EDWARD. W.

SAID: ORIJENTALIZAM
UVOD
1.
= Orijent je gotovo bio europski izum i mjesto egzotike. Amerikanci Orijent
doivljavaju kao povezan s Dalekim istokom, dok Europljani imaju tu dugu
tradiciju orijentalizma, naina sporazumijevanja s Orijentom koji ima posebno
mjestu u europskom iskustvu.
= Orijent Europi nije samo susjed nego dalek izvor kolonijalizma, jezika i
civilizacije
= aid pod orijentalizmom podrazumijeva nekoliko stvari!
1" Akademski orijentalizam # svatko tko ga istrauje ili izraava orijentalist je i
bavi se orijentalizmom.
$" Oblikovan nain mi%ljenja s distinkcijom izme&u Orijenta i Okcidenta. 'a
podjela prenosi se na podjelu (apad)*stok, %to mnogi spisatelji
upotrebljavaju u svojim radovima kao smjernicu.
+" Orijent kao diskurs! ,ora ga se kao diskurs preispitati kako bi se razumjela
izrazito sustavna disciplina kojom je europska kultura bila kadra upravljati
Orijentom # pa i stvoriti ga tijekom prosvjetiteljstva. -ad je rije o entitetu
.Orijent/, cijela mrea tema se povlai. 0oanta knjige.
= 0ostoji razlika izme&u 1ranko)britanske ukljuenosti u Orijent i post)ratne
amerike, kada su se drugi prikljuili. 2ovoriti o orijentalizmu znai govoriti o
britansko)1rancuskom kulturnom pot3vatu, premda se nakon drugog svjetskog
rata Amerika pona%a kako su se 4ritanci i 5rancuzi nekad.
$.
= 1. -vali6kacija! Orijent nije samo pasivna prirodna injenica. On nije samo
.negdje jest/. 7ico 86lozo1 povijesti" je zapazio kako ljudi sami stvaraju povijest i
mogu znati samo ono %to su sami stvorili # pa je prema tome Orijent stvorio
ovjek # kao zemljopisni i kulturni identitet sa svojom povije%9u razvoja.
= aid se ne9e baviti podudarno%9u Orijenta i orijentalizma nego dosljedno%9u
orijentalizma i njegovi ideja O Orijentu.
= $. -vali6kacija! *deje, kulture i povijesti ne mogu se promatrati bez
kon6guracije mo9i. Orijent nije stvoren iz puke ma%te ve9 u sistemu mo9i. Odnos
Orijenta i Okcidenta odnos je mo9i koji su si stvarali Europljani.
= +. -vali6kacija! Orijent, opet, nije samo struktura mitova i lai ve9 igra ulogu
kao znak euro)atlantske mo9i nad samim Orijentom. Orijent kao sustav ideja koji
opstaje do danas vi%e je od lai.
= 2ramasci je povukao korisnu distinkciju izme&u gra&anskog i politikog
dru%tva. -ultura i kultura ideja pripada prvenstveno gra&anskom dru%tvu, u kojem
u netotalitarnom reimu prevladavaju neke ideje ponad drugi3, iako u sklopu
8Eagleton". 'a 3egemonija, oblik kulturne prevlasti bitan je za razumijevanje
industrijskog (apada. 'a ista 3egemonija dri snani orijentalizam, omogu9io je
da postoji ne%to %to se moe istraivati, prouavati, predavati. *maginitivno
istraivanje orijentalni3 tema temelji se na izvoru europske svijesti.
= 0itanje koje 9e aid naknadno iznijeti! :e li skupina ideja vanija od sveukupne
gra&e;
+.
'ri aspekta suvremene stvarnosti 8ili ti kako pristupiti razradi problema"!
1" Distinkcija izmeu istog i politikog znanja. <azlika izme&u 3umanista i
osobe politikog rada, umjetnika i osobe politikog rada u tome je %to prvi
skup ne stvara radove koji su striktno vezani za politiko djelovanje, iako
odre&ena ideolo%ka obojenost moe biti vana za politiku. =o, odre&ene
gra&e u akademskim krugovima ideolo%ki3 znanosti mogle bi se s3vatiti
kao politike. *deja da bi svako akademsko znanje trebalo biti nepolitino u
praksi je problematino. vaki znanstvenik nalazi se u ari%tu kulture i
okolnosti. 2ra&ansko dru%tvo prepoznaje stupnjeve politike relevantnosti
u podrujima znanja. 'a relevantnost>vanost u dva se vida vee # preko
direktne prevodivosti u ekonomiju i bliskosti nekog podruja s izvorom
mo9i. 'e%ko je pretpostaviti da neki Europljanin zainteresiran za Orijent
njemu pristupa kao pojedinac, a ne Europljanin. Orijentalizam nije puko
politika tema gdje prevladava interes za mo9i niti raspr%ena zbirka
tekstova i radova o kulturi Orijenta. On e biti distribucija geopolitike
svijesti u znanstvene, ekonomske, socioloke, povijesne i floloke
tekstove, niz interesa koji se stvaraju i odravaju pomo9u znanosti.
Odre&ena volja da se razumije novi svijet, oblikovan razliitim vrstama
mo9i # a ne samo politikom 8npr. intelektualna". Orijentalizam suoava
ovjeka s pitanjem odnosa imperijalizam i kulture tj. da imperijalizam
upravlja cijelim znanstvenim podrujem, imaginacijom i institucijama. ?
radovima pisaca 1@. stolje9a, iako se ne radi o direktnim stavovima,
svejedno se odre&eni politiki stavovi mogu i%itati, ali to %to i jest
djelovala ne znai da je istovremeno kultura ocrnjena. *z te perspektive
aid i prouava orijentalizam na temelju tri imperija # britanskog,
1rancuskog i amerikog i tvrdi da svako 3umanistiko istraivanje mora
1ormulirati narav veze izme&u znanja i politike u speci6nom kontekstu
prouavanja, 1ormulirati glavni predmet i povijesne okolnosti.
$" Pitanje metode. =e postoji puko zadano i jednostavno dostupno polazi%te
ve9 svaki projekt mora imati takvo koje omogu9uje njegov slijed. Ain prvog
koraka ukljuuje odre&ivanje granice prema kojoj ne%to izdvajamo iz
koliine gra&e. Ostaje problem pravilnog suavanja dimenzija u kojem bi
vladao misaoni poredak, a da pritom nema i nuno kronolo%ki. aid navodi
kako se u knjizi bavi s britanskim, 1rancuskim i amerikim utjecajima jer su
prvenstveno ti bili u direktnom odnosu preko 1BBB godina. ? velikom radu
E.. 3aCera .-ublaj)kan i pad :eruzalema/ kojeg aid stavlja pod moderni
orijentalizam, nema politike i ideolo%ke o%trine koju sam aid u djelu
iznosi i tako&er se knjiga ne bavi s akademskim i knjievnim
orijentalizmom koji je pod utjecajem 1ran)brit i imper. orijentalizma. 4ilo
koji orijentalizam svejedno zadrava stanoviti autoritet (apada nad
Orijentom. =eprirodan i netajanstven, nerazluiv podjednako od ideja koje
uzvisuje i tradicija>spoznaja koje oblikuje. Orijentalizam se zasniva na
izvanjskosti # otkrivaju9i njega otkriva se (apad. <adi se ovdje, kljuno, o
reprezentacijama Orijenta 8zastupanjima dapae", a ne prirodne prikaze
Orijenta. Europa je nastojala pro%irit broj te3nika kojima bi prouavala
Orijent, u 1@. stolje9u otkrivanjem jezika 8i izbacivanjem 3ebrejskog iz
primarne interesne skupine" stvoren je itavo mo9no novolingvistiko
podruje. Orijentalizam je vi%e odgovarao kulturi koja ga je .stvorila/ nego
samom objektu, kojeg je opet .stvorio/ (apad. 0ostoji $BB vrsta Orijenta i
nikad isti Orijent. ?sput 9e aid za cilj postaviti dijalektiku izme&u
individualnog teksta ili autora i sloene kolektivne tvorbe kojoj djelo
doprinosi. 0itanje je kako prouavati bez manipulativne perspektive.

+" Osobna dimenzija. 2ramsci! 0olazi%te za kritiku razradu jest svijest o tome
%to netko uistinu jest i .poznavanje sebe/ plod je povijesnog procesa koji
ostavlja tragove, ali ne i popis. aid je dakle Orijentalac odrastao u $
britanske kolonije zapadnjakog obrazovanja koji svejedno osje9a
orijentalnost u sebi. 0aragra1 o tome kako zadrati kritiku svijest. DEB
godina napetosti u amerikim institucijama nastali su ogranci politikog
karaktera prema orijentalizmu. :edno od obiljeja elektronike 8zapravo
industrije vezane uz to" je sterotipiziranje Orijenta, oblikovanje kalupa.
Ojaana je .demonologija Orijenta/. Danas se ak i najjednostavnije
spoznaje o Arapima pretvaraju u politiku temu, a pritom niti jedan autor
(apada nikad se nije doista poistovjetio s Arapima kao %to se, recimo, s
cionizmom. 0revi%e esto su knjievnost i kultura pretpostavljale da su
politiki i povijesno nevine. Dru%tvo i knjievnost se mogu prouavati
zajedno. Ovim radom aid nastoji oduiti od in3erentnog dominantnog
stila.
1. DJELOKRUG ORIJENTALIZMA
. !nanje o Orijentu
= aid kritiki vr%i napad na citiraju9i jednog engleskog dravnika 4al1oura kojeg
uzima kao savr%en primjer tipinog odnosa zapada, zapadni3 dominantni3 drava
i zapadnog mi%ljenja o .onima/ tamo. 4al1our se postavlja kao da je Engleska
zasluna za to %to Egipat jest, kao da i3 oni poznaju bolje od sami3 Egip9ana i kao
da Egip9ani trae da budu okupirano, emu se aid suprotstavlja. 4al1ourov govor
je vaan kao retorika predstava jer preuzima na sebe uloge dva naroda pod
.mi/ i .oni/. ?zima upravo Egipat jer je Egipat bio znak pobjede britanskog
imperijalizma i znanja. Ford Gromer, engleski predstavnik 1@BH. godine tretiran je
kao netko tko je .stvorio/ Egipat. ? svom eseju njegova je .podre&ena rasa/
ekvivalent 4al1ourovim .Orijentalcima/. Gromer u svojim esejima potpuno odbija
Egipatski nacionalizam tvrde9i kako bi cilj trebao biti pribliavanje
kozmopolitizmu. :ednostavno, .podre&ene rase nemaju u sebi znanje %to je dobro
za nji3/, um im je povr%an, ne znaju %to je za %to svi su isti. Oni su ljudska
materija kojom se upravlja.
