Alijansa

Alijansa (fr. alliance ) po9jam je koji oznauje savez izmeu

drava, posebice politike ili vojne prirode. Upravo su alijanse obiljeile
suvremenu povijest Evrope, pa emo za potrebe ovoga osvrta spomenuti
samo najvanije.
Sveta alijansa (njem. Heilige Allianz ) zvao se savez Pruske i
Rusije, nastao nakon Napoleonova poraza, a tom savezu pridruili su se
kasnije gotovo svi evropski monarsi. Dokument pod tim nazivom
potpisali su u jesen 1815. u Parizu ruski car Aleksandar Prvi, austrijski
kaiser Franjo Prvi i pruski konig Fridrik Vilim Trei. Vladari su se tad
obavezali da e njihove vlade u svakom trenutku pruati jedna drugoj
podrku, te da e se njihovi podanici osjeati lanovima jedne te iste
''kranske nacije'' . Svoj potpis na taj dokument stavili su kasnije svi
evropski monarsi, osim britanskoga reganta, sultana i pape. Sveta
alijansa, zapravo, bila je tit za obranu evropskih monarhija, sa zadaom
guenja svakog demokratskog pokreta. lanovi alijanse orujem su guili
sve takve pojave na cijelom kontinentu, posebice u Italiji i panjolskoj.
Svoje konferencije ovaj savez odrao je u Troppauu (1820), Ljubljani
(1921) i Veroni (1922). Sveta alijansa je snano djelovala svega
petnaestak godina, iako se naziv dugo rabio za drubu ruskih,
austrougarskih i pruskih autokracija.

Alijansa socijalistike demokracije, (Alliance internationale da la

democratie socialiste ) pak, zvala se tajna anarhistika organizacija, koju
je u enevi 1868. osnovao ruski revolucionar M. A. Bakunjin. Bakunjin
je ovu udnu drobu ak uspio na mala vrata uvesti u lanstvo Prve
internacionale, ali se ona ubrzo raspala, nakon to je njen osniva
iskljuen iz vostva Internacionale. Bakunjin je bio ideolog anarhizmu.
Ovaj ruski plemi osebujne biografije vjerovao je da je drava glavno zlo
koje treba unititi kako bi ljudi bili slobodni i sretni. Bio je panslaven i
zagovarao veliku slavensku federaciju, koja e smijeniti rusko i
austrougarsko carstvo.
Znaenje politikih alijansi u dvadesetom stoljeu imat e presudan
utjecaj na modernu povijest. Alijansa ''velike etvorice'' (Sjedinjene
Amerike Drave, Rusija, Velika Britanija i Francuska ) pobjedonosno e
okonati Prvi svjetski rat i staviti pod svoj nadzor cijeli kontinent.
Antifaistika alijansa (Saveznici), koju je, takoer, inila spomenuta
etvorka, opet je hametice porazila tzv. sile Osovine, sile faizma, koje su
uzrokovale i povele Drugi svjetski rat najokrutniji rat u ljudskoj
povijesti, sa novom praksom masovnog unitavanja i izgona ljudi,
holokausta i koncentracijski logora.
Dananju vojnu i politiku alijansu ine zapadnoevropske zemlje,
predvoene Sjedinjenim Amerikim Dravama ali sa Njemakom
umjesto Rusije. Zapadni vojni savez, osnovan 1949. pod nazivom ''Nato'',
ratuje danas protiv posljednjeg diktatora u Evropi. Po prvi put u povijesti
Rusija nije lan mone alijanse, ve je uzdrana prema njenoj akciji, kao
to je rezervirana i prema prijedlogu da sama ue u novu politiku i vijnu
alijansu sa Bjelorusijom i Srbijom.

etvorni savez i Sveta Alijansa, 1815.

