Você está na página 1de 108

Naslov originala:

.JA.,.i lJ_,>.:;
..;>
Naslov:

._,. Wl

MoE BITI NAJSRETNIJI OVJEK NA SVIJETU

Autor:

dr. Aid el-Karni

Aid ei-Karni

MOE BITI

NAJSRETNIJI OVJEK NA SVIJETU

Buim, 2008.

UVOD
Hvala Allahu Uzvien ome. Neka je salavat na Poslanika, sallalla
hu 'alejhi ve sellem, i njegove sljedben ike. Ova knjiga je jedna
vrsta lagahnog i lijepog tiva u kojem sam saeo velik broj nas
lova i u kojem sam naveo vel ik broj primjera, pa sam je nazvao
"Biti najsretniji ovjek.H
Knjigu sam koncipirao kroz pouke koje moete ponavljati ili ih
primjenjivati, a ja sam izabrao brojne izreke iz svoje knjige HNe
budi tuan kao i iz brojnih drugih knjiga o srei. Molim Uzvie
nog Allaha za vjenu sreu i uspjeh u naem ivotu na ovom i
ivotu na buduem svijetu. Samo On moe sve.
Aid EI-Karni

***

Vjera moe ukloniti terete, izbrisati tugu, ona je uitak za one


koji oboavaju jedino Uzvienog Allaha i koj i se samo Njemu
pokoravaju.
Ono to je bilo - bilo je i zavreno, zato o tome nemoj vie m isliti.
To je gotovo.
Stalno spominjati Uzvienog Allaha smiruje srce, brie grijehe,
ini Allaha zadovoljnim i otklanja nesreu.
Budi zadovoljan svojom sudbinom, sve se deava prema od
reenju, zato se nemoj time optereivati.
Ne ekaj da te neko nagradi, dovolj na ti je nagrada od Uzvie
nog Allaha. Nemoj se nikada osvrtati na one koji su zlobni i za
vidni.
Ne ekaj veeri, ako je ju tro, ivi taj i svaki dan i neka tvoja glavna
briga bude kako e iskoristiti taj dan.
Pusti bud un ost da sama doe i ne bri ni se za sutra, jer iskoristiti
dananji dan znai spremiti se da iskoristi i sutranji.

Oisti svoje srce od zlobe i zavisti, i zbaci iz njega mrnju i nepri


jateljstvo.
Odrekni se svih ljudi, i zu zev onih dobrih, sjedi u svojoj kui, gle
daj svoja posla i ne drui se sa svakim.
Knjiga je najbolji prijatelj, neka ti ona bude drutvo, stalno se
obrazuj i drui se s ljudima koje poznaje.
Univerzum je utemeljen na posebnom redu, zato mora urediti
svoju odjeu, ku, kancelariju i odraivati marljivo svoj posao.
Izii van u prirodu, pogledaj predivne vrtove, posmatraj Boije
stvaranje i svemo Stvoritelja.
Treba se baviti sportom ili makar ii u etnju svkog dana, i zbje
gavati dosaivanje i ljenost i prekinuti sa nezainteresovanou
i besposlenou.
Citaj o historiji, razmiljaj o njen im udesima, znamenju i uivaj
u novelama i kazivanjima.
Obnovi svoj ivot, uvedi neke nove stilove ivljenja i promijeni
rutinu po kojoj ivi.
Ostavi se stimulansa kao to su aj ili kahva, a uvaj se puenja.
Vodi rauna o svojoj istoi, o tome da l ijepo mirie, stalno ko
risti etkicu za zube i parfeme.

Izbjegavaj knjige koje zagovaraju pesimizam, frustracije i bez


nae.
Imaj na umu da Uzvieni Allah moe oprostiti, prihvatiti pokaja
nje, pomoi Svoje robove i loa djela zamijeniti dobrim.
Stalno se zahvaljuj Uzvienom Allahu za Njegove blagodati ko
je su ti date u vidu vjere, razuma, zdravlja, zatite, sluha, vida,
nafake, djece i jo mnogo, mnogo toga.
Za r ne zna da su neki ljudi izgubili razum ili zdravlje, neki su u
zatvoru ili su paralizirani, a neki su doivjeli razne katastrofe?
livi s Kur'anom, ui ga srcem, itaj ga i sluaj. To je izvanredan
tretman za tugu i dosadu.
Osloni se na Uzvienog Allaha i sve prepusti Njemu. Nastoj da
uvijek bude zadovoljan Njegovom odredbom i moti sam o Nje
ga, jer samo ti Uzvien i Allah moe pomoi i dati ti utoite.
Oprosti onima koji su ti uinili nepravdu, od ravaj kontakte s
onima koji su te zaboravili, daruj one koji tebi ne daju i strpi se
u pogledu onih koji su te uvrijedili. U tom e sluaju ostvariti
sreu i sigu rnost.
Uvijek ponavljaj: " Nema snage niti moi, osim sa Allahom" ("La
havle ve la kuvve te illa bil/ah"). To e proistiti tvoje misli, popra

viti tvoje stanje, otkloniti tvoje brige i uiniti Uzvienog Allaha


zadovoljnim sa tobom.

10

Aiat:l-

Nastoj da od Uzvienog Allaha stalno trai oprosta, jer time se


dobijaju sredstva za ivot, olakanje, potomstvo, korisno znanje,
spokojstvo i oienje od grijeha.
Budi zadovoljan svojim fizikim izgledom, talentom, zaradom,
porodi com i svojom kuom. Tako e sigurno nai spokoj i sreu.
Uvijek i maj na umu injenicu da sa svakom tekoom dolazi i
olakanje i da iza svake patnje dolazi i uivanje. 2:ivot nije neka
kav vjeni statini standard.
<::uvaj se beznaa i pesimizma, bud i optimistian. M isli lijepo o
svom Gospodaru i nadaj se od Njega svakoj blagodati i milosti.
Budi zadovoljan svakim izborom kojeg Uzvieni Allah uini um
jesto tebe, jer ti ne zna ta je stvarno dobro za tebe. Moda je
tegoba puno bolja od blagosti.
Nesree te mogu pribliiti Uzvienom Allahu, nauiti te da se
obraa Njemu i odstran iti tvoju oholost i aroganciju.
Unutar sebe ti i ma razliite vrste blagodati i razl iite vrste do
bara koje su ti date.
Prema ljudima se odnosi na prikladan nain i svima eli dobro.
U skladu s ovim moe biti zadovoljan kada posjeti bolesnika,
kada udijeli siroman ima i kada vodi brigu o siroetu.
Izbjegavaj raspravljanja i eliminiraj pogrene i bolesne misli.

11

Katastrofa ne pogaa samo tebe, ona pogaa sve ljude i nema


nijednog ovjeka koji je siguran od zla.
Znaj da je ivot kua patnji, nesrea i boli. Nastoj da se s njim
suoi bez obzira na to ta ti on donese i oslanjaj se na Allaha.
Razmiljaj o onima koji su ivjel i prije tebe, koji su bili izolirani,
ograniava ni, ubijani, iskuavani i izvrgavani katastrofa ma.
Samo Allah te moe nagraditi za ono to ti se desi, bila to ago
nija, tuga, alost, srdba, siromatvo, bolest, dug ili nesrea.
Imaj na umu da strogoa moe otvoriti tvoje oi i ui, oivje
ti tvoje srce, sauvati te, podsjetiti te na Allaha i poveati tvoju
nagradu.
Ne oekuj da ti se neto loe dogodi i ne ekaj nesreu. Ne vjeruj
glasinama i nemoj se predavati ogovaranj ima.
Veina onoga ega se boji se, ustvari, i nee desiti, a veina ne
srea o kojima slua uope se nisu desile.
Samo ti Allah moe dati Svoju zatitu i pomo, a to je tvoja os
novna potreba.
Poeljno je da ne sjedi s onima koji ire mrnju i zavist, jer su
ovo bolesti srca i navjestitelji agonije.

12

Aid tJI-.Karni

Klanjaj namaze u dematu i to vie vremena provodi u damiji.


Nastoj da bude prva osoba na namazu kako bi naao sreu.
Grijesi su izvor agonije i alosti, oni su uzrok nesrea, katastrofa
i kriza, zato se uvaj grijeha.
Uvijek ponavljaj Allahove rijei:

s.

llkJI

..

.!,.G

_,

'

l ':JI j1 ':J

.X
..j,
J
J
"... Nema boga osim Tebe, hvaljen neka si! A ja
.

sam se zaista ogrijeio prema sebi!" (EI-En bija:

87.)
Ovo ima udesan uinak na otklanjanje n esrea i katastrofa.
N eka te ne pogaa ruan ili lo govor koj i se moe i riti o tebi,
jer on pogaa samo one koj i ga govore, a nikada nee natetiti
tebi.
Uvrede od strane tvojih neprijatelja i onih koj i ti zavide odgo
varaju tvojim vrijed nostima, jer u tom sluaju si ti vana linost,
postao si l inost vrijed na spomena.
Budi u mjeren u oboavanju Allaha, nemoj vriti previe pritiska
na samoga sebe, neka sunnet Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve
sellem, bude tvoj uitelj.
Oboavanje sa mo Allaha moe razveseliti duu i ti e biti bla
goslovljen shodno stepenu istote tvoje due.

13

Budl hrabar, snaan, ustrajan i odluan. Nemoj se previe brinuti


zbog problema i ogovaranja.
Mora biti dareljiv, to je izvor blagostanja i sree. Skrte osobe
su uvijek uskogrudne, tamnog srca i loih misli.
Nastoj da se smijei ljudima, odravaj kontakte s njim.a, upo
trebljavaj blage rijei i budi umjeren. Tako e oni tebe, zasigur
no, zavoljeti l cijeniti.
Podstll na injenje dobrih djela, budi ljubazan prerifa ljudima,
uklanjaj neprijateljstvo prema drugima, budi smiren u pogledu
svojih neprijatelja i nastoj da stekne to vie prijatelja.

Dova roditelja za svoje dijete je najvea kaplja sree, budi lm


posluJan kako bl mogao zadobiti blagodati te dove.
Drui se s ljudima bez obzira na njihovo stanje i oprosti im ono
to su mof.da uinili. U prirodi je univerzumada postoje dobri .i
loi ljudi.

Zivi u stvarnom svijetu, a ne u idealima. Trai od ljudi da urade


ono to sam ne moe, zato budi pravedan!

Imaj jednostavan l skroman ivot i uvaj se tl.vljenja u preko

mjernom luksuzu l bogatstvu, jer to vie ugaa svome tijelu,


to vie komplikuje stanje svoje due.

14

Stalno i maj na umu rijei Allaha i Njegovog Posla nika, sallallahu


'alejhi ve sellem (reenih) u razliitim situacijama, one te mogu
zatititi i mogu te voditi ka metodama kojim e popraviti svoj
dan.
Da bi i mao perfektne rezultate na poslu vano je da ga raspodi
jeli na zasebne vremenske periode, a ne da ga skupi u jedan
momenat (hoe da uradi odjednom). Poeljno je da se odma
ra izmeu tih perioda.
Pogledaj u one koji su ispod tebe, bilo u pogledu tijela (snage),
izgleda, novca, kue, posla ili djece. Primijetit e da si iznad sto
tina drugih.
Znaj da svi ljudi s kojima se drui, bilo da je to tvoj brat, ena,
roak ili prijatelj, imaju svoje mahane. Sve ih prihvati.
Koristi svoj pri rod ni talenat, steeno znanje, zaradu koja ti je da
ta i posao koji ti odgovara.
Cuvaj se vrijeanja lj udi ili institucija. Treba biti pouzdana oso
ba sa jasn i m, istim i iskrenim govorom.
Treba znati da mogunost injenja odreenih stvari krije po
greke, strpljenje uvijek pri kriva pogreke, a dareljivost je veliki
pokriva za nesporazume.

15

Osami se i pun sat kako bi preuredio svoje poslove i probleme,


ponovo razmislio o sebi i svom bud uem ivotu i kako bi refer
misao svoj proli ivot.
Tvoja kuna biblioteka je poput bae u kojoj moe proetati s
naunicima, filozofima, autorima i pjesn ici ma.
Tvoj vlastiti novac treba biti steen na dozvoljen, a ne na hara m
nain. Cuvaj s e traenja novca o d ljudi. Trgovina j e jedan o d na
ina poslovanja svojim novcem i puno je bolji od zapoljavanja,
ali mora biti ekonomina.
Slinost izmeu tebe i ostalih ljudi je neophodna, zato budi u m
jeren u pogledu svoje odjee i izgleda.
Srdba kvari tvoje raspoloenje, mijenja tvoj moral i prekida tvo
je veze. Prekini s onim to unitava kvalitet.
Putovanje e te zabaviti i osvjeiti tvoj ivot, vidjet e razne zna
menitosti l razliite zemlje.
Praktian nain organiziranja svojih poslova je da i ma biljeni
cu u svom depu, da organizira svoje vrijeme, da se podsjea
na svoje sastanke, a u nju e zapisivati i neke vlastite biljeke.
Kada se susree s ljudima; pozdravi ih selamom i osmjehni i m
se, obrati panju na o n o to o n i govore i budi im blizu.

16

Osloni se na sebe, nemoj u potpunosti zavisiti o drugim ljudima,


smatraj kao da su oni protiv tebe, a niko te nee pomoi osim
Allaha. Nikada ne budi ohol kao oni prosperltetni.
Pocetak svake pogreke i besmislice su rijei '"ja u One dopri
nose odgaanju posla.
Ne oklijevaj kada donosi odluke, svaku situaciju prihvati s od
govarajuom voljom, namjerom l progresom.
Ne trati svoj ivot mijenjanjem poslova i karijera, jer to znai da
nikada nisi uspio.
Dobra djela, nesree, po!<ajanje, dova za muslimane, Allahova
milost i zagovor (efa'at) su naini brisanja grijeha, zato budi $re
tan zbog njih.

Sadaka - ak i ona mala - brie grijehe, osvjetljava srce, odstra


njuje tugu i poveava nafaku.
Neka Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem, bude tvoj uzr u
ivotu, on vodi ka srei i savjetuje te kak da bude uspjelan i
siguran.
Ti ima brojne blagodati koje zanemaruje. Da bi spoznao vri
jednost tih blagodati, nastoj posjeivati bolnice kako bi bio svje
stan blagodati svoga zdravlja, zatvore kako bi spoznao vanost
svoje slobode i umobolnice kako bi spoznao vrijednost svog r
zuma.

17

N ikada nemoj dozvoliti da te unitavaju nevane, trivijalne stva


ri, sa svakom od njih se nosi u skladu s njenim najvanijim inte- .
resima i uvaj se pretjerivanja.
Imaj puno razumijevanja i trai opravdanje za one koji te uvrije
de kako bi ivio u miru i izbjegao osvetu.
Tvoji neprijatelj i ele da te razljute i raaloste. Ne dozvoli im da
ostvare svoje snove. Tako e odstraniti probleme iz svog ivota.
Vatra je vjena patnja, nemoj biti pun zlobe, zluradosti i m rnje
prema ljudima.
Budi uljudan, tih i pokazuj potovanje kada sjedi s drugima i
bez prekidanja saslu aj ono to imaju za rei.
Sramota je da ismijava neiju iskrenost i ast ili da uiva u pre
priavanju njihovih pogreaka i grijeha, uvaj se svega toga.
Oni koji vrsto vjeruju u Allaha nee nikada biti tuni to propu
taju neto u ivotu, oni nikada nee mariti za to, niti e se bojati
nesrea u ivotu, jer e se ovaj ivot zavriti, prije i li kasnije.
Rijei se zabranjene ljubavi i oboavanja, jer su to patnje za duu
i bolovi za srce. Spominjanje Allaha i pokoravanje Njemu je tvoje
utoite.

18

Gledanje u ono to je zabranjeno (hara m) vodi ka povreivanju


srca i alosti. Sretni ljudi su on i koj i uvaju svoj pogled i koji se
boje Allaha.
Orga niziraj svoje obroke, jedi ono to je korisno za tvoje tije
l o, izbjegavaj prederavanje i nikada nemoj zaspati potpuno sit
(prepunog stomaka).
Kada se poboji nekih nesrea, imaj na umu najgoru mogu
nost, nastoj ih prihvatiti kako bi naao smirenost i utjehu.
Prepreke nisu kraj svega, nakon noi uvijek dolazi jutro, dakle,
uvijek e se nai neko rjeenje.
Razmiljaj o Allahovoj milosti, ne zaboravi da je On oprostio
prostitutki koja je napojila psa i ovjeku koj i je u bio stotinu lju
di. Allah prima pokajanje onih koji se kaju. On trai od nas da se
pokajemo.
Priroda ovog ivota podrazumijeva da e kad ogladni jesti,
kad oedni piti, nakon bolesti ozdraviti, nakon siromatva bi
ti imuan, nakon alosti biti sretan . . .
Razmisli o suri El-lnirah u kojoj se Allah obraa Muhammedu,
sallallahu 'alejhi ve sellem. On, d. ., je rekao:

19

"Zar grudi tvoje nismo prostranim utinill?l" (EI


Ini rah, , )
.

