Godina V

Broj 30

Finansijske krize

Harmonizacija meunarodnog
finansijskog izvjetavanja

Analiza rizika u obrazovnom

sistemu Bosne i Hercegovine

novembar 2013. godine

www.finconsult.ba

Interna revizija i kontrola javnih

preduzea kao faktor pouzdanosti
finansijskih izvjetaja

Upravljanje malim
preduzetnitvom

Organizovanje efikasnog
odnosa sa kupcima

Edukacije:
Ne propustite 5. ciklus KPE (kontinuirane
profesionalne edukacije),11.-18.decembar 2013.

IZDAVA
Edukativno-konsultantska kua FINconsult Tuzla, BiH
ADRESA IZDAVAA
Armije RBiH 15, 75000 Tuzla
tel/fax: (035) 277-275,
mobitel: 061/963-917
e-mail: finconsult@bih.net.ba
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
Dr. Sc. Ismet Kali, direktor FINconsult Tuzla
UREDNIKI KOLEGIJ
Prof. dr. Jozo Sovi, Internacionalni univerzitet u Travniku, BiH
Prof. dr. Slobodan Vidakovi, FPE Univerziteta Educons Novi Sad, Srbija
Prof. dr. Adil Kurti, Ekonomski fakultet Tuzla, BiH
Prof. dr. Bahrija Umihani, Ekonomski fakultet Tuzla, BiH
Prof. dr. Zijad Dafi, Ekonomski fakultet Tuzla, BiH
Prof. dr. Helena Blai, Ekonomski fakultet u Rijeci, Hrvatska
Prof. dr. Jasmina Grini, Ekonomski fakultet Pula, Hrvatska
GRAFIKA PRIPREMA
Ajdin Imirovi
MARKETING I PRODAJA
Elvira Ribi
LEKTOR
Amela Isanovi, nast. bosanskog jezika
TAMPA
OFF-SET d.o.o. Tuzla
TIRA
1000 primjeraka
ISSN:
1986-5538

www.finconsult.ba

Rije urednika
Potovani itaoci,

Dear readers,

Veliko nam je zadovoljstvo da zajedno s Vama moemo

podijeliti radost izlaska jubilarnog 30. broja meunarodno
indeksiranog nauno-strunog asopisa Poslovni
konsultant.

It is our great pleasure to share with you the joy of releasing

the 30th number of internationally indexed scientific and
vocational journal Poslovni konsultant .

Od januara 2009. godine pa do danas u asopisu je

objavljeno vie od 300 naunih i strunih radova,
napisanih od preko 170 autora iz Bosne i Hercegovine
i inostranstva. Objavljeni nauni i struni radovi imaju
praktinu korisnost i orijentirani su na rjeavanje aktuelne
poslovne problematike preduzea u Bosni i Hercegovini. U
objavljenim lancima su aktuelizirane savremene teme iz
oblasti: finansija, raunovodstva, revizije, menadmenta,
IT sistema, poduzetnitva, marketinga, poreza, europskih
integracija i standarda, te ostalih relevantnih podruja
poslovanja.
U proteklih 5 godina Poslovni konsultant proiruje
i osavremenjuje znanja i vjetine finansijsko raunovodstvene i menaderske profesije, te afirmira
i kontinuirano unaprijeuje nauno - istraivaki rad u
Bosni i Hercegovini. Posebno smo ponosni na rubriku
Pitanja i odgovori u kojoj donosimo odgovore na Vaa
pitanja iz oblasti direktnih i indirektnih poreza, koju
ureuju i potpisuju nai stalni vanjski saradnici Mr. sc.
Fikret Hasanovi-Porezna uprava FBiH, i Dr. sc. Jozo
Pilji-Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Kao i u
svim dosadanjim i u ovom broju asopisa donosimo i
aktuelne izmjene poreznih propisa, statistike podatke i
servis za podrku u Vaem radu.
Upravo zahvaljujui Vaoj podrci, jer ste zaista u
impresivnom broju dali svoje povjerenje Poslovnom
konsultantu, ovaj asopis je postao jedan od vodeih
asopisa finansijsko - raunovodstvene i menaderske
profesije u Bosni i Hercegovini, na emu Vam se iskreno
zahvaljujemo. Nastojaemo da to Vae povjerenje
ouvamo i da jo vie proirimo nau saradnju u 2014. i
narednim godinama.
Zahvaljujem se i saradnicima iz EBSCO Publishing-a
koji su aurni u unoenju svih do sada objavljenih izdanja
Poslovnog konsultanta u meunarodno indeksirane
baze akademskih asopisa, publikacija i lanaka EBSCO
Publishing-a, Business Source Corporate i Business
Source Complete.
U ime Urednikog kolegija, saradnika i u svoje ime,
srdano Vas pozdravljam.
Glavni i odgovorni urednik

From January 2009 until today, the magazine has

published more than 300 scientific papers , written by over
170 authors from Bosnia and Herzegovina and abroad.
Published scientific and technical papers have practical
utility and are focused on solving current business
problems of companies in Bosnia and Herzegovina .
The published articles cover contemporary topics in the
fields of: finance, accounting, auditing, management, IT
systems, entrepreneurship, marketing, taxes, European
integration and standards, and other relevant areas of
business.
In the past 5 years, Poslovni konsultant has been
expanding and updating the knowledge and skills of
financial - accounting and managerial profession, and
validating and continuously improving the scientific
- research work in Bosnia and Herzegovina. We are
particularly proud of the section Questions and Answers
in which we bring you the answers to your questions in
the fields of direct and indirect taxes, which is edited and
signed by our regular external collaborators Mr. sc. Fikret
Hasanovi - FBiH Tax Administration, and Dr. sc. Jozo
Pilji - Indirect Taxation Administration. In this issue, as
in all previous ones, we bring you the current changes
to tax regulations, as well as statistical information and
services to support you in your work.
Thanks to your support, because you have in a really
impressive number given your trust to Poslovni
konsultant, this journal has become one of the leading
journals in financial-accounting and managerial profession
in Bosnia and Herzegovina, for which we sincerely thank
you. We will try to preserve your trust and to further
expand our cooperation in 2014 and subsequent years.
I also thank the colleagues from EBSCO Publishing
who are prompt in updating all the issues of Poslovni
konsultant in the internationally indexed EBSCO
Publishing databases of academic journals, publications
and articles, Business Source Corporate and Business
Source Complete.
On behalf of the editorial team, my associates and myself,
Sincere regards,
Editor in Chief

Dr. sc. Ismet Kali

2

www.finconsult.ba

SADRAJ
1.

Prof. dr. Ferizovi Mersud,

Mr. sc. Ferizovi Naida

UNDERSTANDING OF THE FINANCIAL CRISIS

2.

Dr. sc. Jadranka Kapi,

Dr. sc. Meliha Bai

HARMONIZATION OF INTERNATIONAL
FINANCIAL REPORTING

str. 21 - 26

3. Dr.sc.Senada Kurtanovi

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA JAVNIH

PREDUZEA KAO FAKTOR POUZDANOSTI
FINANSIJSKIH IZVJETAJA

str. 27 - 38

4. Mr. Vesna Bogievi

ANALIZA RIZIKA U OBRAZOVNOM SISTEMU

BOSNE I HERCEGOVINE

str. 39 - 47

ORGANIZOVANJE EFIKASNOG ODNOSA SA

KUPCIMA

str. 48 - 57

6. Dr. sc. Idriz osi

UPRAVLJANJE MALIM PREDUZETNITVOM

str. 58 - 72

7. Admir avali, dipl. oec.

EKONOMSKE SLOBODE U BOSNI I

HERCEGOVINI

str. 73 - 82

8. Mr. sc. Adis Puka

ONLINE ISTRAIVANJE TRITA

str. 83 - 89

5.

9.

Mr. Duan Petrovi,

Mr. Ostoji Bojana

PITANJA I ODGOVORI

str. 9-20

str. 90 - 115

10. STATISTIKI PODACI I SERVIS ZA PODRKU U RADU

str. 116 - 127

11. AKTUELNE IZMJENE POREZNIH PROPISA U BIH

str. 128 - 134

12. BERZE IZ REGIONA

str. 135

13. UPUTE AUTORIMA

str. 139

14. CJENOVNIK OGLAAVANJA U ASOPISU POSLOVNI KONSULTANT

str. 140

www.finconsult.ba

EDUKACIJA ZA VOENJE
POSLOVNIH KNJIGA NA RAUNARU
U edukativno-konsultantskoj kui
FINconsult u periodu novembar 2013. - januar 2014. godine odrae se 20. ciklus edukacije
za voenje poslovnih knjiga na raunaru (kurs
knjigovodstva). Edukacije se odravaju u
prostorijama FINconsulta u Sarajevu i Tuzli.
Cilj
edukacije
je
osposobiti
kandidate za samostalno voenje poslovnih
knjiga
na
raunaru
i
(pre-do)
kvalifikovati za administrativno-finansijske i
knjigovodstveno-raunovodstvene poslove.
Program edukacije se sastoji iz 6 modula, sa
ukupno 50 asova, u trajanju od 12 sedmica.

MODULI:
Finansijsko knjigovodstvo (stalna sredstva, tekua sredstva, trokovi, obraun
plaa, obaveze, kapital, prihodi, rashodi,
obraun finansijskog rezultata)
Trgovako (robno) knjigovodstvo
(nabavka robe, uvoz, maloprodajna
kalkulacija, veleprodajna kalkulacija,
prodaja robe)
Materijalno knjigovodstvo
(ulaz-izlaz materijala, evidencija zaliha
gotovih proizvoda, sitnog inventara, rezervnih dijelova)
Blagajniko poslovanje

(naplata, isplata, blagajniki izvjetaj-blagajniki dnevnik)
PDV evidencije (KUF, KIF i PDV prijave)
Finansijski izvjetaji (bilans stanja, bilans uspjeha, izvjetaj o gotovinskim tokovima, izvjetaj o
promjenama u kapitalu i zabiljeke uz finansijske izvjetaje)

Prijave na 21. ciklus edukacija za voenje poslovnih knjiga, koji e se

odrati u periodu maj 2014 - juli 2014. godine u Tuzli i Sarajevu
Tuzla, tel.fax.: 035/277-275;
Sarajevo, tel.fax.: 033/204-769;
061/963-917;
061/963-917;
e-mail: finconsult@bih.net.ba ; e-mail: finconsult.sa@bih.net.ba ;
on line prijave: www.finconsult.ba
Rok za dostavljanje prijava je srijeda, 30.april 2014.godine.
6

www.finconsult.ba

PREDAVAI:

Dr. sc. Ismet Kali,

Mr. sc. erif Isovi,
Mr. sc. Erna Bajraktarevi,
Mr. sc. Amra Gado,
Mr. sc. Esmir Spahi,
Muhedin Garanovi, dipl. oec.
Elvira Ribi, bacc. oec.

pl
s
i
j
a
n
i
i
j
i
n
s
kori

Naj

.
rs
u
k
ta iviji

Po zavretku edukacije i poloenom zavrnom testu kandidatima se uruuju certifikati-uvjerenja o uspjeno

zavrenoj Edukaciji za voenje poslovnih knjiga na raunaru.

Prijave na 21. ciklus edukacija za voenje poslovnih knjiga, koji e se

odrati u periodu maj 2014 - juli 2014. godine u Tuzli i Sarajevu
Tuzla, tel.fax.: 035/277-275;
Sarajevo, tel.fax.: 033/204-769;
061/963-917;
061/963-917;
e-mail: finconsult@bih.net.ba ; e-mail: finconsult.sa@bih.net.ba ;
on line prijave: www.finconsult.ba
Rok za dostavljanje prijava je srijeda, 30.april 2014.godine.

www.finconsult.ba

EDUKACIJE KANDIDATA ZA STICANJE ZVANJA U FINANSIJSKORAUNOVODSTVENOJ PROFESIJI U BOSNI I HERCEGOVINI

U edukativno-konsultantskoj kui FINconsult izvjetaja u malim preduzeima, kod samostalnih

zavren je 14. ciklus edukacija za sticanje zvanja djelatnosti, te manjih korisnika budeta, prema odluci
CRT i CR, u Tuzli, Sarajevu i Bihau.
Komisije za raunovodstvo i reviziju u BiH.
Edukativno - konsultantska kua FINconsult
Tuzla je u periodu 2007.- oktobar 2013., uspjeno relizirala 14. ciklusa edukacije kandidata za sticanje zvanja u raunovodstvenoj profesiji u BiH:
- Certificirani raunovodstveni tehniar (CRT),
- Certificirani raunovoa (CR) i tri ciklusa edukacije
- Ovlateni revizor (OR).

Predmeti koji su obuhvaeni edukacijom za CRT:

1) Uvod u finansijsko raunovodstvo
2) Trokovno raunovodstvo i uvod u upravljako
raunovodstvo
3) Menadment i komunikacije
4) Informacione tehnologije i primjena.

Nastava za sticanje zvanja certificirani raunovoa

Nastava za sticanje zvanja certificirani raunovodstveni (CR) se sastoji iz etiri predmeta, sa ukupno 60 asova
tehniar (CRT) se sastoji iz etiri predmeta, sa ukupno (15 asova po jednom predmetu).
60 asova (15 asova po jednom predmetu).
Predmeti koji su obuhvaeni edukacijom za CR:
Certificirani raunovodstveni tehniari imaju ovlasti 1) Primjena upravljakog raunovodstva
za voenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih 2) Primjena finansijskog menadmenta

www.finconsult.ba

iznad

3) Revizija i sistemi interne kontrole

4) Finansijsko izvjetavanje 2.

prolaznosti

na

ispitima

za

sticanje zvanja u raunovodstvenoj profesiji u BiH.

Nastava za OR se sastoji iz pet predmeta sa ukupno

75 asova (15 asova po jednom predmetu).
Predmeti koji su obuhvaeni edukacijom za OR:
1) Napredno upravljako raunovodstvo
2) Napredno finansijsko izvjetavanje
3) Napredna revizija
4) Napredni finansijski menadment
5) Strategijski menadment
Prema
zvaninim
kandidata
educiranih

prosjeka

Predavai angairani na

edukaciji su eksperti,

univerzitetski profesori i strunjaci iz prakse,

koji predstavljaju autoritete u naunim oblastima predvienim Jedinstvenim programom obuke
kandidata za sticanje zvanja u raunovodstvenoj
profesiji u Bosni i Hercegovini.
Po zavretku nastave u trajanju od osam sedmica
kandidatima za sticanje zvanja u raunovodstvenoj

podacima
prolaznost profesiji se uruuju certifikati-uvjerenja o uspjeno
u
FINconsult-u
je zavrenoj edukaciji, sa predmetima koje su odsluali.

U skladu sa Godinjim planom edukacija za 2014. godinu, naredni 15. ciklus edukacija za sticanje
zvanja CRT i CR, te za 4. ciklus edukacija za sticanje zvanja OR, odrae se u periodu mart-april
2014. godine.
Tuzla, tel/fax: 035/277-275; mob: 061/963-917; Ul. Armije R BiH 15 (poslovni centar
Skojevska), e-mail: finconsult@bih.net.ba
Sarajevo, tel/fax: 033/204-769; mob: 061/963-917; Ul. Asima Ferhatovia br. 2,
e-mail: finconsult.sa@bih.net.ba
Biha, mob: 061/308-660, 061/963-917; e-mail: finconsult@bih.net.ba

on line prijave: www.finconsult.ba

www.finconsult.ba

PRETPLATA NA MEUNARODNO INDEKSIRANI

NAUNO-STRUNI ASOPIS POSLOVNI KONSULTANT ZA 2014.

Od januara 2009. godine edukativno-konsultantska kua

Finconsult Tuzla izdaje meunarodno indeksirani naunostruni asopis Poslovni konsultant, koji je sastavni dio naeg
ukupnog djelovanja na kontinuiranoj edukaciji finansijskoraunovodstvene i menaderske profesije u Bosni i Hercegovini.
Nauno-struni asopis nosi naziv Poslovni konsultant, jer
je upravo njegova svrha pomoi jaanju konkurentske pozicije
naih bh. kompanija, putem aktueliziranja savremenih tema iz
oblasti raunovodstva, finansija, revizije, poreske regulative,
evropskih standarda, te optih i specijalistikih oblasti upravljanja
i poslovanja.
asopis ima za cilj i afirmaciju nauno-istraivakog rada u
BiH, te je fokusiran na objavljivanje naunih i strunih radova
univerzitetskih profesora i asistenata, te eksperata iz prakse u
BiH i susjednim zemaljama iz oblasti ekonomije i biznisa. Glavna
odrednica tih radova je da oni imaju praktinu upotrebljivost i
korisnost u rjeavanju aktuelne problematike preduzea u BiH.
Nekoliko stotina preduzea sa podruja Tuzlanskog kantona,
Sarajevskog kantona, Ze-Do kantona, Brko Distrikta i ire, sa
podruja cijele BiH, ve prepoznalo kvalitet i korisnost sadraja
asopisa Poslovni konsultant, i ima godinju pretplatu na
asopis.
Do sada je izalo 30 brojeva Poslovnog konsultanta sa
objavljenim preko 300 naunih i strunih radova od strane vie od
170 autora, sa podruja cijele BiH, ali i iz inostranstva.
Nauno-struni asopis Poslovni konsultant je indeksiran u
dvije najvee meunarodno priznate baze akademskih asopisa,
publikacija i lanaka EBSCO Publishing-a, Business Source
Corporate i Business Source Complete.
Cilj asopisa
Kontinuirana edukacija finansijsko - raunovodstvene i
menaderske profesije u Bosni i Hercegovini (obnavljanje,
proirenje i osavremenjavanje znanja i vjetina).
Svrha
Blagovremena informiranost i praktina upotrebljivost za
rjeavanje aktuelne poslovne problematike preduzea u BiH
Sadraj asopisa
Nauni i struni radovi iz oblasti finansija, raunovodstva, revizije,
bankarstva, poduzetnitva, menadmenta, poslovnog prava i dr.
Primjena propisa u poslovnoj praksi
Pravni i porezni savjetnik
Aktuelnosti iz zemlje i svijeta iz ekonomije i biznisa
Pitanja i odgovori (koje ureuje Mr.sc. Fikret Hasanovi,
Porezna uprava FBiH, i Dr. sc. Jozo Pilji, Uprava za indirektno
oporezivanje BiH)

10

Godinja pretplata i broj izdanja

Cijena pretplate za printanu verziju iznosi 200 KM (plus
PDV)
Cijena pretplate za elektronsku verziju iznosi 150 KM (plus
PDV)
Cijena pretplate za printanu i elektronsku verziju 300 KM
(plus PDV)
Deset izdanja u toku godine
Pogodnost za pretplatnike
Prisutnost seminarima edukativno-konsultantske kue
FINconsult po povlatenim cijenama u toku pretplatnike
godine (popust 20% u iznosu od najmanje 100,00 KM u
toku godine)
Jedan besplatan seminar u okviru KPE u toku godine
(minimalno u visini od 100,00 KM u toku godine)
Jedno besplatno predstavljanje vaeg preduzea ili
objavljivanje propagandne poruke u asopisu tokom
pretplatnike godine
Objavljivanje propagandnih poruka i oglaavanje u asopisu
po znatno povoljnijim cijenama
Savjetodavna struna podrka u rjeavanju poslovne
problematike u vaoj firmi (otvorena komunikacija sa
Finconsultom putem e-maila, telefona , fax-a ili direktno
posjetom)
Mogunost kontaktiranja i saradnje sa naim vanjskim
saradnicima
i
konsultanatima,
univerzitetskim
profesorima i eksperatima iz prakse
Urednitvo asopisa:
Prof. dr. Jozo Sovi, Internacionalni univerzitet u Travniku, BiH
Prof. dr. Slobodan Vidakovi, FPE Univerziteta Educons Novi
Sad, Srbija
Prof. dr. Adil Kurti, Ekonomski fakultet Tuzla, BiH
Prof.dr. Bahrija Umihani, Ekonomski fakultet Tuzla, BiH
Prof.dr. Zijad Dafi, Ekonomski fakultet Tuzla, BiH
Prof. dr. Helena Blai, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci,
Hrvatska
Prof.dr. Jasmina Grini, Ekonomski fakultet Pula, Hrvatska
Glavni i odgovorni urednik: Dr.sc. Ismet Kali
Uplatu pretplate moete izvriti na raune kod sljedeih
banaka:
Intesa Sanpaolo banka d.d. BiH Filijala Tuzla, raun
broj: 1544002000541593 i
ProCredit Bank dd BiH Filijala Tuzla, raun broj:
1941160349501128.
Informacije i prijave za pretplatu:
telefon/fax.: 035 277 275, mob.:061/963-917
Ul. Armije RBiH 15 (TC Skojevska), Tuzla
e-mail: finconsult@bih.net.ba
www.finconsult.ba

www.finconsult.ba

Finansije

Ferizovi Mersud1, Ferizovi Naida2

NDERSTANDING OF THE FINANCIAL CRISIS

Abstract

The crisises are one of characteristics countries

financial and economic framework in hundreds of
years of life. The Financial Sector has and plays
a broad role in the overall economic activity. In the
world evidented are a lot financial crisis. They occur
in shorter and shorter periods of time, but with all
the more powerful and damaging effects. There are
more types and models financial crisis. The financial
crisis as a phenomen in the world that requires
more research and knowledge. It is very important
and necessarily remedied its consequences financial
crisis. Understanding causes which lead to crisis is a
prerequisite for proposing and making proper policy.
1. Introduction
Through a long history of societies we remember
different crises type and intensity of it. There are
numerous type of the crisis, natural disasters,
epidemics, wars, but and insufficient production.
Economic crisis can be occur, better tell me
appear, since ancient states3, and have had a broad
consequences and negative impact in the position
a wide sections ( parts ) of population. The Roman
Empire has fallen appart due to deep economic
crisis, but also due to other causes.4 Strong economic
crisis have been evidented during Middle centrure
whose causes are multiple and relate to a number

1 Associate professor, Faculty of Economics University of Bihac

2 Master of economic science , UniCredit Bank d.d. Mostar
3 The consequences are frequent wars, epidemics, and even
monetary disorders.
4 Invasion from neighboring tribes, a lack of labor force, setbacks handicrafts and trade, economic particularisme Roman provinces

of phenomena, causes5. Craft and manufacture

production in certain countries were exposed to the
serious crises. In its history society with capitalis
order well know for crisis caused by relatively
superabundantly production, periodic crises of
overproduction. These crises are beginning to
happen since the beginning of the nineteenth
century, and it is actually a period in which it occurs,
takes place, the strong development of capitalist
production on the basis of the industrial revolution.
Economic Crisis in capitalism was have two key
characteristics: strong devastating effects crisis
strengthen all more6, stronger , and all have a shorter
time intervali from one to the other crisis7. The crisis
are actually a mirror of disproportion8, driven by
multiple causes. It could be argued that opportunities
from its creation crisis originate from the following
money functions: as money in the function
transactions and payment instruments ( means ), and
the dysfunction in the forming of the accumulation
and disproportion between accumulation and its
5 Starved, disorders monoculturs, epidemics, ( renaissance in
Italy 1374 year), wars, (frequent wars; hundred year war,
with destructive effects), demographic decline of population, migration of population, difficulties state finances, (
state treasury plague war costs, but wasteful ruler), no depreciation money, ( increase in size and with a fine Devalued), but and inflation.
6 Especially until World War II; crisis 1929 33
7 1825, 1836, 1847, 1857, 1866. et cetera
8
Discrepancy between goods and consumer power is impossible to realize a highly produced as commodities, but
also to stress the money markets, and a slowdown in commercial traffic.

KEYWORDS:
crisis, financial crisis, the consequences of financial
crisis, the programs of measures to sanction a
consequence of financial crisis

www.finconsult.ba

11

Finansije
spending. The transition from a phase of expansion the different situations in which some financial
in the contraction phase is characterized by the
appearance of the collapse of the credit system, due institutions or financial instruments, quickly and
to loss of confidence in lending money.
suddenly, and in a large percentage, lose their value.
1. Financial crisis 9

Many of the financial crisis in the XIX and XX

Due the extremely changed conditions in the

global environment10, the current financial crisis is
developing faster and differently than other major
crises that have hit especially developed countries
in the shortest possible time.. The world has just
experienced a strong shock of high prices of food and
fuel ( fuel prices have subsequently fallen in higher
% ). This shock has imposed a strong additional
economic burden in many countries. It is therefore
significantly increased countries scope of poverty
and vulnerability, especially in the undeveloped
countries, and open to raising the level of inability
to pay outstanding obligations. Inability to meet its
obligations as one of the factors opens and stimulates
the financial crisis. Only within the last 37 years
have been recorded 124 systemic banking crisis.
Only a few of these powerful financial crises that
have occurred in the world since 1980 suggests the
following overview (www.wikipedia.org.wiki ).

century, associated with the- so-called. Banking

panics. Many recession coinciding with the banking
panics. The other, a situation, which we call the
financial crisis, including breakdowns of financial
capital markets (stock exchange), occurrence or
event of financial bubbles, deception, financial
crisis and loss of ability to settlement of liabilities.
Obviously it is a different situation, but also various
types of financial crises, starting from the statements
P.A. Samuelson, that the financial crisis we need
more information, crisis, especially in the current
conditions, remain a phenomenon in the world that

Table 1 Brief review of the financial crisis since 1980.