Najprije etvorni savez Rusije, Pruske, Austrije i VB u vrijeme
Napoleonovih ratova
- Povremeno sastajanje radi savjetovanja u zajednikim pitanjima i
-mjerama za mir
Istovremeno, bez VB Sveta Alijansa
- Zatita naela hrianstva
- Spreavanje promjene sistema u Evropi koritenjem sile intervencije o Italiji i paniji (protivljenje VB)
- Povremeni skupovi: Ahen, Opava , Ljubljana periodino
sastajanje u vrijeme mira zbog ravnotee snaga.
1773. Roen je austrijski kancelar knez Meternih. Klemens Vencel
Nepomuk Lotar fon Meternih Vineburg je kao ministar spoljnih poslova
i kancelar, etiri decenije krojio spoljnu i unutranju politiku Austrije, u
mnogome i sudbinu Evrope. U meunarodnoj politici bio je stub
reakcionarnog saveza evropskih vladara poznatog kao ''Sveta alijansa''
( stvorena je na Bekom kongresu 1815. sa ciljem sputavanja
revolucionarnih tendencija, irom Evrope bez razlike ). U unutranjoj
politici je izgradio poznati ''Meternihov sistem'' klasian policijski
reim, usmjeren i protiv nacionalnih pokreta prisutnih irom austrijskog
carstva.

Odluke Svete alijanse: pomo i potpora u svim prigodama

Nedugo zatim stradao je i Emanuele Basile, kapetn karabinjera. U

strogom sreditu Pelerma u via Cavour ubijen je Gaetano Costa, javni
tuitelj, nakon to je potpisao pedeset pet naloga za uhienje sumnjivih
mafijaa, to su njegovi suradnici inae glatko izbjegli.
Godine 1982. ubijen je Pio La Torre, pokrajinski tajnik KPI i njegov
voza Rosario Di Salvo, zatim etiri neto savjesnija karabinjera, te
medicinski vjetak Paolo Giaccone, koji je odbio ''friziranje''
specijalistikog nalaza u jednom mafijakom masakru.
3

Okrutno uutkan prefekt antimafije

Najuasnije je bilo ubojstvo prefekta antimafije Carla Alberta Della
Chiese, tvrdokornoga generala koji se proslavio u obraunu s Crvenim
brigadama a namjeravao je smiono izai pred talijanski parlament s
nepobitnim dokazima o mafijakom ''poduzetnitvu'' u Cataniji. Iako
krajnje oprezan na svakom koraku, zauvijek je okrutno uutkan usred
Palerma. Dogodilo mu se to kad je najmanje oekivao, izlazei u sitne
Demokraciju koja transcendira naciju dravu (''Kulture
Interneta'').
Svjetska Mrea ili ''svjetska pauina'' (www) stvara novi oblik politike
globalnoga sela, iz kojega pomalo nestaje stara forma politikoga
posredovanja na raun izravnosti ili izravne politike interaktivnosti, bez
strogih granica: ''Bez granica, politiko atrofira te ubrzo i potiho postaje
zasarjelo (''Kulture Interneta''). Pa tu moe doi i do sudara dviju
politikih paradigmi. Moderne i postmoderne. Stare demokracije usidrene
u prostoru i vremenu i nove kiberde mokracije u nastajanju.
Prema tomu: ''Zakljuujemo da omasovljivanje i atrofija politikog
poretka, difuzija masovnih moi stvaranja, i na gubitak prostora
zajedniki stvaraju uvjete za izbijanje kaosa. Naa oslabljena politika
drutva mogla bi se pokazati nesposobnima suzbiti tu navalu. To je
temeljni konflikt izmeu nadol
Suprugom Emanuelom Setti Carraro i tjelohraniteljem Domenicom
Russoom. Uslijedila je cijela serija ubojitih aktivnosti plaenika koji nisu
nikoga potedjeli. Stradalo je nekoliko neznanih karabinjera, aica
prodavaa konjskog mesa, poneki sitni poduzetnik, inovnik i pazikua.
Vjerovatno su se u fatalnom trenutku pored koje glavne rtve suca
Rocca Chinnicija ili pak Giovannija Carbonea pri eksploziji bombe u
prtljaniku njihovih automobila. No boli je i nekoliko pokuaja odmazde
kao odgovor na slubeno uhienje gradonaelnika Vita Ciancimina zbog
opravdane sumnje da surauje s mafijom.
Bili su surovo kanjeni, jer su prekrili otonu urotu utnje (Omerta) pri
emu su stradali i jedna ena, Pietra Lo Verso, te
Internet postaje monija mrea od drave. On uvodi novi tip
digitalne demokracije ili ''nereprezentacijske demokracije''.

