Você está na página 1de 28

Javni imid Josipa Broza

The public image of Josip Broz

Preveliki je broj iskori}enih prilika da bi se karijera Josipa

The career of Josip Broz cant be ascribed to dumb luck: there

Broza pripisala samo sre}i. Niti je to mogu}e posti}i uz

were too many opportunities adroitly seized along the way.

pomo} samo jednog talenta ili tehnike. Pomenimo samo

Such a career cant be built on just one talent, just one

jednu njegovu vetinu, koja moe da bude pou~na: izraen

strategy. But lets talk about just one of his skills which could

dar za stvaranje onoga to bi se danas zvalo javni imid.

be enlightening: a remarkable talent for creating what would


nowadays be called a public image.

Peta konferencija 1940. godine je u~vrstila njegov status u


Partiji. Vrativi se u zemlju, a verovatno izbegavi ~istke,

The Fifth Conference in 1940 bolstered Titos status in the

svojim izgledom i ponaanjem, svedo~i \ilas, potpuno je

Party. ilas tells us that after he returned to the country,

zasenio svoje mnogo mla|e saradnike.

probably having escaped purges, his appearance and his


attitude completely overshadowed his much younger

Tito je 1945. proslavljeni vo|a najve}e evropske gerile.

associates.

Jugoslavija je bila mala Titu. eleo je da bude najstariji brat,

By 1945, Tito was celebrated as leader of Europes largest ever

odmah do Staljina, u komunisti~koj porodici. Staljin

guerrilla campaign.

pokuava da ga ukloni, ali je onda Tito iskoristio podrku


Yugoslavia was too small for Tito. He wanted to be the elder

naroda.

brother, second only to Stalin in the communist family. Stalin


Tito koristi novi poloaj zemlje da izgradi svoj novi imid na

attempted to get him out of the way, but Tito harnessed his

Zapadu. On je me|u svim komunisti~kim dravnicima bio

popular support.

prva i jedina zvezda u zapadnoj javnosti. Njegov zgodan


ratniki portret je poetkom pedesetih dospeo na naslovne

Tito exploited his countrys new status to create a new image

strane vode}ih ameri~kih magazina. Nijedan komunisti~ki

for himself in the West. Of all the communist statesmen, he

vo|a nije se sretao sa ve}im brojem ameri~kih predsednika

was the first and the only one to become a star in the eyes of

od Ajzenhauera nadalje. S druge strane, Tito je odravao

the Western public. At the beginning of the 1950s, his portrait

odli~ne odnose i sa svim sovjetskim liderima posle Staljina.

as the handsome warrior appeared on the cover of Americas

Svetski lideri pitali su ga za miljenje i u stvarima svetske

leading magazines. No communist leader met with more

politike.

American presidents, from Eisenhower on. At the same time,


Tito remained on excellent terms with every Soviet leader

U zemlji, njegov kult li~nosti bio je jedna od legitimacijskih

after Stalin. World leaders would even consult him on issues

osnova reima. I mimo kulta uspevao je da izazove

of international politics.

oduevljenje svojih podanika.


At home, his personality cult was one of the defining features
Za razliku od briljantne spoljne politike, izgleda da je Tito u

of the regime. Even without the power of that cult he

zemlji doiveo poraz mnogo godina pre smrti. Britanski

succeeded in firing the enthusiasm of his subjects.

istori~ar Dejan Jovi} smatra da je on ve} po~etkom


sedamdesetih izgubio pravu politi~ku mo}, raspodeljenu

But despite his brilliance in foreign affairs, it appears that

me|u republi~kim oligarhijama.

Titos star faded at home many years before his death. British
historian Dejan Jovic believes that, by the beginning of the
Predrag J. Markovi}

seventies, real political power had slipped from his grasp to


be divided among the oligarchies of the Yugoslav republics.
Predrag J. Markovi}

Naslovna strana:

Cover photo:

Tito sa ameri~kim astronautom nakon demostracije hoda

Tito with an American astronaut following a demonstration

po Mesecu, Hjuston, Vasionski centar NASA, 30. X 1971.

of waling on the Moon, NASA Space Centre, October 30, 1971

Tit Ernest Gevar


Brioni, Bela vila, 18. VIII 1959.