Year
1980. - th
1989 - 91
1990.
1992. - 93.
1994. - 95.

1997. - 98
1998.

2001. - 02.
2008.

Areas crisis
Latin America - debit crisis that began in Mexico
USA; savings - credit crunch
collapse of the price bubble resources in Japan
speculative attacks on currencies
economic crisis in Mexico in 1994 year; speculative attack default repayment of
Mexican debt
devaluations and banking crises in Asia
devaluation of the ruble and the inability to pay the debt, the Russian financial
crisis
Argentina's economic crisis, collapse of the banking system
The global financial crisis in the USA, primarily as a mortgage crisis, the United
States expanded to Europe

Often the term financial crisis is used to aim to mark requires more research and knowledge.
2. Types of financial crisis
9 Paul A. Samuelson: What we know about global financial
crisis is that we dont know much
10 A strong, rather outrageous globalisation; financial sector
has and play one hystoric, broad role in the overall economic activity of countries.

12

According to certain aspects of the appearance and

expression, there are several types of financial crises

www.finconsult.ba

Finansije
and can be point out the following types a) run on
the bank, and the plight of banks, poor credit banks
and b) speculative bubbles crashes. Given the scope
and breadth of impact area affected by financial crisis
and distinguished international financial crisis.
2. 1. Bank run crisis 11
Banks can be in the situations of difficult position or
credit predicament. It is a form of financial crisis12,
described as a situation in which, due to lack of
available funds, banks against their will made reduction
in borrowing funds. Generally credit predicament or
credit crisis, involves reducing the credit availability
independent of official interest rates growth, which
comes after a period of careless and inappropriate
lending that in the end results with losses for credit
institution and investors, and caused a reduction of
one price in the market than previously excessively
raised prices and suggests that the financial crisis
resulting from the price collapse.13. Bank run crisis
is type of financial crisis in which commercial bank
suffers a sudden rush of withdrawals of deposits
and large numbers of creditors in believing that the
bank could be insolvent, withdraw their deposits.
We know the meaning of credit multiplier, creating
a loan, so banks actually lend more money than they
receive in deposits. In such a case it is impossible to
return all deposits to the sudden demand depositors.
In the most of cases savings are not fully covered
by insurance of deposits and depositors may be in a
position to lose their savings, a strong bank run only
increases its chances, and so does the likelihood of
default increases, from which further encourages the
continued withdrawal of deposits, which ultimately
leads to the destabilization of the bank, including its
bankruptcy. Often is taken into consideration that
in the case of bank run decreasing deposit for more
then 5%, and when more banks suffer bank runs, or if
this happens at the same time and with several banks,
11 Diamond - Dybvig model: See: D.DW Dybvig, Bank run,
deposit insuranceand liquidity. J.Pol Econ, 91 (3): 401-19;
Merton RK , Social Theory and Social Structure, New York,
Free Press , 1968, str.407: introduction of the term self-fulfillment prophecy.
12 Which is the recognition of such a situation that is not
strongly expanded at bank run crisis
13 Wei Ding, Ilker Domac & Giovanni Ferri, WP World Bank,
How the French inveted subprime, VII 2008

then we talk about the type of financial crisis, then

we talk about the type of financial crisis, which we
call the banking panic.
Systemic banking crisis is that type of financial crisis
when in the corporate and financial sector in a number
of subjects has disability execution obligations
and the same are faced with difficulties refunded
funds in periods established in contracts. Therefore,
strong exhaust unit of capital in the banking system.
Systemic banking crisis is a situation where all the
banking capital of the country, or the most part, simply
disappeared, deleted. Open chain bankruptcies will
surely lead to one long economic recession, but also
brings huge losses in the countrys economy14. In the
period 1970 - 2007 identified were 124 systematic
bank crisis15.
Some examples of strongly reflect the situation. It is
a well-known example of the Bank of United States
from the 1931 Savings - the credit crisis in the United
States led in the difficult position of banks, credit
predicament, and very often this crisis stand out as a
major factor in the USA recession 1990 - 1991 year.
Bank run occurred 1999 th in Malaysia16, when the
Central Bank of Malaysia, Bank Negara Malaysia,
has taken control of MBF Finance Bernhard, the
largest financial company in Malaysia. Then over
120 financial institutions in Malaysia had a rush
on deposits and withdrawn about 17 billion ringgit,
which is valued at approximately $ 4,49 billion. Due
to losses in trade with high-risk securities came as an
expression of confidence in Societe Genarale bank
deposit withdrawals. Specifically on 19 and 2008 th
The Societe Generale bank has shaken the 7 billion
in losses in the trading scandal. Societe Generale
was forced to iznanadno issuance and sale of 5,5
billion shares. Bank Bear Stearns is an investment
bank, rather than a commercial bank. The collapse
of this bank is one of the examples of bank run.
On 14. III 2008 th year of Bear Stearns the Federal
14 See: Laeven L. Valencia F., Systemic banking crises and
now datebase, IMF WP 8/224, 2008th The fiscal cost of the
financial crisis amounts to 13% of GDP, and the lost income
on average 20% of GDP for the major financial crisis in the
period 1970 - 2007th year
15 Ibid, page 5
16 Preemptive Action Puts Central Bank in Control, International Herald Tribune, 5. I 1999

www.finconsult.ba

13

Finansije
Reserve USA provided a sudden financing as his way
overnight out of crisis, JP Morgan Chase paid $ 2,2
billion. And the case of Northern Rock Bank is one
example. Powerful bank run escalated on 14. IX
2007 th year. UK lenders are experiencing the collapse
of the banks are pushing the Bank of England for
liquidity support and eventual nationalization. Costs
for saving amounted to $ 42 billion. On 26. XI 2007
escalated the case HSBC Bank. United Kingdom has
announced that the $ 45 billion aid HSBC because
the same long been damaged, hit, credit crunch,
and will focus on building its exposure to changing
markets.
1.2. The speculative bubbles and crashes
There are cases when the price of financial
instruments, by which one enters into various financial
relationships, showing strong growth, and then their
prices exceed the value of future income ( interest
or dividends) that would be received at maturity.
In cases where the financial instruments, primarily
stocks, buying in order to sell it soon after at a higher
price, it generates, which is obviously an overgrowth
price. A recent example is the housing overgrowth
in the USA. The best known of the financial crisis of
this type are the Dutch tulip mania, the Wall Street
collapse in New York in 1929. year, recent Japanese
property crisis. During the XIX and XX century, there
were more flourishing prices of financial instruments
( usually stock ) of corporations17. The crisis in the
internet sector and related activities is known as the
dot.com crisis, marked by a boom in the stock prices
of individual companies, the rapid growth over the
actual price, and when the bubble burst then prices
fall dramatically and many companies disappear
from the business.

Country could be in a situation where it can not

fulfill its obligations to foreign loans. This type of
crisis is often associated with real economic crisis
and this crisis can be quite harmful especially for
small enterprises. In the period from 1970 to 2007
according to certain data19 were 208 currency crises.
The above phenomena are perceived by investors
and influence their behavior that ultimately results
in hitching a ride with the sudden influx of capital in
such a country, or a sudden increase in removal of
capital from these countries.
In the eighties years of the last century, we have
emphasized the crisis in South America, when the
land in this area were not able to pay its obligations.
Also well known is example of International Asian
crisis 1997 - 1998, and the Argentine economic
crisis 1999 - 2002. International financial crisis 1998
one called the Russian financial crisis resulted in
a devaluation of the Russian ruble and defaults on
payment in Russia - government, state debt.
There are numerous books related to the accident
and the consequences of currency crises in the
country with fixed and relatively fixed exchange
rate. Models of this in numerous literature examples
are categorized into three generations, the first
(the collapse of the fixed exchange rate is caused
by unsustainable fiscal policies), other (models
generally exhibit, show, multiple equilibrium so that
speculative flashbacks can happen because only the
execution of expectations) and third generation.

Those models try to find answers on the questions:

how and how many problems in the banking system
have interaction with the currency crisis, and how
the crisis can have effects on the second part of the
1.3. International financial crisis - Currency crises economy. The collapse of Lehman Brothers is one
of the symbols of the global financial crisis. Lehman
Currency crisis, balance of payments crisis, situation Brothers is a company for the global financial
when a country which has maintained a relatively services before the bankruptcy had financial jobs
fixed and stable exchange rate suddenly began to in investment banking, equity sales, research and
force devaluation of the value of their currencies18. trading, investment management and private banking.
17 They could highlight the following periods and companies Lehman Brothers is a primary dealer of government
in the field in 1820 - Railways in 1920 - the automotive in- bonds in the USA your organization includes LBInc.
dustry in 1950 - production and installation of the transistor
in 1960 - production of home computers, 1980 - Biotechnology, 1995-2001 years Internet sector and related activities.
18 At least in the percentage of 30% but that at least 10% of

14

the depreciation rates are compared with previous year

19 www.imf.com; World Economic Outlok ( WEO ) datebase
of The IMF; 2008

www.finconsult.ba

Finansije
, Neuberger Berman Inc., Aurora Loan Services, SIB
to better protect against the risk strengthens the
Mortgage Corp., Lehman Brothers Bank, FSB, Eagle
protection of capital and raising the level of
Energy Partners, Crossroads Group. Their seats he
reserves in the bank.
had in New York, Tokyo and London offices and 4) The Securities and Exchange Commission, has
affiliates around the world. On 6. VI 2008 th The
agreed to allow certain investments investment
Lehman Brothers announces it needs fresh capital
banking ( IB ) in accordance with changes in the
amid dissemination of rumors about its financial
regulation of risk management. Before 2004 th
position and withdraw funds. Lehman Brothers took
year according to strict controls and regulations, it
about $ 6 billion in fresh capital. How not received
was determined ratio of debt to net equity in height
fresh capital on 14 IX 2008th was published in
and over 15:1. Under the new plan investment of
bankruptcy so fast that Japanese banks and its
the banks could be fit with SECs consolidated
its unsecured lenders require Lemans Brothers
supervision ( not just broker dealer activities ), but
subsidiary in Tokyo to try to keep the funds in the
with less strict rules that allowed them to increase
country. Job has lost 13.390 people.
their strength, power, regarding the placement,
in some cases, of the debt and net capital even
2. Causes and consequences of financial crisis
when the ratio of 40: 1. The combination of these
four changes in the 2004 th in the banks caused
It can be said that the financial crisis are caused and
the acceleration securitization of out balance
sustained in two levels ( Adrian Blundell Wignall
mortgage.
and paul Atkinson ; The Subprime Crisis, Causal
Distortions and Regulatory Reform, RB of The obvious is the role of regulators in the modeling
Publication and Research Conferences, Australia and development of risk transfer. Likewise, we have
2008. ): the level of global macro policies of witnessed and the existence of other factors, and could
developed countries, especially the USA, and on be pointed out as follows a) ex ante no knowledge
the level of regulatory framework, so weak to of and ex post uncertainty about the risk related to
encourage action on the second line of protection. the ABS, derivatives, credit swaps, b) inadequate
In the USA took a place four specific factors management, and particularly risk management in
during the 2004 th year, which were effect on the financial institutions and corporations, but and c) a
banks accelerate securitization balance out the high appetites for yields to feed a growing demand
list of the mortgage, and they are:
for higher risk assets ( activa ). According to OECD
data20, we have an explosion, especially in the
1) Bush administration ( American Dream ), with United States since the beginning of 2004 th year,
its operational proposals helps families with low the loans based on home mortgages, other loans
income to obtain a mortgage, so lets take a loan and issuing securities ABS, asset backed securities,
(even two loans on a mortgage).
and especially RMBS, residential mortage backed
2) Then, the regulator (OFHEO), the Office of securities, securities based on mortgages for housing
Federal Housing oversight for Fannie Mae and loans. Housing loans were have increased ten - fold,
Freddie Mac, two of the government sponsored from a height of 220 billion dollars in March 1997
mortgage securitization monoliths, impose higher th year, increased to 2.200 billion USD $ in March
capital requirements and requirements relating to 2008 th year. A number of banks have already in their
the control of balance and with that he opened the preliminary reports for the third and fourth quarter
way for the promotion and proliferation activities of 2007 th year, and for the first quarter of 2008 tbh
in the banks on their mortgages heavy parts with a year was discovered by large losses in subprime. In
lot of low-income.
markets reinforces this bad news and increasing fears
3) Basel II was published, and they are banking after publication of the final, audited statements.
standards, compliance to international banking Inability to collect (to pay ) mortgage increase and
regulation and opened an opportunity for the bank, prices in housing continues strong, sudden fall, and
which is caused by the acceleration of activities in it was to be expected, in the coming in subsequent
connection with outside balance means, because
20 OECD; Financial Market Trends, Datastreams, 2008.

www.finconsult.ba

15

Finansije
strokes banks, announcements and decline approval
of mortgage loans in 2008. Here are the following
indicative data from corporate reports and data on
adverse changes in the market value of banks.

Keynes, who compared the financial markets

with a beauty competition, competitive games, in
which each participant tries to predict models of
other participants by showing them and discussing

Table 2 The Review of Corporate Reporting

Company
Description
% Change in the price of
the stock exchange and
2007th
Losses associated with
subprime in billions of
U.S. dollars
% Of the sequence (order)
% Of revenue

Lehman Morgan Wachovia Washington Citigroup Bank of

Inc.
America
Brothers Stanley
Corp.
Mutual
Fund
- 99,9

- 77,1

- 89,5

- 99,9

- 85,9

- 71,4

13,8
59,7
23,4

15,7
48,9
18,4

52,7
121,1
94,9

45,6
219,1
178,6

60,8
68,1
38,2

21,2
25,4
17,8

Table 3 The Losses of banks

( Changes in the market value of the 10 largest banks G ) $ B $
Countries
USA
Japan
Great Britain
Switzerland
France
Sweden
Germany
Netherlands
Belgium
Canada
Italy
G 10 total
global (c)

2008( b)
-58,8
20,2
-61,9
-35,9
-14,6
-4,3
-7,6
-0,1
-1,3
0,5
-19,7
-183,7
-327,3

2007
-358,1
-112,2
-108,4
-44,5
-31,6
-4,3
-3,6
0,5
5,5
12,2
73,1
-571,4
-143,0

2006
178,8
-49,1
130,5
55,6
108,6
26,7
34,3
0,5
54,0
31,1
61,9
641,9
1.225,2

them as better and better.

There could be more prominent causes of financial b) The Financial leverages are one of the factors
crises, which are: complementary strategies in the
that contribute to the development of financial
financial markets, financial leverage, poor funding
crises. Investing their own money by the financial
liabilities - mismatching of assets liabilities,
institutions ultimately may end up with the loss
regulatory omissions and errors, and fraud. We point
of their own capital, but when it wants to charge
out some of the most important factors incentives
and go into the investment with the intention
financial crisis:
to potentially earn more, and then you actually
a) In many cases, quite often, investors are
can potentially lose more. Leverage increasing
supporting the initiative to coordinate their
the potential returns and also creates the risk of
decisions, the elections, supporting the strategy
bankruptcy.
of others, and economists called it a complement c) Problem Bear Stearns is very strong during
strategy. Spoke about this earlier John Maynard
2007 and 2008 year. It is inability to renew its
16

www.finconsult.ba

Finansije
short-term debt of which is funded by long-term
investments in securities based on mortgages. The
problem is the existence of discrepancies between
banking assets in the short term ( deposits ) and
bank assets over the long term ( loans ) that can
stand as one of the reasons for the bank run.
d) As one of the causes of the financial crisis
highlight the regulatory omissions. Responsibility
for the financial crisis focuses on regulatory
failures ( Dominique Strauss Kahn 2008. ) and
pointed out that the government, especially the
USA government, and failed to failed to oppose
regulations against excessive risk-taking. The
government has certain regulations to encourage
borrowing21. Governments of countries are trying
to mitigate or eliminate financial crisis with
additional, changed, regulation of the financial
sector. Established general goals of regulation,
such as transparency, and to make reliable
financial investments. Determination of the legal
framework for the financial markets are in need
of justice, that is done with the need, with a
mission, to protect investors from potential abuse
or fraud and manipulation, as well as losses that
could arise inability to carry out the transaction
intermediary. The main objective of determining
the legal framework for financial markets is the
prevention of actions that can have consequences
that are unnatural respective society. Determining
the legal framework established by the
mechanism that forces each individual to comply
with the rules, even when they are contrary to his
immediate interests. Of course, in determining
the legal framework must be very steady, and it
is very difficult to ensure such behavior agents
who will do the work in a fair manner and to the
satisfaction of users of capital and investors, but
at the same time not stifling market efficiency.
Financial market and system modes of financing
that is especially in the last two decades has
undergone rapid development of new tools,
technologies work, strengthening the numerous
participants. Always, especially in conditions that
indicate specific problems, crisis, surplus units
in the financial markets should have confidence,
through the required reserves, capital reserves or

other limits to their surplus funds in accordance

with its decisions in relation to manage your
own finances, enter into certain contractual
arrangements, or respectively to have a general
confidence in lending funds.
e) The specific role and impact on the collapse of
some financial institutions may have a fraud.
Financial companies can attract their depositors
with some deceptive claims for their investment
strategies, or to have a fraud resulting income.
FBI - Federal Bureau of Investigation22 is 23.IX
2008 discussed the possible fraud by mortgage
financial company Lehman Brothers, Fannie
Mae and Freddie Mac, and insurer American
International Group.

21 For example, allowed the possibility of mortgage over the

property, and not for a credit line, but two.

22 www.fbi.com
23 Individuals, groups, organizations, institutions, companies

Psychological concept ecopathy

During the financial crisis occurring in certain
behaviors of investors and financial institutions. We
give a new explanation, proposed a new concept
ecopathy, psychological concept ecopathy, and one
of these new explanations given by the Swedish
Psychologist Torbjorn K.A. Eliazon. On the term
ecopathy implied condition that is not economically
reasonable, certain economic understanding beyond
the moral values, the state of greed without limits,
where the word more sets as essential positions and
there is no limit, greed extending dazzling speed
by calculating the proposal of a unit, that greed
overtakes any individual or organization as a drug,
so people give humanity. Ecopathy can be developed
as: a) structural entity, a state of spirit within an
organization, b) individual or entity that refers to
the personality, and represents the destruction of its
character.
3. The expansion of the financial crisis
The world is going a certain process we call
globalization. We are witnessing a growing
interdependence between countries around the world
and unfolding a series of independent processes that
occur and include the state, the region, the whole
world. This series of relationships that connect the
many participants23 at the national, regional level,

www.finconsult.ba

17

Finansije
as well as civilization, in different areas, times,
at different speeds unfolding, with a tendency to
universality, but also the spread in those processes
which have become global - called globalization
( Hatibovi Demal 2003 ). Globalization has
not occurred, that is not the product of this time (
Hatibovi Demal, 2003 )24, but, certainly, the most
widely incentives, and hence growth, given just the
development of information and communication.
It applies to everyone, so you can all globalize,
to traditions, lifestyles, value systems. For our
consideration is particularly important economic
and financial globalization. Under the influence of
trade laws, international economic organizations
and institutions, and international multinational
companies with strong incentives through the
development of technology in the field of information
technology and communications, implemented
economic globalization as a natural, necessary
process of growth of international flows of goods and
capital25. Long ago we were taught that the needs and
their growth as seen in the differences in domestic
consumption and production, and investment and
savings, and according to their economic policies
underlying the main flows of economic integration
of international capital flows and their growth. Most
globalizing form of international economic relations
has always been international trade. International
flows of goods have been strengthened through
the dynamic growth of industrial and agricultural
products, on the one hand, and the liberalization of
world trade, on the other hand.
The globalization of the economy, national policy
makers force the acceptance of challenges in
financial integration. In conditions of the financial
crisis, with strong process of globalization,
especially economic and financial globalization,
the deep interconnectedness of participants, strong
policies and the impact of developed countries and
...
24 The initial globalization, demographic trends in the population since the beginning of man. Then came the traffic globalization, then globalization and communication.
25 Today it includes the process of globalization of the market
economy, the Berlin Wall was a huge leap in the process
of versatile, especially economic globalization, a process of
transition of society and economy with the strengthening of
the market economy.

18

multinational corporations, financial crises can

spread like a contagion. Financial crisis, currency
crisis, as spiritual crisis in which an inability of
obligation the state, can be spread from a) one
institution to another, b) from one bank to another
bank and the more banks, c) from one another and
other countries, as well as capital markets beyond,
the interconnectedness of economic and financial
flows. How are these problems related to general
economic conditions in which the failure and
bankruptcy of one threatens the stability of the other,
then it is a systemic risk. Examples of such crises
and their infectious expansion we have more, it can
be noted Thai crisis 1997 th year that has spread to
South Korea or the crisis in the USA no matter that
has spread to the United Kingdom, other European
countries, but also countries in Asia.
After September 2008. the dramatically changing
international financial framework 16 banks in the
USA declared bankruptcy, and 100 banks under the
special care FRB ( Central Bank USA ), the rapid
spread of the credit crisis26 in Europe increases the
risk, and the collapse of the global financial system
with strong negative impacts on the economies of
the world. Also occurring are powerful downs of
securities prices and price volatility of securities,
especially derivatives is greater than that which
occurred during the month of September in 2001.
Investors are trying to carry out a re-orientation
towards quality, pre orienting its portfolio toward
less risky assets. Data on the losses banks are very
indicative.
5 Recessions effect27
Powerful influences of the financial crisis to other
economies, where the financial crisis has a strong
role in reducing the growth of economies. Certainly,
it is important to point out that talk about the financial
crisis and its impact in global economic conditions, it
is possible to understand:
a) international trade,
b) monetary and international finance, and
26 Volume of bank loans in mid 2008th The strongly reduced
by more than 40% of the level of 2007. year
27 Horace: should try to master the circumstances, but not
that one master; Chinese proverb : Inside the crises are opportunities

www.finconsult.ba

Finansije
c) international financial flows.
International trade, thanks to the intensity of vertical
and horizontal division of labor, it becomes a factor
that carries the leading factor in the development of
the world economy, a factor that is important for the
production, and through it to the standard of living
and well-being of people in some countries of the
world. In the past 300 years28, the international trade
has grown faster than production.

important area of finance, international finance, and

given the need for openness of the economies of
countries and the importance of international trade,
reinforces the importance of international finance.
As the international trade is growing faster than
production, and international financial transactions
are growing faster and far exceeds international
trade transactions. Financial transactions are not
just for financing trade flows, but also to increase
earnings, savings and funds. The main flows of
Dependence of the economy of a country is measured economic relations and integration, international
by share of foreign trade in goods and services in flows of goods and capital, and their growth is based
the domestic product. Open economy is linked to the on differences32 and policies (and strategies) related
three groups of foreign ties of international trade29 in to reducing or eliminating the difference.
goods and services, mobility of factors of production
and exchange of national currencies.
Movement of capital between countries equalizes
supply and demand and the cost of capital across
Monetary finances, although they are not a factor countries. Consequences of international financial
of production, have a huge, decisive influence on flows are stimulating transfer of excess savings
the factors of production, through measures and over investment from country to country and the
instruments30 which the government affects the financing of investments in deficit countries, thus
national income.
decreasing the difference in the marginal efficiency
of investment and results in an improved allocation
Country, managing their finances by state bodies, of resources, increasing the possibility of dispersion
realizes the important assumptions allocation of the and coverage of risk. All this contributes to the
gross domestic product and national income, affecting increase of international trade, global productivity,
the economic development and relations in their own production and living standards.
economy31. Total connections Economy and Finance
indicates a wide and varied connections of Economy With the rapid expansion of international financial
and Finance and a wide and varied problems. One flows increases the possibility, or rather the
danger that globalization and transmit errors in
28 Except in times of crisis in 1930. year, during the two world
the international financial system and the threat of
wars.
29 1) The international exchange of goods and services (link- systemic risk. Just examples of Bank of England
ing prices and costs of individual countries participating Baring Brothers from 1995 (as so. wrong move
in the exchange, differences in the level of inflation that Nick Leeson,s ), bank Societe Generale examples
affect the currency exchange rate changes)
of transmission errors in the financial system, and
2) The international mobility of production factors (linking interest rates on various means of financial assets, the financial crisis in the United States 2007 and
enabling financing balance of payments imbalances, the 2008 stands out as an example of systemic risk. It
transmission of macroeconomic disturbances between is obvious that there is a link between the general
countries
economic conditions and financial crisis, in terms
3) The exchange of national currencies
of its strong association economy countries, the
30 This following instruments and measures money, credit, tax,
financial crisis spread to the whole world strongly
public revenue, public debt, budget, interests.
31 Through the realization of the essential assumptions of influencing the reduction of economic activities of
the distribution of DBP and ND State acts to speed up or
slow down the pace of economic development, the production and consumption behavior of subjects in the process
of production, exports and imports, balance sheet situation,
investment, all related in one economy.

