ministarstvo osigurava policiji i dravnom odvjetnitvu neposredan pristup
podacima o pravomono osuenim osobama, radi sprjeavanja, otkrivanja i progona
kaznenih djela.
(3) Ministar unutarnjih poslova i Glavni dravni odvjetnik Republike Hrvatske
e posebnom odlukom odrediti osobe ovlatene za neposredan pristup podacima iz
stavka 2. ovoga lanka.
Dostavljanje podataka iz kaznene evidencije
lanak 10.
(1) Ministarstvo dostavlja podatke iz kaznene evidencije izdavanjem uvjerenja o
podacima iz kaznene evidencije.
(2) Uvjerenje iz stavka 1. ovoga lanka sadrava cjelovite podatke iz kaznene
evidencije za odreenu osobu (ope uvjerenje) ili djelomine podatke iz kaznene evi-
dencije za odreenu osobu (posebno uvjerenje).
(3) Podaci iz kaznene evidencije su neklasicirani podaci u smislu posebnog
zakona i smiju se koristiti samo u slubene svrhe, a u odnosu na te podatke ne moe se
ostvariti pravo na pristup informaciji prema zakonu koji odreuje to pravo.
(4) Podaci iz kaznene evidencije smiju se uporabiti samo u svrhu za koju su
izdani.
Dostavljanje opeg uvjerenja o podacima iz kaznene evidencije
lanak 11.
Ministarstvo dostavlja ope uvjerenje na zahtjev:
a) policije, u odnosu na osobu za koju policija poduzima izvide kaznenih djela,
b) tijela nadlenog za izvravanje kaznenopravne sankcije, za osobu u odnosu na
koju se odnosi izvravanje kaznenopravne sankcije,
c) nadlenog dravnog tijela, u odnosu na osobu za koju je u tijeku postupak
pomilovanja ili uvjetnog otpusta,
d) nadlenog dravnog tijela, kada se radi o povjeravanju odreenih poslova i
zadataka u dravnoj slubi osobi za koju se trae ti podaci,
486
e) tijela sigurnosno-obavjetajnog sustava, kada trae podatak na temelju poseb-
nih propisa po kojima postupaju,
f) tijela nadlenog za boravak, rad ili azil stranaca, za stranca koji trai boravak,
rad ili azil u Republici Hrvatskoj,
g) tijela nadlenog za odluivanje o stjecanju hrvatskog dravljanstva, za osobu
koja je podnijela zahtjev za stjecanje hrvatskog dravljanstva,
h) tijela nadlenog za izdavanje odobrenja za nabavu, dranje, noenje, sakuplja-
nje, proizvodnju, popravljanje i prepravljanje, promet te prijevoz oruja, u odnosu na
osobu koja je podnijela zahtjev za izdavanje nekog od navedenih odobrenja,
i) tijela nadlenog za davanje odobrenja za obavljanje djelatnosti proizvodnje,
prometa, uporabe ili zbrinjavanja otrova, u odnosu na osobu koja je zatraila izdavanje
nekog od navedenih odobrenja,
j) tijela nadlenog za davanje odobrenja za proizvodnju i promet lijekovima, za
osobu koja trai odobrenje za proizvodnju i promet lijekovima,
k) tijela nadlenog za odluivanje o zahtjevu za promjenu osobnog imena.
lanak 12.
(1) Svatko ima pravo za sebe traiti razgledavanje podataka iz kaznene eviden-
cije koji se upisuju u ope uvjerenje.
(2) Pisani zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka podnosi se Ministarstvu koje e uz
odgovarajue mjere zatite ope uvjerenje dostaviti opinskom sudu na ijem podruju
osoba ima prebivalite ili boravite.
(3) Osoba iz stavka 1. ovog lanka sama razgledava ope uvjerenje na opin-
skom sudu pod nadzorom ovlatenog slubenika i ne smije ga prepisivati, slikati ili na
bilo koji nain umnoavati. Nakon razgledavanja ovlateni slubenik duan je u prisut-
nosti osobe unititi ope uvjerenje i o tome sastaviti biljeku koju dostavlja Ministar-
stvu.
Dostavljanje posebnog uvjerenja o podacima iz kaznene evidencije
lanak 13.
(1) Posebno uvjerenje sadrava ograniene podatke iz kaznene evidencije koje
se izdaje za posebnu svrhu ili kada je to predvieno posebnim zakonom. Ogranieni
podaci su samo oni podaci koji su potrebni za ispunjenje svrhe zbog koje su zatraeni
ili koji su predvieni u posebnom zakonu.
(2) Ministarstvo e trgovakim sudovima ovlatenima za upis u sudski registar
dostaviti posebno uvjerenje koje sadri podatke o izreenoj sigurnosnoj mjeri zabrane
obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti osobi osnivaa ili osobi ovlatenoj za zastu-
panje i predstavljanje subjekta upisa, kada dobije podatak o izvrnosti te sigurnosne
mjere.
(3) Podatke iz stavka 2. ovoga lanka u odnosu na obrtnika ili osobu ovlatenu
za zastupanje ili predstavljanje drugih pravnih osoba koje nisu upisane u sudski registar
trgovakih sudova Ministarstvo moe posebnim uvjerenjem dostaviti nadlenom tijelu
za voenje registra na njegov zahtjev.
(4) Sudovima, tijelima javne vlasti i ustanovama u postupcima zatite prava i
interesa djece kao i u postupcima povjeravanja odreenih poslova i zadataka u radu s
487
djecom mogu se na obrazloeni zahtjev posebnim uvjerenjem dostaviti podaci iz
kaznene evidencije o pravomono osuenim osobama koje su poinitelji:
kaznenih djela iz glave XVII. Kaznenog zakona (Narodne novine, br.
125/11.),
kaznenih djela iz lanka 154. stavka 1. toke 2; lanka 154. stavka 3., lanka
155. stavka 2. i lanka 156. stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 125/11.)
kada su poinjena prema rtvi posebno ranjivoj zbog njezine dobi,
kaznenog djela iz lanka 106. stavka 2. i 3. Kaznenog zakona (Narodne
novine, br. 125/11.),
kaznenih djela iz lanka 175. stavka 2., lanka 178. stavka 3., lanka 188.
stavka 4. i 5., lanka 191. stavka 2., lanka 192., lanka 193. stavka 2., lanka 194.,
lanka 195. stavka 1., stavka 4., stavka 5. i stavka 6., lanka 196., lanka 197., lanka
197.a i lanka 198. Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97., 27/98., 50/00.,
129/00., 51/01., 11/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.).
lanak 14.
(1) Nitko nema pravo zahtijevati od graana da podnesu dokaze o svojoj osui-
vanosti ili neosuivanosti.
(2) Iznimno, kada se radi o zasnivanju radnog odnosa ili povjeravanju poslova
ije obavljanje podrazumijeva redovite kontakte s djecom, poslodavac moe, uz sugla-
snost osobe za koju se podaci trae, zatraiti izdavanje posebnog uvjerenja o podacima
iz lanka 13. stavka 4. ovoga Zakona.
(3) Osoba ima pravo traiti podatke iz kaznene evidencije za sebe ako su joj ti
podaci potrebni radi ostvarivanja nekog prava u inozemstvu ili u meunarodnoj organi-
zaciji.
Davanje podataka iz kaznene evidencije
lanak 15.
(1) Pisani zahtjev za podacima u kaznenoj evidenciji mora sadravati svrhu i
pravnu osnovu traenja podataka, a podnosi se na propisanom obrascu.
(2) Iznimno, ako to opravdavaju posebnosti konkretne situacije, zahtjev iz lanka
11. ovoga Zakona smije biti dostavljen Ministarstvu elektronikim putem.
lanak 16.
(1) Ako Ministarstvo utvrdi da je zahtjev nerazumljiv ili nepotpun, pozvat e
zakljukom podnositelja da ga dopuni u roku od 8 dana.
(2) Ako Ministarstvo utvrdi da je zahtjev neosnovan, donijet e rjeenje kojim se
zahtjev odbija, a protiv tog rjeenja moe se pokrenuti upravni spor.
Brisanje podataka iz kaznene evidencije
lanak 17.
(1) Podaci kaznene evidencije iz lanka 6. ovoga Zakona briu se potpuno i
trajno iz baze podataka po proteku rokova iz lanka 19. stavaka 4., 6. i 7. ovoga
Zakona.
488
(2) Podaci iz kaznene evidencije briu se na temelju:
1. rjeenja o rehabilitaciji tijela nadlenog za voenje kaznene evidencije;
2. pravomone sudske odluke o rehabilitaciji;
3. odluke tijela nadlenog za davanje amnestije ili pomilovanja kojom se daje
prijevremena rehabilitacija.
(3) Ministarstvo pravosua e o injenici brisanja podataka iz kaznene eviden-
cije za pravnu osobu obavijestiti sudski ili drugi registar u koji je ta pravna osoba upi-
sana.
Glava III.
REHABILITACIJA
Pravo na rehabilitaciju
lanak 18.
Poinitelj kaznenog djela koji je pravomono osuen ili je osloboen kazne ima
pravo nakon proteka zakonom odreenog vremena i pod uvjetima koji su odreeni
ovim Zakonom, smatrati se osobom koja nije poinila kazneno djelo, a njezina prava i
slobode ne mogu se razlikovati od prava i sloboda osoba koje nisu poinile kazneno
djelo.
Nastupanje rehabilitacije
lanak 19.
(1) Nakon izdrane, oprotene ili zastarjele kazne zatvora, kazne dugotrajnog
zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, odnosno plaene novane kazne, osuene
osobe imaju sva prava graanina utvrena Ustavom, zakonom ili drugim propisima te
mogu stjecati sva prava osim onih koja su im ograniena sigurnosnom mjerom ili
nastupanjem pravne posljedice osude.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka odnosi se i na poinitelja kaznenog djela
prema kojem je izreena posebna obveza, zatitni nadzor ili ga je sud oslobodio kazne.
(3) Odredba iz stavka 1. ovoga lanka odnosi se i na osobe na uvjetnom otpustu
ako njihova prava nisu ograniena posebnim propisima o uvjetnom otpustu.
(4) Pod uvjetom da poinitelj kaznenog djela nije ponovno osuen zbog novoga
kaznenog djela, rehabilitacija nastupa po sili zakona kad proteknu ovi rokovi:
dvadeset godina od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne kod osude na
kaznu dugotrajnog zatvora,
petnaest godina od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne kod osude na
kaznu zatvora od deset godina ili teu kaznu,
deset godina od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne kod osude na
kaznu zatvora od tri godine ili teu kaznu,
pet godina od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne kod osude na kaznu
zatvora od jedne godine ili tee kazne te kazne maloljetnikog zatvora,
489
tri godine od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne kod osude na kaznu
zatvora do jedne godine, od dana plaanja novane kazne, od dana isteka roka provjera-
vanja kod uvjetne osude, od dana izvrenja rada za ope dobro i od dana pravomonosti
odluke o osloboenju od kazne.
(5) Protekom rokova odreenih u stavku 4. ovoga lanka poinitelj kaznenog
djela smatra se neosuivanim i svaka uporaba podataka o osobi kao poinitelju kazne-
nog djela zabranjena je, a uporaba tih podataka nema pravni uinak. Rehabilitirana
osoba ima pravo nijekati prijanju osuivanost i zbog toga ne smije biti pozvana na
odgovornost niti imati bilo kakve pravne posljedice.
(6) Rehabilitacija za poinitelje kaznenih djela iz lanka 13. stavka 4. ovoga
Zakona nastupa po sili zakona protekom dvostrukih rokova iz stavka 4. ovoga lanka.
(7) Iznimno od lanka 17. stavka 1. ovoga Zakona, ako rehabilitacija nastupi za
vrijeme trajanja sigurnosne mjere, podaci o osuivanosti e se brisati s datumom
nastupa rehabilitacije, a podaci o sigurnosnoj mjeri brisat e se istekom roka trajanja
sigurnosne mjere.
lanak 20.
(1) Kad po zakonu rehabilitacija nastupa protekom odreenog vremena i uz uvjet
da osuenik u tom vremenu nije pravomono osuen za novo kazneno djelo, rjeenje o
rehabilitaciji donosi Ministarstvo po slubenoj dunosti.
(2) Ako Ministarstvo ne raspolae podacima na temelju kojih bi moglo valjano
odluiti o nastupu rehabilitacije, uputit e podnositelja zahtjeva da zahtjev podnese
prvostupanjskom sudu koji e o tome odluiti nakon oitovanja nadlenog dravnog
odvjetnika ako se postupak vodio na njegov zahtjev.
lanak 21.
(1) Ako Ministarstvo ne donese rjeenje o rehabilitaciji, osoba iji se podaci
nalaze u kaznenoj evidenciji moe traiti da se utvrdi da je rehabilitacija nastupila po
zakonu.
(2) Ako Ministarstvo odbije zahtjev ili ne odlui o zahtjevu u roku od 30 dana od
podnoenja zahtjeva, osoba ima pravo pokrenuti upravni spor.
Glava IV.
MEUNARODNA DOSTAVA PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE
DIO PRVI
OPE ODREDBE
Dostava podataka iz kaznene evidencije dravama izvan Europske unije
lanak 22.
Dostava podataka iz kaznene evidencije dravama izvan Europske unije vri se
sukladno odredbama meunarodnih ugovora, a ako takvih nema, sukladno Zakonu o
meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima.
490
Dostava podataka iz kaznene evidencije dravama lanicama Europske unije
lanak 23.
(1) Dostava podataka iz kaznene evidencije dravama lanicama Europske unije
(u daljnjem tekstu: EU) o zikim osobama vri se sukladno odredbama lanaka 23.
34. ovoga Zakona.
(2) Dostava podataka iz kaznene evidencije dravama lanicama EU o pravnim
osobama vri se sukladno odredbama meunarodnih ugovora, te ako takvih nema,
sukladno Zakonu o meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima.
Nain dostave podataka iz kaznene evidencije
lanak 24.
(1) Podaci iz kaznene evidencije dostavljaju se drugim dravama lanicama EU
elektronikim putem koritenjem baze podataka kaznene evidencije povezane u Europ-
ski informacijski sustav kaznenih evidencija (ECRIS).
(2) Podaci iz kaznene evidencije dostavljaju se dravama lanicama EU prema
obrascima i kategorizacijama (standardiziranim formatima) utvrenim propisima EU.
Jezik
lanak 25.
(1) Zahtjev sredinjeg tijela drave lanice EU za dostavu podataka iz kaznene
evidencije mora biti upuen Ministarstvu na hrvatskom jeziku, osim u hitnim situaci-
jama kada e Ministarstvo prihvatiti zahtjev upuen na engleskom jeziku.
(2) Odgovor na zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka Ministarstvo e uputiti na
hrvatskom jeziku.
(3) Zahtjev za podacima iz kaznene evidencije Ministarstvo upuuje sredinjem
tijelu drave lanice EU na slubenom jeziku ili jednom od slubenih jezika te drave,
odnosno na jednom od slubenih jezika institucija EU kojega je ta drava prihvatila.
DIO DRUGI
DOSTAVA PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE BEZ ZAHTJEVA
Dostava podataka o osuujuoj presudi drugoj dravi lanici bez zahtjeva
lanak 26.
(1) Nakon upisa u kaznenu evidenciju Ministarstvo e odmah dostaviti sredi-
njem tijelu drave lanice EU podatke o osuujuoj presudi izreenoj na podruju
Republike Hrvatske, kao i o svakoj naknadnoj promjeni ili brisanju podataka iz kaznene
evidencije, u odnosu na osobu koja je dravljanin te drave lanice.
(2) Ako je Ministarstvu poznato da osuena osoba ima dravljanstvo vie drava
lanica, pa i dravljanstvo Republike Hrvatske, podaci o osuujuoj presudi dostavit e
se sredinjem tijelu svake od tih drava lanica.
(3) Kada smatra da se podaci o osuujuoj presudi smiju dalje proslijediti samo
za voenje kaznenog postupka, Ministarstvo e pri postupanju po odredbama stavaka 1.
491
i 2. ovog lanka istodobno o tome obavijestiti Sredinje tijelo drave lanice iji je
dravljanin osuena osoba.
(4) Ministarstvo e, nakon postupanja sukladno stavku 1., odnosno 2. ovoga
lanka, a po naknadnom zahtjevu sredinjeg tijela drave lanice EU ija je osoba
dravljanin, dostaviti primjerak osuujue presude, kao i sve druge potrebne podatke
kako bi se tijelu te drave lanice omoguilo razmatranje je li prema toj osobi potrebna
neka mjera na nacionalnoj razini.
lanak 27.
(1) Prilikom postupanja u skladu sa lankom 26. ovoga Zakona, Ministarstvo
dostavlja podatke iz lanka 6. ovog Zakona.
(2) Ministarstvo e, ako su uneseni u kaznenu evidenciju, dostaviti i sljedee
podatke: imena roditelja osuenika, klasikacijski broj i oznaku presude, mjesto poi-
njenja kaznenog djela i pravne posljedice osude.
(3) Ministarstvo e, ako su dostupni dostaviti sljedee podatke: broj i vrstu iden-
tikacijske isprave osuenika, otiske prstiju osuenika, nadimak, pseudonim ili drugo
ime kojim se koristi osuenik.
Obveza pohrane podataka dostavljenih od drava lanica EU
lanak 28.
(1) Ministarstvo pohranjuje podatke iz kaznene evidencije o dravljaninu Repu-
blike Hrvatske dostavljene od sredinjeg tijela drave lanice EU u svrhu njihovog
daljnjeg prosljeivanja sukladno lanku 29., 30. i 31. ovoga Zakona. Obveza pohrane
odnosi se na podatke iz lanka 27. ovoga Zakona.
(2) Ministarstvo vri promjenu ili brisanje pohranjenih podataka iz stavka 1.
ovoga lanka kad ga o promjeni ili brisanju obavijesti sredinje tijelo drave lanice
EU.
(3) Radi prosljeivanja podataka Ministarstvo e koristiti samo podatke uskla-
ene prema obavijesti iz stavka 2. ovoga lanka.
DIO TREI
DOSTAVA PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE NA TEMELJU ZAHTJEVA
Zahtjev za podacima iz kaznene evidencije druge drave lanice
lanak 29.
(1) Na traenje suda ili dravnog odvjetnitva u svrhu voenja kaznenog po -
stupka ili postupka izvrenja kaznenopravnih sankcija prema osobi koja je dravljanin
drave lanice EU, Ministarstvo upuuje sredinjem tijelu te drave lanice zahtjev za
podacima iz kaznene evidencije.
(2) Kada zaprimi zahtjev za dostavom opeg ili posebnog uvjerenja iz lanka 11.
i 13. ovoga Zakona u odnosu na osobu koja je dravljanin drave lanice EU, Ministar-
stvo upuuje sredinjem tijelu te drave lanice zahtjev za podacima iz kaznene eviden-
cije.
492
(3) Fizika osoba koja je dravljanin Republike Hrvatske moe zahtijevati od
Ministarstva da uputi sredinjem tijelu drave lanice zahtjev za podacima i povezanim
informacijama iz kaznene evidencije koji se odnose na nju.
(4) Fizika osoba koja je dravljanin drave lanice EU moe zahtijevati od
Ministarstva da uputi sredinjem tijelu drave lanice njezina dravljanstva zahtjev za
podacima i povezanim informacijama iz kaznene evidencije koji se odnose na nju.
(5) Osobe iz stavka 3. i 4. ovoga lanka imaju pravo za sebe traiti razgledavanje
podataka iz kaznene evidencije drava lanica EU na nain predvien u lanku 12.
ovoga Zakona.
(6) Zahtjev za podacima iz kaznene evidencije i podacima iz lanka 27. stavka 2.
i 3. ovoga Zakona podnosi se na propisanom obrascu.
Odgovor na zahtjev za podacima iz kaznene evidencije
za potrebe kaznenog postupka
lanak 30.
Na zahtjev sredinjeg tijela drave lanice EU za podacima iz kaznene evidencije
o dravljaninu Republike Hrvatske za svrhe voenja kaznenog postupka ili postupka
izvrenja kaznenopravne sankcije, Ministarstvo dostavlja:
a) podatke o osuujuim presudama izreenim u Republici Hrvatskoj;
b) podatke o osuujuim presudama izreenim u drugoj dravi lanici i koji su
dostavljeni Ministarstvu nakon stupanja na snagu glave IV. ovog Zakona te pohranjeni
u skladu sa lankom 28. ovoga Zakona;
c) podatke o osuujuim presudama izreenim u drugoj dravi lanici i koji su
dostavljeni Ministarstvu prije stupanja na snagu glave IV. ovog Zakona i uneseni u
kaznenu evidenciju;
d) podatke o osuujuim presudama izreenim u treoj zemlji, koji su uneseni u
kaznenu evidenciju.
Odgovor na zahtjev za podacima iz kaznene evidencije
za potrebe izvan kaznenog postupka
lanak 31.
(1) Na zahtjev sredinjeg tijela drave lanice EU za podacima iz kaznene evi-
dencije o dravljaninu Republike Hrvatske za svrhe izvan kaznenog postupka ili izvan
postupka izvrenja kaznenopravne sankcije, Ministarstvo dostavlja podatke iz lanka
30. ovoga Zakona ako su ispunjene pretpostavke za dostavljanje opeg ili posebnog
uvjerenja iz lanka 11. i 13. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, Ministarstvo e dostaviti samo podatke
iz lanka 30. toke a), c) i d) ovoga Zakona, ako je prilikom primitka podataka iz
lanka 30. toke b) od sredinjeg tijela druge drave lanice zaprimila obavijest o
zabrani njihova daljnjeg prosljeivanja u svrhe izvan kaznenog postupka ili izvan
postupka izvrenja kaznenopravne sankcije, te e uputiti sredinje tijelo drave lanice
EU koja je podnijela zahtjev na dravu lanicu EU koja je dostavila navedenu obavijest
o zabrani prosljeivanja.
493
Ogranienja u posebnim situacijama
lanak 32.
(1) Kada zaprimi zahtjev tree drave za podacima iz kaznene evidencije koji se
odnose na dravljanina Republike Hrvatske, Ministarstvo moe dostaviti podatke u
vezi s osuujuim presudama koje su dostavile drave lanice EU samo uz potivanje
ogranienja iz lanka 30. i 31. ovoga Zakona.
(2) Kada zaprimi zahtjev sredinjeg tijela drave lanice EU za podacima iz
kaznene evidencije koji se odnose na osobu koja nije njezin dravljanin, Ministarstvo
dostavlja sukladno lanku 13. Europske konvencije o uzajamnoj pomoi u kaznenim
stvarima:
a) podatke iz kaznene evidencije o osuujuim presudama izreenim na podruju
Republike Hrvatske,
b) podatke iz kaznene evidencije o osuujuim presudama izreenim protiv dr -
avljanina tree drave ili osobe bez dravljanstva.
Rokovi i obrazac za odgovor na zahtjev
lanak 33.
(1) Odgovor na zahtjev sredinjeg tijela drave lanice EU iz lanka 30. i 31.
ovoga Zakona, Ministarstvo dostavlja bez odgaanja, a najkasnije u roku od 10 radnih
dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(2) Ako su potrebni dodatni podaci radi utvrivanja identiteta osobe na koju se
zahtjev odnosi, Ministarstvo se bez odgaanja savjetuje sa sredinjim tijelom drave
lanice EU koje je podnijelo zahtjev, a odgovor na zahtjev se tada mora dostaviti najka-
snije u roku od 10 radnih dana od dana zaprimanja dodatnih podataka.
(3) Odgovor na zahtjev sredinjeg tijela drave lanice EU povodom zahtjeva
zike osobe za podacima iz kaznene evidencije, Ministarstvo dostavlja u roku od 20
radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(4) Odgovor na zahtjev za podacima iz kaznene evidencije dostavlja se na propi-
sanom obrascu uz koji se prilae i popis osuujuih presuda.
Koritenje osobnih podataka
lanak 34.
(1) Osobni podaci koje sredinje tijelo drave lanice EU dostavi na zahtjev
Ministarstva za podacima iz kaznene evidencije u svrhe kaznenog postupka ili postupka
izvrenja kaznenopravne sankcije, mogu se upotrijebiti samo u tu svrhu i uz ogranie-
nja koja su navedena u odgovoru na zahtjev.
(2) Osobni podaci koje je sredinje tijelo drave lanice EU dostavilo na zahtjev
Ministarstva za podacima iz kaznene evidencije u svrhe izvan kaznenog postupka ili
izvan postupka izvrenja kaznenopravne sankcije mogu se upotrijebiti samo u svrhu za
koju su zatraeni i uz ogranienja koja su navedena u odgovoru na zahtjev.
(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga lanka, osobni podaci koji su dostavljeni
Ministarstvu, mogu se koristiti i izvan svrhe navedene u zahtjevu za dostavom poda-
taka iz kaznene evidencije radi sprjeavanja neposredne ugroenosti ustavnog poretka i
javne sigurnosti.
494
Glava V.
lanak 35.
Ministar nadlean za pravosue propisat e oblik i sadraj obrazaca iz lanka 15.
stavka 1., lanka 24. stavka 2., lanka 29. stavka 6. i lanka 33. stavka 4. ovoga Zakona
Pravilnikom, koji e donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog
Zakona.
lanak 36.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju vaiti:
odredbe lanaka 9., 84., 85. i 86. Kaznenog zakona (Narodne novine, br.
110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 11/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07.,
152/08. i 57/11.)
Pravilnik o kaznenoj evidenciji (Narodne novine, br. 92/09. i 108/09. ispra-
vak).
lanak 37.
Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja
2013., osim Glave IV. koja stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske
Europskoj uniji.
495
ZAKON O SUDOVIMA ZA MLADE
(NN 84/11, 143/12)
*
3
Dio prvi
UVODNE ODREDBE
Sadraj zakona
lanak 1.
Ovim se Zakonom ureuju odredbe za mlade poinitelje kaznenih djela (malo-
ljetnike i mlae punoljetnike) u materijalnom kaznenom pravu, odredbe o sudovima, o
kaznenom postupku i o izvrenju sankcija te propisi o kaznenopravnoj zatiti djece.
Dob poinitelja
lanak 2.
Maloljetnik je osoba koja je u vrijeme poinjenja djela navrila etrnaest, a nije
navrila osamnaest godina ivota, a mlai punoljetnik je osoba koja je u vrijeme poi-
njenja djela navrila osamnaest, a nije navrila dvadeset i jednu godinu ivota.
Primjena opeg prava
lanak 3.
Odredbe Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o sudovima,
Zakona o zatiti osoba s duevnim smetnjama, zakona kojima se ureuje izvrenje
sankcija za kaznena djela i drugi opi propisi primjenjuju se samo ako ovim Zakonom
nije drukije propisano.
Hitnost postupka
lanak 4.
Kazneni postupak prema maloljetniku, protiv mlaeg punoljetnika i u predme-
tima kaznenopravne zatite djece je hitan.
Dio drugi
MALOLJETNICI
I. Kaznenopravne odredbe
1. Ope odredbe
Vrste sankcija
lanak 5.
(1) Maloljetnicima se za poinjena kaznena djela kao sankcije izriu odgojne
mjere i maloljetniki zatvor, a uz uvjete predviene ovim Zakonom i sigurnosne mjere.
*
Redakcijski proieni tekst obuhvaa tekst Zakona o sudovima za mlade (NN br. 84
od 20. srpnja 2011., na snazi od 1. rujna 2011.) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudo-
vima za mlade (NN br. 143 od 20. prosinca 2012., na snazi od 1. sijenja 2013.).
Zakon o sudovima za mlade
496
(2) Maloljetniku koji je u vrijeme poinjenja kaznenog djela navrio etrnaest, a
nije navrio esnaest godina ivota (mlai maloljetnik), mogu se izrei odgojne mjere i
sigurnosne mjere.
(3) Maloljetniku koji je u vrijeme poinjenja kaznenog djela navrio esnaest, a
nije navrio osamnaest godina ivota (stariji maloljetnik), mogu se izrei odgojne mjere
i sigurnosne mjere, a uz uvjete predviene ovim Zakonom, maloljetniki zatvor.
Svrha maloljetnikih sankcija
lanak 6.
(1) Svrha je odgojnih mjera da se pruanjem zatite, brige, pomoi i nadzora te
osiguranjem ope i strune naobrazbe maloljetnog poinitelja kaznenog djela utjee na
njegov odgoj, razvijanje njegove cjelokupne linosti i jaanje njegove osobne odgovor-
nosti radi suzdravanja od ponovnog injenja kaznenih djela.
(2) Svrha je maloljetnikog zatvora da se poduzimanjem mjera odgoja, obrazo-
vanja i strunog osposobljavanja maloljetnog poinitelja kaznenog djela utjee na dalj-
nji razvoj njegove linosti i jaanje njegove osobne odgovornosti radi suzdravanja od
ponovnog injenja kaznenih djela, kao i da se utjee na ostale da ne ine kaznena djela.
2. Odgojne mjere
Vrste odgojnih mjera
lanak 7.
(1) Odgojne mjere jesu:
1) sudski ukor,
2) posebne obveze,
3) pojaana briga i nadzor,
4) pojaana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi,
5) upuivanje u disciplinski centar,
6) upuivanje u odgojnu ustanovu,
7) upuivanje u odgojni zavod,
8) upuivanje u posebnu odgojnu ustanovu.
(2) Odgojne mjere iz toke 1. i 2. stavka 1. ovog lanka izriu se kad je potrebno
utjecati na maloljetnikovu linost i ponaanje mjerama upozorenja, usmjeravanja ili
drugim primjerenim mjerama, a odgojne mjere iz toke 3. i 4. stavka 1. (mjere pojaa-
nog nadzora) kad za maloljetnikov odgoj i razvoj treba poduzeti trajnije mjere uz odgo-
varajui struni nadzor i pomo, a nije potrebno maloljetnikovo izdvajanje iz njegove
ivotne sredine.
(3) Odgojna mjera iz toke 5. stavka 1. ovog lanka izrie se prema maloljetniku
kojeg je potrebno za krae vrijeme izdvojiti iz njegove ivotne sredine i utjecati na
njegovu linost i ponaanje kratkotrajnim i intenzivnim odgojnim tretmanom usmjere-
nim na razvijanje odgovornosti prema sebi i drugima, ili stvoriti osnovu za primjenu
mjera pojaanog nadzora.
(4) Odgojne mjere iz toke 6. do 8. stavka 1. ovog lanka (zavodske mjere)
izriu se kad prema maloljetniku treba poduzeti trajnije i intenzivnije odgojne mjere ili
497
mjere lijeenja uz izdvajanje iz njegove ivotne sredine. Zavodske mjere primjenjuju se
kao krajnje sredstvo i smiju trajati, u granicama odreenim ovim Zakonom, samo
koliko je potrebno da bi se ostvarila svrha odgojnih mjera.
Izbor odgojne mjere
lanak 8.
Pri izboru odgojne mjere sud e uzeti u obzir maloljetnikovu dob, njegovu psiho-
ziku razvijenost i osobine, teinu i narav poinjenoga djela, pobude iz kojih i okolno-
sti u kojima je djelo poinio, ponaanje nakon poinjenog djela i osobito je li, ako je to
mogao, pokuao sprijeiti nastupanje tetne posljedice ili nastojao popraviti poinjenu
tetu, odnos prema oteeniku i rtvi, njegove osobne i obiteljske prilike, je li i prije
inio kaznena djela i je li mu ve bila izreena maloljetnika sankcija, sve okolnosti
koje utjeu na izbor takve odgojne mjere kojom e se najbolje ostvariti svrha odgojnih
mjera.
Sudski ukor
lanak 9.
(1) Sudski ukor izrie se ako se iz maloljetnikova odnosa prema poinjenom
kaznenom djelu i njegove spremnosti da ubudue ne ini kaznena djela moe zakljuiti
da e i samim prijekorom biti postignuta svrha odgojnih mjera.
(2) Pri izricanju sudskog ukora sud e predoiti maloljetniku drutvenu nepri-
hvatljivost i tetnost njegova ponaanja, posljedice koje ono moe na njega imati, te da
mu se u sluaju ponovnog poinjenja kaznenog djela moe izrei tea sankcija.
Posebne obveze
lanak 10.
(1) Sud maloljetniku izrie jednu ili vie posebnih obveza, ako ocijeni da je pri-
mjerenim nalozima ili zabranama potrebno utjecati na maloljetnika i njegovo pona-
anje.
(2) Sud moe maloljetniku izrei obvezu:
1) da se ispria oteeniku,
2) da prema vlastitim mogunostima popravi tetu nanesenu kaznenim djelom,
3) da redovito pohaa kolu,
4) da ne izostaje s radnog mjesta,
5) da se osposobljava za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i
sklonostima,
6) da prihvati zaposlenje i u njemu ustraje,
7) da raspolae prihodima uz nadzor i savjet voditelja odgojne mjere,
8) da se ukljui u rad humanitarnih organizacija ili u poslove komunalnog ili
ekolokog znaenja,
9) da se suzdri od posjeivanja odreenih lokala, odnosno priredaba i kloni
drutva odreenih osoba koje na njega tetno utjeu,
10) da se, uz suglasnost maloljetnikova zakonskog zastupnika, podvrgne stru-
nom medicinskom postupku ili postupku odvikavanja od droge ili drugih ovisnosti,
498
11) da se ukljui u pojedinani ili skupni psihosocijalni tretman u savjetovalitu
za mlade,
12) da sudjeluje na teajevima za struno osposobljavanje,
13) da bez posebnog odobrenja centra za socijalnu skrb ne moe trajnije napustiti
mjesto prebivalita ili boravita,
14) da se radi provjere znanja prometnih propisa uputi u nadlenu ustanovu za
osposobljavanje vozaa,
15) da se ne pribliava ili da ne uznemirava rtvu,
16) druge obveze koje su primjerene s obzirom na poinjeno kazneno djelo,
osobne i obiteljske prilike maloljetnika.