Dvije posve suprotne interpretacije

Teza o novom kaosu bliska je talijanskom politologu Giovanniju
Sartoriju, iju smo misao o kiberdemokraciji naveli kao posljedice
kiberpolitike. S moguim krahom institucija liberalne demokracije, sa
''zastupanjem osoba prema geografskom naelu i vezana uz prostor to ga
omeuju etiri strane svijeta, polako nestaje. Uskoro e od nje ostati samo
uvenula stabljika, kao to se dogodili s monarhijom Novo drutvo koje
se rui na nas zastraujue je''
(''Kulture Interneta'').
Prema kraju izvoenja odnosa stare i nove politike paradigme
uzrokovane pojavom ''svjetske pauine'' (www), autori su blizu
mcluhanovskoj dijagnozi demokracije pod utjecajem prodora
kibernetike tehnologije. Ako su ta razmiljanja tona, budunost vrlog
novog svijeta ima tamniju stranu koju moemo ''osluhnuti'' preputajui
se pukoj imaginaciji iz romana znastvene fantastike.

''Omasovljivanje i astrofija politikog poretka, difuzija

masovnih moi stvaranja i na gubitak kontakta sa zbiljskim
svijetom vremena i prostora zajedniki stvaraju uvjete za
izbijanje kaosa. Naa oslabljena politika drutva mogla bi se
pokazati nesposobnima suzbiti tu navalu. To je temeljni konflikt
izmeu nadolazeeg drutva, kojeg je Internet prethodnica, i
demokratskih institucija koje smo naslijedili iz industrijskog
doba''
Internet postaje monija mrea od drave. On uvodi novi tip digitalne
demokracije

Svojstvo je ljudske due da mrzi onoga koga si povrijedio.

(Tacit)

PTSP zbog tsunamija

Surovo kanjeni jer su prekrili otonu

urotu utnje
Najuasnije je bilo ubojstvo prefekta antimafije Carla Alberta Della
Chiese, tvrdokornoga generala koji se proslavio u obraunu s Crvenim
brigadama. A namjeravao ja smiono izai pred talijanski parlament s
nepobitnim dokazima o mafijakom ''poduzetnitvu'' u Cataniji.
5

''Novo drutvo koje se rui na nas zastraujue je''

Te su godine ubijeni sudac Antonino Saetta i njegov sin Stefano
samo koji dan prije nego je sudac trebao predsjedati apelacijskom sudu na
poznatom antimafijakom ''maksiprocesu'', koji je u meuvremenu
pretvoren u puku farsu.
U kolovozu 1989. godine ubijen je agent Antonino Agostino i njegova
supruga Mirella, a u svibnju 1990. izreetan je mecima nasred ulice
regionalni dunosnik Giovani Bonsignore, dakle, ''dobar gospodin''.
Umrijeti u Palermu doista moe svatko- u bilo koje doba dana i na bilo
kojem mjestu- motiv je najmanje vaan
Neprealjeni lik ''sveca''
Na desetu obljetnicu ubojstva Piersantija Mattarelle, vrloga predsjednika
pokrajine Sicilije, izraen je u cijeloj Italiji dubok pijatet njegovoj
popularnoj linosti, te njegovu nedovrenom djelu reformista.
Mattarellina iskrena i potena uvjerenja, koja je povjeravao brojnim
prijateljima, naroito mladima, temeljila se na savjesnom voenju
pokrajinske uprave.
U njemu je talijanski Jug na kratko naao autoritativan vox populi, koji je
bio u stanju suoiti se s republikom vladom, osloboen stoljetnoga
sicilijanskoga kompleksa manje vrijednosti.
I neprealjeni Aldo Moro prihvatio je neka njegova politika naela,
zauzimajui se za rast socijalne stranke, koja ne bi bila sama sebi svrhom.
Umjesto ispraznih govora ugnjetenom narodu trebala je udahnuvi
duboko uronuti u sve njegove probleme! Predsjednik Mattarella je do
kraja ivota bio uvjeren u to da u presijecanju gordijskog vora
parazitskoga mafijakog posredovanja treba imati vrstu, nepotkupljivu i
djelotvornu regionalnu upravu u kojoj bi se stvorili bolji uvjeti razvoja
cijele Sicilije. No bezduna Crna ruka plaenog ubojice naglo je
prekinula tu njegovu viziju.
Finira kao produkte ljudskog drutvenog djelovanja. Drutvene
okvire razvrstava u tri velike skupine. Pie u svojoj ''Politikoj
sociologiji''(Pan liber): ''Tako odreene drutvene okvire mogue je
razvrstati u tri velike kategorije: tehnologije, institucije, i kulture''.
Ovdje se ne eli prikazivati Duvergerovu koncepciju drutvenih okvira
politike smjetene u doba drutvene i politike moderne.
Metodoloki gledano, ovaj tekst koncipiran je tako da se bavi tranzicijom
iz(politike) moderne u postmodernu.