32 These are the following differences) in the levels of development of countries (out of them arising needs and their
growth), b) between domestic production and consumption,
and c) investments and savings.

www.finconsult.ba

19

Finansije
Table 4 The showing GDP - annual rate in% (UN DESA - 2009)
2004

Description
World
Developed countries
USD
EU
Japan
Countries in transition
Countries in development
World trade

Year
2007

4,0
3,0
3,6
2,1
2,7
7,7
7,1
11,2

2008

3,8
2,5
2,0
2,6
2,1
8,3
7,2
6,3

The base
scenario

2,5
1,2
1,2
1,1
0,4
6,9
5,9
4,4

1,0
- 0,5
- 1,0
- 0,7
- 0,3
4,8
4,6
2,1

2009
Pessimistic
scenario

optimistic
scenario

- 0,4
- 1,5
- 1,9
- 1,5
- 0,6
2,7
2,7
3,1

1,6
0,2
- 0,5
0,3
0,5
6,1
5,1
3,1

Table 5 The showing inflation - the annual rate in%

Opis
Razvijene zemlje
USD
EU
Zemlje u razvoju

2004

2008

2007

3,5
4,3
3,4
8,1

2,1
2,8
2,2
5,2

2,0
2,7
2,1
5,0

2009
1,8
1,3
2,2
5,9

Table 6 The basic macro economic data for B&H

Description
GDP
Unemployment

1999

2004
- 0,9
39,0

2007
6,3
44,9

countries.
The financial system is like a conveyor belt, which
is actually using that, business function, and if the
financial system is partially stopped, blocked or no
previous power, as it is now, then the economy can
not do normal. Already seen bailouts of financial
institutions in the United States - s, and the first
European banks in the UK, Belgium, Holland and
Germany. Analysis of financial markets, even in cases
that, as in past months 2009. and now calm, negative
trends indicate that it will certainly significantly affect
the short-and medium-term actions and financial and
real sectors and inflation worldwide.
Recorded negative economic growth for two or more
quarters is commonly called recession. Subprime
mortgage crisis and the bursting of other bubbles in
the real estate world wide has led to a recession in
the U.S. and many other countries in 2008 and has
a tendency to continued growth in the beginning
of 2009. Even if the financial crisis is one that
20

2008
6,8
46,0

2009
5,2
46,0

4,8
...

determines the initial shock of entering a recession

is certainly that there are other factors which are and
may be more important in prolonging the recession.
Understanding causality is therefore a prerequisite
for good policy. You can use several techniques,
activities, in order to prevent bank runs, and refer
to those used by a) individual banks33 (prevention
techniques that are applied by the banks themselves,
independently of the other entities in the economy
of the state), and b) the central banks of countries34.
33 These include
a) taking deposits from those depositors who do not notice,
do not watch, general information that may encourage
bank run;
b) suspension of deposit withdrawal, suspension of convertibility
c) banking regulation (factional reserve banking
d) total banking reserves (reserve ratio 100%)
34 The central bank can do
a) lending, lending to banks in the short term, to be able,
liquid
b) a system of deposit insurance of each depositor at a cer-

www.finconsult.ba

Finansije
State governments are beginning to intervene quickly
and prepare their comprehensive programs to mitigate
the effects of the financial crisis, and programs to
increase economic activity in the countries. We point
out some emergency measures by the government.

of powerful globalization, especially

economical and financial globalization, they
occur in shorter time intervals, but with more
implication on economic activity of different
countries.
3) The crises in the financial sector appear in

Table 7 Showing some emergency activities ( measures ) governments

Number
ordinal

Countries

USA

Canada

France

Austria

Emergency taking (activities )

government guarantees all loans (debt) issued by banks with maturity over 3
years
interest rate is almost halved, from 2.25 to 1.5%
guarantee deposits increased from $ 100,000 to $ 250,000
preparation and implementation the program of help from 700 to 800 billion
dollars
interest rate is almost halved,; na 2,25 %
short selling becomes more stringent (short-lending and trading in
securities); temporary ban on short selling in 13 financial institutions of 8 X
2008 years
to raise liquidity guarantee loans provided 320 billion in order to guarantee
the bank's loan
Bank recapitalization, the government established a special body and
provides $ 40 billion to take part in companies
short selling becomes more stringent (short-lending and trading in
securities); temporary ban on short selling in 13 financial institutions of 8 X
2008 years
interest rate is almost halved; na 2,25 %
short selling becomes more stringent (short-lending and trading in
securities); temporary ban on short selling in 13 financial institutions of 8 X
2008 years

According to Milton Friedman35, inflation is always

and everywhere a monetary phenomenon, and how
money can influence and affect many other economic
variables it is necessary to take over monetary policy
and manages the money and interest. The program,
which should be out of the financial crisis becomes
and it should be just part of the overall program of the
countrys program to revive its economic activities.
But, the crisis is global and should be co-ordinated
activities. Whether and how these programs work?
It is difficult to predict, but if nothing seems almost
certain that this will have further aggravation and
awareness of risk and likely pushed the world
economy into a deeper crisis.
Conclusions
Consideration of the crises, especially the financial
crisis could be highlighted by the following
conclusions:

4)
5)
6)
7)
8)

9)

various forms, types, and there are many

models that try to explain the different
influencing factors and incentives to these
crises.
Financial crisis occur under various monetary
and regulatory framework.
Crisis in the financial sector are especially
connected with significant losses (asset value,
financial results).
Slowing down of the economic activity,
recession, coincide with crisis.
Economic activities slow down in periods of
2-3 years, and costs of those are significant
part of GDP.
The crucial since understands causes of the
crisis due to importance to set up and carry
out necessary programs for dealing with the
consequences of it.
Crisis is global and needs global sources of
policies and measures.

1) Through a long history of society remembered

crisis of various types, intensity, and with Literature
different implications.
2) Characteristics of crisis in conditions Books:
1) Cooper George, The Origin of Financial Crises,
tain level.
Harriman House, 2008

35 Nobel laureate in economics

www.finconsult.ba

21

Finansije
2) Merton R. K., Social Theory and Social
Structure, New York, Free Press, 1968
3) Friedman Milton & A. Schwartz, A Monetary
History of United States, Princeton University
Press, 1963

Political Economy, 2001., 109, 2431 - 2465

3) Dominique Strauss Kahn, Mnagement dirctor
IMF , A sistematic crisis demands systematic
solutions, The Financial Times, 25. IX 2008.
godine, 5
4) Laeven L. Valencia F., Systemic banking crises:
Publications:
A now datebase, WP IMF, 2008., 224,
1) BIS, Bank for International Settlements, Survey 5) Franklin Allen & Douglas Gale, A Introduction
of Derivaties Market Activity, 2008 ISSN 1814
to Financial Crises, The International Library of
7356
Critical Writings in Economics, Universites of
2) BIS, Bank for International Settlements, Annual
Pennsylvania & New York. 2007.( 14.VIII )
Report, Basel, 2008
3) Board of Governos of The Federal Reserve Articles in proceedings:
System, Flow of Found Accounts, 2008
1) Blundell Adrian, Wignall and Paul Atkinson
4) OECD,Financial Market Trends, Recent Trends
; The Subprime Crisis, Causal Distortions and
in Institutional Investitors Statistics, 2008.ISSN
Regulatory Reform, RB of Publication and
1995-2864
Research Conferences, Australia 2008., 1195) UN, DESA, Department of Economic and
130
Social Affairs, World Economic Situation and
Prospects, New York, 2009, ISSN 978-92-1- materials from the Internet
109158-8
1) www.wikipedia.org.wiki 19. III 2013
2) www.nytimes.com/reuters/business/bisiness Articles:
21. III 2013
1) Diamond D. P. Dybvig, Bank run, Deposit 3) www.telegraph.co.uk/finance/newsbysector/
Insurance and Liquidity. Journal of Political
banksandfinance 19. III 2013
Economy, 1983., broj 91, 401-419
4) www.imf.com; 19. III 2013
2) Diamond D. R.Rajan, Liquidity Risk, Liquidity
Creation and Finanacial Fragility, Journal of

9
22

www.finconsult.ba

Raunovodstvo
Associate professor Ph.D. Jadranka Kapi1
Associate professor Ph.D. Meliha Bai2

ARMONIZATION OF INTERNATIONAL FINANCIAL

REPORTING

SUMMARY
Harmonization of international financial reporting
is a process that takes more than two decades, and
from the perspective of accounting standards in
the European Union implies two main directions,
harmonizing national accounting standards of
the Member States of the European Union with
International Financial Reporting Standards (IFRS),
as well as harmonization of IFRS with generally
accepted accounting principles of United States of
America (U.S. GAAP) and financial accounting
standards FAS. Underlying determinants of
harmonization are:
integration of national economies into the
international market;
internationalization of the activities of the business
system;
The need for standardization of accounting
categories in the international information world;
The complexity and interdependence of internal
and external accounts;
The need for harmonization of national accounting
standards and legislation;
The need for the introduction of global standards,
the interpretation of financial statements and annual
report of the operations, which would align IFRS
and U.S. GAPP guidelines.
INTRODUCTION
The process of harmonization of international
financial reporting at the level of the European Union
began with the announcement of the European
1 Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu
2 Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu

Commission COM/95/508 in 1995, which provided

the harmonization of national accounting standards
of the member states with International Accounting
Standards, and through Directive (especially
IV and VII) addressed to the harmonization of
international accounting standards with the acquis
communautaire i.e. legal legacy of EU.
The release of the European Commission
COM/2000/359 in 2000, in order to further
harmonize financial reporting and protect the
interests of external users of the report on the capital
market requires that ending with 2005 international
corporations that operate through branches in
two or more EU countries, report consolidated
financial statements in accordance with International
Accounting Standards. Additionally, the European
Unions regulation 1606/2002 set the requirements
of EU entities listed on the stock exchanges to adopt
IFRS for the preparation of consolidated financial
statements.
In accordance with Article 3 Regulation 1606/2002,
the European Union has set checking oft he accounting
standard affecting financial reporting in the sense
that the same ensures true and fair presentation of
the financial position and performance of the subject,
and that it provides a true and fair presentation of the
financial position and performance of the entity, and
that it meets the criteria of understandability,
KEYWORDS:
harmonisation of IFRS and U.S. GAAP, financial
statements presentation, fair value

www.finconsult.ba

23

Raunovodstvo
relevance, reliability and comparability of the
financial information needed to make decisions.
IAS 1 Presentation of financial statements since its
inception in January 1975 was revised nine times,
and the last update was conducted on 16.04.2009.
and applicable from 01.01.2010

1. HAMORNISATION OF IFRS and U.S. GAAP

The process of harmonization of international
financial reporting standards (IFRS) and Financial
Reporting Standards (FAS) was launched with
the signing of the Memorandum of Understanding
between the International Accounting Standards
Board (Eng. IASB) and the Financial Accounting
Standards Board (FASB) in 2006. The document was
revised in 2008, and since then a total of 28 projects
harmonization have been launched.
Projects undertaken in the framework of the
Memorandum of Understanding concluded between
the IASB and FASB include presentation of financial
statements, financial instruments with characteristics
of equity, income taxes, joint ventures, leases,
obligations to employees upon retirement and
revenue recognition.

the position of comprehensive income (OCI) and

the pro-forma figures of the company (Thingaard
et al, 2006).
The project was implemented in three phases.
The result of the first phase of the amendment to
IAS 1 was effective from 01.01.2009. (in Bosnia
and Herzegovina since 01.01.2010.) ordering
the presentation of comprehensive income in
the components of the statement of profit or loss
(up to 01.01.2010. in B&H in the corresponding
expansion of income statement form), or by
separating statements in accordance with IAS
1.81 revised in 2007. Second phase (phase B)
provided a single statement of comprehensive
income in a single format according to DP
Presentation of Financial Statements 3.24-41
in order to increase the strength of predictions
based on additional positions. Third phase (Phase
C) introduces the alignment of interim financial
statements.
In specific, the elements of other comprehensive
income include:

the effects of foreign currency adjustments (IAS

21.39c)
unrealized gains / losses of financial assets held
for sale (IAS 39.55b)
Effective share of gains / losses of instruments
of risk hedging (Eng. Hedging) in bridging the
2. PRESENTATION OF THE FINANCIAL
cash flow (IAS 39.95)
STATEMENTS
Effective share of gains / losses on instruments
hedging the net investment in foreign activities
Project of IASB and FASB had been preliminarily
(MRS 39,102)
named Reporting oft he financial performance
the effects of revaluation of fixed assets (IAS
and to change the name in 2003 to Reporting
16:39)
of comprehensive income and in the 2006 with
the effects of the revaluation of intangible assets
the final name of the Presentation of financial
(IAS 38.85)
statements. IASBs primary goal is thereby
gains / losses obligations to employees in the
further increasing the use of decision-making
form of pensions (IAS 19.93b) and
through the use of financial statements by way of
the effects of tax accruals for all positions
using financial statement via power of forecasting
comprehensive income (IAS 12.61).
revenue positions i.e. earnings quality (Dechow
and Schrand, 2004). As is evident from the very
Alignments of IFRS were made in accordance
title, the central theme relates to presentation of
with amendments to SFAS 130 Reporting of
financial statements, with special emphasis on
comprehensive income, revised in 1997.
24

www.finconsult.ba

Raunovodstvo
Report review:
Statement of financial position
Business activity
operating assets and liabilities
investment assets and
liabilities

Statement
of Comprehensive Income
Business activity
EBIT
investment
income

Financial activity

Financial activity

financial assets

financial income
financial
expenditure

financial liabilities
Income Tax
Discontinued activities
Equity

Statement of cash flows

Busines activity
Operating cash flow
investment cash flow
Financial activity
cash flow of financial assets
cash from from financial
liabilities

Income tax expense from

continuing activities
Income Tax
Discontinued
activities
(after tax)
Discontinued activities
Other
comprehensive
income(after tax)
Equity

Source: FASB/IASB review of the Presentation of the financial statements

Numerous studies have examined the comparative
benefits of realized net income versus income
statement, and the results have varied. A recent study
conducted on a sample of the sixteen member states
of the European Union in the period 1991 - 2005
(Goncharov and Hodgson, 2008) indicates that net
realized income is often a useful measure of the value
of comprehensive income. With the harmonization
comes to a name change of the financial statements,
as well as their structure.
Regardless of the relevance of the changes
implemented in order to increase the power to
predict future cash flows through the statement of
comprehensive income, it can be concluded that the
IASB insists on these approvals from two possible
reasons, namely:

statement, and the effects reported in the statement of

changes in equity.
2.1.

Coverage of the fair value

Another project FASB-IASB of harmonization refers

to the fair value measurement. The overall project
aims to establish a standard for measuring fair value,
which would complement existing standards that
allow the expression of balance items at fair value.
In this segment, considering the FASB and IASB go
in the direction of taking the definition of fair value
of FAS 157 as:

Prices that would be received by selling an asset

or paid to transfer obligations in normal transaction
harmonization with SFAS 130.15 which have between market participants at the measurement
comprehensiveness as the basis of security forces to date.
predict future cash flows;
undisputed effort of IASB to improve inter- In determining fair value, FAS 157 establishes a
comparability of financial statements, income hierarchy starting from the most reliable to the least
statement, the cash flow statement and income
reliable comparative value.

www.finconsult.ba

25

Raunovodstvo
The first level represents uncorrected published
market prices in active markets for identical positions
(similar to IFRS). The same assumes highly liquid
market with guaranteed sufficient comparable
transactions.

this level has a lower reliability than the first level.

Furthermore, access to income through the yield
curve, has experienced some difficulties in the 2008
were caused by insufficient guarantee for offering
yields in the market.

The second level is a consideration of other market

data as published comparable prices of similar
items in active markets or empirical correlations
and the yield curve. Due to the questionable price
transparency and market transactions, as well as
the often wide dispersion of bid and ask prices,

The third level is an estimate of the subject, usually

based on historical data. Certain reliability in this
segment can be considered only if it is expected to
influence future developments in the same capacity
or funding commitments, as was the case in the past.
Principle assessment variables future amortization,

IAS No Name of standards

2
7

12

16
17
19

23

36

38
26

Inventories
Statement of net cash flow
Income tax

Property, plant and equipment

Harmonization by U.S. GAAP

Unused capacity is allocated to inventory
and cost of goods sold
Recognition based on the LIFO method
U.S. GAAP does not require the recognition
of deferred taxes due to the application of
exchange rate differences. U.S. GAAP
permits the recognition of revenues from
items recognized in equity.
U.S. GAAP does not allow depreciation
value adjustments. Costs of the
construction in progress is recognized as
expenditures by U.S. GAAP.

Leasing

U.S. GAAP amortized gains / losses on

the transaction period of the lease.

Employees costs

U.S. GAAP uses the discount interest

based on short-term obligations.

Borrowing Costs

U.S. GAAP recognized by capitalizing

interest without exception. U.S. GAAP
does not recognize capitalization of
exchange differences in the loan.

Impairment of Assets

The process of assessing impairment by

comparing the carrying value and the
current cost includes double check by
U.S. GAAP. U.S. GAAP does not permit
the additional depreciation on impaired.

Intangible assets

U.S. GAAP allows the capitalization of

internally developed software. U.S.
GAAP does not permit the capitalization
of development costs.

www.finconsult.ba

Raunovodstvo
interest rate and the amount recoverable or provide high quality financial reporting.
replacement, to third level applies outdated concepts comparability of reported results of operations at
the international level and
expressing fair value.
Better predictability of future cash flows.
Probably the most critical variable here is the discount
rate (Risk-free rate corrected credit spreads).
LITERATURE
In order to ensure satisfactory quality, FAS 157
requires mandatory notes on measurement values,
1. Bailey/Wild,
International
Accounting
wherein for the third level used, they must be read in
Standards:
A
guide
to
Preparing
Accounts
relation to the other two levels, primarily quantitative
(1998) , Deloitte & Touche
reconciliation of initial and final fair value including
2.
Gray/Needles, Financial accounting, The
the total realized and unrealized gains or losses of
global approach (1999) , Houghton Mifflin
net sales, posting and transfer. Gains / losses must
Company, Boston, New Yorks
be included in the income statement, which provides
3.
International Financial Reporting Standards,
a significant level of transparency. In the case of
Association of Accountants, Auditors and
fair value by expressing the parameters of different
Financial Officers of FB&H, (2011) , Mostar
levels, is accepted as an evaluation that has been
(translation in English)
done on the third level of the entire group balance
4. International Standards on Auditing
positions.
(translation on English) , Association of
Auditing (1999) , Zagreb
The IASB has issued a list of possible harmonization
5.
Jahi Mehmed, Financial accounting, Second
of IFRS and U.S. GAAP for European investors.
revised and updated edition (2009) , Libertas
preparing its financial statements in accordance with
Sarajevo, MGH plc Sarajevo.
IFRS, and are listed on U.S. stock exchanges as
6.
Kapi Jadranka, Accounting, II edition (2011)
follows (abbreviated show significant deviations.
, Faculty of Economics Sarajevo
7.
Schwieger/Rittenberg, Auditing, (1994) ,The
Therefore, significant quantitative differences occur
Dryden Press, Sea Harbor Drive, Orlando in
in IAS 12 and IAS 16. Compared to the standard
Florida.
balance positions in Bosnia and Herzegovina,
possible deviations from GAAP, may occur at the
position of deferred taxes with an applicable tax
rate of income tax of 10%, whereas, in IAS 16,
the case value adjustments luck rarely in practice
and, possibly, consider deviations could be related
to the recognition of the acquisition cost through
acceptance and transfer of current investments.
CONCLUSION
From the above it can be concluded that the
harmonization of accounting standards at the
international level a priority, with the starting point
are the FAS standards and harmonization are mostly
carried out in the form of revised IFRS.
Sublimating above, it can be concluded that the
implications of the changes are aimed at:

www.finconsult.ba

27

Raunovodstvo

Seminar KPE decembar 2013.

U skladu sa Godinjim planom KPE finansijsko-raunovodstvene profesije u BiH za 2013.
godinu, edukativno-konsultantska kua "FINconsult" e u decembru 2013. godine odrati
seminar na temu:
PRIPREMNE RADNJE GODINJEG OBRAUNA ZA 2013.,
MJESTO I ULOGA EKSTERNE/INTERNE REVIZIJE I KONTROLE,
JAVNE NABAVKE - PROBLEMI U PRAKSI, IZMJENE POREZNIH PROPISA

1. Inventarisanje - godinji popis imovine i obaveza sa 31.12.2013.

2. Predbilansne radnje i zakljuna knjienja
3. Provoenje revizije i koristi od revizije za menadment i vlasnike preduzea praktina iskustva
4. Mjesto i uloga interne revizije i kontrole u javnom i privatnom sektoru u BiH - stanje
i perspektive
5. Javne nabavke u BiH - problemi u praksi
6. Porezne aktuelnosti u BiH (FBiH, RS, BD BiH) - primjena postojeih i oekivane
izmjene poreznih propisa
7. Aktuelnosti finansijsko-raunovodstvene profesije u BiH - Aktuelna pitanja

28

www.finconsult.ba

Revizija

Dr.sc.Send Kurtnovi1

NTERNA REVIZIJA I KONTROLA JAVNIH PREDUZEA KAO

FAKTOR POUZDANOSTI FINANSIJSKIH IZVJETAJA
INTERNAL AUDIT AND CONTROL OF PUBLIC COMPANY AS A
FACTOR RELIABILITY OF FINANCIAL REPORTING

SAETAK
Sve je vie pravnih lica na koje je ekonomska kriza
ostavila trag tako to je stvorila uslove za poveanu
motiviranost za prevare. Time finansijski izvjetaji
postaju sve nepouzdaniji. Najvaniji oblik kontrole u
svakom pravnom licu, po svom karakteru, predstvljaju
interne kontrole. Razvijene trine ekonomije u
svijetu ukazuju na potrebu za jaanjem sistema
internih kontrola u svakom pravnom licu, bez obzira
na njegovu veliinu i strutkuru vlasnitva. Razvijen
sistem internih kontrola preventivno djeluje na
smanjenju motivisanosti za prevare, omoguavajui
poslovanje u skladu sa zakonskom regulativom,
to prikaz finansijskih izvjetaja ini pouzdanim.
Ovaj rad treba pokazati da Interna revizija kao
neposredni oblik kontrole od strane menadmenta
koji funkcionie tako to mjeri i vrednuje druge
kontrolne sisteme vri pregled internih kontrola,
obavlja analizu i daje svoju ocjenu da li sistem
interne kontrole funkcionie adekvatno, da li je
efikasan i funkcionalan. Cilj ovog rada je pokazati
kako u dananjim uslovima poslovanja preventivno
djelovati na motive za prevaru i postii pouzdanije
finansijske izvjetaje.

the world point to the need to strengthen the internal

control system in each legal entity , regardless of its
size and istic property. Developed system of internal
controls to act preventively to reduce the motivation
for fraud, enabling the business in accordance
with the legislation, which makes the presentation
of financial statements reliable. This work should
demonstrate that internal audit as a direct form of
control by management that works by measure and
evaluate other control systems is examined internal
controls , analyzes and gives his assessment of
whether the internal control system is functioning
properly , whether it is efficient and functional. The
aim of this paper is to show that in todays business
environment preventive effect on the motives for
fraud and achieve reliable financial statements.
UVOD

Preduzee u svom nastanku ima najmanje dvije

snane motivacije:
1. da zarauje i
2. da se razvija.
Put ka ostvarenju profita i razvoja trasira se poslovnim
planom i poslovnom politikom preduzea. Pomenuti
dokumenti istovremeno su i putokaz kretanja
preduzea u pravcu postavljenih ciljeva a za ije
SUMMARY
implementiranje su odgovorni menadment i organi
upravljanja. Da bi odgovorili svojim obavezama
More and more legal entities in which the economic poslovno i profesionalno glavni menader i upravni
crisis has left its mark so as to create the conditions for
increased motivation for fraud. This financial reports
KLJUNE RIJEI:
are becoming unreliable . The most important form
of control in each legal entity , by its nature , presents revizija, kontrola, rizik, finansijski izvjetaji.
an internal control . Developed market economies in
KEYWORDS:

Univerzitet u Bihu ,Ekonomski fkultet, senada.kurtanovic@hotmail.com

Audit, control, risk and financial statements.

www.finconsult.ba

29

Revizija
organi osjeaju potrebu da budu informisani u svakom
trenutku ili povremeno o tome kuda ide preduzee
i da li se izvravaju profitni ciljevi definisani u
poslovnim projektima. Takve informacije u stanju
je osigurati struno organizirana sluba interne
revizije koja se instalira u preduzeima sa zadatkom
da ispituje i vrednuje valjanost i efikasnost sistema
kontrola ostarivanja ciljeva utemeljenih poslovnom
politikom i planovima rada.
Finansijski izvjetaji sastavljaju se na osnovu
podataka koji su iskazani u poslovnim knjigama.
Izvjetaji moraju biti istiniti i korektno prikazani uz
primjenu zakonskih propisa, okvira, meunarodnih
raunovodstvenih standarda (MRS) i meunarodnih
standarda finansijskog izvjetavanja (MSFI). Opti
cilj revizije je izraavanje miljenja o tome da li su
finansijski izvjetaji prezentovani na fer nain.2

koje se odnose na poslovne dogaaje.3

Sistem interne kontrole podrazumijeva politike,
postupke preduzea koje su utvrdili nadleni
organi istog svojim aktima, a koji imaju za cilj da
obezbijede efikasno i stabilno poslovanje preduzea,
zatitu njenog kapitala, sredstava, poslovnih partnera
i drugih povjerilaca, sprjeavanje i otkrivanje
greaka i nesavjesnih i kriminalnih radnji u radu,
tanost i potpunost raunovodstvenih evidencija i
blagovremeno sastavljanje pouzdanih finansijskih
informacija od znaaja za upravljanje preduzeem.