Sjeti se ovoga kada se suoi s nekom tekoom, znaj da je ovo


izvrsna metoda prevazilaenja kriza.
Stalno imaj na umu sljedeu dovu: "Nema boga osi m Uzvienog
i Blagog Allaha, nema boga osim Tebe, Gospodara Ara uzvie
nog, nema boga osim Tebe, Gospodara nebesa, Zemlje i Ara."
Dok si ljut l bijesan bolje ti je da uti, suprotstvi se ejtanu,

promijeni mjesto, sjedne (ako stoji), uzme abdest i sjeti se


Allaha.
Ne boj se tekoe, ona osnauje tvoje srce, pomae ti da osjeti
vrijednost svoga zdravlja i strpljivosti, a takoer moe unaprije
diti tvoje stanje.
Razmiljanje o onome to je prolo kao o vrsti neozbiljnosti i lu
dila slii glaanju ve uglaanog poda ili iskopavanju leeva iz
grobova.
Gledaj na ljepu stranu nesree, saekaj nagradu od Allaha i znaj
da je to puno lake nego (ekati je) od drugih.
Ono to ti se desilo desilo bi ti se prije ili kasnije i ti nisi u stanju
uiniti nita u vezi s Allahovim odreenjem.

20

Aid d-Ku.oi

Gubitak nadomjesti ciljem i prilagodi se postojeim okolnosti


ma.
Ne gubi nadu u Allaha i Njegovu milost i nemoj nikada zabora
viti da Njegova pomo i podrka ovise o tvoj im djeli ma.
U najveem broju sluajeva korist lei u onome to ne voli, i
to ee nego u onome to vol i i nikada ne zna kakve e biti
posljedice. Brojne dobre stvari mogu, ustvari, biti zlo i brojne
stvari koje smatra zlom mogu biti dobre po tebe.
Sputaj svoju matu kako te ne bi odvukla u jad i potitenost.
M i!il i na blagodati i talente koji su ti dati.
Izbjegavaj galamu u svojoj kui i uredu. Smirenost, mir i red su
naini l ijepog ivljenja.
Na maz je najbolja pomo u suoavanju s nesreom, on te uzdie
visoko, a, takoer, uzdie i tvoj duh putevima uspjeha.
Teak i produktivan rad oslobaa tvoju duu od njenih loih ina
ta, run ih prohtjeva i grijeha.
Srea je poput d rveta koje treba vodu i zrak. Ona treba vjerova
nje u Allaha i Sudnji dan.
Ti moe uiniti sretnim samoga sebe i one oko sebe, odmoriti

svoj um i sveukupno stanje ako bude uljudan, iskren i moralan.

21

Tvoje srce e imati svoje momente dosade i oaja, zato je vano


da se zabavi i bavi razliitim oblicima mudro$ti i z;nanja.
Znanje je nain otvaranja tvog u ma i tvojih pogleda, to je smjer
nica za d ranje due daleko od tuge i alosti.
Sreifmoe biti-postignuta prevazilaenjem. prepreka i nesrea.
Uitak zbog uspjeha je neu pored iv (s bilo im).
Ako eli razveseliti ljude odnosi se prema njima na isti nain na
koji se oni odnose prema tebi i nemoj init'i da se oni osjeaju
manje vrijednima.
Jednom kad osoba u pozna samu sebe (svoje m.ogunosti) i na
uku koja joj lei i kada tu nauku upozna, onda e definitivno nai
i uitak uspjeha i pobjede.
Znanje, eksper.imentisanje i iskusNo su daleko bolji od bilo ko

jeg iznosa novca. Uitak u novcu odgovara ivotinjskom ponaanju (animalizmu), dok uivanje u znanju . odgovara ljudskom
ponaanju.
Ako je jedna strana u braku srdita, za d rugu je bolje da uti. N i
ko nije imun na greku, zato svako od njih treba u potpunoti
prihvatiti ono drugo.
Optimistina i dobra osoba e olakati tvoje tekoe i otvorit e
ti vrata nade, dok e pesimistina osoba uiniti tvoj ivot mra
nim i grozn im.

22

Aid cl-Ku:r.u

M ukarac koj i ima enu, kuu, zdravlje i dovoljno i movine treba


zahval iti Allahu i biti zadovoljan, jer je dostigao navii standard
ivota. Ako bude traio jo vie od toga, sigurno e puno patiti.
Na poslanik Muhammed, sallallahu 'alej h i ve sellem, je rekao:
"Covjeku koji je siguran meu svojima, zdrav u pogledu rijela i koji
ima kruha svaki dan kao da mu je dat sav ovaj svijet."

Ako prihvati Allaha za boga, islam za vjeru i Muhammeda, sal


lallahu 'alej h i ve sel lem, za poslanika, Allah e biti zadovoljan
tobom.
Koncept napretka moe biti dostig nut ako je Allah zadovoljan
tobom, tada e i lj udi biti zadovolj n i tobom, a i ti e biti zado
voljan sa m i m sobom kada bude obavljao posao.
H rana je uitak dana, putovanje je uita k sed mice, brak je uitak
mjeseca, novac je uitak godine, a vjera je uitak za cijeli ivot.
Nee uivati u svom spavanju, svojoj hra n i, piu i braku, ali e
zasigurno uivati u svom poslu. Rad je stvorio mjesto za svaku
posebnost u naem un iverzumu.
Navika da ita mnogo knj iga ti omog uuje da bude sretan,
jer tako priku plja voe iz vrtova znanja i iskustva skoranjeg i
davnanjeg ivota.
Razgovor s prijatelj i ma uklanja tvoju tugu, bezazlene ale te tje
e, a sluanje poezije oslobaa tvoju d uu.

23

Samo ti moe obl ikovati svoj ivot u skladu s onim kako ti g le


da na to. Tvoj ivot je produkt tvojih misli, zato ne stavljaj na
oi tamne naoale.
Misli na one koje voli i nikada nemoj posvetiti ni jedan jedini
momenat onima koje mrzi, oni ne znaju nita o tebi i tvojim
tekoama.
Ako bude radio naporno i produktivno, i mat e smirene ivce,
tihu duu i sigurnu atmosferu.
Srea se ne ogleda samo u tome ko si ti (koliko si ugledan), ko
su tvoj i roditelji ili koliko novca i ma. Srea je u vjeri, nauci, lite
ratu ri i uspjehu.
Dareljivi ljudi su najsretniji ljudi, to su ljudi koji ine najvie do
bra svojim prijatelj ima i koji su najcjenjeniji od strane d rugih.
Ako nisi zadovoljan ivotom u posljednje vrijeme, nemoj ekati
da ti srea sama doe odnekuda ili da ti bude sputena s neba.
Razmiljaj o svom uspjehu, produktivnosti na poslu i injenju
dobrih djela. Uivaj u njima i veliaj Allaha kako bi se rasteretio.
Onaj koji te je uvao od tekoa u prolosti u stanju je da te sa
uva od tekoa i danas i sutra, zato se jednostavno osloni na
Njega, nemoj se bojati nikoga osim Njega i ne trai nita ni od
koga osim od Allaha.

24

Vrijeme je kratko. Samo je jedan dan izmeu tebe i onih bogatih.


Oni nikada ne mogu uivati u jueranjem danu, sutra n ije ni za
mene ni za njih, ali emo svi imati jedan dan (Sudnji dan).
Zadovoljstvo aktivira duu, razveseljuje srce, ustanovljava rav
noteu izmeu organa u tijelu, donosi snagu, a ivotu daje vri
jed nost i svrhu.
Sretan si ako ima imovine, sigurnost, zdravlje i vjeru. Bijedn ici
su siromani, prestraeni, bolesni i nevjernici.
Skromnost je put ka srei i pobjed i. Razvijaj svoje sposobnosti
kako bi' postigao uspjeh.
Postoji samo jedna rije u jednom asu vremena, a to je rije sad.
Samo je jedna rije u rjeniku sree, a to je rije zadovoljan.
K da ti se desi neka nes.rea, pokuaj je zamisliti u veem obliku
pa e ti biti lake i ona e brzo nestati. Bez nesrea i tekoa ne
bi bilo ni uitka u oslobaanju od njih.
Ako za padne u krizu, sjeti se koliko te samo kriza Allah pote
dio. Tada e biti siguran da e Onaj koji te spasio prve spasiti i
od d ruge.
Gubitnik je onaj koji protrati svoj dan, ne izmiri svoje obaveze,
ne obavi propisane namaze, ne postigne nikakav napredak, ne
pohvale ga ljudi, ne naui nita iz nauke, ne posjeti svoju poro
d icu i ne uini nikakvo dobro djelo.

25

Vano je da i ma knj igu u ruci ili u svojoj blizini, jer ti se moe


desiti da protrati svoje slobodno vrijeme ne iskoristivi ga na
pravi nain. Knjiga najbolje uva vrijeme.
Drui se sa asnim Kur'anom. Oni koj i ga ue danju i nou nee
se nikada aliti na dosadu i isprazan ivot.
Nikada nemoj donositi od luku, a da je prije ne sagleda sa svih
strana, a zatim pitaj Allaha i mudre ljude. U tom sluaju se nikada
nee pokajati.
Mudar ovjek poveava broj svojih prijatelja, a smanjuje broj ne
prijatelja. Da stekne prijatelja treba godina, a neprijatelja mo
e stei za jedan dan. Kako je samo sretan onaj ovjek za kojeg
Allah ui ni da ga vole svi ljudi.
Odredi granicu svojim ivotnim potrebama kojima se sta lno
vraa; koje mogu slomiti.tvoje srce, unijeti tjeskobu u tVC)je gru
di i unititi tvoj ivot i trenutno stanje.
Nemoj gledati na svoje zdravlje kao na novac, prohtjeve ili d ru
tveni poloaj, jer e ih sve izgubiti, a izgubit e i radost ivota.
Oni na kojima se vide Allahove blagodati moraju Mu zahvaljivati
i biti Mu konstantno pokorni, a moraju biti i umjereni.
Allah e te hvaliti, a i ljudi e te po dobru spominjati kada jed
nom naui svoju duu da se boji Allaha, vjerom proisti svoje
misli i u naprijed i svoj moral.

26

Ljenuga je uvijek u moran i tuan, dok onaj koji naporno radi


zna kako biti sretan.
Zadovoljstvo i uivanje u ivotu su u isto vrijeme i dva tereta i
nesree, tajna je kako stii do tog zadovoljstva na pametan na
in.
Siromana je ona ena koja nema mua, makar i mala i sve diplo
me i medalje svijeta.
Potpun ivot je onaj u kome mladost potroi u a mbicijama,
muevno doba u borbi i svoju starost u razmiljanju.
Sebe krivi za sve pogreke, a nemoj kriviti d ruge. Ima dovoljno
svoj ih grijeha koje iziskuju puno vremena za ispravlja nje, zato
se okani d rugih.
I mati knj igu koju moe razumjeti, koja tvoje srce ini zadovolj
nim, duu ini sretnom, koja otvara tvoje grudi i unapreuje tvoj
u m je bolje od velikih dvoraca i kua.
Trai oprost grijeha i zdravlje od svoga Gospodara, jer je ovo
dvoje put ka dobru, srei i sigurnosti od zla.
Kako si samo miran kad ima koru kruha, nekoliko datula (skoro
sedam), au vode i tepih u sobi u kojoj je Kur'an.
Srea je kada se od rie i rtvuje, kada od zla d ruge titi, kada
im nudi pomo, kada se uva od sebinosti i kada si dareljiv.

27

U mjereni smijeh zadovoljava duu, osnauje srce, otklanja do


sadu, podstie na rad i proiuje um.
Robovanje Allahu je srea, biti dobar znai biti uspjean i predan
velianstvenosti Allaha. Pokajanje i traenje oprosta od Allaha
podrazumijevaju da si ti dobar rob.
Najbolji prijatelj ti je onaj kome moe vjerovati, s kojim se
ugodno osjea i kojem moe ispriati sve o svojim patnjama,
agonijama i tajna ma.
Bolje je ne oekivati vie sree od one koj u ima kako ne bi iz
gubio ono to ve ima u rukama. Isto tako, ne treba oekivati
nesreu kako ne bi hrlio u bol i alost.
Nemoj misliti kako moe sve dati, ali uvijek nastoj da daje do
bre stva ri, nedostino je da pokuava sakupiti sve talente svi
jeta.
Mnogi ne vide veliki broj \fidljivih blagodati kao to su lijepa i
dobra ena, prostrana kua, dovolj no ivotn ih sredstava i dobar
komija.
Blagodat je biti u stanju zaboraviti nesree, sjeati se blagodati
je jedna vrsta dobrote, a zaboravljati tue greke je vrl ina.
Oprost je slai od osvete, rad je potpuniji uitak od slobodnog
vremena, zadovoljstvo sa dovoljnom koliinom novca je bolje
od traenja jo novca, a zdravlje je bolje od bogatstva.

28

Aid e/-

Samoa je bolja od loega drutva i obrnuto (tj. dobro d rutvo je


bolje od samoe), osam ljivanje je i badet, a duboko razmiljanje
je vid pokornosti Allahu.
Osa mlj ivanje je kra ljevstvo razmiljanja, previe d ruenja s lju
dima je budalati na, previe vjerovanja lj udima je glu post, a biti
njihov neprijatelj je pesimizam.
Loe postupanje prema ljudima se smatra torturom, zavist je
otrov, spominjanje u neijoj odsutnosti onoga to on ne voli je
parok, a sl ijeenje i ponavljanje tuih greaka se smatra neus
pjehom.
Zahvaljivanje Allahu na Njegovim blagodatima otklanja nesre
e. Istinski ivot je onda kada prekine s g rijeenjem, a pobjeda
nad samim sobom je zadovoljstvo velikih ljudi.
Suh kruh u sigu rnosti je da leko slai od meda u strahu. Ljepe
ja mirno malo sklonite od dvorca punog neprijatelja.
Uitak i slast znanja su vjeni i traj n i, dok su uitak i slast posje
dovanja novca varljivi i sigurno e proi.
Tvoja srea u dosadanjem ivotu je djetinjasta, ali tvoja srea
zbog vjerovanja je vrijedna potova nja tvojih sunarodnjaka. Po
nienje postoji samo onda kada si rob novca, a ast postoji samo
onda kada si rob Allaha.

29

Trud koji proistie iz tvoje volje je sladak, umor koji proistie iz


tvojih dostignua je odmor, slast koja proistie iz tvoga posla je
misk, a lijepo velianje Allaha je najbolje.
Srea je kada Kur'an uini svojim prijateljem, kada svoj posao
uini svojim hobijem, kada svoju kuu uini svoj i m sjedgtem
i kada svoje vlastito izdravanje uini s im blagom.

Uivanje u hrani i novcu je djetinjasto, dok je uivanje u slavlje


nju Allaha zrelo. Dobra djela su trajna vrijednost.
Namazi u noi su svjetlo u danu, eljeti ljudima dobro proia
va savjest, a iekivanje olakanja je vid ibadeta Allahu.
Nesrea obuhvata etiri koristi: oekivanje nagrade od Allaha,
ivljenje u samosvjesnost!, potpunost u slavljenju Allaha i ie
kivanje olakanja od Allaha.
Namaz u dematu, izvravanje obaveza, ljubav prema svima
muslimanima, prekid sa grijeenjem i sticanje halal-imovine za
ivot su srea i ovog i onog ivota.
Nastoj da ne bude voa, niti lider bilo ega/koga, jer e se su
oiti sa brojnim problemima. Nemoj da prohtjev bude tvoj glav
ni interes, jer to ima svoje posljedice, a samoizdravanje se sma
tra putem ka srei.

30

Traenje vremena je znak gluposti, a glupost je i odgaanje po


kajanja, iskazivanje neprijateljstva, neposlunost roditeljima i
otkrivanje tajni.
Zamrlost srca se moe primijetiti kada prestane sa oboava
njem Allaha, kada postane ovisan o grijesima, kada ne bude
vodio rauna o velianju Gospoda ra, kada se ne bude bojao
Allaha i kada bude mrzio dobre muslima ne.
N ikada i nigdje nee biti sretan ako nisi sretan u svojoj kui. Ni
ko te nee voljeti ako te ne bude voljela tvoja vlastita porodica,
a kada jed nom protrati svoje danas, sigurno e potratiti i svoje
sutra.
C:etiri stvari ti mogu donijeti sreu: korisna knjiga, posluan sin
(dijete), d raga ena i dobar prijatelj. Allah je tvoje jedino utoi
te.
Mudri ljudi uvijek trae vjeru, zdravlje, i metak, slobodu, mir,
mladost i znanje, ali sve ovo se rijetko moe nai kod jedne oso
be.
Pokuaj biti sretan svakog momenta, jer nikada ne zna kakav
e biti kraj dana i moda vie nikada nee imati mirnog vre
mena, zato nemoj da kriticizam bude tvoja jedina briga i nemoj
odgaati sreu.