(3) Pri izboru pojedinih obveza sud e voditi rauna i o spremnosti maloljetnika
da surauje u njihovu ostvarivanju kao i o tome da one budu prilagoene njemu i uvje-
tima u kojima ivi.
(4) Maloljetniku se ne smiju postavljati nerazumne i nemogue obveze.
(5) Izreene obveze mogu trajati najdulje do jedne godine.
(6) Sud moe izreene obveze naknadno izmijeniti ili obustaviti.
(7) U okviru obveze iz toke 2. stavka 2. ovog lanka sud e odrediti opseg,
oblike i nain popravljanja tete, no pri tome osobni rad maloljetnika ne smije trajati
vie od ezdeset sati unutar roka od tri mjeseca i mora biti tako rasporeen da ne ometa
maloljetnikovo kolovanje ili zaposlenje.
(8) U okviru obveze iz toke 8. stavka 2. ovog lanka sud smije odluiti da
maloljetnik radi najvie do stotinu i dvadeset sati u razdoblju od est mjeseci, i to tako
da se ne ometa maloljetnikovo kolovanje ili zaposlenje.
(9) Centar za socijalnu skrb prati ispunjenje obveza. Izvrenje obveza iz toke 2.,
8. i 10. stavka 2. ovog lanka provodi, uz nadzor i sudjelovanje suda, centar za soci-
jalnu skrb, iz toke 14. stavka 2. ovog lanka nadlena ustanova za osposobljavanje
vozaa, a iz toke 15. stavka 2. ovog lanka policija.
(10) Pri odreivanju obveza iz stavka 2. ovog lanka sud e maloljetnika posebno
upozoriti da zbog skrivljenog neispunjavanja obveza moe biti upuen u disciplinski
centar.
Pojaana briga i nadzor
lanak 11.
(1) Pojaanu brigu i nadzor sud e izrei kad ocijeni da odgoj i utjecaj roditelja
ili skrbnika na ponaanje i razvoj maloljetnikove linosti nije dovoljan za ostvarenje
svrhe odgojnih mjera ve je potrebno poduzeti trajnije mjere odgoja uz brigu i nadzor
nadlene slube.
(2) Sluba nadlena za provedbu pojaane brige i nadzora odredit e strunu
osobu koja e u suradnji s maloljetnikom, njegovim roditeljima, skrbnikom, tijelima
socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, lijenicima i drugim strunim osobama stalno
utjecati na linost i ponaanje maloljetnika, brinuti se o njegovu lijeenju i nadzirati
ispunjenje njegovih obveza i dunosti.
(3) Kad izrekne ovu mjeru, sud e i roditeljima ili skrbniku dati posebne upute i
obvezati ih da u svemu surauju sa strunom osobom.
499
(4) Sud naknadno odluuje o trajanju ove mjere, s tim da ono ne moe biti krae
od est mjeseci ni dulje od dvije godine.
(5) Pri izricanju ove odgojne mjere sud moe izrei maloljetniku jednu ili vie
posebnih obveza (lanak 10.) ako je to potrebno radi uspjenijeg izvrenja izreene
mjere.
(6) Kad sluba nadlena za provedbu pojaane brige i nadzora utvrdi da roditelji
ili skrbnik ne postupaju po posebnoj uputi i ne surauju sa strunom osobom, mora o
tome izvijestiti dravnog odvjetnika.
Pojaana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi
lanak 12.
(1) Pojaanu brigu i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi sud e izrei
kad ocijeni da je za ostvarenje svrhe odgojnih mjera prema maloljetniku potrebno
poduzeti trajnije i intenzivnije mjere odgoja, posebno obrazovanjem i radnim osposo-
bljavanjem uz nadzor odgojitelja i drugih strunjaka, a nije ujedno potrebno potpuno i
trajnije izdvajanje iz njegove ivotne sredine.
(2) Sud naknadno odluuje o trajanju ove odgojne mjere, s tim da ono ne moe
biti krae od est mjeseci ni dulje od dvije godine.
(3) Pri izricanju ove odgojne mjere sud moe izrei maloljetniku jednu ili vie
posebnih obveza (lanak 10.) ako je to potrebno radi uspjenijeg izvrenja izreene
mjere.
Upuivanje u disciplinski centar
lanak 13.
(1) Sud e izrei mjeru upuivanja maloljetnika u disciplinski centar kad ocijeni
da je za ostvarenje svrhe odgojnih mjera potrebno kratkotrajno izdvajanje iz njegove
ivotne sredine tijekom kojeg e odgovarajuim intenzivnim mjerama biti izvren utje-
caj na njegovu linost i ponaanje.
(2) Maloljetnika kojemu je izreena mjera iz stavka 1. ovog lanka sud moe
uputiti u centar:
na boravak est sati dnevno subotom i nedjeljom u trajanju od najmanje tri, a
najdulje osam tjedana zaredom,
na odreeni broj sati tijekom dana u trajanju od najmanje etrnaest, a najdulje
trideset dana,
na neprekidni boravak subotom i nedjeljom, u trajanju od najmanje tri, a naj-
dulje osam tjedana zaredom,
na neprekidni boravak u trajanju od najmanje petnaest dana, a najdulje tri mje-
seca.
(3) Pri izricanju mjere iz stavka 1. ovog lanka pazit e se da radi njezina izvre-
nja maloljetnik ne izostane s redovite kolske nastave ili s radnog mjesta.
(4) Boravak maloljetnika u centru mora biti ispunjen djelatnostima primjerenim
njegovim osobinama i dobi, uenjem, korisnim radom koji odgovara njegovim sposob-
500
nostima i interesima, aktivnostima usmjerenim na razvijanje socijalnih vjetina, te dru-
gim odgojnim sadrajima usmjerenim na razvijanje odgovornosti prema sebi i drugima.
(5) Sud moe, dok traje mjera, izmijeniti prije donesenu odluku i maloljetniku
odrediti boravak u disciplinskom centru u granicama odreenim stavkom 2. ovog
lanka.
(6) Uz odluku o upuivanju u disciplinski centar sud moe izrei i mjere pojaa-
nog nadzora (pojaana briga i nadzor i pojaana briga i nadzor uz dnevni boravak).
Upuivanje u disciplinski centar zbog neizvrenja
posebnih obveza ili dunosti
lanak 14.
Ako maloljetnik svojom krivnjom ne izvrava izreene mu posebne obveze ili
odbija ili na drugi nain ometa izvrenje mjere pojaanog nadzora, sud moe odluiti
da ga zbog toga uputi u disciplinski centar na neprekidni boravak u trajanju od najdulje
mjesec dana.
Upuivanje u odgojnu ustanovu
lanak 15.
(1) Upuivanje u odgojnu ustanovu sud e izrei kad je maloljetnika potrebno
izdvojiti iz sredine u kojoj ivi i uz pomo, brigu i nadzor odgojitelja i drugih stru-
njaka omoguiti trajnije djelovanje na njegovu linost, ponaanje, razvoj i odgoj, oso-
bito obrazovanjem i radnim osposobljavanjem.
(2) Odgojna mjera upuivanja u odgojnu ustanovu izvrava se u pravilu u usta-
novi socijalne skrbi, a moe se izvravati i u udrugama specijaliziranim za djecu s pro-
blemima u ponaanju, sukladno njihovom pojedinanom programu postupanja, a mje-
sto izvravanja odgojne mjere mogue je prema procjeni strunog tima promijeniti.
(3) U odgojnoj ustanovi maloljetnik ostaje najmanje est mjeseci, a najdulje
dvije godine, s tim da sud mora svakih est mjeseci u sjednici vijea ispitati ima li
osnove obustaviti izvrenje ove mjere ili je zamijeniti drugom odgojnom mjerom (la-
nak 18. stavak 2.).
Upuivanje u odgojni zavod
lanak 16.
(1) Upuivanje u odgojni zavod sud e izrei kad je maloljetnika nuno izdvojiti
iz njegove ivotne sredine i prema njemu primijeniti pojaane mjere odgoja s obzirom
na izraene poremeaje ponaanja i nedovoljnu spremnost da prihvati odgojne utjecaje.
Kada odluuje o izricanju ove mjere, sud e osobito uzeti u obzir teinu i narav poinje-
nog djela i okolnost jesu li prema maloljetniku prije bile izreene odgojne mjere ili
kazna maloljetnikog zatvora.
(2) U odgojnom zavodu maloljetnik ostaje najmanje est mjeseci, a najdulje tri
godine, s tim da sud mora svakih est mjeseci u sjednici vijea ispitati ima li osnove
ovu mjeru obustaviti ili je zamijeniti drugom odgojnom mjerom (lanak 18. stavak 2.).
501
Upuivanje u posebnu odgojnu ustanovu
lanak 17.
(1) Prema maloljetniku s psihozikim oteenjima sud moe umjesto upuiva-
nja u odgojnu ustanovu ili odgojni zavod izrei mjeru upuivanja u posebnu odgojnu
ustanovu.
(2) Ova mjera moe se izrei i umjesto sigurnosne mjere obveznog psihijatrij-
skog lijeenja ako se u posebnoj odgojnoj ustanovi moe osigurati lijeenje maloljet-
nika i time postii svrha ove sigurnosne mjere.
(3) Maloljetnik ostaje u posebnoj odgojnoj ustanovi dok je to potrebno radi nje-
govog lijeenja, zatite ili osposobljavanja, ali ne dulje od tri godine.
(4) Sud mora svakih est mjeseci u sjednici vijea ispitati potrebu daljnjeg izvr-
avanja ove odgojne mjere.
Obustava izvrenja i zamjena odluke
o odgojnim mjerama
lanak 18.
(1) Kad se poslije donoenja odluke kojom je izreena odgojna mjera pojave
okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donoenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi
oito utjecale na izbor mjere, sud moe izvrenje izreene mjere obustaviti ili izreenu
mjeru zamijeniti drugom mjerom.
(2) Sud moe tijekom izvrenja odgojne mjere, s obzirom na postignuti uspjeh,
obustaviti mjeru ili je zamijeniti mjerom kojom e se bolje postii svrha odgojnih
mjera, i to uz ova ogranienja:
1) mjera pojaane brige i nadzora uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi ne
moe se obustaviti, a niti zamijeniti drugom mjerom, prije isteka roka od est mjeseci,
2) mjera upuivanja u odgojnu ustanovu ne moe se obustaviti prije isteka roka
od est mjeseci, a do isteka tog roka moe se zamijeniti samo mjerom pojaane brige i
nadzora uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi ili upuivanja u odgojni zavod ili u
posebnu odgojnu ustanovu,
3) mjera upuivanja u odgojni zavod ne moe se obustaviti prije isteka roka od
est mjeseci, a do isteka tog roka moe se zamijeniti samo upuivanjem maloljetnika u
odgojnu ustanovu ili upuivanjem u posebnu odgojnu ustanovu.
(3) U sluajevima kada struni radnik centra za socijalnu skrb obavijesti sud i
predloi da je potrebna hitna promjena mjere zbog nesvrhovitosti njezinog daljnjeg
provoenja u smislu odgojnog utjecaja, razloga ugroenosti sigurnosti maloljetnika i
sredine u kojoj se mjera izvrava, sud mora u roku od 72 sata odrati roite na kojem
e odluiti o mjeri.
Uinak maloljetnikog zatvora i zatvora
na izvrenje odgojne mjere
lanak 19.
Ako nakon izricanja odgojne mjere ili tijekom njezina izvrenja bude za novo
kazneno djelo izreena kazna maloljetnikog zatvora ili kazna zatvora od najmanje
502
godinu dana, odgojna mjera nee se poeti izvravati, a ako je izvrenje zapoeto, obu-
stavit e se im zapone izdravanje zatvorske kazne. Ako je izreena kazna zatvora ili
maloljetnikog zatvora manja od jedne godine, sud e o presudi izvijestiti sud za mla-
de koji je u prvom stupnju izrekao odgojnu mjeru i koji e odluiti hoe li se nakon
izdrane kazne odgojna mjera izvravati.
Ponovno odluivanje o odgojnoj mjeri
lanak 20.
(1) Ako je od pravomonosti odluke kojom je izreena zavodska odgojna mjera
proteklo vie od jedne godine, a od pravomonosti odluke kojom je izreena druga
odgojna mjera vie od est mjeseci, a da izvrenje nije ni zapoeto, sud e ponovno
odluiti o potrebi izvrenja izreene mjere. Pritom sud moe odluiti da se izreena
mjera izvri, ne izvri ili zamijeni nekom drugom mjerom.
(2) Sud e nakon pribavljenog miljenja ustanove u kojoj se mjera izvravala
tako postupiti i kad je izvrenje zavodske mjere bilo zapoeto, ali se zbog bijega malo-
ljetnika ili iz nekoga drugog razloga mjera nije izvravala dulje od est mjeseci.
Uvjetni otpust u tijeku izvrenja zavodske mjere
lanak 21.
(1) Sud moe uvjetno otpustiti maloljetnika kojemu je izreena zavodska mjera
ako se mjera izvrava najmanje est mjeseci. Takvu odluku sud moe donijeti samo ako
se na osnovi postignutog uspjeha u odgoju moe opravdano oekivati da e se maloljet-
nik u sredini u kojoj bude ivio dobro ponaati, nastaviti kolovanje ili rad i da nee
initi kaznena djela.
(2) Sud moe za vrijeme uvjetnog otpusta maloljetniku izrei mjere pojaanog
nadzora i jednu ili vie posebnih obveza.
(3) Sud moe opozvati uvjetni otpust ako maloljetnik poini novo kazneno djelo,
izbjegava kolu ili zaposlenje, ne dri se izreenih obveza u okviru mjere pojaanoga
nadzora ili se u sredini u kojoj ivi tako loe ponaa da oito nema opravdanog razloga
za njegov boravak izvan zavoda. U tom sluaju vrijeme provedeno na prijevremenom
otpustu nee se uraunati u vrijeme trajanja odgojne mjere (lanak 15. stavak 3., lanak
16. stavak 2. i lanak 17. stavak 3.).
(4) Uvjetni otpust traje najdulje do isteka zakonskog roka trajanja izreene
zavodske mjere ili dok sud ovu mjeru ne obustavi od izvrenja ili je zamijeni drugom
mjerom.
Izricanje odgojnih mjera za stjecaj kaznenih djela
lanak 22.
(1) Za kaznena djela u stjecaju sud e izrei jedinstvenu odgojnu mjeru za sva
djela.
(2) Prema odredbi iz stavka 1. ovog lanka sud e postupiti i kad nakon izreene
odgojne mjere utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njezina izricanja poinio neko
kazneno djelo.
503
Podaci iz evidencije o odgojnim mjerama
lanak 23.
(1) Podaci iz evidencije o izreenim odgojnim mjerama mogu se dati samo
dravnom odvjetnitvu i sudu povodom novog postupka za kazneno djelo prema evi-
dentiranoj osobi kao i tijelima koja izvravaju odgojnu mjeru.
(2) Podaci o izreenoj odgojnoj mjeri briu se iz evidencije nakon proteka roka
od tri godine od dana kad je prestalo izvrenje odgojne mjere, odnosno naknadno izre-
ene odgojne mjere, u svakom sluaju kad evidentirana osoba navri dvadeset i etiri
godine ivota.
(3) Ako evidentirani bude u meuvremenu osuen na kaznu zatvora ili maloljet-
nikog zatvora, podaci o odgojnoj mjeri brisat e se iz evidencije kad proteknu rehabi-
litacijski rokovi odreeni zakonom.
3. Maloljetniki zatvor
Posebnost maloljetnikog zatvora
lanak 24.
(1) Maloljetniki zatvor je kazna lienja slobode s posebnostima u odnosu na
uvjete izricanja, trajanje, svrhu i sadraj sankcije.
(2) Maloljetniki se zatvor moe izrei starijem maloljetniku za kazneno djelo za
koje je u zakonu propisana kazna zatvora tri godine ili tea kazna, kad s obzirom na
narav i teinu djela i visoki stupanj krivnje ne bi bilo opravdano izrei odgojnu mjeru,
ve je potrebno kanjavanje.
Odmjeravanje kazne maloljetnikog zatvora
lanak 25.
(1) Maloljetniki zatvor ne moe biti krai od est mjeseci ni dulji od pet godina,
a izrie se na pune godine i mjesece. Ako je za kazneno djelo propisana kazna dugotraj-
nog zatvora, ili se radi o stjecaju najmanje dva kaznena djela za koja je propisana kazna
zatvora tea od deset godina, maloljetniki zatvor moe trajati do deset godina.
(2) Sud ne moe maloljetniki zatvor odmjeriti u duljem trajanju od propisane
kazne za poinjeno djelo, ali nije obvezan na najmanju propisanu mjeru te kazne.
(3) Pri odmjeravanju kazne maloljetnikog zatvora sud e uzeti u obzir sve okol-
nosti koje utjeu na visinu kazne (prema Kaznenom zakonu), imajui pritom posebno
na umu stupanj zrelosti maloljetnika, vrijeme koje je potrebno za njegov odgoj, obrazo-
vanje i struno osposobljavanje.
(4) Svako lienje slobode u svezi s kaznenim djelom uraunava se u izreenu
kaznu maloljetnikog zatvora.
Izricanje maloljetnikog zatvora za stjecaj kaznenih djela
lanak 26.
(1) Za stjecaj kaznenih djela sud e izrei jedinstvenu kaznu maloljetnikog
zatvora, u granicama iz lanka 25. stavka 1. ovog Zakona bez prethodnog utvrivanja
504
kazne za svako pojedino djelo. Ako smatra da za neko djelo maloljetnika treba kazniti,
a za druga djela izrei mu odgojnu mjeru, izrei e samo kaznu maloljetnikog zatvora.
(2) Kad sud nakon izricanja kazne maloljetnikog zatvora utvrdi da je maloljet-
nik prije ili poslije izricanja te kazne poinio neko kazneno djelo, postupit e po odredbi
stavka 1. ovog lanka.
Uvjetni otpust iz maloljetnikog zatvora
lanak 27.
(1) Osuenik na kaznu maloljetnikog zatvora moe biti uvjetno otputen ako je
izdrao najmanje jednu treinu kazne. Za vrijeme uvjetnog otpusta sud moe izrei
mjere pojaanog nadzora i posebne obveze. Uvjetni otpust traje do isteka vremena za
koje je kazna izreena.
(2) Sud e opozvati uvjetni otpust ako osuenik dok je na uvjetnom otpustu
poini jedno ili vie kaznenih djela za koja je izreena kazna zatvora od est mjeseci ili
maloljetnikog zatvora od est mjeseci.
Pridraj izricanja maloljetnikog zatvora
lanak 28.
(1) Sud moe izrei da je maloljetnik kriv za kazneno djelo i istodobno pridrati
izricanje kazne maloljetnikog zatvora kad smatra da se izricanjem krivnje i prijetnjom
naknadnog izricanja kazne moe poinitelja odvratiti od daljnjih kaznenih djela. Sud
moe maloljetniku, uz pridraj, izrei odgojne mjere pojaanog nadzora, upuivanja u
disciplinski centar i jednu ili vie posebnih obveza koje ne mogu trajati dulje od vre-
mena provjeravanja.
(2) Sud odreuje da maloljetniku moe biti naknadno izreen maloljetniki
zatvor ako za vrijeme to ga odredi sud, a koje ne moe biti krae od jedne ni dulje od
tri godine (vrijeme provjeravanja), poini novo kazneno djelo ili ako se protivi provo-
enju odgojnih mjera.
(3) Sud moe uz pridraj izricanja maloljetnikog zatvora maloljetniku postaviti
uvjet da se podvrgne izreenoj sigurnosnoj mjeri obveznog psihijatrijskog lijeenja ili
obveznog lijeenja od ovisnosti ili zabrani upravljanja motornim vozilom.
Naknadno izricanje maloljetnikog zatvora
lanak 29.
(1) Maloljetniku kojem je pridrano izricanje kazne maloljetnikog zatvora sud
e, koji vodi postupak zbog novog kaznenog djela poinjenog prije isteka vremena
provjeravanja, izrei kaznu za prije poinjeno kazneno djelo, ako ocijeni da je to
potrebno radi odvraanja maloljetnika od daljnjih kaznenih djela.
(2) Sud moe naknadno izrei maloljetniki zatvor maloljetniku koji se ustrajno
suprotstavlja provoenju izreene odgojne mjere ili se bez opravdanog razloga ne pod-
vrgne sigurnosnoj mjeri izreenoj uz pridraj izricanja maloljetnikog zatvora.
(3) Pri izricanju jedinstvene kazne postupit e se prema odredbama o odmjerava-
nju kazne za stjecaj kaznenih djela iz lanka 26. ovog Zakona.
505
(4) Ako u sluaju iz stavka 1. i 2. ovog lanka sud ne izrekne kaznu, odluit e
ostaju li na snazi izreene odgojne mjere ili e izrei druge mjere.
(5) Kazna se moe naknadno izrei najkasnije unutar jedne godine nakon pro-
teka vremena provjeravanja.
Zastara izvrenja maloljetnikog zatvora
lanak 30.
Kazna maloljetnikog zatvora ne moe se izvriti ako protekne:
pet godina od pravomonosti odluke kojom je izreena kazna maloljetnikog
zatvora u trajanju duljem od pet godina,
tri godine od pravomonosti odluke kojom je izreena kazna maloljetnikog
zatvora u trajanju duljem od tri godine,
dvije godine od pravomonosti odluke kojom je izreena kazna maloljetnikog
zatvora u trajanju do tri godine.
4. Sigurnosne mjere
Primjena sigurnosnih mjera prema maloljetnicima
lanak 31.
(1) Prema maloljetniku sud moe uz odgojnu mjeru ili kaznu maloljetnikog
zatvora izrei sigurnosne mjere sukladno odredbama Kaznenog zakona. Sigurnosna
mjera obveznog psihosocijalnog tretmana i zabrane pribliavanja moe biti izreena
samo uz zavodsku odgojnu mjeru ili kaznu maloljetnikog zatvora, a zabrana upravlja-
nja motornim vozilom samo prema starijem maloljetniku. Maloljetniku ne mogu biti
izreene sigurnosne mjere kojima mu se zabranjuje obavljanje djelatnosti ili dunosti,
odnosno nalae udaljenje iz zajednikog kuanstva.
(2) Sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog lijeenja i obveznog lijeenja od
ovisnosti iz Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00.,
51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.) traju do
prestanka razloga zbog kojih su primijenjene, ali u svakom sluaju do prestanka izvre-
nja kazne maloljetnikog zatvora, proteka vremena provjeravanja primjenom pridraja
izricanja maloljetnikog zatvora i izvrenja odgojnih mjera. U svim sluajevima sigur-
nosne mjere obveznog psihijatrijskog lijeenja i obveznog lijeenja od ovisnosti ne
mogu trajati dulje od tri godine.
(3) Na trajanje i ispitivanje opravdanosti primjene sigurnosnih mjera iz Kazne-
nog zakona (Narodne novine, br. 125/11.) primjenjuju se odredbe tog zakona, a odlu-
uje sud za mlade koji je u prvom stupnju donio odluku o sigurnosnoj mjeri.
5. Posebne odredbe o zastari kaznenog postupanja i o materijalnopravnoj svrhovitosti
Djelo poinjeno u mlaoj maloljetnosti
lanak 32.
(1) Punoljetnoj osobi koja je navrila dvadeset i jednu godinu ivota ne moe se
suditi za kazneno djelo koje je poinila kao mlai maloljetnik.
506
(2) Punoljetnoj osobi koja u vrijeme suenja nije navrila dvadeset i jednu
godinu ivota moe se suditi za kazneno djelo koje je poinila kao mlai maloljetnik
samo ako je za poinjeno djelo propisana kazna zatvora dulja od pet godina. Toj osobi
sud moe izrei samo zavodsku odgojnu mjeru. Prosuujui hoe li i koju od tih mjera
izrei, sud e uzeti u obzir sve okolnosti iz vremena poinjenja djela, osobito teinu i
narav djela, vrijeme koje je proteklo od njegova poinjenja, ponaanje poinitelja, obi-
teljske prilike, kako se poinitelj ukljuio u redoviti ivot i svrhu primjene mjere. Izre-
ena mjera moe trajati do navrene dvadeset tree godine ivota poinitelja.
Djelo poinjeno u starijoj maloljetnosti
lanak 33.
(1) Punoljetnoj osobi moe se za kazneno djelo koje je poinila kao stariji
maloljetnik izrei odgojna mjera posebnih obveza, odgojna mjera pojaanog nadzora i
kazna maloljetnikog zatvora, a ako poinitelj u vrijeme suenja nije navrio dvadeset i
jednu godinu ivota odgojna mjera upuivanja u disciplinski centar, i zavodska odgojna
mjera. Prosuujui hoe li i koju od ovih sankcija izrei, sud e uzeti u obzir sve okol-
nosti iz vremena poinjenja djela, osobito teinu i narav djela, vrijeme koje je proteklo
od njegova poinjenja, ponaanje poinitelja, obiteljske prilike, kako se poinitelj
uklju io u redoviti ivot i svrhu to je treba postii tim sankcijama. Izreene odgojne
mjere mogu trajati do navrene dvadeset tree godine ivota poinitelja.
(2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovog lanka punoljetnoj osobi koja je u vri-
jeme suenja navrila dvadeset i jednu godinu ivota, sud moe umjesto maloljetnikog
zatvora izrei kaznu zatvora. Ako je osoba u vrijeme suenja navrila dvadeset i tri
godine ivota, sud e umjesto maloljetnikog zatvora izrei kaznu zatvora ili uvjetnu
osudu. Kod izricanja kazne zatvora sud e kaznu zatvora odmjeriti u granicama propi-
sanim u lanku 25. ovog Zakona, a za stjecaj kaznenih djela i prema lanku 26. stavku
1. ovog Zakona. Kazna zatvora ima glede rehabilitacije i pravnih posljedica osude isti
pravni uinak kao i kazna maloljetnikog zatvora.
6. Objavljivanje presude
lanak 34.
Odredba Kaznenog zakona o javnom objavljivanju presude ne primjenjuje se
prema maloljetnom poinitelju kaznenog djela.
II. Odredbe o sudovima i kaznenopostupovne odredbe
A. Sudovi za mlade
1. Ope odredbe
lanak 35.
U kaznenim predmetima maloljetnika sude sudovi za mlade (lanak 37. stavak
1. i 2.).
lanak 36.
Nadlenost suda za mlade prestaje s navrenom dvadeset treom godinom poi-
niteljeva ivota.
507
2. Ustrojstvo, nadlenost i sastav sudova za mlade
lanak 37.
(1) U opinskim sudovima u sjeditu upanijskog suda i u upanijskim sudovima
ustrojit e se odjeli za mlade koji se sastoje od vijea za mlade (lanak 45. stavak 1.
do 3.) i sudaca za mlade (lanak 45. stavak 7.).
(2) Iznimno od stavka 1. ovog lanka u opinskim sudovima u Gospiu, a -
kovcu, Koprivnici, Poegi, Virovitici i Zlataru za ije podruje su upanijski sudovi
ustrojeni kao stalne slube, ustrojit e se odjeli za mlade koji se sastoje od vijea za
mlade i sudaca za mlade.
(3) U Vrhovnom sudu Republike Hrvatske ustrojit e se vijee za mlade (lanak
45. stavak 5.).
lanak 38.
Suci za mlade i dravni odvjetnici za mlade moraju imati izraenu sklonost za
odgoj, potrebe i probitke mladei te vladati osnovnim znanjima s podruja kriminolo-
gije, socijalne pedagogije, psihologije mladih i socijalnog rada za mlade osobe.
lanak 39.
(1) Suce za mlade u opinskim i upanijskim sudovima, vodei rauna o kriteri-
jima iz lanka 38. ovog Zakona, postavlja na vrijeme od pet godina, iz reda sudaca tih
sudova, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(2) Dravne odvjetnike za mlade, vodei rauna o kriterijima iz lanka 38. ovog
Zakona, postavlja na vrijeme od pet godina, iz reda dravnih odvjetnika ili zamjenika
dravnih odvjetnika u tim dravnim odvjetnitvima, Glavni dravni odvjetnik Repu-
blike Hrvatske.
(3) Nakon isteka pet godina, sudac, odnosno dravni odvjetnik ili zamjenik
dravnog odvjetnika moe biti ponovno postavljen za suca za mlade, odnosno za
dravnog odvjetnika za mlade.
lanak 40.
Suce vijea za mlade Vrhovnog suda Republike Hrvatske, vodei rauna o krite-
rijima iz lanka 38. ovog Zakona, odreuje godinjim rasporedom poslova predsjednik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a zamjenika dravnog odvjetnika koji postupa
pred tim vijeem, vodei rauna o kriterijima iz lanka 38. ovog Zakona, odreuje
godinjim rasporedom poslova Glavni dravni odvjetnik Republike Hrvatske.
lanak 41.
(1) U vijeima za mlade (lanak 37. stavak 1.) u suenju sudjeluju suci porot-
nici za mlade.
(2) Suci porotnici za mlade imenuju se iz reda profesora, uitelja, odgojitelja i
drugih osoba koje imaju radnog iskustva u strunom odgojnom radu s mladim oso-
bama.
508
lanak 42.
Pri odjelima za mlade upanijskih sudova postoji sudac istrage za mlade kojeg
odreuje, vodei rauna o kriterijima iz lanka 38. ovog Zakona, predsjednik upanij-
skog suda godinjim rasporedom poslova.
lanak 43.
(1) Sudovi iz lanka 37. stavka 1. ovog Zakona i dravna odvjetnitva koja pred
njima postupaju, imaju strune suradnike: socijalne pedagoge, socijalne radnike i psi-
hologe.
(2) Struni suradnici u sudu na sjednici vijea ili na raspravi daju struno milje-
nje o vrsti sankcije koju bi bilo opravdano izrei, prikupljaju podatke o uspjenosti
izvrenja odgojne mjere, daju miljenje vijeu za mlade o potrebi obustave ili zamjene
odgojne mjere i obavljaju druge radnje prema uputi suca za mlade. Struni suradnici u
dravnom odvjetnitvu prikupljaju podatke i daju struno miljenje potrebno za dono-
enje odluka iz nadlenosti dravnog odvjetnika.
lanak 44.
Za suenje u kaznenim predmetima maloljetnika iz nadlenosti svih opinskih
sudova s podruja istog upanijskog suda nadlean je opinski sud u sjeditu tog upa-
nijskog suda.
lanak 45.
(1) Vijee za mlade opinskog suda sudi u sastavu od jednog suca za mlade i
dva suca porotnika za mlade.
(2) U sastavu od tri suca, od kojih je najmanje jedan sudac za mlade, vijee za
mlade opinskog suda odluuje izvan sjednice vijea iz lanka 84. i 85. ovog Zakona i
rasprave.
(3) Vijee za mlade upanijskog suda sudi u prvom stupnju u sastavu od jednog
suca za mlade i dva suca porotnika za mlade, u drugom stupnju sudi u sastavu od tri
suca, od kojih je najmanje jedan sudac za mlade.
(4) U sastavu od tri suca, od kojih je najmanje jedan sudac za mlade, vijee za
mlade upanijskog suda odluuje izvan sjednice vijea iz lanka 84. i 85. ovog Zakona
i rasprave.
(5) Vijee za mlade Vrhovnog suda Republike Hrvatske odluuje u drugom
stupnju u sastavu od tri suca. Kad odluuje u treem stupnju i o izvanrednim pravnim
lijekovima, vijee Vrhovnog suda Republike Hrvatske sastavljeno je po opim propi-
sima.
(6) U sastavu vijea za mlade suci porotnici ne smiju biti istog spola.
(7) Sudac za mlade opinskog i upanijskog suda provodi radnje u prethodnom
postupku, predsjednik je vijea za mlade i obavlja druge poslove u postupku prema
maloljetnicima.
lanak 46.
(1) Vijee za mlade opinskog suda u sastavu od tri suca, od kojih je najmanje
jedan sudac za mlade, odnosno vijee za mlade upanijskog suda u sastavu od tri
509
suca, od kojih je najmanje jedan sudac za mlade, odluuje izvan sjednice vijea i izvan
rasprave (lanak 45. stavak 2., odnosno lanak 45. i stavak 4. u sluajevima kad je
Zakonom o kaznenom postupku propisano odluivanje izvanraspravnog vijea opin-
skog suda, odnosno izvanraspravnog vijea upanijskog suda.
(2) O albi protiv rjeenja suca za mlade opinskog suda kojim je odbijen pri-
jedlog dravnog odvjetnika za provoenje dokaznog roita, odluuje vijee za mlade
opinskog suda iz lanka 45. stavka 2. ovog Zakona. O albi protiv rjeenja suca za
mlade upanijskog suda kojim je odbijen prijedlog dravnog odvjetnika za provoenje
dokaznog roita, odluuje vijee za mlade upanijskog suda iz lanka 45. stavka 4.
ovog Zakona.
(3) Vijee za mlade upanijskog suda u sastavu od tri suca, od kojih je najmanje
jedan sudac za mlade, i vijee za mlade Vrhovnog suda Republike Hrvatske u sastavu
od tri suca, odluuje u sluajevima kad je ovim Zakonom propisano da odluuje vijee
za mlade vieg suda.
lanak 47.
Mjesno je nadlean za postupak prema maloljetniku, u pravilu, sud njegova pre-
bivalita, a ako maloljetnik nema prebivalite ili ono nije poznato sud maloljetnikova
boravita. Postupak se moe provesti pred sudom boravita maloljetnika koji ima prebi-
valite ili pred sudom mjesta izvrenja kaznenog djela ako je oito da e se pred tim
sudom lake provesti postupak.