Ne postoji univerzalni model za sistem internih

kontrola, nego je to osobnost svakog pravnog lica
i na toj osobnosti je utemeljena efikasnost internih
kontrola. Da bi bile efikasne interne kontrole moraju
se primjenjivati stalno i efikasno. Za poslovanje
pravnog lica, neophodne su interne kontrole kao
Najvaniji
izvor
spreavanja
prevara
su oblik internog nadzora. Interne kontrole preventivno
uspostavljene jake interne kontrole. Odgovornost djeluju na motivisanost za izvrenje prevara, kao
za neuspostavljanje internih kontrola prvenstveno oblika krenja zakonitosti.
snosi rukovodstvo. Da bi se postigla pouzdanost
finansijskih izvjetaja, moraju postojati i funkcionisati Vea zainteresovanost preduzea za efikasne interne
interne kontrole kako bi se vidjelo da evidencija, i kontrole nastala je djelimino kao rezultat velikih
podaci tano i objektivno odraavaju transakcije i gubitaka koji su postale svakodnevnica javnih
raspolaganje sredstvima preduzea. Revizor ispituje preduzea u BiH. Analiza problema koji se odnose na
interne kontrole utvrivanjem dobrih i loih strana te gubitke pokazuje da bi se oni, vjerovatno, izbjegli
interne kontrole i na osnovu pribavljenih dokaza daje da su javna preduzea odravala efektivne sisteme
ocjenu. Ukoliko revizor otkrije ozbiljne propuste u interne kontrole. Takvi sistemi bi sigurno sprijeili
internim kontrolama, sastavlja izvjetaj koji upuuje ili omoguili ranije otkrivanje problema koji su
rukovodstvu. Preventivna kontrola je najefikasniji doveli do gubitaka, time ograniavajui tetu javnih
lijek u spreavanju bolesti koja se zove prevare.
preduzea. Dobar sistem interne kontrole garantuje
stabilnost preduzea sa jedne strane a sa druge dobro
Svaki raunovodstveni sistem i sistem interne usklaen sistem internih kontrola olakava put
kontrole moe biti neefikasan protiv kriminalne reviziji i skrauje provedbu revizije.
radnje koja ukljuuje tajne sporazume izmeu
zaposlenih ili kriminalne radnje poinjene od strane
rukovodstva. Odreeni nivoi rukovodstva mogu biti 1.INTERNA REVIZIJA I KONTROLA
u poziciji da zaobiu kontrole kojima bi se mogle
sprijeiti sline kriminalne radnje poinjene od strane Interna kontrola i interna revizija se vrlo esto kao
drugih zaposlenih lica; npr., pomou usmjeravanja discipline poistovjeuju. U svakom preduzeu
podreenih lica da neispravno evidentiraju poslovne potrebno je uspostaviti sistem nadzora nad praenjem
dogaaje ili da ih prikriju, ili da iskljue informacije kako zakonskih propisa tako i procedura i aktivnosti
2 Grupa autora, Revizija finansijskih izvjetaja vodi kroz
praktinu reviziju, Banja Luke, i Sarajevu, decembar 2005.
god.str.17.

30

3 Grupa autora, Revizija finansijskih izvjetaja vodi kroz

praktinu reviziju, Banja Luke, i Sarajevu, decembar 2005.
god.str.81.

www.finconsult.ba

Revizija
za koje se preduzee interno opredjelilo, a postavlja
se tako da se nadzor redovno provodi i da je stalno
prisutan.

precizno i efikasno upravljanje aktivnostima.

Svi zaposleni u skladu sa dunostima koje su im
dodijeljene unutar preduzea snose odgovornost za
internu kontrolu u okviru svakodnevnih aktivnosti, i
Osnovna podjela nadzora je podjela na kontrolu i moraju dobiti jasnu poruku od vrha rukovodstva da
reviziju. Kontrola je aktivnost nadzora u momentu se odgovornosti za kontrolu moraju shvatiti ozbiljno.
kada se jo mogu sprijeiti eventualne negativne Kontrolne postupke utvruje menadment i to je prva
pojave ili rizici, odnosno to je nadzor u periodu dok linija odbrane od zloupotreba, prevara, kraa i sl.
se teta jo moe sasvim izbjei.
Internu kontrolu ine metode i postupci ugraeni u
Revizija nema za cilj da sprijeava realizaciju rizika organizaciju poduzea, a usvojeni od menadmenta,
u momentu nastajanja, ve ima za cilj da ga otkrije, kako bi osigurali neometano djelovanje svih
utvrdi nain nastanka tetnog dogaaja i za neko poslovnih funkcija preduzea4
budue vrijeme sprijei nastanak rizika i njegovu
realizaciju. ak i samo saznanje izvrioca neke Postoji vie razliitih definicija Interne revizije,
aktivnosti, da e se pojaviti neka vrsta naknadne meutim Institut internih revizora kao meunarodna
kontrole njegovog rada, stimulativno utie na profesionalna asocijacija definie funkciju interne
smanjenje nastanka tetnih dogaaja. Osim toga revizije na slijedei nain: Interna revizija je
utie i na razvoj samokontrole, koja je izuzetno nezavisno, objektivno uvjeravanje i konsultantska
znaajna, jer su samokontrole mehanizmi na koje se aktivnost kreirana s ciljem dodavanja vrijednosti i
unapreenja poslovanja organizacije. Ona pomae
esto oslanja i interna kontrola.
organizaciji da ostvari svoje ciljeve osiguravajui
Interna kontrola je nadzor koji je uvijek podreen sistematian, discipliniran pristup ocjeni i poboljanju
menadmentu i predstavlja funkciju menadmenta efikasnosti upravljanja rizikom, kontrolama i
koja ukljuuje odanost politici menadmenta procesima upravljanja5
zatitu imovine, spreavanje i otkrivanje prijevara i
pogreaka, ispravnost i cjelovitost raunovodstvenih Interna revizija treba da obuhvati ispitivanje i
evidencija, pravovremenost pripreme vjerodostojnih ocjenjivanje adekvatnosti i efikasnosti sistema
finasijskih informacija, dok interna revizija interne kontrole, odnosno, prvi zadatak interne
predstavlja aktivnost koja kontrolie upravljake revizije je da procjeni da li je interna kontrola dobro
organizovana, da li je efikasna tj, da li je dobro
strukture, nadzire i usmjerava menadment.
obavila svoj zadatak. U teoriji i praksi za internu
Interna revizija prola je razvojni put od financijske reviziju se kae da ima obiljeje 3E, tj. revizija
revizije (revidiranje samo raunovodstvenih ekonominosti, efektivnosti i efikasnosti6. Mogue
evidencija i informacija), do revizije poslovanja je dodati i etvrto E equity (pravinost). Time je
(ispitivanje svih poslovnih procesa). Moderna interna djelokrug rada interne revizije proiren7. Ova etiri
revizija usmjerena je na postizanje ciljeva preduzea, termina sigurno se preklapaju jer neto to se odnosi
upravljanje rizicima te aktivno sudjelovanje u na ekonominost, sigurno ima uticaja i na efikasnost
procesu upravljanja i poveanju kvaliteta poslovanja. i efektivnost a i na pravinost. Ilustracija 4E je na
sljedeem dijagramu:
Sistem interne kontrole obuhvata irok spektar
razliitih procedura, ukljuujui kontrole u 4 Tuek B, ager L. Rika . Revizija-podrka poslovnom
raunovodstvu, procesima proizvodnje, nabavci, upravljanju, Revicon, Sarajevo,2006. str.267
razgranienju dunosti i u finansijskom izvjetavanju. 5 Bai M.i Malinovi Alma, Prirunik za internu reviziju,
Znaaj sistema internih kontrola je u tome da se one 2009,Sarajevo,str 79.
odvijaju istovremeno sa tekuim procesom rada 
Andrew Chambers, Geoorges M.Selim, Gei isti je ugraen u taj proces i ini njegov sastavni rald Vinten:Internal Auditing,Pitman Publishing,
dio. Interne kontrole provodi Uprava i svi uposlenici 1987,London,str.78.
Mirko, A. Branko,K. Dejan,J.Revizija teorija i praksa, Susa ciljem da se osigura, u granicama mogunosti, 
botica, 2009.str. 291.

www.finconsult.ba

31

Revizija
Slika 1: Ilustracija 4E u internoj reviziji
STVARNI INPUT

= EFIKASNOST

=EFEKTIVNOST

=EKONOMINOST
PLANIRANI INPUT

STVARNI AUTPUT

= PRAVINOST

PLANIRANI AUTPUT

Izvor818
Izvor
Interna revizija nije ukljuena u poslovne procese,
ve je u odnosu na poslovanje vanjsko tijelo.
Svako vanjsko tijelo moe biti samo savjetodavno i
izvjetajno tj. odgovorno za tanost i kvalitetu svojih
izvjetaja, ali ne i za upravljanje preduzeem.

1.1. Zakonski propisi koji reguliu oblast interne

revizije

U Bosni i Hercegovini oblast interne revizije

reguliu zakoni u Federaciji BiH i RS i to:
- Zakon o internoj reviziji institucija BiH (Sl.
Glasnik BIH br. 27/08),
- Zakon o internoj reviziji u javnom sektoru u
Osnovne karakteristike interne revizije su slijedee:
Federaciji BIH (Sl.novine FBIH 47/08),
- Zakon o internoj reviziji u javnom sektoru
- provode je osobe koje su uposlene u
Republike Srpske (Sl.Glasnik RS br.17/08),
preduzeu ije se poslovanje ocjenjuje,
- Zakon o Javnim preduzeima (Sl.novine
- ona je neovisna kod ispitivanja, prosuivanja
Federacije BIH 8/05).
i ocjenjivanja bez ikakvih ogranienja,
- sve aktivnosti u preduzeu su podlone Naa dosadanja nadzorna praksa vezivala je
koncept revizije za provjeravanje ispravnosti i
ispitivanju internog revidiranja,
tanosti finansijskih obrauna i traenje greaka.
- interna revizija je podrka i pomo
Takva revizija je liila na inspekciju, iji je ulazak
menadmentu pa je i savjetodavna funkcija. u javna preduzee izazivao strah kod odgovornih
osoba. Moderna revizija je analitina i savjetodavna,
Osnovnu razliku izmeu interne kontrole i interne a njeni izvjetaji imaju obiljeje studije trokova.
Svako podruje profesionalnog djelovanja, pa tako
revizije treba traiti u postupku djelovanja, odnosno
i interna revizija, utvruje odreena pravila kojih
u postupku ispitivanja i otklanjanja nepravilnosti. S se pripadnici struke moraju pridravati, da bi se
tim u vezi unutarnji nadzor moe biti prethodni ili osigurao kvalitetan rad.
naknadni9. Prethodni nadzor se ostvaruje kontrolama.
Interna revizija moe pomoi u utvrivanju i ocjeni
izloenosti riziku te doprinijeti poboljanju sustava
kontrola i upravljanja rizikom.10

Standardi interne revizije uz kodeks profesionalne

etike ine fundamentalni dio Okvira profesionalnog
djelovanja internih revizora. Oni nisu statini ve se
stalno razvijaju i usavravaju.

Standardi za rad internih revizora se zasnivaju, na

Meunarodnim standardima izdatih od Instituta
8 Andrew Chambers, Geoorges M.Selim, Gerald Vinten:
internih revizora (IIA) na nain kako je to definisano
Internal Auditing, Pitman Publishing, 1987, London, str.83
Zakonom o internoj reviziji institucija BiH (Sl.
9 Tuek B, ager
L. Rika . Revizija-podrka poslovnom
1
Glasnik BIH br. 27/08). Navedni standardi su
Andrew Sarajevo,2006.
Chambers, Geoorges
upravljanju, Revicon,
str.279M.Selim, Gerald Vinten:Internal Auditing,Pitman Publishing,
djelimino prilagoeni potrebama javnog sektora.
1987,London,str.83

MRevS 610 str.662

32

www.finconsult.ba

Revizija
Dijele se na tri grupe:
1) Standardi karakteristika/ atributivni standardi
koji opisuju karakteristike organizacija i nosilaca
koji obavljaju poslove interne revizije, a to su:
svrha, nadlenost i odgovornost, nezavisnost i
objektivnost, strunost i duna profesionalna
panja i program osiguranja i unapreenja
kvaliteta rada interne revizije, a obaveza je da
budu definisani u obliku pisanog dokumenta tj.
pravilanika odjela interne revizije koji mora biti
usklaen sa zahtjevima standarda i odobren od
uprave.
2) Standardi izvoenja/radni standardi opisuju
prirodu poslova interne revizije i odreuju
kriterije na osnovu kojih se ocjenjuje kvalitet
poslova interne revizije, a to su: upravljanje
aktivnou interne revizije, priroda posla,
planiranje rada obavljanje poslova interne
revizije, saoptavanje rezultata tj.izvjetavanje,
praenje napretka revizije, i prihvatanje rizika od
strane rukovodioca.
3) Standardi implementacije/standardi provoenja
pruaju uputstva koja su primjenjiva za specifine
vrste revizorskih poslova. Podijeljeni su u
dvije grupe, dvije vrste aktivnosti, uvjeravanja
i konsaltinga. Usluga uvjeravanja ukljuuje
objektivnu procjenu dokaza od strane internog
revizora da bi se osiguralo nezavino miljenje ili
zakljuci o nekom procesu. Konsultantske usluge
su po prirodi savjetodavne i obino se obavljaju
na konkretan zahtjev.
Uinkovito upravljanje odjelom interne revizije
podrazumijeva odgovarajue planiranje koje
ukljuuje prethodnu procjenu rizika barem jednom
godinje uz angaman i doprinos vieg menadmenta,
formiranje odgovarajuih politika, programa i
procedura kao vodia za obavljanje poslova interne
revizije, te periodino izvjetavanje uprave i vieg
menadmenta o izvrenim poslovima. Rizik je
vjerojatnost nastanka nekog dogaaja koji e imati
posljedice na ostvarivanje ciljeva organizacije11

revizorima se nameu zahtjevi profesionalnog

djelovanja. Meunarodni institut internih revizora
usvojio je 2000. te godine Etiki kodeks, ija je svrha
promovirati etiku kulturu u podruju interne revizije.
Kodeks sadri naela i pravila kojih su se duni
pridravati svi zaposleni u odjelu interne revizije.
Naela Kodeksa predstavljaju polazne osnove na
kojima se temelje pravila etikog profesionalnog
obavljanja poslova, a pravila predstavljaju razradu
naela kojima se odreuje etiko ponaanje
zaposlenika u odjelu interne revizije. Osnovna naela
su: potenje, nezavisnost, strunost, objektivnost i
nepristranost, povjerljivost te izbjegavanje sukoba
interesa.
U pravilima ponaanja koji se odnose na potenje
istie se da interni revizori obavljaju svoje poslove
poteno, marljivo i odgovorno. Potuju Zakon, i
nee svjesno biti dio nezakonitih aktivnosti, nee
uestvovati u aktivnostima koje mogu ugroziti
njihove nepristrane procjene, bit e oprezni pri
upotrebi i zatiti informacija do kojih su doli
tokom revizijskog ispitivanja, drugim rjeima, nee
upotrijebiti informaciju u svoju privatnu korist niti
na bilo koji nain koji bi bio suprotan Zakonu. Interni
revizori e pruati samo one usluge za koje imaju
potrebna znanja, vjetine i iskustvo i kontinuirano e
usavravati svoju strunost i kvalitet svojih usluga.

2. INTERNA REVIZIJA U JAVNIM

PREDUZEIMA

Javno preduzee je preduzee koje obavlja aktivnosti

od javnog drutvenog interesa koje obezbjeuju javne
vlasti. Aktivnosti od javnog interesa predstavljaju
aktivnosti u oblasti energije, komunikacija,
vodosnabdjevanja i kanalizacije, upravljanje javnim
resusrsima i dr. aktivnosti od javnog interesa koje
odreuje osniva javnog preduzea kao to su opine,
kanton, entitet ili drava. Organi upravljanja javnog
Osim revizijskih standarda kojima se utvruju naela preduzea su: Skuptina, Nadzorni odbor, Uprava i
i daju smjernice za postupak obavljanja revizije, Odbor za reviziju. U smislu funkcije interne revizije
postoje dva organa, a to su: Odbor za reviziju i Odjel

Training Corses, The Institute of Auditors UK ans Ireland,
za internu reviziju.
London, 2000., str 5.

www.finconsult.ba

33

Revizija
Odbor za reviziju je obavezni organ u svakom
javnom preduzeu. Izvjetava Nadzorni odbor preko
mjesenih izvjetaja Odbora za reviziju. Ovlatenja
Odbora za reviziju su sljedea:
- imenovanje vanjskog revizora za preduzee,
- imenovanje direktora Odjela interne revizije
ukoliko ga nije imenovao generalni revizor,
- odgovora za pregled kljunih dokumenata interne
revizije kao to je godinja procjena rizika i plan
revizija te osigura provoenje istih,
- osigurava da Odjel interne revizije izvrava svoje
zadatke u skladu sa planom,
- osigurava da interne kontrole budu u funkciji.
lanovi Odbora se biraju putem javnog konkursa,
a Nadzorni odbor predlae skuptini izabrane
kandidate koja ih potom odobrava. Odjel interne
revizije je odgovoran za obavljanje konkretnih
aktivnosti interne revizije, dok odbor za reviziju vri
nadzor nad aktivnostima Odjela.

- usaglaenosti sa zakonima i propisima,

- pouzdanosti,
tanosti
i
sveobuhvatnosti
finansijskih i drugih poslovnih informacija,
- efektivnosti, efikasnosti i ekonominosti
poslovanja,
- zatiti imovine i drugih resursa i preduzimanju
mjera protiv moguih gubitaka zbog
zloupotrebe, lakeg upravljanja, greaka, prevara
i nepravilnosti;
- da li su aktivnosti zaposlenih u skladu sa
politikama, standardima, procedurama i vaeim
zakonskim i podzakonskim propisima i
- preduzetim mjerama rukovodioca subjekta, po
preporukama interne revizije s ciljem otklanjanja
utvrenih slabosti i nepravilnosti.

Svrha interne revizije je da prui nezavisno i

objektivno uvjeravanje i konsultantske/savjetodavne
usluge, sa ciljem unapreenja poslovanja preduzea.
Cilj interne revizije je pruanje usluga koje trebaju
pomoi menadmentu u efikasnom izvravanju
U skladu sa Zakonom o javnim preduzeima u njihovih obaveza provjeravajui da li je provoenje
FBiH, javna preduzea koja upoljavaju vie od upravljakih i kontrolnih mehanizama odgovarajue,
100 uposlnika, obavezna su da uspostave Odjel ekonomino i dosljedno u odnosu na zakonske
interne revizije. Zakonom je propisano da je ovaj propise, provjerava uputstva za rad, interne akte i
Odjel odgovoran za pripremu godinje strategije o ugovore i druge propise, dajui preporuke i savjete
procjeni rizika i plana revizije koji sadri detaljan u vezi sa aktivnostima koji su predmet revidiranja.
plan visokorizinih podruja u organizaciji, te
podnosi izvjetaje o obavljenim revizijama i
preporuke Odboru za reviziju putem direktora 3. FUNKCIJA INTERNE REVIZIJE U JAVNIM
Odjela. to se tie kadrovske popunjenosti Odjel PREDUZEIMA
interne revizije sastoji se od direktora Odjela i
internih revizora. Direktor Odjela interne revizije je Javna preduzea su duna formirati Odjel interne
lan Odbora za reviziju bez prava glasa. On redovno revizije kao posebnu organizacionu jedinicu. Mjesto
funkcije u organizacionoj emi preduzea daje jasnu
izvjetava Odbor za reviziju o zavrenim revizijama
poruku svim zaposlenicima da je interna revizija
sa predloenim preporukama. Cjelokupno osoblje
nezavisna i da ima punu podrku menadmenta. U
Odjela interne revizije su zaposlenici preduzea
Odjelu interne revizije sistematizaciom se predvia
osim direktora Odjela, koji je duan da uspostavi radno mjesto direktora Odjela koji nije zaposlenik
Odjel odgovarajueg obima potrebnog za adekvatno preduzea, koji rukovodi slubom i treba da ima
obavljanje dunosti uvrenih Zakonom.
certifikat internog revizora. Odjel za internu reviziju
Uloga interne revizije je da na osnovu utvrivanja
potencijalnih rizika u procesima i aktivnostima
procjeni, sagleda i izvjesti o sljedeem:
- efikasnosti i adekvatnosti sistema finansijskog
upravljanja, i kontrola u svrhu kontroliranja
rizika,
34

treba da izvjetava Odbor za reviziju koga ine

izabrani vanjski saradnici u skladu sa Zakonom o
javnim preduzeima.

Zakonodavstvo izriito ne zahtijeva da Odjel

za internu reviziju izradi vlastiti Pravilnik, ali
se preporuuje, vodei rauna da je u skladu sa

www.finconsult.ba

Revizija
osnivakim aktom preduzea. Pravilnik o radu
interne revizije je formalni pisani dokument koji je
definisao slijedee:
- Djelokrug rada Odjela interne revizije,
- Standarde i Kodeks interne revizije,
- metodologiju rada Odjela,
- organizacionu strukturu Odjela,
- nezavisnost Odjela,
- pristup reviziji,
- ovlatenja, odgovornosti i
- saranju sa upravom i eksternim revizorima.
Pravilnik o radu sastavlja direktor Odjela, kojeg
odobrava Odobr za reviziju a usvoja Skuptina
drutva ime se jasno daje na znanje podrka funkciji
interne revizije od strane menadmenta.

lana preduzea i da je ono ugraeno u sve periodine

aktivnosti i aktivnosti iz dana u dan. Ovo predstavlja
kljuni dio uloge izvrnih direktora.
Jedna od kljunih uloga interne revizije je da
obezbijedi objektivno jamstvo izvrnim direktorima
i odboru, da je proces upravljanja rizikom potpun,
djelotvoran i efikasan. Djelokrug rada interne revizije
treba da pokriva sve djelatnosti organizacije, a rad je
baziran na procjeni rizika.
Kao tehnika za identifikaciju rizika u javnim
preduzeima koriste se intervju sa lanovima Uprave
(Direktor i Izvrni direktor za ekonomsko pravne
poslove) i anketni obrazci. Razmatraju se dugoroni
i kratkoroni ciljevi preduzea i popunjavaju tipski
anketni obrazci za lanove Uprave.