31

Najbolje stvari koje moe nai na ovome svijetu su ispravna


vjera, lijep moral, lijepa pamet, zdravo tijelo i sredstva za ivot.
Sve ostalo je beskorisno.
Postoje dvije skrivene blagodati, a to su: zdravo tijelo i siguran
narod. Postoje, takoer, i dvije oigledne blagodati: lijepo slav
ljenje Al laha i l ijepo potomstvo.
Radosna srca ubijaju mikrobe mrnje, a zadovoljna dua progo
ni insekte pakosti.
Sigurnost je kada je narod zatien, dobro zdravlje je velika za
tita, znanje je najslae, ljubav je najkorisniji l ijek, a dobro uto
ite je najbolji zaklon.
Sretna osoba ne bi n ikada trebala biti pokvarena, bolesna, u du
govima, udna, tuna, zatvorenik ili mrska drugima.
Biti sretan znai biti u stanju stiati neprijateljstvo, in iti dobra
djela i pobijediti svoje strasti.
Najbezopasniji put je put povratka svojoj kui, najblagoslovlje
niji dan je onaj u kojem uini neko dobro djelo, a najodvratniji
je onaj dan u kojem povrijed i nekoga.
Tvoje vrijeanje nekoga je isto kao da si nekome dozvolio da
vrijea Allaha. Kako je samo udno to to je Allah stvorio ljude,
a oni su mnjaju u Njegovo postojanje, Allah ih hrani, a oni zahva-

32

ljuju d rugome, Allah i m daje sigurnost od straha, a oni se bore


protiv Njega.
Nemoj na glavi nositi terete ovoga svijeta i nemoj nikada misliti
da je ljudima stalo do tebe, njima je stalo jedino do samih sebe.
Uivanje je dio dovolj nosti i obitavanja, sigurnosti i kue, sigur
nosti od zavoenja, spasa od problema, zahvaljivanja na Al la
hovim blagodatima i injenja ibadeta ostatak tvoga ivota.
Posla nik Muhammed, sallal lahu 'alej h i ve sellem, je izrekao slje
dee hadise u razliitim situacijama:

"livi svoj ivot kao da si stranac ili putnik."1

"Klanjaj kao da tije to posljednji namaz."2

"Nemoj nikada govoriti ono to e poaliti."3

"Bolje je biti otajan nego traiti od ljudi ono to imaju."4

Allah e te voljeti onda kada se oslobodi prijanjeg naina ivo


ta, ljudi e te voljeti kada se proe onoga to oni imaju. Prihvati
i ono to je malo, radi u skladu s Kur'anom, pripremi se za smrt
i uvaj se grijeha.

' Biljee Buhari {5937), Tirmlzi {22 5 5), lbnMade {41 04) l Ahmed {588 1 ,
4534)
2 Biljee lbnMade {41 61 ) l Ahmed {224oo)
3 Biljee lbn-Made i Ahmed
41bn-Made {41 6 1 )

33

Odvratna osoba nikada ne moe uivati u ivotu, agresivna n i


kada ne moe osjetiti ugodnost, kriva nikada ne moe nai mir,
grjenik nikada ne moe nai voljenu osobu, laljivac nikada ne
moe biti hvaljen, a izdajn iku se nikada ne moe vjerovati.
Poslanik Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: Cud
"

no lije stanje vjernika, svaka stvarje za njega dobra i niko drugi ne


mole uvijek imati takvo dobro: zahvaljuje Allahu za dobro, a strpi
se kada mu je loe i u oba sluaja mu je dobro."5

Osmijeh je klju sree, ljubav su njena vrata, zadovoljstvo je njen


vrt, vjera je njeno svjetlo, a sigurnost su njene zidine.
Radost se nalazi u lijepom l icu, lijepom vrtu, hladnoj vodi, ko
risnoj knjizi i srcu koje cijeni blagodati, odrie se grijeha i voli
injenje dobrih djela.
Zdrav ovjek moe spavati na stijeni kao da spava na svili, jesti
kruh kao da je zobena kaa i ivjeti u kolibi, a kao da ivi u dvor
cu.
Oajan je onaj koj i ivi u siromatvu, a u mre kao bogat, onaj koji
je sluga svojoj djeci i koji uva novac, takva osoba je da leko od
Allaha, ljudi je mrze i za sav svijet ima lou reputaciju.
Djeca su bolja od bogatstva, zdravlje je bolje od i metka, sigur
nost je bolja od sklon ita, a eksperiment je skuplji od novca.
5

Biljei Muslim (2999)

34

Pretvori svoju radost u zahvalnost, tugu u strpljivost, tiinu u


razmiljanje, pogled u promatranje, govor u velianje Allaha, i
vot u oboavanje, a smrt u svoju elju.
Nastoj da bude poput ptice koja sakuplja svoju hranu danju i
nou, nikada se ne brine ta e sutra, nikada se ne oslanja ni na
koga, ne povreuje nikoga, a lijepa je i lagahna.
Pretjerano druenje s ljudima dozvoljava drugima da te vrijea
j u, krtost ini da te oni mrze, strpljivost 'ini da te cijene, dare
lj ivost ini da te vole, a potreba za neim od njih ini da te ne
vole.
Spoznaj da svemir ima svoje cikluse (kruna kretanja), no uvijek
dolazi nakon noi, dan iza dana. Nemogue je da bilo ta bude
statino. Pa, zato si, onda, tuan?
(udno je traiti neto od kralja, traiti novac od siromaha ili kr
tog i udno je aliti se ranjenome, jer su svi oni samo Allahov!
robovi.
Poalji svome Gospodaru, na Njegovo Prijestolje poruku suza i
potreba u svitanje i ekaj kada e biti primljena.
Tajno kai svome Gospodaru svoje probleme dok si na seddi,
jer On zna tvoje tajne. Nemoj da te ljudi uju, jer ti mogu zavi
djeti, tavie, to je neto to je samo izmeu tebe i Allaha.

35

Slavljen neka je Allah koji je uinio da se poniznost prema Nje


mu smatra veliinom, siromatvo u Njegovo i me je jedan vid bo
gatstva, traenje od Njega je vid asti, a oslanjanje na Njega je
vid samodovoljnosti.
Ako zapadne u tugu, agoniju ili nesreu u pogledu svoje poro
dice ili novca, nemoj oajavati, jer Allah e te utjeiti.
I maj na umu Allahove rijei:
.

'1<'-:: 11

:.

. , llil
.

.J' J
noovoljan je nama Allah i divan je On Gospo
darln (Ali 'lmran, 173.)
Ovo umanjuje kaznu, uva od nesree, upuuje na Pravi put i
obuhvata istinitu zakletvu.
Kako je samo sretna ptica koja leti iznad rijeke, ivi na drveu,
jede voe, ne oekuje opasnost i l}e pati. Nema sumnje da je
ona daleko sretn ija od ljudi.
Uivanje je prolazan momenat, tuga je ispatanje, srdba je Is
kra, slobodno vrijeme je gubitak, a oboavanje (Allaha) je inves
ticija.
Juer je mrtvo, danas jo uvijek traje, a sutra se jo nije rodilo. Ti
si dijete skoranjeg vremena, zato i nvestiraj to vrijeme u oboa
vanje i povjerenje, dobit e mnogo.

36

Aid d-.K.frm

Neka pero bude tvoj saputn ik, tvoja tinta neka bude tvoje pie,
knjiga prijatelj, kua kraljevstvo, vlastita zarada tvoje bogatstvo
i nikad nemoj aliti za onim to je prolo.
Zapoinjanje neega ti moe natetiti, a zavravanje te moe
uiniti zadovoljn i m; ovo je poput oblaka - u poetku su gromo
vi i munje, a kia na kraju.
Sta lno spominjanje Allaha otvara zatvorena vrata, oslobaa
m isli, odstranjuje prepreke. To je cijena stjecanja i movine i lijepe
sree.
I mati dobru i moralnu enu znai i mati vjeru, zna nje, bogatstvo,
dareljivost, opratanje i zdra vlje.
Samo se Allah moe odazvati onome koji Ga doziva, spasiti ne
voljn ika kad Ga pozove i odstra niti nesreu od onoga ko kae:
"O Allahu!"
C:uvaj se bespotrebnih rasprava, beskori snih okupljanja i bezo
sjeaj nog prijatelja. Prijatelj te moe navesti da se sta lno drui
s nj im i tvoja priroda to nee od bit.i .
Ltjepo je imati neke ka rakteristike koje e izgledati poput meda

lja na tvojim grudima kao to u: sluati l ijepo o ljudi ma, n-ikad i h


ne prekidati d o k govore, blago se obraati drugima i biti lijepog
ponaanja.

37

Allah ti je dao oi, ui, ruke, noge, jezik, vjeru, Kur'an, mir. . . itd.
Pa gdje je Njegovo pravo da bude slavljen i hvaljen?! Allah je
rekao:

..

-t

..

yt!.l53 _) l y
"Pa, koju blagodat Gospodara svoga poriete71"
(Er-Rahman, 13.)
Sjeti se da moe hodati koristei svoja stopala dok drugi to ne
mogu, oslanja se na svoje noge dok je drugi ma to uskraeno,
moe spavati dok d rugima to ne doputaju bolovi i moe jesti
hrane koliko $JOd eli dok su drugi gladni.
Jesi l i zahvalio Allahu to te potedio sljepoe, gluhoe, n ije
mosti ili gubavosti? Jesi li Mu zahva lio kada te izbavio iz ludila,
tuberkuloze ili raka?
Na najvei problem je taj to mi sebe optereujemo prolou,
zanemarujemo sadanjost, a brinemo se za budunost, pa gdje
je naa pamet i mudrost?
Kriticizam kojeg dobija od ljudi oko tebe znai da si uinio ne
to to zavreuje da bude spomenuto. To znai da si ih opskr
bio znanjem, razumijevanjem, novcem, d rutvenim poloajem
ili au.

38

M ijenjanje svoje linosti, poistovjeivanje s drugim ljudima ili


nji hovo imitiranje znai da gubi vlastitu linost i da ini samo
ubistvo.
Uzvieni A l lah je rekao:
.JJ

o ...

" '-- 1..; \"lu<:lG.,.\.i


.r-"
U"
r-
". . . i svako bratstvo je vrelo iz kojeg e piti zna
lo..:' (EI-Beka re, 6o.)

1'
, '
' e
-;,.. "J ,
,.
'
- \;'
. <::" ; \; .y..
: "\ ...::; \r.'"'
'"..:; ll l
, _ _ , -- 1<::' 1l
:>J_y"J

.r r J- J

J
-
,
,. ..\.i
.
,<
l
all
.:>l.:t...
..,;. Wlr<:. \J
;. - !..?' u
;

,.

{l

[.

'

'

"Svako se okree prema svojoj Klbli, a vi se po

trudite da druge, inei dobra djela, preteknetel


Ma gdje bill, Allah e vas sve sabrati - Allah, za
ista, sve moe:' (EI-Bekare, 148.)
'

..

,.(JJ
-.J--....Gl G..)-J-
.
;.
.

J. ", J
');..,
.;;'
....r,

..L>I
)'

...

...

'

"'

'

.JI'

{. ,4

:l
:;\J
.JIJ J-'
'"1<"'\/1
n ...:
- ...J
..
",

- '
.

0 .l:

'!.t..
e-;

,, .

'-/ J1 )

.J\'

T: -

...
- l ;:.._ 1
-

...J

tf,

.r-f'
.r-f'
"Na Zemlji ima predjela koji jedni
fl&' s drugima gra
nie i baa ima lozom zasaenih, i njiva, i pal
ml sa vie izdanaka l samo s jednim; lako upijaju
jednu te istu vodu, plod nekih inimo ukusnijim

39

od drugih. To su doista dokazi ljudima koji pa


meti imaju:' (Er-Ra'd, 4.)
Muhammed, sal lallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: "Ne budite la
komi."6

Priroda ivota ukljuuje suze pored osmijeha, tugu pored rados


ti, nesreu koju prati blagodat, krizu koja donosi nagradu i sta
bilnu godinu koj u prati nesta bilna.
Pogledaj malo bolje i vidjet e da u svakoj kui ima ili paenik,
ili povrijeen, ili obespravljen ili tuan, a u isto vrijeme e nai
i one koj i su sretni.
Glasovi ljudi koji ti zahvaljuju za uinjenu uslugu su daleko ljepi
od ptiijeg pjeva, blagog jutarnjeg povjetarca, zvuka d rvea ili
muzikih akorda.
U momentu dok pije toplu vodu, rei e: "Hvala Allahu" na te
ak nain, a kada bude pio hladnu vodu, primijetit e kako sva
ki dio tvoga tijela govori: "Hvala Allahu" na lagahan nain.
Najjeftiniji vid sree je ostaviti ljude da vode brigu o svojim pos
lovima, a najskuplji vid sree je detalj no se upoznavati sa ljudi
ma (njihovim problemima) i dopustiti da se oni tako upoznaju s
tobom.

Biljei Tirmizi (1 930); had ls je slab

40

Tuga je poput otrova, nesposobnost je sm rt, ljenost je gubitak,


a oklijevanje je pogrean nain razrld51janja. Zato, budi oprezan!
Lo komija je gori od toga da ivi sa, i niti dobro je bolje od
velikih palaa, a l ijepo spominjanje Allaha je jedinstvena osobi
na.
Vrl ina je spoznati svoje mahane, unapreivati svoj u m, zatititi
svoje ime (ast) i uljepati svoj stid.
Allah e dati da te Njegovi robovi zavole onda kada s e proe
beskorisne rasprave, oholosti, kada se bude uvao lai, kada
prihvati svoju sudbinu i bude daleko od zavisti.
Bude li potcjenjivao vladara, tvoj ivot e biti izgubljen. Ako bu
de potcjenjivao svijet, tvoja vjera e biti izgubljena. Ako bude
potcjenjivao prijatelja, tvoja dareljivost je izgubljena. Ako bu
de potcjenjivao Uzvienog Allaha, tvoj dojueranji ivot i tvoj
ivot nakon smrti su izgu bljeni.
Osjetit e slast vjerovanja kada oprosti svim ljudima prije ne
go zaspi i oisti svoje srce opratanjem i pri hvatanjem izvinje
nja.
Nauka je tvoj drug u samoi, ona je prijatelj u ud nim momen
tima, onaj ko te pazi kada si sam, u puiva u mudrost, pomo u
potrebi i blago nakon smrti.

41

Iznoena odjea i par starih cipela ti nikada nee nakoditi sve


dok je tvoje srce predano Al lahu, sve dok tvoje oi plau iz stra
ha prema Njemu i dok ti je od svega onoga to ti je On dao sama
dua dovoljna.
Glavni uzrok mrnji i tegobi je velika udaljenost izmeu tebe i
Allaha i previe interesa vezanih za ovaj svijet. Imati ove dvije
osobine znai da si i ti isti onaj vjeni zatvorenik koji n iti je iv,
niti je mrtav.
Oko koje pazi na tebe je najvee blago jer te uva dok spava,
svjedoi stvarima dok si ti odsutan i titi te nakon tvoje smrti.
Trai svoju sreu krdz tii nu. Tiha osoba je potovana, sluala c je
omiljen, a logika otklanja agoniju.
Principi ivota su: uvati se neprijatelja, sticati sredstva za ivot,
traiti zadovoljstva, ali ne kroz grijeenje, obogatiti u m i uljep
ati duu. Sve osta lo je bezvrijedno.
Samo& te uva od zavidnih osoba, od onih koji se raduju tuoj
nesrei, od oholih, onih koj i rade iza lea i od svih onih koji ti se
dive.
Nee uivati u putovanju iz jedne zemlje u d rugu, sa svi m svo
jim teretima. Pokuaj promijeniti svoja osjeanja kako bi obno
vio svoju sreu.

Aid cl-&rni

42

Ako ti je d ua lijepa, vidjet e da ima previe grijeha i patnji.


Vidjet e d ruge d rage ljude kako ive u malim kolibama koje
su im poput palaa.
Allahova milost prema Njegovim robovima je oigledna kroz
njihovu samodovoljnost, oni samima sebi izgledaju poput kra
ljeva iako su sitni.
Zdravlje je ivot, mladost je dio tog zd ravlja, radost je u strp
ljivosti, dareljivost je u bogobojaznosti, a samodovoljnost je
princip posjedovanja dovoljno novca.
Najbjed n ija osoba je ona koja eli da je neko d rugi, ona koja pre
zire svoju sudbi nu, kojoj smeta njena zarada i koja je nestrpljiva
i nagla.
Dugo sjediti u damiji pomae ti da shvati mudre rijei Kur'ana,
zadobije istinskog brata i prijatelja, stekne korisno znanje, mi
lost, korisne rijei i istinsko pokajanje.
Uivat e u hrani kada bude postio i u svom spavanju kada
bude klanjao nou.
Ljudi e te cijeniti kada bude dareljiv i zavidjet e ti na tvojoj
veliini.
Nema sree bez slobode od svake vrste dominacije nad tvojim
tijelom, razumom, osjea njima i razmiljanjem, kako bi mogao
biti P.ravi oboavalac (jed ino
Allaha).
.
'.1

43

Onda kada zaboravi stvari koje ne mogu biti popravljene, ljude


koji te pon iavaju i sjeti se nji hove samilosti, tada e, zasigur
no, biti sretan.
Tvoja nafaka e ti sigu rno doi i slijedit e te poput tvoje sjene,
zato se nemoj brinuti, jer nee umrijeti dok ne dobije sve to
ti pripada.
Trebati nekakvu lukavu osobu znai da si gubitnik, traiti puno
vie od onoga to ima znai da si siromaan, nikad ne primje
ivati svoje ma hane znai da si slijep.
Treba oekivati nesreu onda kada dosegne vrhunac onoga
to voli. Nasuprot tome, oboavanje Allaha uvijek rezultira Nje
govim zadovoljstvom i Njegovim Dennetom.
Oni koji stalno razmiljaju o Allahu i slave Ga, koji rade dobra
djela, koji ne nanose tetu drugima, koji se puno trude, to su
oni koji zasluuju da ih Allah mnogostruko nagradi.
Uivanje iziskuje sigurnost, novac iziskuje milostinju, visok po
loaj iziskuje zauzimanje, a uzvienost iziskuje u mjerenost.
Nikada se nee moi odmoriti, ako se ne u mori, i mati blagost,
ako ne bude bolestan i nee imati ljubav, ako nisi u ljudan.
Djeca su vanija od bogatstva, moralnost je vrednija od d ru
tvenog poloaja, odl unost je iznad iskustva, a bogobojaznost
je uzvienija od slave.