^e Gevara je doputovao na ~elu kubanske misije Dobre volje.


Ovom posetom, izme|u Kube i Jugoslavije uspostavljeni su
diplomatski odnosi.

Tit an Ernest Ch Guevar


Brioni, Bela vila, August 18, 1959

Che Guevara arrived as leader of a Cuban goodwill mission.


This visit established diplomatic relations between Cuba and
Yugoslavia.

Tit o Kened

Vaington, park Bele ku}e, 17. X 1963.


Titova prva poseta Vaingtonu bila je poslednji Kenedijev
susret sa stranim dravnikom pre atentata u Dalasu.

Tit an Joh F. Kenned

Washington, the Presidents Park, October 17, 1963


Titos first visit to Washington was Kennedys last meeting with a
foreign statesman before he was assassinated in Dallas.

Tit Elizabe Tejlo

Jahta Podgorka, 3. VIII 1971.


U vreme snimanja filma Sutjeska Tito je vie puta pose}ivao
~lanove ekipe. Posebno je uivao u drutvu Ri~arda Bartona i
njegove supruge Elizabet Tejlor, koji su u Jugoslaviji proveli skoro
~itav mesec.

Tit an Elizabet Taylo

Aboard the Podgorka, August 3, 1971


During the shooting of the film Sutjeska, Tito visited the crew
several times. He particularly enjoyed the company of Richard
Burton and his wife Elizabeth Taylor who spent almost a whole
month in Yugoslavia.

Tit iar arto

Vila na ostrvu Vanga, 3. VIII 1971.


Barton je u filmu Sutjeska igrao lik Josipa Broza. Film snimljen
povodom tridesetogodinjice bitke na Sutjesci bio je jedan od
najskupljih u istoriji jugoslovenske kinematografije.

Tit an ichar urto

Villa on the island of Vanga, August 3, 1971


In the film Sutjeska Burton played the character of Josip Broz.
The film, made to mark the thirtieth anniversary of the Battle of
the Sutjeska, was one of the most expensive films in the history
of Yugoslav cinematography.

Tit in Lolobriid
Brioni, Bela vila, 1. II 1973.

Slavna italijanska glumica je Titu poklonila svoju prvu knjigu


fotografija koje su nastale tokom njenog, inkognito, putovanja
Italijom. Dola je da fotografie Tita, a tom prilikom je i on
fotografisao nju.

Tit an Gin Lollobrigid


Brioni, Bela Vila, February 1, 1973

The celebrated Italian actress presented Tito with her first book of
photos taken as she travelled incognito through Italy. She came to
photograph Tito, on which occasion he also photographed her.

Tit ozen Beke


Brioni, 5. II 1973.

ozefina Beker, francuska peva~ica i igra~ica, u Jugoslaviji je


boravila prikupljaju}i sredstva za humanitarne svrhe / za borbu
protiv rasizma.

Tit an Josephin Bake


Brioni, February 5, 1973

French singer and dancer Josephine Baker spent time in


Yugoslavia collecting funds for humanitarian purposes and
the fight against racism.

Tit ikit Sergejevi Huo


Brioni, Bela vila, 26. V 1955.

Hru~ov se nalazio na ~elu dravnopartijske delegacije Sovjetskog


Saveza ~ija se poseta prva posle raskida odnosa sa Jugoslavijom 1948
pamti po njegovim re~ima: Mi iskreno alimo zbog onoga to se dogodilo
i odlu~no odbijamo sve ono to se nagomilalo u prethodnom periodu.

Tit an ikit Sergeyevic Khrushche


Belgrade, White Palace, May 26, 1955

Khrushchev headed a Soviet Union state and party delegation whose


visit, the first since the breaking of relations with Yugoslavia in 1948,
is remembered for his words: We sincerely regret what happened, and
resolutely reject the things which occurred, one after the other, during
that period.

Tit iar ikso

Vaington, vrt Bele ku}e, 30. X 1971.


Na poziv predsednika Niksona Tito je otiao u svoju prvu zvani~nu
dravnu posetu SAD. Nakon radnog dela Tito je putovao po Americi
Niksonovim avionom, koji mu je bio na raspolaganju sve vreme.