B. Postupak prema maloljetnicima
1. Ope odredbe
lanak 48.
(1) U kaznenom postupku prema maloljetnom poinitelju kaznenog djela koji
nije navrio dvadeset i tri godine ivota primjenjuju se odredbe ovog Zakona, te od -
redbe Zakona o kaznenom postupku ako nisu u suprotnosti s odredbama ovog Zakona.
(2) Odredbe lanka 53., lanka 54. stavka 1. i 3., lanka 55. i 56., lanka 60.
stavka 1., lanka 63. do 68., lanka 86. ovog Zakona ne primjenjuju se u postupku
prema poinitelju koji je u vrijeme postupka navrio dvadeset i jednu godinu ivota.
lanak 49.
Kad je u postupku utvreno da osoba u vrijeme poinjenja kaznenog djela nije
navrila etrnaest godina ivota, kaznena prijava bit e odbaena ili postupak obustav-
ljen i podaci o djelu i poinitelju bit e dostavljeni centru za socijalnu skrb.
lanak 50.
(1) U postupku prema maloljetniku ovlateni tuitelj je dravni odvjetnik.
(2) Za kaznena djela za koja se postupa po prijedlogu ili po privatnoj tubi postu-
pak se moe pokrenuti ako je ovlatena osoba stavila prijedlog za pokretanje postupka
nadlenom dravnom odvjetniku u roku od tri mjeseca od dana kad je saznala za ka -
zneno djelo i poinitelja.
510
lanak 51.
U kaznenom postupku prema maloljetniku oteenik ne moe stupiti na mjesto
tuitelja.
lanak 52.
Odredbe Zakona o kaznenom postupku o skraenom postupku ne primjenjuju se
u kaznenom postupku prema maloljetniku.
lanak 53.
(1) Maloljetniku se ne moe suditi u odsutnosti.
(2) Pri ispitivanju maloljetnika i poduzimanju drugih radnji kojima je maloljet-
nik prisutan, postupat e se obazrivo, tako da, s obzirom na psihiku razvijenost i
osobna svojstva maloljetnika, voenje kaznenog postupka ne teti razvoju njegove li-
nosti.
lanak 54.
(1) Maloljetnik mora imati branitelja od prvog ispitivanja do pravomonog
okonanja kaznenog postupka, kod donoenja odluke o zamjeni odgojne mjere zavod-
skom odgojnom mjerom i kod naknadnog izricanja maloljetnikog zatvora.
(2) Ako dravni odvjetnik odluuje prema naelu svrhovitosti, maloljetnik moe
imati branitelja (lanak 72.).
(3) Ako u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka sam maloljetnik ili osobe koje
su ovlatene na uzimanje branitelja u smislu odredbi Zakona o kaznenom postupku, ne
uzmu branitelja, postavit e mu ga po slubenoj dunosti sudac za mlade.
(4) Branitelj se postavlja iz reda odvjetnika s izraenim sklonostima i osnovnim
znanjima u podruju odgoja i skrbi za mlade osobe s liste odvjetnika za mlade Hrvat-
ske odvjetnike komore.
(5) Maloljetnikov branitelj moe biti samo odvjetnik.
(6) Ako je maloljetnik ispitan bez prisutnosti branitelja, zapisnik i snimka ispiti-
vanja maloljetnika ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u postupku.
lanak 55.
(1) Maloljetnika se poziva preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim
ako to nije mogue zbog potrebe hitnog postupanja ili drugih vanih okolnosti.
(2) Maloljetnika dovode bez vezivanja policijski slubenici u civilnoj odjei i u
vozilu bez policijskih oznaka, osim ako to zbog okolnosti nije mogue.
(3) Iznimno, maloljetnika se moe vezati ako se radi o opasnom poinitelju koji
je sumnjiv da je poinio kazneno djelo s elementima nasilja.
(4) Dostava odluka i drugih dopisa maloljetniku obavlja se odgovarajuom pri-
mjenom odredaba lanka 175. Zakona o kaznenom postupku time da ga poziva dravni
odvjetnik za mlade ili sudac za mlade. Maloljetniku se nee dostavljati odluke istica-
njem na oglasnoj ploi suda, niti e se primjenjivati odredba lanka 167. stavka 2.
Zakona o kaznenom postupku.
511
lanak 56.
Sudovi za mlade i dravna odvjetnitva izvjeuju centar za socijalnu skrb u -
paniji kad u kaznenom postupku utvrene injenice i okolnosti upuuju na potrebu
poduzimanja mjera radi zatite prava i dobrobiti maloljetnika.
lanak 57.
(1) U postupku prema maloljetniku, uz ovlasti to ih izriito predviaju odredbe
ovoga Zakona, predstavnik centra za socijalnu skrb ima pravo upoznati se s tijekom
postupka, u tijeku tog postupka stavljati prijedloge i upozoravati na injenice i dokaze
koji su vani za donoenje ispravne odluke.
(2) O postupanju prema maloljetniku dravni odvjetnik obavijestit e nadleni
centar za socijalnu skrb.
lanak 58.
Nitko ne moe biti osloboen dunosti svjedoenja o okolnostima potrebnim za
ocjenjivanje psihike razvijenosti maloljetnika, upoznavanje njegove linosti i prilika u
kojima ivi (lanak 78.).
lanak 59.
Tijela koja sudjeluju u postupku prema maloljetniku i druga tijela i ustanove od
kojih se trae obavijesti, izvjea ili miljenja duna su najhitnije postupiti kako bi se
postupak to prije zavrio.
lanak 60.
(1) Izvidi kaznenih djela i postupak prema maloljetniku su tajni.
(2) Bez odobrenja nadlenog tijela ne moe se objaviti sadraj i tijek postupka
prema maloljetniku niti odluka donesena u tom postupku.
(3) Objaviti se moe samo onaj dio postupka, odnosno samo onaj dio odluke za
koji postoji odobrenje suda za mlade ili dravnog odvjetnika za mlade, ali se tada ne
smije navesti ime maloljetnika i ostali podaci na temelju kojih bi se moglo zakljuiti o
kojem je maloljetniku rije.
2. Razdvojeni i jedinstveni postupak
lanak 61.
(1) Kad je maloljetnik sudjelovao u poinjenju kaznenog djela zajedno s puno-
ljetnom osobom, kazneni postupak prema maloljetniku provest e se odvojeno prema
odredbama ovog Zakona.
(2) Postupak prema maloljetniku moe se iznimno spojiti s prethodnim ili
ka znenim postupkom protiv punoljetne osobe i provesti prema odredbama Zakona o
kaznenom postupku, i to samo ako razdvajanje postupka nije nikako mogue bez tete
za svestrano razjanjenje stvari. Rjeenje o tome donosi vijee za mlade nadlenog
suda na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika. Protiv toga rjeenja nije doputena
alba.
512
(3) Kad se provodi jedinstven postupak za maloljetnika i punoljetne poinitelje,
glede maloljetnika uvijek e se primijeniti odredbe lanka 53. do 60., lanka 66. i 67.,
lanka 78. i lanka 86. stavka 2. i stavka 4. do 6. kad se na raspravi razjanjavaju pita-
nja koja se odnose na maloljetnika, te lanka 64., lanka 88. stavka 5., lanka 89. i 92.
ovog Zakona, a ostale odredbe ovoga Zakona ako njihova primjena nije u suprotnosti s
voenjem spojenog postupka. U jedinstvenom postupku prethodni postupak provodi
dravni odvjetnik za mlade. Odluke iz nadlenosti suda donosi sudac za mlade, odno-
sno vijee za mlade prema ovom Zakonu.
(4) Za suenje u jedinstvenom postupku iz stavka 3. ovog lanka nadlean je sud
za mlade.
(5) Vijee za mlade opinskog suda i vijee za mlade prvostupanjskog upa-
nijskog suda sudi u sastavu od suca za mlade i dva suca porotnika za mlade. Kad je
Zakonom o kaznenom postupku propisano suenje u vijeu sastavljenom od dva suca i
tri suca porotnika, vijee za mlade upanijskog suda sastavljeno je od dva suca, od
kojih je najmanje jedan sudac za mlade, i tri suca porotnika za mlade.
(6) Vijee za mlade drugostupanjskog upanijskog suda sudi u sastavu od tri
(7) Izvanraspravno vijee odluuje u sastavu po opim propisima, s tim da je
najmanje jedan lan vijea sudac za mlade.
stupnju u sastavu od tri suca, a u vijeu sastavljenom od pet sudaca, od kojih su tri suci
vijea za mlade, kada je Zakonom o kaznenom postupku propisano odluivanje u
vijeu od pet sudaca. Kad odluuje u treem stupnju i o izvanrednim pravnim lijeko-
vima, vijee je sastavljeno po opim propisima.
lanak 62.
(1) Kad je ista osoba poinila neko kazneno djelo kao maloljetnik, a neko kao
mlai punoljetnik ili neko kao odrasla osoba, provest e se jedinstveni postupak prema
odredbama Zakona o kaznenom postupku.
(2) U jedinstvenom postupku za neko kazneno djelo poinjeno u maloljetnikoj
dobi i za neko kazneno djelo poinjeno u mlaoj punoljetnikoj dobi ili za neko
kazneno djelo iz lanka 113. ovog Zakona poinjeno u odrasloj dobi, za suenje je
nadlean sud za mlade, a u jedinstvenom postupku za neko drugo kazneno djelo poi-
njeno u odrasloj dobi, nadlean je sud po opim propisima.
3. Mjere osiguranja prisutnosti maloljetnika i druge mjere
Uhienje
lanak 63.
(1) Policija je ovlatena uhititi maloljetnika pod uvjetima odreenim u lanku
107. Zakona o kaznenom postupku i mora ga odmah, a najkasnije u roku iz lanka 109.
stavka 2. Zakona o kaznenom postupku dovesti pritvorskom nadzorniku ili ga pustiti na
slobodu. O uhienju pritvorski nadzornik odmah obavjetava suca za mlade, dravnog
odvjetnika, maloljetnikove roditelje, odnosno skrbnika i centar za socijalnu skrb i to
istodobno unosi u odgovarajuu evidenciju.
513
(2) Dravni odvjetnik e naloiti da se uhienog maloljetnika pusti na slobodu ili
dovede sucu za mlade radi ispitivanja. Sudac za mlade duan je ispitati uhienog
maloljetnika u roku od dvanaest sati od predaje pritvorskom nadzorniku. Tom ispitiva-
nju obvezno prisustvuju dravni odvjetnik i branitelj.
(3) Odmah nakon ispitivanja sudac za mlade e na obrazloeni prijedlog drav-
nog odvjetnika odrediti pritvor ili istrani zatvor ili e uhienog maloljetnika pustiti na
slobodu.
(4) Protiv rjeenja suca za mlade o odreivanju pritvora ili odbijanju prijedloga
dravnog odvjetnika za odreivanje pritvora, pritvorenik i dravni odvjetnik imaju
pravo albe u roku od est sati, a o albi odluuje vijee iz lanka 45. stavka 2., odno-
sno lanka 45. stavka 4. ovog Zakona u roku od osam sati. alba ne zadrava izvrenje
rjeenja.
(5) Maloljetnik e u pritvorskoj jedinici biti odvojen od punoljetnih uhienika.
(6) Pritvorski nadzornik e maloljetnika odmah pustiti na slobodu ako to naloi
dravni odvjetnik ili ako maloljetnik nije ispitan u roku iz stavka 2. ovog lanka. Malo-
ljetnik e biti puten na slobodu ako u roku od dvadeset sati od trenutka predaje pritvor-
skom nadzorniku prema maloljetniku nije odreen pritvor ili istrani zatvor.
(7) Ako zbog okolnosti ne moe postupati sudac za mlade, radnje iz ovog
lanka poduzet e sudac istrage i o tome obavijestiti suca za mlade
Mjere opreza prema maloljetniku
lanak 64.
Mjere opreza prema maloljetniku odreuje, produljuje i ukida, do podnoenja
prijedloga za izricanje maloljetnike sankcije sudac za mlade, a nakon toga vijee za
mlade. O albi protiv rjeenja suca za mlade odluuje vijee za mlade istog suda
(lanak 45. stavak 2., odnosno lanak 45. stavak 4.), a protiv rjeenja vijea, vijee za
mlade vieg suda (lanak 46. stavak 3.).
Privremene mjere prema maloljetniku
lanak 65.
(1) Sud moe, na prijedlog dravnog odvjetnika ili po slubenoj dunosti, nakon
pribavljanja podataka od centra za socijalnu skrb, odluiti da se maloljetnika u tijeku
postupka privremeno stavi pod nadzor centra za socijalnu skrb radi pruanja pomoi i
zatite, ili da ga se privremeno smjesti u ustanovu socijalne skrbi, kad je to primjereno
oekivanoj sankciji, da bi se maloljetnika zatitilo od daljnjeg ugroavanja njegova
razvoja, posebno od napasti ponavljanja kaznenog djela.
(2) Rjeenje o odreivanju, produljenju i ukidanju privremenog smjetaja do
pod noenja prijedloga za izricanje maloljetnike sankcije donosi sudac za mlade, a
nakon podnoenja prijedloga vijee za mlade. O albi protiv rjeenja suca za mlade
odluuje vijee za mlade istog suda (anak 45. stavak 2., odnosno lanak 45. stavak
4.), a protiv rjeenja vijea, vijee za mlade vieg suda (lanak 46. stavak 3.). alba ne
zadrava izvrenje rjeenja.
(3) Privremeni smjetaj i nadzor provode se kao odgojne mjere nadzora i upui-
vanja u odgojnu ustanovu.
514
(4) Privremene mjere mogu trajati do pravomonog okonanja postupka, ali je
sud duan ispitati osnovanost privremenog smjetaja svakih dva mjeseca raunajui od
dana pravomonosti prethodnog rjeenja.
(5) Vrijeme provedeno na privremenom smjetaju u ustanovi socijalne skrbi
uzima se kao vrijeme trajanja zavodske odgojne mjere.
Istrani zatvor prema maloljetniku
lanak 66.
(1) Kad prema Zakonu o kaznenom postupku postoje uvjeti za odreivanje
istranog zatvora, prema maloljetniku e se istrani zatvor odrediti samo kao krajnja
mjera, u razmjeru prema teini djela i oekivanoj sankciji, u najkraem nunom traja-
nju i samo ako njegovu svrhu nije mogue postii primjenom mjera opreza, privreme-
nog smjetaja ili istranim zatvorom u domu.
(2) Maloljetnik prema kojem je odreen istrani zatvor iz stavka 1. ovog lanka
bit e smjeten u zatvorenu zavodsku ustanovu.
(3) Zatvorena zavodska ustanova za smjetaj maloljetnika iz stavka 2. ovog
lanka mora imati dijagnostiki odjel i odjel za odgoj i rad u malim skupinama. Malo-
ljetniku treba tijekom smjetaja u zatvorenoj zavodskoj ustanovi omoguiti rad i po -
duku korisnu za njegov odgoj i zanimanje.
(4) Smjetaj u zatvorenoj zavodskoj ustanovi uzima se kao vrijeme trajanja
zavodske odgojne mjere.
(5) Sudac za mlade duan je u obavljanju nadzora nad izvrenjem istranog
zatvora smjetajem u zatvorenu zavodsku ustanovu obilaziti maloljetnike jednom tjed-
no, primati od njih usmene i pisane pritube i poduzimati potrebne mjere da se utvrene
nepravilnosti otklone.
Trajanje istranog zatvora
lanak 67.
(1) Ukupno trajanje istranog zatvora smjetajem u zatvorenu zavodsku usta-
novu do pravomonosti odluke ne moe prijei jednu polovinu vremena propisanog
odredbom lanka 133. stavka 1., 2. i 3. Zakona o kaznenom postupku.
(2) U prethodnom postupku istrani zatvor smjetajem u zatvorenu zavodsku
ustanovu, na prijedlog dravnog odvjetnika, odreuje rjeenjem sudac za mlade i
moe trajati najdulje mjesec dana. Iz opravdanih razloga sudac za mlade moe, na
prijedlog dravnog odvjetnika, produljiti istrani zatvor najvie za jo mjesec dana,
vodei rauna o ogranienjima iz stavka 1. ovog lanka. Ako se prema maloljetniku
vodi pripremni postupak, sudac za mlade moe, na prijedlog dravnog odvjetnika,
produljiti ovu mjeru najvie za jo daljnjih mjesec dana.
(3) Nakon podnoenja prijedloga za izricanje maloljetnike sankcije, postojanje
zakonskih uvjeta za daljnju primjenu mjere istranog zatvora smjetajem u zatvorenu
zavodsku ustanovu do pravomonosti odluke, ispitat e se svaki mjesec raunajui od
dana pravomonosti prethodnog rjeenja.
(4) O albi protiv rjeenja suca za mlade o istranom zatvoru smjetajem u
zatvorenu zavodsku ustanovu odluuje vijee iz lanka 45. stavka 2., odnosno lanka
515
45. stavka 4. ovog Zakona, a o albi protiv rjeenja vijea za mlade odluuje vijee iz
lanka 46. stavka 3. ovog Zakona.
lanak 68.
(1) O privremenim mjerama, mjerama opreza i istranom zatvoru smjetajem u
zatvorenu zavodsku ustanovu prema maloljetniku sudac za mlade duan je odmah
obavijestiti roditelje, skrbnika ili ustanovu kojoj je maloljetnik povjeren na odgoj i
uvanje i centar za socijalnu skrb.
(2) Prije odreivanja istranog zatvora u domu sudac za mlade pribavit e od
maloljetnikovih roditelja ili skrbnika, koji borave u domu maloljetnika, pisanu sugla-
snost o primjeni tehnikih sredstava nadzora iz lanka 119. stavka 3. Zakona o kazne-
nom postupku. O istranom zatvoru u domu sud e, radi provoenja nadzora nad izvr-
enjem ove mjere, izvijestiti nadleno policijsko tijelo i slubu za probaciju.
4. Prethodni postupak
lanak 69.
(1) Izvide kaznenih djela u postupku prema maloljetniku provode posebno ospo-
sobljeni policijski slubenici.
(2) Izvidi mogu obuhvatiti prikupljanje podataka o osobnim i obiteljskim prili-
kama maloljetnika.
lanak 70.
(1) Ako dravni odvjetnik ocijeni da nema osnove za voenje kaznenog postupka
prema maloljetniku (lanak 206. Zakona o kaznenom postupku), odbacit e kaznenu
prijavu i obavijestit e o tome oteenika, uz navoenje razloga, a ako je policija podni-
jela prijavu, obavijestit e i to tijelo.
(2) Oteenik moe u roku od osam dana od primitka obavijesti dravnog od -
vjetnika zahtijevati da vijee za mlade odlui o pokretanju postupka.
(3) Kad vijee odlui da se prema maloljetniku pokrene postupak, nadleni dr -
avni odvjetnik e nastaviti postupak prema maloljetniku.
lanak 71.
(1) Za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju do pet godina
ili novana kazna, dravni odvjetnik moe odluiti da nema osnove za voenje kazne-
nog postupka iako postoji osnovana sumnja da je maloljetnik poinio kazneno djelo,
ako smatra da ne bi bilo svrhovito voenje postupka prema maloljetniku s obzirom na
narav kaznenog djela i okolnosti u kojima je djelo poinjeno, prijanji ivot maloljet-
nika i njegova osobna svojstva. Radi utvrivanja tih okolnosti, dravni odvjetnik moe
zatraiti obavijest od roditelja, odnosno maloljetnikova skrbnika, drugih osoba i usta-
nova, a moe zatraiti da te podatke prikupi struni suradnik u dravnom odvjetnitvu;
kad je to potrebno, moe te osobe i maloljetnika pozvati u dravno odvjetnitvo radi
neposrednog prikupljanja obavijesti.
(2) Kad je maloljetnik prijavljen za vie kaznenih djela, ali je svrhovito da mu se
izrekne maloljetnika sankcija samo za jedno jer pokretanje postupka za druga kaznena
516
djela ne bi bitno utjecalo na odabir maloljetnike sankcije, dravni odvjetnik moe
odluiti da nema osnove za voenje kaznenog postupka za ta druga kaznena djela. Ovu
odluku dravni odvjetnik moe donijeti samo u odnosu na kaznena djela za koja je
predviena novana kazna ili kazna zatvora do pet godina.
(3) O odluci iz stavka 1. i 2. ovog lanka obavijestit e dravni odvjetnik, uz
navoenje razloga, centar za socijalnu skrb i oteenika s uputom da svoj imovinsko-
pravni zahtjev moe ostvarivati u parnici, a ako je policija podnijela prijavu, obavijestit
e i to tijelo.
lanak 72.
(1) Dravni odvjetnik moe odluku iz lanka 71. stavka 1. ovog Zakona uvjeto-
vati spremnou maloljetnika:
a) da se ispria oteeniku (u smislu lanka 10. stavka 2. toke 1.),
b) da prema vlastitim mogunostima popravi tetu nanesenu kaznenim djelom (u
granicama iz lanka 10. stavka 2. toke 2.),
c) da se ukljui u postupak posredovanja kroz izvansudsku nagodbu (u granicama
iz lanka 10. stavka 5. i 9.),
d) da se ukljui u rad humanitarnih organizacija ili u poslove komunalnog ili
ekolokog znaenja (u okvirima iz lanka 10. stavka 2. toke 8.),
e) da se uz suglasnost maloljetnikovog zakonskog zastupnika podvrgne postupku
odvikavanja od droge ili drugih ovisnosti (u smislu lanka 10. stavka 2. toke 10.),
f) da se ukljui u pojedinani ili skupni psihosocijalni tretman u savjetovalitu za
mlade (u smislu lanka 10. stavka 2. toke 11.),
g) da se radi provjere znanja prometnih propisa uputi u nadlenu ustanovu za
osposobljavanje vozaa (u smislu lanka 10. stavka 2. toke 14.),
h) druge obveze koje su primjerene s obzirom na poinjeno kazneno djelo i
osobne i obiteljske prilike maloljetnika (u smislu lanka 10. stavka 2. toke 16.).
(2) Nakon to, uz suradnju i nadzor centra za socijalnu skrb, maloljetnik ispuni
obveze, dravni odvjetnik donosi konanu odluku o nepokretanju postupka prema ma -
loljetniku.
(3) O odluci iz stavka 1. i 2. ovog lanka obavijestit e dravni odvjetnik, uz
navoenje razloga, centar za socijalnu skrb i oteenika s uputom da svoj imovinsko-
pravni zahtjev moe ostvarivati u parnici, a ako je prijavu podnijela policija, obavijestit
e i to tijelo.
(4) Potanje upute o primjeni odredbi stavka 1. i 2. ovog lanka donosi Glavni
dravni odvjetnik Republike Hrvatske.
lanak 73.
(1) Kad je izvrenje kazne ili odgojne mjere u tijeku ili su ove sankcije pravo-
mono izreene ili je maloljetnik odlukom centra za socijalnu skrb smjeten u ustanovu
socijalne skrbi, dravni odvjetnik moe odluiti da nema osnove za voenje kaznenog
postupka za drugo kazneno djelo maloljetnika ako s obzirom na teinu i narav djela i
pobude iz kojih je ono poinjeno voenje postupka i izricanje sankcije za to djelo ne bi
bilo svrhovito.
517
(2) O odluci iz stavka 1. ovog lanka obavijestit e dravni odvjetnik, uz navo-
enje razloga, centar za socijalnu skrb i oteenika s uputom da svoj imovinskopravni
zahtjev moe ostvarivati u parnici, a ako je prijavu podnijela policija, obavijestit e i to
tijelo.
lanak 74.
(1) U postupku prema maloljetniku postupaju dravni odvjetnici za mlade i
istraitelji za mlade. Iznimno e radnje poduzeti drugi dravni odvjetnik ili istraitelj
ako zbog okolnosti ne moe postupati dravni odvjetnik ili istraitelj za mlade.
(2) Kad je u Zakonu o kaznenom postupku propisano postupanje suca istrage u
predmetima iz stavka 1. ovog lanka postupa sudac za mlade.
(3) Ako zbog okolnosti ne moe postupati sudac za mlade, radnje e poduzeti
sudac istrage i o tome obavijestiti suca za mlade.
lanak 75.
(1) Kad se prema odredbama Zakona o kaznenom postupku provodi istraga,
prema maloljetniku e se provesti pripremni postupak.
(2) Pripremni postupak prema maloljetniku provodi dravni odvjetnik za mla-
de.
(3) Nalog o pokretanju pripremnog postupka dravni odvjetnik dostavlja malo-
ljetniku, a oteeniku dostavlja pouku o pravima koje ima prema Zakonu o kaznenom
postupku uz upozorenje da je postupak prema maloljetniku tajan i da je odavanje tajne
kazneno djelo.
(4) Ako se ne provodi pripremni postupak, moe se postupiti prema lanku 213.
stavku 2. i 3. Zakona o kaznenom postupku.
lanak 76.
(1) Ispitivanje maloljetnika je prva dokazna radnja koju e provesti dravni
odvjetnik, osim dokaznih radnji za koje postoji opasnost od odgode i ako je ispitan
prema lanku 63. ovog Zakona.
(2) Svako ispitivanje maloljetnika koje provodi dravni odvjetnik snima se
audio-video ureajem.
(3) Ako je ispitivanje maloljetnika provedeno protivno stavku 2. ovog lanka
zapisnik o ispitivanju maloljetnika ne moe biti upotrijebljen kao dokaz.
lanak 77.
(1) O vjetaenju psihijatrijskim pregledom maloljetnika, tjelesnom pregledu i
uzimanju tjelesnih uzoraka u dokazne svrhe od maloljetnika odluuje nalogom sudac za
mlade na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika.
(2) Dokazno roite provodi sudac za mlade na prijedlog dravnog odvjetnika
ili maloljetnika.
(3) Dokaznom roitu mora prisustvovati dravni odvjetnik i branitelj maloljet-
nika.
(4) Nakon to je maloljetnik ispitan, dokaznim radnjama mogu biti prisutni
maloljetnik i branitelj. O poduzimanju dokazne radnje bit e prije njezinog poduzima-
518
nja obavijeten branitelj, osim ako radnja ne trpi odgodu. Tijelo koje provodi radnju
moe odobriti da radnji budu nazoni predstavnik centra za socijalnu skrb i roditelji
odnosno skrbnik maloljetnika, rtva ili oteenik.
(5) Ako je postupljeno protivno odredbama iz stavka 1. i 3. ovog lanka, iskaz,
predmet, zapisnik ili nalaz i miljenje ne moe biti upotrijebljen kao dokaz u postupku.
lanak 78.
(1) U postupku prema maloljetniku, uz injenice koje se odnose na kazneno
djelo, pribavit e se podaci potrebni za ocjenu njegove psihozike razvijenosti i podaci
o osobnim i obiteljskim prilikama.
(2) Radi utvrivanja tih okolnosti ispitat e se maloljetnikov roditelj, njegov
skrbnik i druge osobe koje mogu dati potrebne podatke. O tim okolnostima zatrait e
se izvjee od centra za socijalnu skrb, a ako je prema maloljetniku bila primijenjena
odgojna mjera, pribavit e se izvjee o primjeni te mjere.
(3) Podatke pribavlja dravni odvjetnik koji moe povjeriti prikupljanje tih po -
dataka strunom suradniku i centru za socijalnu skrb.
(4) Ako je to potrebno za ocjenu maloljetnikova zdravstvenog stanja, psiho-
zike razvijenosti ili svojstava zatrait e se miljenje lijenika, psihologa ili pedagoga.
Miljenje se moe zatraiti i od zdravstvene, socijalne ili druge ustanove.
lanak 79.
(1) Nakon zavrenog pripremnog postupka dravni odvjetnik je duan u roku od
osam dana staviti prijedlog za izricanje maloljetnike sankcije, ili e nalogom obusta-
viti pripremni postupak. Taj rok moe vii dravni odvjetnik produljiti na prijedlog
dravnog odvjetnika najvie za jo osam dana.
(2) Dravni odvjetnik obustavlja nalogom pripremni postupak ako postoje ra -
zlozi iz lanka 224. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ili nije svrhovito voenje
postupka prema maloljetniku.
(3) Dravni odvjetnik e u roku od osam dana obavijestiti oteenika i centar za
socijalnu skrb o stavljanju prijedloga za izricanje maloljetnike sankcije ili o obustavi
pripremnog postupka.
lanak 80.
(1) Oteenik moe u roku od osam dana od primitka obavijesti dravnog od -
vjetnika o obustavi pripremnog postupka zahtijevati da vijee za mlade odlui o na -
stavku postupka.
(2) Kad vijee ocijeni da je zahtjev iz stavka 1. ovog lanka osnovan, donosi
rjeenje o nastavku postupka.
(3) Dravni odvjetnik e nastaviti postupak prema maloljetniku.
lanak 81.
(1) Za kaznena djela za koja se ne provodi pripremni postupak, odluku o kazne-
noj prijavi dravni odvjetnik je duan donijeti u roku od est mjeseci od upisa kaznene
prijave u upisnik kaznenih prijava, osim u sluaju primjene lanka 72. ovog Zakona.
519
(2) Iznimno vii dravni odvjetnik moe na obrazloeni prijedlog dravnog
odvjetnika rok iz stavka 1. ovog lanka produljiti za jo tri mjeseca.
(3) Ako dravni odvjetnik u rokovima iz stavka 1. i 2. ovog lanka ne stavi pri-
jedlog za izricanje maloljetnike sankcije smatrat e se da je odustao od voenja kazne-
nog postupka.
lanak 82.
(1) Dravni odvjetnik podnosi obrazloeni prijedlog za izricanje maloljetnike
sankcije kad prikupljeni podaci koji se odnose na kazneno djelo i na maloljetnikovu
linost daju dovoljno osnove za stavljanje takva prijedloga. Prije stavljanja prijedloga
maloljetnik mora biti ispitan.
(2) Prijedlog dravnog odvjetnika za izricanje maloljetnike sankcije treba
sadravati podatke iz lanka 342. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku, podatke o
linosti maloljetnika i prijedlog da se maloljetnik kazni, odnosno da se prema njemu
primijeni odgojna mjera.
(3) Bitni sadraj prikupljenih podataka o linosti maloljetnika (lanak 78.) valja
izloiti tako da to, koliko je mogue, ne djeluje tetno na maloljetnikov odgoj.
5. Postupak pred vijeem
lanak 83.
(1) Kad predsjednik vijea primi prijedlog za izricanje maloljetnike sankcije
postupit e u smislu lanka 344. Zakona o kaznenom postupku te ispitati osnovanost
prijedloga za izricanje maloljetnike sankcije.
(2) Ako predsjednik vijea ustanovi da nema osnove za voenje postupka ili da
ne bi bilo svrhovito (lanak 71. stavak 1. i lanak 73.) voenje postupka prema malo-
ljetniku, rjeenjem e odbaciti prijedlog za izricanje maloljetnike sankcije. Protiv rje-
enja predsjednika vijea dravni odvjetnik i oteenik mogu podnijeti albu. O albi
odluuje vijee za mlade vieg suda.
(3) Ako predsjednik vijea ne postupi po stavku 2. ovog lanka, nalogom e, u
roku od osam dana, odrediti sjednicu vijea. Donoenjem naloga kojim se odreuje
sjednica vijea, zapoinje kazneni postupak prema maloljetniku.
lanak 84.
(1) Na sjednicu vijea pozvat e se dravnog odvjetnika, maloljetnika, branitelja,
roditelje maloljetnika, odnosno skrbnika, rtvu i oteenika, a o sjednici e se obavije-
stiti i moe joj biti prisutan predstavnik centra za socijalnu skrb.
(2) Sjednica vijea moe se odrati samo ako su prisutni dravni odvjetnik i bra-
nitelj.
(3) U sjednici vijea, maloljetniku koji se oitovao da je poinio kazneno djelo
opisano u prijedlogu dravnog odvjetnika, mogu biti izreene samo izvanzavodske
odgojne mjere.
(4) Maloljetniki zatvor i zavodska odgojna mjera mogu biti izreene samo
nakon odrane rasprave.
520
(5) Prema maloljetniku se ne primjenjuje odredba Zakona o kaznenom postupku
o uvjetima priznavanja krivnje i sporazumijevanja o sankciji.
lanak 85.
(1) U sjednici vijea predsjednik vijea e utvrditi istovjetnost maloljetnika,
osim podataka o ranijim sankcijama, pouit e ga o pravima iz lanka 239. stavka 1.
Zakona o kaznenom postupku i uvjeriti se da je pouku o pravima maloljetnik razumio.
(2) Nakon to dravni odvjetnik izloi opis djela i dokaze na kojima temelji pri-
jedlog za izricanje odgojne mjere ili za kanjavanje maloljetnika, predsjednik vijea e
maloljetnika pouiti da se moe, ali ne mora, oitovati o poinjenju kaznenog djela iz
prijedloga dravnog odvjetnika. Ako se o tome maloljetnik nee oitovati, sud e uzeti
da porie poinjenje kaznenog djela.
(3) Ako se maloljetnik u prisutnosti branitelja oitovao da je poinio kazneno
djelo opisano u prijedlogu dravnog odvjetnika, moe mu biti izreena izvanzavodska
odgojna mjera. Vijee moe izrei izvanzavodsku odgojnu mjeru i ako maloljetnik ne
doe na sjednicu, a njegova prisutnost nije nuna i ako se oitovao da je poinio
kazneno djelo opisano u prijedlogu dravnog odvjetnika u prisutnosti branitelja.
(4) Ako se maloljetnik u prisutnosti branitelja oitovao da nije poinio kazneno
djelo opisano u prijedlogu za izricanje maloljetnike sankcije, predsjednik vijea e
pozvati branitelja maloljetnika da odredi koji dio prijedloga porie i iz kojih razloga.