44

Nikada ne trai sve za to uje i ne vjeruj svakom svom prijate


lju. Ne odaji svoju taj nu eni i ne povodi se za svakom svojom
?eljom.
Nee se osjeati ugodno osim u svojoj privatnosti, sigurno
osim u pokornosti, nee osjetiti ljubav osim kroz odanost i ne
e nai povjerenje osim kod pravog prijatelja.
I ma obroka koji ti nanose tetu i spreavaju te da jede, rijei
koje uzbunjuju neprijatelje, grijeha koji spreavaju dobra djela
i kajanja koja slijede zbog letiminog pogleda.
Tvoja ljubav ne treba biti izvjetaen a, tvoja m rnja ne treba bi
ti pretjerana, tvoj ivot ne treba biti pretjerano luksuzan, tvoje
sjeanje ne treba biti kajanje, a tvoje namjere ne trebaju biti li
cemjerne.
Svako je u svojoj kui poput princa, niko ga ne moe uvrijediti,
zaustaviti ga ili poniziti. Ta koer, ne moe biti baen u oaj .
Tvoj i najbolji dani su oni u kojima povea svoj u strpljivost, stek
ne novo znanje, sauva se od grijeha, povea svoje razumije
vanje i nagradi samoga sebe od lunou.

l ivot je pril ika koje nismo svjesni osim kada je izgu bimo, zdrav
lje je kru na na glavi zdravih ljudi, ali je samo bolesni ljudi vide.

45

Kada e biti sretna osoba koja ima neposlunog sina, lou e


nu, loeg komiju, neiskrenog prijatelja, bolesnu d uu ili rune
prohtjeve?!
Allah i ma pravo kod tebe, ti sam ima pravo kod sebe, tvoje oi
imaju pravo kod tebe, a i tvoj gost ima pravo kod tebe, pa sva
kom daj njegovo pravo u potpunosti.
Uivaj u posmatranju izlaska Sunca, ono posjeduje ljepotu i sjaj
koj i otvara vrata nade i optimizma.
Blagodat je u ranom jutru, iskoristi ga tako to e obaviti 'svoj
posao slavei Al laha, uei i pamtei Kur'an, itajui ili piui
knjige i li, pk. putujui.
Budi umjeren, idi sa strane, pokoravaj se Allahu, budi milostiv
prema ljudima, upotpu ni svoje ibadete, slijedi sun net poslani
ka Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem. Tada e se moi
smatrati mudrim ovjekom.
Biti sretan znai imati lijep svretak ivota, koristan govor, dobra
djela i uvati se nepraved nosti.
Postoje rijei koje uskrauju blagodati i pogreke koje donose
ponienje. Postoje i slatki momenti osame u kojima se osoba
osjea ponosno.
Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao:

46

"Musliman je onaj od ijeg jezika i ruku su sigurni drugi mus


limani, a povjerljiv je onaj kojem ljudi povjeravaju svoju krv
(ivote) i imovinu."7

"Muhadirje onaj ko napusti ono to je Allah zabranio.''8

Najbolje to posjeduje je ono to ti je korisno, a najbolje zna


nje je ono koje te uzdie. Najbolja kua je ono to te titi i to ti
odgovara, a najbolji prijatelj je onaj koj i te savjetuje.
Kod tebe nije nita dobro ako nema nekoga ko ti zavidi, ako
nema morala, prijatelja, ivotnih principa i vjere.
Imaj na umu svoje zasluge kako bi bio sretan, odmori svoje srce
kajanjem za poinjene g rijehe, budi samilostan i koristan svim
ljudima.
Zasienost se smatra neredom i glu pou, previe spavanja je
neuspjeh, previe smijeha umrtvljuje srce, a okrutnost i bezob
zirnost su patnja.
Vrijednost nekog mjesta ima svoje prednosti i nedostatke, ve
oma je sladak momenat kada dobije to mjesto, a gorak je mo
menat kada ga naputa, zato budi sig u ran da nita (na ovom
svijetu) ne traje zauvijek.

7
8

Biljee Tirmizi ( 2 5 5 1 ) i En-Nesa'i (4909)


Biljee Bu hari (6oo3, 9), En-Nesa'i (491 o), Ebu-Davud (21 22) i Ahmed (65 1 5,
661 8, 6228, 6659. 6661 )

47

Putovanje s nekim koga voli, udaljavanje od onoga koga mrzi,


sigurnost od onoga ko te moe povrijediti i sjeanje na uspjeh
su neka od ivotnih zadovoljstava.
Dareljivost odrava tvoju slobodu, sada ka uva ovjeka, samo
uzdrljivost poraava neprijatelja, a strpljivost smi ruje estinu
mrnje.
Jed nom kada ne bude puno mario o ivotu, osjetit e mir, a
kada ne bude neto puno traio, vidjet e da je to jeftino.
Ko moe ga rantovati da e biti iv sutra, ako toliko brine o svo
joj zaradi za sutra i ko e ti vratiti jue, ako si toliko tuan u vezi
onoga to se desilo jue?
Malo sree je bolje od mn ogo novca, samoa s ponosom je bolja
od carstva s pon ienjem, a ljenost u pokoravanju Allahu je bolja
od aktivnosti u nepokornosti Njemu .
Zadovoljna osoba je kralj, a rasipnik je nesmotren. S rdba je lu
dilo, zloba je beskorisna, a zavist je nepravda.
Slavljenje Allaha je ono to Ga ini zadovoljni m, ini zadovolj
nim i ljude, a pon iava ejtane, odstranjuje tugu i podie vrijed
nost tvojih dobrih djela.
Sretan si ako je tvoj ivot irok i ako su tvoja dobra djela brojna:
Sretan si ako i ma puno novca, a dareljiv si. Blagoslovljen si ako
ima puno znanja, a boji se Al laha.

48

Nagrada za svakog ko vodi brigu o ljudima je da e zaboraviti


svoje patnje, onoga ko slui svoga nadreenbg d rugi ljudi e
sluiti, a onome ko napusti ovaj ivot nagrada je to da e i mati
ispravn u zaradu.
Dok si zdrav nemoj obezvreivati vrijednost nijedne blagodati,
nemoj ostaviti nijednu svoju pogreku bez pokajanja i nemoj
poveavati svoj u pokornost Allahu bez iskrenosti.
Uitak u ivotu je poput uivanja u djeci, vrlina l ijepog zahva
ljivanja je vrlina pravog ovjeka, a srea u vezi s onim to Allah
ima je srea Njegovih robova.
Sami lost znai ugodnost, la znai sumnju, stid znai sustezanje.
Znanje je razum, rjeitost je ljepota, a tiina je mudrost.
Sladak okus dobijanja svega to eli brie gorin u strpljivosti,
radost u pobjedi otklanja okrutnost, a teak rad brie u mor.
Voljeti Allaha je najslai dio ivota, a gledanje u Njega je bolje od
Denneta, Njegova Knjiga (Kur'an) je najkorisnija knjiga, a Nje
gov poslanik Mu hammed, sallallahu 'a lejhi ve sellem, je najbolji
i najpokorniji Njegov rob.
Sretna osoba je ona koja ui lekcije iz prolosti, preispituje samu
sebe, priprema se za smrt i misli na Allaha i u javnosti i u tajnosti.
Prevel ika opreznost je pon ienje, pohlepa je sramota, krtost je
kukaviluk, a nemar je zaklon za skrivanje.

49

Poslanik Mu ham m ed, sal l a l l a h u 'alejhi ve sellem,je rekao: "l.uvaj


Allaha (boj Ga se ' pokomvni Mu se) i On e uvati tebe, uvaj Allaha

(boj Ga se i pokoravaj Mu se) i On e uvijek bitipred tobom (kad god

Ga zatreba), znaj za njega u srei, On e znati za tebe u nesrei,

ako trai, trai samo od Allaha, ako trai pomo, trai je samo od
Allaha."9

Neka tvoj i trenuci sree budu rezerva za trenutke nesree, tvoj


novac neka bude zatitnik tvog stanja, a tvoje vrijeme neka slui
za pokoravanje Allahu.
Znaj da zadovoljstvo nekada moe donijeti kajanje, pogreka
moe za sobom povui pon ienje, grijeh moe ponititi blago
dat, a smijeh moe donijeti pla.
Blagodati postaju stabilne onda kada si zahvalan Allahu, a nes
taju kada si nevjernik . .Livot te moe zavarati kada postane l ijep
i ugodan .
Sigu rnost se smatra darom, tjelesno zdravlje dobija kada sma
nj i koliinu pojedene h rane, zd ravlje due dobija kada smanji
injenje grijeha, a zdravo vrijeme je ono u kojem se kloni srd
be.
Momenat bola izgleda poput dana, dan zadovoljstva je poput
momenta, no. uivanja je kratka, a dan u patnji je dug i tea k.

Biljei Ahmed

so

Ard ci-

Oaj te podsjea na blagodati, glad ini da voli hranu, zatvor


ini da cijeni slobodu, a bolest ini da uiva u zdravlju.
Postoje tri doktora koje treba koristiti: radost, odmor i d ijeta.
Postoje tri neprijatelja kojih se treba uvati: pesimizam, zalu
enost i oaj.
Radost je dozvoliti dui da dostigne stepen potpunosti, pobije
d iti znai pronai produktivnost u poslu, a srea je kada te ivot
slui.
Sjedni u zoru, podi g n i svoje ruke i oi i reci: "Dolazimo ti, Gospo
daru, sa pomijeanim dobrim i loim djelima, zato nam podari
naa prava, Gospodaru:'
Jedna od blagodati je biti poteen bola, bolesti i starosti. Bolje
je ne piti dok nisi edan, ne jesti ako nisi gladan i ne spavati ako
nisi u moran.
Dobit e ono emu se nada ako si promiljen, takoer e ui
vati u pobjedi nakon muenja da uini neko dobro. turba je
besmislenost, a prohtjevi su nesposobnost.
Pri hvati ono to ti je Allah odredio i ne nadaj se otklanjanju ono
ga to ti je On propisao, jer te On bolje poznaje nego ti samoga
sebe i i ma vie mi losti prema tebi od tvoje roene majke.
Ono to Allah odlui za tebe je uvijek dobro, makar to bio i gri
jeh, pod odreenim uvjetima: da se pokaje, da pokae svoju

51

poniznost i izvi ni se Allahu, te d a od sebe odstra ni samodo


padnost i oholost.
Stalno trai oprost od Al laha, i danju i nou. To ima uinke koji
te mogu dirnuti i uiniti te zadovoljnim sve do Sudnjeg dana.
Kako je samo sretan onaj koj i se zahvaljuje Allahu na Njegovim
blagodatima, koj i je strpljiv kada se suoava sa nevoljama, koj i
trai oprost od Allaha za ono to je skrivio, koji je smiren kada se
suoava sa kaznom i koji je praveda n kada donosi sudove.
Neke od koristi koje moe postii itanjem jesu i rjeit jezik (go
vor), jasno razmiljanje, uklanjanje tuge, koritenje eksperime
nata i postizanje zasluga.
Temeljni vidovi njege srca su vjernost, pokajanje, oslanjanje na
Allaha, traenje od Njega onoga to On ima, strah od Njegove
kazne i ljubav prema Njemu.
Stalno ponavljaj:

"O Najmilostiviji od svih Milostivih."10

"Traim milost, o livi, Ti Koji ima svojstvo ivota koje nije po


put naeg ivota i koje nije kombinacija due, meso i krvi. O
Vjetni, Ti Koji ne nestoje i nema kroja"1 1 - i nai e soluci

ju, radost i mir.


'0

Dio hadisa prenose esterica izuzev Buharije i Musi ima


" Biljei Tirmizl (3 44 6)

52

Ako t e i ko povrijedi, sjeti s e sudbine, zasluge z a oprata nje, strp


ljivost i toleranciju. Ta koer, i maj na umu da je on nepraved an,
a da se tebi nepravda i n i i bit e sreta n .
Sudbi na, s m rt i zarada s u od ree ni, pa, zato si tua n ? U z bolest,
siromatvo i nesreu dolazi i nagrada, pa zato si tua n ?
Slavljenje Al laha, pokornost Njemu, ljubav prema Njemu, ui
vanje u Njegovom d rutvu i urba k Njemu, sve ovo je denet
u ovom ivotu - ako u njega ne ue, to znai da nee ui ni u
Dennet na onome svijetu.
Al lah je zadovoljan sa onima koj i se pokoravaju Njegovim na
red bama i koj i se klone Njegovih za b rana. Njegovi robovi su za
dovolj n i s Nj im, jer im On daje ono to ele i uva ih od onoga
ega se boje.
Kako neko moe biti tua n kada i ma Al laha koj i moe cijen iti,
oprostiti, dati utoite, sredstva za ivot, vid, sluh i koj i moe ure
diti sve stva ri?!
Vrata milosti su irom otvorena, Alla hov oprost moe uvijek bi
ti dat Njegovim robovi ma, Njegovo davanje je prisutno svuda,
pokajanje moe biti pri hvaeno, a Njegovo strpljenje je vel i ko.
N i kad nemoj biti tua n, sudbina je odreena, tvoja djela su ve
zapisana u tvojoj knj izi, pera su ve presta la pisati, ti e dobiti
svoj u nagradu, a tvoj i g rijesi e biti oproteni.

53

Obavljaj svoj posao onako kako treba bez prevelikih oekivanja,


ekaj svoju smrt, ivi sva ki dan, bri n i se o svojem stanju, vodi
rauna o svom vremenu i odravaj svoj jezik istim.
Knj iga je najkorisn ija stva r koju moe i mati, a lekcije moe ui
ti g ledajui u mezare kako bi spoznao da e jednog dana to biti
i tvoj kraj. N ita n ije odvratnije od g rijeha, nita n ije asnije od
osamljivanja i nita ne obogauje vie od smirenosti.
U skladu

tvojom upornou i uloenom trudu e biti zabilje

ena tvoja prolost. N i kada nee postii slavu bez adekvatnog


truda i rtvovanja.
Anal izi raj svoj problem i nai e da je on lahak, neka tvoja g lav
na briga bude Sudnj i dan, pri premi se za taj dan i ostavi svoje
visoke elje za svi m.
lelja za nekim d ozvoljen i m stva rima zna biti uznemiruj ua. Ta k
va je elja za govorom, h ranom, spavanjem, u poznavanjem ljudi
i smijanjem. Ova elja je uzrok agon ije.
Uzvieni Allah je rekao:

' -

Jr

...

.;

<'t; LA
- .: J- r-'""'
;AJ

W1 ' <"\JI l

'

"'

'- JW ...r
"1<"

)
.

l 1 - \J

.,

- -

' -

"Da ne biste tugovali za onim to vam je promaklo, a i da se ne biste previie radovali onome

Aid e/-

54

to vam On dade. Allah ne voli nikakve razmet


ljivce, hvalisavce:' (El-Hadid, 2 3 .)
Nemoj previe a l iti, nemoj previe plakati i nemoj biti nezado
voljan .
Uzvieni Allah je rekao:

"O Vjerovjesnie, Allah je dovoljan tebi i vjerni


cima koji te slijede:' (EI-Enfal, 64.)
Sam Allah je dovoljan, On te moe u putiti, bri n uti se o tebi i za
tititi te, zato se nemoj bojati.
On je rekao:
..
u

..

"

J J ..Ul - l --1 ..Ul - .WI .,:,l


J.. , J _JAJ J.. , e:
J
"Allah je zaista na strani onih koji se Allaha boje
'

i grijeha klone i koji dobra djela ine:' (En-Na h l,

1 2 8.)
Samo Allah te moe sauvati od tvojih neprijatelja, dati da se
oporavi od nesrea i bolesti i zatititi te od povreda i tete.
On je rekao:

55

". . . l kada je on rekao drugu svome: 'Ne brini se,

Allah je s nama!' " (Et-Tevbe, 40.)

Allah nas moe nadzirati, uti na g ovor, pomoi nas protiv na


ih neprijatelja, pomoi nam da prevaziemo tekoe i otkloniti
nae terete.
On je takoer rekao:
....

....

...

..

...-J:

.!.lj Cr (JI

"Zar grudi tvoje nismo prostranim uinili:' (EI


I nirah, 1.)
Zar Allah n ije ui n io tvoje grudi (o, Muham mede) prostra n i m,
radosnim, zadovolj nim, smirenim i sret n i m.
Uzvieni Allah je rekao:

". . . 1 ne tuguj za njima, i neka tl nije teko zbog

spletkarenja njihova:' (En-Nahl, 1 2 7 .)

Allah je u stanju (o, Muhammede) sauvati te od nj ihovih pla


nova, zatititi te od nj ihovih varki i s prijeiti i h da ti naude, zato
nemoj biti zabri n ut.
Uzvieni Allah je rekao:

56

o,

o 'oJ

,. o " o f o

,. ,.o

J ".. o

"'

.,

"'

ul u'l'l lj lj 'Yj 1-'"'f 'Yj


o

...