Tit an ichar ixo

Washington, White House garden, October 30, 1971


At the invitation of President Nixon, Tito embarked on his first state
visit to the USA. Following the working part of the visit, Nixons
personal aircraft was made available to Tito to travel throughout
America.

Tit, I Monta Simo Sinjor

Beograd, Rezidencija predsednika, Ui~ka 15, 6. III 1957.


Dvadeset godina posle ovog susreta u knjizi Nostalgija nije vie ono to je
bila, Sinjore priznaje kako su na putu ka Titovoj rezidenciji pomislili da su
kidnapovani.

Tit, Yve Montan an Simon Signore

Belgrade, Presidents Residence, Ui~ka 15, March 6, 1957


Twenty years after this meeting, in her book Nostalgia Isnt What It Used To Be,
Signoret admits that, on the way to Titos residence, they thought they were
being kidnapped.

Tit ari de onak

Beograd, Narodno pozorite, 11. III 1970.


Posle smrti Marija del Monaka, po njegovoj elji, porodica je
poklonila Memorijalnom centru Josip Broz Tito kostim u kome
je del Monako igrao u predstavi Otelo nakon koje je snimljena
ova fotografija.

Tit an ari de onac

Belgrade, National Theatre, March 11, 1970


Following the death of Mario del Monaco, in accordance with
his wishes, his family presented to the Josip Broz Tito Memorial
Centre the costume in which del Monaco sang Otello.
This photograph was taken after that performance.

Tit, Loren Olivij ivije L


Beograd, Narodno pozorite, 4. VI 1957.

Ansambl ekspirovog memorijal teatra iz Stratforda izveo je u Beogradu


predstavu Titus Andronikus u reiji Pitera Bruka i sa bra~nim parom
Olivije Li u glavnim ulogama.

Tit, Laurenc Olivie an ivie Leig


Belgrade, National Theatre, June 4, 1957

The Shakespeare Memorial Theatre company from Stratford performed


Peter Brooks production of Titus Andronicus, with Olivier and his wife
Vivien Leigh in the leading roles.

Tit ir Dagla

Kranj, vila Brdo kod Kranja, 7. XI 1964.


Britanski ambasador u Beogradu Daglasu nije mogao da
omogu}i da upozna Tita. Veliki ljubitelj i poznavalac filma,
Broz je saznao za njegov dolazak i poslao svoj privatni avion
da ga preveze u Ljubljanu kako bi se videli.

Tit an ir Dougla

Kranj, Brdo kod Kranja Vila, November 7, 1964


The British Ambassador to Belgrade was unable to arrange for
Douglas to meet Tito. As a great film fan and connoisseur, Broz
learnt of his arrival and sent his private aircraft to take Douglas
to Ljubljana in order for them to meet.

Tit insto eri

London, Ambasada Jugoslavije, 20. III 1953.


U svojstvu predsednika Jugoslavije, Tito je prvi put zvani~no
posetio jednu stranu zemlju. U Veliku Britaniju je putovao brodom
Galeb. Za vreme boravka u Londonu svakodnevno je primao
mnogo pisama podrke od britanskih gra|ana.

Tit an insto Churchil

London, Yugoslav Embassy, March 20, 1953


As his first visit abroad in the capacity of president of Yugoslavia,
Tito travelled to Britain on board his yacht, the Galeb. While in
London he would receive many letters of support from British
citizens every day.

Tit oame e-Gadaf

Beograd, elezni~ka stanica Top~ider, 20. XI 1973.


Tito je predsednika Libije posetio poslednji put 1979 godinu
dana pre nego to }e, u svojoj 88. godini, umreti. Crnogorski
predsednik Filip Vujanovi} Gadafiju je 2009. darovao Titovu
vojnu uniformu.

Tit an uamma a-Gaddaf

Belgrade, Top~ider railway station, November 20, 1973


Tito visited the President of Libya for the last time in 1979, a year
before he died, at the age of 88. In 2009 Montenegrin President
Filip Vujanovi} presented Titos army uniform to Gaddafi, as a gift.

Tit Soj Lore

Vila na ostrvu Vanga, 23. VII 1970.


Tog leta, Sofija Loren je, sa Titom, prisustvovala otvaranju
Pulskog filmskog festivala i uivala u spremanju hrane i vinu iz
vinskog podruma na Vangi.