Cilj je pokazati, negdje na teorijskoj, negdje na empirijskoj

fenomenolokoj razini, utjecaj informatike revolucije na transformaciju
drutava, ili globalnog sela odnosno njegovih religija.
No kako u anketi Veernjeg lista istie hrvatski knjievnik Pavao
Pavlii, uvijek su se suprostavljale dvije linije glede novih tehnologija:
za i protiv. Jedni su u njima vidjeli Mesiju, a drugi kraj svijeta. Pavlii:
''Ovo to sad sluamo o Internetu zapravo je stara pria koja se u pvijesti
ve vie puta ponovila. im se pojavi kakav novi medij, odmah krenu
dvije posve suprotne njegove interpretacije: jedna koja ga tumai kao
znak skore propasti svijeta, i druga koja u njemu vidi spas za
ovjeanstvo. Tako je valjda jo od Gutenberga''. Dakle, prije nego to ga
je visoka austrijska kultura likvidirala za raun medijske i kulturne
unifikacije.
Istodobna globalizacija i regionalizacija
Drutvene okvire politike Maurice Duverger iz konteksta politike
moderne debalizira i regionalizira, glokalizira, ide naprijed, brani se od
napretka, s tim da svaka regija, bilo Europa, zapadni Balkan, istona
Europa, SAD, islamski svijet ili Kina, doivljava tehnoloke,
institucionalne i kulturne mijene, to utjeu na transformaciju drutava,
proizvode sukob stare i nove paradigme, sukob ''lexusa'' i ''masline'',
moderniteta, tradicije i postmoderniteta, kako u kojoj regiji svijeta kao
globalnoga sela.
Naravno to se odnosi na hrvatsko drutvo i dravu u demokratskoj
tranziciji, konsolidaciji i globalizaciji te starim ideolokim sukobima iz
20. stoljea.
Tehnologija kao drutveni okvir politike
Prema tomu, tri dimenzije drutvenog okvira politike: tehnologija,
institucije, kulture/ideologije posmatrat emo globalno i regionalno.
S obzirom na utjecaj novih informacijskih tehnologija i Mree, najvie e
se pozornosti posvetiti tehnologiji i njezinu utjecaju na institucije kulture
i ideologije.
Nove su tehnologije uveliko utjecale na transformaciju drutava odnosno
regija globalnoga sela, na institucionalnoj razini ( gospodarske institucije,
politike institucije, medijske institucije, obrazovne, znanstvene,
kulturne), i na kulture i ideologije odnosno velike sustave religijskih,
politikih i kulturnih ideja.
7