= vuda se trebala istaknuti injenica da orijentalac ivi u drugaijem, svojem
svijetu s vlastitim nacionalnim, kulturnim i epistemolo%kim granicama i naelima
unutarnjeg sklada, no ono %to se doga&a jest da jasno9u i identitet ne daje nji3ov
vlastiti napor nego napor (apada koji je sam sebi identi6cirao Orijent. Dvije odlike
kulturnog odnosa tako se spajaju, bitno je to %to se znanje o Orijentu, izraslo iz
pozicije sile, ostvaruje u Orijent, stvara. ? svakom posebnom sluaju 8%kola,
sudnica, zatvorI" orijentalac se predstavlja istim sustavom.
= Orijentalizam osnauje znanje da Europa vlada jednim velikim dijelom (emljine
povr%ine i ta injenica zauzvrat jaa orijentalizam. <azdoblje napretka institucija i
sadraja orijentalizma napreduje proporcionalno s europskim %irenjem. ? Europi
je postojao golem korpus literature o Orijentu naslije&ene # od Europe. Ono %to se
zbiva kroz 1J. i 1@. stolje9e svojevrsna je orijentalna renesansa, nova svijest o
Orijentu koji see od -ine do ,editerana. 'emeljni ton odnosu 4liskog istoka i
Europe dala je =apoleonova vojna, nakon ega nastupa najbolji predloak kako
jedna kultura prisvaja drugu.
= -ako se orijentalizam moe opisati kao povijesna pojava, nain mi%ljenja,
suvremeni problemi i materijalna stvarnost; (a Gromera, je sjedi%te mo9i na
(apadu i iz njega se prema *stoku %iri golem sveobu3vatan me3anizam %to
podupire centralnu vlast koja pak njime vlada. 7last mora biti centrirana, %to je
klasina metoda imperijalizma. Orijent mora u9i u suverenitet od *stoka do
(apada u kojem vlada 3ijerar3ijski odnos. 2lavno pitanje koje je orijentalizam
postavio 8tj. ono koje je iznjedrilo" jest moe li se egzistencija ovjeanstva
podijeliti na .nas/ i .vas/, a da pritom nema sukoba, nema neprijateljstva.
Ameriki diplomat KenrL -issinger bavio se u kasnijoj 1azi ivota problemom
nadvladavanja zemalja u razvoju. * smatrao kako je razlika upravo u misli jer
.oni/ nisu imali neMtonovski obrat 8"issinger #e$tonovim obratom naziva
znanstveni obrat koji se dogodio krajem %.&poetkom '. stoljea na zapadu, a
radi se o promjeni u s(vaanju svijeta ) ugrubo, stvarni svijet je *izvan*
promatraa tj. injenice o svijetu ne ovise o promatrau, a znanje se sastoji od
prikupljanja i klasifciranja ti( injenica +eksternalistiko s(vaanje svijeta,.
"ulture koje nisu bile suoene s takvim miljenjem +zemlje u razvoju, imaju
internalistiki pogled na svijet - za nji( je svijet skoro u potpunosti *u*
promatrau tj. injenice ovise o promatrau. !nai ne mo.e se doi do znanja o
svijetu isto promatranjem, prikupljanjem podataka i sl. /toga za nji( empirija
ima drugaiju +manju, vrijednost nego za zapad.", njima je stvarni svijet nutarnji
promatrau i njegova je podjela autentino vrijednosna. ?z -issingerovu analizu
odlino pristaje lanak od N stranice Karolda O. 2liddena 1@H$. godine u kojem
kratko reeno naziva itavu istonu civilizaciju civilizacijom srama, ukljuuju9i i
islam. 0itanje je, koje i kakve su to aspektne pojave 8poput kulture i struni3
vje%tina" koje u 1BB godina modernog doba dijele isti pogled prema Orijentu.
.0 1maginitivna geografja i njezine reprezentacije orijentalizacija
orijenta
= trogo uzev%i, orijentalizam je uena znanstvena disciplina. 0odruje
prouavanja moe se promijeniti i u najtradicionalnijim disciplinama poput
povijesti ili teologije, stoga inzistiranje znanstvenika da je podruje prouavanja
jednostavno de6nirano nije plauzibilno, speci6no i u pitanju orijentalizma iz vi%e
razloga.
= 2ovoriti o znanstvenoj specijalizaciji kao o geogra1skom podruju za
orijentalizam je znaajno, naime, u ve9ini pro1esija i usmjerenja te%ko je re9i da
se bave podrujem dovoljnim za geogra1sko lociranje, npr. klasiar, amerikanist,
itd. (a orijentalista se smatra i onog koji se bavim islamskim pravom i onog za
kineske dijalekte ili indijske religije, suoeni su s tim da pri3vate kako je glavno
obiljeje orijentalizma golem broj potpodjela. 0okazatelj kako je orijentalizam
postao sveukljuiv 8u orijentalizmom)za3va9enoj Europi pod zanosom kao nekad
2rcima i <imljanima" jesu kronike 1@. stolje9a u kojima je svaki rad s
orijentalizmom bio zabiljeen. Orijentalistiki studiji naprosto su pokrivali 8i
pokrivaju" uop9e sve %to se na Orijentu moe prona9i i pritom se znanost rijetko
kad bavila suvremenim orijentalizmom ili nekim njegovim dijelom, ve9 uglavnom
drevnim, klasinim, tradicionalnim. Oko Orijenta izgra&uje se mitologija, potjee
iz suvremeni3 stajali%ta i op9i3 predrasuda, ali i iz 7icove .ta%tine nacija i
znanstvenika/.
= Aini se da um trajno oblikuje ono %to je Glaude Fevi)trauss nazvao .znanost o
konkretnom/ 8djelo Divlja misao". =azivanjem svega oko sebe neime i
kontinuiranom klasi6ciranju od najprimitivniji3 naroda do najrazvijeniji3
civilizacija upu9uje da um za3tijeva red raspoznavanja. 'o moe biti univerzalno,
ali ne moe biti univerzalno to u injenici %to je paprat u jednom narodu simbol
sklada, a u drugom je %tetna. ?vijek postoji proizvoljnost u tome kako se vide
stvari, ona koja je u pratnji i povijesti dru%tva. ve to je, pak, stvorio ovjek, pa bi
valjalo re9i da se za mnoge stvari prona&e objektivna vrijednost tek nakon %to se
odre&ene uloge i znaenja pripi%u novim pojavama. 7rijedi isto za %togod
neobine stvari poput stranca ili nenormalnog pona%anja. 0ostavi% ogradu i
proizvoljno one tamo nazove% barbarima, a sebe civilizacijom.
= Dva antika dijela, prva tragedija, Es3ilov 0erzijanci, i posljednja tragedija,
Euripidov 4ak3e, istiu stav (apada o *stoku. Europa je mo9na i pregledna, Azija
poraena i daleka. 'o je bitno povlaenje geogra1ske linije imaginacije.
= Odnos prema Orijentu op9enito se kolebao izme&u zapadnog prijezira prema
poznatome i njegova grozniava zanosa prema novome # ili stra3a od novog.
Orijent je za (apad uvijek predstavljao opasnost, a u njemu su vidjeli neke nove
inaice stari3 ve9 vi&eni3 pojava koje treba sprijeiti.
= Pto se tie islama, europski stra3 je bio i opravdan # po osnivanju religije
osvajaki prodor je bio i vi%e nego znaajan. (a Europu islam je bio trajna trauma,
a protumaen kao zavodljiva instanca kr%9anstva, osvajakim po3odima tamo sve
do 1E. stolje9a potpomogli su %irenje pria o svem zlu koje ,u3amed potie,
okarakteriziran gotovo kao antikrist, sve to su lana utjelovljenja.
= Orijent je pozornica na kojoj je izgra&en cijeli *stok. Europska imaginacija
uvelike se 3ranila bogatstvima s Orijenta.
= ? djelu .Orijentalna knjinica/ 4art3olomeLa dDKerbelota iznesen je
strukturalno temeljitiji sadraj o Orijentalizmu, uzimaju9i mnogo toga dotad
81Q@H" ignorirano u pitanju Orijentalizma. ,e&utim, taj rad je, kao %to su
orijentalisti svojim komentarima i potvrdili, bio koliko %irok, toliko i tvrdokoran u
potvr&ivanju ve9 ure&enog, neizmjenjivog stava o Orijentu, pristupu kojem nije
pripomogla najvanija stavka svrstavanja islama pod 3erezu, pretvaranje i zlo.
Dante je u svojoj 4oanskoj komediji, u sekciji pakla smjestio ,u3ameda u osmi
od devet krugova pakla gdje su jo% samo izdajnici i njima slinima.
= 0osve je naravno za ljudski um da se poku%a obraniti od nepoznatog, zbog
ega kulture nastoje drugim kulturama nametnuti svoju. 'aj proces preobrazbe 8ili
prilagodbe druge kulture" s vremenom postaje sve snaniji i obu3vatniji, on
dobiva s3emu i prema njoj poetna linija sve snanije razdvaja. *maginitivna
geogra6ja ozakonjuje rjenik, svijet predstavljakog diskursa osobitog za rasprave
o islamu i o Orijentu te za razumijevanje islama i Orijenta. 0rimjerice, kada se god
govori o ,u3amedu, govori se o .varalici/. <adi se o nizu predstavljaki3 6gura
ili tropa, a te 6gure su ono %to su kostimi za glumce u drami. 4ez nepotrebnog
nabrajanja, te 6gure nije mogu9e pogrije%iti ako i3 postavimo na sljede9i nain!
simetrine i dijametralno in1eriorne europskom ekvivalentu, vjene u vremenu i
istosnane podjednako.