3.1.PLANIRANJE INTERNE REVIZIJE U

JAVNOM PREDUZEU

Mjerenje rizika vri se kvalitativno i kvantitaivno u

skladu sa instrukcijama iz ankete. Rizik je izraen
kao umnoak mogueg utjecaja na poslovanje
Sve aktivnosti interne revizije potiu iz plana interne
i vjerovatnoe da e se dogaaj desiti (u vidu
revizije. Plan interne revizije se priprema nakon
finansijskih posljedica, zakonskih prekraja, javnih
sveobuhvatnog pregleda i analize aktivnosti i rizika
neugodnosti i sl.). U rangiranju rizika koriste se
u javnom preduzeu. U skladu sa Meunarodnim
saznanja iz prethodnih revizija i vri se korekcija
standardima interne revizije, planove interne revizije
bi trebalo bazirati na procjeni rizika (koja se obavlja ocjena menadmenta i definitivno odreuje prioritet
bar jednom godinje), da bi se odredili prioriteti (u skladu sa kadrovskim mogunostima Odjela).
interne revizije.
Procjena rizika se kreira u brojanom iznosu od 1
Svako preduzee se suoava sa rizicima. Rizik do 9, a procjenu vre zaposlenici Odjela za internu
je tretiran kao dogaaj, akcija ili neakcija koja se reviziju i Uprava Preduzea da bi se dolo do
nepovoljno odraava na sposobnost preduzea konanog profila procjene rizika i to:
da postigne svoje poslovne ciljeve i izvri svoju 1 3 nizak nivo rizika,
4 5 srednji nivo rizika,
strategijsku uspjenost.
6 8 visok nivo rizika,
Odgovorni za upravljanje moraju identificirati rizike 9 kritian nivo rizika.
sa kojima se preduzee suoava, procijeniti ih,
odluiti da li su na prihvatljivom nivou, i, ako nisu, Oekivani rezultati procjene rizika treba da odrede
preduzeti mjere da se odgovori na te rizike. Zatim prioritete za potencijalne revizije u narednoj godini.
moraju nadzirati napredak tih aktivnosti i biti sigurni Odluka o tome koje e se revizijske procedure dalje
da se odnose prema rizicima kako treba. Taj proces analizirati zavisi od toga da li e provedena interna
predstavlja upravljanje rizikom. Upravljanje rizikom revizija donijeti novi kvalitet u poslovanju preduzea
najbolje funkcionira ako se zna da je to posao svakog time to e izvriti reviziju.

www.finconsult.ba

35

Revizija
Tbel 1: Najee prepoznati uobiajni kljuni rizici u javnim preduzeima BiH
KATEGORIJE RIZIKA

PREPOZNATI RIZICI

PROCJENA
RIZIKA

I - RIZIK OKRUENJA
II - PROCESNI RIZIK

AKCIJE
ODJELA
INERNE
REVIZIJE

A)OPERATIVNI RIZIK
B) RIZIK OVLASTI
C) RIZIK INFORMACIONE
TEHNOLOGIJE
D) RIZIK INTEGRITETA
E) FINANSIJSKI RIZIK

A) OPERATIVNI RIZIK
B)JAVNO IZVJETAVANJE
C)STRATEKI RIZIK

III - RIZICI
INFORMACIJA ZA
DONOENJE ODLUKA

Izvor: autor

Tbel 2: Rizici javnog izvjetavanja u javnim preduzeima BiH

KATEGORIJE
RIZIKA

B)JAVNO
IZVJETAVANJE
1)Proces finansijskog
izvjetavanja
2)Rizik procjene
internih kontrola
3)Porezni rizik

PREPOZNATI RIZICI

PROCJENA AKCIJE ODJELA

RIZIKA
INTERNE
REVIZIJE

RIZICI INFORMACIJA ZA
DONOENJE ODLUKA
Tanost objavljenih informacija
Nepotpuno snimljene interne
kontrole
Mogunost pogrenog evidentiranja
to izaziva porezne konsekvence

Izvor: autor

Praenje preporuka
eksterne i interne
revizije
Izrada vodia za
interne kontrole
Kontrola primjene
Zakona poreza na
dobit, dohodak, PDV

Prioritetni fokus rada Uprave su podruja rangirana

visokim rizikom. Aktivnosti, poslovni procesi i
poslovne jedinice koje predstavljaju najvei rizik
za preduzee, zahtjevaju vie panje interne revizije
nego podruje nieg rizika. Ovim principom se
interna revizija rukovodi u postupku izrade plana.
Visokorizina podruja su predmet frekventnijih
internih revizija nego ona sa manjim rizikom.
Usavravanje modela ocjene rizika je kontinuirani
proces funkcije interne revizije. Cilj je da se resurski
revizije optimalno dodijele revizijama sa najveim
rizikom, da bi se rizik smanjio i postigle vee utede
i znaajna poboljanja.

- identificira sva podruja rada preduzea

koja zahtjevaju reviziju tokom trogodinjeg
perioda,
- navede kako e glavni sistem internih
kontrola preduzea i procesi za upravljanje
rizicima biti provjeravani,
- odredi resurse i vjetine koje su potrebne da
se postignu ciljevi revizije,
- napravi podjelu koritenja resursa da bi se
1
postigla aktivnost uvjeravanja
o sistemu
interne kontrole,
- da pomogne cjelokupnu kontrolu i usmjeri
radne aktivnosti.

Nakon izvrene procjene rizika pristupa se

izradi Stratekog plana. Izrada Stratekog plana
predstavlja kljuni dokument za efikasne aktivnosti
interne revizije. Svrha plana je da:

Za izradu, donoenje i razvoj Stratekog plana

odgovoran je direktor Odjela interne revizije.
Strateki plan daje glavne pravce djelovanja u
buduem trogodinjem periodu. Njime se odreuje

36

www.finconsult.ba

Revizija
vizija i misija interne revizije kao i aktivnosti koje
je potrebno navesti kako bi se ostvarili poslovni
ciljevi. Obaveza izrade i donoenja Stratekog plana
je zakonska obaveza regulisana Zakonom o javnim
preduzeima.

Metodologijom rada interne revizije u javnom

sektoru FBiH propisana je struktura godinjeg plana
interne revizije koju ine (Sl.Glasnik BiH 13/12):
1.Uvod;
2. Uloga i svrha interne revizije;
3. Planiranje i odobravanje godinjeg plana interne
revizije;
Godinji plan je bitan u procesu kontrole i planiranja
4. Provoenje interne revizije;
da bi menadment mogao ispravno razmotriti 5. Organizacija rada interne revizije
izvjetaje i pratiti ostvarenje postavljenih zadataka 6. Izvjetavanje;
pred internu reviziju. Godinji plan obuhvata 7. Zakljuak.
najrizinije procese utvrene na temelju rangiranih
procesa prema izraunatom stepenu rizika. Revizije Operativno planiranje slui kao potpora godinjem
se planiraju u saradnji sa rukovodstvom javnog planu i sastoji se od detaljnih radnih planova koje
zahtjeva svaki projekat.
preduzea utvrujui dinamiku i raspored obavljanja
revizija po mjesecima, vodei rauna o optereenosti Operativni plan treba da sadri:
Odjela drugim poslovima. Broj planiranih revizija
limitiran je raspoloivim resursima.
- kratak sadraj osnovne strategije koju bi zaposleni
Godinji plan izrauje direktor Odjela i mora da
sadri slijedee:
1. prirodu projekta revizije tako da u detaljno
definie ono to se mora raditi tj. mora da
sadri prijedlog popisa revizija koje se
planiraju provoditi u narednoj godini, i mora
biti usvojen od Odbora za reviziju,
2. potrebno osoblje za ispravno provoenje
revizije (Plan ukljuuje broj projekta, sam
projekat, podruje u kojem se radi i obraun
sati-odreen broj radnih dana za datu
reviziju),
3. trokove za godinu ukljuujui putne
trokove i reprezentaciju, plate i druge
neposredne trokove koji su u neposrednoj
vezi sa projektima revizije,
4. vrijeme potrebno za provoenje projekta,
ukljuujui naknadne preglede i pisanja
izvjetaja.

u Odjelu interne revizije trebali slijediti u toku

revizijskog postupka, datume revizije,
- potrebno pomono osoblje,
- detaljne korake, procedure i testove koji se
moraju provoditi tokom revizije.

Operativni planovi ostaju u tekuem dosjeu projekata

i ne dostavljaju se Odboru za reviziju na usvajanje
niti na odobravanje.
Revizorski izvjetaj je proizvod interne revizije ali
ne i krajnji rezultat. Konaan proizvod revizorskog
rada je dodata vrijednost za korisnika i njegovo
rukovodstvo kroz struno revizorsko miljenje,
odnosno kroz njegovu provedbu. Interna revizija
mora vii menadment izvjetavati jezikom koji on
razumije i navesti ga na djelovanje. Najkrae reeno,
posao revizora je informisati, uvjeriti i ostvariti
ciljeve revizije.
Periodini izvjetaji interne revizije trebaju se
dostavljati u skladu sa godinjim planom, nakon

Tbel 3: Godinji plan interne revizije

GODINJI PLAN INTERNE

Broj
projekta
.......
.......
Izvor: autor

REVIZIJE ZA .... GODINU

Radnih dana
Revizijski projekat
Podruje
direktor
uposleni
Izrada godinjeg izvjetaja za ...... god. Odjel IR
.......
......
.......
.....
.......
......

www.finconsult.ba

37

Revizija
svake pojedinane revizije u roku od 20 dana nakon
zavretka kontrole. Izvjetaj treba da sadri:
1) Opte informacije, gdje se objanjava razlog
revizije, da li je planirana ili po posebnom
zahtjevu, ta je preduzeto sa nalazima i
preporukama prethodne revizije.
2) Cilj revizije- ukratko opisuje ciljeve, zato je
revizija provedena i ta se eli postii.
3) Obim revizije navode se aktivnosti, procesi,
pozicije koje su fokus revizije i period za koji
je revizija zavrena, kao i podruja koja nisu
revidirana.
4) Ocjena djelovanja sistema internih kontrola
- u ovom dijelu se identifikuje proces interne
kontrole i utvruje odgovornost svih nivoa
rukovodstva i ostalih zaposlenih u vezi s
tim. Navodi se kako je postavljena interna
kontrola i kako funkcionie.
5) Nalazi revizije obuhvataju rezultate revizije
koji treba da budu detaljno opisani i
obrazloeni propusti i slabosti pozivajui se
na propis ili interna akta u odnosu na koja su
utvrena odstupanja.
6) Preporuke- koje se daje rukovodiocu slube
koja se revidira koje objanjavaju kako da
se otkloni ili prevazie slabost utvrena
nalazom.
7) Zakljuci u kojima se navode uticaji
utvrene slabosti na finansijske izvjetaje ili
poslovanje.
8) Miljenje revizora po pravilu se ne daje u
pojedinanoj reviziji (samo u godinjem
izvjetaju) ali se moe dati po potrebi.
9) Potpis internog revizora.
10) Datum izdavanja izvjetaja o obavljenoj
internoj reviziji.

usaglaava injenino stanje, razmatraju se zakljuci

i preporuke prije sastavljanja konanog izvjetaja.
Konaan revizorski izvjetaj se dostavlja Upravi
na razmatranje i Odboru za reviziju na usvajanje.
Uprava odluuje o prihvatanju preporuka u roku ne
duem od 30 dana.
Direktor Odjela interne revizije izrauje godinji
izvjetaj koji obavezno treba da sadri izdate revizijske
izvjetaje i informacije o ostalim aktivnostima
koje su zavrene u toku prethodne godine, zatim
informacije o realizovanim aktivnostima interne
revizije predvienim godinjim planom, pregled
osnovnih zakljuaka i preporuka iz svih internih
revizija koje su uraene tokom godine, opte ocjene
sistema upravljanja i kontrole, kao i analize svih
sluajeva koji su ukljuivali krenje propisa.
Godinji izvjetaj treba da sadri informaciju o
provedbi preporuka iz prethodnih revizorskih
izvjetaja te drugim uoenim problemima i
slabostima. Rok za izradu izvjetaja je 60 dana
po isteku kalendarske godine za koju se podnosi
izvjetaj.

ZAKLJUAK
Motivi za prevare su zlo dananjice koji unitavaju
javna preduzea i za posljedicu imaju nepouzdane
finansijske izvjetaje. Interne kontrole postaju lijek
koji eliminiu tetne posljedice. Neadekvatan sistem
internih kontrola utie na raunovodstvene kategorije
koje mogu biti podlone lairanju smanjujui
pouzdanost finansijskih izvjetaja.

Ogranienost i nedostatci internih kontrola stvaraju

povoljno tlo za motive za prevare. Poslovni je
Po obavljenoj pojedinanoj reviziji interni revizor
ivot pun opasnosti i rizika, pa je mudro ponaanje
je duan sastaviti nacrt izvjetaja koji se uruuje
predvidjeti mogui nepovoljni dogaaj i sprijeiti
rukovodiocu revidirane jedinice. O nacrtu se
njihov nastanak. Svako poslovanje mora da bude
raspravlja sa predstavnicima revidirane jedinice te se
38

www.finconsult.ba

Revizija
zasnovano na osnovnim principima, a odstupanje od
osnovnih principa istinitosti vodi ka falsifikovanju.

Svi navedeni zakoni u osnovi imaju slian sadraj

i definiu organe preduzea, etike standarde,
interne procedure, nezakonite i druge ograniene
aktivnosti u javnim preduzeima, kao i ulogu tijela
interne revizije.

Falsifikovanje se izvodi uvijek sa znanjem i namjerom

skrivanja, a nedovoljna panja i nedovoljna strunost
dovode od nejasnoa i netanosti to moe imati
znaajne posljedice.
Kada javno preduzee ispuni zakonske obaveze izrade
U praksi vai stav da ono to nije kontrolisano, Strategije rizika i potrebnih planova, neophodno je u
vremenom e se sigurno pogorati. Proces buduem radu u izradu navedenih akata ukljuiti i
kontrolisanja, kao jedna od upravljakih funkcija, menadment nieg nivoa (rukovodioce svih slubi i
odjeljenja) koji bi svojim konkretnim prijedlozima
usmjerena je na mjerenje i preduzimanje korektivnih
iz svoje zone odgovornosti mogli doprinijeti
akcija u vezi sa ispravljanjem negativnih djelovanja
kvalitetnijim procjenama rizika na nivou itavog
u radu preduzea, sa ciljem ostvarivanja planova.
preduzea, a samim tim dati konkretne prijedloge za
Interna revizija podrava preduzee time to revizijske projekte gdje postoje slabosti u internim
podstie djelotovornost sistema internih kontrola kontrolama, da bi na kraju revizori svojim radom
i kontinuirano trai poboljanja kod utvrivanja mogli dati kvalitetnije preporuke za rjeavanje
greaka i slabosti, te praznina u sistemu internih problema na terenu.
kontrola i od nje se oekuje da daje prijedloge i
injenica je da u javnim preduzeima u BiH
donosi mjere za otklanjanje nedostataka.
postoji loa komunikacija izmeu internog revizora
Izvjetaji koje dostavlja interna revizija razlikuju
i klijenta koja se najee svede na klijentov strah
se od izvjetaja eksterne revizije, jer interna revizija od posljedica, odnosno, na neprimjereno ponaanje
dublje ulazi u problematiku poslovanja javih pojedinih internih revizora, koji su nerijetko skloni
preduzea.
raditi u nekoj atmosferi koja je tajnovita, razgovaraju
na ispitivaki nain uz naglaavanje greaka,
Sadrina navedenih stavki izvjetaja je sama po nedostataka i propusta.
sebi poslovna tajna preduzea i iz tog razloga ovi
izvjetaji nisu dostupni javnosti. Istovremeno se radi Skloni su biti neiskreni prema klijentima i ponaati se
na tome da interna revizija i kontrola ne treba da bude nezainteresirano za rjeavanje klijetovih problema uz
samo obaveza revizora i rukovodstva nego i svih dozu razumijevanja. Takav odnos prema klijentima
je pogrean jer interni revizori u preduzeu trebaju
zaposlenih. Svi zaposleni treba da u svom segmentu
nastojati da razviju partnerski odnos sa korisnicima
rada uestvuju u procesu kontrole.
svojih usluga (revidiranim jedinicama) to znai da:
U skladu sa zakonskim okvirom u BiH, uspostavljanje
- interni revizor i klijent moraju identificirati
i rad javnih preduzea u cijeloj BiH reguliraju
zajednike organizacijske ciljeve,
entitetski zakoni, ovisno o osnivau preduzea i
- interni revizori treba da se savjetuju s
njegovom sjeditu. To su, svaki zasebno, entitetski
klijentima,
- moraju voditi otvorene razgovore sa klijetima
Zakon o javnim preduzeima u Federaciji BiH,
o ciljevima revizije.
entitetski Zakon o javnim preduzeima Republike
Srpske i Zakon o javnim preduzeima Brko
Klijent je taj koji treba da pregleda nacrt revizorskog
Distrikta.

www.finconsult.ba

39

Revizija
izvjetaja i da svoje sugestije prije konanog
usvajanja izvjetaja.
Nain i metodologija rada interne revizije jo uvijek
je nepoznanica na podruju BiH te je normalno za
oekivati da se kod uvoenja interne revizije nailazi
na puno problema. Kako bi se ostvarila misija i
ciljevi interne revizije potrebno je uloiti dosta
truda, a kvalitet obavljenih revizija i preporuka bit e
dovoljan dokaz opravdanosti primjene novih znanja
iz ove oblasti.

potpuno profesionalno, interni revizor na povjerljiv

nain treba da menadmentu podnosi izvjetaje o
svom radu, koji nisu tipizirani, za razliku od izvjetaja
eksterne revizije.
Izvjetaji interne revizije znatno su dui i obimniji
i svojim miljenjem, prijedlozima i preporukama,
pomau i slue menadmentu da otkloni propuste
i poboljava poslovanje. Kontinuirane interne
kontrole kao oblik nadzora otklanjaju devijacije i
obezbjeuju uspjeno poslovanje koje se potvruje
kroz finansijske izvjetaje.

Za uspjeno upravljanje, menadmentu su potrebne

kvalitetne informacije, a osim toga nije dovoljna
samo struna sposobnost menadmenta ve i
kvalitetna interna kontrola, i potvrda adekvatnosti
funkcionisanja interne kontrole.

Razvijeni djelotvorni nadzorni mehanizmi tj.

kvalitetna interna revizija i kontrola mogu imati
kljunu ulogu pri otkrivanju i spreavanju nezakonitih
radnji jer iako mnogi smatraju kako je glavna uloga
internih revizora vie naglaena pri ocjenjivanju
Internom revizijom cjelokupan proces interne efikasnosti poslovanja na nivou svih funkcija, jo
kontrole treba pratiti, a stalnim nadgledavanjem, uvijek se menadment javnih preduzea oslanja na
procjenjivanjem i izvjetavanjem, interna kontrola njihovu pomo i sposobnost pri otkrivanju i procjeni
se treba prilagoavati i mijenjati po potrebi. Interna moguih prevara u cilju postizanja pouzdanijih
revizija opskrbljuje upravu analizama, procjenama, finansijskih izvjetaja.
preporukama, savjetima i informacijama koje se
odnose na aktivnosti preduzea. Interni revizor treba
da vri pregled internih kontrola, analizira i daje LITERATURA
svoju ocjenu da li sistem interne kontrole funkcionie
adekvatno, da li je efikasan i funkcionalan. Internu 1. Andrew, Chambers., Geoorges M,Selim.,
kontrolu i internu reviziju treba usmjeravati na sve
Gerald,Vinten., (1987), Internal Auditing, Pitman
oblasti a posebno na one oblasti u kojima su mogua
Publishing, London.
najvea poveanja prihoda ili najvee utede u 2. Bai, M., Malinovi, A., (2009), Prirunik
trokovima, dovodei na takav nain do optimalnih
za internu reviziju, Institut internih revizora
rezultata poslovanja.
BIH,Sarajevo.
3. Mirko, A., Branko,K., Dejan, J., (2009), Revizija
Djelovanje interne revizije u odnosu na internu
teorija i praksa, Univerzitet u Novom Sadu
kontrolu je ire i sloenije zbog toga to se
Ekonomski fakultet Subotica
funkcionisanje interne revizije odvija po standardima 4. Tuek, B., ager, L., Rika, ., (2006), Revizijai smjernicama profesionalnih pravila interne revizije.
podrka poslovnom upravljanju, Sarajevo
5. Grupa autora., (2005), Revizija finansijskih
Koristei standarde interne revizije kao vodi i
izvjetaja vodi kroz praktinu reviziju, Banja
najbolji adut u radu, sluei se etikim kodeksom
Luka.
i principima potenja, strunosti i objektivnosti,
40

www.finconsult.ba

Nadzor i kontrola

mr Vesna Bogievi1

NALIZA RIZIKA U OBRAZOVNOM SISTEMU BOSNE I

HERCEGOVINE
ANALYSIS OF RISKS IN THE EDUCATIONAL SYSTEM OF
BOSNIA AND HERZEGOVINA

SAETAK
Analizom obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini
koji se sastoji od predkolskih ustanova, osnovnih
kola, srednjih kola i univerziteta, definisani su
osnovni faktori koji utiu na smanjenje kvaliteta
poslovanja u obrazovnom sistemu. Primjenom
istorijske, logike, deduktivne, induktivne i
komparativne metode odreena je frekvencija razvoja
obrazovnog sistema u periodu od druge polovine 20.
vijeka do poetka 21. vijeka. Pored toga, izvrena
je analiza rizika koji su zastupljeni u obrazovnom
sistemu ijim djelovanjem se javila potreba za
reformom obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini.
Zbog nestabilnosti u obrazovnom sistemu koji se
temelji na problemima ve dui niz godina, cilj rada
je da ukae na mjere koje mogu dovesti do poveanja
kvaliteta poslovanja, kao i do smanjenja rizika u
obrazovnom sistemu na prihvatljiv nivo.
SUMMARY
By the analysis of the educational system in
Bosnia and Herzegovina, which consists of preschools, elementary schools, secondary schools
and universities, are defined the main factors
affecting the decrease of the quality of operations
in the educational system. Using historical, logical,
deductive, inductive and comparative methods, is
determined the frequency of development of the
educational system since the second half of the
20th century to the beginning of the 21st century. In
addition, it is performed the analysis of the risks that
are present in the educational system, whose actions
1 Struni savjetnik u JU SC Milutin Milankovi Milii,
vesna_bogicevic@yahoo.com.

led to a need to reform the educational system in

Bosnia and Herzegovina. Due to instability in the
educational system, which is based on problems for
many years, the aim of this paper is to point out the
actions that could increase the quality of operations
and reduce the risk in the educational system to an
acceptable level.
UVOD
U drugoj polovini 20. vijeka obrazovni sistem bio
je znatno nerazvijeniji u poreenju sa obrazovnim
sistemom u poetku 21. vijeka. Ranije se obrazovanje
svodilo na znatno mali broj upisanih uenika
i to iskljuivo u osnovne kole, dok je srednje
obrazovanje bilo znatno nerazvijenije. Krajem 20.
vijeka situacija se poela znatno mijenjati i procenat
obrazovanih ljudi sa srednjom kolom poveao se
ak do 40 %. U tom periodu dolo je do razvoja
univerzitetske nastave to je uticalo na poveanje
ivotnog standarda.
Bez obzira na razvijenost obrazovnog sistema u 21.
vijeku za veinu populacije on predstavlja Zbirku
problema gdje ne postoje definisani razlozi o
problemima dananjeg obrazovanja, niti razlozi za
uvoenje reforme u obrazovni sistem. Problemi se
javljaju jo u poetnoj fazi obrazovanja a najvie
KLJUNE RIJEI:
nadzor, analiza, rizik, obrazovni sistem, kontrola
KEYWORDS:
the supervision, analysis, risk, educational system,
control

www.finconsult.ba

41

Nadzor i kontrola
dolaze do izraaja u toku srednjeg obrazovanja i univerzitetske nastave. U vezi s tim, u radu e biti definisani
problemi obrazovnog sistema kao i faktori uzronici. Njihovom analizom utvrdiemo rizike poslovanja i na
osnovu toga definisati mjere kojima se obrazovni sistem moe podii na znatno vei nivo.
Obrazovni sistemSLIKA1
moe se prikazati skalom razvoja na slici broj 1.
Slika broj 1 Razvoj obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini

21. vijek
kraj 20. vijeka
druga polovina 20. vijeka

Na slici se uoava brzina razvoja obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini. Druga polovina 20. vijeka
predstavlja period usporenog razvoja pri emu se situacija mijenja krajem 20. vijeka. U tom periodu
obrazovni sistem poinje naglo da se razvija pri emu svoj uspon doivljava u prvoj deceniji 21. vijeka.
U kvantitativnom smislu procenat obrazovanosti se konstantno poveava, dok u kvalitativnom smislu to
izgleda sasvim drugaije. Nagli razvoj obrazovnog sistema sa sobom nosi i niz problema koji signaliziraju
obaveznu reformu.
Zbog trita rada koje je preplavljeno vikom radno sposobnog stanovnitva iz razliitih naunih oblasti, u
ovom radu poseban akcenat bie stavljen na reformu obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini.
1. ANALIZA OBRAZOVNOG SISTEMA U BOSNI I HERCEGOVINI
Obrazovni sistem
prikazaemo na slici broj 2.
SLIKA2
Slika broj 2 Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini
PREDKOLSKO
OBRAZOVANJE
OSNOVNO
OBRAZOVANJE
SREDNJE
OBRAZOVANJE
VISOKO
OBRAZOVANJE

42

www.finconsult.ba

Nadzor i kontrola
Na slici je prikazan obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini koji ine etiri obrazovne institucije. Zbog
unapreenja poslovanja u obrazovnom sistemu razvijena je saradnja sa nadlenim institucijama, to je
prikazano na slici broj
3.
SLIKA3
Slika broj 3 Saradnja obrazovnog sistema sa nadlenim institucijama

PREDKOLSKO
OBRAZOVANJE

PEDAGOKI ZAVOD

OSNOVNO OBRAZOVANJE

SREDNJE OBRAZOVANJE

MINISTARSTVO
PROSVJETE I KULTURE

VISOKO OBRAZOVANJE

MINISTARSTVO NAUKE I
TEHNOLOGIJE

Saradnja obrazovnih institucija sa nadlenim institucijama kao to su Ministarsvo prosvjete i kulture, Pedagoki
zavod i Ministarstvo nauke i tehnologije omoguava da se unaprijede postojei planovi i programi u nastavi,
ili da se otklone nedostaci u primjeni istih. Pored toga, nadlene institucije pruaju podrku nastavnom
kadru u razliitim obrazovnim segmentima zbog jaanja drutvene formacije i nadgradnje. Takoe, pruaju i
podrku uspjenim studentima i uenicima u vidu stipendija, strunog usavravnja, naunog istraivanja itd.
Dakle, obrazovne institucije dobijaju na znaaju kroz saradnju sa nadlenim institucijama pri emu se veliki
doprinos temelji na usavravanju nastavnih planova i programa gdje posebnu ulogu ima Pedagoki zavod.
1.1. Analiza obrazovnog sistema prema broju ustanova u 2013. godini
Prema podacima iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine uradili smo analizu obrazovnog sistema
prema djelovanju u 2013-oj godini. U tabeli broj 1 prikazali smo pregled postojeih obrazovnih ustanova u
Bosni i Hercegovini.
SLIKA4

Tabela br. 1 - Analiza obrazvonog sistema u Bosni i Hercegovini u 2013. godini

2012.
2013.