"l ne gubite hrabrost i ne alostite se; vi ete


pobijediti ako budete pravi vjernici:' (Ali ' l m ran,
1 3 9.)
Vi ste, o u mmete M u ham medov, najuzvi en ijeg vjerovanja i is
lamskog prava, naj uzvienije prolosti, najuzvien ijeg razm ilja
nja i osnova, najuzvienijeg morala i ponaanja.
Uzvien i Allah je rekao:

0--
- i l
' 1)' -!.t',J J \

"Gospodar tvoj, zaista, m nogo prata:' (En


Nedm, 3 2 .)
Allah moe oprostiti pogreku, pri m iti pokajanje, u kloniti pre
preke, odstran iti g rijeenje i sakriti g rijehe.
On je rekao:

...

\ j) ly 'Yj
". . . i ne gubite nadu u milost Allahovu: (Ju suf,

87.)
Allahova pomo je bl izu, Njegova blagost je vel i ka, ola kanje
dolazi od Njega, Njegova vel i kod un ost je beskraj na, a Njego
va veliina je sveobuhvatna.

57

Uzvieni Allah je rekao:


\ll } ' i
.r t>J
o

'} rJ

". . . On je najmilostiviji:' (Jusuf, 64.)


Allah moe izlijeiti, dati oporavak i b i rati one koji u Njega vjeru
ju. On moe tititi i paziti. Allah, takoer, moe prikriti pogreke
g rje n i ka, oprostiti im i biti strpljiv i veli kod uan.
Uzvieni Allah je rekao:
.

\.k;' l>

... .

:.

: wu

p>

". . . Allah je najbolji uvar. . ." (Jusuf, 64.)


Allah je u stanju da pazi na odsutnoga, da putnika vrati njego
voj kui, da uputi zal uta loga, da sauva ovjeka od nesree, da
ozdravi bolesnoga i da udalji nevolje.
On je rekao:
o

'

J '

- J.:.

...

:,

..

01 1}).P J$-j
o

". . . a u Allaha se pouzdajte, ako ste vjernici!" (EI


Ma'ide, 2 3 .)
Svaka stvar e se vratiti Allahu. Njemu se treba a liti, treba pri
hvatiti Njegove da rove i biti zadovoljan Njegovom zatitom .
On je rekao:

58

. ...

'

""

;1 ji \I 01 lli\

" A Allah e sigurno pobjedu ili neto drugo od


. .

Sebe dati:' (EI-Ma'ide, s 2 .)


Samo Allah moe nai rjeenje, otkloniti teku nevolju i odstra
n iti teret duge noi. On, ta koer, moe otvoriti tvoje g rudi i po
boljati tvoje stanje.
Uzvieni Allah je rekao:
t

\' 0 \
_",.

...

...

...

"

all ,, , /" ..lj ':}


.:, .>Ju. ...:.;
- ..r ":?'.J

..

...

...

". . . Ti ne zna, Allah moe poslije toga priliku


pruiti:' (Et-Taldk, 1.)
Al lah daje utoite i moe ukloniti agoniju i odstra n iti tugu. On
je Onaj Koj i upravlja svim stvarima i daje konani sud o svemu.

'
". . . svakog asa On se zanima neim:' (Er
Rahman, 29.)
Allah otklanja katastrofe, oprata g rijehe, daje smisao ivotu, li
jei bolesne i povrijeene, oslobaa zatoene i poraene vraa
u ivot.

59

"Ta, zaista, s mukom je l last:' (EI-I nirah, s.)


Iza siromatva uvijek dolazi bogatstvo, iza bolesti zdravlje, a iza
tuge dolazi radost. Takoer, iza tekoa dolazi olakanje, iza za
tvora sloboda, a nakon gladi jelo.

\*f""'
. ''.
:i:u.
*

'

'1.:._- "
Uli
...

". . . Allah e, sigurno, poslije tegobe, slast dati:'


(Et-Talak, 7 .)
Allah je u stanju sve preurediti, u stanju je osloboditi zatvoreni
ka, osloboditi zatoenog, otvoriti vrata milosti, dati kiu i vratiti
odsutnoga.
On je rekao:

;:

". . . lijepa (je) strpljivost .. :' (J usuf, 18.)


On e promijeniti trenutnu situaciju kako bi dao dui mira, zado
voljio prsa, upravljao situacijom, rijeio problem i otklonio krizu.
...

JA'!.
' ' "l

rf,

'

rf,

01<"' ...
'!1 ..:.. \1
1.$ ll\
'
If y J

"Ti se pouzdaj u livog, Koji ne moe umrijeti . . ."


(EI-Furkan, sa.)

60

Oslanj a nje na A l l a h a je nain rjeavanja tvoje situacije, odmor za


tvoj u m, nain uvanja imovine, zatite tvoje djece i postizanja
tvoj i h c i ljeva i nada.

)1 j ili 1
"Dovoljan je nama Allah i divan je On Gospo
dari"

1 7 3.)

(A l i ' l m ran,

A l l a h je jed i n i koj i moe otkloniti nevolju, pobrisati tekoe,


oprostiti g rijehe, pro istiti naa srca i ud a lj iti od nas nae po
roke.

Uzvieni A l l a h je rekao:

u .!JJ \

"Mi emo ti dati sigurnu pobjedu:'

(EI-Feth,

1 .)

A l l a h u p uuje ove rijei M u h a m medu, s a l l a l l a h u 'a l ej h i ve sei


lem, govorei mu da ga On u pu uje, da ga je odabrao, da ga
titi, d a m u je On dao a utoritet i vlast, d a m u je dao pobjedu i
b lagodati i da ga On uva od nevolj a .
On je rekao:

OI Wl '

..;'

' )
". . . a Allah e te od ljudi tititi . . :' ( E I -Ma'ide, 67.)

61

Allah i dalje govori Muhammedu, sallallahu 'alejhi ve sellem, da


ga On uva od neprijatelja, da nijedan tiranin n e moe do njega
doprijeti, nijedan zavidnik ga ne moe poraziti i niko n ee moi
nekakvu silu ili zlobu provoditi nad njim.

JJI
'L':..'i ;)lS"'J
, ...r.

" velika je Allahova blagodat prema tebll" (En

N isa 1 1 3.)
Ove rijei se jo uvijek odnose na Muhammeda, sallallahu 'alejhi
ve sellem. On ga je stvorio, dao mu sredstva potrebna za ivot,
poduio ga, uputio ga na Pravi put, stalno ga vodi, daje mu po
drku i zatitu i brine se o njemu.
On je rekao:

4ill

.,

<:. ,
- - r-'"! J
"Od Allaha je svaka blagodat koju uivate :
,

. .

(En-Nahl, 53.)

Tim rijeima Allah nam pokazuje da je On Svojim robovima po


dario moralnost i opskrbu, sluanje i promatranje, dobro i zdrav
lje, vodu i zrak, h ranu i lijekove, utoite i odjeu.
Ako trai pomo, trai je samo od Allaha, nai e ono to ti je
potrebno i dovoljno, nai e uputu i cilj, olakanje i rjeenje,
pobjedu i podrku .

62

Mi ovisimo o Allahu, vjerujemo u Njegovu vjeru, slijedimo Nje


govog Poslanika, pokoravamo se Njegc;wim Rijeima, odaziva
mo se Njegovom pozivu, zato nemojmo biti tuni, Allah je uz
nas.
Allah e pomoi onoga ko pomae Njega, uzdignut e njegov
poloaj i stepen, brinut e se o njegovom stanju i porazit e nje
gove neprijatelje i protivnike.
Poslanik Muhammed, sal lallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: "Ne
ma moi niti snage osim u Allaha . . . " Ova izjava znai da nema

niti volje, niti mogunosti, niti pobjede, nema olakanja, pomo


i, uin kovitosti ili energije osim od Uzvienog Allaha.
Uzvieni Allah je ,_ao:
-

_,

. - ;j .:...: ll

#'

u-;- (P'

"Zar mu nismo dali oka dva?" (EI-Beled, 8.)


A l lah hoe rei da ti je On dao oi, da njima promatra udesnost
i ljepotu svemira, da uiva u prekrasn im prizorima i da razmi
lja o fenomenu .ivota.
On je rekao:
.-- -;.
\..:,):j
)
..

..

"l jezik i usne dvije:' (EI-Beled, 9.)

63

To znai da je On ljudima dao jezik kako bi mudro govorili, kako


bi govori l i na privlaan nain, l ijepi m rijei ma i kako bi mog l i
izraziti sve to s e nalazi u nj ihovim srcima .

. \j . <:- -;, l
r -1 r-'f"'"" .:.r"Ako budete zahvalni, Ja u vam, zacijelo, jo vi
.

e dati . . :' (Ibrahim, 7.)


Ove rijei otkrivaju da, onda kada bude zahvalan Allahu, On e
poveati tvoje znanje, poboljati tvoje razu m ijevanje, blagos
loviti tvoju nafaku, dati ti pobjedu i poveati blagodati prema
tebi.
- - - . J< -t - - ' " f\ '
(""'"::""" C:::' J

". . . i da vas dareljivo obasipa milou Svojom . . ."


(Lukman, 2o.)

Alla hove blarodati su velike, bile one skrivene i l i vidlj ive, javne
ili tajne, veza ne za vjeru ili za ivot, porodicu ili i metak, talenat
i l i osjeaje, i l i, pak, bile vezane za samu duu.
Uzvien i Allah je rekao:
s.

'

.,... 1

\ Jl ;\ }lj

". . . A ja Allahu preputam svoj sluaj . . :' (Gafir,


44.)

64

Ove rijei znae da samo Njemu trebamo u puivati nae mol


be, Njemu iznositi svoje stanje, razmiljati o Njemu na ispravan
nain, oslanjati se na Njega, prihvatati Njegovu odredbu i biti
zadovoljni Njegovim djelima.
On je rekao:

"Allah je dobar prema robovima Svojim : (B


..

Sura, 1 9.)
Allah je Blag prema Svojim robovima vjernicima, On im daje
sredstva za ivot ako su siromani, daruje im kiu ako je sua,
oprata im ako Ga zamole, daje im oporavak od bolesti i odstra
njuje njihove patnje.
On je rekao:

ill
i ;--J IJ!

1Jk:7

" ne gubite nadu u Allahovu milost


..

"

..

(Ez

Zumer, 53.)
Allah nikada nee zatvoriti vrata Svoje mi losti i nikada nee za
braniti Svoje darove. Isto tako, Njegove blagodati, Njegova ve
liina i Njegova pomo nee nikada prestati.

65

"Zar Allah sam nije dovoljan robu Svome? "


..

(Ez-Zu mer, 36.)


Allah je u stanju odstra niti agoniju i patnju, dati zatitu od ne
prijatelja i d rati podalje zavidnike i zlobn ike.

j_JI JJ1 1(j


" vi hranu od Allaha traiite. . : (EI-'An kebut, 1 7.)
. .

Samo On posjeduje riznice opskrbe i blagostanja. Allah i ma slje


dea imena: Dareljivi, Veliki darovatelj i Onaj koji Svojim ro
bovima otvara skrivene ovosvjetske i vjerske tajne, Sveznajui,
Onaj ijem znanju nita ne promie . . .

Jj;

' '
y.
U'"J
". . . a On te srce onoga koji u Allaha vjeruje upu

';"T-

'

titi . : (Et-Tegabun, 1 1 .)
.

Ove rijei podrazu mijevaju da e, kada jed nom kada povjeruje


u Allaha, On pobrisati tvoje tekoe, oprostiti tvoje g rijehe, u k
loniti tvoju srdbu, osvijetliti tvoj put i ispraviti te (ako zaluta).
Uzvieni Allah je rekao:

<;, l:r- \
:
- .
r"":"""" - - lJ.r
"O vjernici, sjetite se Allahove blagodati prema

. <'1 illi

vama . . ." (EI-Ma'ide, 1 1 .)

_u, l \;

Art:/ cl-Kuni

66

Sjeti se Allahovih blagodati! On te stvorio, uputio na Pravi put,


uinio te imun i m nakon siromatva, poduio te nakon to si
bio neznalica i pomogao te onda kada si bio gubitn ik.
Koliko puta si zatraio neto od Allaha, pa ti je On dao to to si
traio? Koliko puta si posrnuo, pa ti je On dao ola kanje? Koliko
puta si se molio traei neto to ti je prijeko potrebno, pa ti se
On odazvao?
Stalno ponavljanje rijei (salavata): "Salavat i sela m neka su na
Muhammeda, sal lallahu 'alejhi ve sellem" odstranj uje srdbu,
otklanja terete, l ijei tuno srce, otvara vrata znanja i pomae
u dobijanju blagodati.
Uzvieni Allah je rekao:
, '

;\

", .. Pozovite Me l zamolite, Ja u vam se odazva


til ." (Gafir, 6o.)
. .

Podign ite svoje ruke molei Al laha, traite od Njega ono to vam
treba, traite ono to vam je potrebno za ivot i svoje stanje iz
nosite samo pred Njega .

"Onaj Koji se nevoljniku, kad Mu se obrati, oda


ziva . :' (En-Neml, 62.)
.

67

Allah e se odazvati nevoljniku, otkloniti njegovu nevolju, ne


sreu i alost. Allah mu moe ispuniti njegove potrebe i nade.
Nastpj pomoi onim koji su manj kavog morala i oprosti im ka
da te uvrijede, mrze ili povrijede, jer e ti Allah to nadoknaditi.
Ako se kapetan broda prestrai, on doziva: "O Allahu!': ako se
osoba izgubi, ona doziva: "O Allahu!': ako zatvorenik padne u
depresiju, on doziva: "O Allahu!': ako strpljivi bude previe uz
nemiravan, on e povikati: "O Allahu!"
Uzvieni Allah je rekao:

l llJ\
"Allah je utolllte svakom!" (EI-Ihlfts, 2 .)
Sva stvorenja, cjelokupna egzistencija i un iverzum, svi se obra
aju Allahu razliitim jezicima, drugaijim akcentima i radi razli
itih potreba.
Uzvieni Allah je rekao:
l

: .iJI
\
.Y.,.

,..

'

J
ill i : 1lJ 1 1 1.)
'r

"'

1.1 ;

"Zato Ito je Allah zaltitnik onih koji vjeruju "


(Muhammed, 1 1 .)

68

Oni koji vjeruju u All ha imat e mnotvo zasluga. Allah e osvi


jetliti njihov put, otkriti im tajoe, u kazati im na isti Pravi put,
tititi ih od zablude i poduiti ih onorrie to ne znaju.
Prema enama se odnosi na lijep nain, budi blag prema ljudi
ma i nj ihovim srcima, smiruj njihove emocije, lijepo ih tretiraj i
unaprijedit e svoj poloaj u d rutvu.
Kontroliraj svoje kanjavanje (d rugi h), ne mari za neije sitne
pogreke, zaboravi uvrede, oprosti pogreke, sakrij svoje grije
he - tako e biti sretan.
Uspjeti znai suoiti se s nevoljama koristei se svojim sposob
nostima i tako proistiti svoje srce strahom od Allaha.
Najbolji momenat u tvom ivotu je da radi na svom poslu, bez
pretjeranih potreba. Prihvatiti svoj u uinkovitost znai ivjeti
daleko asnije nego traiti jo luksuza.
Neka tvoj glavni interes ne bude da d ruge uhvati u klopku ili da
istrauje nj ihove mahane. Ljudi se ne zamaraju tobom, svako
misli samo o sebi.
Uzvieni Al lah je rekao:
,
llJ I
'

". . . Allah e te sigurno od njih zatititi . :' (EI


.

Bekare, 1 3 7 )
.

69

Kada se osloni na Allaha, On e na njih vratiti njihove zle pla


nove koji e im se sruiti na glavu, sprijeit e nj ihove trikove,
poraziti nj ihove vojske, oslabiti njihovu snagu, ponititi njihovu
mo i unijet e neslogu meu njih.
On je rekao:
""

: 41C.
rr--

.,.

.....

t.s:!JI
J-:\j
y
--

pa je spustio smirenost na njih :' (EI-Feth, 1 8.)

Svojim robovima vjern icima Allah daje smirenost, umanjuje nji


hove patnje, odstranjuje njihove nevolje, gasi plamen njihove
srdbe, umiruje njihovu savjest i proiava njihove misli.
Muhammed, sallallahu 'alejhl ve sellem, je rekao: "Lijepa rijeje
sadaka."1 1 Lijepa rije otvara duu, ini srce zadovolj n im, l ijei

rane, odstranjuje mrnju i donosi m i r.


Poslanik, sal lallahu 'a lejhi ve sel l em, je, takoer, rekao: "Da se os
mjehne svome bratuje sadaka."1 3 Tvoje l ice od raava tvoje unu

tarnje osjeaje, lice je poput ogledala tvoga srca, u puta tvoje


savjesti i ono je prvi korak ka optimizmu.
Uzvieni Allah je rekao:

" Biljee Buhari (2767), Muslim (1 009) i Ahmed (85 1 4)


'3 Biljei Tlrmlzl

70

"Tl lijepim zlo uzvrati . . ." (EI-Mu'minOn, 96.)


Ove rijei znae da ti treba in icirati dobra djela tako to e
odustati od osvete, kroz l ijepa djela i rijei, kroz l ijep razgovor
i putem zaboravljanja uvreda.
On je rekao:

"Ne objavljujemo Kur'an da se mui:' (Taha, 2 .)