.2 Projekti
= aid rabi orijentalizam kao generiki naziv za zapadni pristup Orijentu,
disciplina pomo9u koje se sustavno pristupalo kao predmetu znanosti, otkri9a i
prakse. Ali osim toga, rabi tu rije i kao skup snova, slika i vokabulara dostupni3
svakome tko je poku%ao govoriti o podruju istono od crte razdjelnice. 'a dva
aspekta su podudarna i Europa bi koriste9i i3 mogla nemeta1oriki napredovati
prema Orijentu.
= amo arapski i islamski orijent suoili su Europu s nerje%ivim izazovom na
politikoj, intelektualno i ekonomskoj razini. Dobar dio povijesti orijentalizam je u
sebi nosio biljeg problematinog europskog stajali%ta prema islamu.
= *slam je na mnogo naina bio stvarna provokacija. 7ojno se dokazao, umjetniki
opona%ao kr%9anstvo, dovezao se na judeo)3elenistiku tradiciju i sve islamske
zemlje susjedne su biblijskim, a jezici su istog skupa # semitskog. Orijent je bio
.islamski orijent/. .Azijski plimni val./
= =akon dDKerbelotovog rada glavno djelo orijentalne znanosti postala je knjiga
.0ovijest aracena/ u kojoj je imon OckleL bez pardona opisao kako je Europa
iskusila arapski svjetonazor kroz ratove. ? nastojanju da se .osvoji/ Orijent, prije
=apoleonove vojne i pusto%enja prema *ndiji, jedan teoretiar egalitarizma,
AnRuetil, oti%ao je u *ndiju istrauju9i jezike i pisane 1ragmente. 0reko njega je
Orijent otkriven materijalno%9u vlastiti3 tekstova, jezika i civilizacija. Azija je
dobila intelektualnu dimenziju. -ao kompenzacija za iznenadnu kulturnu
ekspanzije dolazi Oilliam :ones # koji je vidike suavao kodi6ciranjem i
prebiranjem kroz raznolikost Orijenta, smje%tavanjem u redove. :ones je bio
znalaki dobro opskrbljen i vjean uenjak. mje%ten je u *ndiju gdje mu je
postao cilj upravljati Orijentom i o njemu uiti, a zatim usporediti Orijent i
Okcident. (a razliku od AnRuetila i :onesa koji su o Orijentu pisali tek nakon %to su
ga proivjeli, =apoleon je unaprijed pripremio savr%enu s3emu zauzimanja Egipta,
no%en osobnim ciljevima proeti blagim 1anatizmom. =apoleon se prije polaska
oslonio na poune tekstove o putovanjima kroz Egipat i iriju 5rancuza 7olneLa, a
u po3od je sa sobom poveo i tim znanstvenika, te su maksimalno udobrovoljavali
islamskim vo&ama. =apoleon je od Egipta 3tio napraviti odsjek 1rancuske
znanosti, ne samo pokoriti ga. 4ez obzira na neuspje3, =apoleonov cijeli pot3vat
imao je dalekosene posljedice na povijest Orijenta kao i na pogled prema
orijentalizmu. 0romijenio se i pristup jeziku. Orijentalistiki deskriptivni realizam
postao je ne toliko stil reprezentacije koliko sam jezik, sredstvo stvaranja.
=apoleonov Opis Egipta postaje je glavni tip pribliavanja Orijenta Europi. ?z
likovno i tekstualno djelo =apoleonov potez je donio i znanstveni iskorak,
sistematiziranje semitski3 jezika, ueski kanal, britanska okupacija.
ueski kanal # vr3ovni rezultat pripijanja Orijenta i pobjeda (apada, aid
sarkastino govori o europskoj prepotentnosti, ali i podmuklosti. Azija je za (apad
nekad znaila nijemu daljinu i tu&ost, a islam je bio militantni neprijatelj
kr%9anstvu. Da bi se nadi%le takve stra%ne konstante, Orijent se prvo trebao
upoznati, zatim osvojiti i posjedovati, a onda su ga znanstvenici trebali iznova
stvoriti i urediti. De Fassepsov kanal pretvorio je Orijent iz egzotike i otpornog
neprijatelja u susretljivog partnera. 5inta je u tome %to sada nisu postojala dva
svijeta nego samo jedan svijet # na% svijet # i sasvim je jasno da ovaj novi dio
.na%eg svijeta/ nije onakav kakav bi trebao biti.
.3 "riza
= ,ogu9e je udno govoriti o nekome kao o osobi koja ima tekstualno stajali%te,
ali ak i pisci poput 7oltairea i Gervantesa napadali su ideju da je mogu9e
razumjeti kompleksnost ivota na temelju pukog pisanja promi%ljanja. 0rimijeniti
ono %to pi%e u knjizi znai izloiti se budala%tini. 2dje se to pitanje pojavljuje;
= 'ekstualno stajali%te pre1erira se u dva sluaja. 4edan je kada se susretne s
neim nepoznatim. =ajbolji primjer za to su putopisne knjige ili vodii. *pak i
korisnici esto kau kako uop9e nije bilo onako kao %to je bilo zapisano. =ekad i
sami autori uzdiu detalje kako bi podigli vrijednost same knjige, iskrivljuju9i
realnost. Drugi je sluaj kada se pojavi uspje3 tekstualnog predoenja # kada ono
%to je napisano zaivi u stvarnosti, odnosno, u stvarnosti jest upravo onako kako
pi%e. 'ekst koji upozorava na to da sadri znanje o neemu aktualnom nije lako
prekriiti. 0ripisuje mu se ekspertiza. Akademski radovi mogu postati vrjedniji i
znaajniji no %to moda i jesu, pa takvi radovi mogu ne samo stvoriti znanje nego
i stvarnost. ljedbom takvi3 radova oblikuje se tradicija koja u konanici postaje
zadan diskurs.
= 7elika ve9ina onog %to su =apoleon i de Fesseps znali o Orijentu saznali su iz
tekstova. Orijentalizam im je omogu9io nadvladati i spojiti Orijent, uinio i3
uspje%nima.
= 'ijekom 1@. i $B. stolje9a broj orijentalista ozbiljno se pove9ao, do%lo je do
nezaustavljivog europskog %irenja, kolonijalizma, potrazi za tri%tem i zato jer je
orijentalizam iz uenja%tva prerastao u imperijalistiku instituciju. 0oanta je %to se
iz tekstualnog, posrednikog odnosa (apad # Orijent pre%lo na praktino
djelovanje. *ako je orijentalizam bio sloen i od iskreni3 istraivaa vidno
zainteresirani3 za npr. arapsko pjesni%tvo, nji3ovo obu3va9anje individualne
osobe preslikali su na itav narod i zatim na itavo podruje, nji3ovo jedno
zapaanje pretvorilo se u politiku. *deja .gospodar)rob/ praktino je
ovjekovjeena. :edini pristup;
= (a Abdela ,aleka orijentalizam ima povijest koja ga je odvela u slijepu ulicu.
(a Orijent vrijedi samo povijest 3egemonizacije vlasnike manjine i
eurocentrizam 8proet i kroz antropocentrizam". On je od poetka imao $
obiljeja!
1" (nanstvena samosvijest utemeljena na jezinoj vanosti Orijenta za Europu
$" klonost diobi i potpodjelama bez da se mijenja glavno vi&enje Orijenta kao
objekta
(amislimo jednu posudu s natpisom .orijentalizam/ u koju je nabacano
nasumino mi%ljenje i iskustvo, svo autoritativno, tradicionalno i anonimno
stajali%te o *stoku, dok istovremeno o segmentima itavog orijentalizma pi%u kao
da posude nema. Orijentalac 9e biti prije svega orijentalac, zatim ljudsko bi9e, a
zatim opet orijentalac.
= Odgovor na carstvo i imperijalizam %to se dvadeseti3 godina $B. stolje9a %irio
uzdu i poprijeko 're9eg svijeta bio je dijalektika reakcija. ? doba 4andun%ke
kon1erencije 1@EE. Orijent postao politiki neovisan o carstvima (apada i suoio
se s novom kon6guracijom imperijalne sile # AD. ada se ve9 radi o politiki
opremljenom Orijentu. Orijentalisti su se mogli praviti kao da se ni%ta nije
dogodilo i nastaviti dalje, mogli su se prilagoditi novoj situaciji, ili potpuno
napustiti *stok. 1@NE. K.A.<. 2ibb pribliavaju9i islam ostao je kod tradicionalnog
gledanja, kod toga da je islam naprosto lo%a, izokrenuta kopija kr%9anstva. Ainio
je razliku, a nije naveo naspram ega. 1J godina kasnije ponudio je alternativni
pristup, za svakog novog znanstvenika treba dodati jednog orijentalista koji 9e
podsjetiti %to Orijent jest. ,a %to god da novonastale, islam je islam, orijent je
orijent i molimo vas, ideje o ljevici, desnici revolucijama i promjenama vratite u
DisneLland. Orijent uvijek ivi suprotno od toka (apadnog svijeta. 0odmukli
-inezi, polugoli *ndijci i pasivni muslimani su kao strvinari .na%e/ velikodu%nosti i
prokleti su .kad i3 izgubimo zbog komunizma ili nji3ovi3 nepopravljivi3
orijentalni3 instinkta! razlika jedva da je vana.