Nakon toga pozvat e stranke i oteenika da obrazloe dokazne prijedloge koje namje-
ravaju izvesti na raspravi i uz sudjelovanje stranaka sastaviti raspravni spis.
lanak 86.
(1) Kad sud odluuje na temelju rasprave, na odgovarajui e se nain primjenji-
vati odredbe Zakona o kaznenom postupku o pripremama za raspravu, o upravljanju
raspravom, o pretpostavkama za odravanje rasprave, o odgodi i prekidanju rasprave, o
zapisniku i o tijeku rasprave, ali sud moe odstupiti od tih pravila ako smatra da njihova
primjena u konkretnom sluaju ne bi bila svrhovita.
(2) Pored osoba navedenih u lanku 383. Zakona o kaznenom postupku, na
raspravu e se pozvati roditelji maloljetnika, odnosno skrbnik, udomitelj, predstavnik
centra za socijalnu skrb i predstavnik ustanove u kojoj se maloljetnik nalazi. Nedolazak
roditelja, skrbnika, udomitelja, predstavnika centra za socijalnu skrb i predstavnika
ustanove u kojoj se maloljetnik nalazi ne sprjeava sud da odri raspravu.
(3) Osim maloljetnika raspravi moraju biti prisutni dravni odvjetnik i branitelj.
(4) Vijee moe dopustiti da raspravi prisustvuju osobe koje se bave zatitom i
odgojem maloljetnika ili suzbijanjem maloljetnikog kriminaliteta te znanstveni rad-
nici.
(5) Tijekom rasprave vijee moe naloiti da se, osim dravnog odvjetnika i
branitelja iz zasjedanja udalje sve ili samo pojedine osobe.
(6) Za vrijeme izvoenja pojedinih dokaza ili govora stranaka vijee moe
naloiti da se maloljetnik udalji iz zasjedanja, zbog mogueg tetnog utjecaja na njegov
odgoj. Predsjednik vijea na primjeren nain e ga obavijestiti o sadraju i tijeku
postupka za vrijeme njegove odsutnosti.
521
lanak 87.
(1) Maloljetnik e se ispitati na poetku dokaznog postupka osim ako ne zahti-
jeva drugaije. Predsjednik vijea o tome e pouiti maloljetnika prije ispitivanja.
(2) Predsjednik vijea prvi ispituje maloljetnika. Nakon toga pitanja postavlja
branitelj, a zatim dravni odvjetnik.
lanak 88.
(1) Vijee nije vezano za prijedlog dravnog odvjetnika pri odluivanju hoe li
prema maloljetniku izrei kaznu ili odgojnu mjeru.
(2) Vijee e rjeenjem obustaviti postupak u sluajevima kada sud donosi pre-
sudu kojom se optuba odbija (lanak 452. toke 3. do 6. zakona o kaznenom postup-
ku), ili kojom se optuenik oslobaa od optube (lanak 453. Zakona o kaznenom
postupku) i kad vijee ustanovi da nije svrhovito izrei maloljetniku kaznu ili odgojnu
mjeru.
(3) Vijee donosi rjeenje i kad izrie odgojnu mjeru maloljetniku. U izreci tog
rjeenja navodi se samo koja se mjera izrie, ali se maloljetnik nee oglaavati krivim
za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. U obrazloenju rjeenja navest e se opis
djela i okolnosti koje opravdavaju primjenu izreene odgojne mjere, neovisno o odrica-
nju od prava na albu.
(4) Presuda kojom se maloljetniku izrie kazna ili pridrava izricanje kazne
donosi se u obliku predvienom za osuujuu presudu.
(5) Razlozi za odluku iz stavka 3. i 4. ovog lanka, koji bi mogli imati negativan
uinak na maloljetnikov odgoj, nee se izloiti.
(6) Ako vijee za mlade utvrdi da je za suenje nadleno vijee za mlade vieg
suda, donijet e rjeenje o ustupanju predmeta tom sudu.
(7) Predsjednik vijea duan je u roku od osam dana od dana proglaenja odluke
izraditi pisanu presudu odnosno rjeenje, a ako to iz opravdanih razloga nije bilo
mogue, rok se moe iznimno produljiti do petnaest dana, uz pisanu obrazloenu obavi-
jest predsjedniku suda.
lanak 89.
(1) Sud moe maloljetnika osuditi na plaanje trokova kaznenog postupka i na
ispunjenje imovinskopravnog zahtjeva samo ako je maloljetniku izrekao kaznu. Ako je
maloljetniku izreena odgojna mjera, trokovi postupka padaju na teret dravnog prora-
una, a oteenik se radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva upuuje na parnicu.
(2) Ako maloljetnik ima vlastite prihode ili imovinu, moe mu se naloiti plaa-
nje trokova kaznenog postupka i ispunjenje imovinskopravnog zahtjeva i kad mu je
izreena odgojna mjera.
6. Pravni lijekovi
lanak 90.
(1) Protiv presude kojom je maloljetniku izreena kazna, protiv rjeenja kojim je
maloljetniku izreena odgojna mjera i protiv rjeenja o obustavi postupka mogu podni-
522
jeti albu sve osobe koje imaju pravo na albu protiv presude (lanak 464. stavak 1. do
6. Zakona o kaznenom postupku), i to u roku od osam dana od dana primitka presude,
odnosno rjeenja.
(2) Branitelj, dravni odvjetnik, brani drug, srodnik u uspravnoj liniji, posvoji-
telj, skrbnik, brat, sestra i udomitelj mogu podnijeti albu u korist maloljetnika i protiv
njegove volje.
(3) Osobe koje su podnijele albu u korist maloljetnika mogu odustati od albe
samo uz njegovu suglasnost.
(4) Maloljetnik moe biti upuen na izvravanje zavodske odgojne mjere i prije
njezine pravomonosti. Rjeenje o upuivanju u odgojnu ustanovu ili odgojni zavod
prije pravomonosti rjeenja o odgojnoj mjeri odmah nakon rasprave donosi raspravno
vijee za mlade nakon ispitivanja maloljetnika u prisutnosti branitelja, a ako o tome
odluuje naknadno, odluku donosi vijee iz lanka 45. stavka 2., odnosno lanka 45.
stavka 4. ovog Zakona. Prije donoenja tog rjeenja mogu biti ispitani roditelji, skrbnik
ili udomitelj maloljetnika. alba ne zadrava izvrenje rjeenja.
(5) Na sjednicu vijea drugostupanjskog suda (lanak 475. Zakona o kaznenom
postupku) bit e pozvan maloljetnik ako predsjednik vijea ili vijee ustanovi da bi
njegova prisutnost bila korisna.
lanak 91.
(1) Drugostupanjski sud moe preinaiti odluku suda prvoga stupnja izricanjem
tee sankcije maloljetniku samo ako je to predloeno u albi.
(2) Ako prvostupanjskom odlukom nije izreena kazna maloljetnikog zatvora
ili zavodska mjera, drugostupanjsko vijee moe preinaiti prvostupanjsku presudu te
izrei tu kaznu, odnosno mjeru. Protiv takve drugostupanjske odluke doputena je alba
u roku od osam dana treestupanjskom sudu. alba se ne moe podnijeti zbog pogreno
i nepotpuno utvrenog injeninog stanja.
(3) Ako drugostupanjski sud ukine odluku suda prvog stupnja, a maloljetnik se
nalazi na izvravanju zavodske odgojne mjere prije njezine pravomonosti (lanak 90.
stavak 4.), ispitat e postoje li razlozi za privremeni smjetaj maloljetnika u ustanovu
socijalne skrbi (lanak 65.) ili istrani zatvor (lanak 66.) i o tome donijeti rjeenje ili
e naloiti da se maloljetnika odmah pusti na slobodu.
lanak 92.
Odredbe Zakona o kaznenom postupku o obnovi kaznenog postupka zavrenog
pravomonom presudom na odgovarajui e se nain primjenjivati i na obnovu po -
stupka zavrenog pravomonim rjeenjem o primjeni odgojne mjere ili o obustavi po -
stupka prema maloljetniku.
7. Postupak pri naknadnom izricanju maloljetnikog zatvora i brisanju osude
lanak 93.
(1) Maloljetniku kojemu je pridrano izricanje kazne maloljetnikog zatvora
(lanak 28.) moe naknadno biti izreena kazna (lanak 29.) na osnovi prijedloga
dravnog odvjetnika.
523
(2) O prijedlogu odluuje u sluajevima osude zbog novog kaznenog djela u
tome postupku nadleni sud, a u sluajevima iz lanka 29. stavka 2. ovog Zakona sud
koji je u prvom stupnju izrekao pridraj izricanja kazne maloljetnikog zatvora.
Rasprava i presuda ograniit e se na pitanje odmjeravanja kazne i razloga za njezino
naknadno izricanje, odnosno neizricanje.
(3) Protiv odluke o odbijanju prijedloga za naknadno izricanje kazne moe pod-
nijeti albu dravni odvjetnik, a protiv odluke o izreenoj kazni maloljetnik i osobe
navedene u lanku 90. stavku 2. ovog Zakona.
(4) Ako kazna ne bude naknadno izreena najkasnije u roku od jedne godine od
dana prestanka vremena provjeravanja (lanak 29. stavak 5.), prvostupanjski sud koji je
izrekao pridraj izricanja maloljetnikog zatvora donijet e rjeenje kojim se utvruje
brisanje te osude. To rjeenje dostavit e se maloljetniku, dravnom odvjetniku i tijelu
nadlenom za voenje kaznene evidencije.
III. Odredbe o izvrenju sankcija
1. Odgojne mjere
lanak 94.
Odgojne mjere izvravaju se nakon pravomonosti sudske odluke i kad za nji-
hovo izvravanje nema zakonskih smetnji, osim ako je ovim Zakonom drukije odre-
eno (lanak 90. stavak 4.).
lanak 95.
(1) Trokovi izvrenja odgojnih mjera padaju na teret dravnog prorauna.
(2) Roditelje, odnosno osobe koje su po zakonu obvezne uzdravati maloljet-
nika, sud moe obvezati da snose dio trokova za izvrenje odgojnih mjera.
(3) Visinu doprinosa roditelja, odnosno osoba koje su po zakonu dune uzdra-
vati maloljetnika odreuje sud pri donoenju odluke o primjeni odgojne mjere. Ako je
zbog odreivanja visine doprinosa potrebno provesti opsenija ispitivanja o imovin-
skom stanju osoba koje su dune uzdravati maloljetnika, sud e najprije donijeti
odluku o primjeni odgojne mjere, a nakon toga nastaviti postupak za odreivanje visine
doprinosa.
(4) Zbog naknadno promijenjenih prilika sud moe izmijeniti odluku o visini
doprinosa.
lanak 96.
(1) Nadzor nad izvrenjem odgojnih mjera obavlja sud za mlade koji je u prvom
stupnju izrekao mjeru.
(2) Sud je duan voditi posebnu evidenciju za svakog maloljetnika kojem je
izrekao odgojnu mjeru.
lanak 97.
(1) Ravnatelj ustanove i upravitelj odgojnog zavoda u kojem se izvrava zavod-
ska odgojna mjera e svaka tri mjeseca dostaviti sudu koji je izrekao odgojnu mjeru i
524
nadlenom dravnom odvjetniku izvjee o ponaanju maloljetnika i o uspjehu pri-
mjene mjere. Ravnatelj ustanove i upravitelj odgojnog zavoda stavit e prijedlog sudu,
s obzirom na postignuti uspjeh odgoja maloljetnika, za zamjenu ili obustavu izvrenja
odgojne mjere.
(2) Sudac za mlade i dravni odvjetnik obilazit e najmanje dva puta godinje
maloljetnike smjetene u ustanovi i u neposrednoj vezi s njima i slubenicima koji
neposredno rade na izvrenju odgojnih mjera, kao i uvidom u dokumentaciju ustanove,
utvrditi zakonitost i ispravnost postupanja i postignuti uspjeh odgoja.
(3) O uoenim propustima i drugim zapaanjima sudac za mlade duan je bez
odgode obavijestiti tijela i ustanove nadlene za struni nadzor nad izvrenjem odgoj-
nih mjera, kao i ustanovu koja izvrava odgojnu mjeru.
(4) Povodom obavijesti suca za mlade tijela i ustanove nadlene za struni nad-
zor duni su bez odgode izvriti odgovarajuu provjeru i poduzeti mjere za uklanjanje
nezakonitosti i nepravilnosti te o tome izvijestiti sud.
lanak 98.
Centar za socijalnu skrb dostavit e svaka tri mjeseca izvjee o tijeku izvrenja
ostalih odgojnih mjera sudu koji je izrekao mjeru i nadlenom dravnom odvjetniku.
Sudac za mlade moe uvijek od centra za socijalnu skrb ili strunog suradnika zahtije-
vati izvjee o izvrenju odgojnih mjera.
lanak 99.
(1) Kad je udovoljeno uvjetima predvienim u ovom Zakonu za obustavu izvre-
nja odgojne mjere ili za zamjenu odgojne mjere (lanak 15. stavak 3., lanak 16. stavak
2., lanak 17. stavak 4., lanak 18. i 20.), ili za odluku prema lanku 10. stavku 6.,
lanku 13. stavku 5., lanku 14. i 21. ovog Zakona, o tome odluuje vijee suda za
mlade koji je u prvom stupnju donio rjeenje o odgojnoj mjeri, po slubenoj dunosti
ili na prijedlog maloljetnika ili njegovog zakonskog zastupnika, dravnog odvjetnika,
ravnatelja ustanove, upravitelja odgojnog zavoda, ili slube koja provodi pojaani nad-
zor nad maloljetnikom.
(2) Struni suradnik u sudu obavlja po uputi suca pojedine radnje radi priprema-
nja odluke suda iz stavka 1. ovog lanka.
(3) Prije donoenja odluke iz stavka 1. ovog lanka sud e u sjednici vijea,
ispitati maloljetnika, roditelja ili skrbnika maloljetnika ili druge osobe, proitat e pri-
bavljena izvjea od ustanove u kojoj maloljetnik izvrava zavodsku mjeru, od centra
za socijalnu skrb ili drugih tijela ili ustanova. O prijedlogu iz stavka 1. miljenje e dati
dravni odvjetnik.
(4) Sjednicu vijea iz stavka 3. ovog lanka sud e odrati u roku od 15 dana od
podnesenog prijedloga.
(5) Prijedlog iz stavka 1. maloljetnik moe ponovno staviti tek protekom roka od
tri mjeseca.
(6) Protiv odluke iz stavka 1. ovoga lanka albu mogu podnijeti osobe nave-
dene u lanku 90. stavku 1. i 2. ovog Zakona u roku od osam dana. O albi odluuje
vijee za mlade vieg suda.
525
(7) Rjeenje o uvjetnom otpustu s izvravanja zavodske odgojne mjere sud za
mlade e po pravomonosti dostaviti ustanovi, odnosno tijelu u kojem se odgojna
mjera izvravala te policijskoj upravi i centru za socijalnu skrb mjesta prebivalita,
odnosno boravita maloljetnika.
lanak 100.
(1) Maloljetnik ima pravo pritube ravnatelju ustanove i upravitelju odgojnog
zavoda u kojem se izvrava zavodska odgojna mjera zbog povrede njegovih prava ili
drugih uinjenih mu nepravilnosti u tijeku izvrenja mjere.
(2) Ako maloljetnik nije zadovoljan donesenom odlukom ravnatelja ustanove ili
upravitelja odgojnog zavoda povodom pritube, a radi se o uskrati ili povredi maloljet-
nikovih zakonitih prava u postupanju, ima pravo pisanim putem zatraiti da o opravda-
nosti pritube odlui vijee za mlade upanijskog suda na ijem podruju je ustanova.
2. Maloljetniki zatvor
lanak 101.
Kaznu maloljetnikog zatvora osueni maloljetnik izdrava u specijaliziranoj
kaznionici za maloljetnike ili specijaliziranom odjelu kaznionice u kojoj moe ostati do
navrene dvadeset i tree godine. Ako dotad ne izdri kaznu upuuje se u kaznionicu u
kojoj punoljetne osobe izdravaju kaznu. Iznimno, u specijaliziranoj kaznionici za
maloljetnike moe ostati i osuena osoba koja je navrila dvadeset i tri godine ako je to
potrebno radi zavretka njezina kolovanja ili strunog osposobljavanja, ili ako ostatak
neizdrane kazne nije vei od est mjeseci, ali ni u kojem sluaju nakon navrene dva-
deset sedme godine ivota.
lanak 102.
O zahtjevu za sudsku zatitu protiv mjera ili odluka upravitelja kaznionice u
kojoj osueni maloljetnik izdrava kaznu maloljetnikog zatvora odluuje upanijski
sud za mlade na ijem se podruju kazna izdrava.
lanak 103.
(1) O uvjetnom otpustu maloljetnika s izdravanja kazne maloljetnikog zatvora
odluuje upanijski sud za mlade koji je izrekao kaznu maloljetnikog zatvora ili u
ijem se sjeditu nalazi opinski sud koji je izrekao kaznu maloljetnikog zatvora.
(2) Sud odluuje na temelju molbe maloljetnika, lanova njegove ue obitelji,
prijedloga upravitelja kaznionice ili dravnog odvjetnika. Po slubenoj dunosti sud e
odluiti o uvjetnom otpustu maloljetnika dva mjeseca prije dvije treine izdrane kazne.
(3) Prije donoenja odluke sud e zatraiti miljenje dravnog odvjetnika te pre -
ma potrebi ispitati maloljetnika. Ispitivanje je obvezno ako se odluuje o uvjetnom
otpustu nakon dvije treine izdrane kazne, osim ako je sud suglasan da se maloljetnika
uvjetno otpusti.
(4) O opozivu uvjetnog otpusta odluuje, nakon pribavljenog miljenja dravnog
odvjetnika i ispitivanja maloljetnika, upanijski sud za mlade koji je izrekao kaznu
526
maloljetnikog zatvora ili u ijem se sjeditu nalazi opinski sud koji je izrekao kaznu
maloljetnikog zatvora.
(5) Kaznionica e uvjetno otpustiti maloljetnika s datumom koji je naveden u
pravomonoj sudskoj odluci.
Dio trei
MLAI PUNOLJETNICI
I. Primjena kaznenopravnih propisa
lanak 104.
Za mlae punoljetne poinitelje kaznenih djela vrijede odredbe Kaznenog zakona
i kaznenopravne odredbe drugih zakona Republike Hrvatske, a uz uvjete predviene u
ovom Zakonu (lanak 105.) i odredbe koje vrijede za maloljetne poinitelje kaznenih
djela.
Primjena maloljetnikog prava
lanak 105.
(1) Mlaem punoljetniku moe sud izrei odgojnu mjeru posebnih obveza,
odgojnu mjeru pojaanog nadzora i kaznu maloljetnikog zatvora, a ako poinitelj u
vrijeme suenja nije navrio dvadeset i jednu godinu ivota, odgojnu mjeru upuivanja
u disciplinski centar i zavodsku odgojnu mjeru. Sud e izrei maloljetniku sankciju
kad se s obzirom na vrstu kaznenog djela i nain njegova izvrenja zakljui da je ono u
velikoj mjeri odraz ivotne dobi poinitelja, a okolnosti koje se odnose na njegovu li-
nost opravdavaju uvjerenje da e se svrha sankcija postii izricanjem odgojnih mjera ili
kazne maloljetnikog zatvora. Izreena odgojna mjera moe trajati najdulje do poini-
teljeve navrene dvadeset tree godine ivota.
(2) Mlaem punoljetniku koji je u vrijeme suenja navrio dvadeset i jednu go -
dinu ivota sud moe umjesto maloljetnikog zatvora izrei kaznu zatvora. Ako je
poinitelj u vrijeme suenja navrio dvadeset i tri godine ivota, sud e umjesto malo-
ljetnikog zatvora izrei kaznu zatvora ili uvjetnu osudu i kada je alba izjavljena samo
u njegovu korist. Kod izricanja kazne zatvora sud e kaznu zatvora odmjeriti u grani-
cama propisanim u lanku 25. ovog Zakona, a za stjecaj kaznenih djela i prema lanku
26. stavku 1. ovog Zakona. Kazna zatvora ima glede rehabilitacije i pravnih posljedica
osude isti pravni uinak kao i kazna maloljetnikog zatvora.
(3) U sluajevima izricanja odgojnih mjera i maloljetnikog zatvora, prema mla-
em punoljetniku mogu se primijeniti sigurnosne mjere pod istim uvjetima kao i malo-
ljetnicima (lanak 31.).
(4) Kad sud mlaem punoljetniku izrekne sankciju primjenom stavka 1. ovog
lanka, na odgovarajui nain primijenit e i odredbe lanka 6. i 8., lanka 10. do 31. i
lanka 34. ovog Zakona.
Primjena opeg kaznenog prava
lanak 106.
(1) Kada na osobu koja je kazneno djelo poinila kao mlai punoljetnik primje-
njuje odredbe Kaznenog zakona i kazneno pravne odredbe drugih zakona Republike
527
Hrvatske (ope kazneno pravo), sud moe, u granicama ublaavanja kazne, izrei kaznu
blau od propisane.
(2) Osobi koja je kazneno djelo poinila kao mlai punoljetnik ne moe se izrei
kazna zatvora u trajanju duljem od petnaest godina, osim za djelo za koje je propisana
kazna dugotrajnog zatvora ili za stjecaj najmanje dva kaznena djela za koja je propisana
kazna zatvora dulja od deset godina.
(3) Prema osobi koja je kazneno djelo poinila kao mlai punoljetnik ne moe se
primijeniti sigurnosna mjera kojom se zabranjuje obavljanje djelatnosti ili dunosti.
II. Kaznenopostupovne odredbe
lanak 107.
(1) Kazneni postupak prema mlaem punoljetniku provodi se prema odredbama
Zakona o kaznenom postupku s tim da se u postupku prema poinitelju koji u vrijeme
suenja nije navrio dvadeset i tri godine ivota odgovarajue primjenjuju odredbe
lanka 56., lanka 58., lanka 74. stavka 1. i lanka 78. ovog Zakona, a u sluaju pri-
mjene maloljetnikoga kaznenog prava (lanak 105.), odgovarajue vrijede i odredbe
lanka 54. stavka 2., lanka 57. i 59., lanka 60. stavka 2. i 3., lanka 67. stavka 1. i 3.,
lanaka 71. do 73., lanka 89. i 93. ovog Zakona.
(2) U jedinstvenom postupku prema mlaem punoljetniku s postupkom protiv
odrasle osobe (lanak 25. Zakona o kaznenom postupku) primjenjuju se glede mlaeg
punoljetnika odredbe stavka 1. ovog lanka. Za suenje je nadlean sud po opim pro-
pisima.
(3) U kaznenom postupku u sluaju iz stavka 1. ovog lanka postupaju dravni
odvjetnik za mlade i sudac istrage za mlade (lanak 42.).
lanak 108.
U skraenom postupku prema mlaem punoljetniku primjenjuju se na odgovara-
jui nain odredbe lanka 107. ovog Zakona.
lanak 109.
Odredba lanka 44. ovog Zakona odgovarajue vrijedi u suenju u kaznenim
predmetima mlaih punoljetnika.
lanak 110.
(1) U kaznenim predmetima mlaih punoljetnika sude sudovi za mlade (lanak
111.).
(2) Odredbe lanka 36. do 43. ovog Zakona odgovarajue se primjenjuju.
lanak 111.
528
(2) Vijee za mlade drugostupanjskoga upanijskog suda sudi u sastavu od tri
stupnju u sastavu od tri suca, a u vijeu sastavljenom od pet sudaca, od kojih su tri suci
vijea za mlade, kad je Zakonom o kaznenom postupku propisano odluivanje u vijeu
od pet sudaca. Kad odluuje u treem stupnju i o izvanrednim pravnim lijekovima,
vijee je sastavljeno po opim propisima.
(4) Odredba lanka 45. stavka 6. ovog Zakona primjenjuje se na sastav vijea za
mlade u kaznenim predmetima mlaih punoljetnika.
(6) Sudac u skraenom postupku i u postupku za izdavanje kaznenog naloga je
sudac za mlade opinskog suda.
III. Izvrenje sankcija
lanak 112.
Pri izvrenju izreenih sankcija mlaim punoljetnim osobama (lanak 105.)
odgovarajue vrijede odredbe lanka 94. do 103. ovog Zakona.
Dio etvrti
KAZNENOPRAVNA ZATITA DJECE
lanak 113.
(1) Odredbe ovog dijela Zakona primjenjuju se na kaznenopravnu zatitu djece.
(2) Dijete u smislu stavka 1. ovoga lanka je osoba koja u vrijeme poinjenja
kaznenog djela nije navrila osamnaest godina.
(3) Sudovi za mlade (lanci 37. 43. i lanak 121.) sude poiniteljima za slje-
dea kaznena djela na tetu djece propisana Kaznenim zakonom:
1) Iz Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00.,
51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog udorea (Glava XIV.),
kaznena djela protiv braka, obitelji i mladei (Glava XVI.),
teko ubojstvo (lanak 91.),
edomorstvo (lanak 93.),
sudjelovanje u samoubojstvu (lanku 96.),
protupravno oduzimanje slobode (lanak 124.),
otmica (lanak 125.),
zlostavljanje u obavljanju slube ili javne ovlasti (lanak 127.),
trgovanje ljudima i ropstvo (lanak 175.),
529
meunarodna prostitucija (lanak 178.),
prenoenje spolne bolesti (lanak 239.),
nasilniko ponaanje (lanak 331.).
2) Iz Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 125/11.)
kaznena djela protiv ivota i tijela (Glava X.),
kaznena djela protiv spolne slobode (Glava XVI.),
kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskoritavanja djeteta (Glava XVII.),
kaznena djela protiv braka, obitelji i djece (Glava XVIII.),
muenje i drugo okrutno, neljudsko ili poniavajue postupanje ili kanjavanje
(lanak 104.),
ropstvo (lanak 105.),
trgovanje ljudima (lanak 106.),
protupravno oduzimanje slobode (lanak 136.),
otmica (lanak 137.),
irenje i prenoenje zarazne bolesti (lanak 180.).
(4) U jedinstvenom postupku za neko kazneno djelo iz ovog lanka i za neko
drugo kazneno djelo nadlean je sud za mlade.
lanak 114.
(1) Kazneni postupak protiv odraslih poinitelja kaznenih djela iz lanka 113.
ovog Zakona provodi se prema odredbama Zakona o kaznenom postupku.
(2) U predmetima kaznenih djela kazneno pravne zatite djece iz lanka 113.
ovog Zakona postupaju dravni odvjetnici za mlade, specijalizirani policijski slube-
nici za mlade i istraitelji za mlade. Iznimno, postupaju drugi policijski slubenici i
istraitelji ako zbog okolnosti sluaja ne mogu postupati policijski slubenici i istraite-
lji specijalizirani za mlade.
lanak 115.
(1) Kad policija sazna da je na tetu djeteta poinjeno kazneno djelo iz lanka
113. stavka 3. ovog Zakona, za koje je propisana kazna zatvora tri godine ili tea, oba-
vijestit e odmah dravnog odvjetnika za mlade. Nadleni dravni odvjetnik za mla-
de e najkasnije u roku od tri dana od upisa kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava
za kaznena djela protiv spolne slobode, kaznena djela protiv spolnog zlostavljanja i
iskoritavanja djeteta i kaznena djela protiv braka, obitelji i djece sucu istrage za mla-
de staviti prijedlog za odravanje dokaznog roita, radi ispitivanja djeteta kao svje-
doka.
(2) Ako se kao svjedok ispituje dijete oteeno kaznenim djelom iz lanka 113.
ovog Zakona, koje u vrijeme ispitivanja nije navrilo esnaest godina, takvo e se ispi-
tivanje uvijek provesti prema odredbama Zakona o kaznenom postupku o ispitivanju
djeteta kao svjedoka (lanak 292. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku). Ispitivanju
moe prisustvovati osoba u koju dijete ima povjerenja.
(3) Djeca kao svjedoci oteeni kaznenim djelom iz lanka 113. ovog Zakona,
mogu se, umjesto u sudu, ispitati u svome stanu ili drugom posebno opremljenom pro-
storu. Pri ispitivanju svjedoka postupit e se na nain propisan u stavku 2. ovog lanka.
530
(4) Kad je dijete ispitano kao svjedok u smislu odredbi stavka 2. i 3. ovog lanka,
na raspravi e uvijek biti reproducirana snimka ispitivanja.
(5) Sudac moe odrediti prijepis snimljenog iskaza koji postaje sastavni dio zapi-
snika o ispitivanju. Kad se radi o kaznenim djelima protiv spolne slobode i kaznenim
djelima protiv spolnog zlostavljanja i iskoritavanja djeteta snimka ispitivanja e se
uvijek prepisati. Osoba koja je obavila prijepis kao i struna osoba koja je provodila
snimanje, potpisuju prijepis snimljenog iskaza.
(6) Podaci prikupljeni putem tehnikih ureaja za prijenos slike i zvuka uvaju
se koliko se uva i kazneni spis.
(7) Odredbe lanka 60. stavka 2. i 3. ovog Zakona odgovarajue vrijede u kazne-
nim predmetima protiv poinitelja kaznenih djela na tetu djece.
(8) Na dijete se ne primjenjuju odredbe o prisilnom dovoenju, novanom i
zatvorskom kanjavanju zbog odbijanja svjedoenja. Poziv djetetu kao svjedoku upu-
uje se preko njegovih roditelja.
lanak 116.
(1) Kad prosudi da je radi osiguranja zakonitih interesa djeteta oteenika ili
djeteta rtve ili djeteta oteenika kao tuitelja opravdano postaviti opunomoenika
predsjednik suda postavit e mu, na prijedlog suca istrage za mlade, odnosno pred-
sjednika vijea za mlade, opunomoenika iz reda odvjetnika koji imaju izraene sklo-
nosti i znanja u podruju odgoja i skrbi za mlade osobe s liste odvjetnika za mlade
Hrvatske odvjetnike komore.
(2) Za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora pet godina ili tea, kao i
kada je poinitelj kaznenih djela protiv spolne slobode i kaznenih djela protiv spolnog
zlostavljanja i iskoritavanja djeteta, srodnik djeteta u uspravnoj lozi, srodnik u pobo-
noj lozi iz treeg stupnja, srodnik po tazbini do drugog stupnja zakljuno, posvojitelj,
djetetu rtvi kaznenog djela, ukoliko dijete nema izabranog opunomoenika, sud e po
slubenoj dunosti, postaviti opunomoenika u smislu odredbe stavka 1. ovog lanka.
(3) Djetetu rtvi kaznenog djela bit e osigurana pomo savjetnika u svrhu dava-
nja iskaza u kaznenom postupku, koju e pruiti struni suradnik suda ili druga struna
osoba na teret proraunskih sredstava.
lanak 117.
O injenicama i okolnostima koje su pridonijele ili pogodovale izvrenju kazne-
nog djela dravni odvjetnik za mlade i sudac za mlade obavijestit e nadleni centar
za socijalnu skrb radi poduzimanja mjera zatite prava i dobrobiti djece.
lanak 118.
Dravni odvjetnik je duan zatraiti od centra za socijalnu skrb pokretanje izvan-
parninog postupka protiv roditelja koji zlorabi ili grubo kri roditeljsku odgovornost,
dunosti i prava, radi lienja prava na roditeljsku skrb ili oduzimanje prava na ivot s
djetetom, kada to utvrdi tijekom kaznenog postupka.
531
lanak 119.
(1) Odredba lanka 44. ovog Zakona odgovarajue se primjenjuje u suenju u
predmetima kaznenopravne zatite djece.
(2) Mjesno je nadlean u postupku protiv poinitelja kaznenih djela iz lanka
113. ovog Zakona u pravilu sud oteenikova prebivalita, a sud mjesta izvrenja djela
ako bi se pred tim sudom lake proveo postupak.
lanak 120.
Odredbe lanka 37. do 43. i lanka 59. ovog Zakona odgovarajue vrijede u
suenju za kaznena djela iz lanka 113. ovog Zakona.
lanak 121.
(2) Vijee za mlade drugostupanjskoga upanijskog suda sudi u sastavu od tri
suca od kojih je najmanje jedan sudac za mlade.
stupnju u sastavu od tri suca, a u vijeu sastavljenom od pet sudaca od kojih su tri suci
vijea za mlade, kada je Zakonom o kaznenom postupku propisano odluivanje u
vijeu od pet sudaca. Kad odluuje u treem stupnju i o izvanrednim pravnim lijeko-
vima, vijee je sastavljeno po opim propisima.
(4) Odredba lanka 45. stavka 6. ovog Zakona odgovarajue se primjenjuje.
(6) Sudac u skraenom postupku je sudac za mlade opinskog suda.
Dio peti
lanak 122.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o sudovima za mlade
(Narodne novine, br. 111/97., 27/98. i 12/02.).
lanak 123.
(1) Kazneni postupak iz nadlenosti sudova za mlade koji je pokrenut prije stu-
panja na snagu ovog Zakona, dovrit e se po odredbama Zakona o sudovima za mla-
de (Narodne novine, br. 111/97., 27/98. i 12/02.), osim to e se prema maloljetniku
uvijek primijeniti odredba lanka 66. ovog Zakona.
532
(2) Ako je do stupanja na snagu ovog Zakona donesena kakva odluka protiv koje
je po odredbama zakona po kojem je postupak voen doputen pravni lijek ili jo tee
rok za podnoenje pravnog lijeka, ili je pravni lijek podnesen, ali o njemu jo nije
odlueno, u tom postupku primijenit e se odredbe zakona po kojem je donesena
odluka, osim ako ovim Zakonom nije drukije propisano.
lanak 124.