Allah upuuje ove rijei Muham medu, sallallahu 'alej h i ve sei
lem, i njegovim sljed ben icima govorei im da objavljivanje
Kur'ana ima za cilj da Muha mmeda, sallallahu 'alej h i ve sellem,
uini sretnim, da uini da njegova d ua uiva, da smiri njegov
d u h i da ga putem Kur'ana uvede u najvii stepen Denneta (Fir
devs).
On je jo rekao:

-- .

c.r>
.

' 'll

J. ill
-

. . }<t-

\;J

r'".:"""" u-;
.
-

". . . u vjeri vam nije nita teko propisao. . : (EI


Hadd, 7 8.)

Allah je propisao ovu vjeru i brine se o njoj. Allah je htio da is


lam bude da leko od bilo ka kvog vida tekoe i sauvao ga je od
iscrpljenosti i u mora.

71

Uzvieni Allah je rekao:


"

ot o

r+:tc. IS' J )lij ; r rc. tj

". . . koji e ih tereta i tekoa koje su oni imali os


loboditi . . ." (EI-A'raf, 1 5 7 .)

Allah odstranjuje terete sa Svojih robova kako bi oni bili sret


ni nakon tekoa, kako bi se odmori li nakon patnji, kako bi bili
bezbjedni nakon straha i kako bi bili ushieni nakon tuge.
On je rekao:

c.;;i j e.;/ .) :) l J J \i
" 'Gospodaru moj' - ree Musa - 'ulini prostra
nim prsa moja i olakaj zadatak moj: " (Taha,

2 5 .-26.)
Jednom, kada povjerujem u Allaha, vidjet u svjetlo ispred se
be, osjetit u Pravi put u svome srcu, bit u u stanju da upravljam
svojim stanjem, uspjet u u svome ivotu i bit u na dobitku na
kon svoje smrti.
o

'l l !l'
._, J
' -

- ,

"l sve to je dobro Ml emo tebi dostupnim ul


niti:' (EI-A'Ia, s.)

Aid d-Kar-oi

72

Kada Allah olaka tvoje probleme, ti e Mu se dobrovoljno po


koravati, uljudno e Mu se klanjati, borit e se za Njega iskre
no. Traei Njegov oprost, vidjet e da je patnja tako slatka.

;;;

...

...

J
. ' l. l:..ii WI
' "t""'

"Allah nikoga ne opteretuje preko mogutnostl


njegovih ." (EI-Bekare, 286.)
. .

Allah nikada ne zaduuje ljude iznad njihovih mogunosti, ali


On od nji h trai da djeluju prema svojim mogunostima, talen
tima i snazi.
1. , i

. ,
l ul} )
...

" Gospodaru n ai, ne kazni nas ako zaboravi


.

mo " (EI-Beka re, 286.)


..

Ovim rijeima mi molimo Allaha da oprosti pogreke koje smo


uinili iz zaborava, jer mi nekad odl uimo da neto u radimo, a
zatim to zaboravimo ili budemo u tome sprijeen i.
J,

'

'

ul jl

. lll lto nehotice ulinimo. : (EI-Bekare, 286.)


.

Molimo Te za Tvoju dareljivost i traimo Tvoju milost, jer mi nl


smo ni nepogrjeivi, ni bezgrjenl.
Uzvieni Allah je jo rekao:

73
,

" .

"

-.:...

.J

Gospodaru nai, ne tovari na nas breme :' (EI

Bekare, 2 86.)

Traimo od Tebe, Boe, da nas ne krivi, mi smo slaba i u boga


ljudska bia. Ti nas ui kako da Te doziva mo i mi Te dozivamo.
Jo je rekao:

".

Gospodaru nal, ne stavljaj nam u dunost

ono Ito ne moemo podnijeti : (EI-Bekare, 286.)


Mi ne moemo podnijeti veliki broj obaveza, moemo postati
slabi, moemo klonuti ili nam one mogu biti naporne. Molimo
Te da Ti upravlja i olakava nae stanje, a Ti e se odazvati.

G- lj
"

pobrili grijehe nale " (EI-Bekare, 2 86.)

Molimo Te da nam oprosti, mi smo ljudi s puno grijeha, puno


prekraja, nedostataka i mahana, a Ti si, Boe, Dareljivi l M ilosni.

8 pl
j
".

oprosti nam . " (EI-Bekare, 286.)

74

Aid cl-Kami

Oprosti nam, Allahu . .Samo nam Ti moe oprostiti, samo Ti mo


e pokriti nae nedostatke, samo Ti moe i mati d ovolj no strp
ljenja s naim nedostacima i samo Ti moe biti dareljiv prema
grjen icima.
Jo je rekao:

G:;.. lj

" .

smiluj se na nas . : (EI-Bekare, 286.)

Uz Tvoj u mi lost mi emo biti sretni, nae nade e se ispuniti, na


a djela e biti primljena, a nae stanje e se poboljati.
Na poslanik Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao:
"Doao sam sa vjerom milosti."14 Ova vjera ne poznaje poteko

e, terete, nevolje ili pretjerivanje. To je vjera prirodnost!, sun


neta, lahkoe i ekonom inosti.
Posla nik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je jednom prilikom rekao:
"Cuvajte se pretjerivanja."15 Treba se drati sunneta Allahovog

Poslanika Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem, slijediti ga


uz kreativnost, prihvatati ga lahko, bez potekoa, biti umjeren
kada ga pri mjenjuje i primjenjivati ga korak po korak.

14
15

Biljei imam Ahmed ( 2 1 2 60)


Biljee En-Nesa'i (3007), lbn-Made (3o2o) i Ahmed (3087, 1 7 54)

75

On, sallallahu 'alejhi ve selJe m, je rekao: "Allah je milostiv prema


mome ummetu."16 Allah se brine o u mmetu, Njegov Poslanik

(Muhamined, sallallahu 'alejhi ve sellem) je peat svih poslani


ka, Njegova vjera je bolja od svih vjera, a uz Njegov zakon i su
enje Poslanikov, sallallahu 'alejhi ve sellem, u m met je najbolji
u m met.
On, sallallahu 'alejhi ve sellem, je takoer rekao: "Onaj ko prihvati
Allaha za boga, islam za vjeru i Muhammeda za poslanika, okusio
je pravu vjeru."1 7 Ovo su tri osnove prihvatanja i uspjeha.

Cuvaj se nezadovoljstva, to su vrata tuge, agonije, alosti, slom


ljenog srca, obuzetih misli, loeg stanja i traenja ivota.
Zadovoljstvo tvome srcu daje spokoj, mir, ola kanje, lijepo shva
tanje ivota, uitak i sreu.
Zadovoljstvo isti tvoje srce od obmana, mrnje, srdbe, su mnji,
albi i dosade.
Kada bude zadovoljan Allahom, On e tvoje srce ispun iti svje
tlom, ubjeenjem, zadovoljstvom, prihvaanjem, b ogatstvom i
mirom.
Ti, bijedni ovjee, budi strpljiv! Ti si poteen od posljedica po
sjedovanja velikog iznosa novca, robovanja i metku, iscrpljiva16
17

Biljei Ahmed (1 891 7, 1 7 847)


Biljee Muslim (34), Tlrmlzl (2547) i Ahmed (1 682, 1 683)

76

nja usljed sakupljanja tog bogatstva i njegovog uvanja i po


teen si d ugog suenja pred Al lahom.
Ti, koj i si izgubio oinji vid, budi zadovoljan Dennetom kao na
gradom za gubitak vida. Treba biti siguran da je tvoja sljepoa
osvijetlila tvoje srce i sauvala te gledanja grijeha i uznemi rava
nja.
Ti, koji si izgubio svoje zdravlje, budi siguran da e tvoja bolest
oistiti tvoje grijehe i prijestupe. Tvoje srce e biti isto, tvoja.
oholost e nestati, a ti e biti skroman.
Zato razm ilja o onome to si izgubio, a zaboravlja na Alla
ha? L:ali za nestal i m blagodatima, zavidi ljudima i zaboravlja
blagodati koje i ma.
Poslanik, sallallahu 'alejhl ve sel lem, je jed nom rekao: *U ovom
ivotu se ponaaj poput stranca.''1 8 On je samo pitanje kore kru
ha, kapi vode, komada odjee, nekoliko dana, neko liko noi, a
zatim e ovaj svijet biti un iten i nestat e. Sve postaje isto; me
zar najbogatije osobe i mezar one najsiromaniJe.
Kralj je pokopan pored sluge, predsjednik pored svog uvara,
popularni pjesn ik pored l ijenog beskunika, bogati pored si ro
manog, potrebni pored oajnog, a l i djela su i m razliita i u nji
hovim mezarima su razliiti sta ndardi.

'8

Biljee Buhari (5937), Tirmizi (22S 5), lbn-Made (41 04) i Ahmed (4S34)

77

Susretni novi dan pozdravljajui ga kao da doekuje gosta,


ugosti taj dan onako kako treba, izvravajui svoje obaveze pre
ma Allahu, obavljajui zadatke i obnavljajui svoje pokajanje.
Nemoj upropastiti taj dan grijesima i teretima, jer se on nikada
nee vratiti.
Momenat koje se sjea je prolost, nastoj se sjeati svoje lije
pe prolosti kako bi bio sretan. Kada spomene neki od skora
njih dana, nastoj da se sjeti svojih postignua u njemu kako bi
bio sretan. Kada spomene sutra, spomeni neke od svojih lijepih
snova kako bi bio optimistian.
Dug ivot je bogatstvo eksperimenata i blagodat za mudra o
vjeka, fakultet zn-anja i skladite informacija. Svaki dan ui ne
to novo vezano za ivotne situacije.
Postojanje nekih vrsta straha je normalno kako bi te podsjetilo
na tvoju bezbjednost, kako bi te podstaklo da se obraa Allahu,
kako bi te sprijeilo da ne bude nepokoran i kako bl te upozo
rilo na veliku opasnost.
Trebaju postojati bolesti kako bi te podsjetile na zdravlje, kako
bi odstranile tvoju oholost i gordost i kako bi tvoje srce ostalo
oprezno.
Ne unitavaj svoj ivot mrzovoljnou, ivot je ionako kratak. RI
jetkost je nai pravog prijatelja, zato ga nemoj izgubiti usljed

78

mnogo krivnje. Neprijatelja je previe, zato ne poveavaj njihov


broj loim moralom.
Radi marljivo poput mrava. Vidi kako se mrav stotinu puta pop
ne na drvo, padne i ponovo se penje sve dok ne doe do vrha,
bez u mora ili dosade.
Takoer, u ivotu budi poput mrava. Zaradi svoja sredstva za i
vot na halal-nain, podigni svoju djecu onako kako treba i nika
da nemoj povrijediti nekoga.
Meleki ne ulaze u kuu u kojoj je pas, kako onda smiraj moe ui
u srce u kojem postoje loi prohtjevi i sumnje?
uvaj se beskorisnih sijela, moe izgubiti svoja prava, darelji
vost i ast.
U hvati se ukotac sa ivotnom trkom, jer te ivot nee ekati.
Vrijeme, Sunce, Mjesec i vjetar nastavljaju sa svojim kretan,em.
Uzvieni Allah je rekao:
,

...

JI

- '

<'
r'"!J
' l'.Y.J\.:..J
"l nastojte da zasluite oprost Gospodara svo
,

ga . : (EI-Bekare, 1 3 3 .)

"'

79

Pouri stopama uspjeha kako bi postigao visok poloaj u svemu.


Pobjeda nikada nee doi sama, ve uz suze, krv, naporan rad,
iscrpljenost, glad i potekoe.
Znoj vrijednoga je bolji od miska lijenoga, dah radnika je ljep
i od pjevanja neradnika, kruh glad noga je slai od jagnjetlne
ovjeka koji ivi u luksuzu.
Uvreda upuena uspjenoj osobi od strane zavidnika je oruje
pobjede, priznanje trijumfa i besplatna rekla ma veliine.
Jedinstvenost i uzdljivost nemaju veze s ti m ko su ti roditelji,
kako ti je ime, s kojeg n ivoa potjee ili kakvo ti je obrazova nje.
Glavni Interes je da i ma za cilj visok poloaj koji e stei kroz
odlunost, a mbicioznost i lijepu strpljivost.
Kada se suoava sa nevoljama budi poput lava ji to ini bez
straha, poput magarca koji nosi teki tovar ne alei se, poput
psa koji trai i tri za onim to ti treba i to mu ne dosadi.
Savjetuj se s drugim ljudima kada h oeJ da donese neku od
luku ili iznese miljenje i nemoj biti nezavisan, jer je to daleko
jae od odluke jedne osobe. Kada vie uadi u plete zajedno, to
je daleko jae od jednog ueta.
Nemoj smatrati neprijateljstvom svaku kritiku u puenu na tvoj
raun, bolje tl je da je iskori sti, bez obzira na motive koji stoje
iza te kritike. Bolje ti je da bude korigovan nego polaskan.

80

Kada bude dobro poznavao ljude, i mat e mir, nee se brinuti


u vezi njihove hvale, nee te pogaati njihove uvrede, jer oni se
odjdnom smire i naljute, a njihovi prohtjevi su nji h ovi direktori.
Nemoj misliti da neki fiziki nedostatak moe biti prepreka na
tvom putu ka visokim ciljevima, to je pitanje a mbicija i nema
veze sa fizikim sposobnostima. M nogi ljudi su dostigli visoke
ciljeve, iako su bill slijepi, gluhi i l i paralizovani.
Allah zna sve o tebi i vie od tebe samoga. Njegova zatita ti
moe biti darovana, uzdravanje od udovoljavanja prohtjevima
moe biti milost od Njega, a odgaanje dostizanja ciljeva moe
biti briga od strane Allaha.
I mati tekou je kao vienje ljetnjeg oblaka koji e otii, ne boj
se njegovih gromova ili munja, jer on moe donijeti kiu. Teko
a nije neprolazno stanje.
Jednom sed mino idi na piknik sa svojom porod Icom, jer ti to .
omoguava da bolje upozna svoju djecu, da obnovi svoj ivot
i da ukloni dosadu iz njega.
Tvoja kua je najprikladnije mjesto za smi raj tvoje due i uma,
bez pretjerivanja, zato ako nisi sretan u svojoj kui, nee biti
sretan nigdje drugo.
Blagodat znanja i kulture je vjena, posebno za uitelja i autora,
ali blagodat slave i drutvenog poloaja je lana i prolazna sjena.

81

Kontrol ii i usmjeri svoje misli na koristan posao, a te to ne odve


de u oaj, patnju ili tugu.
Provoenje puno vremena s ljudima i sluanje nji hovih besmis
lica e te zbuniti i otvrdnuti tvoje srce. Samoa u klanjanju Alla
hu i sticanju znanja je puno bolja.
Tvoj hod ka damiji je najasniji hod, tvoje vraanje kui je naj
sigurniji put, tvoje ustajanje pred sultanom je najtea pozicija,
a tvoje padanje na seddu pred Allahom je uzvienije od svega.
Slunje asnog Kur'ana koji se ui lijepim glasom, davanje sa
dake iz halal-sredstava i savjetovanje ljudi lijepim rijeima sma
tra se njegovanjem due i baom tvoga srca.
Lijep moral i plemenito ponaanje je ljepe od l ijepog l ica, crnih
oiju i rumen ih obraza, jer je duhovna ljepota uzvienija od one
fizike.
Linjenje usluga ljudima uva te od posljedica nanoenja tete,
tvoje misli uva od razmiljanja o prohtjevima, a tvoje iskustvo
je daleko korisnije od savjeta hiljade ljudi.
Ako vidi h iljadu ljudi kako trate svoj ivot u zabavi i besmisli
cama, zahvali se Allahu za dobro koje ima. Gledanje paenika
otvara oi zdravome.
Kada vidi nevjern ika, zahvali se Allahu na islamu. Kad vidi pok
varenjaka, zahva l i se Allahu na bogobojaznosti. Kada vidi nez-

82

na licu, zahvali se Allahu na znanju. Kada vidi bolesnika, zahvali


se Allahu na zdravlju.
Sunce, vjetar, rijeke i voe su stvoreni za tebe, zato uivaj u svje
tlosti, zraku, vodi i h rani. Hvala Allahu, Oavaocu l Vladaru svih
stvorenja.

Slijepac se nada da e vidjeti svijet, gluhi se nada da e uti gla


sove, nepokretni se nada da e napraviti nekoliko koraka, nijemi
se nada da e progovoriti nekoliko rijei, a ti moe gledati, slu
ati, hodati i govoriti.
Niko nikada nije upotpunio sve aspekte ivota; onaj ko ima ku
u, nema auto, onaj ko ima enu, nema posao, onaj ko ima ape
tit, nema hrane, a onaj ko ima hrane moe biti sprijeen da jede.
Dam ija je prodavnica za onaj svijet, knjiga ti je prijatelj u ivo
tu, dobra djela su tvoje drutvo u mezaru, lijepa narav je kruna
tvoje asti, a dareljivost je neto n ajbolje to moe postii.
tuvaj se nevjernikih knjiga, jer one sadre grijeh koji moe
upropastiti srce, otrov koji moe ubiti tvoju du\,! l ppkvarenost
koja moe pogoditi tvoju savjest. tasni Kur'an je najbolja knjiga

koja isti tvoju duu i lijei tvoje rane.


Ne donosi odluku kada si ljut kako se ne bi kajao, srdba ini da
gubi pravo (ne bude u pravu), temperament i razmiljanje.