= 'a su moderna orijentalistika stajali%ta preplavila tisak i javno mnijenje 85riggin
AD utjecaj". Arapi se, na primjer, zami%ljaju kako ja%u na devama, teroristikog
izgleda, kukastog kosa, zami%ljaju se kao podmitljivi razvratnici ije je
nezaslueno bogatstvo uvreda za pravu civilizaciju. uvremeni intelektualac
moe od orijentalizma nauiti kako, s jedne strane, realistino ograniiti ili uve9ati
djelokrug za3tjeva svoje discipline i, s druge strane, nauiti s3vatiti da se u
ovjekovu temelju ra&aju, rastu, bujaju i izopauju tekstovi, vizije, metode i
discipline. *straivati orijentalizam znai i predloiti intelektualna sredstva kojima
bi se rije%ili metodolo%ki problemi %to i3 povijest, da tako kaemo, otkrila u
svojem predmetu prouavanja # Orijentu.
2. ORIJENTALISTIKE STRUKTURE I RESTRUKTURIRANJA
0. #ove granice, redefniranja pitanja, sekularizirana religija
= aid zapoinje poglavlje spominjanjem 5lauberta koji je umro 1JJB. godine i
nije zavr%io roman 4ouvard i 0ec3uc3et. ? njem oni prolaze kroz vrijeme 1@.
stolje9a i proivljavaju9i podruja dru%tvenog i znanstvenog ivota spoznaju
degradaciju znanja i ni%tavnost ljudskog truda. ,e&u 5laubertovim nacrtima za
zakljuak te panorame oaja dvije pojedinosti su posebno zanimljive!
1" Dvojica mu%karaca raspravljaju o budu9nosti svijeta. 0ec3uc3et vidi kroz crne
naoale, a 4ouvard smatra da nastupa svijetlo. Dapae, spominje kako 9e Azija
urediti Europu.
= 7izija o Europi koju obnavlja Azija je globalna i rekonstrukcijska, to je ono %to
5laubert osje9a kao tendenciju itavog 1@. stolje9a, iako se ovdje radi o neemu
%to dodiruje utopiju. <adi se zapravo o romantiarskoj viziji, ali vanoj. c3legel i
=ovalis nagovarali su sunarodnjake da prouavaju indijsku du3ovnu kulturu jer
ona moe pobijediti me3anizam i materijalizam Okcidentala, pa bi iz toga trebala
niknuti nova Europa. vejedno se radi o korisnosti Azije za Europu prije nego
vanost Azije kao toga da bude. ? ideji o Europi koju obnavlja Azija vlada
podmukla o3olost # i jedna i druga su ni%ta bez vizionarski3 te3nika kojima se
goleme oblasti pretvaraju u predmete prouavanja. -ako c3oppen3auer
primje9uje! radi se naime o .na%oj Europi/ i .na%oj Aziji/, odnosno, .na%oj volji/ i
.na%oj reprezentaciji./ <eklo bi se prostodu%no # znanstvenici su i slijepi pred
politikomS 8flm: Avatar"
5laubertov dvojac zavr%iti 9e tako %to 9e prepisivati tekstove, kako su oduvijek
3tjeli jer znanje vi%e ne za3tijeva primjenu na zbilju, bitno je da jest tu i da se
prenosiI
= 'ijekom 1J. stolje9a pojavilo se mnogo novi3 elemenata koji su bili zaetak
evangelistike 1aze. Prvo, Orijent je nadi%ao granice islamski3 zemalja, pojava
uzrokovana %irenjem europski3 istraivanja drugi3 zemalja. 2eogra1skim
istraivaima i knjievnicima pridruili su se, kao drugo, povjesniari koji su za
renesanse smatrali Orijent protivnikom, a u kasnijim stolje9ima bili ravnodu%ni i
zainteresirani za gra&u. 5rei element je novo)kompariranje ljudske vrste .od
-ine do 0erua/, ono %to danas nazivamo 3istoricizmom. 7ico, Kerder, Kamann
vjerovali su kako su sve kulture i su%tini ko3erentne, te da je svatko moe osjetiti i
raspoznati ukoliko se li%i predrasuda. 6etvrti element koji je utabao put
modernom orijentalizmu bilo je poticaj da se razvrsta ljude i prirodu u tipove.
Finnaeus i 4uCon tu su prednjaili, ali sam pokret svrstavanja kroz procjenu
karakteristini3 elemenata bila je ra%irena. 'ip ima odre&eni karakter koji
promatrau prua oznaku i kontrolnu derivaciju 85oucault". ? 1@. stolje9u to ve9
veu s genetskim tipom. Aetiri elementa! ekspanzija, povijesno komparativno
suoavanje, suosjetljivost, klasifkacija.
= ,oderni orijentalizam potjee iz sekularni3 elemenata europske kulture 1J.
stolje9a. Pirenjem .Orijenta/ na istok rasplinulo je biblijski okvir pod kojim je bio.
=adalje, s3va9anjem povijesti radikalnije, Europa se eli bolje spoznati time %to se
kulturno i vremenski uspore&uje, a objektivni odnosi sagledavaju. ,u3amed 9e
biti povijesni lik koji je izmijenio Europu, a ne dijabolina ni%tavnost i antikrist.
uosje9anje je malo umanjilo osje9aj sebstva i centrizma, a klasi6kacija je
izmijenila gledi%te .mi kr%9ani i oni ostali./ Pto je vi%e Europa zadirala u Orijent,
to se orijentalizmu vi%e vjerovalo, ali aid napominje kako je orijentalizam samo i
jedino metoda rekonstrukcije i ponavljanja, takva kakvu je 5laubert ismijavao.
,oderni je orijentalizam za razliku od pretkolonijalne svijesti 8krajem prvog
svjetskog JET svijeta je europska kolonija" utjelovio sustavnu disciplinu
akumulacije ljudski3 bi9a i teritorija, nadalje znanja.
0.0 /ilvestre de /ac7 i 8rnest 9enan: racionalna antropologija i floloki
laboratorij
= acLevo ime vee se za poetak modernog orijentalizma jer je njegov rad
upregnuo struku u sustavno prouavanje cjelokupnog korpusa tekstova, u
pedago%ku praksu, u odravanje znanstvene tradicije i ostvario vanu vezu
orijentalnog znanstva i javne politike. acLevo pisanje bilo je kao govor, obra9ao
se direktno i smatrao kako se sve moe uiniti jasnim i razumnim bez obzira na
teinu zada9e i nejasno9u teme. 7ojvoda de 4roglie rekao je da je acL pomirio
znanstveni rad s vjerouiteljem. (bog mno%tva koje Orijent posjeduje, acL je
prenosio znanje sistematino, sueno ali snano prenose9i Orijent uenicima.
-ada je =apoleon opunomo9io *nstitute de 5rance za stvaranje op9eg pregleda
stanja, acL je bio jedan od odabrani3 za pisanje jer je bio specijalist i povijesno
ustrojen generalizator.
= 7anost 0ovijesnog pregleda za orijentalizam u tome je %to esteriorizira oblik
orijentalistikog znanja i njegove osobine. (a acLa, znanje je znailo gra&u
uiniti vidljivom, a cilj pregleda bio je konstruirati vrstu bent3amovskog
panoptikona 8vrsta zatvora za ljude u kojem promatra moe gledati .sve/
zatvorenike bez da zatvorenik moe znati da li ga se promatra ili ne". (nanstvena
je disciplina te3nologija mo9i. ?glavnom, rezultat pristupa je bio stvaranje gra&e
o Orijentu kojeg ni sami orijentalci nisu imali. acL je tako&er sve morao napraviti
sam, pa aid kae kako je acL stvorio znanstveno podruje. acL je smatrao
kako je arapska kultura knjievnosti i pjesni%tva posve .tu&a/ i Europljanu .vi%eg
civilizacijskog stupnja/ zbog ega je imao ideju da se Orijent mora prikazati
nizom reprezentativni3 1ragmenata s obja%njenjima, bilje%kama i usporedni3
1ragmenata. Krestomatija i acLeve antologije uinile su Orijent bliim no %to je
to napravio ueski kanal.
= Dok je acL bio zaetnik i njegov rad znaio je ra&anje discipline, <enan je bio
onaj koji je morao u kontinuitetu uvrstiti slubeni diskurs orijentalizma. =jegovi
su napori uda3nuli ivot u strukture orijentalizma koje je acL uredio, a njegovo
znanje bilo je temeljeno upravo na 6lologiji koja je bila slavna i bogata, za koju je
on znao da je isprepletena s kulturom. 0osao 6lologije je u modernoj kulturi da i
dalje jasno sagledava stvarnost i prirodu tako %to 9e protjerati supernaturalizam i
nastaviti odravati korak s otkri9ima 6zike, omogu9iti op9e gledi%te o ljudskom
ivotu i o sustavi stvari. <enan je zapravo veliao svoju 6lologiju, smatrao je
apsolutnim uvidom u ovjeanstvo, nositeljicom znanosti, religijom, itd. 2lavni
uspje3 nove 6lologije bila je poredbena gramatika, odbacivanje boanskog izvora
kao izvora jezika 8pogotovo kada se otkrilo da je sanskrt stariji od 3ebrejskog
jezika" i novo razvrstavanje jezika u porodice. Goldrige! .:ezik je 3eraldika
ljudskog umaU istodobno u sebi sadri tro1eje pro%losti i oruje za svoja budu9a
osvajanja/. Vuinet je rekao kako Orijent predlae, (apad odre&uje, Azija ima
svoje proroke, a (apad doktore. *z toga se mora roditi .nova dogma/. <enan je
posvetio karijeru tome da starog kr%9anskog boga zamijeni doktrinom nove
znanosti.
= <enan je tvrdio kako su emiti i semitski jezici 6lolo%ka kreacija. Pto mu to
znai; Oznauje artikulaciju s pomo9u koje se neki objekt poput semitski3 jezika
moe s3vatiti kao nede6nirana tvorevina. Drugo, kreacija znai pozadinu 8kultura,
rasa, povijest, itd." koju iz njezine povuenosti izvlai i razja%njava znanstvenik. *
tre9e, kreacija je 1ormulacija sustava klasi6kacije s pomo9u kojega je bilo mogu9e
promotriti dani objekt i usporediti ga.