(1) Stupanjem na snagu ovog Zakona, maloljetnici koji se nalaze u zatvoru na
temelju rjeenja o odreivanju pritvora prema Zakonu o sudovima za mlade (Narodne
novine, br. 111/97., 27/98. i 12/02.), bit e premjeteni u zatvorenu zavodsku usta-
novu, osim ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno.
(2) Do osnivanja zatvorenih zavodskih ustanova iz lanka 66. stavka 2. ovog
Zakona ministar nadlean za poslove pravosua odredit e u sklopu postojeih zatvora,
posebne zatvorske jedinice za maloljetnike.
lanak 125.
(1) U skladu s odredbama ovog Zakona, nadleni ministri donijet e u roku od
est mjeseci od njegovog stupanja na snagu, sljedee propise:
1) ministar nadlean za unutarnje poslove donijet e provedbeni propis o zapri-
manju i posebnom postupanju s maloljetnikom kao uhienikom u pritvorskoj policij-
skoj jedinici (lanak 63.),
2) ministar nadlean za poslove pravosua donijet e provedbeni propis o uvje-
tima smjetaja maloljetnika u zatvorenu zavodsku ustanovu kad postoje uvjeti za odre-
ivanje istranog zatvora (lanak 66. stavak 2. i 3.),
3) ministar nadlean za poslove pravosua donijet e provedbeni propis o ku-
nom redu u zatvorenim zavodskim ustanovama u kojima se smjeta maloljetnik kad
postoje uvjeti za odreivanje istranog zatvora (lanak 66.),
4) ministar nadlean za poslove pravosua donijet e provedbeni propis o opre-
manju posebnih prostorija s tehnikim ureajima za audio-video snimanje ispitivanja
djece (lanak 115. stavak 2. i 3.),
5) ministar nadlean za poslove pravosua donijet e provedbeni propis o uvje-
tima koje moraju ispunjavati strune osobe izvanpravne struke rasporeene na poslove
maloljetnike delinkvencije i kaznenopravne zatite djece u tijelima koja postupaju
prema djeci i maloljetnicima i sistematizaciji njihovih poslova (lanka 292. Zakona o
kaznenom postupku),
6) ministar nadlean za poslove socijalne skrbi i ministar nadlean za poslove
pravosua donijet e provedbeni propis o postupanju s podacima iz evidencije odgojnih
mjera (lanak 23.).
(2) U roku iz stavka 1. ovog lanka Hrvatska odvjetnika komora sastavit e i
objaviti listu odvjetnika s izraenim sklonostima i osnovnim znanjima u podruju
odgoja i skrbi za mlade osobe (lanak 54. stavak 4.).
lanak 126.
Ministarstvo nadleno za poslove pravosua i Pravosudna akademija osiguravaju
uvjete za struno usavravanje osoba koje rade na poslovima delinkvencije mladih i
533
kaznenopravne zatite djece, organizira u suradnji sa sudovima, dravnim odvjetni-
tvima, znanstveno-nastavnim ustanovama i strunim drutvima pravnika povremena
struna savjetovanja, seminare, provjere znanja i druge oblike dodatnih strunih ospo-
sobljavanja sudaca, dravnih odvjetnika i drugih strunih osoba na tim poslovima.
lanak 127.
(1) Ministar nadlean za poslove pravosua osnovat e Povjerenstvo za praenje
i unapreivanje rada tijela kaznenog postupka i izvrenja maloljetnikih sankcija i
donijeti poslovnik o njegovu radu najkasnije u roku od est mjeseci od stupanja na
snagu ovog Zakona.
(2) lanovi povjerenstva imenuju se iz reda istaknutih sudaca za mlade, drav-
nih odvjetnika za mlade, strunih suradnika, odvjetnika, slubenika ministarstva nad-
lenog za unutarnje poslove specijaliziranih za podruje kriminaliteta mladih, slube-
nika ministarstva nadlenog za poslove pravosua i ministarstva nadlenog za poslove
zdravstva i socijalne skrbi odgovornih za izvrenje kaznenopravnih sankcija i znanstve-
nika koji se bave delinkvencijom mladih.
(3) Povjerenstvo podnosi ministru nadlenom za poslove pravosua odgovara-
jue prijedloge i miljenja.
lanak 128.
Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. rujna
2011.
535
ZAKON O ODGOVORNOSTI
PRAVNIH OSOBA ZA KAZNENA DJELA
(NN 151/03, 110/07, 45/11, 143/12)
*
4
I. OSNOVNE ODREDBE
lanak 1.
(1) Ovim se Zakonom odreuju pretpostavke kanjivosti, kazne, sigurnosne
mjere, oduzimanje imovinske koristi, oduzimanje predmeta, javno objavljivanje pre-
sude, zastara i kazneni postupak za kaznena djela pravnih osoba.
(2) Pravne osobe u smislu ovoga Zakona su i strane osobe koje se po hrvatskom
pravu smatraju pravnim osobama.
lanak 1. a
Ovaj Zakon sadri odredbe koje su u skladu sa sljedeim aktima Europske unije:
Okvirnom odlukom Vijea 2005/667 PUP, od 12. lipnja 2005. godine o jaanju
kaznenopravnog okvira za provedbu zakona protiv oneienja brodovima (SL L 255,
30. 9. 2005.),
Drugim protokolom, od 19. lipnja 1997. godine, koji se donosi na temelju
lanka K.3 Ugovora o Europskoj uniji, uz Konvenciju za zatitu nancijskih interesa
Europskih zajednica (SL C 221, 19. 7. 1997., str. 12.).
lanak 2.
Ako ovim Zakonom nije drukije propisano, na pravne se osobe primjenjuju
odredbe Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o Uredu za suzbija-
nje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
II. PRETPOSTAVKE KANJIVOSTI
Temelj odgovornosti pravnih osoba
lanak 3.
(1) Pravna osoba kaznit e se za kazneno djelo odgovorne osobe ako se njime
povreuje neka dunost pravne osobe ili je njime pravna osoba ostvarila ili trebala
ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili drugoga.
*
Redakcijski proieni tekst obuhvaa tekst Zakona o odgovornosti pravnih osoba za
kaznena djela (NN br. 151 od 15. rujna 2003., na snazi od 15. oujka 2004.), Zakon o izmjenama
Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (NN br. 110 od 25. listopada 2007., na
snazi od 2. studenoga 2007.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgovornosti pravnih
osoba za kaznena djela (NN br. 45 od 20. travnja 2011., na snazi od 28. travnja 2011.) i Zakon o
izmjenama i dopunama Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (NN br. 143 od
20. prosinca 2012., na snazi od 1. sijenja 2013.). Prijelazne i zavrne odredbe zakona kojima je
noveliran Zakon, nisu inkorporirane u redakcijski proieni tekst pa ih je potrebno proitati u
odgovarajuim Narodnim novinama.
536
(2) Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka pravna osoba kaznit e se za kaznena
djela propisana Kaznenim zakonom i drugim zakonima u kojima su propisana kaznena
djela.
Odgovorna osoba
lanak 4.
Odgovorna osoba u smislu ovoga Zakona je zika osoba koja vodi poslove
pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje poslova iz podruja djelovanja pravne
osobe.
Uraunavanje krivnje odgovorne osobe pravnoj osobi
lanak 5.
(1) Odgovornost pravne osobe temelji se na krivnji odgovorne osobe.
(2) Pravna osoba kaznit e se za kazneno djelo odgovorne osobe i u sluaju kad
se utvrdi postojanje pravnih ili stvarnih zapreka za utvrivanje odgovornosti odgovorne
osobe.
Iskljuenje i ogranienje odgovornosti pravnih osoba
lanak 6.
(1) Republika Hrvatska kao pravna osoba ne moe se kazniti za kazneno djelo.
(2) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu se kazniti samo
za kaznena djela koja nisu poinjena u izvravanju javnih ovlasti.
Odgovornost u sluaju promjene statusa pravne osobe
lanak 7.
(1) Prestane li pravna osoba postojati prije nego je okonan kazneni postupak,
novana kazna, sigurnosne mjere, javno objavljivanje presude, oduzimanje imovinske
koristi i oduzimanje predmeta mogu se izrei pravnoj osobi koja je njezin sveopi
pravni sljednik.
(2) Prestane li pravna osoba postojati nakon pravomono okonanoga kaznenog
postupka, novana kazna, sigurnosne mjere, javno objavljivanje presude, oduzimanje
imovinske koristi i oduzimanje predmeta izvravaju se u skladu s odredbama stavka 1.
ovoga lanka.
(3) Pravna osoba u steaju kaznit e se za kaznena djela poinjena prije pokreta-
nja ili tijekom postupka steaja.
III. KAZNE
Vrste kazni
lanak 8.
Kazne su novana kazna i ukidanje pravne osobe.
lanak 9.
Brisan.
537
Visina novane kazne
lanak 10.
(1) Ako je za kazneno djelo propisana novana kazna ili kazna zatvora s poseb-
nom najveom mjerom od jedne godine zatvora, pravna se osoba moe kazniti nova-
nom kaznom od 5.000,00 do 8.000.000,00 kuna.
(2) Ako je za kazneno djelo propisana kazna zatvora s posebnom najveom mje-
rom od pet godina zatvora, pravna se osoba moe kazniti novanom kaznom od
15.000,00 do 10.000.000,00 kuna.
rom od deset godina zatvora, pravna se osoba moe kazniti novanom kaznom od
30.000,00 do 12.000.000,00 kuna.
rom od petnaest godina zatvora ili tea kazna, pravna se osoba moe kazniti novanom
kaznom od 50.000,00 do 15.000.000,00 kuna.
Izvrenje novane kazne
lanak 10.a
Ako pravna osoba ne plati u odreenom roku novanu kaznu, novana kazna
naplatit e se prisilno.
Izricanje novane kazne za stjecaj kaznenih djela
lanak 11.
Ako je sud pravnoj osobi utvrdio novane kazne za dva ili vie kaznenih djela u
stjecaju, jedinstvena novana kazna ne smije biti vea od zbroja pojedinanih kazni niti
od najvee zakonske mjere novane kazne.
Ukidanje pravne osobe
lanak 12.
(1) Kazna ukidanja pravne osobe moe se izrei ako je pravna osoba osnovana
radi injenja kaznenih djela ili je svoje djelovanje preteito iskoristila za poinjenje
kaznenih djela.
(2) Kazna ukidanja pravne osobe ne moe se izrei jedinicama lokalne i podrune
(regionalne) samouprave i politikim strankama.
(3) Uz kaznu ukidanja pravne osobe sud moe izrei i novanu kaznu.
(4) Nakon pravomonosti presude o ukidanju pravne osobe provest e se likvida-
cija pravne osobe.
Osloboenje od kazne
lanak 12.a
Pravna osoba koja je prijavila kazneno djelo odgovorne osobe prije njegovog
otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, moe se osloboditi od kazne.
538
Uvjetna osuda
lanak 13.
(1) Sud moe pravnoj osobi izrei uvjetnu osudu tako da istodobno odredi da se
novana kazna nee izvriti ako pravna osoba u vremenu koje sud odredi, a koje ne
moe biti krae od jedne niti dulje od tri godine, ne poini novo kazneno djelo.
(2) Uvjetna osuda moe se izrei za kaznena djela za koja je sud osudio pravnu
osobu na novanu kaznu manju od 50.000,00 kuna.
(3) Prema pravnoj osobi ne moe se primijeniti djelomina uvjetna osuda.
lanak 14.
Brisan.
III.a SIGURNOSNE MJERE
Vrste sigurnosnih mjera
lanak 15.
Uz kaznu sud moe izrei pravnoj osobi jednu ili vie sljedeih sigurnosnih
mjera: zabranu obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova, zabranu stjecanja dozvola,
ovlasti, koncesija ili subvencija, zabranu poslovanja s korisnicima dravnog i lokalnih
prorauna i oduzimanje predmeta.
Zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova
lanak 16.
(1) Zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova moe se izrei u odnosu
na jednu ili vie djelatnosti ili poslova ijim je obavljanjem kazneno djelo poinjeno.
(2) Zabranu obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova sud moe izrei pravnoj
osobi u trajanju od jedne do tri godine raunajui od pravomonosti presude ako bi
daljnje obavljanje odreenih djelatnosti ili poslova bilo opasno za ivot, zdravlje ili
sigurnost ljudi ili imovine, ili za gospodarstvo ili ako je pravna osoba ve bila kanja-
vana za isto ili istovrsno kazneno djelo.
(3) Zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova ne moe se izrei jedini-
cama lokalne i podrune (regionalne) samouprave i politikim strankama.
Zabrana stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija
lanak 17.
(1) Zabranu stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija koje izdaju dr -
avna tijela ili jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave sud moe izrei
pravnoj osobi ako postoji opasnost da bi takvo stjecanje dozvola, ovlasti, koncesija ili
subvencija moglo poticajno djelovati na poinjenje novoga kaznenog djela.
(2) Sigurnosna mjera iz stavka 1. ovoga lanka izrie se u trajanju od jedne do tri
godine raunajui od pravomonosti sudske presude.
539
Zabrana poslovanja s korisnicima dravnog i lokalnih prorauna
lanak 18.
(1) Zabrana poslovanja s korisnicima dravnog i lokalnih prorauna moe se
izrei pravnoj osobi ako postoji opasnost da bi takvo poslovanje moglo poticajno djelo-
vati na poinjenje novoga kaznenog djela.
(2) Sigurnosna mjera iz stavka 1. ovoga lanka izrie se u trajanju od jedne do tri
godine raunajui od pravomonosti sudske presude.
III.b ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI, ODUZIMANJE PREDMETA
I JAVNO OBJAVLJIVANJE PRESUDE
Oduzimanje imovinske koristi i oduzimanje predmeta
lanak 19.
Na oduzimanje imovinske koristi i oduzimanje predmeta primjenjuju se odredbe
Kaznenog zakona i posebnih zakona.
lanak 20.
Brisan.
lanak 21.
(1) Javno objavljivanje presude sud moe odrediti kada s obzirom na znaenje
kaznenog djela utvrdi da postoje opravdani razlozi da se javnost obavijesti o pravomo-
noj presudi.
(2) Sud e odrediti da se presuda objavi u cijelosti ili u dijelu, te rok u kojem se
mora objaviti. Javno objavljena presuda moe sadravati ime oteenika, ali samo uz
njegov pristanak.
(3) Sud e odrediti u kojem ili u kojim e se sredstvima javnog priopavanja
objaviti presuda iz stavka 1. ovoga lanka. Sredstva javnog priopavanja objaviti e
navedenu presudu o troku osuene pravne osobe.
III.c ZASTARA I OBAVIJEST O PRAVOMONOJ
OSUUJUOJ PRESUDI
Zastara
lanak 21. a
(1) Zastara kaznenog progona protiv pravne osobe rauna se prema kazni propi-
sanoj za poinjeno kazneno djelo.
(2) Novana se kazna ne moe izvriti kad protekne est godina od njezina izri-
canja ili opozivanja uvjetne osude kojom je ona izreena.
(3) Izvrenje kazne ukidanja pravne osobe ne zastarijeva.
540
Obavijest o presudi
lanak 22.
(1) Sud e, po slubenoj dunosti, po donoenju presude, bez odgode, o sadraju
presude kojom se osuuje pravna osoba obavijestiti sudski ili drugi registar u koji je ta
pravna osoba upisana.
(2) U obavijesti sudskom ili drugom registru navest e se sljedei podaci: naziv
suda, broj presude i dan izricanja presude, tvrtka, odnosno naziv pravne osobe, sjedite
i matini broj pravne osobe, osobni identikacijski broj, kazneno djelo, kazna i sigur-
nosna mjera ako je izreena.
(3) Sud e, po slubenoj dunosti, o sadraju pravomone presude obavijestiti
ministarstvo nadleno za pravosue. Obavjetavanje ministarstva nadlenog za pravo-
sue provest e se radi upisa podataka u kaznenu evidenciju sukladno odredbama
posebnog zakona kojim se ureuje voenje, dostupnost, davanje i brisanje podataka iz
kaznene evidencije.
(4) Sud iz stavka 1. ovog lanka obavijestit e sudski ili drugi registar i o danu
pravomonosti. Sud e tako postupiti i u sluaju ukidanja ili preinaenja presude iz
stavka 1. ovog lanka.
IV. KAZNENI POSTUPAK
Jedinstveni postupak
lanak 23.
(1) Za kazneno djelo pravne osobe i odgovorne osobe provest e se jedinstveni
postupak i donijeti jedna presuda.
(2) Ako se protiv odgovorne osobe zbog pravnih ili drugih razloga ne moe
pokrenuti ili voditi kazneni postupak, postupak e se zapoeti i provesti samo protiv
pravne osobe.
Odluivanje o kaznenom progonu
prema naelu svrhovitosti
lanak 24.
Dravni odvjetnik moe rjeenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kazne-
nog progona ako pravna osoba nema imovine ili je ona tako neznatna da ne bi bila
dovoljna niti za pokrie trokova postupka ili ako se protiv nje vodi steajni postupak.
Mjesna nadlenost
lanak 25.
(1) Ako nije poznato mjesto poinjenja kaznenog djela ili je to mjesto izvan teri-
torija Republike Hrvatske, nadlean je sud na ijem podruju okrivljenik ima prebivali-
te ili boravite, odnosno okrivljena pravna osoba ima sjedite.
(2) Privatna tuba moe se podnijeti i sudu na ijem podruju okrivljena pravna
osoba ima sjedite.
541
Pokretanje kaznenog postupka po prijedlogu
lanak 26.
Ako je podnesen prijedlog za progon samo protiv odgovorne osobe, dravni
odvjetnik moe po slubenoj dunosti pokrenuti kazneni postupak za isto kazneno djelo
i protiv pravne osobe.
Predstavnik okrivljene pravne osobe
lanak 27.
(1) Za okrivljenu pravnu osobu u kaznenom postupku sudjeluje njezin predstav-
nik koji je ovlaten poduzimati sve radnje koje moe poduzeti okrivljenik.
(2) Okrivljena pravna osoba moe imati samo jednog predstavnika. Predstavnik
pravne osobe moe biti svaka potpuno poslovno sposobna zika osoba koja zna hrvat-
ski jezik.
(3) Predstavnika odreuje organ pravne osobe, odnosno osobe koje je zastupaju
na temelju zakona, odluke nadlenog organa, statuta, drutvenog ugovora ili odluke
organa pravne osobe. Ako predstavnik nije po drugoj osnovi ovlaten zastupati pravnu
osobu, za ovlast da bude njen predstavnik, pravna osoba mu daje pisanu punomo.
Punomo se moe dati i usmeno na zapisnik sudu koji vodi postupak.
(4) Tijelo koje vodi postupak utvruje istovjetnost predstavnika pravne osobe i
njegovo ovlatenje za sudjelovanje u postupku.
(5) Predstavnik pravne osobe ne moe biti osoba koja je u istom postupku
pozvana kao svjedok te osoba protiv koje se vodi kazneni postupak zbog istog kazne-
nog djela, niti njezin branitelj.
Postavljanje predstavnika
lanak 28.
(1) Pravna osoba duna je u roku od osam dana od primitka prvog poziva odre-
diti predstavnika i tijelu koje vodi postupak dostaviti dokaz o njegovom ovlatenju. O
tome e tijelo koje vodi postupak u pozivu upozoriti pravnu osobu.
(2) Ako pravna osoba ne odredi predstavnika u roku iz stavka 1. ovoga lanka,
prije podizanja optunice postavit e ga rjeenjem predsjednik suda na zahtjev tijela
koje vodi postupak.
(3) Ako pravna osoba prestane postojati prije nego je pravomono okonan
kazneni postupak tako da ima sveopega pravnog sljednika, taj je sljednik duan odre-
diti svog predstavnika u roku od osam dana od prestanka pravne osobe, u protivnom
predstavnika e rjeenjem prije podizanja optunice postaviti predsjednik suda, a nakon
podizanja optunice sud.
(4) Ako pravna osoba odredi predstavnika protivno lanku 27. stavku 2. i 5.
ovoga Zakona, tijelo koje vodi postupak pozvat e je da u roku od osam dana odredi
drugog predstavnika. Ako pravna osoba ne odredi predstavnika u tom roku, postavit e
ga rjeenjem prije podizanja optunice predsjednik suda, a nakon podizanja optunice
sud.
(5) Protiv rjeenja o postavljanju predstavnika alba nije doputena.
542
Ispitivanje predstavnika
lanak 28. a
Prvo ispitivanje predstavnika okrivljene pravne osobe ne snima se ureajem za
audio-video snimanje, a iskaz predstavnika pravne osobe unosi se u zapisnik.
Dostava odluka i dopisa pravnoj osobi
lanak 29.
Odluke i dopisi upueni pravnoj osobi dostavljaju se na adresu njezina predstav-
nika ili u sjedite pravne osobe, odnosno njezine podrunice.
Dovoenje
lanak 30.
Ako se uredno pozvani predstavnik ne odazove pozivu i svoj izostanak ne
opravda, sud moe izdati dovedbeni nalog ako je u pozivu upozoren da e u sluaju
izostanka biti prisilno doveden.
Trokovi predstavnika
lanak 31.
(1) Nagrada i nuni izdaci predstavnika ulaze u trokove kaznenog postupka.
(2) Nuni izdaci postavljenog predstavnika u postupku zbog kaznenih djela za
koja se progoni po slubenoj dunosti predujmljuju se iz sredstava tijela koje vodi
kazneni postupak, a naplauju kasnije od osoba koje su ih dune naknaditi prema
odredbama Zakona o kaznenom postupku.
Branitelj
lanak 32.
(1) Okrivljena pravna osoba moe imati branitelja. Punomo branitelju odreuju
ovlatenici za zastupanje pravne osobe iz lanka 27. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Pravna i odgovorna osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za isto
kazneno djelo mogu imati zajednikog branitelja ako to nije u suprotnosti s probitcima
njihove obrane.
(3) Na okrivljenu pravnu osobu ne primjenjuju se odredbe Zakona o kaznenom
postupku o obveznoj obrani.
Sadraj optunice
lanak 33.
Optunica protiv okrivljene pravne osobe osim dijelova propisanih Zakonom o
kaznenom postupku mora sadravati i tvrtku, odnosno naziv okrivljene pravne osobe,
njezino sjedite i matini broj, osobni identikacijski broj, ime i prezime njezina pred-
stavnika, datum roenja i adresu stanovanja te dravljanstvo, dravu izdavanja putov-
nice i broj putovnice ako je stranac.
543
Rasprava
lanak 34.
(1) Na raspravi u jedinstvenom postupku protiv pravne i odgovorne osobe prvo
e se ispitati odgovorna osoba o tome kakav stav zauzima prema svakoj toki optube,
a zatim predstavnik pravne osobe.
(2) Redoslijed izvoenja dokaza na raspravi u jedinstvenom postupku protiv
pravne i odgovorne osobe odreuje se prema tome kako se odgovorna osoba oitovala
u odnosu na optubu bez obzira na oitovanje predstavnika pravne osobe. Uvijek e se
prvo ispitati odgovorna osoba, a zatim predstavnik pravne osobe.
(3) Nakon zavrenog dokaznog postupka te govora tuitelja i oteenika prvo
govori branitelj pravne osobe, pa predstavnik pravne osobe, a zatim branitelj odgo-
vorne osobe pa odgovorna osoba.
(4) Sud moe odluiti da se nakon oitovanja o krivnji pravne osobe rasprava
odri u odsutnosti predstavnika pravne osobe koji je uredno pozvan, a njegova prisut-
nost nije prijeko potrebna.
Sadraj presude
lanak 35.
Presuda u postupku protiv okrivljene pravne osobe osim dijelova propisanih
Zakonom o kaznenom postupku mora sadravati:
1) u uvodu presude tvrtku, odnosno naziv okrivljene pravne osobe, njezino sjedi-
te i matini broj, osobni identikacijski broj, ime i prezime njezina predstavnika,
datum roenja i adresu stanovanja te dravljanstvo, dravu izdavanja putovnice i broj
putovnice ako je stranac,
2) u izreci presude tvrtku, odnosno naziv i sjedite okrivljene pravne osobe.
Mjere opreza prema pravnoj osobi
lanak 36.
(1) Ako osobite okolnosti opravdavaju bojazan da e okrivljena pravna osoba
ponoviti kazneno djelo ili da e dovriti pokuano kazneno djelo ili da e poiniti
kazneno djelo kojim prijeti, sud e joj odrediti sljedee mjere opreza:
1) zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova,
2) zabrana poslovanja s korisnicima dravnog i lokalnih prorauna,
3) zabrana stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija.
(2) Sud moe odrediti mjeru opreza iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka i ako bi
daljnje obavljanje odreenih djelatnosti ili poslova bilo opasno za ivot, zdravlje ili
sigurnost ljudi ili imovine, ili za gospodarstvo. Ova se mjera ne moe izrei jedinicama
lokalne i podrune (regionalne) samouprave, politikim strankama i sindikatima.
(3) Sud moe na prijedlog dravnog odvjetnika ili po slubenoj dunosti rjee-
njem zabraniti statusne promjene koje bi mogle dovesti do prestanka okrivljene pravne
osobe. Zabrana e se upisati u sudski registar ili drugi registar.
544
(4) Rjeenje o odreivanju mjere opreza upisat e se u sudski registar ili drugi
registar po slubenoj dunosti.
lanak 37.
Ovaj Zakon stupa na snagu est mjeseci od dana objave u Narodnim novinama.
PRILOZI
I. BRISANE ODREDBE STAROG KAZNENOG ZAKONA
II. STAJALITA VRHOVNOG SUDA O NEODREENIM
VRIJEDNOSTIMA U NOVOM KAZNENOM ZAKONU
III. TABLICA KAZNENIH SANKCIJA U NOVOM
KAZNENOM ZAKONU
IV. USPOREDNI PRIKAZ LANAKA STAROG I NOVOG
KAZNENOG ZAKONA
547
I. BRISANE ODREDBE STAROG
KAZNENOG ZAKONA5
*
Vrste kaznenopravnih sankcija
(lanak 5. KZ/97)
Vrste kaznenopravnih sankcija nabrojene su u dijelu KZ-a koji se odnosi na sank-
cije, pa stavku 1. nije mjesto u uvodnim odredbama. Odredba pak stavka 2. suvina je
jer ponavlja naelo zakonitosti iz lanka 1., a glede zabrane propisivanja kaznenoprav-
nih sankcija na neodreeno vrijeme i upitna kod sigurnosnih mjera koje se mogu izrei
zauvijek.
Opa svrha kaznenopravnih sankcija
(lanak 6. KZ/97)
Odredba se odnosi na zamreno teorijsko pitanje koje nije preporuljivo rjeavati
pregnantnom zakonskom odredbom. Pogotovo to ne treba initi ako se na drugom
mjestu odreuju svrhe pojedinih vrsta kaznenopravnih sankcija.
Ogranienja u propisivanju sadraja kaznenopravnih sankcija i njihovoj primjeni
(lanak 7. KZ/97)
Odredba je suvina jer ponavlja ono to je ve reeno u l. 1. (kazneno pravo kao
ultima ratio), a i u odredbama ZIKZ (posebno u lancima 2. i 9.).
(lanak 8. KZ/97)
Pitanje pokretanja kaznenog postupka rijeeno je u ZKP, pa nema potrebe ponav-
ljati da kazneni postupak pokree dravno odvjetnitvo. Ova odredba samo ponavlja
ono to je reeno u posebnom dijelu kod pojedinih kaznenih djela (drugi je zakonici ne
poznaju).
Pravo na rehabilitaciju
(lanak 9. KZ/97)
Pitanja u vezi s rehabilitacijom su ureena posebnim Zakonom o pravnim poslje-
dicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji pa je ova odredba u uvodnom dijelu
nepotrebna.
*
Ovdje su sadrani lanci KZ/97 koji su potpuno ili u veem dijelu brisani, tj. njihove
odredbe nisu vie sadrane u odredbama novog KZ-a. Takoer, u ovom poglavlju nalaze se i
obrazloenja zbog ega su brisani, odnosno jesu li neki segmenti ipak pokriveni odredbama no-
vog KZ-a. to se tie lanaka KZ/97 koji se ne nalaze ovdje, u pravilu se oni nalaze u pravnom
kontinuitetu s odgovarajuim odredbama novog KZ-a (v. komentar uz l. 3. KZ).
Brisane odredbe starog KZ-a
548
Nemogunost primjene kaznenog zakonodavstva
zbog proteka vremena
(lanak 18. KZ/97)
Naslov uvodi nepotreban genus proximum koji obuhvaa zastaru kaznenog pro-
gona i izvrenja kaznenopravnih sankcija; naslov je i upitan glede zastare izvrenja jer
je tada kazneno zakonodavstvo ve primijenjeno. Stavak 1. je nepotrebno ponavljao
ono to je reeno u l. 19. i 22. KZ/97, dok je sadraj stavka 2. premjeten u l. 81. st. 2.
i 83. st. 2. KZ.
Tijek i prekid zastare izvrenja kazni i sigurnosnih mjera
(lanak 23. KZ/97)
Sadraj stavaka 1. i 2. sadran je u l. 84. i 85. KZ. Stavci 3., 4. i 5. su zbog uki-
danja apsolutne zastare postali bespredmetni.
Sila ili prijetnja
(lanak 31. KZ/97)
Stavak 1. je sadrajno ispravan (neodoljiva sila iskljuuje kazneno djelo jer
iskljuuje radnju), ali je upitno treba li to uope ureivati zakonskim tekstom jer postoje
i drugi razlozi iskljuenja radnje pa bi onda trebalo normirati sve njih (to ne ini nije-
dan zakon).
Odredbu st. 2. treba svakako brisati jer je ve bila sadrana u odredbi o krajnjoj
nudi.
Zakonita uporaba sredstava prisile
(lanak 32. KZ/97)
Tekst l. 32. KZ/97 bio je suvian jer ionako proizlazi iz naela jedinstva pravnog
poretka (ono to je doputeno u jednoj pravnoj grani ne moe biti zabranjeno u kazne-
nom pravu). On je i nepotpun jer je iskljuenje protupravnosti neosnovano ograniavao
na slubene osobe (obiljeja kaznenog djela mogu u skladu sa zakonom ostvariti i
druge osobe), a isto tako i na primjenu sredstava prisile (jer se obiljeja kaznenog djela
mogu ostvariti u skladu sa zakonom i bez primjene sredstava prisile).
Posebni sluajevi osloboenja od kazne
za kaznena djela poinjena iz nehaja
(lanak 59. KZ/97)
Sadraj ovog lanka je odsad pokriven lankom 50. KZ (osloboenje od kazne).
Mjere upozorenja
(lanci 64., 65. i 66. KZ/97)
Mjere upozorenja briu se kao zasebna skupina kaznenopravnih sankcija iz
razloga to je uvjetna osuda ustvari samo modikacija kazne, a sudska opomena se
brie kao mogua sankcija.
549
Prijetnja kaznom je zaista upozorenje, opomena poinitelju, ali uvjetna osuda ne
ostaje samo na tome; ona ukljuuje i mogunost realizacije te prijetnje te nerijetko do
takve realizacije i dolazi. Opozove li se uvjetna osuda, kazna se izvrava i uvjetna
osuda prestaje biti mjera upozorenja. Uvjetna osuda ima mnogo dodirnih toaka s
radom za ope dobro na slobodi (to se najbolje vidi iz okolnosti da je nain izvrenja
obih sankcija propisan u istom zakonu), a rad za ope dobro na slobodi je kazna. S
druge strane, svrha je i novane kazne u opomeni i zastraivanju, pa je KZ ipak ne
smatra mjerom upozorenja. Da se radi o kazni dolo je posebno do izraaja nakon to se
kazna vie ne utvruje nego izrie. I u naoj pravnoj publicistici, pa i u zakonskim tek-
stovima (npr. l. 162. st. 1. ZIKZ), rabi se termin bezuvjetna kazna, ime se neizravno
priznaje da postoji i uvjetna kazna. Ustvari je uvjetna osuda modikacija kazne. vic.
KZ (l. 42. 46.) govori o uvjetnim i djelomino uvjetnim kaznama (njem. bedingte
und teilbedingte Strafen). Isto tako, austr. KZ govori u 43. o uvjetnom popustu od
kazne (njem. bedingte Strafnachsicht) te u 43a. o uvjetnom popustu od dijela kazne
(njem. bedingte Nachsicht eines Teiles der Strafe) i regulira te institute zajedno sa
uvjetnim otpustom (njem. bedingte Entlassung) jer kad su ti sluajevi pod nadzorom
onda svi zajedno spadaju u probaciju (njem. Bewhrung). U njem. KZ ( 56. 58.) je
to jo izraenije jer uvjetnu osudu i uvjetni otpust naziva jednim pojmom odgoda od
kazne (njem. Strafaussetzung). Dakle, uvjetna osuda ni u kom sluaju nije posebna
kaznenopravna sankcija.
Iako se sudska opomena primjenjuje u sudskoj praksi (u 2007. izreena je u 347
sluajeva, to ini 1,4% osuenih osoba) predlae se brisanje sudske opomene kao
sankcije jer je preblaga da bi se izricala za kaznena djela. Ona je i nepotrebna jer se u
sluaju osobito lakih oblika kaznenih djela svrha kanjavanja moe postii i novanom
kaznom ili uvjetnom osudom (posebice uvjetovanom novanom kaznom). Sudska opo-
mena pojavila se u nekim zakonodavstvima u 19. st., no nije nikad doivjela iru pri-
mjenu. Povremeno se predlagalo njezino uvoenje i u 20. st., npr. u rezoluciji II. Kon-
gresa UN o spreavanju zloina i postupku s delinkventima odranom u Londonu
1960., ali je ona bila prihvaena uglavnom u zakonodavstvima bivih socijalistikih
zemalja. U tim se sustavima sudska opomena pojavila kao kazna nazvana javni ukor
jer je sudu bila dana mogunost da o njoj obavjetava javnost objavljivanjem presude u
tisku, zidnim novinama poduzea, itanjem na sastancima kolektiva i sl. Moderni
europski kaznenopravni sustavi uglavnom ne poznaju sudsku opomenu.