83

Tuga nikada nee vratiti odsutnoga, strah nikada ne rjeava bu


dunost, briga nikada ne donosi uspjeh; normalna dua i zado
voljno srce su standardi sree.
Ne trai od ljudi da te potuju prije nego ti iskae potovanje
prema nji ma, ne krivi ih za pogreke koje se i tebi deavaju. Ako
oni ukau poast tebi i ti u kai poast njima.
Budi zadovoljan svojom malom kuom, jer zna da e tvoj dvo
rac biti sruen nakon tvoje smrti; budi zadovoljan svojom izno
enom odjeom, jer si siguran da e svila nestati nakon smrti.
Dua nema granica u svojim zahtjevima. Onaj ko svojoj dui daje
sve to ona eli raspla kat e svoje srce i poveati svoje terete.
Ako izgubi sina, dobit e mjesto u Dennetu, a ako propus
ti neko svoje pravo u ovom ivotu, i mat e ga u potpunosti u
Dennetu.
Zarauj sredstva za ivot i trai da ti se daju, ptica ne eka jelo u
svom gnijezdu, lav ne eka jelo u jazbini, niti mrav dobija h ranu
u kui.
Uzvieni Allah je rekao: .

l(-

,-

1c.

If v
misle da je svaki povik protiv njlh n (El
Munafikun, 4.)
-

.
-

84

Ove rijei znae da oni koji imaju nemarna srca i raskomadanu


duu ive u strahu od smrti, iekuju dolazak nesree, oekuju
katastrofu i plae se svakog zvuka, primisli i pokreta.
Kada Allah u nekom momentu donese odredbu o tvom stanju,
nemoj traiti da se ono promijeni, jer On zna vie od tebe. Ako
te On uinio siromanim, ne prieljkuj bogatstvo, ako te uinio
bolesnim, ne prielj kuj oporavak.
Odgaanje putovanja moe biti dobro po tebe, da te ena spri
jei u neemu moe biti blagodat, odbijanje posla moe biti ko
rist, jer Allah zna ono to ti rie zna.
Kamen je jai od drveta, elik je jai od kamena, vatra je jaa od
elika, vjeta r je jai od vatre, a vjera u Allaha je jaa od raspu ha
nog vjetra.
Svaka tragedija koja te pogodi je nezaboravna lekcija, svaka ne
srea koja te zadesi se zauvijek uree u tvoje pamenje i zbog
toga su one sta lni podsjetnik.
Uspjeh je skupina nekoliko mrvica patnje, umora i bola. Neus
pjeh je skup nekoliko mrvica ljenosti, besposlenosti, nesposob
nosti i prijestu pa.
Ti si obian i beznaajan ovjek ako trai prolaznu slavu, a ne
vjenu slavu, ili korisno znanje, ili dobar posao.

85

Vjernici su traili od Bilala, r. a., Muhammedovog, sallallahu 'alej


hi ve sellem, mujezina: "Bila le, proui ezan za namaz da se njime
odmorimo!'19 Ovo pokazuje da se namaz smatra velikim odmo
rom, rijekom smiraja i lagahnim, svjei m povjetarcem koji za
pahnjuje due i gasi plamen tuge i straha.
Kad ne bude nepokoran svome Gospodaru i ne bude niko
me inio nepravdu, tada e mirno spavati, bit e sretan i nee
i mati neprijatelja.
Kako je samo sretan onaj kome se ljudi obraaju i koga njihova
srca vole, a kako je samo bijedan onaj koga ljudi mrze i proklinju.
Ako ne nae pravdu u ovom ivotu, nai e je na Sudnjem da
nu, meleki su svjedoci, sluaj je zabiljeen, a sudija je Uzvieni
Allah.
Uzvieni Allah je rekao:
,. ,

.,;

'

,,

' ,

;;)')5J j 'J'j rs.:.s- \;


"Sjeajte se vl Mene, l Ja u se vas sjetiti, i zahva
ljujte Mi, i na blagodatima Mojim nemojte ne
. blagodarni bltll" (EI-Bekare, 1 52.)
Kad bi jedina blagodat i korist bila u tome da, kada spomenemo
Allaha, i On spomene nas, to bi bilo a psolutno dovoljno.
'9

Biljei Ebu-Davud (43 33)

86

Tvoje ienje i abdest su temelji vjerovanja (i mana). Oni odstra


njuju grijehe, briu pogreke i proiavaju te za susret sa Vlada
rem svih vladara (Uzvienim Allahom).
Sretan si jer je tvoj namaz iskupljenje za ono to je bilo i ono to
e biti, on ispravlja sve to e uslijediti, oslobaa duu i uitak je
za srce.
Oajan je onaj ko trai i tri za postizanjem potovanja od strane
ljudi, a da ne bude kritikovan, dok je previe brige oko izgleda i
slave glavn i neprijatelj sree.
Teorije i lekcije o srei nisu dovoljne, mora postojati djelovanje,
a kcija i postignue, kao, naprimjer, svakodnevna etnja sat vre
mena, putovanje ili odlasci na izlete.
Nemoj previe misliti na zlobne i pakosne ljude koj i ti pokua
vaju nauditi i nikada ne obraaj panju na njih, jer si previe za
oku pljen svojim problemima.
C:uvaj se pesimistine osobe! To je kao da joj daje cvijet, a ona
tebi njegov struak, ili kao da joj ti daje vodu, a ona je kudi, ili.
joj govori kako je sunce lijepo, a ona se ali na njegovu vreli nu.
2:el i li stva rno sreu? Nemoj je traiti daleko, ve unutar sebe,
u svom kreativnom miljenju, lijepoj mati, optimistinoj volji i
dobrom srcu.

87

Srea je poput parfema, ne moe g raspriti iznad ljudi, a da


na tebe ne padne makar jedna kap.
Naa najvea nesrea je da se bojimo ljvdi vie nego to se boji
mo Allaha, i to stotinu puta na dan; bojimo se da ne zakasnimo,
da ne budemo u krivu, da ne urimo, da ne naljuti mo nekoga i
da ne uinimo da neko posumnja u nas.
Mnogi ljudi misle da e svako zadovoljstvo nestati, a da e svaka
nesrea vjelno trajati, vjeruju u smrt sree, a negiraju smrt tuge.
Neki meu nama su poput slijepe ribe koja misli da je u maloj
ai, a ustvari je u moru; mi smo stvoreni u svijetu vjere, ali smo
se okruili tonama mrnje, straha, neprijateljstva i alosti.
Zivot je poast, ali svaki dar treba i one koji ga zaslu!uju. Ima i
onih koji su tuni dok ive lijepim i m irnim ivotom; to su oni
koji ne zasluuju da ive.

Sati se neprestano smjenjuju. Naprimjer, lovac ulovi pticu koja


ne prestaje pjevati, dok se lovac udi, ptica mu, ustvari, govori
da se sati stalno smjenjuju.
Jedan mudar ovjek je upitan: "Zato ne ode do sultana, on di
jeli torbe blagar On je odgovorio: "Bojim se da ne odrubi m oju
glavu, stavi je u jednu od tih torbi i da je svojoj eni kao dar."
Ovo podrazumijeva da pohlepa vodi ka unitenju.

88

A to slua lajanje pasa, a ne slua pjev ptica? Zato vidi tminu


noi, a zanemaruje ljepotu njenog mjeseca i zvijezda? l, zato
se ali na aoku pele, a zaboravlja slast njenog meda?
Pokajanje za prijestupe vodi ka visokim poloajima. Adem, a. s.,
se pokajao za grijeh, pa ga je Allah odabrao i uinio da od njega
poteknu ehidi, naunici i dobri ljudi.
Poslanik Nu h, a. s., je vritao kada je, vidio potop i rekao: "O Mi
lostivi (Ir-Rahman), O Blagi (EI-Men nan) a Allah ga je odmah

spasict i pomogao ga, dok su nevjernici propali.


Plan ik Junus, a. s., je bio u tri tmi ne: tmini noi, kita i mor

sklh dubina. Priznao je svoju pogreku prema Atlah u i zatie


oprost, pa ga je Allah odmah spasio zbog njegove iskrenosti.
Poslanik Davud, a. s., se oistio od grijeha putem iskrenog poka
janja i pokornosti i Allah mu je oprostio.
C:ekaj olakanje od Allaha kada pati u nevolji, jadu i oaju.
Ako pati i eli olakanje od Allaha, ne trai ni od koga vie nego
to zasluuje, ne uzdaj se ni u koga osim u Allaha, a od ljudi
oekuj da ti donesu samo oaj.
Kad ti dua bude zadovolj na l srena, nai e sreu, dobrotu i

ljepotu, ali, ako si pesimistian, nai e samo bijedu, zlo i pro

bleme.

89

Pokoravanje Allahu, pri hvata nje svega to ti se nae u rukama i


zaboravljanje svega to si izgubio vodi te ka smiraju tvoga uma
i blagoslovljenim postignuima.
Nemoj aliti za onim to si propustio ili izgubio u ivotu sve dok
ima vjeru, spominjanje Allaha, znanje i eksperimente.
I mati kuu i prikladan posao, ali bez sree, iz bilo kojeg razloga,

znai da si zaveden fatamorganom i varkom.

Srea znai brinuti ni zbog ega, kloniti se oekivanja i osta


viti strahove po strani.
Osmijeh je dozvoljeni magini dodir, postizanje bliskosti i brat
stva, hitna poruka mira i ljubavi i sadaka koja najavljuje smire
nost i ugodnost.
uvaj se uznemiravanja drugih, zbunjenosti i nereda, to su po
sljedice anarhije i nemara. Rjeenje je imati stalan, uravnoteen
i prilagodljiv raspored troenja vremena.
Budi sretan kada te zadesi nesrea ili tekoa, jer svaki dan koji
proe smanjuje teinu tekoe, ona je poput ljudskog vijeka koji
doe do svog kraja.
Treba postojati granica tvojih potreba u ivotu; naprimjer, mo
e traiti kuu u kojoj e ivjeti, prikladan posao ili auto. Po
hlepa e te odvesti do oaja.

90

Uzvieni Allah je rekao:

..d'

..
.

L:...i l dl='.

"Mi ovjeka stvaramo da se trudi:' (El-Seled, 4.)


Ove rijei znae da postoji osnovna nepromjenljiva smjernica u
ivotu ovjeka, ona lei u sta lnoj nelagod i i patnji; ovjek treba
priznati svoju rea lnost i odnos prema ivotu.
Neki ljudi smatraju da se mogu zadovoljiti provodei cijeli dan
igrajui se ili lovei. Oni ne znaju da e platiti cijenu i da e patiti,
jer zanemaruju ravnoteu izmeu obaveza i zabave.
Rijei se radoznalosti i svojih prevel ikih potreba u ivotu, jer ti
one mogu nakoditi.
Ashabi, drugovi Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem, bili su
najsretn iji ljudi, jer su vodili rauna o osnovnim principima vjere
i njeni m smjernicama, a nisu se mnogo brinuli o eljama srca ili
sanjarijama.
Treba se koncentrisati i aktivirati svoje srce kada obavlja iba
det; ti ne moe nai nijedno dobro u nauci bez spoznaje, u iba
detu bez koncentracije, n iti u itanju bez razumijevanja.
Uzvieni Allah je rekao:

91

. . estite ene su za estite mulkarce. . :' (En-Nar,

26.)

Samo poboni i kod Allaha odabrani vjernici i maju lijep govor,


djela, postupke, moral i ene; to su oni koji su uspjeli sabrati te
melje sree.
On je rekao:
.

.la:iJI

'

l.:.l>J\'J ': \P._


'
1 \ , \ill 1\
jJ\

r-- J ': .r- "' Q!. ,

.... .

-.

ili

...

. :, .

HZa one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici,


udjeljuju, i koji srdbu savlauju . . :' (Ali 'lmrim,

1 34.)
Pravi, iskreni vjern ici su oni koji srdbu zadravaju u svojim gru
dima i ne izgovaraju nijednu uvredu ili runu rije, ne nanose
tetu, ne ispoljavaju neprijateljstvo niti elju za osvetom i kon
troliu se.
On je rekao:

1/''

if Wij

H i koji ljudima praltaju . . .H (Ali 'Imra n, 1 34.)


Pravi vjernici su oni koji oprataju, spreavaju nanoenje tete i
strpljivi su, a n isu poteeni srdbe.
l rekao je:

92
o

:;.

:._ 1 1 W
. - - llW
J

" a Allah voli one koji dobra djela ine." (Ali


. .

'lmrim, 1 3 4.)
Takoer, pravi vjernici su i oni koji oprataju nasilniku, pomau
mu svoj i m imetkom, novcem i dareljivou. On im ini neprav
du dok mu oni oprataju i tako postiu visoke poloaje i stepe
ne.
Odredi listu stvari koje te ine sretn im: da li je to sijelo s prijate
ljem, odlazak na neko posebno mjesto, obavljanje odreenog
posla ili slijeenje neke rutine i nakon sed micu dana e nai
jasnu l istu ideja koja te moe uinfti zadovoljnim.
Vjebaj se da ostvaruje izvanredne stvari otklanjaj ui sve os
talo iz svoje lave. Neka tvoja odluka o postizanju sree bude
jedan radostan eksperiment i neka osigura tu sreu.
Sve dok si di rektna osoba bez grijeha bit e zadovoljan, pri
hvatat e samoga sebe i imati sa mopouzdanja, a n ikada ne
e obraati panju na kritiku upuenu na tvoj raun. Kada bude
postojala sumnja ili osjeaj krivnje, izgubit e sreu.
Slui ljudima i pomozi im kada im je to potrebno, ne budi usam
ljen ili izolovan, spoznaj da tvoj odnos sa porodicom i ljudima
oko tebe otklanja oaj i tugu. Nakon istraivanja primijetit e

93

da raditi dvije sedmice pomaui drugima predstavlja jedn u vr


stu l ijeenja duevne depresije.
Zaposli samoga sebe i nastoj da, koristei svoju savjest i volju, is
koristi svoje mogunosti. Bit e vie srea n to se vie zaposli,
jer je ljenost put ka depresiji.
Usprotivi se oaju i depresiji, a ako te neto uznemirava, pokuaj
uraditi neki fiziki posao ili se baviti sportom i vidjet e da e
tvoje psiholoko i mentalno stanje biti puno bolje.
Ne budi tuan zbog toga to nisi zavrio neki posao kojeg obav
lja, jer on se nikada nee zavriti. Neki ljudi smatraju da n i kada
nee biti zadovoljni ako ne zavre ono to rade, iako mogu oba
viti jedan dio tog posla onako kako treba i uivati u srei u isto
vrijeme dok naporno rade.
Puno izazova i takmienja moe te dovesti do toga da izmori
samoga sebe, posebno ako se takmii s nekim na poslu. Pobje
da nije stanje sree.
Potiskivanje osjeaja moe voditi ka tome da ne bude sreta n.
Nemoj guiti svoja osjeanja i iskazuj ih na prikladan nain, bez
ikakvog pritiska.
Mnogi ljudi mogu osjeati bijedu, odgovornost i krivnju zbog
neije depresije. I maj na umu da je svako odgovoran samo za
sebe i da postoje granice tvoje suosjeajnosti i saradnje.

Aid 41-Kem

94

Uzvgeni Allah je rekao:

'
\SJ>

l )) o)Jij )j '1j

"

svaki grjeJnik e samo svoje breme nositi "

(EIEn'am, '1 64.)


Odmah donesi odluku, odgaanje odluke za neko due vrijeme
moe uzeti sate, dane i mjesece tvoje sree. Sjeti se da dono
enje odluke ne znai da ne moe promijeniti ili prilagoditi tu
svoju odluku.
Pazi na svoje mogunosti i sposobnosti. Naprimjer, ako ima pe
deset godina, onda od sporta prakticiraj etanje, plivanje ili te
nis, ali ne i nogomet. Sjeti se poslovice koja kae: "Allah je bla
goslovio osobu koja spozna svoje prave mogunosti." Nastoj da
stalno razvija svoje sposobnosti.
Srljmje kroz ivot ne dajui sebi priliku da procjenjuje svoju
poziciju i odgovornosti smatra se glupou. Oni koji ne razumiju
same sebe nikada nee spoznati svoje sposobnosti.
Budi u mjeren u svome praktinom ivotu i nastoj da radi jedan
odreeni dio vremena, samo ako je to mogue. Grci su vjeroval i
da ovjek n e moe odrati svoju ovjenost ako m u je uskrae
no njegovo slobodno vrijeme i relaksacija.
Budi spreman na avanture. Jedini nain uivanja u ivotu je pro
bijanje kroz oekivane opasnosti, jer bez suoavanja s njima ne-

95

e nlta nauiti. Plivanje te, naprimjer, ui da se suoi sa opas


nou utapanja.
Uzvieni Allah je rekao:

lj l}::. l 1pl :CI tf.!


O vjernici, trailte sebi pomoti u strpljivosti l

"

obavljanju molitve " (EI-Bekare, 153.)


...

Strpljivost i namaz su gorivo ivota, hrana na putovanju, vrata


nade i rjeenje za svaki problem. Kada objedi ni sve ovo, imat
e jasan put ka velikoj pobjed i.
Bilal, r. a., mujezi n Muha mmeda, sallallahu 'alejhi ve sellem, bio
je bievan, udaran, muen i vuen (po putevi ma), ali je stalno
pon:avl;ao Allahove ,rijet: "AHah,je jedan:' (El-Ih las, 1.) A kada
je presel io na budui svijet, poelio je da je uinio jo vie i da je

jo vle muen zbog nagrade koja je daleko vrednija od cijene.