= (nanstvenom prouavanju semitski3 jezika <enan se priklonio nakon %to je
izgubio vjeru u kr%9anstvo. =jegova semitologija bila je naumljena kao prinos
razvoju indoeuropske lingvistike i di1erencijacija orijentalizma. (a indoeuropsku
lingvistiku semitski je ogranak bio oblik degradacije, a za orijentalizam oblik
kulturne dekadencije. emitologija je za <enanovo .ja/ bila simbol europske
prevlasti nad Orijentom i nad vlastitim dobom.
= -ao ogranak Orijenta semitski jezici nisu prirodan objekt 8poput majmunske
podvrste". =eorganski. (a <enana su semitski jezici 1enomen zaustavljenog
razvoja u usporedbi sa zrelim jezicima i kulturama indoeuropske skupine, pa ak i
s drugim orijentalnim jezicima semitskog korijena. <enanov je 6lolo%ki laboratorij
aktualno sredi%te europskog etnocentrizma kojeg je on bio svjestan i koji je bez
pardona promovirao i na njemu gradio svoj rad, u konanici, izdvajao je iz ivi3
bi9a sekciju jezika koju je nazvao neorganskom, neregenerativnom,
nenapreduju9om. =jegovo konstruiranje i potvr&ivanje dominantne kulture
direktna je slika imperijalizma. 5ilolo%ki laboratorij ne de6nira samo epo3u i
njegovu kulturu, on njegovu orijentalistikom predmetu daje znanstvenu suvislost
i pretvara ga u okcidentalnu kulturnu 6guru.
0.2 ;oravak na Orijentu i znanost: za(tjevi leksikografje i
imaginacije
= Orijentalizam je kao struka izrastao iz suprotnosti doivljaja 8predivljaj i
postivljaj, pred)mi%ljenje o Orijentu u vidu egzotike, du3ovnosti i eskapizma i
post)mi%ljenje u vidu antidemokracije, barbarstva, itd.", kompenzacija i ispravaka
zasnovani3 na nejednakosti, na idejama koje je pot3ranjivala kultura op9enito i
koje su same pot3ranjivale sline ideje u okviru kulture. Orijentalisti Gaussin i
GarlLle upu9uju da Orijent ne treba pobu&ivati tjeskobu jer su nji3ova postignu9a
potpuno neravnopravna europskim, pritom obezvrje&uju objedinjuju9e elemente
4*iskog *stoka. (a nji3 su Arapi nastali tek s ,u3amedom iji rad nije imao
du3ovnu motivaciju nego politiku, dok GarlLle -uran naziva najsirovijom i
najnedora&enije nesnosnom gluposti. Orijent se tu na%ao u istoj perspektivi
orijentalista i neorijentalista, intelektualno podre&en op9oj klasi6kaciji i pogrdnoj
upotrebi.
= -arl ,arW se u analizi azijske trgovine vra9ao ideji kako je 4ritanija, uni%tavaju9i
Aziju, ondje omogu9ila socijalnu revoluciju. ,arWov stav povlai za sobom pitanje
izdravanja neke patnje za neki uitak sutra%njice. -ako je bilo popularno u 1@.
stolje9u, svi mislioci, ,arW tako&er, povodili su se za s3va9anjem i obu3va9anjem
dijelova ljudske civilizacije kao op9im, pluralnost zasebni3 identiteta svodili su na
neke op9e karakteristike. 'ako je i jedini vaan odnos bio kolektiv Okcidenta s
Orijentom.
= 0ostoji razlika izme&u orijentalista ovisno o nji3ovim iskustvima, %to bi trebalo
pretpostaviti i da su nji3ova konana mi%ljenja me&usobno drugaija. (a razliku
od acLa i <enana koji su bili .knji%ki/ orijentalisti, AnRuetil, :ones ili
=apoleonova ekspedicija bili su barem jedan period u samom Orijentu, provode9i
tamo vrijeme. Orijent, pogotovo 4liski, bio je cijelo 1@. stolje9e omiljena
destinacija znanstvenika, umjetnika i elite, emu svjedoi ogromna koliina
europske literature inspirirane Orijentom. <azlika pak, u pro1esionalnim je i
osobnim tekstovima o Orijentu. Ako pisci odlaze na Orijent, tri su mogu9a razloga!
a" da osigura znanstvenu gra&u za struni orijentalizam, odlazi na promatranje,
b" pisac iste nakane koji svoju ekscentrinost ne prikriva i c" putovanje na Orijent
ispunjenje je predugo ue9eg i potrebnog projekta. Osobnost i subjektivnost
izraenija je u druga dva tipa 8kategorije", ali u sve tri kategorije Orijent je tu za
promatraa i postoji zbog promatraa, a ne promatra za Orijent. * motivi su
slino, Orijent esto tretiran kao spektakl ili mjesto 3odoa%9a.
= (apam9ena knjiga ostala je i Faneova o Egip9anima i narodu, gdje je on, u
vrijeme kad je velika konkurencija bio Opis Egipta, negirao radove govore9i kako
je on objektivan jer je provodio svoje vrijeme u Egiptu, pritom istrauju9i. ?
nastojanju da izbjegne povezivanje sa subjektivnosti, Fane je iskazao tipino
europski mentalitet komentiranja svega oko sebe, dopiranja do svega i
ovladavanja svime # analiziraju9i i .vanjsko/ prijateljstvo koje je stvarao kako bi
dolazio do in1ormacija s jedinom namjerom da bude %to toniji i kako mu se ne bi
moglo pripisati otpadni%tvo. On je naprosto nastojao i ono malo dubine %to bi
Egip9ani mogli imati potpuno transparirati, rasparati uzdu i poprijeko.
= Orijentalizam je sebe ustrojio kao sustav za prikupljanje orijentalne gra&e i
njezino %irenje u obliku specijaliziranog znanja, koje je prilago&avao (apadu
kodi6ciranjem, klasi6kacijama, primjercima, gramatikama, asopisima,
prijevodima, komentarima, itd. redinom 1@. stolje9a Orijent je postao karijera,
kako je Disraeli, britanski premijer, rekao.
0.3 ;ritanski i <rancuski (odoasnici i nji(ova (odoaa
= vaki putnik na Orijent morao se za%tititi od njegovi3 ne)europski3, nemoralni3
i animalni3 utjecaja. troge potrebe znanja i%itale su iz orijentalistikog pisma
autorsku senzibilnost, to je prvi tip pisca. ? drugom i tre9em sebstvo je istaknuto
i podlono glasu iji je posao %iriti stvarno znanje ili ovladati onime %to se saznaje.
= =o, nakon =apoleona, Orijent je postao mjesto .3odoa%9a/. vaki putnik,
3odoasnik stvari vidi na svoj nain, ali i 3odoa%9e je ogranieno prema svojoj
svrsi, prema svojem obliku i aspektu, te prema tome koje istine otkriva. asvim
su prigodno na tim putovanjima prolazili biblijskim podrujem i bili stavljeni na
ku%nju. Orijent je za 4ritanca bio put do *ndije, glavne kolonije. (a 5rancuza se
radilo o mjestima gdje 5rancuska vi%e nije prisutna, oni su i stvorili .civilizatorsku
misiju/ poku%avaju9i parirati 4ritancima, oblikovali su Orijent onakvim kakav je
bio u nji3ovom umu, sanjarski Orijent budu9nosti. 7idljivo je osje9anje poraza bilo
i na 1rancuskim znanstvenicima koji su se ma3om interesirali za bibliju i kriare
8od koji3 sve do =apoleona ne osvajaju", u svojim tekstovima izvlae9i svoje ja i
svoja 3tijenja. G3ateaubriand je u svom putopisu komentirao i kriarske ratove!
Oni nisu bili in agresije nego odgovor na Omarov dolazak u Europu i nije bilo
samo do osloba&anja *susova groba 8Lea3 rig3t" nego do elje za znanjem koja 9e
sila na takvom .svetom/ tlu pobijediti, divlji Orijentalci ili Europa. 'ime je
postavio bezobziran autoritet u europskoj literaturi, da Europa ui Orijent %to je
sloboda. 1J1B. ve9 je G3ateaubriand govorio da je Orijent treba poosvajati kao
Gromer 1@1B. godine, on ga u svojim radovima eli konzumirati i rekonstruirati.
= =akon G3ateaubrianda i Fanea bilo je pitanje kako 9e budu9i orijentalisti pisati
# izolirano i znanstveno kao Fane ili subjektivno kao G3ateaubriand. 0jesnik
Famartine uinio je slino kao i G3ateaubriand, iznose9i radikalne stavove o
bezvrijednosti ure&enosti Orijenta. Doga&alo se u orijentalizmu to da su sa
svakim budu9im istraivanjima orijentalisti temeljili svoje radove na pro%lim
spisima, pa ak i ako bi nai%li na ne%to novo, tumaili su to prema starim
saznanjima neki3 stariji3 orijentalista. =asuprot nji3 imamo 5lauberta i =ervala.
=ji3ovi radovi i Orijent u njima razlikuju se prema tome %to su, ma koliko god pod
utjecajem Orijenta 5laubert i =erval pisali, nji3ovi subjektivni radovi egzotike
ostali su za nji3, plodovi ma%te uklopljeni u nji3ov opus imaginacije, Orijent kao
mjesto mogu9nosti i estetike # nasuprot de6niranju postupka osvajanja istog ili
ne%to slino. =ji3ova pisanja nisu pripadala ortodoksnom orijentalizmu. =ji3ova
neutralnost i speci6na osebujnost vi&enje ne)orijentalnog Orijenta vidi se tome
%to je za =ervala Orijent isprazan, a za 5lauberta tjelesan, spolno iv i erotian,
surovo ljudski, no kroz cijelo 1@. stolje9e vladao je proces pogospodnjavanja, a
seks je institucionaliziran, zbog ega je odlaenje u Orijent bio nain ispucavanja.
5laubert, cijenjen po snazi razuma i mo9i intelekta, osjetio je da .%to se vi%e
usredotoi% na Orijent, to manje s3va9a% cjelinu/ i da .stvari same ne dolaze na
svoje mjesto./ Oblik spektakla, ali zapadnjak u njemu ne moe potpuno
sudjelovati. =a op9enitoj razini, to je epistemolo%ka pote%ko9a zbog koje i postoji
orijentalizam.
