Petranovic i wikipedia

Aleksandar Rankovi je bio lan Politbiroa i bliski suradnik Josipa Broza Tita, po opredjeljenju
ortodoksni velikosrbin . Nakon 2. svjetskog rata bio je elni ovjek obavjetajne zajednice u Jugoslaviji
(OZNA,UDBA), te je u to vrijeme proveo srbizaciju upravnog kadra u obavjetajnoj upravi.Na etvrtoj
sjednici CK SKJ na Brijunima 1. maja 1966. godine, Aleksandar Rankovi smijenjen je s dunosti
podpredsjednika Jugoslavije i

iskljuen

iz Partije.

Za

napada Njemake na Kraljevinu

vrijeme

Jugoslaviju, Rankovi se nalazio u Zagrebu. Poslije plenuma CK KPJ doao je u Beograd i tu mu je

povjeren rad na organizaciji ustanka.
Krajem srpnja 1941. godine pao je u ruke policiji. Poslije hvatanja, Rankovi je odveden u Gestapo.
Agenti su uspjeli da mu pronau koncepte proglasa CK i Mjesnog komiteta. Poslije batina, onesvijeten,
preneen je u bolnicu. Spaavanje iz bolnice su organizirali Spasenija Cana Babovi i uro Strugar.
Poslije kratke pucnjave, Rankovievi prijatelji su ga u pidami izveli iz bolnice. Akciju evakuacije su
potpomagali beogradski ilegalci koji su titili odstupnicu.
U toku narodnooslobodilake borbe, kao lan Vrhovnog taba NOV i POJ i kao organizacioni
sekretar KPJ, Aleksandar Rankvi je jedan od najbliih Titovih suradnika. Bio je lan najvanijih vojnih i
politikih organa jugoslavenskog oslobodilakog pokreta; lan AVNOJa, podpredsjednik ASNOS-a,
poslanik Privremene i Ustavotvorne skuptine Demokratske Federativne Jugoslavije. Po formiranju
Odsjeka za zatitu naroda (OZNA) na Visu,maja 1944. godine, postavljen je za naelnika OZNE za
Jugoslaviju.

Na

zasjedanju

Velike

antifaistike

skuptine

narodnog

osloboenja

Srbije,

novembra 1944. godine u Beogradu, izabran je za narodnog poslanika i za prvog potpredsjednika

Narodne skuptine NR Srbije prvog i druog saziva. Kao prvi zajenik marala Tita, u njegovom odsustvu
je

izdao

nareenje

za

proboj Srijemskog

fronta 1945. godine.

Poslije

donoenja

ustava

poetkom 1946. godine, postao je ministar unutranjih poslova FNRJ. Ovu dunost je vrio sve do jula
1966. godine. Kao ministar unutranjih poslova, u svom ekspozeu o radu Odjeljenja za zatitu naroda,
pred Narodnom skuptinom maja1946.godine, obavijestio je da je uhvaen Draa Mihailovi. Mnogo je
pridonio jaanju i razvoju organa dravne represije, koji su uspjeno i brzo likvidirali preostale politike
neprijatelje (etnike, ustae, rupnikovce...).Za vrijeme poetka borbe sa Informbiroom, Rankovi ostaje
vjeran svojoj Partiji i Titu. Na Petom kongresu KPJ, Aleksandar Rankovi je podnijeo "Izvjetaj o
organizacijskim radom" gdje je najvaniji dio Rankovievog izlaganja bio vezan za rad partijske
organizacije uJugoslavenskoj vojsci. Prije nego to je zavrio svoje izlaganje, Rankovi se osvrnuo na
antipartijski rad Sretena ujovia Crnog i Andrije Hebranga. Napomenuo da su obojica pokuala da
razbiju KPJ, nakon egasu oni iskljueni iz Partije i protiv njih je povedena istraga.U borbi za izolaciju