Protjerivanje stranca iz zemlje
(lanak 79. KZ/97)
Protjerivanje stranca je ureeno upravnim propisima, zbog ega to drugi zakonici
ni ne predviaju kao sigurnosnu mjeru. I kod nas tu materiju ureuje Zakon o strancima
koji je u l. 90. i 91. st. 2. ureuje drukije nego KZ/97 (protjerivanje zbog kazne
zatvora u trajanju duem od jedne godine itd.). Brisanjem ove sigurnosne mjere ujedno
se otklanjaju te neujednaenosti.
Pravne posljedice osude
(lanak 84. KZ/97)
Odredba o pravnim posljedicama osude je upitna ve samim tim to pretendira na
ustavni rang. Ona je i suvina jer je to pitanje ureuje l. 30. Ustava (Kaznena osuda
550
za teka i osobito neasna kaznena djela moe, u skladu sa zakonom, imati za poslje-
dicu gubitak steenih ili zabranu stjecanja na odreeno vrijeme nekih prava na obav-
ljanje odreenih poslova, ako to zahtijeva zatita pravnog poretka). Kada je pak KZ/97
u l. 84. st. 2. posljedice ograniavao na gubitak steenih prava, onda je to i u suprotno-
sti s Ustavom koji doputa i zabranu stjecanja prava. Sam zakonodavac nerijetko je
ignorirao odredbe KZ/97 o pravnim posljedicama osude, naroito njihovo ogranienje
na kaznu zatvora u trajanju od najmanje jedne godine, uz iskljuenje uvjetne osude (l.
84. st. 3. KZ/97), pa je npr. u l. 239. st. 2. ZTD propisao da lanom uprave dionikog
drutva ne moe biti osoba koja je kanjena za odreena kaznena djela, pri emu je
dovoljna bilo kakva osuda. U takvim situacijama kolizije zakona sudovi su davali pred-
nost posebnim zakonima, takoer odbijajui primjenu KZ/97 (npr. Upravni sud RH u
presudi Us-7639/2005-9 od 29. 11. 2006. u kojoj je naveo da odredba l. 84. st. 3. KZ
ne vrijedi u sluaju prestanka slube prema l. 118. to. d. Zakona o dravnim slubeni-
cima i namjetenicima pa je prestanak slube mogu i zbog uvjetne osude slubenika).
Odsad je ova materija ureena Zakonom o pravnim posljedicama osude, kazne-
noj evidenciji i rehabilitaciji.
Rehabilitacija
(lanak 85. KZ/97)
Pitanja u vezi s rehabilitacijom ureena su Zakonom o pravnim posljedicama
osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji.
Podaci iz kaznene evidencije
(lanak 86. KZ/97)
Pitanja u vezi s kaznenom evidencijom ureena su Zakonom o pravnim posljedi-
cama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji.
Amnestija
(lanak 87. KZ/97)
Odredbu je trebalo brisati jer ona ima smisla samo ako ima ustavni rang. U pro-
tivnom, zakonodavac bi po naelu lex posterior derogat legi priori mogao bez ikakvih
smetnji donijeti zakon kojim se amnestija odreuje neovisno o pretpostavkama iz
KZ/97.
Pomilovanje
(lanak 88. KZ/97)
Odredba o pomilovanju je u KZ/97 bila suvina jer je ta materija ureena poseb-
nim Zakonom o pomilovanju (kojega je ustavnost upitna jer je pomilovanje prerogativa
Predsjednika Republike zagarantirana u Ustavu bez ikakvih ogranienja).
Samovoljno lijeenje
(lanak 241. KZ/97)
Samovoljno lijeenje je u dovoljnoj mjeri pokriveno prekrajnom odgovornou
(vidi l. 200. u svezi s l. 22. Zakona o zdravstvenoj zatiti te l. 41. u svezi s l. 8., 12.,
551
16.18. Zakona o zatiti prava pacijenata, l. 64. st. 1. to.1. u svezi s l. 8. i 9. ZZODS).
Ovo djelo je uvedeno u vrijeme dok u RH informirani pristanak jo nije bio reguliran.
Reguliranjem informiranog pristanka i propisivanjem prekrajne odgovornosti kad se
kre pravila informiranog pristanka prestaje potreba za postojanjem ovog kaznenog
djela.
Neotklanjanje opasnosti
(lanak 269. KZ/97)
Ovo kazneno djelo je pokriveno prekrajem iz l. 60. Zakona o zatiti i spaava-
nju (NN 174/04, 79/07, 38/09, 127/10). Valjalo bi povisiti kazne za taj prekraj (sada je
za ziku osobu od 1.000 do 4.000 kuna).
Tekst ovog lanka je osim toga bio konfuzan u dijelu u kojem se trailo da se
otkloni izravna opasnost... od kakve druge izravne opasnosti (to je, najvjerojatnije,
redakcijska greka). S druge strane, ograniavanje opasnosti na izravnu je sugeriralo
konkretnu opasnost, to je bilo u suprotnosti s ovim kaznenim djelom kao kaznenim
djelom apstraktnog ugroavanja, po emu se ono razlikovalo od kaznenog djela iz l.
263. KZ/97 kao delikta konkretnog ugroavanja. Neotklanjanje konkretne opasnosti
predstavljalo je kazneno djelo iz l. 263. KZ/97 neinjenjem, za koje je, na temelju
l. 25. st. 2. KZ/97, odgovarao samo garant, dok je za kazneno djelo iz l. 269. KZ/97
odgovarao svatko.
Odredbu stavka 2. (a onda i stavka 3.) takoer je trebalo brisati. Ona se odnosila
na spreavanje spasilake radnje, a ta pravna gura nije bila ograniena na situaciju
opisanu u stavku 2, pa se i razmatra u opem dijelu. U pravnoj teoriji postoji opa
suglasnost da u takvim sluajevima poinitelja treba kazniti za dovreno kazneno djelo
injenjem (usp. Roxin, Strafrecht, AT, Band I, 4. izd., str. 366). Ve iz tog razloga
odredbi nije bilo mjesto u l. 269. KZ/97 koji se odnosio na neinjenje. Pogotovo pak
nije bilo opravdanja za blagu kaznu (zatvor do dvije godine). Tko sprijei drugoga u
poduzimanju mjera za otklanjanje ope opasnosti prouzroio je opu opasnost inje-
njem pa ini kazneno djelo dovoenja u opasnost ivota i imovine opeopasnom rad-
njom ili sredstvom (l. 215. KZ).
Nesudjelovanje u otklanjanju ope opasnosti
(lanak 270. KZ/97)
Ovo kazneno djelo je pokriveno prekrajem iz l. 60. Zakona o zatiti i spaava-
nju (NN 174/04, 79/07, 38/09, 127/10).
Stvaranje monopolistikog poloaja na tritu
(lanak 288. KZ/97)
Ovo kazneno djelo je brisano kao anakronizam iz biveg pravnog sustava.
Nelojalna konkurencija u vanjskotrgovinskom poslovanju
(lanak 289. KZ/97)
Nelojalno preotimanje posla drugom trgovcu dovoljno je kanjavati kao prekraj,
a kada je motivirano primanjem mita, obuhvaeno je kaznenim djelom primanja mita u
552
gospodarskom poslovanju. Ograniavanje kanjavanja na nelojalnu konkurenciju samo
u vanjskotrgovinskom poslovanju u suprotnosti je s tenjom brisanja nacionalnih gra-
nica u gospodarskom poslovanju u EU.
Nedozvoljena trgovina zlatom
(lanak 290. KZ/97)
Kazneno djelo je nepotrebno jer su za suzbijanje nedozvoljene trgovine zlatom
dovoljne prekrajne kazne predviene u l. 35. Zakona o nadzoru predmeta od plemeni-
tih kovina (NN 76/93). Pored toga se ovo kazneno djelo nije ni pojavljivalo u praksi.
Sudjelovanje u grupi koja sprjeava ili napada slubenu osobu
(lanak 319. KZ/97)
Radnje udruivanja, sudjelovanja i organiziranja grupe ili zloinake organizacije
obuhvaene su kaznenim djelima iz l. 328. i 329. KZ. Osim toga, pravni kontinuitet
postoji i s kaznenim djelom sudjelovanja u tunjavi iz l. 122. KZ.
Samovlast
(lanak 329. KZ/97)
Kazneno djelo samovlasti brisano je zbog neodreenosti, a ni suvremeni kazneni
zakonici ga ne poznaju. Osim toga, samovlast je institut graanskog prava te nema
potrebe da predstavlja kazneno djelo.
Neizvravanje zapovijedi
(lanak 340. KZ/97)
Ovo kazneno djelo je brisano kao nepotrebno.
Povreda uvanja dravne granice
(lanak 341. KZ/97)
Ovo kazneno djelo je brisano kao nepotrebno.
Neovlatena uporaba
(lanak 346. KZ/97)
Ovo kazneno djelo je brisano iz slubenikih kaznenih djela jer se radi o imovin-
skom deliktu, a u mjeri u kojoj je to potrebno je pokriveno neovlatenom uprabom tue
pokretne stvari (l. 234. KZ).
553
II. STAJALITA VRHOVNOG SUDA O NEODREENIM
VRIJEDNOSTIMA U NOVOM KAZNENOM ZAKONU
Nakon donoenja novog Kaznenog zakona 7. studenoga 2011. i Zakona o izmje-
nama i dopunama Kaznenog zakona od 21. prosinca 2012., Kazneni odjel Vrhovnoga
suda Republike Hrvatske na sjednicama odjela odranim 26. listopada i 3. i 19. pro-
sinca 2012. je raspravio, a 27. prosinca 2012. donio pravna shvaanja (broj Su-IV
k-4/2012-57) o visinama neodreenih vrijednosti koje su zakonsko obiljeje kaznenih
djela kako slijedi:
1. Zbog jedinstvene primjene neodreenih vrijednosti obiljeja na pojedina
kaznena djela od strane svih sudova, Kazneni odjel Vrhovnoga suda na sjednici odra-
noj 27. prosinca 2012. donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje unitavanje i
oduzimanje imovine u velikom razmjerima kod kaznenog djela ratnog zloina iz
lanka 91. stavka 1. toke 8. KZ/11, postoji kad vrijednost unitene ili oduzete imovine
noj 27. prosinca 2012. donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje velika razara-
nja kod kaznenog djela terorizma iz lanka 97. stavka 3. KZ/11, postoji kad vrijednost
prouzroenih razaranja prelazi 600.000,00 kn.
noj 27. prosinca 2012. donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje imovinska
teta velikih razmjera kod kaznenih djela tekih djela protiv ope sigurnosti iz lanka
222. stavci 1. i 3. KZ/11, postoji kad vrijednost imovinske tete prelazi 600.000,00 kn.
teta velikih razmjera kod kaznenog djela napada na zrakoplov, brod ili nepokretnu
platformu iz lanka 223. stavka 5. KZ/11, postoji kad vrijednost imovinske tete prelazi
600.000,00 kn.
noj 27. prosinca 2012. donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje opasnost za
imovina velikih razmjera i imovinska teta velikih razmjera kod kaznenog djela
ugroavanja prometa opasnom radnjom ili sredstvom iz lanka 224. stavci 2., 4. i 6.
KZ/11, postoji kad vrijednost imovine ili imovinske tete prelazi 600.000,00 kn.
imovina velikih razmjera i imovinska teta velikih razmjera kod kaznenog djela
Stajalita Vrhovnog suda o neodreenim vrijednostima u novom KZ-u
554
ugroavanja posebnih vrsta prometa iz lanka 225. stavci 1., 3. i 5. KZ/11, postoji kad
vrijednost imovine ili imovinske tete prelazi 600.000,00 kn.
teta velikih razmjera kod kaznenog djela izazivanja prometne nesree u cestovnom
prometu iz lanka 227. stavka 1. KZ/11, postoji kad vrijednost imovinske tete prelazi
600.000,00 kn.
noj 27. prosinca 2012. donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje smanjenja ili
neutvrenja porezna obveza velikih razmjera kod kaznenog djela utaje poreza ili
carine iz lanka 256. stavka 3. KZ/11, postoji kad vrijednost porezne obveze prelazi
600.000,00 kn.
noj 27. prosinca 2012. donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje dravna pot-
pora velikih razmjera kod kaznenog djela subvencijske prijevare iz lanka 258. stavka
3. KZ/11, postoji kad vrijednost ostvarene ili iskoritene dravne potpore prelazi
600.000,00 kn.
noj 27. prosinca 2012. donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje velika razara-
nja kod kanjavanja za najtee oblike kaznenih djela protiv RH iz lanka 351. stavka
2. KZ/11, postoji kad vrijednost razaranja prelazi 600.000,00 kn.
teta velikih razmjera kod kaznenog djela povrede straarske, unutarnje ili druge
sline slube iz lanka 363. stavka 2. KZ/11, postoji kad vrijednost imovinske tete
noj 27. prosinca 2012. donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje imovina veeg
opsega kod kaznenog djela dovoenja u opasnost ivota ili imovine opeopasnom
radnjom ili sredstvom iz lanka 215. stavci 1. i 2. KZ/11, postoji kad vrijednost imo-
vine prelazi 200.000,00 kn.
noj 27. prosinca 2012. donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje imovina veeg
opsega kod kaznenog djela unitenja ili oteenja zatitnih naprava na radu iz lanka
217. stavka 1. KZ/11, postoji kad vrijednost imovine prelazi 200.000,00 kn.
555
imovinu veeg opsega kod kaznenog djela rukovanja opeopasnim tvarima iz lanka
220. stavka 1. KZ/11, postoji kad vrijednost imovine prelazi 200.000,00 kn.
noj 27. prosinca 2012. donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje opasanost za
imovinu veeg opsega kod kaznenog djela opasnog izvoenja graevinskih radova iz
lanka 221. stavka 1. KZ/11, postoji kad vrijednost imovine prelazi 200.000,00 kn.
noj 27. prosinca 2012. donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje stvar velike
vrijednosti kod kaznenog djela teke krae iz lanka 229. stavka 1. toke 5. KZ/11,
postoji kad vrijednost ukradene stvari prelazi 60.000,00 kn.
noj 27. prosinca 2012. donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje velika vrijed-
nost kod kaznenog djela utaje iz lanka 232. stavka 3. KZ/11, postoji kad vrijednost
utajene stvari ili imovinskog prava prelazi 60.000,00 kn.
noj 27. prosinca 2012. donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje velika vrijed-
nost kod kaznenog djela pronevjere iz lanka 233. stavka 2. KZ/11, postoji kad vrijed-
nost pronevjerene stvari ili imovinskog prava prelazi 60.000,00 kn.
koristi velike vrijednosti kod kaznenog djela pranja novca iz lanka 265. stavka 4.
KZ/11, postoji kad vrijednost imovinske koristi prelazi 60.000,00 kn.
noj 27. prosinca 2012. donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje znatna gospo-
darska teta kod kaznenog djela terorizma iz lanka 97. stavka 1. toke 4. KZ/11,
postoji kad vrijednost gospodarske tete prelazi 60.000,00 kn.
noj 27. prosinca 2012. donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje znatna imo-
vinska korist, odnosno znatna teta kod kaznenog djela nedozvoljene uporabe
osobnih podataka iz lanka 146. stavka 2. KZ/11, postoji kad vrijednost imovinske
koristi, odnosno tete prelazi 60.000,00 kn.
noj 27. prosinca 2012. donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje znatna teta,
kod kaznenog djela protuzakonitog unoenja u okoli divljih svojti ili GMO-a iz lanka
203. KZ/11, postoji kad vrijednost tete prelazi 60.000,00 kn.
556
kod kaznenog djela protupravne eksploatacije rudnog blaga iz lanka 211. stavka 1.
KZ/11, postoji kad vrijednost tete prelazi 60.000,00 kn.
kod kaznenog djela tekih kaznenih djela protiv okolia iz lanka 214. stavci 5., 6. i 7.
kod kaznenog djela zlouporabe radioaktivnih tvari iz lanka 219. stavci 1. i 2. KZ/11,
postoji kad vrijednost tete prelazi 60.000,00 kn.
vinska korist, kod kaznenog djela razbojnitva iz lanka 230. stavka 2. KZ/11, postoji
kad vrijednost imovinske koristi prelazi 60.000,00 kn.
kod kaznenog djela oteenja tue stvari iz lanka 235. stavka 3. KZ/11, postoji kad
vrijednost tete prelazi 60.000,00 kn.
vinska korist, odnosno znatna teta, kod kaznenog djela prijevare iz lanka 236.
stavka 2. KZ/11, postoji kad vrijednost imovinske koristi, odnosno tete prelazi
60.000,00 kn.
vinska korist, odnosno znatna imovinska teta, kod kaznenog djela nedozvoljene
igre na sreu iz lanka 237. stavka 4. KZ/11, postoji kad vrijednost imovinske koristi,
vinska teta, kod kaznenog djela zlouporabe povjerenja iz lanka 240. stavka 3.
vinska korist, odnosno znatna teta, kod kaznenog djela iznude iz lanka 243.
557
stavci 2. i 4. KZ/11, postoji kad vrijednost imovinske koristi, odnosno tete prelazi
60.000,00 kn.
vinska korist, odnosno znatna teta, kod kaznenog djela zlouporabe povjerenja u
gospodarskom poslovanju iz lanka 246. stavka 2. KZ/11, postoji kad vrijednost imo-
vinske koristi, odnosno tete prelazi 60.000,00 kn.
kod kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju iz lanka 247. stavka 2.
kod kaznenog djela prouzroenje steaja iz lanka 249. stavka 3. KZ/11, postoji kad
vrijednost tete prelazi 60.000,00 kn.
vinska korist, odnosno znatna teta, kod kaznenog djela zlouporabe u postupku
javne nabave iz lanka 254. stavka 2. KZ/11, postoji kad vrijednost imovinske koristi,
vinska korist, odnosno znatna teta, kod kaznenog djela zlouporabe povlatenih
informacija iz lanka 259. stavci 3. i 4. KZ/11, postoji kad vrijednost imovinske koristi,
vinska korist, odnosno znatna teta, kod kaznenog djela zlouporabe trita kapitala
iz lanka 260. stavka 2. KZ/11, postoji kad vrijednost imovinske koristi, odnosno tete
vinska korist, odnosno znatna teta, kod kaznenog djela odavanja i neovlatenog
pribavljanja poslovne tajne iz lanka 262. stavka 2. KZ/11, postoji kad vrijednost imo-
vinske koristi, odnosno tete prelazi 60.000,00 kn.
558
vinska korist, odnosno znatna teta, kod kaznenog djela raunalne prijevare iz
lanka 271. stavka 2. KZ/11, postoji kad vrijednost imovinske koristi, odnosno tete
noj 27. prosinca 2012. donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje znatna teta
kod tekih kaznenih djela protiv raunalnih sustava, programa i podataka iz lanka 273.
stavka 3. KZ/11, postoji kad vrijednost tete prelazi 60.000,00 kn.
vinska korist, odnosno znatna teta, kod kaznenog djela nedozvoljene uporabe
autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvoaa iz lanka 285. stavci 1., 2. i 3. KZ/11,
postoji kad vrijednost imovinske koristi, odnosno tete prelazi 60.000,00 kn.
vinska korist, odnosno znatna teta kod kaznenog djela povrede drugih autorskom
srodnih prava iz lanka 286. stavci 1., 2., 3. i 4. KZ/11, postoji kad vrijednost imovin-
ske koristi, odnosno tete prelazi 60.000,00 kn.
vinska korist, odnosno znatna teta kod kaznenog djela povrede prava na izum iz
lanka 287. stavka 2. KZ/11, postoji kad vrijednost imovinske koristi, odnosno tete
vinska korist, odnosno znatna teta kod kaznenog djela povrede iga iz lanka 288.
stavka 1. KZ/11, postoji kad vrijednost imovinske koristi, odnosno tete prelazi
60.000,00 kn.
vinska korist, odnosno znatna teta kod kaznenog djela povrede registrirane oznake
podrijetla iz lanka 289. stavka 1. KZ/11, postoji kad vrijednost imovinske koristi,
vinska korist, odnosno znatna teta kod kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovla-
sti iz lanka 291. stavka 2. KZ/11, postoji kad vrijednost imovinske koristi, odnosno
559
kod kaznenog djela oteenja i nedozvoljenog izvoza kulturnog dobra iz lanka 319.
stavka 3. KZ/11, postoji kad vrijednost tete prelazi 60.000,00 kn.
kod kaznenog djela nedozvoljenog obavljanja istraivakih radova i prisvajanja kultur-
nog dobra iz lanka 320. stavka 2. KZ/11, postoji kad vrijednost tete prelazi 60.000,00
kn.
vinska teta kod kaznenog djela izazivanja nereda iz lanka 324. stavka 2. KZ/11,
postoji kad vrijednost imovinske tete prelazi 60.000,00 kn.
vinska teta kod kaznenog djela nepoduzimanja mjera za zatitu vojne postrojbe iz
lanka 365. stavka 2. KZ/11, postoji kad vrijednost imovinske tete prelazi 60.000,00
kn.
vinska teta kod kaznenog djela neosiguranja na vojnim vjebama iz lanka 366.
stavci 2. i 4. KZ/11, postoji kad vrijednost imovinske tete prelazi 60.000,00 kn.
vinska teta kod kaznenog djela nepropisnog i nesavjesnog odnosa prema povjerenom
naoruanju i vojnoj opremi i drugim sredstvima za potrebe obrane iz lanka 370. stavka
3. KZ/11, postoji kad vrijednost imovinske tete prelazi 60.000,00 kn.
noj 27. prosinca 2012. donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje vrijednost
ukradene stvari mala kod kaznenog djela krae iz lanka 228. stavka 2. KZ/11,
ukradene stvari mala kod kaznenog djela teke krae iz lanka 229. stavka 2. KZ/11,
utajene stvari mala, odnosno vrijednost imovinskog prava mala kod kaznenog
560
djela utaje iz lanka 232. stavka 4. KZ/11, postoji kad vrijednost utajene stvari, odno-
sno imovinskog prava ne prelazi 2.000,00 kn.
pronevjerene stvari mala, odnosno vrijednost imovinskog prava mala kod kazne-
nog djela pronevjere iz lanka 233. stavka 3. KZ/11, postoji kad vrijednost pronevje-
rene stvari, odnosno imovinskog prava ne prelazi 2.000,00 kn.
noj 27. prosinca 2012. donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje mala imovin-
ska korist kod kaznenog djela prijevare iz lanka 236. stavka 3. KZ/11, postoji kad
vrijednost imovinske koristi ne prelazi 2.000,00 kn.
noj 27. prosinca 2012. donio je pravno shvaanje da za zakonsko obiljeje oito
nerazmjerna imovinska korist kod kaznenog djela lihvarskog ugovora iz lanka 242.
stavka 1. KZ/11, nee zauzimati pravno shvaanje.
561
III. TABLICA KAZNENIH SANKCIJA
U NOVOM KAZNENOM ZAKONU
GLAVA IX. KAZNENA DJELA PROTIV
OVJENOSTI I LJUDSKOG DOSTOJANSTVA
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Genocid 88.
1.
najmanje 10 ili
dugotrajni zatvor
do 3 ne da
2.
najmanje 10 ili
dugotrajni zatvor
do 3 ne da
3. 1 do 10 do 6 mj. da da
Zloin agresije 89.
1.
najmanje 5 ili
dugotrajni zatvor
do 2 ne da
2. 3 do 15 do 1 da da
Zloin protiv
ovjenosti
90.
1.
najmanje 5 ili
dugotrajni zatvor
do 2 ne da
2.
najmanje 5 ili
dugotrajni zatvor
do 2 ne da
Ratni zloin 91.
1.
najmanje 5 ili
dugotrajni zatvor
do 2 ne da
2. najmanje 3 do 1 da da
3.
najmanje 5 ili
dugotrajni zatvor
do 2 ne da
Povreda
pregovaraa
92. 1. 6 mj. do 5 do 3 mj. da da
Zlouporaba
meunarodnih
znakova
93. 1. 6 mj. do 5 do 3 mj. da da
Neopravdane
odgode povratka
zarobljenika
94. 1. 6 mj. do 5 do 3 mj. da da
Novaenje
plaenika
95.
1. 6 mj. do 5 do 3 mj. da da
2. do 3 - da ne
Tablica kaznenih sankcija u novom KZ-u
562
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Odgovornost
zapovjednika
96.
2. 3 do 15 do 1 da da
3. 3 do 15 do 1 da da
Terorizam 97.
1. 3 do 15 do 1 da da
3. najmanje 5 do 2 ne da
4.
najmanje 10 ili
dugotrajni zatvor
do 3 ne da
Financiranje
terorizma
98.
2. 1 do 10 do 6 mj.
Javno poticanje
na terorizam
99. 1. 1 do 10 do 6 mj. da da
Novaenje za
terorizam
100. 1. 1 do 10 do 6 mj. da da
Obuka za
terorizam
101. 1. 1 do 10 do 6 mj. da da
Teroristiko
udruenje
102.
1. 3 do 15 do 1 da da
Pripremanje
kaznenih djela
protiv vrijednosti
zatienih
meunarodnim
pravom
103. 1. 6 mj. do 5 do 3 mj. da da
Muenje i drugo
okrutno, neljudsko
ili poniavajue
postupanje ili
kanjavanje
104. 1. 1 do 10 do 6 mj. da da
Ropstvo 105.
3. 3 do 15 do 1 da da
Trgovanje ljudima 106.
3. 3 do 15 do 1 da da
5. do 3 - da da
563
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Trgovanje
dijelovima
ljudskog tijela i
ljudskim
zamecima
107.
5. do 3 - da ne
6. do 3 - da ne
Kloniranje i
promjena
ljudskoga genoma
108.
1. 1 do 10. do 6 mj. da da
Zabrana
mijeanja ljudskih
spolnih stanica sa
ivotinjskim
109. 1. 1 do 10 do 6 mj. da da
GLAVA X. KAZNENA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Ubojstvo 110. 1. najmanje 5 do 2 ne da
Teko ubojstvo 111.
najmanje 10 ili
dugotrajni zatvor
do 3 ne da
Usmrenje 112.
3. do 3 - da ne
Prouzroenje
smrti iz nehaja
113. 1. 6 mj. do 5 do 3 mj. da da
Sudjelovanje u
samoubojstvu
114.
1. do 3 - da ne
Protupravni
prekid trudnoe
115.
1. do 3 - da da
4. 3 do 15 do 1 da da
Sakaenje enskih
spolnih organa
116.
2. do 3 - da ne
Tjelesna ozljeda 117.
1. do 1 - da ne
2. do 3 - da ne
564
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Teka tjelesna
ozljeda
118.
Osobito teka
tjelesna ozljeda
119.
3. 3 do 12 do 1 da da
Teka tjelesna
ozljeda s
posljedicom smrti
120. 1. 3 do 15 do 1 da da
Teka tjelesna
ozljeda iz nehaja
121.
1 do 1 - da ne
2. do 3 - da ne
Sudjelovanje u
tunjavi
122.
1. do 3 - da ne
Nepruanje
pomoi
123.
1. do 1 - da ne
2. do 3 - da ne
Naputanje
nemone osobe
124. 1. do 3 - da ne
GLAVA XI. KAZNENA DJELA PROTIV
LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Povreda
ravnopravnosti
125.
1. do 3 - da ne
2. do 3 - da ne
Povreda slobode
izraavanja
nacionalne
pripadnosti
126.
1. do 1 - da ne
2 do 1 - da ne
Povreda slobode
miljenja i
izraavanja misli
127.
1. do 1 - da ne
2. do 1 - da ne
3. do 1 - da ne
Povreda prava na
okupljanje i javni
prosvjed
128.
1. do 1 - da ne
2. do 1 - da ne
Povreda prava na
udruivanje
129. 1. do 1 - da ne
Povreda slobode
vjere
130.
1. do 1 - da ne
2. do 1 - da ne
565
GLAVA XII. KAZNENA DJELA PROTIV
RADNIH ODNOSA I SOCIJALNOG OSIGURANJA
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Povreda prava na
rad
131.
1. do 3 - da ne
2. do 3 - da ne
3. do 3 - da ne
Neisplata plae 132.
1. do 3 - da ne
2. do 3 - da ne
Zlostavljanje na
radu
133. 1. do 2 - da ne
Povreda prava iz
socijalnog
osiguranja
134. 1. do 1 - da ne
Protuzakonito
zapoljavanje
135. 1. 6 mj. do 5 do 3 mj. da da
GLAVA XIII. KAZNENA DJELA PROTIV OSOBNE SLOBODE
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Protupravno
oduzimanje
slobode
136.
1. do 3 - da da
4. 3 do 15 do 1 da da
Otmica 137.
3. 3 do 15 do 1 da da
Prisila 138. 1. do 3 - da ne
Prijetnja 139.
1. do 1 - da ne
2. do 3 - da ne
Nametljivo
ponaanje
140.
1. do 1 - da ne
2. do 3 - da ne
566
GLAVA XIV. KAZNENA DJELA PROTIV PRIVATNOSTI
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Naruavanje
neprovedivosti
doma i poslovnog
prostora
141.
1. do 1 - da ne
2. do 3 - da ne
Povreda tajnosti
pisama i drugih
poiljaka
142.
1. do 1 - da ne
2. do 2 - da ne
3. do 3 - da ne
Neovlateno
zvuno snimanje i
prislukivanje
143.
1. do 3 - da ne
2. do 3 - da ne
Neovlateno
slikovno snimanje
144.
1. do 1 - da ne
2. do 3 - da ne
Neovlateno
otkrivanje
profesionalne
tajne
145. 1. do 1 - da ne
Nedozvoljena
uporaba osobnih
podataka
146.
1. do 1 - da ne
2. do 3 - da ne
3. do 3 - da ne
GLAVA XV. KAZNENA DJELA PROTIV ASTI I UGLEDA
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Uvreda 147.
1.
do 90 dnevnih
iznosa
- da ne
2.
do 180 dnevnih
iznosa
- da ne
Sramoenje 148.
1.
do 180 dnevnih
iznosa
- da ne
2.
do 360 dnevnih
iznosa
- da ne
Kleveta 149.
1.
do 360 dnevnih
iznosa
- da ne
2.
do 500 dnevnih
iznosa
- da ne
567
GLAVA XVI. KAZNENA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Spolni snoaj bez
pristanka
152.
2. do 3 - da ne
Silovanje 153.
Teka kaznena
djela protiv spolne
slobode
154.
2. 3 do 15 do 1 da da
Bludne radnje 155.
1. do 1 - da ne
2. do 3 - da ne
Spolno
uznemiravanje
156. 1. do 1 - da ne
Prostitucija 157.
3. do 3 - da ne
GLAVA XVII. KAZNENA DJELA SPOLNOG ZLOSTAVLJANJA
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Spolna zlouporaba
djeteta mlaeg od
15 godina
158.
3. - - - -
4. 6 mj. do 5. / do 3 do 3 mj./ da / da da / ne
5. 3 do 15 do 1 da da
Spolna zlouporaba
djeteta starijeg od
15 godina
159.
Zadovoljenje
pohote pred
djetetom mlaim
do 15 godina
160.
1. do 1 - da da
2. do 3 - da da
Mamljenje djece
za zadovoljenje
spolnih potreba
161.
1. do 3 - da da
2. do 1 - da ne
568
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Podvoenje
djeteta
162.
3. 3 do 15 do 1 da da
Iskoritavanje
djece za
pornograju
163.
Iskoritenje djece
za pornografsku
predstavu
164.
3. 3 do 12 do 1 da da
Upoznavanje djece
s pornograjom
165. 1. do 3 - da ne
Teka kaznena
djela spolnog
zlostavljanja i
iskoritavanja
djeteta
166.
1. 3 do 15 do 1 da da
3.
najmanje 10 /
dugotrajni zatvor
do 3 ne da
GLAVA XVIII. KAZNENA DJELA SPOLNOG ZLOSTAVLJANJA
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Dvobranost 167. 1. do 1 - da ne
Omoguavanje
sklapanja
nedozvoljenog
braka
168. do 3 - da ne
Prisila na
sklapanje braka
169.
2. do 3 - da ne
Omoguavanje
izvanbranog
ivota s djetetom
170.
1. do 3 - da ne
2. do 3 - da ne
Ostavljanje u
tekom poloaju
blisku osobu
171. 1. do 3 - da ne
569
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Povreda dunosti
uzdravanja
172.
1. do 1 - da ne
2. do 3 - da ne
Neprovoenje
odluke za zatitu
dobrobiti djeteta
173.
1. do 1 - da ne
2. do 3 - da ne
3. do 1 - da ne
Oduzimanje
djeteta
174.
2. do 3 - da da
5. 3 do 15 do 01 da da
Promjena
obiteljskog stanja
175.
1. do 3 - da da
2. do 1 - da ne
Naputanje djeteta 176. 1. do 3 - da ne
Povreda djetetovih
prava
177.
1. do 3 - da ne
4. 3 do 15 do 1 da da
Povreda
privatnosti djeteta
178.
1. do 1 - da ne
2. do 2 - da ne
3. do 3 - da ne
Rodoskvrnue 179. 1. do 1 - da ne
GLAVA XIX. KAZNENA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
irenje i
prenoenje
zarazne bolesti
180.