= Englezi su, s druge straneI3mIEnglezi. ? nji3ovom povijesnom opusu ne
postoje djela kakve imaju 5rancuzi o Orijentu. 4urtonov put 3odoa%9a linearni je
kronolo%ki pregled doga&anja, dok je -inglakeov rad katalog pompoznog
etnocentrizma i severnog podcjenjivanja. <ad mu vrijedi utoliko %to je izravan
izraz dravnog stava o Orijentu. (a razliku od -inglakea, <ic3ard 4urton svjesniji
je i produktivniji istraiva. On je, slino Faneu, u%ao u svijet Orijenta, govorio
teno jezik, razumio je islam i posebno je pamtljiv po tome %to je razumio do
kojeg stupnja su ljudski ivoti upravljani zakonom i pravilima. 4urton se dovoljno
otarasio svoje europeinosti da bi postao Orijentalac i tako razumio svoje
putovanje, ali se njegov glas britanskog carstva svejedno uo jer je i direktno
savjetovao kako se Egipat treba osvojiti.
. ORIJENTALIZAM DANAS
2. =atentni i mani<estni orijentalizam
= Ogranieno poimanje *stoka i (apada, razliiti stupnjevi projicirane in1eriornosti
i snage, raspon uinjenoga, vrste karakteristini3 osobina pripisani3 Orijentu, sve
je to svjedoilo da je imaginativna i zemljopisna podjela izme&u *stoka i (apada
namjerna i da je poivjela kroz mnoga stolje9a. (nanstvene discipline, kao i djela
najekscentrinijeg umjetnika, ograniene su i ravnaju se prema dru%tvu,
kulturnim tradicijama, svjetskim okolnostima i stabiliziraju9im utjecajima poput
%kola, knjinica i vlade, ni ueno ni imaginativno pismo nikada nije slobodno,
nego je ogranieno predodbama i predrasudama. 0odruje poput orijentalizma
ima kumulativan i korporativan identitet, jak %to se tie spona tradicionalnog
uenja, s javnim ustanovama i anrovski odre&enom literaturom. Orijentalizam je
sam po sebi proizvod odre&eni3 politiki3 sila i djelovanja i %kola interpretacije
koja sluajno ini Orijent. (a svakog Europljanina tijekom $B. stolje9a
orijentalizam je bio takav sustav istina koje to nisu, zbog ega je svaki, kada bi
%to o Orijentu rekao, bio rasist i etnocentrist. ama nazonost .znanstvenog
podruja/ kao %to je orijentalizam, s nepostoje9im ekvivalentom na samom
Orijentu, sugerira relativnu snagu odnos Orijenta i Okcidenta. 'ijekom politikog i
vojnog vr3unca od J. do 1Q. stolje9a vladao je *stok (apadom. Od tada pa do
sada, vladao je (apad. ad se ini da se lagano snage prebacuju na *stok, iako u
drugom obliku.
= 'eze o orijentalno zaostalosti, degeneriranosti i neravnopravnosti s obzirom na
(apad vrlo lako se mogu u ranom 1@. stolje9u povezati s idejama o biolo%koj
osnovi rasne nejednakosti # binarna podjela. ? raspravama o Orijentu # on je
posve odsutan # dok se samo slu%a o orijentalistu.
'3eodor =Xldeke 1JJH. rekao je kako je njegov ukupni orijentalistiki rad imao cilj
potvrditi njegovo nisko mi%ljenje o istonim narodima. ? sukobu u Egiptu i
Orijentu op9enito, sama 5rancuska i 4ritanija kroz Orijent .spu%taju/ jedna drugu.
Ford Gurzon nazvao je britansko carstvo .prvenstveno velika povijesna, politika i
dru%tvena injenica/, a nikako .ambicija/, a orijentalne studije nazvao je
.imperijalnom obvezom/.
= =akon 1rancusko)pruskog rata 1JHB. isprovociran je procvat geogra1ski3
dru%tava. 2eogra1sko dru%tvo tjeralo je gra&anstvo da ne zaboravi kako je
.nekada%nja prevaga osporena onog dana kada smo se prestali natjecatiIu
pobjedama civilizacije nad barbarstvom/. Ekspanzionistiki ar krajem 1@.
stolje9a prvenstveno je potreba za kompenzacijom rata i stizanjem 4ritanaca.
= *z takvi3 i slini3 teza i odnosa potjee op9e gledi%te o Orijentu kao
geogra1skom prostoru koji treba kultivirati, obrati i za%tititi.
= Dvije su naelne metode pomo9u koji3 je orijentalizam (apadu prenosio Orijent
u ranom dvadesetom stolje9u!
1" /posobnost modernog znanja da se iri i postaje kompleksnije, pritom bazirano
na autoritetu pionirski3 znanstvenika u procesu akumulacije, pritom koriste9i
pro6njeni jezik gdje .orijentalac/ znai ba% sve. aid ovo zove latentnim
orijentalizmom.
$" >ermeneutiki odnos: Orijentalistiki znanstvenik smanjuje njegovu nejasnost
# kroz akademske predmete # time %to prevodi, oslikava i poku%ava s3vatiti
objekt, a da je pritom posve udaljen od njega, ostaje s one strane Okcidenta. ?
jeziku se i ovaj pristup tako&er i%itava, 1raze poput .velovi istonjake mlade/ ili
.nedokuivi Orijent/ ostali su uvrijeeni i ivo prisutni.
= 4ilo bi to zatajenje istine kada ne bismo rekli da se ta distanca kroz 1@. stolje9e
ipak smanjila. ,oda i sa %irenjem pokorenog, kolonijaliziranog prostora # pred
kraj 1@. tolje9a i kroz $B. stolje9e britansko carstvo slalo je agente orijentaliste u
ekskurzije procjene protu)britanskog stava, situacije na terenu, a mnogi su
postavljani za %e1ove arapski3 biroa, no ti ljudi nisu bili sami akademici ve9 su se
akademskim znanjem posluivali.
= ,oda je razlika izme&u modernog britanskog i 1rancuskog orijentalizma samo
stilistike naravi. Pto se tie generalizacija o Orijentu i o orijentalcima, ouvanja
razlike izme&u Orijenta i Okcidenta, elja za okcidentalnom prevla%9u nad
Orijentom, obje su tradicije jednake.
2.0 /til, eskpertiza, vizija: svjetovnost orijentalizma
= -iplingov je 4ijeli ovjek 8ini se" posluio 4ritancima u inozemstvu. *za maske
srdanog vodstva 4ijelog ovjeka uvijek je izraz volje da se upotrijebi sila, ubije i
bude ubijen. igurno je zanimljivo koliko razlika u boji koe daje ontolo%kog
argumenta za nadmo9nu poziciju, pritom se nikad ne radi o sili ve9 o
intelektualnom pot3vatu, o elji za uenjem. 4iti 4ijeli ovjek je ideja i zbilja, u
kolonijama, obrazac pona%anja za 4ijele i za nebijele je jasan. am se -ipling nije
mogao tako dogoditi, kao niti takve zamisli, ve9 bi se tu trebalo raditi o sloenim
povijesnim i kulturnim okolnostima, od koji3 barem dvije imaju zajedniko s
povije%9u orijentalizma u 1@. stolje9u!
1" #avada da se rabe generalizirajui pojmovi, da se ui takve uop9e
upotrebljavati.
$" /tvaranje ?podruja prouavanja@. 4ijelci se osje9aju dunima de6nirati i
ra6nirati ono %to vide. FaMrence od Arabije, 2ertruda 4ell, itd., de6nirali Arapa
kao da se radi o samo)egzistiraju9em nepromjenjivom kolektivu. =jegova tuga,
veselje, bijes, osje9aj nepravde, sve to podre&eno je injenici da je on Arapin.
'akvo primitivno stanje opstaje na najmanje $ razine!
1" #a razini defnicije i $" na razini zbilje. 'e%ko sluajna koincidencija.
(a FaMrencea i 4ellovu vano je bilo da nji3ove re1erencije na Arape i orijentalce
pripadaju prepoznatljivoj autoritativnoj konvencionalnoj 1ormulaciji, koja moe
sebi podvrgnuti detalj. Odakle odre&enije potjeu Arapin, emit ili orijentalac;
= ? <enana, Fanea, 5lauberta, Gaussina de 0ercivala, ,arWa, Famartinea
generalizacije o Orijentu svoju mo9 crpe iz pretpostavljene predstavljivosti
8zastupljivosti" svega %to je orijentalno. vaka estica Orijenta govorila je o njemu
na toj razini da je posve jasno Orijent u pitanju sa svojim Orijentalcima. 'akvo
generaliziranje pod sebe moe podvu9i masu toga %to ne mora tome pripadati.
0ojam .semitski/, recimo, ne mora biti samo opis ili oznaka ve9 se moe
primijeniti na svaki sklop povijesni3 doga&aja. :edna generalizacija s3vati se kao
proto1orma.
= *stina o distinktivnim razlikama me&u rasama zadirala je u sr stvari, tvrdila da
nema bijega od korijena i tipova %to i3 stvaraju, postavila je stvarne granice
me&u ljudima. Fane je, tijekom svog istraivanja, stvorio neke svoje orijentalce.
kup ljudi de6nirani su kao YEgip9aniZ, YmuslimaniZ, YorijentalciZ. *z prisilnog
sustava kojim bijeli europski znanstvenik neopozivo sputava obojenog ovjeka
op9im istinama o njegovim prototipskim lingvistikim, antropolo%kim i
doktrinarnim praocima, potjeu djela veliki3 orijentalni3 eksperata u dvadesetom
stolje9u u Engleskoj i u 5rancuskoj. ? taj sustav YekspertiZ unose vlastitu
mitologiju i svoje osobne opsjednutosti, svi oni vjeruju da je nji3ovo vi&enje
orijentalnioga individualno, samokreativno izraslo iz sna%nog osobnog susreta s
Orijentom, s islamom ili s Arapima, te su iznijeli prezir prema znanju o *stoku. ?