Stoga valja najprije krenuti od tehnologije kao drutvenog okvira

politike i nastaviti prema nacrtu, s tezom da se u politologiji ponajvie
operira s pojmom demokratske ili politike tranzicije, a ne uoava se
kako je ona na zapadu ( Latinska Amerika, juna Europa, srednja i istona
Europa i zapadni Balkan ) bila animirana zahvaljujui evoluciji
tehnologije i tehnolokoj tranziciji tj. prijelazu iz mehanikog strojnog do
elektronsko-strojnog umreenog upravljanja drutvima, regijama
globalnoga sela i globalnim selom kao danas umreenim svijetom
umreenom balotom/kuglom.
Iako krajnje oprezan na svakom koraku, zauvijek je okrutno
uutkan usred PALERMA CARLO ALBERTO DELLA CHIESA, prefekt
antimafije. Dogodilo mu se to kad je najmanje oekivao , izlazei u sitne
sate iz jednog uglednog nonog lokala sa suprugom Emanuelom Setti
Karraro.
O globalizaciji autor je podliska nedavno je objavio knjigu ''Pod
globalnim eirom
- Drutva i drave u tranziciji i globalizaciji ''u nakladi Centra za
politoloka istraivanja iz Zagreba.
Nakon katastrofalnog tsunamija koji je pogodio zemlje uz obalu
Indijskog okeana neki preivjeli pokazuju sve simptome posttraumatskog
stresnog sindroma, ustanovili su znanstvenici.
Turistike agencije zapadnih zemalja poslale su psihologe u pomo
turistima koji su se vraali iz poharanih podruja. Ameriki, britanski i
finski Crveni kri poslali su ekipe psihologa kako bi obuile lokalne
humanitarne djelatnike u pruanju hitne psiholoke pomoi preivjelim.
U meuvremenu je takav poremeaj ustanovljen kod mnogih u
podrujima koje je pogodio tsunami. PTSP, psihijatrijski je naziv za
oteenje mentalnog zdravlja izazvanog nekim ekstremno uznemirijuim
doivljajem, poput silovanja, rata ili elementarnih nepogoda. Djeca
Claudio Domino(11) i Gaia Patti (9). Leonaedo Vitale odao policiji neke
mutne poslove svojih kompanjona, zbog ega je bio proglaen umno
poremeenim, a kad je to jo jednom nesmotreno ponovio nestao je
zauvijek. Hladnokrvni picciotto doekao je u zasjedi mladog kapetana
karabinjera Maria D. Alea pored kue njegove zarunice Cornelie , a
injinjera Roberta Parisija, predsjednika nogometnog kluba Palermo,
zadesila je iznenadna smrt u pustoj svlaionici.

Umrijeti u Palermu doista moe svatko

U sijenju 1988. godine ubijen je Giuseppe Insalaco, bivi
palermski gradonaelnik , koji je neto prije toga naglo smijenjen s tog
poloaja. I to samo zato to je javno potuio da je u opinskoj upravi na
njeg vren pritisak jednog ''poslovnog povjerenstva'' povezanog s nekim
sumnjivim graevinskim poslom. Objavljen je njegov slubeni rokovnik s
mnotvom inkriminalnih imena i povjerljivih podataka.
1821.:U Ljubljani je 12. sijenja 1821. godine odran sastanak
Svete alijanse na kojem je odlueno da Austrija intervenira protiv
revolucionarnih pokreta u Napulju, Pijemontu i na Siciliji.
Sveta alijansa naziv je za savez Rusije i Pruske poslije konanoga poraza
Napoleona, a kojemu su se poslije pridruile gotovo sve evropske
monarhije. Deklaraciju poznatu pod tim nazivom potpisali su 26. rujna
1815. godine u Parizu ruski car Aleksandar Prvi, austrijski car Franjo Prvi
i pruski kralj Fridrik Vilim Trei. Pozivajui se u upravljanju narodima na
nauk ''Svete Vjere naeg Spasitelja'', vladari se obvezuju da ''U svim
prigodama i na svakom mjestu prue jedan drugome pomo i potporu'' i
da e se njihove vlade i njihovi podanici smatrati ''lanovima jedne te iste
kranske nacije'', te na kraju pozivaju sve drave da se prikljue tom
''Svetom savezu''. Taj su dokument poslije potpisali svi evropski vladari,
osim britanskog regenta, pape i turskog sultana. Zapravo, pod
pompoznom fasadom Svete alijanse bio je savez za odravanje tzv.
legitimnih evropskih monarhija sa zadaom guenja slobodarske ideje i
svakog narodno- demokratskog pokreta. Pozivajui se na naela''pravde
kranskoga milosra i Mira'', interveniraju protiv narodno- demokratskih
pokreta na cijelom kontinentu, to je osobiti dolo do izraaja na
konferencijama Svete alijanse u Troppauu 1820., u Ljubljani 1821. i u
Veroni 1822. Na osnovi odluka Svete alijanse provedena je 1821. godine
oruana intervencija protiv revolucije u Napulju, a 1822. u panjolskoj.
Poslije 1830. godine Sveta alijansa praktiki gubi znaenje, iako se naziv
jo neko vrijeme primjanjivao na drubu ruskih, austrijskih i pruskih
autokrata. Burne revolucionarne 1848. godine sasvim je nestao.