1. do 2 - da ne
2. do 3 - da ne
3. do 1 - da ne
Nesavjesno
lijeenje
181.
1. do 1 - da ne
2. do 3 - da ne
4. 3 do 12 do 1 da da
5. do 6 mj. - da ne
6. do 1 - da ne
7. do 3 - da ne
8 1 do 8 do 1 da da
570
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Nedozvoljeno
presaivanje
dijelova ljudskog
tijela
182.
2. 3 do 15 do 1 da da
3. do 1 - da ne
Nepruanje
medicinske pomoi
u hitnim stanjima
183. 1. do 3 - da ne
Nadrilijenitvo 184.
1. do 1 - da ne
4. 3 do 15 do 1 da da
Krivotvorenje
lijekova ili
medicinskih
proizvoda
185.
3. do 3 - da da
4. do 3 - da da
Proizvodnja i
stavljanje u
promet tetnih
sredstava za
lijeenje
186.
1. do 3 - da ne
2. do 3 - da ne
3. do 1 - da ne
Nesavjesno
postupanje pri
pripravljanju i
izdavanju lijekova
187.
1. do 3 - da ne
2. do 1 - da ne
Proizvodnja i
stavljanje u
promet proizvoda
tetnih za ljudsko
zdravlje
188.
1. do 3 - da ne
2. do 1 - da ne
Nesavjesni
pregled mesa
za prehranu
189.
1. do 3 - da ne
2. do 1 - da ne
Neovlatena
proizvodnja i
promet drogama
190.
3. 3 do 15 do 1 da da
4. najmanje 3 do 1 da da
571
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Omoguavanje
troenja droga
191.
3. 3 do 15 do 1 da da
Neovlatena
proizvodnja i
promet tvari
zabranjenih u
sportu
191a
1. do 3 - da ne
2. 6 mj. do 5 do 3 da da
4. 3 do 15 do 1 da da
Teka kaznena
djela protiv
zdravlja ljudi
192.
3. 3 do 12 do 1 da da
4. do 3 - da ne
GLAVA XX. KAZNENA DJELA PROTIV OKOLIA
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Oneienje
okolia
193.
3. do 2/do 3 - da ne
Isputanje
oneiujuih tvari
s plovnog objekta
194.
1. do 3 - da ne
2. do 3 - da ne
3. do 1 - da ne
Ugroavanje
ozonskog sloja
195.
1. do 3 - da ne
2. do 1 - da ne
Ugroavanje
okolia otpadom
196.
1. do 2 - da ne
3. do 2 - da ne
Ugroavanje
okolia
postrojenjem
197.
2. do 2 - da ne
Ugroavanje
okolia
radioaktivnim
tvarima
198.
2. do 2 - da ne
572
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Ugroavanje
okolia bukom,
vibracijama ili
neionizirajuim
zraenjem
199. 1. do 3 - da ne
Unitavanje
zatienih
prirodnih
vrijednosti
200.
1. do 3 - da ne
3. do 2 - da ne
Unitavanje
stanita
201.
1. do 3 - da ne
4. do 2 - da ne
Trgovanje
zatienim
prirodnim
vrijednostima
202.
1. do 3 - da ne
3. do 2 - da ne
Protuzakonito
unoenje u okoli
divljih svojti ili
GMO-a
203. 1. 6 mj. do 5 do 3 mj. da ne
Protuzakoniti lov i
ribolov
204.
1. do 1 - da ne
2. do 3 - da ne
2. do 1 - da ne
Ubijanje i muenje
ivotinja
205.
1. do 1 - da ne
2. do 2 - da ne
3. do 6 mj. - da ne
Prenoenje
zaraznih bolesti
ivotinja i
organizama
tetnih za bilje
206.
1. do 1 - da ne
2. do 6 mj. - da ne
Proizvodnja i
stavljanje u
promet tetnih
sredstava za
lijeenje ivotinja
207.
1. do 2 - da ne
2. do 6 mj. - da ne
Nesavjesno
pruanje
veterinarske
pomoi
208. 1. do 1 - da ne
Pustoenje uma 209.
1. do 2 - da ne
2. do 3 - da ne
573
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Promjena vodenog
iga
210.
1. do 2 - da da
2. do 3 - da da
Protupravna
eksploatacija
rudnog blaga
211.
1. do 3 - da da
Protupravna
gradnja
212. 1. od 6 do 5 do 3 mj. da da
Teka kaznena
djela protiv
okolia
214.
2. 3 do 15 do 1 da da
4. 1 do 8 do 1 da da
7. do 3 - da ne
GLAVA XXI. KAZNENA DJELA PROTIV OPE SIGURNOSTI
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Dovoenje u
opasnost ivota i
imovine
opeopasnom
radnjom ili
sredstvom
215.
3. do 3 - da ne
Unitenje ili
oteenje javnih
naprava
216.
4. do 3 - da ne
Unitenje ili
oteenje zatitnih
naprava na radu
217.
2. do 3 - da ne
Unitenje ili
oteenje znakova
za opasnost
218.
1. do 1 - da ne
2. do 1 - da ne
Zlouporaba
nuklearnog ili
radioaktivnog
materijala
219.
574
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Rukovanje
opeopasnim
tvarima
220.
1. do 3 - da ne
2. do 3 - da ne
Opasno izvoenje
graevinskih
radova
221.
2. do 3 - da ne
Teka kaznena
djela protiv ope
sigurnosti
222.
2. 3 do 15 do 1 da da
GLAVA XXII. KAZNENA DJELA PROTIV
SIGURNOSTI PROMETA
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Napad na
zrakoplov, brod
ili nepokretnu
platformu
223.
1. 3 do 15 do 1 da da
3. 3 do 15 do 1 da da
6.
najmanje 10 ili kazna
dugotrajnog zatvora
do 3 ne da
Ugroavanje
prometa opasnom
radnjom ili
sredstvom
224.
1. do 1 - da ne
3. do 3 - da ne
Ugroavanje
posebnih vrsta
prometa
225
2. do 3 - da ne
4. 3 do 15 do 1 da da
575
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Obijesna vonja u
cestovnom prometu
226. 1. do 3 - da ne
Izazivanje
prometne nesree
u cestovnom
prometu
227.
2. do 3 - da ne
4. 3 do 12 do 1 da da
GLAVA XXIII. KAZNENA DJELA PROTIV IMOVINE
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Kraa 228.
2. do 1 - da ne
Teka kraa 229.
2. 6 mj. do 5 - da da
Razbojnitvo 230.
2. 3 do 12 do 1 da da
Razbojnika
kraa
231.
2. 3 do 12 do 1 da da
Utaja 232.
1. do 3 - da da
2. do 2 - da da
4. do 1 - da ne
Pronevjera 233.
3. do 2 - da ne
Neovlatena
uporaba tue
pokretne stvari
234.
1. do 1 - da ne
2. do 3 - da da
Oteenje tue
stvari
235.
1. do 2 - da ne
2. do 2 - da ne
576
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Prijevara 236.
3. do 1 - da ne
Nedozvoljena igra
na sreu
237.
1. do 3 - da ne
2. do 3 da ne
Zlouporaba
osiguranja
238.
1. do 3 - da ne
2. do 3 - da ne
Zlouporaba eka i
platne kartice
239. 1. do 3 - da ne
Zlouporaba
povjerenja
240.
1. do 3 - da ne
Povreda tuih
prava
241.
1. do 1 - da ne
2. do 1 - da ne
Lihvarski ugovor 242.
1. do 3 - da ne
Iznuda 243.
4. 3 do 12 do 1 da da
5. 3 do 15 do 1 da da
Prikrivanje 244.
1. do 3 - da ne
GLAVA XXIV. KAZNENA DJELA PROTIV GOSPODARSTVA
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Zlouporaba
povjerenja u
gospodarskom
poslovanju
246.
577
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Prijevara u
gospodarskom
poslovanju
247.
Povreda obveze
voenja
trgovakih i
poslovnih knjiga
248. 1. do 3 - da ne
Prouzroenje
steaja
249.
2. do 3 - da ne
Pogodovanje
vjerovnika
250. 1. do 3 - da ne
Primanje i davanje
mita u postupku
steaja
251.
3. do 3 - da ne
Primanje mita
u gospodarskom
poslovanju
252.
Davanje mita
u gospodarskom
poslovanju
253.
2. do 3 - da ne
Zlouporaba u
postupku javne
nabave
254.
Zavaravajue
oglaivanje
255. 1. do 2 - da ne
Utaja poreza
ili carine
256.
Izbjegavanje
carinskog nadzora
257. 1. 6 mj. do 5 do 3 mj. da da
Subvencijska
prijevara
258.
Zlouporaba
povlatenih
informacija
259.
1. do 3 - da ne
578
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Zlouporaba trita
kapitala
260.
1. do 3 - da ne
Neovlatena
uporaba tue
tvrtke
261. 1. do 3 - da da
Odavanje i
neovlateno
pribavljanje
poslovne tajne
262.
1. do 3 - da ne
Nedozvoljena
proizvodnja
263. 1. do 1 - da ne
Nedozvoljena
trgovina
264. 1. do 1 - da ne
Pranje novca 265.
5. do 3 - da ne
GLAVA XXV. KAZNENA DJELA PROTIV RAUNALNIH SUSTAVA,
PROGRAMA I PODATAKA
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Neovlateni
pristup
raunalnom
sustavu
266.
1. do 1 - da da
2. do 3 - da da
Ometanje rada
raunalnog
sustava
267. 1. do 3 - da da
Oteenje
raunalnih
podataka
268. 1. do 3 - da da
Neovlateno
presretanje
raunalnih
podataka
269. 1. do 3 - da da
Raunalno
krivotvorenje
270. 1. do 3 - da da
579
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Raunalna
prijevara
271.
Zlouporaba
naprava
272.
1. do 3 - da ne
2. do 1 - da ne
Teka kaznena
djela protiv
raunalnih
sustava, programa
i podataka
273.
1. od 6 mj. do 5 do 3 mj. da da
2. od 6 mj. do 5 do 3 mj. da da
3. od 1 do 8 do 6 mj. da da
GLAVA XXVI. KAZNENA DJELA KRIVOTVORENJA
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Krivotvorenje
novaca
274.
2. do 3 - da ne
Krivotvorenje
vrijednosnih
papira
275.
2. do 3 - da ne
Krivotvorenje
znakova za
vrijednost
276.
2. do 6 mj. - da ne
Krivotvorenje
znakova za
obiljeavanje robe,
mjera i utega
277.
2. do 3 - da ne
Krivotvorenje
isprave
278.
1. do 3 - da da
2. do 3 - da da
Krivotvorenje
slubene ili
poslovne isprave
279.
Zlouporaba
osobne isprave
280. 1. do 2 - da ne
Ovjeravanje
neistinitog
sadraja
281.
Izdavanje i
uporaba neistinite
lijenike ili veteri-
narske svjedodbe
282. 1. do 3 - da ne
580
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Izrada,
nabavljanje,
posjedovanje,
prodaja ili davanje
na uporabu
sredstava za
krivotvorenje
283. 1. do 3 - da ne
GLAVA XXVII. KAZNENA DJELA PROTIV
INTELEKTUALNOG VLASNITVA
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Povreda osobnih
prava autora ili
umjetnika
izvoaa
284.
1. do 1 - da ne
2. do 1 - da ne
3. do 1 - da ne
Nedozvoljena
uporaba autorskog
djela ili izvedbe
umjetnika izvoaa
285.
1. do 3 - da da
2. do 3 - da da
3. do 3 - da da
Povreda drugih
autorskom srodnih
prava
286.
1. do 1 - da da
2. do 1 - da da
3. do 1 - da da
4. do 1 - da da
Potvrda prava
na izum
287.
1. do 1 - da ne
2. do 3 - da da
Povreda iga 288. 1. do 3 - da da
Povreda registarske
oznake podrijetla
289. 1. do 3 - da ne
GLAVA XXVIII. KAZNENA DJELA PROTIV SLUBENE DUNOSTI
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Zlouporaba ovlasti
i poloaja
291.
Nezakonito
pogodovanje
292.
581
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Primanje mita 293.
3. do 1 - da ne
Davanje mita 294.
Trgovanje
utjecajem
295.
Davanje mita za
trgovanje
utjecajem
296.
Iznuivanje iskaza 297.
Protuzakonita
pretraga
298. 1. do 3 - da ne
Protuzakonito
osloboenje osobe
kojoj je oduzeta
sloboda
299. 1. 1 do 8 do 6 mj. da da
Odavanje slubene
tajne
300. 1. do 3 - da ne
GLAVA XXIX. KAZNENA DJELA PROTIV PRAVOSUA
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Neprijavljivanje
pripremanja
kaznenog djela
301.
1. do 1 - da ne
2. do 3 - da ne
Neprijavljivanje
poinjenog
kaznenog djela
302.
1. do 3 - da ne
2. do 3 - da ne
Pomo poinitelju
nakon poinjenja
kaznenog djela
303.
Lano
prijavljivanje
kaznenog djela
304.
1. do 3 - da ne
3. do 1 - ne
582
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Davanje lanog
iskaza
305.
Sprjeavanje
dokazivanja
306.
3. do 3 - da ne
Povreda tajnosti
postupka
307.
1. do 3 mj. - da ne
2. do 3 mj. - da ne
Otkrivanje
identiteta ugroene
osobe ili zatienog
svjedoka
308. 1. 6 mj. do 5 do 3 mj. da da
Pobuna osoba
kojima je oduzeta
sloboda
309.
1. do 3 - da ne
Omoguavanje
bijega osobi kojoj
je oduzeta sloboda
310. 1. do 3 - da ne
Neizvrenje sudske
odluke
311.
1. do 2 - da ne
2. do 2 - da ne
Prisila prema
pravosudnom
dunosniku
312. 1. 6 mj. do 5 do 6 mj. da da
Nadripisarstvo 313. 1. 6 mj. do 5 do 6 mj. da da
GLAVA XXX. KAZNENA DJELA PROTIV JAVNOG REDA
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Prisila prema
slubenoj osobi
314.
Napad na slubenu
osobu
315.
Lana uzbuna 316. 1. do 3 - da ne
583
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Skidanje i povreda
slubenog peata
i znaka
317. 1. do 3 - da da
Oduzimanje
ili unitenje
slubenog peata
ili slubenog spisa
318.
1. do 3 - da da
Oteenje i
nedozvoljeni izvoz
kulturnog dobra
319.
1. do 3 - da da
2. do 3 - da da
Nedozvoljeno
obavljanje
istraivakih
radova i
prisvajanje
kulturnog dobra
320.
1. do 3 - da ne
Unitavanje ili
prikrivanje
arhivskog gradiva
321. 1. 6 mj. do 5 do 3 mj. da da
Neovlateno
obavljanje
slubene radnje
322. 1. do 1 - da ne
Protupravna
naplata
323.
Izazivanje nereda 324.
1. do 3 - da ne
Javno poticanje na
nasilje i mrnju
325.
1. do 3 - da da
3. do 1 - da ne
4. do 3 - da da
Protuzakonito
ulaenje, kretanje
i boravak u RH
326.
Dogovor za
poinjenje
kaznenog djela
327. 1. do 3 - da ne
Zloinako
udruenje
328.
2. do 3 - da ne
584
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Poinjenje
kaznenog djela
u sastavu
zloinakog
udruenja
329. 1.
6 mj. do 5 do 3 mj. da da
1 do 10 do 6 mj. da da
3 do 12 do 1 da da
3 do 15 do 1 da da
5 do 20 do 2 ne da
najmanje 10 ili
dugotrajni zatvor
do 3 ne da
Izrada i
nabavljanje
oruja i sredstva
namijenjenih
poinjenju
kaznenog djela
330.
1. do 3 - da ne
2. do 1 - da ne
Nedozvoljeno
posjedovanje,
izrada i
nabavljanje oruja
331.
1. do 3 - da ne
4. do 3 - da ne
5. do 3 - da ne
Povreda mira
pokojnika
332.
1. do 1 - da ne
2. do 2 - da da
GLAVA XXXI. KAZNENA DJELA PROTIV BIRAKOG PRAVA
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Povreda slobode
odluivanja biraa
333. 1. 6 mj. do 5 do 3 mj. da da
Uskrata birakog
prava
334. 1. do 3 - da ne
Zlouporaba
birakog prava
335.
1. do 3 - da ne
2. do 3 - da ne
Povreda tajnosti
glasovanja
336. 1. do 1 - da ne
Unitenje i
krivotvorenje
izbornih isprava
337.
Izborna prijevara 338. 1. 6 mj. do 5 do 3 mj. da da
Podmiivanje
zastupnika
339.
585
GLAVA XXXII. KAZNENA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Veleizdaja 340. 1. najmanje 5 do 2 ne da
Priznavanje
okupacije i
kapitulacije
341. 1. najmanje 5 do 2 ne da
Sprjeavanje
borbe protiv
neprijatelja
342. 1. 1 do 10 do 6 mj. da da
Sluba u
neprijateljskoj
vojsci
343.
1. 3 do 15 do 1 da da
2. 3 do 15 do 1 da da
Pomaganje
neprijatelju
344. 1. 1 do 10 do 1 da da
Podrivanje vojne i
obrambene moi
drave
345. 1. 3 do 15 do 1 da da
Prisila prema
najviim dravnim
dunosnicima RH
346.
2. 3 do 12 do 1 da da
Odavanje tajnih
podataka
347.
2. do 3 - da ne
4. 3 do 12 do 1 da da
5. do 3 - da ne
pijunaa 348.
4. najmanje pet do 2 ne da
5. 3 do 15 do 1 da da
Povreda ugleda
Republike
Hrvatske
349. 1. do 1 - da ne
Pripremanje
kaznenih djela
protiv Republike
Hrvatske
350. 1. 6 mj. do 5 do 3 mj. da da
Kanjavanje za
najtee oblike
kaznenih djela
protiv Republike
Hrvatske
351.
1.
najmanje 10 /
dugotrajni zatvor
do 3 ne da
2.
najmanje 10 /
dugotrajni zatvor
do 3 ne da
586
GLAVA XXXIII. KAZNENA DJELA PROTIV STRANE DRAVE
ILI MEUNARODNE ORGANIZACIJE
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Ubojstvo osobe
pod meunarod-
nom zatitom
352. 1.
najmanje 10 ili
dugotrajni zatvor
do 3 ne da
Otmica osobe pod
meunarodnom
zatitom
353.
1. 3 do 12 do 1 da da
Napad na osobu
pod meunarod-
nom zatitom
354.
2. 3 do 15 do 1 da da
Prijetnja osobi
pod meunarod-
nom zatitom
355. 1. 6 mj. do 5 do 3 mj. da da
Povreda ugleda
strane drave i
meunarodne
organizacije
356.
1. do 1 - da ne
2. do 1 da ne
GLAVA XXXIV. KAZNENA DJELA PROTIV ORUANIH SNAGA
REPUBLIKE HRVATSKE
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Neizvravanje i
odbijanje
izvrenja
zapovijedi
357.
1. do 3 - da ne
Odbijanje
primanja i
zlouporaba
oruja
358.
1. do 3 - da ne
2. do 3 - da ne
Protivljenje
straaru
ili strai
359.
1. do 3 - da ne
Odbijanje
poslunosti
360.
3. 3 do 15 do 1 da da
4. do 3 - da ne
587
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Zlostavljanje
podreenog ili
mlaeg u slubi
362.
1. do 3 - da ne
2. do 3 - da ne
Povreda
straarske,
unutarnje i druge
sline slube
363.
1. do 3 - da ne
Podnoenje
neistinitih izvjea
i neizvjeivanje
364.
1. do 3 - da da
3. do 1 - da ne
Nepoduzimanje
mjera za zatitu
vojne postrojbe
365.
1. do 3 - da ne
3. 3 do 15 do 1 da da
4. do 3 / 1 do 8 do 6 mj. da ne/da
Neosiguranje na
vojnim vjebama
366.
1. do 3 - da ne
3. do 1 - da ne
5. do 3 - da ne
Neodazivanje
pozivu i izbjega-
vanje vojne slube
367.
2. do 3 - da ne
Izbjegavanje vojne
obveze onespo-
sobljenjem ili
prijevarom
368.
1. do 3 - da ne
2. do 3 - da ne
Protuzakonito
osloboenje protiv
vojne slube
369. 1. 1 do 8 do 6 mj. da da
Nepropisan i
nesavjestan odnos
prema ovjerenom
naoruanju i
vojnoj opremi i
drugim sredstvima
za potrebe obrane
370.
1. do 1 - da ne
4. do 3 - da ne
Neovlateni ulazak
u vojne objekte i
izradba skica ili
crtea vojnih
objekata i borbe-
nih sredstava
371.
1. do 3 - da ne
588
Kazneno
djelo
lanak
KZ
Stavak
Kazna
(u god.)
Ublaavanje
(u god.)
ROD/
uvjetna
Kanjiv
pokuaj
Prijelaz i predaja
neprijatelju
372.
2. 3 do 15 do 1 da da
Neispunjavanje ili
naputanje
dunosti za
vrijeme borbenog
djelovanja
373.
1. 3 do 15 do 1 da da
2. 3 do 15 do 1 da da
Naputanje
poloaja protivno
zapovijedi
374. 1. 3 do 15 do 1 da da
Naputanje
oteenog broda ili
zrakoplova prije
vremena
375. 1. 1 do 8 do 6 mj. da da
Ostavljanje
neprijatelju
neoteenih
borbenih
sredstava
376.
Slabljenje
borbenog morala i
borbene situacije
377.
1. 3 do 12 do 1 da da
Neizvrenje
materijalne obveze
378.
1. do 3 - da ne
2. do 3 - da ne
Neispunjenje
dunosti pri
provedbi
mobilizacije
379.
2. do 3 - da ne
589
IV. USPOREDNI PRIKAZ LANAKA
STAROG I NOVOG KAZNENOG ZAKONA
Stari Kazneni zakon
(NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01,
111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06,
110/07, 152/08 i 57/11)
Novi Kazneni zakon
(NN 125/11, 144/12)
lanak Naziv lanak Naziv
I. TEMELJNE ODREDBE
1.
prisile
1.
prisile
2. Naelo zakonitosti 2. Naelo zakonitosti
3. Obvezna primjena blaeg zakona 3.
Vremensko vaenje kaznenog
zakonodavstva
4. Naelo krivnje 4. Naelo krivnje
5. Vrste kaznenopravnih sankcija Brisan
6. Opa svrha kaznenopravnih sankcija Brisan
7.
Ogranienja u propisivanju sadraja
kaznenopravnih sankcija i njihovoj
primjeni
Brisan
8. Pokretanje kaznenog postupka Brisan
9. Pravo na rehabilitaciju 381. Prijelazne i zavrne odredbe
II. PRIMJENA KAZNENOG
ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE
HRVATSKE
10.
Iskljuenje primjene kaznenog
zakonodavstva prema djeci
7.
prema mladim osobama
11.
Primjena Kaznenog zakona prema
mladim poiniteljima
12.
Primjena Opeg dijela Kaznenog
zakona
6.
Primjena Opeg dijela Kaznenog
zakona
13.
Primjena kaznenog zakonodavstva za
Republike Hrvatske, njezinu brodu ili
zrakoplovu
10.
Republike Hrvatske
11.
zrakoplovu Republike Hrvatske
Usporedni prikaz lanaka starog i novog KZ-a
590
14.
podruja Republike Hrvatske
13.
podruja Republike Hrvatske protiv
njezinog pravnog interesa
14.
kaznena djela koja poinjena izvan
podruja Republike Hrvatske poine
njezini dravljani
15.
izvan njezina podruja
16.
Hrvatske
17.
podruja Republike Hrvatske
15.
na podruju Republike Hrvatske
12.
na podruju Republike Hrvatske
16.
18.
17.
Uraunavanje pritvora i kazne
izdrane u stranoj dravi
19.
Uraunavanje oduzimanja slobode i
izvrenih kaznenopravnih sankcija u
stranoj dravi
18.
Nemogunost primjene kaznenog
zakonodavstva zbog proteka vremena
81. Zastara kaznenog progona
19. Zastara kaznenog progona 81. Zastara kaznenog progona
20.
Tijek i prekid zastare kaznenog
progona
82. Tijek zastare kaznenog progona
21. Zastara izvrenja kazne 83. Zastara izvrenja kazne
22. Zastara izvrenja sigurnosnih mjera 85.
Zastara izvrenja sigurnosnih mjera,
oduzimanja imovinske koristi i
predmeta
23.
Tijek i prekid zastare izvrenja kazni i
sigurnosnih mjera
84. Tijek zastare izvrenja kazne
24. Nezastarivost izvrenja kazne 83. Zastara izvrenja kazne
591
III. KAZNENO DJELO
25. Nain poinjenja kaznenog djela 20. Nain poinjenja kaznenog djela
26. Vrijeme poinjenja kaznenog djela 8. Vrijeme poinjenja kaznenog djela
27. Mjesto poinjenja kaznenog djela 9. Mjesto poinjenja kaznenog djela
28. Beznaajno djelo 33. Beznaajno djelo
29. Nuna obrana 21. Nuna obrana
30. Krajnja nuda 22. Krajnja nuda
31. Sila ili prijetnja 22. Krajnja nuda
32. Zakonita uporaba sredstava prisile Brisan
33. Pokuaj 34. Pokuaj
34. Dragovoljni odustanak 35. Dobrovoljni odustanak
35.
Pojedinani poinitelj kaznenog djela i
sudionici
36. Poiniteljstvo
36. Kanjavanje sudionika 39. Kanjavanje supoinitelja i sudionika
37. Poticanje 37. Poticanje
38. Pomaganje 38. Pomaganje
IV. KRIVNJA
39. Sadraj krivnje 23. Sastojci krivnje
40. Neubrojivost 24. Neubrojivost
41. Samoskrivljena neubrojivost 25. Samoskrivljena neubrojivost
42. Smanjena ubrojivost 26. Bitno smanjena ubrojivost
43.
ili s nehajem
27.
i s nehajem
44. Namjera 28. Namjera
45. Nehaj 29. Nehaj
46. Zabluda o protupravnosti djela 32. Zabluda o protupravnosti
47.
Zabluda o biu kaznenog djela i
protupravnost
30. Zabluda o biu kaznenog djela
31.
Zabluda o okolnostima koje iskljuuju
protupravnost
V. KAZNE I KANJAVANJE
49. Vrste kazni 40. Vrste kazni
50. Svrha kanjavanja 41. Svrha kanjavanja
51. Novana kazna 42. Novana kazna
52. Izvrenje novane kazne 43. Zamjena nenaplaene novane kazne
53. Kazna zatvora
44. Kazna zatvora
46. Kazna dugotrajnog zatvora
592
54. Zamjena kazne zatvora 55. Rad za ope dobro
55. Uvjetni otpust
59. Uvjetni otpust
60.
Obveze osuenika i zatitni nadzor za
vrijeme provjeravanja
61. Opoziv uvjetnog otpusta
56.
Ope pravilo o izboru vrste i mjere
kazne
47. Odmjeravanje kazne
57. Ublaavanje kazne
48. Ublaavanje kazne
49. Granice ublaavanja kazne
58. Osloboenje od kazne
50. Osloboenje od kazne
59.
Posebni sluajevi osloboenja od
kazne za kaznena djela poinjena iz
nehaja
60. Stjecaj kaznenih djela 51. Stjecaj kaznenih djela
61. Produljeno kazneno djelo 52. Produljeno kazneno djelo
62.
Izbor vrste i mjere kazne osuenoj
osobi
53.
Izricanje jedinstvene kazne osuenoj
osobi
63. Uraunavanje pritvora i ranije kazne 54.
Uraunavanje pritvora, istranog
zatvora i ranije kazne
VI. MJERE UPOZORENJA
64. Vrste mjere upozorenja Brisan
65. Svrhe mjere upozorenja Brisan
66. Sudska opomena Brisan
67. Uvjetna osuda 56. Uvjetna osuda
68. Obveze uvjetno osuene osobe
62. Vrste posebnih obveza
63. Izricanje posebnih obveza
69. Opoziv uvjetne osude 58. Opoziv uvjetne osude
70. Uvjetna osuda sa zatitnim nadzorom 64. Zatitni nadzor
71. Posebne obveze uz zatitni nadzor
62. Vrste posebnih obveza
63. Izricanje posebnih obveza
72.
Opoziv uvjetne osude sa zatitnim
nadzorom
58. Opoziv uvjetne osude
VII. SIGURNOSNE MJERE
73. Vrste sigurnosnih mjera 65. Vrste sigurnosnih mjera
74. Svrha sigurnosnih mjera
66. Svrha sigurnosnih mjera
67. Naelo razmjernosti
593
75. Obvezno psihijatrijsko lijeenje
68. Obvezno psihijatrijsko lijeenje
70. Izvrenje mjera obveznog lijeenja
76. Obvezno lijeenje od ovisnosti
69. Obvezno lijeenje od ovisnosti
70. Izvrenje mjera obveznog lijeenja
77.
Zabrana obavljanja zvanja, djelatnosti
ili dunosti
71.
Zabrana obavljanja odreene dunosti
ili djelatnosti
78.
Zabrana upravljanja motornim
vozilom
72.
Zabrana upravljanja motornim
vozilom
79. Protjerivanje stranca iz zemlje Brisan
80. Oduzimanje predmeta 79. Oduzimanje predmeta
81.
Uraunavanje zatitnih mjera izreenih
za prekraje
Brisan
VIII. ODUZIMANJE IMOVINSKE
KORISTI, JAVNO OBJAVLJIVANJE
PRESUDE, PRAVNE POSLJE-
DICE OSUDE, REHABILITACIJA,
AMNESTIJA I POMILOVANJE
82.
Oduzimanje imovinske koristi
ostvarene kaznenim djelom
5. Oduzimanje imovinske koristi
77.
Uvjeti i nain oduzimanja imovinske
koristi
78.
Oduzimanje imovinske koristi od
kaznenog djela za koje je nadlean
Ured za suzbijanje korupcije i
organiziranog kriminaliteta
83. Javno objavljivanje presude 80. Javno objavljivanje presude
84. Pravne posljedice osude 381. Prijelazne i zavrne odredbe
85. Rehabilitacija 381. Prijelazne i zavrne odredbe
86. Podaci iz kaznene evidencije 381. Prijelazne i zavrne odredbe
87. Amnestija Brisan
88. Pomilovanje Brisan
89.
IX. ZNAENJE IZRAZA
U OVOM ZAKONU
87. Znaenje izraza u ovom zakonu
X. KAZNENA DJELA PROTIV
IVOTA I TIJELA
90. Ubojstvo 110. Ubojstvo
91. Teko ubojstvo 111. Teko ubojstvo
92. Ubojstvo na mah
112. Usmrenje 93. edomorstvo
94. Usmrenje na zahtjev
594
95. Prouzroenje smrti iz nehaja 113. Prouzroenje smrti iz nehaja
96. Sudjelovanje u samoubojstvu 114. Sudjelovanje u samoubojstvu
97. Protupravni prekid trudnoe 115. Protupravni prekid trudnoe
97a Zabrana kloniranja ljudskog bia 108.
Zabrana kloniranja ljudskog bia i
promjene ljudskog genoma
98. Tjelesna ozljeda 117. Tjelesna ozljeda
99. Teka tjelesna ozljeda
119. Osobito teka tjelesna ozljeda
120.
Teka tjelesna ozljeda s posljedicom
smrti
100. Tjelesna ozljeda na mah
120.
Teka tjelesna ozljeda s posljedicom
smrti
101. Tjelesna ozljeda iz nehaja 121. Teka tjelesna ozljeda iz nehaja
102.
Pokretanje kaznenog postupka za
kaznena djela tjelesna ozljede
117. Tjelesna ozljeda
103. Sudjelovanje u tunjavi 122. Sudjelovanje u tunjavi
104. Nepruanje pomoi 123. Nepruanje pomoi
105. Naputanje nemone osobe 124. Naputanje nemone osobe
XI. KAZNENA DJELA PROTIV
SLOBODE I PRAVA OVJEKA
I GRAANINA
106. Povreda ravnopravnosti graana
125. Povreda ravnopravnosti
126.
Povreda slobode izraavanja
nacionalne pripadnosti
107. Povreda slobode izraavanja misli 127. Povreda slobode izraavanja misli
108.
Povreda prava na okupljanje i javni
prosvjed
128.
Povreda prava na okupljanje i
prosvjed
109. Povreda prava na udruivanje 129. Povreda prava na udruivanje
110. Povreda slobode vjere 130. Povreda slobode vjere
111. Povreda prava na trajk 131. Povreda prava na rad
112.
Povreda prava na podnoenje pravnih
lijekova i predstavki
291. Zlouporaba poloaja i ovlasti
113.
Sprjeavanje tiskanja, raspaavanja
tiskanih stvari i emitiranja
127.
Povreda slobode miljenja i
izraavanja misli
114.
Povreda prava na rad
i drugih prava iz rada
131. Povreda prava na rad
132. Neisplata plae
134. Povreda prava iz socijalnog osiguranja
595
115.
Povreda prava na zdravstvenu i
invalidsku zatitu
116. Povreda slobode odluivanja biraa 333. Povreda slobode odluivanja biraa
117. Uskrata birakog prava 334. Uskrata birakog prava
118. Zlouporaba izbornog prava 335. Zlouporaba izbornog prava
119. Povreda tajnosti glasovanja 336. Povreda tajnosti glasovanja
120. Unitenje izbornih isprava 337.
Unitenje i krivotvorenje izbornih
isprava
121. Izborna prijevara 338. Izborna prijevara
122. Naruavanje nepovredivosti doma 141.
Naruavanje nepovredivosti doma i
poslovnog prostora
123. Protuzakonita pretraga 298. Protuzakonita pretraga
124. Protupravno oduzimanje slobode 136. Protupravno oduzimanje slobode
125. Otmica
137. Otmica
136. Protupravno oduzimanje slobode
126. Iznuivanje iskaza
297. Iznuivanje iskaza
104.