$B. tolje9u od orijentalnog se eksperta vi%e ne trai samo razumijevanje nego se
Orijent mora natjerati da iskazuje zapadnjake vrijednosti, orijentalist postaje
oblikovatelj povijesti Orijenta. Kanna3 Arendt primijetila je da je pandan
birokraciji imperijalni agent # orijentalisti.
= aid u naredni3 podosta stranica govori o tekstovima FaMrencea od Arabije, ali
naelno se radi o sljede9em! 0rvo, da je svo njegovo poimanje Orijenta njegovo
osobno iskustvo, drugo, da se jaz izme&u *stoka i (apada moe modulirati, kao
%to su to znali Gromer i 4al1our, nadmo9nim zapadnim znanjem i zapadnom mo9i.
,aurice 4arres, anti)semti zapravo i 1rancuski urnalist, predlagao je da se YAziju
cijepi protiv njezine vlastite bolesti, da se orijentalce okcidentira.Z
= 4ritansko vi&enje, iji je primjer FaMrence, vi&enje je onog Orijenta koim oni
vladaju, vi&enje naroda, politiki3 organizacija i pokreta kojima upravlja i vodi i3
struno tutorstvo 4ijelog ovjekaU Orijent je Yna%Z Orijent. poznaje i politika
5rancuske uvijek su zasnovane na manjinama i pritiscima da se ostvari du3ovno
zajedni%tvo 5rancuske i kolonijalne djece. 4ritanci se time ipak ne bave.
= aid napominje kako se poglavljem okrenuo blie agentima nego
znanstvenicima upravo zato jer dolazi do pomaka u orijentalizmu. ada 9e
orijentalist vidjeti sebe kao onog koji ujedinjuje Or i Ok. ? me&uratnom razdoblju
odnosi izme&u *stoka i (apada razumijevanju djelovanje. Orijent je postao
problem, o3rabren, (apad se suoio s nacionalnim za3tjevima. 4ilo je to do
pitanja okupacije, mandatni3 teritorija, europskog nadmetanja. Orijentalisti su
bez previ%e zastajkivanja direktno uplitali orijentalizam u politiki nazor jer, ipak,
Yoni ga znaju.Z 7elika kolonijalna carstva, veliki sistemi sustavnog tlaenja
postojali su da uklone prijetnju koje su se pla%ili # ako se Orijent ne vidi onakvim
kakav jest njegova 9e mo9 # materijalna, vojna, du3ovna # nadvladati Europu.
= 0reobrazba razmerjno bezazlene 6lolo%ke podspecijalnost u sposobnost da se
upravlja politikim pokretima, da se vlada kolonijama, da se iznose gotovo
apokaliptina stajali%ta o mukotrpnoj civiliacijskoj misliji 4ijelog ovjeka # sve to je
na djelu u liberalnoj kulturi, punoj skrbi za svoje 3valjene norme katolianstva,
pluralnosti i slobodoumnosti. Ono %to se dogodilo poprilino je opreno
liberalnome! doktrina i znaenje, %to iskazuje znanost, oeliili su se u YistinuZ.
Ako je takva istina sebi rezervirala pravo da prosu&uje o Orijentu kao o
nepromjenjivom orijentalcu, onda liberalnost nije ni%ta vi%e nego oblik tlaenja i
mentalne predrasude. 0onekad se liberalizam nai&e pred izazovom. *.A. <ic3ards!
YA mi jp% nismo tako sretni na (apadu da bismo mogli biti sigurni kako ne trpimo
od njegovi3 posljedica.Z Fiberalni 3umanizam usporava sam proces me&usobnog
razumijevanja.
2.2 Aoderni anglo)<rancuski orijentalizam u punom cvatu
Do drugog svjetskog rata orijentalist se, iako suenog interesa, smatrao
regionalnim orijentalistom. =jegovo znanje o nekom speci6nom jeziku sumiralo
se u njegovo razumijevanje cijelog Orijenta. -ako god se okrene Orijent je
orijentalan, ali do%lo je do distinkcije u razlozima za%to jest takav. ? razdoblju
izme&u kasnog 1@. i ranog $B. st i ranog $B. st. do kasnog $B. st. 8?spore&uje
komentare Kurgronjea i K.A.<. 2ibba" do%lo je u orijentalizmu do pomaka,
ukljuuju9i i do pomaka u prioritetima. 7i%e se ne moe nedvojbeno re9i kako je
europska prevlast nad Orijentom prirodna stvar niti se pretpostavlja kako Orijent
treba zapadno prosvijetljenje. 2ibb govori kako (apad sada treba prouavati
Orijent kako bi se unijela svjeina du3a u sterilnu specijalizaciju. Ako Orijent ovdje
poprima obrise uloge partnera, razlozi su a" Orijent je postao ve9i izazov i b"
Europa je u kult. krizi.
= :o% jedna promjena! 0ristup predmetu. Eric3 Auerbac3 napisao je znaajno
djelo ,imesis tijekom izgonstva u 'urskoj, od kuda je YpromatraoZ zapadnu
kulturu! Bto je ovjek vie kadar napustiti vlastiti kulturni dom, to je lake kadar
prosuivati ga, ali i cijeli svijet, uz pomo du(ovne objektivnosti i velikoduoti
koje su nu.ne za istinsku viziju.
= aid se osvr9e na stanje teme o islamu u orijentalizmu. Orijentalisti koji se bave
islamom nikad ne vide svoje odbijanje islama ni kao korisno ni kao stajali%te koje
implicira bolje razumijevanje nji3ove vlastite kulture. aid vjeruje kako se prije
moe re9i da nji3ovo odbijanje islama naprosto pojaava nji3ov osje9aj o nadmoo
europske kulture. 'akve su tendencije auto)ugra&ene kroz istraivanje Orijenta u
1@. tolje9u. 0ritom se i sam islam i podruje islama promatrao iz perspektive
YbiblijskogZ podruja. matralo se da apstrakcije %to nudi orijentalizam u primjeru
islamske civilizacije dobile novu vrijednost, budu9i da se pretpostavljalo kako je
islam djelovao onako kako su to orijentalisti rekli, pretpostavljalo se i da moderni
islam ne9e bti ni%ta vi%e od nanovo potvr&ene verzije starnog islama. 0oloaj
islama je retrogresivan 8ostajanje ili kretanje prema starom, zaostajanje". *slamski
orijentalist kroz svoju studiju izraava naprosto otpor Orijenta prilagodbi.
= uptilna izmjena na razini kulture! 7i%e se ne moe pisati o Ycrnakom umuZ ili
Yidovskoj linostiZ, ali se moe pisati o Yislamskom umuZ i Yarapskom
karakteruZ. =i1tL.
= ,asa teksta o ,assignonovom radu u polju islamskog orijentalizma. Fousi
,assignon, iako ro&eni katolik, nastojao je u potpunosti razumjeti islam i sukob
islama s idovstvom i kr%9anstvom. ,assignon je, me&utim, svejedno pogre%no
razumio islam prvo jer ga je branio od (apada i od vlastite ortodoksnosti, drugo
ostao je pri generalizaciji # semitsko, europsko, orijentalno, itd. =ije tumaio tu
vjeru, na kraju, ni%ta vi%e od Yprosjenog muslimanaZ. *slam je bio temeljno
pogre%no predstavljen na (apadu, ali je pravo pitanje moe li se i%ta ispravno
predstaviti i nisu li reprezentacije prvo ugra&ene u jezik, a zatim u kulturu,
institucije i politiki ambijent. Ako se ovakvo gledi%te pri3vatim, prezentacija je eo
ipso 8bL t3at verL 1act, samom tom injenicom" implicirana.
= Orijent je kao reprezentacija u Europi 8de"1ormiran zbog osjetljivosti termina
Y*stokZ. ? velikoj mjeri orijentalist opskrbljuje svoje vlastito dru%tvo
reprezentacijom Orijenta koja!
a" nosi autorov distinktivan biljeg
b" ilustrira poimanje kakav Orijent smije ili moe biti
c" natjee se s gledi%tima drugi3 strunjaka
d" opskrbljuje orijentalistiki diskurs onim %to mu se ini da manjka
e" odgovaraju za3tjevima epo3e
(loesti orijentalistiS
*deje o Orijentu, mi%ljenja zapravo, ponavljaju se od pamtivijeka do $1. stolje9a.
vatko tko ulazi u strunu analizu Orijenta kre9e iz pozicije da je Orijent # Orijent,
drugaiji, suprotan i gotovo.
= ,asa teksta o 2ibbu, svodi se na isto kao i ,assignon, 2ibb je stvorio vlastiti
islam i pritom koristi i generalizaciju. 0roturjeno je ne govoriti o islamu ni ono %to
za njega njegovi klerikalni prista%e zapravo kau da on jest ni ono %to laiki
sljedbenici govore. 7alja zapamtiti kako se islam tretira kao religija svega. *slam
jest sve. Orijent i *slam imaju 1enomenolo%ki reduciran status %to i3 stavlja izvan
dosega svakog osim zapadnjakog strunjaka.
=a nain jednak stari3 strukturalistima dDKerbelotu, <enanu, =apoleonu 8Opis
Egipta" itd. koji su stvarli neki Orijent i orijentalca, 2ibb i ,assignon stvaraju
stranice %to su rekapitulirale povijest orijentalistikog pisanja na (apadu onako
kako je ta povijest otjelovljena u raznolikom anrovskom i topogra1skom stilu,
reduciranu na uni1ormnost. =akon nji3, nova stvarnost # novi stil # bila je anglo)
amerika dru%tvena scijenteza. ? njoj se stari orijentalizam razbio na mnogo
dijelova, no ipak su svi sluili starim orijentalistikim dogmama.
2.3 Posljednja <aza +ili ti CO glupim DmerikancimaE,
= =akon drugog svjetskog rata i nakon svakog arapsko)izraelskog rata musliman
je postao 6gura u kulturi, znanosti, politikoj i ekonomskoj strategiji AD)a.