simpatizera Informbiroa uinjene su velike greke, jer su uhienja bila masovna, bez kriterija, dokaza,
suda.
Postaje potpredsjednik Savezne vlade. Na svim izborima za saveznu Narodnu skuptinu biran je za
narodnog poslanika. Na partijskim kongresima, Petom (1948) i estom (1952), ponovno je biran za lana
Politbiroa, odnosno lana Izvrnog komiteta CK Saveza komunista Jugoslavije. Od 1956. godine postaje
potpredsjednik Saveznog izvrnog vijea i predsjednik Odbora za unutranju politiku, lan Sekretarijata
Izvrnog komiteta CK SKJ, lan CK Saveza komunista Srbije, lan redsjednitva Saveznog odbora
Socijalistikog saveza radnog naroda Jugoslavije.
Aleksandar Rankovi 1962. i 1963. Gezu Tikvickog, te jo neke elne dunosnike u SAP
Vojvodini, (Stevana Doronjskog, Pala otija i ostale igosao kao autonomae, smijenio i rasporedio na
rad u Beograd. Isto premjetanje nije bio poetak neutralizacije Doronjskog; Doronjski je poslije bio
tvorcem podmetake formule za optuivanje partijskih kolega desetak godina poslije Liberalizam je ist
frakcionizam.. Kolgge su nestale iz politikog ivota, za razliku od Doronjskog koji je bio dijelom
harange na liberale Cijelo vrijem sve do 1966. godine, Rankovi je bio ef svih policijskih i tajnih slubi,
zaduen za borbu protiv svih koji su smatrani protivnicima reima i drave Jugoslavije.Njegova uspjena
aktivnost je tekla sve do 1966. godine, kada su u Titovom uredu pronaeni prisluni aparati. Navodno je
sam Titootkrio ureaje za prislukivanje u svojoj rezidenciji u Uikoj b 15 u Beogradu, i to u svom
radnom kabinetu i u sobi svoje supruge. ko je tano pronaao e ureaje i na koji nain, nikada nije
otkriveno. Tito je odmah izvijestio politiki i vojni vrh da je on prislukivan i da je za to kriva Sluba
dravne sigurnosti (UDBA) i njen prvi ovjek Aleksandar Rankovi. Napravljena je odmah komisija koja
e ispitati sluaj. Tako se u zemlji stvorila afera Rankovi, ili afera prislukivanja. Predsjednik komisije
Izvrnog komiteta CK SKJ Krste Crvenkovski je izvjestio da je zaista bilo prislukivanja maralovog
kabineta. Tito je zakazao sjednicu Izvrnog komiteta koja je odrana juna 1966. godine. Tito je na kraju
sjednice zakazao brijunski plenum gdje se razmrsila "afera Rankovi."
Brijunski plennum
Atmosfera uoi poetka IV brijunskog plenuma je bila muna i napeta. Plenum je imao zadatak da
raspravlja o ozvuivanju i prislukivanju funkcionera, zloupotrebama i deformacijama UDB-e. lanovi
CK doputovali su na Brijune 30 juna, da bi se plenum odrao ve sutradan. Okrivljeni Aleksandar
Rankovi se pojavio na Brijunima. Pod velikim pritiskom Rankoviu je naglo pozlilo, a ljekar je
ustanovio blagi infarkt. Sjednica IV brijunskog Plenuma je poela 1. maja 1966. godine u hotelu "Istra".
Sjednicu je otvorio Tito, da bi se poslije proitao zvanini izvjetaj Istrane komisije u sluaju Rankovi.
Rankovi je govorio vrlo malo. Djelovao je zbunjen i nije se branio. Poslije iscrpne rasprave, plenum je
donijeo odluku da se odmah prie reorganizaciji organa dravne sigurnosti, kako bi se ona prilagodila

nastalim promjenama u openitom drutvu i sistemu samoupravljanja, da se Svetislav Stefanovi ea,

ministar unutranjih poslova SR Srbije, iskljui iz CK SKJ i da se razrijei dunosti lana Saveznog
izvrnog vijea, da se prihvati ostavka Aleksandra Rankovia na funkciju lana CK SKJ i Izvrnog
komiteta CK i prihvati da podnese ostavku Saveznoj skuptini na funkciju potpredsjednika Republike, jer
je njegova politika odgovornost za rad organa dravne sigurnosti takva da na ovim funkcijama vie ne
moe ostati. Nakon toga, na sjednici CK SK Srbije .Septembra1966. godine, na prijedlog Spasenije Cane
Babovi plenum je odluio da predloi Centralnom komitetu SKJ da se Aleksandar Rankovi iskljui iz
Saveza komunista. Rankovi je poetkom oktobra 1966. godine iskljuen i iz Saveza komunista
Jugoslavije. Nakon brijunskog plenuma, Aleksandar Rankovi se povlai iz javnog ivota. ivio je u
svojoj vili u Dubrovniku, posvetio se svojim "dnevnikim zabiljekama", koje su poslije njegove smrti
bile objavljene. Zbog loeg zdravstvenog stanja Rankoviu je preporuen oporavak na moru.
U noi augusta 1983. godine, Rankoviu je naglo pozlilo. Nalazio se na hotelskoj terasi kada je imao novi
srani udar, od kojeg je i umro. Usprkos svemu sahranjen je u "Aleji velikana" na Novom groblju u
Beogradu. Na sahrani Aleksandra Rankovia spontano je prisustvovalo oko 100.000 ljudi, to govori o
njegovoj popularnosti, pogotovo meu ljudima srpske nacionalnosti.

Balkanski pakt
Balkanski pakt je potpisan izmedu Jugoslavije, Turske i Grke 9.8. 1954 godine na Bledu. Prema
drugom lanu ugovora pakt je potpisan na dvadeset godina s tim da ce se svake godine automatski
obnavljati na jo jednu godinu, pod uslovom da jedna od drava ne izae iz pakta, to se nikada nije ni
desilo. Jedan od najveih protivnika ovoga pakta je bila Italija koja je u svojoj historiji oduvijek ratovala
protiv Titove drave. Razlog potpisivanja ovoga pakta, koji se esto u historiografiji naziva i drugi
balkanski pakt, je pokuaj zaustavljanja hegemonistikih teznji SSSR- a na podruju Balkana. Ovim
ugovorom otklonjene su sve sumnje da e se Balkanske drave koordinirati oko Jugoslavensko- bugarske
KP-e. Potpisivanjem moskovske deklaracije izmedu SSSR-a i Jugoslavije 1956. godine Jugoslavija je
nakratko zamrznula odnose sa ove dvije lanice, koje su zanimljivio, u isto vrijeme bile i lanice Natoa.