Muenje i drugo okrutno, neljudsko ili
poniavajue postupanje ili
kanjavanje
127.
Zlostavljanje u obavljanju slube ili
javne ovlasti
147. Uvreda
104.
poniavajue postupanje ili kanjavanje
128. Prisila 138. Prisila
129. Prijetnja 139. Prijetnja
130.
Povreda tajnosti pisama i drugih
poiljaka
142.
Povreda tajnosti pisama i drugih
poiljaka
131. Neovlateno snimanje i prislukivanje
143.
Neovlateno zvuno snimanje i
prislukivanje
144.
Neovlateno slikovno snimanje i
prislukivanje
132.
Neovlateno otkrivanje profesionalne
tajne
145.
Neovlateno otkrivanje profesionalne
tajne
133.
Nedozvoljena uporaba osobnih
podataka
146.
Nedozvoljena uporaba osobnih
podataka
134. Povreda mira pokojnika 332. Povreda mira pokojnika
XII. KAZNENA DJELA PROTIV
REPUBLIKE HRVATSKE
135. Veleizdaja 340. Veleizdaja
136. Priznavanje okupacije i kapitulacija 341. Priznavanje okupacije i kapitulacija
596
137. Ugroavanje dravne neovisnosti 340. Veleizdaja
138. Ubojstvo najviih dravnih dunosnika
97. Terorizam
111. Teko ubojstvo
139. Otmica najviih dravnih dunosnika 97. Terorizam
140.
Nasilje prema najviim dravnim
dunosnicima
346.
Prisila prema najviim dravnim
dunosnicima Republike Hrvatske
97. Terorizam
312.
Prisila prema pravosudnom
dunosniku
314. Prisila prema slubenoj osobi
142. Oruana pobuna 340. Veleizdaja
144. Odavanje dravne tajne 347. Odavanje tajnih podataka
145.
Objavljivanje sadraja dravne ili
vojne tajne
347. Odavanje tajnih podataka
146. pijunaa 338. pijunaa
147. Sprjeavanje borbe protiv neprijatelja 342. Sprjeavanje borbe protiv neprijatelja
148. Sluba u neprijateljskoj vojsci 343. Sluba u neprijateljskoj vojsci
149. Pomaganje neprijatelju 344. Pomaganje neprijatelju
150.
drave
345.
drave
151. Povreda ugleda Republike Hrvatske
349. Povreda ugleda Republike Hrvatske
325. Javno poticanje na nasilje i mrnju
151a
Prijetnje poinjenjem kaznenih djela
protiv Republike Hrvatske
97. Terorizam
139. Prijetnja
152.
Udruivanje radi injenja kaznenih
djela protiv Republike Hrvatske
328. Zloinako udruenje
153.
Pripremanje kaznenih djela protiv
Republike Hrvatske
350.
Republike Hrvatske
154.
Naknadna pomo poinitelju kaznenog
djela protiv Republike Hrvatske
303.
Pomo poinitelju nakon poinjenog
kaznenog djela
155.
Hrvatske
351.
Hrvatske
XIII. KAZNENA DJELA PROTIV
VRIJEDNOSTI ZATIENIH
MEUNARODNIM PRAVOM
156. Genocid
88. Genocid
90. Zloin protiv ovjenosti
157. Agresivni rat 89. Zloin agresije
597
157a Zloin protiv ovjenosti 90. Zloin protiv ovjenosti
158. Ratni zloin protiv civilnog puanstva 91. Ratni zloin
159.
Ratni zloin protiv ranjenika i
bolesnika
91. Ratni zloin
160. Ratni zloin protiv ratnih zarobljenika 91. Ratni zloin
161.
Protupravno ubijanje i ranjavanje
neprijatelja
91. Ratni zloin
162.
Protupravno oduzimanje stvari od
ubijenih i ranjenih na bojitu
91. Ratni zloin
163. Nedozvoljena sredstva borbe
91. Ratni zloin
331.
Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i
164. Povreda pregovaraa 92. Povreda pregovaraa
165.
Grubo postupanje s ranjenicima,
bolesnicima i ratnim zarobljenicima
91. Ratni zloin
166.
zarobljenika
94.
zarobljenika
167.
Unitavanje kulturnih dobara i
objekata u kojima se nalaze kulturna
dobra
91. Ratni zloin
167a Zapovjedna odgovornost 96. Odgovornost zapovjednika
167b Novaenje plaenika 95. Novaenje plaenika
168. Zlouporaba meunarodnih znakova 93. Zlouporaba meunarodnih znakova
169. Terorizam 97. Terorizam
169a Javno poticanje na terorizam 99. Javno poticanje na terorizam
169b Novaenje i obuka za terorizam
100. Novaenje za terorizam
101. Obuka za terorizam
170.
Ugroavanje sigurnosti osoba pod
meunarodnom zatitom
352.
Ubojstvo osobe pod meunarodnom
zatitom
353.
Otmica osobe pod meunarodnom
zatitom
354.
Napad na osobu pod meunarodnom
zatitom
355.
Prijetnja osobi pod meunarodnom
zatitom
171. Uzimanje talaca 97. Terorizam
172.
Zlouporaba nuklearnog ili
radioaktivnog materijala
219. Zlouporaba radioaktivnih tvari
220. Rukovanje opeopasnim tvarima
598
173. Zlouporaba opojnih droga
190.
Neovlatena proizvodnja i promet
drogama
191. Omoguavanje troenja droga
174. Rasna i druga diskriminacija 125. Povreda ravnopravnosti
175. Trgovanje ljudima i ropstvo
106. Trgovanje ljudima
105. Ropstvo
176.
poniavajue postupanje
104.
poniavajue postupanje
177.
Protuzakonito prebacivanje osoba
preko dravne granice
326.
Protuzakonito ulaenje, kretanje i
boravak u Republici Hrvatskoj
178. Meunarodna prostitucija
157. Prostitucija
162. Podvoenje djeteta
179. Otmica zrakoplova ili broda 223.
Napad na zrakoplov, brod ili
nepokretnu platformu
180. Morsko i zrano razbojnitvo 216.
Napad na zrakoplov, brod ili
nepokretnu platformu
181.
Ugroavanje sigurnosti meunarodnog
prometa i meunarodne plovidbe
224.
Ugroavanje prometa opasnom
radnjom ili sredstvom
182.
Nepruanje pomoi na moru i
unutarnjim vodama
123. Nepruanje pomoi
183. Neovlateno odailjanje Brisan
184.
Zlouporaba meunarodnih
telekomunikacijskih znakova
218.
znakova za opasnost
185.
Prekid ili oteenje podmorskih kabela
i cjevovoda
216. Unitenje ili oteenje javnih naprava
186.
Povreda ugleda strane drave i
meunarodne organizacije
356.
Povreda ugleda strane drave i
meunarodne organizacije
187.
Udruivanje radi injenja kaznenih
djela protiv vrijednosti zatienih
meunarodnim pravom
102. Teroristiko udruenje
187a
pravom
103.
pravom
187b
Naknadna pomo poinitelju kaznenog
djela protiv vrijednosti zatienih
meunarodnim pravom
303.
Pomo poinitelju nakon poinjenja
kaznenog djela
XIV. KAZNENA DJELA PROTIV
SPOLNE SLOBODE I SPOLNOG
UDOREA
188. Silovanje
152. Spolni odnoaj bez pristanka
153. Silovanje
154. Teka djela protiv spolne slobode
599
189. Spolni odnoaj s nemonom osobom
153. Silovanje
190. Prisila na spolni odnoaj
153. Silovanje
191. Spolni odnoaj zlouporabom poloaja
158.
Spolna zlouporaba djeteta mlaeg
od petnaest godina
159.
Spolna zlouporaba djeteta starijeg
od petnaest godina
192. Spolni odnoaj s djetetom 158.
Spolna zlouporaba djeteta mlaeg
od petnaest godina
193. Bludne radnje
155. Bludne radnje
158.
Spolna zlouporaba djeteta mlaeg od
petnaest godina
194.
Zadovoljenje pohote pred djetetom ili
maloljetnom osobom
160.
Zadovoljenje pohote pred djetetom
mlaim od petnaest godina
195. Podvoenje
157. Prostitucija
162. Podvoenje djeteta
196.
Iskoritavanje djece ili maloljetnih
osoba za pornograju
163. Iskoritavanje djece za pornograju
164.
Iskoritavanje djece za pornografske
predstave
197. Upoznavanje djece s pornograjom 165. Upoznavanje djece s pornograjom
197a
Djeja pornograja na raunalnom
sustavu ili mreu
163. Iskoritavanje djece za pornograju
165. Upoznavanje djece s pornograjom
198. Rodoskvrnue
179. Rodoskvrnue
159.
Spolna zlouporaba djeteta starijeg od
petnaest godina
158.
Spolna zlouporaba djeteta mlaeg od
petnaest godina
XV. KAZNENA DJELA PROTIV
ASTI I UGLEDA
199. Uvreda 147. Uvreda
200. Kleveta
149. Kleveta
148. Sramoenje
201.
Iznoenje osobnih ili obiteljskih
prilika
148. Sramoenje
178. Povreda privatnosti djeteta
600
202. Predbacivanje kaznenog djela 148. Sramoenje
203.
Razlozi za iskljuenje protupravnosti
kaznenih djela protiv asti i ugleda
147. Uvreda
148. Sramoenje
204.
150.
205.
Javno objavljivanje presude za
151.
Javno objavljivanje presude za
XVI. KAZNENA DJELA PROTIV
BRAKA, OBITELJI I MLADEI
206. Dvobranost 167. Dvobranost
207.
Omoguavanje sklapanja
nedozvoljenog braka
168.
Omoguavanje sklapanja
nedozvoljenog braka
208. Krenje obiteljskih obveza 171.
Ostavljanje u tekom poloaju bliske
osobe
209. Povreda dunosti uzdravanja 172. Povreda dunosti uzdravanja
210.
Oduzimanje djeteta ili maloljetne
osobe
174. Oduzimanje djeteta
211. Promjena obiteljskog stanja 175. Promjena obiteljskog stanja
212. Naputanje djeteta 176. Naputanje djeteta
213.
Zaputanje i zlostavljanje djeteta ili
maloljetne osobe
177. Povreda djetetovih prava
214.
Izvanbrani ivot s maloljetnom
osobom
Brisan
215.
Sprjeavanje i neizvrenje mjera za
zatitu djeteta i maloljetne osobe
173.
Neprovoenje odluke za zatitu
dobrobiti djeteta
215a Nasilniko ponaanje u obitelji
138. Prisila
139. Prijetnja
147. Uvreda
154.
Teka kaznena djela protiv spolne
slobode
166.
Teka kaznena djela spolnog
zlostavljanja i iskoritavanja djeteta
XVII. KAZNENA DJELA PROTIV
IMOVINE
216. Kraa 228. Kraa
217. Teka kraa 229. Teka kraa
601
218. Razbojnitvo 230. Razbojnitvo
219. Razbojnika kraa 231. Razbojnika kraa
220. Utaja 232. Utaja
221. Oduzimanje tue pokretne stvari 234.
Neovlatena uporaba tue pokretne
stvari
222. Unitenje i oteenje tue stvari 235. Oteenje tue stvari
223.
Povreda tajnosti, cjelovitosti i
dostupnosti raunalnih podataka
266. Neovlateni pristup
267. Ometanje rada raunalnog sustava
268.
Oteenje raunalnih podataka ili
programa
269.
Neovlateno presretanje raunalnih
podataka
272. Zlouporaba naprava
223a Raunalno krivotvorenje
270. Raunalno krivotvorenje
224. Prijevara
236. Prijevara
237. Nedozvoljena igra na sreu
224a Raunalna prijevara
271. Raunalna prijevara
224b Prijevara na tetu Europskih zajednica
256. Utaja poreza ili carine
258. Subvencijska prijevara
225. Zlouporaba osiguranja
238. Zlouporaba osiguranja
236. Prijevara
226. Zlouporaba eka i kreditne kartice 239. Zlouporaba eka i kreditne kartice
227. Zlouporaba povjerenja 240. Zlouporaba povjerenja
228. Povreda tuih prava 241. Povreda tuih prava
229.
Povreda prava autora ili umjetnika
izvoaa
284.
Povreda osobnih prava autora ili
umjetnika izvoaa
230.
Nedozvoljena uporaba autorskog djela
ili izvedbe umjetnika izvoaa
285.
Nedozvoljena uporaba autorskog djela
ili izvedbe umjetnika izvoaa
231.
Povreda prava proizvoditelja zvune
ili slikovne snimke u svezi s
radiodifuzijskim emisijama
286. Povreda drugih autorskom srodnih
prava
232.
Povreda prava iz prijavljenog ili
zatienog izuma
287. Povreda prava na izum
233. Lihvarski ugovor 242. Lihvarski ugovor
234. Iznuda
243. Iznuda
235. Ucjena
602
236. Prikrivanje 244. Prikrivanje
237.
Pokretanje postupka za kaznena djela
protiv imovine
245.
Kazneni progon za kaznena djela
protiv imovine
XVIII. KAZNENA DJELA
PROTIV ZDRAVLJA LJUDI
238. Prenoenje zarazne bolesti
180. irenje i prenoenje zarazne bolesti
239. Prenoenje spolne bolesti
240. Nesavjesno lijeenje 181. Nesavjesno lijeenje
241. Samovoljno lijeenje Brisan
242.
Nedozvoljeno presaivanje dijelova
ljudskog tijela
182.
Nedozvoljeno uzimanje i presaivanje
dijelova ljudskog tijela
107.
Trgovanje dijelovima ljudskog tijela
i ljudskim zamecima
243. Nepruanje medicinske pomoi 183.
Nepruanje medicinske pomoi u
hitnim stanjima
244. Nadrilijenitvo 184. Nadrilijenitvo
245.
Pripravljanje i proizvodnja tetnih
sredstava za lijeenje
186.
tetnih sredstava za lijeenje
246.
Nesavjesno postupanje pri
pripravljanju i izdavanju lijekova
187.
Nesavjesno postupanje pri
pripravljanju i izdavanju lijekova
247.
kodljivih ivenih namirnica
188.
proizvoda tetnih za ljudsko zdravlje
248. Nesavjesni pregled mesa za prehranu 189. Nesavjesni pregled mesa za prehranu
249.
Teka kaznena djela protiv zdravlja
ljudi
192.
Teka kaznena djela protiv zdravlja
ljudi
XIX. KAZNENA DJELA PROTIV
OKOLIA
250. Oneienje okolia 193. Oneienje okolia
251. Ugroavanje okolia bukom 199.
Ugroavanje okolia bukom,
vibracijama ili neionizirajuim
zraenjem
252. Ugroavanje okolia otpadom 196. Ugroavanje okolia otpadom
252a Protupravna gradnja 212. Protupravna gradnja
253.
Unoenje radioaktivnog ili drugog
opasnog otpada u Republiku Hrvatsku
196. Ugroavanje okolia otpadom
198.
Ugroavanje okolia radioaktivnim
tvarima
254. Ugroavanje okolia napravama 197. Ugroavanje okolia postrojenjem
255.
Prenoenje zaraznih bolesti ivotinja
i bilja
206.
Prenoenje zaraznih bolesti ivotinja
i organizama tetnih za bilje
603
256.
Proizvodnja tetnih sredstava za
lijeenje ivotinja
207.
tetnih sredstava za lijeenje ivotinja
257.
Nesavjesno pruanje veterinarske
pomoi
208.
Nesavjesno pruanje veterinarske
pomoi
258. Protuzakoniti lov
204. Protuzakoniti lov i ribolov
200.
Unitavanje zatienih prirodnih
vrijednosti
259. Protuzakoniti ribolov
204. Protuzakoniti lov i ribolov
200.
Unitavanje zatienih prirodnih
vrijednosti
260. Muenje ivotinje 205. Ubijanje ili muenje ivotinja
261. Pustoenje uma 209. Pustoenje uma
261a
Protupravna eksploatacija rudnog
blaga
211.
Protupravna eksploatacija rudnog
blaga
262. Teka kaznena djela protiv okolia 214. Teka kaznena djela protiv okolia
XX. KAZNENA DJELA PROTIV
OPE SIGURNOSTI LJUDI I
IMOVINE I SIGURNOSTI
PROMETA
263.
Dovoenje u opasnost ivota
i imovine opeopasnom radnjom
ili sredstvom
215.
Dovoenje u opasnost ivota i
imovine opeopasnom radnjom ili
sredstvom
264. Unitenje ili oteenje javnih naprava 216. Unitenje ili oteenje javnih naprava
265. Oteenje zatitnih naprava na radu
217.
Unitenje ili oteenje zatitnih
naprava na radu
215.
Dovoenje u opasnost ivota i
imovine opeopasnom radnjom ili
sredstvom
266. Opasno izvoenje graevinskih radova 221.
Opasno izvoenje graevinskih
radova
198.
Ugroavanje okolia radioaktivnim
tvarima
268.
Unitenje ili oteenje znakova za
opasnost
218.
znakova za opasnost
224.
Ugroavanje prometa opasnom
radnjom ili sredstvom
269. Neotklanjanje opasnosti Brisan
270.
Nesudjelovanje u otklanjanju ope
opasnosti
Brisan
604
271.
Teka kaznena djela protiv ope
sigurnosti
222.
Teka kaznena djela protiv ope
sigurnosti
272. Izazivanje prometne nesree 227.
Izazivanje prometne nesree u
cestovnom prometu
273.
Nepruanje pomoi osobi koja je teko
tjelesno ozlijeena u prometnoj
nesrei
123. Nepruanje pomoi
XXI. KAZNENA DJELA PROTIV
SIGURNOSTI PLATNOG
PROMETA I POSLOVANJA
274. Krivotvorenje novca 274. Krivotvorenje novca
275. Krivotvorenje vrijednosnih papira 275. Krivotvorenje vrijednosnih papira
276. Krivotvorenje znakova za vrijednost 276. Krivotvorenje znakova za vrijednost
277.
Izradba, nabavljanje, posjedovanje,
prodaja ili davanje na uporabu
283.
Izrada, nabavljanje, posjedovanje,
278.
Krivotvorenje znakova za
obiljeavanje robe, mjera i utega
277.
Krivotvorenje znakova za
obiljeavanje robe, mjera i utega
283.
279. Pranje novca 265. Pranje novca
280.
Povreda ravnopravnosti u obavljanju
gospodarske djelatnosti
125. Povreda ravnopravnosti
292. Nezakonito pogodovanje
281. Pogodovanje vjerovnika 250. Pogodovanje vjerovnika
282. Zlouporaba steaja 249. Prouzroenje steaja
283. Zlouporaba u postupku steaja
247. Prijevara u gospodarskom poslovanju
236. Prijevara
251.
Primanje i davanje mita u postupku
steaja
284. Obmanjivanje kupaca 255. Zavaravajue oglaivanje
285.
Povreda prava industrijskog vlasnitva
i neovlatena uporaba tue tvrtke
288. Povreda iga
261. Neovlatena uporaba tue tvrtke
286. Utaja poreza i drugih davanja
287.
Povreda obveze voenja trgovakih
i poslovnih knjiga
248.
Povreda obveze voenja trgovakih i
poslovnih knjiga
288.
Stvaranje monopolistikog poloaja
na tritu
Brisan
605
289.
Nelojalna konkurencija u
vanjskotrgovinskom poslovanju
Brisan
290. Nedozvoljena trgovina zlatom 264. Nedozvoljena trgovina
291. Nesavjesno gospodarsko poslovanje
239.
Zlouporaba povjerenja u
gospodarskom poslovanju
242.
Povreda prava vjerovnika u
292.
Zlouporaba ovlasti u gospodarskom
poslovanju
233. Pronevjera
246.
258. Subvencijska prijevara
293. Prijevara u gospodarskom poslovanju 247. Prijevara u gospodarskom poslovanju
294. Sklapanje tetnog ugovora 246.
294a
Primanje mita u gospodarskom
poslovanju
252.
Primanje mita u gospodarskom
poslovanju
294b
Davanje mita u gospodarskom
poslovanju
253.
Davanje mita u gospodarskom
poslovanju
295.
Izdavanje i neovlateno pribavljanje
poslovne tajne
262.
Odavanje i neovlateno pribavljanje
poslovne tajne
296. Nedozvoljena proizvodnja 263. Nedozvoljena proizvodnja
297. Nedozvoljena trgovina 264. Nedozvoljena trgovina
298. Izbjegavanje carinskog nadzora
257. Izbjegavanje carinskog nadzora
XXII. KAZNENA DJELA PROTIV
PRAVOSUA
299.
Neprijavljivanje pripremanja
kaznenog djela
301.
Neprijavljivanje pripremanja
kaznenog djela
300.
Neprijavljivanje poinjenog kaznenog
djela
302.
Neprijavljivanje poinjenog kaznenog
djela
301.
kaznenog djela
303.
kaznenog djela
302. Lano prijavljivanje kaznenog djela 304. Lano prijavljivanje kaznenog djela
303. Davanje lanog iskaza 305. Davanje lanog iskaza
304. Sprjeavanje dokazivanja 306. Sprjeavanje dokazivanja
305. Povreda tajnosti postupka 307. Povreda tajnosti postupka
606
305a
Otkrivanje identiteta zatienog ili
ugroenog svjedoka
308.
Otkrivanje identiteta ugroene osobe
ili zatienog svjedoka
306.
Pobuna osoba kojima je oduzeta
sloboda
309.
sloboda
307. Bijeg osobe kojoj je oduzeta sloboda
309.
sloboda
310.
Omoguavanje bijega osobi kojoj je
oduzeta sloboda
308.
Izigravanje zabrana iz sigurnosnih
mjera i pravnih posljedica osude
311. Neizvravanje sudske odluke
309.
dunosniku
312.
dunosniku
310. Nadripisarstvo 313. Nadripisarstvo
XXIII. KAZNENA DJELA
PROTIV VJERODOSTOJNOSTI
ISPRAVA
311. Krivotvorenje isprave 278. Krivotvorenje isprave
312. Krivotvorenje slubene isprave
279.
Krivotvorenje slubene ili poslovne
isprave
318.
Oduzimanje ili unitenje slubenog
peata ili slubenog spisa
313.
Posebni sluajevi krivotvorenja
isprave
278. Krivotvorenje isprave
314.
Izradba, nabavljanje, posjedovanje,
sredstava za krivotvorenje isprava
283.
315. Ovjerovljavanje neistinitog sadraja 281. Ovjerovljavanje neistinitog sadraja
316.
Izdavanje i uporaba neistinite
282.
Izdavanje i uporaba neistinite
XXIV. KAZNENA DJELA PROTIV
JAVNOG REDA
317.
Sprjeavanje slubene osobe u
obavljanju slubene dunosti
318. Napad na slubenu osobu 315. Napad na slubenu osobu
319.
Sudjelovanje u grupi koja sprjeava ili
napada slubenu osobu
329.
zloinakog udruenja
320.
Protupravna promjena ustrojstva
lokalne uprave, samouprave ili
dravne uprave
340. Veleizdaja
321. Pozivanje na otpor 315. Napad na slubenu osobu
607
322. irenje lanih i uznemirujuih glasina 316. Lana uzbuna
323.
Skidanje i povreda slubenog peata
i znaka
317.
Skidanje i povreda slubenog peata i
znaka
324.
318.
325.
Oteenje, unitenje i nedozvoljeni
izvoz kulturnog ili prirodnog dobra
319.
Oteenje i nedozvoljeni izvoz
kulturnog dobra
326.
Nedozvoljeno obavljanje istraivakih
320.
Nedozvoljeno obavljanje istraivakih
327.
Unitavanje ili prikrivanje arhivske
grae
321.
Unitavanje ili prikrivanje arhivskog
gradiva
328. Lano predstavljanje 322.
Neovlateno obavljanje slubene
radnje
329. Samovlast 138. Prisila
330. Protupravna naplata 323. Protupravna naplata
331. Nasilniko ponaanje
138. Prisila
139. Prijetnja
324. Izazivanje nereda
332. Dogovor za poinjenje kaznenog djela 327. Dogovor za poinjenje kaznenog djela
333.
Udruivanje za poinjenje kaznenih
djela
329.
zloinakog udruenja
334.
Izradba i nabavljanje oruja i sredstava
djela
330.
Izrada i nabavljanje oruja i sredstava
djela
335.
Nedozvoljeno posjedovanje oruja
331.
Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i
336.
Sudjelovanje u grupi koja poini
kazneno djelo
122. Sudjelovanje u tunjavi
324. Izazivanje nereda
329.
zloinakog udruenja
XXV. KAZNENA DJELA PROTIV
SLUBENE DUNOSTI
337.
Zlouporaba poloaja i ovlasti
246.
608
338.
Zlouporaba obavljanja dunosti
dravne vlasti
292. Nezakonito pogodovanje
339. Nesavjestan rad u slubi 291. Zlouporaba poloaja i ovlasti
340. Neizvravanje zapovijedi Brisan
341. Povreda uvanja dravne granice Brisan
342.
Protuzakonito osloboenje osobe kojoj
je oduzeta sloboda
299.
Protuzakonito osloboenje osobe
kojoj je oduzeta sloboda
343. Protuzakonito posredovanje
295. Trgovanje utjecajem
296. Davanje mita za trgovanje utjecajem
344. Prijevara u slubi 236. Prijevara
345. Pronevjera 233. Pronevjera
346. Neovlatena uporaba 234.
Neovlatena uporaba tue pokretne
stvari
347. Primanje mita 293. Primanje mita
348. Davanje mita 294. Davanje mita
349.
Protupravno prisvajanje stvari
prigodom pregleda, pretrage ili
izvrenja
229. Teka kraa
350. Protuzakonita naplata i isplata
236. Prijevara
351. Odavanje slubene tajne
300. Odavanje slubene tajne
347. Odavanje tajnih podataka
XXVI. KAZNENA DJELA PROTIV
ORUANIH SNAGA REPUBLIKE
HRVATSKE
352.
Neizvrenje i odbijanje izvrenja
zapovijedi
357.
Neizvrenje i odbijanje izvrenja
zapovijedi
353. Odbijanje primanja i uporabe oruja 358.
Odbijanje primanja i zlouporaba
oruja
354. Protivljenje nadreenome 360. Odbijanje poslunosti
355.
Protivljenje straaru, strai, ophodnji,
slubujuoj ili drugoj vojnoj osobi u
slinoj slubi
359. Protivljenje straaru ili strai
356.
Prisila prema vojnoj osobi u
obavljanju slubene dunosti
357.
Napad na vojnu osobu u obavljanju
slubene dunosti
315. Napad na slubenu osobu
609
358.
Blae kanjavanje za kaznena djela iz
lanka 352. i lanka 354. do 357.
361.
Blae kanjavanje za kaznena djela iz
lanka 347. i 349.
359. Zlostavljanje podreenog ili mlaeg 362.
Zlostavljanje podreenog ili mlaeg u
slubi
360.
Povreda straarske, ophodne ili druge
sline slube
363.
Povreda straarske, unutarnje ili druge
sline slube
361.
Podnoenje neistinitih prijavaka i
izvjea
364.
neizvjeivanje
362.
postrojbe
365.
postrojbe
363. Neosiguranje na vojnim vjebama 366. Neosiguranje na vojnim vjebama
364.
vojne slube
367.
vojne slube
365.
Izbjegavanje vojne slube
onesposobljenjem ili prijevarom
368.
Izbjegavanje vojne obveze
onesposobljenjem ili prijevarom
366.
Protuzakonito osloboenje od vojne
slube
369.
Protuzakonito osloboenje od vojne
slube
367.
Samovoljno udaljenje i bijeg iz vojne
postrojbe ili slube
Brisan
368. Izbjegavanje popisa i pregleda 378. Neizvrenje materijalne obveze
369. Neizvrenje materijalne obveze 378. Neizvrenje materijalne obveze
370.
Nesavjesna izradba i preuzimanje
vojnog materijala
Brisan
371.
povjerenom oruju
370.
povjerenom naoruanju i vojnoj
opremi i drugim sredstvima za potrebe
obrane
372.
Protuzakonito raspolaganje
povjerenim orujem
232. Utaja
233. Pronevjera
235. Oteenje tue stvari
373. Kraa oruja ili dijela bojnog sredstva
228. Kraa
229. Teka kraa
374. Odavanje vojne tajne 347. Odavanje tajnih podataka
375.
Neovlateni ulazak u vojne objekte i
i bojnih sredstava
371.
Neovlateni ulazak u vojne objekte i
i borbenih sredstava
376.
Kanjavanje za kaznena djela
poinjena za vrijeme ratnog stanja ili u
sluaju izravne ugroenosti neovisno-
sti i jedinstvenosti Republike Hrvatske
Brisan
610
377. Prijelazak i predaja neprijatelju 372. Prijelaz i predaja neprijatelju
378.
Neispunjavanje dunosti za vrijeme
boja ili bojnog djelovanja
373.
379.
Samovoljno naputanje dunosti za
vrijeme boja ili bojnog djelovanja
373.
380.
zapovijedi
374.
zapovijedi
381.
zrakoplova prije vremena
375.
zrakoplova prije vremena
382.
bojnih sredstava
376.
borbenih sredstava
383.
Slabljenje bojnog morala i bojne
situacije
377.
Slabljenje borbenog morala i borbene
situacije
384. Neosiguranje vojne postrojbe 365.
postrojbe
385. Neizvjeivanje vojnih tijela 364.
neizvjeivanje
386.
mobilizacije
379.
mobilizacije
387. Uvjeti za izricanje stegovne mjere Brisan
388.
Odgovornost za kazneno djelo
poinjeno po zapovijedi nadreenog
380.
Odgovornost za kazneno djelo
poinjeno po zapovijedi nadreenog
611
KRATICE
austr. KZ austrijski Kazneni zakonik
belg. KZ belgijski Kazneni zakonik
crnog. KZ crnogorski Krivini zakonik
l. lanak
EKLJP Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
ESLJP Europski sud za ljudska prava
EU Europska unija
n. KZ nski Kazneni zakon
franc. KZ francuski Kazneni zakonik
GRECO Skupina zemalja za borbu protiv korupcije Vijea Europe
HLJKPP Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu
kanad. KZ kanadski Kazneni zakonik
KZ Kazneni zakon
KZ/97 Kazneni zakon od 19. rujna 1997.
KZRH Krivini zakon Republike Hrvatske
Maresti Maresti protiv Hrvatske, zahtjev br. 55759/07,
v. Hrvatska presuda od 25. 6. 2009.
MKS Meunarodni kazneni sud
MONEYVAL Odbor strunjaka Vijea Europe za praenje mjera protiv pranja
novca
NATO Sjevernoatlantski savez
NN Narodne novine, slubeni list Republike Hrvatske
NN MU Narodne novine Meunarodni ugovori
njem. KZ njemaki Kazneni zakonik
njem. ZZPMP njemaki Zakon o zloinima protiv meunarodnog prava
njem. VKZ njemaki Vojni kazneni zakon
OIB Osobni identikacijski broj
OKZRH Osnovni krivini zakon Republike Hrvatske od 28. prosinca 1992.
OLAF Ured za borbu protiv prijevara Europske unije
PUP Pravosue i unutarnji poslovi
Kratice
612
Kratice
RH Republika Hrvatska
ROD rad za ope dobro
SL SFRJ Slubeni list SFRJ
slov. KZ slovenski Kazneni zakonik
st. stavak
vic. KZ vicarski Kazneni zakonik
to. toka
Tomai Branko Tomai i drugi protiv Hrvatske, zahtjev br. 46598/06,
v. Hrvatska presuda od 15. 1. 2009.
UN Ujedinjeni narodi
USRH Ustavni sud Republike Hrvatske
Ustav Ustav Republike Hrvatske
v. vidi
VE Vijee Europe
VSRH Vrhovni sud Republike Hrvatske
ZAPSP Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima
ZERP Zatieni ekoloko-ribolovni pojas
ZIKZ Zakon o izvravanju kazne zatvora
ZIDKZ/12 Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona od 14. prosinca
2012.
ZJN Zakon o javnoj nabavi
ZKP Zakon o kaznenom postupku
ZO Zakon o odvjetnitvu
ZOL Zakon o lijenitvu
ZOMPO Zakon o meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima
ZOOOS Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
ZOPOKD Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela
ZSM Zakon o sudovima za mlade
ZSPC Zakon o sigurnosti prometa na cestama
ZSSI Zakon o sprjeavanju sukoba interesa u obnaanju javnih dunosti
ZTP Zakon o tajnosti podataka
ZUSKOK Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta
ZZODS Zakon o zatiti osoba s duevnim smetnjama
ZZS Zakon o zatiti svjedoka
K enevske konvencije
Nakladnik
NARODNE NOVINE d.d.
Zagreb, Savski gaj, XIII. put 6
Za nakladnika
PETAR PISKA
Direktorica Nakladnike djelatnosti
SANJA PERI
Urednica Pravne biblioteke
VESNA GRUBI
Graki urednik
JURE TOMII
Lektura
NARODNE NOVINE d.d.
Priprema, prijelom i korektura
D.S.M.-GRAFIKA, Zagreb
Tisak
ZRINSKI d.d., akovec
Tiskano u 600 primjeraka

2013-04-18 Komentar KZ 2011 - Radna Skupina

Enviado por

Dados do documento

Título original

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

2013-04-18 Komentar KZ 2011 - Radna Skupina

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

PRAVNA BIBLIOTEKA, KOMENTARI, 10

ast i ugled 147151

irenje i prenoenje zarazne

eljezniki promet 224225

Você também pode gostar