Tit an Sophi Lore

Villa on the island of Vanga, July 23, 1970


Sophia Loren attended the opening of the 1970 Pula Film
Festival with Tito and enjoyed preparing food and wine from
the wine cellar at Vanga.

Tit Oso Vel

Kranj, vila Brdo kod Kranja, 29. IV 1979.


Orson Vels je glumio u ratnom spektaklu Bitka na Neretvi
jugoslovenskom kandidatu za Oskara u kategoriji za najbolji
strani film 1969. godine. Za Neretvu je plakat uradio Pablo
Pikaso, u zamenu za sanduk kvalitetnog vina.

Tit an Oso Welle

Kranj, Brdo kod Kranja Villa, April 29, 1979


Orson Welles in the war extravaganza The Battle of Neretva, the
Yugoslav candidate for a 1969 Oscar in the best foreign film
category. The poster for Neretva was designed by Pablo Picasso,
in exchange for a case of fine wine.

Tit a-Po Sart

Beograd, Beli dvor, 13. V 1960.


Sartra je reim Jugoslavije voleo zato to je bio kriti~ar
buroaskog drutva. Tome je, nesporno, doprinela i Sartrova
izjava: Titova Jugoslavija je realizacija moje filozofije.

Tit an Jea-Pau Sartr


Belgrade, Beli Dvor, May 13, 1960

The Yugoslav regime liked Sartre because he was a critic of


bourgeois society. His assertion that Titos Yugoslavia is the
embodiment of my philosophy, no doubt contributed to their
approval.

Tit pap Pavl 6


Vatikan, 29 III 1971.

Nakon potpisivanja Protokola o uspostavljanju diplomatskih


odnosa sa Vatikanom 1966. Tito je posetio papu Pavla VI i
pozvao ga da poseti Jugoslaviju. Poziv je vie puta obnavljan
ali se poseta nije desila.

Tit an op Pau 6

Vatican City, March 29, 1971


Following the signing of the Protocol on establishing diplomatic
relations with the Vatican in 1966, Tito met with Pope Paul VI and
invited him to visit Yugoslavia. The invitation was repeated
a number of times, but the visit did not eventuate.

Tit kraljic Elizabet II

London, Bakingemska palata, 18. III 1953.


Britanska kraljica Elizabeta II krunisana je godinu dana pre Titove
posete Velikoj Britaniji. Na pitanje naeg ambasadora u Londonu
ta misli o Brozu, kraljica je odgovorila da je Tito nebrueni
dijamant. Na slici su kraljica majka, Tito, kraljica Elizabeta II,
vojvoda od Edinburga i princeza Margareta.

Tit an th Bitis oya famil

London, the Buckingham Palace, March 18, 1953


Queen Elizabeth II was crowned a year before Titos visit to
Great Britain. When asked by our Ambassador to London what
she thought of Broz, the Queen described Tito as a rough
diamond. In the photograph: Queen Elizabeth the Queen Mother,
Tito, Queen Elizabeth II, the Duke of Edinburgh and Princess
Margaret.

Tit Indir Gand

Beograd, Stari dvor, 11. X 1967.


Slubeni razgovori o tre}em izraelskoarapskom sukobu i ratu u
Vijetnamu, dva klju~na svetska problema tog vremena, po~eli su
12. oktobra. Tog dana kao poslastica je posluena pita od jabuka.

Tit an Indir Gandh

Belgrade, Old Palace, October 11, 1967


Official talks between Tito and the Prime Minister of India on the
third IsraeliArab conflict and the war in Vietnam the two key
international problems of that time began on October 12. That
day apple pie was served as dessert.

Tit, Gama Abde ase avaharla ehr


Vila na ostrvu Vanga, 18. VII 1956.

Tito, predsednik Egipta i predsednik indijske vlade dan uo~i potpisivanja tzv. Brionske
deklaracije, kojom su podrali borbu za razoruavanje u okviru OUN, izjasnili se za
kori}enje atomske energije u miroljubive svrhe i osudili podelu sveta na blokove.