PREDKOLSKE
USTANOVE
223
243

OSNOVNE
KOLE
1.888
1.883

SREDNJE
KOLE
312
313

VISOKE
KOLE
44 1
43

Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2013.

Na osnovu podataka kojima smo obuhvatili poreenje dva uzastopna perioda (2012 2013) uoava se
promjena na nivou osnovnog i visokog obrazovanja gdje je u 2013. godini dolo do smanjenja za 5 osnovnih
kola i 1 visoke kole. Zatim, dolo je do poveanja za 20 predkolskih ustanova i 1 srednje kole. Na nivou
osnovnih kola u ukupan zbir ukljuene su i kole za djecu sa posebnim potrebama (u 2012. godini bilo je
55 kola za djecu sa posebnim potrebama dok su u 2013. godini evidentirane 54 kole). Podaci iz tabele
prikazani su na grafikonu broj 1.

www.finconsult.ba

43

Nadzor i kontrola
SLIKA5
Grafikon br. 1 Pregled obrazovnih ustanova u Bosni i Hecegovini za 2013. godinu

2000
1800
1600
1400
1200
1000
800
600
400
200
0

2012
2013

Predkolske
ustanove

Osnovne kole

Srednje kole

Visoke kole

Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2013.

Na grafikonu je prikazan pregled obrazovnih institucija od kojih najvei broj pripada osnovim kolama.
Na drugom mjestu su srednje kole, zatim, predkolske ustanove. Broj visokih kola je najmanji ali to ne
znai da one predstavljaju najugroeniji obrazovni segment. Naime, visoke kole su obrazovne institucije
u kojima se stie najvei stepen obrazovanja, te u poreenju sa drugim obazovnim institucijama na tritu
obrazovanja ih ima sasvim dovoljno.
1.2. Analiza obrazovnog sistema prema upisnoj politici u 2013. godini
Prema podacima iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine ukupna upisna politika uenika i studenata u
SLIKA6
2013. godini prikazana
je u tabeli broj 2.
Tabela broj 2 Upisna politika u obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini u 2013.

2012.
2013.

PREDKOLSKE
USTANOVE

OSNOVNE
KOLE

SREDNJE
KOLE

VISOKE
KOLE

17.293
18.817

316.657
304.972

163.284
166.122

107.083
115.723

Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2013.

U tabeli je dat pregled upisne politike za 2013. godinu gdje uoavamo promjene u odnosu na 2012. godinu
SLIKA7
koje su prikazane na grafikonu broj 2.
Grafikon broj 2 Pregled upisne politike u obrazovnom sistemu za 2013. godinu
350

2012

300

2013

250

200
150
100
50
0
Predkolske
ustanove

Osnovne kole

Srednje kole

Visoke kole

Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2013.

44

www.finconsult.ba

Nadzor i kontrola
Iz grafike ilustracije se uoava da je pad upisne politike izraajan u osnovnim kolama, dok je u ostalim
obrazovnim institucijama uoen blagi rast upisne politike u 2013. godini.
1.3. Analiza obrazovnog sistema prema broju zaposlenih u 2013. godini
U skladu sa prethodno prikazanim podacima koji se odnose na broj ustanova i broj upisanih uenika i
studenata, u tabeli broj 3 prikazaemo ukupan broj zaposlenih u obrazovnom sistemu u 2013. godini. Tanije,
izvriemo poreenje
zaposlenih u periodu od 2012 - 2013. godine.
SLIKA8
Tabela broj 3 Broj zaposlenih u obrazovnom sistemu u 2013. godini
PREDKOLSKE
USTANOVE

OSNOVNE
KOLE

SREDNJE
KOLE

VISOKE
KOLE

2.513
2.622

24.605
24.484

12.773
13.045

9.224
9.144

2012.
2013.

Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2013.

Prema podacima iz tabele uoavamo da je najvei pad zaposlenih zabiljeen u osnovnim i visokim kolama.
Blagi rast zaposlenih zabiljeen je u predkolskim ustanovama i srednjim kolama, to je prikazano na
grafikonu broj 3.SLIKA9
Grafikon broj 3 Pregled zaposlenih u obrazovnom sistemu u 2013.

60000
50000
40000
30000

2013
2012

20000
10000
0
Predkolske
ustanove

Osnovne kole

Srednje kole

Visoke kole

Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2013.

Analizom obrazovnog sistema kojom su obuhvaena sva etiri segmenta istraivanja najznaajniji pokazatelj
predstavlja upisna politika u osnovnim i srednjim kolama. Prema postojeim podacima uoavamo da je broj
upisane djece u predkolske ustanove porastao za 8,8 %, broj upisane djece u osnovne kole je smanjen za
3,7 % dok je broj upisane djece u srednje kole porastao za 1,7 %.
Navedeni podaci potvruju da demografski faktor u Bosni i Hercegovini pada iz godine u godinu to se
zapaa u frekvenciji upisne politike u osnovnim i srednjim kolama. U vezi s tim, treba preduzeti mjere da se
1
ojaa drutvena i socijalna struktura kako bi se ivotni standard podigao na znatno vei nivo
od postojeeg.

www.finconsult.ba

45

Nadzor i kontrola
2. DEFINISANJE I PROCJENA RIZIKA U
OBRAZOVNOM SISTEMU
Suoavanje sa razliitim vrstama rizika postala
je svakodnevica veine ljudi. Rizik (eng. risk) se
poistovjeuje sa stanjem u kojem postoji mogunost
nastajanja nekog tetnog dogaaja (gubitak, troak).
Kada se radi o obrazovnom sistemu rizici postaju
sve izraajniji u razliitim segmentima. S aspekta
obrazovnog sistema, rizik podrazumijeva ne samo
nastajanje gubitka ili troka ve i neispunjenje
planiranih aktivnosti, krenje kodeksa i niz drugih
tetnih dogaaja koji utiu na pravilnu realizaciju
nastavnog procesa. Sve to dovodi do visokog stepena
nestabilnosti poslovanja koja je uzrokovana razliitim
faktorima rizika. Poto se radi o obrazovnom sistemu
za koji je potvreno da spada u red najkorumpiranijih
oblasti, faktore rizika koji utiu na nestabilnost
poslovanja nije teko definisati. Prema tome, faktori
rizika u obrazovnom sistemu se mogu grupisati u
nekoliko kategorija: rizik likvidnosti, operativni rizik,
rizik reputacije, pravni i regulatorni rizik. Navedeni
faktori rizika u obrazovnom sistemu predstavljaju
vrste rizika koji
su prikazani na slici broj 4.
SLIKA10

1. Rizik likvidnosti. Kada se radi o riziku likvidnosti

on podrazumijeva rizik likvidnosti plaanja i rizik
likvidnosti imovine.
Rizik likvidnosti plaanja vezuje se za pogoranu
sposobnost plaanja obaveza obrazovnih institucija.
To se odnosi na plaanje redovnih obaveza kao to su:
mjeseni trokovi za elektrinu energiju, komunalne
takse, obaveze plaanja telefonskih i internet rauna,
obaveze plaanja grijanja u grejnoj sezoni, plaanje
obaveza za nabavku kolske opreme i inventara
(stolovi, klupe, beam projector-i, raunarska oprema,
tampai itd.).
Rizik likvidnosti imovine podrazumijeva situaciju
kada obrazovna institucija nije u mogunosti
da naplati svoja potraivanja. U ovom sluaju
potraivanja se odnose na naplatu sredstava lokalne
samouprave ili ministarstva za razliite projekte
u kojima se obrazovna institucija pojavljuje kao
aktivni uesnik (saradnik).

Slika broj 4 Vrste rizika u obrazovnom sistemu

RIZIK
REPUTACIJE

PRAVNI I
REGULATORNI
RIZIK

FINANSIJSKI
RIZIK

RIZIK
LIKVIDNOSTI

OPERATIVNI
RIZIK

Na slici su prikazane vrste rizika u obrazovnom

sistemu pri emu se zapaa da svi rizici potiu
od finansijskog rizika. Naime, temelj nastajanja
veine vrsta rizika potie iz finansijskog rizika koji
predstavlja sastavni dio svih pojedinanih rizika. Da
bi bilo jasnije, objasniemo svaki rizik pojedinano.
46

2. Operativni rizik. Operativni rizik predstavlja

specifinu vrstu finansijskog rizika. Podrazumijeva
gubitke koji nastaju zbog neodgovarajue organizacije
u obrazovnim institucijama, loeg upravljanja i
rukovoenja, pogrene kontrole, prevara, kraa,

www.finconsult.ba

Nadzor i kontrola
greaka nastavnog osoblja, greaka operativnog
osoblja itd. Najei operativni rizici odnose se na
smiljene prevare. Kao primjer moemo navesti:
lano izdavanje svjedoanstava o zavrenoj osnovnoj
i srednjoj koli, lano izdavanje diploma, neregularno
izdavanje razliitih potvrda iz obrazovnih institucija,
lano prikazivanje izmiljenih uenika i njihovo
evidentiranje u nastavnim knjigama, falsifikovanje i
zloupotreba razliitih dokumenata itd.

malverzacije preute od strane nadzornika zbog

politikih interesa. Da bi se kvalitet obrazovnja
doveo na prihvatljiv nivo neophodno je iskorijeniti
politiki uticaj jer se time naruava ugled obrazovnih
institucija a samim tim poveavaju i faktori rizika.
2.1. Procjena rizika u obrazovnom sistemu

U operatini rizik moemo kategorisati tehnoloki

rizik koji podrazumijeva rizik raunarskog sistema
i rizik ljudskog faktora koji se odnosi na tete koje
naprave zaposleni u obrazovnim institucijama pri
radu na raunarima (pogreno evidentiranje podataka,
sluajan pritisak pogrene tipke na tastaturi, trajno
oteenje fajlova i sl.).

Zbog znaaja rizika u obrazovnom sistemu posebna

panja posveena je procjeni rizika. Procjena rizika,
odnosno analiza izloenosti riziku se vri nakon
identifikacije rizinih podruja ili faktora rizika.
Prvi korak je procjena vjerovatnoe nastanka rizika
nakon ega se predvia vrijednost nastanka gubitka
njegovim djelovanjem. Poto u obrazovnom sistemu
postoji kategorizacija rizika koji su zastupljeni u
3. Pravni i regulatorni rizik. Ova vrsta rizika se odnosi gotovo svakoj obrazovnoj instituciji, neophodno
na nepotovanje zakonskih normi u obrazovnim je rizike kategorisati prema njihovoj vanosti.
institucijama, nepotovanje kodeksa ponaanja Procijenjeni rizici se prema vanosti kategoriu u tri
SLIKA11
nastavnog kadra i uenika, nepotovanje kodeksa grupe koje su prikazane na slici broj 5.
oblaenja nastavnog kadra i uenika, nepotovanje
Slika broj 5 Kategorizacija rizika prema vanosti u obrazovnom sistemu
pravilnika o ocjenjivanju, nepotovanje pravilnika o
prijemu radnika u radni odnos, nepotovanje internih
pravilnika vezanih za sindikat itd.
Najei pravni i regulatorni rizici odnose se na
nezakonito sklapanje ugovora o radu, nezakonit
prijem radika u radni odnos posredstvom politike
partije i izbjegavanje plaanja poreskih obaveza.

NEVANI
RIZICI

VANI
RIZICI

KRITINI

RIZICI
4. Rizik reputacije. Rizik reputacije, odnosno
rizik ugleda podrazumijeva vrstu rizika koja se
odnosi na razliite finansijske, raunovodstvene,
pravne i raunarske greke kojima se naruava
ugled obrazovnih institucija. U vezi s tim, u svakoj
obrazovnoj instituciji treba da se vri ei nadzor Kategorizacija rizika koja je prikazana na slici
kako bi se rizici prepoznali na vrijeme i bar djelimino izvrena je prema mogunosti nadoknade gubitaka u
ublaili.
obrazovnim institucijama koji su nastali djelovanjem
rizika. Tako se nevani rizici mogu pokriti tj.
Zbog malverzacija koje postoje u svakoj obrazovnoj nadoknaditi iz tekuih prihoda kao to su uplaena
instituciji neophodno je ee vriti kontrolu rada kolarina za tekuu godinu, naplaeni projekti i
nastavnog osoblja kako bi se rizici sveli na minimalni slino.
nivo. To bi predstavljalo prioritetnu mjeru koja treba
da zaivi u praksi, jer prema istraivanjima doli smo Vani rizici predstavljau ozbiljniji problem i
do podatka da se nadzor u obrazovnim institucijama najee zahtijevaju pozajmljivanje sredstava da bi
sprovodi ali ne u dovoljnoj mjeri. Takoe, 78% se nadoknadili gubici.
nastavnog osoblja miljenja je da se odreeni stepeni

www.finconsult.ba

47
1

Nadzor i kontrola
Kritini rizici su oni koji u cjelosti naruavaju ugled
institucije nakon ega slijede mjere sankcionisanja
od nadlenih institucija. Zbog toga se trebaju
preduzeti mjere od strane nadzornika koji kontroliu
rad nastavnog osoblja kako ne bi dolo do takvih
situacija. U tome ne treba zaboraviti ulogu revizora
koji, takoe, svojim aktivnostima utiu na poboljanje
kvaliteta poslovanja u obrazovnim institucijama.

Na slici je prikazan odnos izmeu institucija koje

su od velikog znaaja, kako za obrazovni, tako i za
drutveni sistem. Naime, radi se o tome da je normalno
funkcionisanje radnih aktivnosti u obrazovnom
sistemu nezamislivo bez podrke od strane psiholoke
i pedagoke institucije. Problemi koji se najee
javljaju na nivou osnovnog i srednjeg obrazovanja
zahtijevaju saradnju sa psiholozima i pedagozima.
Razmjena informacija za odreenu vrstu problema
koja se javlja izmeu uenika, ili problemi koji se
2.2. Saradnja obrazovnog sistema sa
tiu uenika kao pojedinca, omoguava da se faktori
institucijama za unapreenje kvaliteta
rizika bolje analiziraju te svedu na minimalni nivo.
obrazovanja
Ukoliko se faktori rizika ne identifikuju na vrijeme i
ne ublae, problem moe da se prenese u drutvenu
Zbog razliitih vrsta problema koji se javljaju jo masu tokom usavravanja na visokom obrazovanju,
u poetnoj fazi obrazovanja potrebno je preduzeti to moe da bude pogubno za svakog pojedinca.
odgovarajue mjere za zatitu uenika. Neki problemi Iz tog razloga treba razvijati eu komunikaciju
sa kojima se nose pojedinci prerastaju vremenom sa uenicima bez obzira da li problem trenutno
u ozbiljnije faze koje su praene razliitim umnim postoji, ili ne. Preventivni razgovori sa uenicima i
ili fizikim poremeajima. Kao ozbiljniji problemi razvijanje saradnje izmeu psihologa i pedagoga iz
javljaju se:
osnovnih i srednjih kola dovee do racionalnijeg
- zloupotreba alkohola u ranoj dobi,
rjeavanja problema te uticaja na poveanje kvaliteta
- zarazne bolesti,
obrazovanja. Kada je rije o kvalitetu obrazovanja,
- nezdrava ishrana,
unapreenje poslovanja u obrazovnim institucijama
- nasilje u porodici i okoliu,
vri se i od strane pedagokog zavoda koji moe na
- slaba zdravstvena zatita,
adekvatan nain da utie na korekciju i racionalizaciju
- siromatvo,
nastavnih planova i programa. Meutim, istraivanja
- neadekvatni uslovi stanovanja.
su pokazala da je sistem obrazovanja po bolonji u
Bosni i Hercegovini mnogo drugaiji u odnosu na
Navedeni problemi predstavljaju faktore rizika koji druge zemlje koje ga primjenjuju. S tim se javila i
se mogu minimizirati
uz saradnju sa odreenim potreba za reformom obrazovnog sistema koja nije
SLIKA12
institucijama koje su prikazane na slici broj 6.
poela da se provodi u planiranom obimu.
Slika broj 6 Saradnja obrazovnog sistema sa institucijama za unapreenje kvaliteta
obrazovanja

PREDKOLSKO
OBRAZOVANJE

PSIHOLOKA
INSTITUCIJA

OSNOVNO OBRAZOVANJE
PEDAGOKA
INSTITUCIJA
SREDNJE OBRAZOVANJE

VISOKO OBRAZOVANJE

48

www.finconsult.ba

PEDAGOKI
ZAVOD

Nadzor i kontrola
ZAKLJUAK

-
-

Jedna od vodeih mjera koju je neophodno uvesti u

obrazovni sistem jeste jaanje nadzora i periodino
uvoenje revizije u obrazovne institucije. Naalost,
istaivanjem smo doli do saznanja da veina
nastavnog osoblja nema adekvatan pristup u
realizaciji nastavnog procesa to utie na neuspjeh
obrazovnog sistema. Loim djelovanjem u osnovnim
i srednjim kolama proizvodi se nekvalitetan
kadar, posebno kada je rije o strunim kolama.
Zbog takvog pristupa univerzitetski predavai nisu
zadovljni obimom znanja koje studenti stiu kroz
srednje obrazovanje. Da bi se u budunosti sanirali
takvi problemi neophodno je uvesti i niz drugih
mjera kao to su:
-
uvoenje veeg broja strunih predmeta,
kada je rije o strunim kolama;
-
jaanje kriterijuma u ocjenjivanju uenika;
-
razvoj saradnje sa drugim kolama iz
okruenja;
-
razvoj saradnje izmeu psiholokih i
pedagokih institucija na nivou osnovnih i
srednjih kola;
-
uvoenje udbenika novijih izdanja;
-
jaanje drutvene svijesti i odgovornosti;

struno usavravanje nastavnog osoblja;

eliminisanje
politikih
uticaja
pri
zapoljavanju nastavnog kadra;
reforma obrazovnog sistema u bliskoj
budunosti itd.

Primjenom navedenih mjera smanjili bi se faktori

rizika koji utiu na nestabilnost obrazovnog sistema,
a samim tim bi se smanjio i stepen korupcije.
LITERATURA
1. Barjaktarovi, L. (2009). Upravljanje rizikom.
Beograd: Univerzitet Singidunum.
2. Vujovi, R. (2009). Upravljanje rizicima i
osiguranje. Beograd: Univerzitet Singidunum.
3. Zakon o srednjem obrazovanju ( Sl. glasnik RS
br. 28/94).
Internet izvori:
4. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, http://
www.bhas.ba (pristupljeno 02. 10. 2013. godine u
18:30).
5. KPMG International Cooperative, http://www.
kpmg.ba (pristupljeno 12. 10. 2013. godine u 22:00).

Pretplatite se na Poslovni konsultant za 2014. godinu

www.finconsult.ba

49

Upravljanje marketingom
Mr. Duan Petrovi 1
Mr. Ostoji Bojana2

RGANIZOVANJE EFIKASNOG ODNOSA SA KUPCIMA

ORGANIZING EFFECTIVE CUSTOMER RELATIONSHIP
MANAGEMENT

SAETAK
Kompanije danas shvataju da su njihovi potroai
ona snaga koja generie najvei deo sadanjih
i buduih poslovnih prihoda i da oni stvaraju
vrednost za kompaniju, a ne savremena tehnoloka
rijeenja. Cilj nove tehnologije u poslovanju je
povezivanje tehnolokih mogunosti sa onim to
potroai ele. Menadment odnosa sa kupcima
(Customer Relationship Management - CRM) je
koncept koji je svoj razvoj doiveo ekspanzijom
IT-a. U razvijenim ekonomijama, u uslovima otre
trine borbe za svakog korisnika, CRM se vrlo brzo
pokazao kao bitan faktor privlaenja korisnika i
kompanije koje su ga uspele usvojiti stekle su trinu
prednost koja je relativno brzo povratila investiciju
u CRM. CRM mora biti integrisan u cijeli proces
iskustva korisnika, od inicijalnog kontakta do
krajnje kupovine, a marketing, prodaja i sektor za
podrku korisnicima moraju biti integrisani putem
informacione tehnologije.

(Customer Relationship Management - CRM) is

a concept that has witnessed the expansion of its
development of IT. In developed economies, in terms
of sharp market struggles for each user, CRM very
quickly proved to be an important factor in attracting
users and companies which have managed to adopt
gained competitive advantage which is relatively
quickly regained investment in CRM. CRM must be
integrated into the whole process of the customer
experience, from initial contact to final purchase, and
marketing, sales and customer support for the sector
must be integrated through information technology.
Uvod

U trinim uslovima bogate ponude i vrlo slinih

proizvoda, rezultati prodaje ne zavise samo o tome
koliko proizvod ili usluga zadovoljavaju odreene
potrebe kupca, ve na rezultate prodaje sve vie
presudno utie koliko je prodavac zadovoljio
svojim pristupom kupeve potrebe za afirmacijom i
potovanjem. Poznato je u praksi prodaje da istom
kupcu, istu robu pod istim uslovima dva razliita
SUMMARY
prodavca prodaju sa razliitim uspehom. Uspeniji
je onaj prodavac koji je prvo uspeo prodati sebe, tj.
Businesses today realize that their consumers the kojeg je kupac kupio zbog toga jer mu je delovao
power which generates most of the current and simpatinim, privlanijim, jer je stekao kupevu
future operating income and that they create value naklonost svojim ponaanjem.
for the company, not the modern technological
solutions. The aim of the new technology in business KLJUNE RIJEI:
is to connect technological capabilities with what
consumers want. Customer relationship management odnos sa kupcima, CRM, marketing, nove
tehnologije marketinga

Mr. Duan Petrovi - Osniva i generalni menader Akademije za poslovnu ekonomiju
2
Mr. Ostoji Bojana - urednik rubrike za turizam u magazinu SHOPPINGNEWS, MAT MEDIA, Maksima Gorkog
117-119, 11000 Beograd

50

KEYWORDS:
relationship with customers, CRM, marketing, new
technologies, marketing

www.finconsult.ba

Upravljanje marketingom
Prema tome svaki prodavac hteo to ili ne, bio toga tehnologije, ljudi, informacionih resursa i procesa, sa
svestan ili ne, u prodajnom razgovoru obavlja dve

namerom da se kreira biznis koji uzima sveobuhvatni

prodaje, prvo prodaje sebe pa onda svoju robu ili pogled na potroaa.3.
uslugu. to uspenije proda sebe, to bolji odnos s
kupcem uspostavi, to je vea verovatnoa da proda

McCombs poslovna kola definie CRM kao termin

i svoju robu i uslugu. Kupac i prodavac u prodajnoj

iz IT industrije koji se odnosi na metodologije,

komunikaciji razmenjuju sadraje i emocije.

strategije i softver, i na druge na Veb - u zasnovane

mogunosti, koje preduzee koristi da bi organizovalo

Dakle ono o emu razgovaraju i nain kako

i upravljalo odnosom sa potroaima. Analizirajui

razgovaraju. Meusobni se odnosi ne stvaraju

ove i druge definicije, moe se rei da je CRM4:

zbog toga to razgovaramo ve zbog onog kako

- Strategija preduzea, koja je orijentisana na

razgovaramo. Kupac nas kupuje ili ne kupuje zbog

stvaranje i odravanje odnosa sa potroaima.

naina kako s njim komuniciramo, odnosno zbog

- Filozofija usmerenja na potroae.

naeg govora tela tj. svih onih neverbalnih poruka

- Organizaciona kultura koja doprinosi stvaranju

koje nesvesno aljemo kupcu putem govora svog

odgovarajue klime za uspostavljanje pravog

tela. Presudne su dakle emocije s kojima ulazimo u

odnosa sa potroaima.

prodajni razgovor i koje prenosimo kupcu raznim

- Skup metodologija koje definiu naine

neverbalnim porukama.

uspostavljanja i odravanja efikasnih odnosa

sa potroaima.
- Skup softverskih reenja koja pruaju

1. Teorija odnosa sa kupcima

tehniko - tehnoloku podrku realizaciji

upravljanja odnosom sa potroaima.