Drugim rijeima, tei%te vi%e nije u Engleskoj, kamoli 5rancuskoj, ve9 se prebacuje
u AD.
'ri aspekta kroz koje se tradicionalni orijentalizam premetnuo!
, Popularne predod.be i reprezentacije drutveni( znanosti.
0oslije 1@H+. Arapin se posvuda pojavljuje kao ne%to vrlo prijete9e.
-arikature koje pokazuju arapskog %eika pored benzinske crpke
pojavljivale su se dosljedno. 'i su Arapi, du3ovito, bilo YemitiZ.
=egativne konotacije semitski3 [idova 6no su prebaene na Arape # jer
oni su svi bili isti. Arapin se sada vidi kao raskolnik (apada i *zraela.
0ovijest Arapa biti 9e orijentalistika i cionistika tradicija. 0rednacistiki
[idov je nestao, a nastali su junaki [idov i zla sjena Arap. Druga zla
karakteristika je to %to posjeduju perverzne koliine na1te, bojkotirali su
od 1@H+. do 1@HN. i od kud im pravo ugroavati YrazvijenZ (apad. =a
6lmu, Arapi su beskompromisni antagonist. Aitava pria vezana je
zapravo za di3ad i stra3 od zavladavanja svijetom 8Frankl7, nije stra(
ba niti bezazlen".
:edan superioran, tipino ameriki tekst o arapima ovdje prepisujem!
YAuslimanska religija, zvana islam, poinje u %. /toljeu. !aeo ju je bogati
biznismen iz Drabije, zvan Au(amed. 5vrdio je da je prorok. #aao je
sljedbenike meu drugim Drapima. 9ekao je da su odabrani da vladaju
svijetom.Z 'akve misli podupirali su akademski gra&ani, ak i potpuno
neadekvatni, koji su recimo ignorirali op9ejasne injenice poput kljune
strate%ke vanosti rednjeg istoka. 0o zavr%etku $. svjetskog rata
Orijent je smjesta pre%ao u ruke AD)a kao politiko i ekonomsko
pitanje. ? dru%teno)znanstvenom poretku stvari, barem po pitanju AD)
a, jezini studij je puko sredstvo za ostvarenje vi%i3 ciljeva, svakako ne
za itanje knjievni3 tekstova. <adno oru&e poliekonomski3 strunjaka.
=aueni strani jezik poprima oblik napadanja druge zemlje, pred)uvjet
za osvajanje. 'akvi programi ipak moraju nositi liberalni vanjski premaz.
0osprdnost se oitava u sljede9em primjeru koji aid navodi! 1@H+. u
'imesu su iza%la paralelna lanka o izraelsko)arapskom sukobu. *zrael je
zastupao izraelski odvjetnik, a Arape je zastupao biv%i ameriki
veleposlanik koji nije bio orijentalist.
0, Politika kulturni( odnosa.
AD se bavio Orijentom tijekom 1@. stolje9a na nain koji bi i3 pripremio
za imperijalistiko pona%anje u $B. stolje9u. 1JN$. utemeljeno je
ameriko orijentalno dru%tvo i na prvom godi%njem okupljanju izreeno
je kako Amerika planira prouavati Orijent slijede9i primjer imperijalni3
sile Europe. 'ijekom prvog svjetskog rata glavni ameriki interes je
cionizam 8Pto 9e re9i kako su pomno planirali preuzimanje
osiguravanjem okoline, pritom uvijek uspje%no izolirani od Europe. 'e%ko
je zamisliti da se radi o sluajnosti". 4udu9i da (apadu nikad nije bilo
lako politiki razumjeti islam 8pogotovo nakon $. svjetskog rata kada
arapski nacionalizam otkriva neprijateljstvo prema imperijalizmu
(apada" raste elja da se iz osvete u islamu brani intelektualno. ,asa
trivijalni3 primjera koji ukazuju na nemoralni svijet kakav (apad YnijeZ
upu9uje samo na tiraniju islama. O1ormirane su sasvim sigurno N
dogme!
a" Apsolutna i sustavna razlika Orijenta i Okcidenta u bilo kojem
pogledu
b" Apstrakcije o Orijentu se pre1eriraju ponad izravni3 dokaza stvarnosti
c" Orijent je vjean, jednoobrazan i nesposoban de6nirati se ili razvijati
d" Orijent je u sri ne%to ega se treba pla%iti ili ne%to %to treba
nadzirati
aid navodi kako je alosno 8a meni nevjerojatno i potie sumnju" kako
nema iskazanog poku%aja pobijanja takvi3 dogmi od strane arapski3
znanstvenika.
-ritiki osvrt aida na -embriku povijest islama koju potpuno odbacuje
i navodi sve %to nije dobro, proturjeno, neiskreno i neistinito u
masivnom djelu.
2, 6isti islam.
'eorija o semitskoj priprostosti tako je duboko ukorijenjena da se su
razlike izme&u tradicionalnog i modernog orijentalizma minimalne. 8/aid
sada ponavlja sve ono to je ve rekao trideset puta, da Okcident smatra
arape&muslimane primitivnima, da se smatra da se Orijent ne mo.e razvijati,
da su islamom vlada mit i slino i daje niz primjera, Glidden, Dlro7, Patai, =aHn,
>amad7, >alpern +On je super: C6ak i da se svi misaoni procesi svedu na '
procesa - islamski um sposoban je samo za 3.E ID,...". Omaloavanje
arapskog dru%tva...itd itd...arapi su neurotska spolna bi9a...ne umiju
misliti, samo %eviti...
4al1ourova deklaracija iz 1@1H! 0odruje 0alestine zemlja je [idova.
*>is Aajest7Js government vie$ $it( <avour t(e establis(ment in Palestine
o< a national (ome <or t(e 4e$is( people, and $ill use t(eir best endeavors to
<acilitate t(e ac(ievement o< t(is object, it being clearl7 understood t(at
not(ing s(all be done $(ic( ma7 prejudice t(e civil and religious rig(ts o<
eKisting non)4e$is( communities in Palestine, or t(e rig(ts and political status
enjo7ed b7 4e$s in an7 ot(er countr7.*
:ezik orijentalizma igra dominantu ulogu. On oprenosti spaja prirodno,
prikazuje ljudske tipove znanstvenim idiomima i metodologijama, pripisuje
zbiljnost i re1ernciju objektima. istematian je.
On je mit. Osnovna je odlika mitskog diskursa da on skriva vlastito podrijetlo i
podrijetlo onog %to opisuje. (a orijentalista taj jezik govori arapskog orijentalca,
ne obratno.
3, Orijentalci, orijentalci, orijentalci.
ustav ideolo%ki3 6kcija # orijentalizam # ima svoje ozbiljne implikacije. AD
poprilino ulae u rednji *stok. Ako u me&uvremenu Arapi, muslimani ili tre9i i
etvrti svijet, nakon svega, krenu neoekivanim putem, ne9emo se iznenaditi
da nam orijentalist kae kako to samo potvr&uje nepopravljisto orijentalca i
stoga dokazuje da im se ne moe vjerovati. ,etodolo%ke pogre%ke
orijentalizma ne mogu se braniti iskazom kako se radi o zapadnjacima pa oni
ne mogu osjetiti Orijent niti iskazom kako je stvarni svijet doista drugaiji od
orijentalistikog prikaza. (animljivo je, zapravo, to %to se orijentalizam pro%irio
na sam Orijent. Dnevne novine prepune su lanaka s naslovima poput Yarapski
umZ
Arapski svijet danas je intelektualni, politiki i kulturni satelit AD)a. veuili%ta
u arapskom svijetu slijede kolonijalne uredbe! stotine uenika u razredima,
potpla9en i izra&en kadar, politiki sastanci, itd". Arapski studenti u brojanoj
nadmo9i odlaze studirati u AD, pokrovitelji sami3 poslova su AD.
Orijentalizam zainteresiranom Arapu omogu9e da koristi zapadnjako
%kolovanje kako bi YovladaoZ vlastitim narodom i pritom nema obrata! =e
postoji u islamskom Orijentu niti jedna organizacija koja bi prouavala AD,
premda su iznimno utjecajni. 0aradoks je da Arapin vidi sebe kao
3ollLMoodskog Arapina.
= 0itanja koja je aid obradio! -ako netko reprezentira drugu kulturu; Pto je to druga
kultura; :e li pojam o distinktivnoj kulturi koristan ili se uvijek uple9e bilo u samovelianje
ili u neprijateljstvo i agresiju; :esu li kulturne, vjerske i rasne razlike vanije od dru%tveno)
gospodarski3 ili politiko)povijesni3 kategorija; "oliku va.nost treba pridodati neovisnoj
kritikoj svijesti;
Danas je te%ko izbje9i tipizirano i dualno prouavanje dvije vrste. 0roblem je posti9i da
prouavanje odgovara iskustvu i da ga na neki nain oblikuje iskustvo, koje 9e rouavanje
moda rasvijetliti ili promijeniti. ? svakom sluaju mora se izbjegavati orijentalizacija
Orijenta. aid smatra kako se dovoljno poduzelo u 3umanistikim znanostima kako bi se
suvremena znanstvenika opremilo uvidima, metodama i idejama koje ga mogu osloboditi
rasni3, ideolo%ki3 i imperijalistiki3 stereotipa one vrste %to i3 je pruao orijentalizam
tijekom svoje povijesne prevlasti. Ako znanje orijentalizma ima ikakav smisao, onda je on
u tome da je ono podsjetnik na zavodljivu degradaciju znaja, bilo kojeg. ada moda vi%e
nego prije.
,arW! YOni se ne mogu predstavljati, nji3 se mora predstavljatiZ.
!OGOVOR
aid se brani od toga da je knjiga YOrijentalizamZ striktno anti)okcidentalna. =e
znam %to se tu ima% braniti. 2ovori kako nije mogao predvidjeti radikalne
promjene na islamskom podruju 8in Lour 1ace". pominje kako mu se ini da
orijentalisti nikad nisu razmi%ljali o tome da i3 drugi orijentalisti itaju.
Orijentalizam je trebao biti kritika studija. 4u3 bLe.