Tit, Gama Abde asse an Jawaharla ehr


Villa on the island of Vanga, July 18, 1956

A day prior to the signing of the Brioni Declaration, with which they supported the fight
for disarmament within the United Nations, Tito, the President of Egypt and the Indian
Prime Minister declared themselves in favour of the use of atomic energy for peaceful
purposes and condemned the division of the world into blocs.

Tit u Ku Fen

Ostrvo Vanga, 27. VIII 1978.


Briljivo planirana poseta Tita Sovjetskom Savezu morala je da bude otkazana jer je
Moskva bila nezadovoljna dolaskom Hua Kuo Fenga u Beograd. Sovjete je naljutio
topao prijem predsednika CK KP i predsednika Dravnog saveta NR Kine kao i Titova
odluka da od SAD kupi oru`je.

Tit an u Ku Fen
Vanga Island, August 27, 1978

Titos carefully planned visit to the Soviet Union had to be cancelled because
Moscow was displeased about Hua Kuo Fengs visit to Belgrade. The Soviets were
angered by the warm welcome for the President of the Central Committee of the
Communist Party and President of the Peoples Republic of China State Council as
well as by Titos decision to buy strategic defense equipment from the USA.

Tit posad letelic Apol 11


Beograd, Beli dvor, 18. X 1969.

Ameri~ki astronauti, prvi ljudi koji su sleteli na Mesec, odlikovani


su Ordenom jugoslovenske zvezde sa lentom. Titu su na poklon
doneli kamen sa Meseca.

Tit an th cre o Apoll 11


Belgrade, Beli Dvor, October 18, 1969

American astronauts, the first to land on the Moon, were


decorated with the Order of the Yugoslav Star with Wreath.
They presented Tito with a piece of rock from the Moon.

Tit alentin Terjekov


Vila na ostrvu Vanga, 22. XI 1972.

Prva ena u kosmosu, heroj SSSRa, po kojoj su jedan krater na


Mesecu i brojne devoj~ice u Jugoslaviji tih godina dobili ime,
kosmi~kim brodom Vostok 6 obletela je Zemlju 48 puta tokom
leta koji je trajao 2 dana, 22 sata i 50 minuta.

Tit an alentin Tereshkov

Villa on Vanga Island, November 22, 1972


The first woman in space, a USSR hero after whom a crater on
the Moon was named, as were many girls in Yugoslavia in those
days, orbited the Earth 48 times in the Vostok 6, in a flight which
lasted 2 days, 22 hours and 50 minutes.

CIP - ,
COBISS.SR - ID 104064012

Naslov publikacije:
Tito i poznati
Izdava~:
Muzej istorije Jugoslavije, Boti}eva 6, Beograd
Uvodni tekst:
Predrag J. Markovi}
Izbor fotografija i tekst:
Katarina ivanovi}, Momo Cvijovi}, Ana Pani}
Lektura i korektura teksta na srpskom:
Jelena Miti}
Prevod i lektura teksta na engleskom:
Homework Communications
Tira:
1000
Dizajn:
Nikola Radoj~i} i Jovana Timotijevi}
tampa:
TipograficPlus, Beograd

Title of publication:
Tito and Other Celebrities
Publisher:
Museum of Yugoslav History, Boticeva 6, Belgrade
Introduction:
Predrag J. Markovic
Selection of photos and text:
Katarina ivanovic, Momo Cvijovic, Ana Panic
Proofreading of Serbian text:
Jelena Mitic
English translation and text editing:
Homework Communications
Print run:
1000
Design:
Nikola Radojcic i Jovana Timotijevic
Printed by:
TipograficPlus, Beograd

Tito i Hajle Selasije

Adua, Etiopija, 22. XII 1955.


Hajla Selasija (kralja svih kraljeva, poslednjeg vladara Etiopije,
ro|enog pod imenom Ras Tafari Mankonen) jedinog cara
kojeg je drug Tito voleo - na sve~anom do~eku komandir
po~asnog voda, podnose}i raport, oslovio je sa: Drue Care
Selasije Hajle.

Tito and Haile Selassie

Adowa, Ethiopia, December 22, 1955


Haile Selassie (the King of Kings, the last ruler of Ethiopia, born
Ras Tafari Menkonnen), the only head of state truly loved by Tito,
addressed at a ceremonial reception by the commander of the
guard of honour as Comrade Emperor Haile Selassie!

Você também pode gostar