Upravljanje odnosom sa potroaima (Customer

Relationship Management - CRM) se razliito definie

Preduzea koja karakterie odlina operatvna i

u radovima stranih i domaih autora. Tako se u nekoj

organizaciona

literaturi navodi da je CRM strategija na nivou celog prednost

struktura

uspostavljajui

postiu

konkurentsku

efikasnu

proizvodnju,

preduzea, koja je fokusirana na stvaranje i odravanje prodaju i postprodajne usluge, kao i obezbjeujui
dugotrajnih odnosa sa potroaima (kupcima)... iako

proizvode koji su jeftiniji i manje podloni grekama

postoji vie komercijalnih softverskih reenja na

nego konkurentski.

tritu za podrku CRM strategiji, ne moe se rei da

je CRM zasebna tehnologija, to je pre sveobuhvatni Preduslovi koji moraju da budu zadovoljeni da bi
pristup filozofiji organizacije koja stavlja naglasak

preduzee moglo da bude organizovano na takav

na potroaa.

nain su visoko standardizovani, jednostavni i

integrisani poslovni procesi, ije je planiranje

Takoe, CRM kao strategija koja se koristi da bi

centralizovano, a kontrola stroga i koji zaposlenima

se nauilo vie o potrebama kupaca i njihovom doputaju veoma malo kreativnosti.

ponaanju, i na taj nain razvili meusobno vri

odnosi. Na primer, Ljubojevi u svojoj literaturi 3 Ljubojevi ., Marketing usluga, Staylos, Novi Sad, 2002.,
str 37.

navodi da CRM kombinuje razliite elemente 4 Ibid, str 39

www.finconsult.ba

51

Upravljanje marketingom

SLIKA 1

Bliskost sa potroacima

Najbolji proizvodi i usluge

u klasi i kontinuirano
unapredjivanje proizvodnje

djs
Vo

Razumevanje i
reagovanje na potrebe
potroaca

Poizvodnja uz
minimalne trokove

tvo

itet
va l
uk

o
izv
pro

da

Preduzea koja na prvo mesto stavljaju bliskost sa

kupcima se trude da svojim kupcima na najbolji
mogui nain obezbede tano one proizvode i usluge
koje oni zahtevaju u okviru ponude koja je samo
njima prilagoena.
Preduslov za uvoenje ovakvog nivoa bliskosti sa
kupcima je postojanje organizacione kulture koja
svakog kupca tretira na poseban nain, u skladu sa
njegovim individualnim potrebama i posebnostima,
i zainteresovana je za pronalaenje specifinih, a ne
optih reenja.

Op
tim

iza
cij
pro a pro
ces izvo
a
dn

ih

Korienjem CRM metodologije mogue je

generisati bliski odnos sa kupcima, i na taj nain
doprineti uspehu organizacije. Meutim, i druge dve
osnovne vrednosti u preduzeu orijentisanom prema
korisniku, mogu biti unapreene uvoenjem CRM
sistema.

Negovanje dobrih odnosa sa kupcima, to predstavlja

polaznu taku za sve poslovne procese u preduzeu,
time jo vie postaje obaveza. Na primer, ukoliko
preduzee uvede integrisan i prema kupcima
orijentisan sistem naruivanja, unutranji poslovni
procesi moraju ponovo da budu optimizovani,
Ova vrsta organizacione kulture se trudi da uspostavi na takav nain da omogue pouzdane podatke o
dugotrajne veze sa svojim kupcima i zasnovana je rokovima isporuke i mogunosti zadovoljenja uslova
na organizacionoj strukturi u kojoj se odluke esto narudbine.
donose od strane pojedinanog zaposlenog, koji je u
direktnom kontaktu sa kupcem.
Ovakva reorganizacija operativnih procesa moe da
se prepozna kao dodatna vrednost od strane kupca i
Blizak odnos sa kupcima ne podrazumeva da je moe da dovede do unapreivanja odnosa sa kupcima.
preduzee u obavezi da svakog od njih tretira na isti Slino je i sa vostvom u kvalitetu proizvoda. Dobro
nain. Ovakav pristup bi se najverovatnije pokazao CRM reenje, uz bliske odnose sa kupcima, donosi
kao kontraproduktivan za uspeh preduzea.
mogunost ranog prepoznavanja novog kupca i
njegovih specifinih zahteva, koji na taj nain mogu
Organizacija koja svoju konkurentsku prednost da budu zadovoljeni bre i kvalitetnije nego od strane
bazira na bliskom odnosu sa kupcima mora da se konkurencije.
fokusira na profitabilnije klijente, kako bi postigla
svoje poslovne ciljeve. CRM koncept se prvenstveno Na ovaj nain, efikasan CRM doprinosi vostvu u
razvio kao potreba za ostvarivanjem bliskosti sa kvalitetu proizvoda, dok istovremeno, pojaava
kupcima5.
5 Peppers D., CRM: The Importance of Competitive Strategy,

52

SAP Global Customer Advisory Board, November 21, 2002,

Philadelphia

www.finconsult.ba

Upravljanje marketingom
zadovoljstvo kupaca i njihovu spremnost za
kupovinom superiornih proizvoda.
2. Organizovanje efikasnog odnosa sa kupcima
Razvoj odnosa sa kupcima se odvija u ciklusima
interakcije koji ukljuuju faze marketinga, prodaje,
ispunjavanja korisnikih narudbina i postprodajnih
usluga, i koje se, ako su uspene, esto ponavljaju.
Cilj praktikovanja upravljanja odnosom sa kupcima
je, pored obnavljanja ciklusa interakcije, i odravanje
dobrih dugoronih poslovnih odnosa sa kupcima, i
njihovo jaanje kada god je to mogue.

Ipak, ukoliko preduzee ne uspe da zadovolji

oekivanja kupaca, makar samo jednom, a uzevi
u obzir savremene trine uslove, postoji i velika
ansa da se dugoroni kupci okrenu konkurenciji.
Na taj nain, aktivnosti koje se tiu svake poslovne
transakcije postaju izuzetno znaajne za dugoroan
uspeh preduzea.

U svakom koraku ciklusa interakcije sa kupcima

kontinuriano se smenjuju aktivnosti marketinga,
prodaje, ispunjavanja potroakih narudbina i
pruanja postprodajnih usluga. Marketing prepoznaje
potencijalne potroae, privlai njihovu panju
prema preduzeu i budi njihovo interesovanje za
Odnos sa kupcima se inicira prvim kontaktom sa proizvode i usluge preduzea. Marketinka odeljenja
potencijalnim kupcem, koji odluuje da li da kupi koriste odgovarajue ponude da bi potencijalne
proizvode ili iskoristi usluge preduzea. Na osnovu potroae razvila u prave potroae. Nakon to
utiska koji na njega ostavi prva poslovna transakcija, prodajno odeljenje sklopi kupoprodajni ugovor
kupac e biti otvoren za dalju izgradnju poslovnog sa potroaem, dolazi na red ispunjavanje uslova
odnosa, ili e se okrenuti drugom dobavljau. narudbine i isporuka. Odeljenje postprodajnih
Ukoliko su oekivanja kupca ispunjena, ili ak usluga prua potroaima podrku i servis kupljenih
nadmaena tokom prve kupovine, dugoroni odnos dobara. U sledeem koraku, marketing kontaktira
ispunjen poverenjem je mogue uspostaviti.
potroaa na rednovnoj osnovi, i alje mu posebno
prilagoene ponude ili predlae dodatne proizvode.
U tom sluaju, kupac bi trebalo da ostane veran Ova osnova, za uspean ciklus interakcije sa
dobavljau, to znai da e biti uveren u njegovu potroaima je kreirana na osnovu skupa podataka
kompetentnost, pokazivati malo spremnosti da nastalog integracijom svih relevantnih informacija
promeni dobavljaa i planirati da se za sledeu o potroaima, koji je dostupan svim ovlaenim
kupovinu obrati istom dobavljau. Kasnije, ove veze zaposlenima u svakoj fazi ciklusa.
e ojaati viestruko, i usloviti dugoroni uspeh
dobavljaa.
CRM pomae razvoj svih faza ciklusa interakcije sa
Efekat koji CRM ima na kupevu percepciju
preduzea, i nain na koji se to manifestuje na
kupovne navike kupca, moe da ohrabri preduzee
da dalje izgrauje i razvija odnose sa kupcima kroz
svrsishodnu interakciju.
Svaki put kada kupac stupi u interakciju sa
preduzeem, on ima izvesna oekivanja u vezi
proizvoda ili usluga. Ova oekivanja mogu da se
zadovolje, da se nadmae ili da ostanu ne zadovoljena.
Svaki ciklus interakcije sadri rizik da preduzee
ne zadovolji oekivanja potroaa i da ne iskorisiti
priliku za nastavak interakcije. to su veze izmeu
preduzea i kupca vre, manje su anse za gubitak
kupca posle jedne greke.

kupcima u smislu optimizacije odnosa koji ukljuuju

kupce, zaposlene i poslovne partnere.6
2.1 CRM Marketing

CRM nudi pristupano, sveobuhvatno, otvoreno,

modularno reenje koje je mogue poboljati na nain
koji odgovara individualnim potrebama korisnika,
za kompletan proces marketinga u preduzeu.
Reenje ukljuuje aplikacije koje su nastale kao
refleksija realnih interakcija sa kupcima u sledeim
funkcionalnim oblastima7:
6 Blek S., Odnosi s javnou, Clio, Beograd, 2003., str 55
7 Peppers D., CRM: The Importance of Competitive Strategy,
SAP Global Customer Advisory Board, November 21, 2002,

www.finconsult.ba

53

Upravljanje marketingom
-
-
-
-
-
-
-
-

Analiza trita i kupaca

Planiranje marketinga
Segmentacija kupaca
Upravljanje marketinkim kampanjama
Upravljanje promocijama proizvoda
Upravljanje trinim pokazateljima
Personalizacija
Praenje kampanje i analiza uspeha

2.1.1 Analiza trita i kupaca

-
-
-

Preduzea prikupljaju velike koliine podataka i ulau

velike napore u njihovo razumevanje i korienje.
CRM nudi marketing slubama irok spektar
funkcija za analizu kupaca, trinih segmenata,
konkurencije, proizvoda, marketinkih kanala,
trendova i marketinkih podataka drugih preduzea.
Preduzea mogu da koriste ove informacije za
planiranje kampanja, promocija, dogaaja, pravljenje
personalizovainh ponuda, poveanje profitabilnosti
proizvoda i dugorono vezivanje kupaca.

odgovora.
Pojednostavljeno
rukovanje,
kroz
personalizaciju liste znaajnih atributa za
svakog korisnika.
Analitike funkcije segmentacije, koje
ukljuuju izradu stratuma, stabla odluivanja
i drugih tehnika za pretraivanje podataka.
Odreivanje u realnom vremenu broja
poslovnih partnera koji odgovaraju zadatom
kriterijumu, u cilju preciznijeg planiranja i
segmentacije.
Pristup parcijalnim koliinama podataka o
kupcima.
Pristup individualnim podacima o kupcu.

Na ovaj nain korisnik moe lako i jednostavno

da modelira ciljni segment za optimizovanje ciljno
orijentisane kampanje, uz korienje sofisticiranih
alata za segmentaciju sa pristupanim korisnikim
interfejsima.
2.1.4 Upravljanje marketinkim kampanjama

2.1.2 Planiranje marketinga

U bliskoj prolosti nisu bile retke marketinke

kampanje poput pisama sa visokom cirkulacijom
Velika i kompleksna preduzea moraju da planiraju i minimalnom stopom odgovora, koja esto nije
svoje marketing aktivnosti na razliitim nivoima, prelazila ni 2%, i negativnim povraajem ulonih
na primer, na nivou preduzea, divizije, proizvoda, sredstava. Ovakve, nediferencirane kampanje, ne
brenda ili na regionalnom nivou. CRM prua samo da vode ka visokim trokovima, ve i esto
preduzeu planiranje marketinkih aktivnosti na nerviraju kupce. Danas, upravljanje kampanjama
centralizovan i transparentan nain, kroz sve nivoe i predstavlja mnogo vie od slanja ponuda
zaposlene u preduzeu, ukljuujui i spoljne partnere. potencijalnim kupcima. CRM omoguava preduzeu
potpunu kontrolu nad procesom kampanje, od
zaea ideje, do njenog izvrenja, koordinacije,
2.1.3 Segmentacija kupaca
optimizacije i praenja. Preduzee moe da kreira
ciljno orijentisane, personalizovane kampanje, uz
Segmentacija je kljuna aktivnost marketinga. Bez korienje svih komunikacionih kanala, ukljuujui
odgovarajue ciljne grupe kupaca, preduzee bi terenski rad, kol centar, pisma, email, fax, Internet i
samo gubilo novac u pokuaju da im skrene panju. mobilne ureaje.
Osnovne funkcije CRM-a vezanih za segmentaciju
kupaca su:
- Sluajan izbor reprezentativne grupe kupaca 2.1.5 Upravljanje promocijama prizvoda
radi bre analize uzorka.
- Funkcije kontrolne grupe.
Nijedna druga industrijska grana nema tako irok
- Ugraene funkcije za optimizaciju stope spektar proizvoda kao proizvoai robe iroke
potronje, od hrane i pia, preko kunih potreptina,
Philadelphia

54

www.finconsult.ba

Upravljanje marketingom
kozmetike, lekova, odee i obue, do elektronike. 2.1.7 Personalizacija
Konkurencija na ovim tritima je nemilosrdna.
Personalizacija omoguava preduzeima da kreiraju
Kontakt sa kupcima se obino ostvaruje na jedan od bolje odnose sa kupcima i da te odnose iskoriste
da zadre postojee kupce to due uz preduzee.
sledeih naina:
Koristei funkcije za personalizaciju CRM-a
- Putem medija (radio, tv, tampani mediji)
preduzee moe da ponudi prave proizvode svakom
- Direktnim putem
- Putem promocija proizvoda (predstavljanja, pojedinanom kupcu u pravo vreme.
prezentacije, uzorci, akcije itd.)
Preduzee na taj nain moe da kreira personalizovanu
Upravljanje promocijom proizvoda podrava ponudu proizvoda i usluga za svaku pojedinanu
kompletan proces promovisanja proizvoda i formira interakciju, nezavisno od komunikacionog kanala.
Najznaajnije funkcije personalizacije u CRM-u su8:
zatvorenu petlju koja se sastoji od sledeih koraka:
- Dinamike
personalizovane
preporuke
- Strateko planiranje prodaje, u okviru
proizvoda
koga menadment utvruje ciljne obime
- Personalizovane liste najbolje prodavanih
prodaje odgovarajuih proizvoda i usluga,
proizvoda
kao i budete za reklamiranje. Takoe se
- Personalizovana komunikacija
utvruje i radni okvir za planiranje promocija
namenjenih pojedinanim kupcima.
- Planiranje terenske prodaje i instruiranje 2.1.8 Praenje kampanja i analiza uspeha
prodajnog osoblja na osnovu utvrenih obima
U cilju potpune procene uspenosti marketinkih
prodaje i planiranih budeta.
- Obrada i validacija, nakon zavretka kampanja potrebno je prikupiti sve informacije koje
promocije primaju se narudbine, obrauju se tiu reakcije kupaca na kampanju, stvarnih prihoda
se i ispunjavaju, potom se dobra isporuuju od prodaje i trokova. CRM nudi sveobuhvatne alate
i naplauju. Podaci o obradi narudbina i za evaluaciju i prezentaciju svih podataka vezanih
finansijskim transakcijama se zatim alju u za uspenost kampanje i stopu reakcije kupaca.
Na osnovu njih menaderi kampanja dobijaju sve
odgovarajua skladita podataka.
potrebne informacije za donoenje odluka.
- Evaluacija i analiza

2.1.6 Upravljanje trinim pokazateljima

Uz pomo upravljanja trinim pokazateljima mogue
je identifikovati budue i potencijalno najvrednije
postojee kupce. U cilju generisanja odgovarajuih
putokaza, veoma je znaajno identifikovati
potencijalne kupce imenom i prezimenom. U tu
svrhu preduzee mora da pribavi odgovarajue liste
kupaca, i utvrdi koje su liste u prolosti vodile ka
najboljim rezultatima.

2.2
Pregled potencijalnih koristi od uvoenja
CRM Marketing-a po razliitim scenarijima
Marketing aplikacije SAP CRM-a omoguavaju
efikasno izvravanje i automatizaciju planiranja,
budetiranja, implementacije i analize svih
neophodnih marketinkih pokazatelja. Potencijalne
prednosti ovog reenja po poslovnim scenarijima
prikazane su u sledeoj tabeli:
8 Ibid

www.finconsult.ba

55

Upravljanje marketingom

SLIKA 2

Potencijalne koristi

2.3

Scenario

Kratak opis

Planiranje
marketinga

Planiranje i kontrola svih marketinkih aktivnosti

od budetiranja do rezultata analiza

Segmentacija
potroaa

Podela potroake baze na segmente radi

diferencijacije i personalizacije proizvoda i usluga

Upravljanje
kampanjama

Optimizacija procesa sprovoenja kampanja od

analize trita do evaluacije

Upravljanje
promocijama

Generisanje preporuka i promocija za potroae na

osnovu lista najbolje prodavanih proizvoda ili
ukrtenih informacija o prodaji

Upravljanje
putokazima

Automatizacija koraka pripreme za prodaju na

osnovu najreleveantnijih trinih putokaza i
poslovnih prilika

Upravljanje
spoljnim
listama

Korienje spoljnih lista podataka o potroaima

kao
osnove
za
generisanje
putokaza i drugih marketinkih procesa

Prihod

Profitabilnost

Zadovoljstvo
potroaa

CRM Prodaja

Druga faza ciklusa interakcije sa kupcima je posveena prodaji. U bliskoj saradnji sa marketingom i
postprodajnim uslugama, poslovni procesi u ovoj oblasti imaju za cilj da uspostave i poboljaju odnose sa
kupcima. Sledee aktivnosti planiranja, implementacije i upravljanja su podrane od strane CRM reenja9:
- Planiranje prodaje
- Upravljanje teritorijalnim segmentima
- Upravljanje potroakim nalozima i kontaktima
- Upravljanje aktivnostima
- Upravljanje poslovnim prilikama
- Upravljanje ponudama i narudbinama
- Upravljanje ugovorima
SLIKA 3provizijama i podsticajima
- Upravljanje
- Analiza prodaje
Analiza performansi prodaje

Planiranje prodaje

Upravljanje odnosom sa
poslovnim partnerima

Prikupljanje narudbina

Upravljanje poslovnim
prilikama

Slika 1. Prodaja u ciklusu interakcije sa kupcima

9 Ibid

56

www.finconsult.ba

Upravljanje marketingom
2.3.1 Planiranje prodaje

prema zahtevanim atributima. Upravljanje nalozima

omoguava menaderima u prodaji sledee funkcije:
Prodajne slube mogu da se fokusiraju na kupce,
- Traganje za znaajnim poslovnim partnerima
grupe kupaca, proizvode ili usluge koje generiu
- Istoriju kontakata sa prateim dokumentima
profit, kroz efikasno planiranje prodaje, simulaciju i
u eljenom vremenskom periodu
predvianje, uzimajui u obzir veliki broj pokazatelja
- Brz unos aktivnosti i novih kontakta
kao to su, obim prodaje, granice profita, kupovna
- Znaajne logistike i finansijske informacije
mo kupaca itd. Ovo prodajnim slubama pomae
u pretvaranju postojeih kupaca u jo profitabilnije
kupce i traganju za novim kupcima, koji e biti 2.3.4 Upravljanje aktivnostima
potencijalno jo profitabilniji.
Upravljanje aktivnostima se sastoji od sedeih
elemenata:
2.3.2 Upravljanje teritorijalnim segmentima
- Kalendar, belei raspored planiranih
aktivnosti svih zaposlenih ukljuenih u
Uspene prodajne slube vre raspodelu odgovornosti
odreenu poslovnu transakciju.
na takav nain da pridobiju potencijalne i zadre
- Dokumentacija za poslovne aktivnosti, to
postojee kupce sa to manje zaposlenih. Upravljanje
su dokumenti koji sadre informacije o
teritorijama je alat CRM-a koji moe da se koristi
poslovnim parterima, kao to su adresa,
u struktuiranju i organizovanju trita u razliite
vreme i mesto sastanka, kao i informacije o
oblasti (teritorije) prema odreenim kriterijumima,
proizvodima, marketinke broure itd.
kao to su: potanski kodovi, proizvodi, potroai,
- Razlozi i rezultati aktivnosti. Za potrebe
potroake grupe itd. Teritorijalna hijerarhija opisuje
analize je vano znati ta se dogodilo sa
strukturu teritorije.
aktivnou i zbog ega.
Pri definisanju teritorije svaka prodajna transakcija
(aktivnost, poslovna prilika, slanje ponude ili
ispunjavanje narudbine) se dodeljuje odgovarajuoj
teritoriji, na jedan od sledeih naina:
- Prvo se odredi zaposleni koji obavlja
posmatranu transakiju, a potom se on
dodeljuje odgovarajuoj teritoriji.
- Prvo se determinie teritorija, a potom joj se
dodeljuje zaposleni.

2.3.5 Upravljanje poslovnim prilikama

Poslovna prilika se definie kao potvrena ansa za

preduzee da proda proizvode ili usluge. Poslovna
prilika moe da se ukae na osnovu putokaza i
pokazatelja ili direktno od strane prodajnog osoblja,
na primer, kao rezultat promocije proizvoda. U
okviru CRM-a sve poslovne prilike se dokumentuju
na sveobuhvatan nain koji ukljuuje:
Ova pravila se fleksibilno definiu, u zavisnosti
- Opis potencijalnog kupca
od vrste poslovnih procesa, to znai da je
- Opis proizvoda i usluga za koje je
mogue automatski dodeliti prodajne transakcije
zainteresovan
odgovarajuim zaposlenima na brz i efikasan nain.
- Sredstva kojima raspolae potencijalni kupac
- Potencijalni obim prodaje
- Procenjena verovatnoa uspenosti realizacije
2.3.3 Upravljanje potrakim nalozima i
poslovne prilike
kontaktima
Svi zaposleni imaju direktan pristup irokom spektru
informacija tokom interakcije sa potroaima.
Informacije o zaposlenima takoe mogu da se nau
u sistemu, to omoguava brz uvid u kvalifikacije,
znanja i iskustva zaposlenih. To nam omoguava,
uz upravljanje teritorijalnim segmentima, raspodelu
zaposlenih na odgovarajua radna mesta i zadatke

2.3.6 Upravljnje ponudama i narudbinama

Faza upravljanja ponudama i narudbinama u procesu
prodaje je povezana sa razmenom dokumenata
izmeu dobavljaa i kupca, i poinje odmah nakon to
se kupac odlui da stupi u pregovore o kupoprodaji.

www.finconsult.ba

57

Upravljanje marketingom
Ukoliko poslovna prilika nije postojala od ranije,
zahtev za ponudom od strane kupca ili slanje ponude
od strane dobavljaa koji se tiu nabavke proizvoda ili
usluga, mogu da budu polazna taka u pregovorima10.
Onog trenutka kada se dobavlja i kupac dogovre
oko uslova, podaci iz ponude se kopiraju u kupevu
narudbinu ili kupoprodajni ugovor. Zahtevi,
ponude i narudbine mogu biti kreirani korienjem
bilo kog komunikacionog kanala. Kako su svi
dokumenti koji se tiu jedne poslovne transakcije
meusobno povezani, mogue je automatski preneti
podatke iz jednog dokumenta u drugi. Integracija
omoguava proveru kreditnih sposobnosti potroaa
ili raspoloivosti proizvoda na zalihama, kao i
prosleivanje relevantnih informacija odgovarajuim
zaposlenima. Cene, porezi i dostupnost proizvoda
se automatski odreuju iz prikupljenih podataka i
prikazuju u poslovnim procesima.

svog prodajnog tima, nudei na primer viu proviziju

za prodaju profitabilnijih proizvoda.
2.3.9 Analiza prodaje
Svi podaci nastali u prodajnom procesu se prikupljaju
i uvaju da bi kasnije mogli biti analizirani. Analiza
prodajnih performansi je jo jedna oblast analize
prodaje posebno razvijena za menadere prodaje.
Ona pomae menaderima da ostvare sveobuhvatan
uvid u sve relevantne informacije koje se tiu
prodajne slube.
Zakljuak

U vreme kada dnevne obaveze ostavljaju malo

slobodnog vremena, pa samim tim i malo vremena za
praenje reklama i samu kupovinu, kupci se odluuju
2.3.7 Upravljanje ugovorima
za dobavljae koji razumeju njihove specifine,
line potrebe. Kompanije koje su to shvatile i koje
Kupoprodajni ugovori predstavljaju dugorone su krenule u susret kupcima, prihvatile su ideju
sporazume izmeu kupca i prodavca, koji marketinga dobrih odnosa (Relationship Marketing)
dozvoljavaju kupcu da pribavlja proizvode i usluge i iznetim CRM reenjima.
po posebnim uslovima koji su unapred definisani,
na primer, po posebnoj ceni. Ugovori su instrument Prirodno, kupac eli da njegova odluka o kupovini
za zadravanje potroaa, zbog toga to poveavaju bude dobra i u tom pogledu eli da otkloni svaku
njegovo zadovoljstvo i lojalnost. Upravljanje sumnju ili dilemu. Neki strunjaci veruju da kupci
ugovorima u okviru CRM-a, pomae preduzeu da prikupljaju vie informacija o proizvodu koji su
kreira i aurira kupoprodajne ugovore na osnovu kupili nakon kupovine, nego pre kupovine. Ako
specifinosti pojedinanog potroaa. Postoje sledee kompanija svojim marketinkim aktivnostima uspe u
tri osnovne vrste ugovora:
tome da se kupac nakon kupovine osea dobro i ako
- Ugovor o prodaji proizvoda
ga uveri da je doneo pravu odluku, otvoren je put za
- Ugovor o pruanju usluga
dugoronu saradnju. To je razlog da se komunikaciji
- Ugovor o lizingu
sa kupcem nakon obavljene transakcije pridaje sve
vei znaaj i na taj nain se ostvaruje efikasan odnos
sa potroaima.
2.3.8 Upravljanje provizijama i podsticajima
CRM reenje koje ukljuuje primenu savremenih
Upravljanje provizijama i podsticajima (Incentive and tehnologija se bazira na velikoj i bazi podataka
Commission Management-ICM) je aplikacija koju koja sadri pregrt korisnih informacija o kupcima
preduzee moe da iskoristi za razvoj i upravljanje i njihovim inerakcijama sa kompanijama, kako
nagraivanjem zaposlenih, kao i brzo prilagoavanje individualnih tako i grupnih.
sistema nagraivanja tekuim ekonomskim
uslovima. Menaderi u prodaji, korsitei fukciju za Baze podataka o kupcima postaju kljuni i
utvrivanje vrednosti, mogu da utiu na postupke nezaobilazni faktor bez koga se ne moe zamisliti
moderni marketinki prilaz kupcima. Pritom, ta baza
10 Veri D., Odnosi s medijima, Medija centar i Pristop,
predstavlja mnogo vie od samog spiska imena kupaca
Beograd, 2004., str 70

58

www.finconsult.ba

Upravljanje marketingom
i njihovih adresa. Moderna baza podataka predstavlja
pravi rudnik dragocenih i nezamenjivih informacija
o kupcima. Cilj je da se uspostavi i odrava stalna,
obimna i veoma lina komunikacija sa kupcima, a da
se sve prethodno prikupljene informacije upotrebe u
svim kasnijim kontaktima, na obostranu korist. Cilj
ovakvih baza podataka nije da se u njih sliva ogroman
broj podataka i informacija, ve da se na osnovu njih
vodi individualizovana komunikacija sa kupcima
koja e, u krajnjem sluaju, dovesti do poveanja
prodaje. Postojanje baze podataka o kupcima danas
ne predstavlja konkurentsku prednost, ali je sigurno
da njeno nepostojanje kompaniju stavlja u inferioran
poloaj.
Literatura
1. AlphaBrand Strategies, Best Practice Principles
for Market Leadership, White Paper, Colorado
Springs, 2001.
2. Blek S., Odnosi s javnou, Clio, Beograd, 2003.
3. C.
Gronroos,
A
Relationship
Approach to Marketing: The Need for
a New Paradigm, Swedish School of Economics
and Business Administration, Helsinki, 1989.
4. Christian Homburg, Customer Relationship
Management, Arbeits papierM52, Universitat
Mannheim, 2000.
5. Christian Homburg, Manfred Bruhn, Eine
Einfrhung in die theoretischen und praktischen
Problemstellungen, Berlin 2003.