Pjesnik prirode i bunta koji slavi snane

1876.: u San Franciscu je 12.sijenja 1876. roen ameriki knjiavnik
Jack London. U mladosti je bio raznosa leda, prodava novina, mornar,
loa u elektrinoj centrali, tvorniki radnik. Samouk je i mnogo putuje.
Sudionik je u pohodu vojske nezaposleni u Washingtonu, slijepi putnik,
kopa zlata u Klondikeu, ratni dopisnik u rusko- japanskom ratu. Pjesnik
je prirode, bunta koji slavi snane, poduzetne linosti. Traio je junake
koji se ne mire s okolnostima u kojima ive, nego svladavaju prepreke
borbom i snagom volje.
Stvorio je mnoga djela: ''morski vuk'' ; poluautobiografski roman ''Martin
Eden ''; romane u kojima su glavni junaci psi : ''Zov divljine'', ''Bijeli
onjak'', ''Jerri s otoka''; socijalne romane: ''Mjeseeva dolina''; ''Ljudi s
dna''; ''eljezna peta''(vizija faistike opasnosti u Americi); ''John
Barleyeom''(o pustoenju izazvanom alkoholitmom); zbirke pripovjedaka
i novela:''Vukov sin'', ''Ljubav za ivotom'', ''Prie s junih mora''
Jack London umro je 22. studenog 1916. godine u Glen Ellenu.
DAGUERRE PRIKAZAO SVOJ PRONALAZAK
-DAGEROTIPIJU 1839.: FRANCUSKI SLIKAR Louis Jaucques
Mande Daguerre (1787.- 1851.) prikazao je 12. sijenja 1839. u Parizu
svopj pronalazak fotografiranje pomou srebrenih ili posrebrenih ploa
pokrivenih slojem srebrenoga jodida. To je bio prvi fotografski postupak
nazvan prema svijemu pronalazau dagerotipijon koji je omoguavao da
se dobije samo jedan pozitiv, pomou ivine pare.

Slikar Ferdo Quiquerez, zaetnik hrvatskoga realizma

1893.: u Zagrebu je 12. sijenja 1893. umro je hrvatski slikar
Ferdinand (Ferdo) Quiqerez zaetnik hrvatskog realiozma. Rodio se u
Budimu 17. oujka 1845. Uio je kod Muckea u Zagrebu i studirao u
Muncheu i u Italiji. Godine 1875., 1876. putovao je Dalmacijom i boravio
kao ''dvorski'' slikar u Crnoj Gori.
U duhu akademizma i nacionalne romantike stvara velike povijesne
kompozcije: ''krunjunje Tomislava'', ''Juri Nikole Zrinjskoga iz Sigeta'',
''Posljedni asovi Petra Zrinjskog i Kriste Frankopana '' glavnom ih je
radio po narubi za zagrebake izdavae oleografija i njima stekao veliku
popularnost ipak najznaajnije su mu slike koje ga karakteriziraju kao
zaetnika hrvatskoga realizma: vedute.

10

''Ripetta u rimu'' 1872., ''Porta terra ferma u Zadru'' 1875., i portreti:

''autoportret'' 1880.,''portret stare gospoe 1885.
OPTUNICA PROTIV VELEIZDAJNIKA
1909,:U Zagrebu je 12. sijenja 1909.objavljena optunica protiv 53
uhiena srbina iz Hrvatske, mahom lanova srpske samostalne stranke, na
osnovi koje je voen poznati ''veleizdajnoki proces''. Uhienici se
optuuju da su u Hrvatskoj, Dalmaciji te u BiH promocali ideje
velikosrpske drave, da su nastojali dii revoluciju uz pomo vojske
Srbije i Crne Gore i da su htjeli junoslavenske zemlje u Monarhiji
pridruiti Srbiji Petra Karaorevia. ''Veleizdajniki proces'' poeo je 3.
oujka 1909. godine.

11