Smatra li ivotnim adovoljstvom skupocjenu haljinu koja tl nl


malo ne koristi, prelijepu enu koja e muiti tvoje srce ili mno
go novca koji te moe promijeniti i uiniti robom tog novca?

M isli li ikada na tugu koja iz svega toga proistie?

Mudar ovjek trai sreu kroz nauku, novac ili visok poloaj, a
najsretniji od njih je onaj koji vjeruje u Allaha, jer je njegova sre
a vjena, sve dok ne susretne Allaha.

Aid cJ-Ji;'.trm

96

Srea znai proienost srca od bolesti kao to su sumnja, srd


ba, suprotstavljanje, su mnjienje, rasipanje i razuzda nost.
Nejobazrivija osoba je ona koja se izvi njava ljudima i koja ima
bolje miljenje 6 njihovim postupcima l rijeima. Ona e tako

smiriti i sebe i druge ljude.


Uzvieni Allah je rekao:

""

J. ,.. 1

, ...

<'"WI
If
<-) I W
J..r". . . Ono to ti dajem uzmi i zahvalan budi!" (El

A'raf, 1 44.)
Allah kae vjernicima da budu zadovolj n i s onim to imaju, da
pri hvataju sve do Njega, da koriste talente koji su im darovan i,
da a ktivi raju svu svoj u energiju i da Mu se zahvale za svoju djecu.
Nemojte se cijeli dan koncentri sati samo na jed nu stva r, kao to
je itanje, razmiljanje, pisanje djela ili uenje napamet, radite
pomalo od svega toga i mijenjajte aktivnosti kako biste animi
ral i svoju duu.
Na mazi organiziraju tvoje vrijeme, zato pronai koristan posao
kojeg e obaviti nakon svakog namaza.
Najbolje od stvari koje ima su one koje je Allah odabrao za tebe,
jer te On poznaje i milostivij i je prema tebi od tvoje majke. Mora
biti zadovoljan Allahovom odlukom i samo se na Njega oslanjaj.

97

Svaka osoba ne moe biti svjena nevidljivog zbog svoje sla


bosti i nemogunosti; ona moe vidjeti samo oigledne stvari,
a Allah vidi one skrivene. Mnoge tel<oe su, ustvari, blagodati
koje ovjek ne primjeuje.
Adem, a. s., nije posluao Allaha i okusio je plod sa zabranjenog
drveta, pa ga je Allah izveo iz Den neta. Oito je da je Adem,
a. s., na pustio najbolje mjesto, a l i, ipak, kraj ovog sluaja je bio
dobar - Allah mu je oprostio, odabrao ga i iz njegovog potoms
tva izveo poslanike, nauni ke, eh ide, ratnike i da reljive osobe.
Upamti sljedee Allahove rijei:
".

..,

\-l&.)

". J.

.,

",

ol

l -

j $.jjj r;l

"O Adem e, ivite, ti i ena tvoja, u Dennetu i je


dite u njemu koliko god elite i odakle god ho
ete .. :' (EI-Bekare, 3 5 .)
",

",

....

,,

'

SJ J

L)j y8 J o\ rl
"Poslije ga je Gospodar njegov izabranikom ui
nio, pa mu oprostio i na Pravi put ga uputio:'
(Taha, 1 22 .)
Njegovo prvobitno stanje je sl ino kao i kod veine ljudi koj i se
brinu jedino o mjestu ivljenja, hrani i piu, ali ono drugo sta
nje, nakon to ga je Allah odabrao, je bolje, uzvienije, asnije i
velikod un ije.

98

Poslanik Davud, a. s., se pokajao i zaplakao zbog svojih grijeha.


To je bila velika blagodat, jer ga je u putila na istinitu i isprav
n u pokornost Allahu, a osnovno pravilo ibadeta Allahu je bi
ti Mu potpuno ponizan. Mudri islamski uenjak lbn-Tejm ijje je
jed n.m

prilikom upitan da li rijei posla n ika Muha.mmeda, sa l

lallhu 1alejhi ve sellem: "Kakoje to l.udno, sve to od Allaha doe

vjerniku je dobro za njega."20 obuhvataju i grijehe? Ovaj mudrac

je rekao: "Da, pod uvjetom izraavanja aljenja, pokajanja, tra


enja oprosta od Allaha i poniznosti prema Njemu:'
Allah je dao Svome Poslani ku najoitije i najsavrenije blagoda
ti, a sve loe stvari su pretvorene u pozitivne stvari kroz odri
canje i borbu njegovih sljedbenika koje je on predvodio u rat,
Allah ga je pomogao pobjedom i odabrao je eh ide meu mus
limanima da budu stanovnici Denneta.
Da nije bilo suprotstavljanja nevjernicima ne bi bilo veli ke po
bjede Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem, i njegovih sljed
benika, ne bi bio prognan iz Meke da osnuje islamsku d ravu l

ne bi bilo razlike izmeu pravih vjernika i nevjerni ka laljivaca.

Poraz Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem, i njegovih asha


ba na U hudu je bio veoma bolan, gledajui izvana, ali je donio
mnogo koristi i popravio unutranje stanje, te je bio uzrokom
otkrivanju munafika i njihovih spletki. Pobjeda u borbi na Bedru
je bila udo koje je muslimanima dalo samopouzdanje i neovis-

10

Biljei Ahmed (1 9401 )

99

nost, a u njoj je Allah odabrao nekoliko ehida kao to su Mus'ab


ibn U mejr, Abdullah i bn Amr, r. a., i d rugi.
ia vjern ike pouzdavanje u Allahovu odredbu, Njegovu dare

ljivost i blagost otklonit e nevolje, tekoe, tugu i dosadu. Os


lanjanje na Allaha tl omoguuje da se u potpunosti pouzda u
Njega, zahvaljuje Mu i bude strpljiv.

Nu h, a . s., je bio vijean devet stotina i pedeset godina dok je


pozivao u oboavanje Allaha, altje bio strpljiv, nastavljao je po
zivati jedinom Allahu i nou i danju, tajno i javno. Allah ga je
spasio potopa (tufana), a u nitio je njegove neprijatelje.
Ibrahim, a. s., je bio baen u vatru, a Allah ju je uinio hladnom i
mirnom. On ga je zatitio od njegovog naroda, a njegovu. vjeru
uinio vjenom na Zemlji.
Musa, a. s., je bio slijeen, muen i proganja n od strane faraona,
ali ga je Allah pomogao odreenim udesima (mu'dizama), kao
to je tap koji se pretvarao u zmiju ili suh put kroz more, koje je
potopila njegove neprijatelje.
lsau, a. s., su Jevreji nanosili tetu, htjeli su da ga ubiju, ali ga je
Allah pomogao, uzdigao ga i njegovim neprijateljima dao da is
kuse veliki gubitak.
Nevjernici, jevreji i kran i su nanosili tetu Muhammedu, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, i usmjeraval i su prema njemu razliite

100

Aid cl-Kum

vrste zuluma, lai, spletki, uvreda i optubi da je lud, vraar, pjes


nik i maioniar. Bio je proganjan, borili su se protiv njega, pri
jatelji su mu bili ubijani, njegova ena bila je okleveta na, proao
je kroz sve krize i nevolje, iskusio je glad, nei matinu i rane. Pos
lanik Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem, je izgubio strica
Ebu-Ta l ba koj i ga je pod ravao, svoju enu Hatidu, r. a., koja ga
je ohrabrivala, , bio je bojkotova n zajedno sa svoj i ashabima t
jeo je lie s drvea, njegove kerke i sin I brah im su u mrli pred
njegovim oima, doivio je poraz u Bici na U hudu, a njegov stric
Hamza, r. a., je ubijen. Prolazio je kroz iskuenja ubistava, nasi-.
lja od strane monika, uvreda od strane Arapa i mrnje Jevreja,
ali, zavretak je apsolutna pobjeda, potpuna pomo od Al laha i

totalni poraz neprijatelja..

Ebu-Bekr, r. a., Muhammedov, sallallahu 'alejhi ve sellem, najbo


lji prijatelj, pod nosio je tekoe i suoavao se s nevoljama kako
bi ojaao islam i dijelio je svoj novac radi zdovoljstva Allah i
Njegovog Poslanik, sa llallahu 'alejhi ve sellem.
Muham medovi, sallallahu 'alejhi ve sellem, ashabi su bili izvr
stan primjer i odl ian uzor rtvova nja.
Omer Ibn El-H atta b, r. a., je ubijen nakon ivota punog ratova,
milostinje, rtvova nja, djelova nja i sprovoenja pravde meu
ljudima.
Osman ibn Affa n, r. a., je ubijen dok je uio asni Kur'an i to je
bila cijena njegovih principa i ciljeva.

1 01

Alija ibn Ebi-Talib, r. a., je ubijen u damiji nakon nevjerovatne


situacije i velikih post ignua, rtvovanja, pobjeda i davanja.
.
Husejn ibn Ali, r. a., je ubijen od stra ne maa nasilja i agresije.
Se'id ibn Dubejr, veliki naunik, ubijen je od strane Hadda
da, vladara tiranina.
lbnu-z-Zubejr je ubijen u Haremu, damiji u Meki od strane
Haddada ibn Jusufa, vladara tira n ina.
Imam Ahmed ibn Hanbel je bio zatvoren i bievan zbog isti
ne i tako je postao voa sljedben ika sun neta (sljedbenika Mu
ha l,lmeda, sallallahu 'alejhi ve sel lem) i dema'ata ( musliman
skih uenjaka).
Imam Ahmed ibn Nasr EI-Huza'i, savjetnik u vezi islamskih pita
nja, ubijen je zato to je govorio isti nu.
Sejhu-1-islam l bn-Tejmijje je bio zatvoren i odvojen od svoje po
rodice i prijatelja, ali nas je Allah obavijestio o njegovoj biogra
fiji.
Uenjak Se'id ibn Mus'ab bievan je od stra ne Ebu-Dafera El
Mensura.
Malik ibn Enesa je bievao namjesnik Medi ne.

1 02

Imam Abdullah ibn Avn je bio izudaran od strane Bilala ibn Bar
de.
Ako bismo nastavili nabrajati one koji su bili zatvaran i, izolovan i,
bievan i, ubijeni ili muen i ne bismo stigli do kraja u ovoj naoj
prii.
* * *

Ono to je bilo, prolo je, a svaka nada je prolazna. Ti i ma pos


ljednje sate u kojima postoj i.
Bez obzira koliko se vrijeme otegnulo, Allah oslobaa u treptaju
oka.
Da li oajava, traei olakanje? Pa, gdje je tvoja vjera u Al laha
i sudbinu?
Zadovoljstvo prikupljanja imovine nee vjeno trajati, a tuga za
nestalom osobom je nee nikada vratiti.
Mjesto za uzgoj konja je najdrae, a knjiga kroz vrijeme je naj
bolja.
Knjiga je zamjena za odvratnog prijatelja koj i za sebe misli da je
poseban .
Pokoravam s e svojim prohtjevima i rob sa m svome novcu, a da
sam zadovoljan, bio bih slobodan.
O vrijeme! Ako te je imalo ostalo, dareljivi nee biti uvrijeen.

1 03

Neka nas teke i oajne noi sjedine tako njeno.


Kai kome se smije nae doba, zar se vrijeme suprotstavlja ikom
osim zabrinutima?
Nikada ne pod lijeem pohlepi u vezi s onim to ne mogu imati
i ne spavam s kajanjem u oima.
Pusti sudbinu da ide svoj i m putem i ne spavaj, osim mirne sa
vjesti.
Izmeu miga i treptaja Allah jed no stanje mijenja u d rugo.
Najbl ii korak ka olakanju je osjeaj oajanja.
Djeak moe m rziti neto iji ishod ga moe u potpunosti zado
voljiti.
Kol i ko esto su te nevolje okruile? Allah je odabrao tvoju sud
binu, a ti je mrzi.
Gledanje ljude tovari te teretima, a h rabrost ti donosi pobjedu.
Trai drutvo Allaha, a ljude ostavi po strani.
Oaj je blokada za tvoje ci ljeve, a on lovi sve slobod ne ljude.
Nebo sadri brojne zvijezde, ali pomraenje je jedino za Mjesec
i Sunce.

W4

Vdobnost je kad moe jesti suhu koru kruha u"zd ravlju, piti is
tu hladnu vodu, biti zadovoljan u maloj sobi i izuavati Kur'an
sa tapom na kojeg se oslanja.
Ljudi se iscrpljuju donosei odluke o nee, a Allah svaki dan
donosi novi sud.
Ja mol i m samo Allaha i vidim Allahove nagrade stfpljivima.
Ako Allah hoe da obnovi vrl inu koja nestaje On e toj vrl ini
stvoriti onoga ko joj zavidi.
Dimu rasplamsale vatre slatki miris aloj inog d rveta nee biti
poznat.
Ako krivim one koj i mi zavide, neu poricati da sam njihova pre
preka.
Tuga koja te z es ila m.oe biti uzrokom nadolazeeg napretka.
Ako u srciMa ima oaja, grud i postaj u zaguene, rane se pojave,
'
tereti se n avale, ti ostane bez nade i ne vidi izlaza - tada sae
kaj pomo od Allaha, Vladara, Onog Koj i se odaziva. Bez obzira
kako grozna stva r bila, sigurno e u brzo doi olakanje.
Ono to izbjegava moe te dovesti do eljenog cilja, jer zasluge
su vanjske, a nedostaci unutranji.

1 05

Za koli ko blagodati ne zahvaljuje Allahu, iako e-one nalaze po


red onoga to mrzi?
Nesrea moe biti blagodat od Alla ha, bez obzira na to kako
grozna ona bi la, a blagodat moe biti katastrofa, bez obzira na
to kako udesna ona bila.
Ako ti nesrea nanese tetu, sjeti se da Al lah daje blagodati.
Vrijeme nije sta bilna vrijednost, ono mora doi i proi.
Misli li da je oaj traj no stanje? Ljudi misle da je udno da neka
stva r bude vjena.
Ne zavidi bogatim ljudima, kako im vrijeme daje tako mora i
uzeti. Ti koj i zlurado gleda na tugu vremena, jesi fi siguran da
si sretan i bezbjedan?
Zar dosad nisi vidio no kad se njeni d ijelovi upotpune, a jutro
doe nakon nje?
Allah lahko moe da te uzme, On je u stanju da mijenja Svoja
stvorenja.
Neka Allah odstrani patnje, On je dareljiv prema Svoj i m stvo
renj ima.
Ne brinem se kada ujem vu kove da zavijaju, ali marim kada u

jem ovjek kako poziva (u pomo).

1 06

Sto vie postajemo bogati, sve vie smo tuni, a najvea tuga je
u pretjerivanju.
Ne brini se za blago zadovoljstva, ono nikada ne treba uvara ili
zemlju.
Dua je ondje gdje je stavi; to joj vie daje, ona vie trai.
Glad te tjera da jede suh kruh, zato onda pretjerivati u razmi
ljanju i tuzi? 2:ivot moe uiniti tvoj dan sretnim, ali i tvoje su\ra
uiniti sumornim . . . O kako je to odvratan ivot!
Moda je olakanje blizu, a mi se iscrpljujemo velikim brojem
vjerovatnoa.
Kako je samo grozna kriza koja jaa sam u sebe kako bi dola do
olakanja. Tvoje noi, krizo, su za to da stigne do kraja.
Oni ne misle da e nakon napretka doi zlo i nikada ne misle da
zlo moe biti i olakanje.
Svaka nesrea koja te zadesi e otii i nestati u potpunosti.
Rekao sa m jednom svome srcu dok je bilo u agoniji da veina
ari nisu n ita d rugo doli melanholija.
Dua trai mnogo, ali e biti zadovoljna kada svoje prohtjeve
pretvori u smirenost.

1 07

Stanje se mijenja, a zla kob ti moe pokazati i neki vid napretka.


Miran incident me moe prestraviti; mnoge osobe se plae bez
naajnih stva ri.
N ije me briga za stvari prije nego se pojave, a nikada se ne za
maram kada se dogode.
Nita nije vjeno, a tereti mogu donijeti i olakanje. Tuga nikada
ne traje zauvijek.
Ja sam onaj koj i knjigom zamjenjuje prijatelje, a knjiga je tako
astan prijatelj.
Due se mogu brinuti o neemu, a u isto vrijeme i mati tako jed
nostavno rjeenje.
Uivaj i naslauj se koliko god moe, ali kao to ima poetka,
mora biti i kraja.
N ije vjeno za goluba da bude zatvoren, kao to je nije mogue
nadivjeti planinu.
Bog koji te titi od juer, u stanju je da te zatiti i od sutra.
Bl iske nade mogu biti bolest za tvoju duu, a bez dalekih nada
iskusit e nesreu.

1 08

Aid t:I-Kuni

Najbolje nade su one istin ite (real n e), i nae e ostati samo us
pomena.
Neka stvar moe biti zadovoljstvo na kraju iako je zaboljela na
poetku.
Svaka nevolja e biti otkljua na, a svako stanje je za djeaka pro
mjenljivo.

Ne vidim sreu u n ovcu . Bojati se Allaha je osnova sree.

Você também pode gostar