6. D. Hagemeyer, S. Nelson, Management

Update: CRM Success Lies in Strategy and
Implementation, Not Software, Gartner Group,
Research Note IGG-03122003-01, March 12,
2003.
7. Ljubojevi ., Marketing usluga, Staylos, Novi
Sad, 2002.
8. Milica Lazi, Primena Data mining tehnika
u analizi odnosa sa klijentima, Master rad,
Fakultet organizacionih nauka, 2008.
9. Peppers D., CRM: The Importance of Competitive
Strategy, SAP Global Customer Advisory
Board, November 21, 2002, Philadelphia
10. R. DeSisto, Partner Relationship ManagerOptimizing the Demand Network, Gartner
Group, May 22, 2002.
11. Robert S. Kaplan, David P. Norton, The
Balanced Scorecard: Translating Strategy into
Action, Harvard Business School Press, Boston,
1996.
12. Rdiger Buck-Emden, Peter Zencke, mySAP
CRM The Official Guidebook to SAP CRM 4.0,
SAP PRESS, Bon/Boston 2004.
13. Treacy M. i Wiersema F., Discipline of
Market Leaders, Perseus Books, Cambridge,
Massachusetts, 1995. - prevod Ana Raki
14. Veri D., Odnosi s medijima, Medija centar i
Pristop, Beograd, 2004.
15. Vladimir Gruji, Internet aukcije, Seminarski
rad, Fakultet organizacionih nauka, Beograd,
decembar 2005.

Pretplatite se na Poslovni konsultant za 2014. godinu

www.finconsult.ba

59

Poduzetnitvo

Dr sc.Idriz osi1

PRAVLJANJE MALIM PREDUZETNITVOM

MANAGEMENT OF SMALL ENTREPRENEURSHIP

SUMMARY

SAETAK
Malo preduzetnitvo je sve ee predmet rasprava,
vijesti, medija, politike, privrednika, itd. To je samo
jedan od elemenata koji ukazuje na veliki znaaj
ovog segmenta privrede i njegov uticaj na cjelokupni
ekonomski sustav. SAD od 1953. godine male
preduzetnike podrava putem vladine organizacije
Small Business Administration SBA. Njihovi zadnji
podaci pokazuju da mali preduzetnici kreiraju 65%
radnih mjesta, a slina situacija je u veini razvijenih
zemalja.. Malo preduzetnitvo smatra se temeljnim
generatorom privrednog razvoja i upravo je to razlog
zbog kojeg su svi dijelovi drutva usredotoeni i
zainteresirani za razvoj tog segmenta privrede.
Biti preduzetnikom zvui primamljivo, prednosti
koje se mogu ostvariti za preduzetnika su brojne
od mogunosti samozapoljavanja i zapoljavanja
porodice, preko neovisnosti, mogunosti da se na
tritu realiziraju vlastite poslovne ideje i financijski
rezultati.
Meutim, kao i uvijek, malo preduzetnitvo ima
i svoje izazove. Osim to preduzetnik na sebe
preuzima odgovornost za uspjeh svojeg projekta,
njegov je zadatak i posjedovanje iroke lepeze
znanja i vjetina, koje e mu omoguiti da taj uspjeh
u konanici i ostvari. Naravno, to ne znai da se mora
specijalizirati za sva podruja poslovanja, jer uvijek
moe koristiti usluge specijalista, ali poznavanje
osnova ne bi smjelo izostati.
1 Kontakt:doc. dr sci. Idriz osi ,dipl.ecc, Livnica elika doo
Tuzla, E-mail: cosic.idriz@gmail.com.

60

Few entrepreneurship is increasingly the subject of

debate, news, media, politicians, businessmen, etc.
This is just one of the elements that indicate the
great importance of this segment of the economy
and its impact on the overall economic system.
United States of 1953rd The small entrepreneurs
supported by government organizations, the Small
Business Administration - SBA. Their latest data
show that small entrepreneurs create 65% of jobs,
a similar situation in most developed countries ..
Few entrepreneurship is considered fundamental
generator of economic development and that is the
reason why all the parts of the company focused and
interested in the development of this segment of the
economy.
Being the entrepreneur sounds tempting, benefits
that can be achieved for a number of entrepreneurs
- from the possibility of self-employment and family,
through independence, opportunities to market
to pursue their own business ideas and financial
results. However, as always, a little entrepreneurship
has its challenges. Besides being an entrepreneur
takes over the responsibility for the success of
his project, his job and owning a wide range of
knowledge and skills that will enable him to that
success and ultimately achieve. Of course, this does
not mean that one has to specialize in all areas of
business, because it can always use the services of
specialists, but the knowledge base should not miss.
KLJUNE RIJEI:
mala i srednja
preduzetnitvo,

preduzea,

upravljanje,

KEYWORDS:
Small and medium enterprises, management,
entrepreneurship

www.finconsult.ba

Poduzetnitvo
Menadment malog preduzea
Menadment je proces rada s drugima i pomou drugih
na ostvarenju organizacijskih ciljeva u promjenjivoj
okolini, uz efikasnu i efektivnu upotrebu ogranienih
resursa.2
Menadment kao proces upravljanja mora se
ostvarivati u skladu sa odreenim pravilima,
uvaavanjem provjerenih naela i primjenom
odgovarajuih tehnika, poev od malog preduzea pa
prema viim nivoima upravljanja. Praksa je dokazala
da menadment kao proces upravljanja igra vanu
ulogu u poslovanju multinacionalnih kompanija, kao
i u poslovanju malih preduzea.
Zaokret u razvoju znanosti o menadmentu napravio
je Peter Drucker koji je definisao menadment
polazei od ciljeva: Menadment je proces rada s
drugim ljudima, kojima se ostvaruju organizacijski
ciljevi, u promjenjivoj sredini, uz efikasnu upotrebu
ogranienih resursa.3Na taj se nain menadment
poistovjeuje s resursom, odnosno znanjima i
vjetinama, iji se rezultati prepoznaju na tritu.
Z.Cerovi definie menadment s aspekta funkcije
te tvrdi da je menadment proces oblikovanja,
usmjeravanja i usklaivanja svih imbenika
proizvodno-uslunog procesa u kojem pojedinci,
radei zajedno u poduzeu, efikasno ostvaruju
odabrane ciljeve u izvravanju funkcija planiranja,
organiziranja, kadroviranja, voenja i kontroliranja.4

Menader je osoba iji primarni zadaci proizlaze iz

procesa menadmenta. On planira, organizuje rad i
poslovanje, angauje i vodi ljude, kontrolie ljudske ,
materijalne i informacijske resurse. Ciljeve ostvaruje
angaovanjem drugih ljudi. Menader mora biti
i voa. U malim preduzeim ulogu menadera
igra vlasnik tog preduzea, te stoga vlasnik malog
preduzea mora ovladati tehnikama i vjetinama
kojima vlada menader u velikom preduzeu, bez
obzira to je menader u velikom preduzeu samo
menader, a menader u malom preduzeu esto jo
igra ulogu vlasnika, preduzetnika i td.
Znai da menader malog preduzea podnosi veu
odgovornost i obavlja vie razliitih funkcija upravo
zbog finansijske ogranienosti, nego menader
velikog preduzea koji isti taj posao obavlja u
mnogo uem specijaliziranom podruju. Menader
malog preduzea uloiti e vie truda u obavljanje
potrebnih radnji nego menader posloprimalac, a iz
razloga vlastitog uspjeha i raspolaganja vlastitim
kapitalom, a o ijem nainu rada ovisi opstanak
preduzea i njega kao vlasnika.

U teoriji se spominje pet funkcija menadmenta

i to: planiranje, organizovanje, voenje ,kontrola
i upravljanje. Praksa je dokazala da se navedene
funkcije bez obzira na slijed nabrajanja, ne obavljaju
redoslijedom navoenja, ve se funkcije prilagoavaju
problematici kojom se malo preduzee svakodnevno
Unato dokazanom, a posebno kod malih preduzea
susree.U malom preduzeu jedna osoba obavlja
menadmentu se ne poklanja dovoljno panje, a
vie funkcija menadmenta, odnosno pokriva dvije
iz razloga to vlasnik, odnosno preduzetnik koji
najee igra ulogu menadera miljenja je da je odnosno tri hijerarhijske razine menadmenta, tako
menadment namijenjen velikim preduzeima, da nije mogue navesti koliko se vremena posveuje
ili najee nije uloio truda da uopte posveti pojedinoj funkciji menadmenta.
panju da li bi poznavanje funkcija menadmenta
dovelo do boljitka njegovog malog preduzea i da Svaka funkcija podjednako je vana za postizanje
li bi mu primjenjujui iskustva poznavalaca procesa krajnjeg cilja, a menader malog preduzea, koji je
menadmenta pomoglo u prevladavanju potekoa u najee i vlasnik malog preduzea, odluuje koliko
poslovanju.
e vremena posvetiti pojedinoj funkciji. Naravno
odluka nije konstantna za cijelo razdoblje poslovanja,
2 Dujani M.: Osnove menadmenta, Veleuilite u Rijeci,
ona se mijenja ovisno o situaciji u eksternoj i internoj
2007, str.13
okolini, jer okolina je izvor prilika, ali i prijetnji za
3 Z. Cerovi: Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i
preduzee. Stoga okolinu treba kontinuirano pratiti,
hotelski menadment, Opatija, 2003., str. 4.
te shodno tome provoditi funkcije menadmenta.
4 Z. Cerovi: Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i
hotelski menadment, Opatija, 2003., str. 7.

www.finconsult.ba

61

Poduzetnitvo
Slika 1. Funkcije menadmenta

Pojam menadmenta ljudskih potencijala u

malom preduzeu

Prethodno je menadment ljudskih potencijala

postojao samo kao profesija pod nazivom personalni
menadment5. Menadment ljudskih potencijala
razvijao se pod uticajem drugih naunih disciplina
kao to su psihologija, organizacija i teorija
menadmenta, ergonomija (nauka o odnosima
ovjeka i rada i prilagoavanje rada ovjeku),
ekonomija, sociologija, antropologija, andragogija
(obrazovanje odraslih), medicina rada i pravo.
Fokus menadmenta ljudskih potencijala vremenom
se mijenjao. Menadment ljudskih potencijala
vrlo esto se smatra samo poslovnom funkcijom u
organizaciji ili jednim od zadataka menadera, a nije
zanemarljiv i broj onih koji ga ne smatraju naunom
disciplinom. Ipak, menadment ljudskih potencijala
podrazumijeva: poslovnu filozofiju (odnos prema
ljudskom faktoru u organizaciji).,naunu disciplinu
i.,poslovnu funkciju ili praksu.

Menadment ljudskih potencijala kao poslovna

filozofija (odnos prema ljudskom faktoru u
Menadment ljudskih potencijala je mlada nauna organizaciji) izraava odgovarajue stavove i
oblast koja u posljednjih par decenija zaokuplja sve shvatanje menadmenta vezano za centralnu ulogu
veu panju, kako u privrednom tako i u naunom ljudskog faktora u poslovnom okruenju. Nauku
svijetu. Ljudski faktor i u davnim vremenima bio odreuje sistem saznanja zasnovanih na primjeni
je vaan za uspjeno funkcionisanje organizacija. naunih metoda, provjerenim i potvrenim
Drevni vladari i voe su se bavili upravljanjem i hipotezama o odnosima i meudjelovanju elemenata
predmet
motivacijom ljudi radi ostvarivanja postavljenih koji spadaju u specifian i samosvojstven
6
njenog interesovanja i istraivanja .
ciljeva. Danas, kada je tehnikim, tehnolokim
i informacionim revolucijama racionalizacija
Sutina o liderima oduvijek je nametala brojna pitanja.
sredstava i predmeta rada dostigla taku visoke
Ipak, voe su te koje oblikuju sudbinu nae planete.
preciznosti, panja naunika i poslovnih ljudi
Oni su ti koji zakljuuju profitabilne poslove, koji
opravdano je sve vie usmjerena na ljudski faktor postiu odluujue pogodke na vanim utakmicama,
kao trei proizvodni element i veliki potencijalni koji dobijaju izgubljene bitke. U dananje vrijeme se
izvor konkurentske prednosti.
odluujue bitke vode na polju ekonomije, gdje su
Praksa je pokazala da mnogo poslovnih rezultata,
uspjeha poslovnih planova i strategija zavisi
upravo od kvalifikovanosti, predanosti i motivacije
zaposlenih. Kao to je ve reeno, ljudski faktor
je od davnina bio vaan, ali je spoznaja o njegovoj
vanosti dobila svoje zamahe u prolom vijeku.
Razvoj menadmenta ljudskih resursa datira od
dvadesetih godina prolog vijeka pod uticajem
razliitih studija, istraivanja, drugih naunih
disciplina i brojnih radnikih pokreta i trajkova koji
su kroz svoje sindikalno organizovanje uspjeli da
pokrenu nastanak i razvoj radnog zakonodavstva.
62

novac i cifre razornije od bilo koje atomske bombe.

Korporacije i njeni zaposleni su postale moderne
armije koje svojim djelovanjem mijenjaju na nain
razmiljanja i nae ponaanje.

Menadment ljudskih potencijala je jedna od

vanijih funkcija menadmenta. Najrasprostranjenije
shvatanje menadmenta je da on podrazumijeva
vjetinu obavljanja
poslova pomou ljudi.
1
5 Bogievi, B., Menadment ljudskih resursa Ekonomski
Fakultet Beograd, 2004, str 3
6 iber, B. Fikreta, Management ljudskih potencijala,
Golden marketing Zagreb 1999, str. 4

www.finconsult.ba

Poduzetnitvo
Tradicionalni menaderi su se fokusirali na strukture,
procedure i politike kao instrumente za usmjeravanje
ljudskog ponaanja.

grupacijama. Za direktora meutim, uloga voe

prisutna je na jo jednom polju. On ili ona mora
odrediti i elemente poslovne politike za proizvode ili
usluge firme ( kao to su cijene, razvoj i distribucija)
Danas se moderni menaderi koriste motivacijom, kao i za samu firmu. Upravo ovaj jedinstven zahtjev
vrijednostima i kulturom organizacije, takozvanim da direktor uspostavi kombinaciju efikasnog
mekim varijablama. Dananji menaderi moraju meusobnog uticaja i preduzetnike inicijative ini
da posjeduju sposobnosti:da izaberu, treniraju ulogu voe u firmama tako tekom i zahtjevnom.
i osposobljavaju zaposlene.,da oblikuju i vode Osim toga radnik i proizvod se ne mogu razdvajati.
sastanke grupa svih vrsta.,da upravljaju svim vrstama
konflikata izmeu jakih pojedinaca i grupa.,da utiu Radnici su motivisani da prue sve od sebe ako
i pregovaraju na ravnopravnoj osnovi., i da integriu mogu sagledati svoje mjesto u kontekstu proizvoda
napor osoba razliitih strunih specijalnosti.
i uspjeha firme. Prodavci, na primjer, nee dugo sa
oduevljenjem prodavati proizvod koji nije znalaki
Njihov zadatak je da definiu inspiriui viziju odabran i ija cjena nije znalaki odreena. Sa druge
i da pridobiju zaposlene za njeno ostarivanje. strane, ni najbolji proizvodi nee imati uspjeha
Menadment ljudskih potencijala je takoe i ukoliko zadueni direktor nije u stanju da ubijedi
funkcija u organizaciji. Danas se menadment prodajno osoblje kako su oni traeni na tritu i kako
ljudskih potencijala, pored finansija, istraivanja i se mogu dobro prodati. Prema tome, vostvo je ma
razvoja i marketinga, smatra stratekom funkcijom sa dvije otrice. Menader mora neprestano utirati
organizacije.
put kompaniji i njenim proizvodima i istovremeno
mora osoblju kompanije ugraditi vjeru u ispravnost
Ova funkcija tokom vremena imala je razliite tog smjera poslovne politike kao to je Ardej
zadatke (od administrativnih do razvojnih) i bila Miler7, dvije osnovne karakteristike uspjenog voe
razliito inkorporirana u organizacionu strukturu su: Sposobnost da sagleda ta je potrebno uraditi., i
organizacija. I danas je poloaj sektora ljudskih Sposobnost da utie na druge da to uspjeno urade.
potencijala u strukturi organizacija razliit u
zavisnosti od veliine organizacije, djelatnosti, kao U osnovi, vodstvima na razliitim nivoima
i stepena razvijenosti ove funkcije. U savremenim zajedniko je slijedee: ono zahtjeva sposobnost
organizacijama zadaci sektora ljudskih potencijala da se utie na postupke drugih. Taj uticaj mora
prilino su standardizovani i podjeljeni po ukljuiti sposobnost da se privuku i zadre saradnici
funkcionalnim podrujima. Aktivnosti voe nisu koji mogu efikasno ostvariti ciljeve firme.Takav
ograniene samo na poslovnu organizaciju ve uticaj u poetku proizilazi iz moi koju menaderu
ukljuuju i trite.
obezbeuje poloaj u organizacionoj strukturi firme.
Ali dugorono gledano, uticaj direktora zavisi od
Uloga voe u poslovnim organizacijama dolazi do njegove sposobnosti da argumentima i snagom svoje
izraaja u dvjema osnovnim oblastima i to:
linosti ubjeuje druge i da ostalim rezultatima
pojedinani odnosi rukovodioca i potinjenog, pokae da su globalni ciljevi (i programi za njihovo
i grupni odnosi izmeu direktora i njegovih ostvarivanje) u skladu sa interesima i mogunostima
neposrednih pomonika i zaposlenih radnika.
svih potinjenih i svih saradnika. Osim toga, vostvo
na direktorskom nivou zahtijeva: sposobnost
Uloga voe u poslovnim organizacijama takoe predvianja, inteligenciju i mo rasuivanja koji se
je prisutna u odnosima direktora sa klijentima i
dobavljaima firme, kako pojedinano tako i u 7 Arjay Miller- bivi predsjednik firme Burroughs Corporation i dekan Poslovne kole na Univerzitetu Stanford.

www.finconsult.ba

63

Poduzetnitvo
iskazuju kroz kreativnost i inovacije u operativnim
poslovima
finansija,
formiranja
proizvoda,
proizvodnog procesa i razvoja trita., i unutranju
snagu koja je neophodna za osmiljavanje i realizaciju
sloenih operativnih, organizacionih i kontrolnih
ema.

finansijskog jaza u poetnim fazama razvoja malih

preduzea, posebno kada se uzmu u obzir visok
stepen rizika i problemi likvidnosti koji se javljaju
na poetku.
Preduzeu na raspolaganju stoje izvori kapitala koji
se mogu podijeliti u dvije velike grupe dunike
i vlasnike izvore kapitala. Zajednika osobina svih
dunikih izvora kapitala jeste da se kapital mora
vratiti s kamatom.

Najzad, vostvo na direktorskom nivou karakterie

sposobnost da se ljudski preduzetniki aspekti vrsto
spoje u jednu cjelinu. Kad se vostvo na direktorskom
nivou definie na ovaj nain, moe se sa optimizmom
pristupiti njegovom daljem usavravanju.
Preduzetnik dobija kredit na osnovu patenta koji
posjeduje, a zauzvrat mora da plati odredeni procent
Ovakva definicija pretpostavlja da se sposobnost svog profita kreditoru. Vlasniki izvori finansiranja
voenja moe stei i unapreivati. Vostvo koje predstavljaju investiciju u biznis sa ciljem sticanja
zavisi od stava ta uraditi i kako to uraditi je neto vlasnitva. Ovi izvori se nazivaju jo i rizini
to direktori mogu nauiti.
kapital, jer vlasnici podrazumijevaju rizik gubljenja
kapitala u sluaju da biznis propadne.
Problemi finansiranja malih, posebno novih preduzea,
su prilino kompleksni i moraju se rjeavati paljivo Model jednog sistema menadmenta ljudskih resursa
isplaniranim, dugoronim politikama. Najvei i njegovi glavni izazovi moe se grafiki prikazati na
SLIKA2
problemi
se javljaju u prevazilaenju inicijalnog sledei nain:8

8 www.efzg.globalnet.hr

64

www.finconsult.ba

Poduzetnitvo
Funkcije menadmenta u malom preduzeu

to su informacije na kojima se odluka zasniva.,

upravljanje preduzeem u savremenim uslovima
Svaka organizacija, da bi njeno funkcionisanje privreivanja jeste orijentisano na budunost, jer
bilo djelotvorno, zahtjeva da se njom upravlja. U inkorporira u sebe sve elemente koji su preduslov
svakoj organizaciji moraju da postoje pojedinci koji rasta i razvoja10.
donose odluke, koji su odgovorni za njenu misiju,
njeno praktino funkcionisanje i normalno, za njene Upravljanje preduzeem se moe podijeliti na tri
rezultate. Drugim rijeima, svaka organizacija faze: planiranje, organizovanje i kontrolu. Kako je
zahtjeva da postoji odreeni broj pojedinaca koji e se upravljanje kontinualni proces, to su tri pomenute
baviti misijom, ciljevima, strategijom, sprovoenjem faze meusobno povezane - mogu se posmatrati
definisanih aktivnosti.
kao podsistemi sistema upravljanja u preduzeu.
Planiranjem se usmjeravaju sve poslovne aktivnosti
Kako je preduzee organizacija koja je usmjerena na u preduzeu, organizovanjem se realizuje ono to je
privreivanje u drutvu i koja posluje na tritu koje planirano, a kontrolom se vri analiza rezultata koji
sa sobom nosi rizike, potrebno je da se preduzeem su ostvareni na osnovu planskih odluka. U teoriji se
adekvatno upravlja. Jedna od svakako najznaanijih spominje pet funkcija menadmenta i to: planiranje,
definicija upravljanja jeste ona koju je dala Meri organizovanje, voenje ,kontrola i upravljanje..
Parker Folet, koja spada u grupu klasinih teoretiara. Praksa je dokazala da se navedene funkcije bez
Ona odreuje upravljanje kao sposobnost da se stvari obzira na slijed nabrajanja, ne obavljaju redoslijedom
obave preko ljudi9.
navoenja, ve se funkcije prilagoavaju problematici
kojom se malo preduzee svakodnevno susree.
Najoptije posmatrano, upravljanje preduzeem
predstavlja kontinualni proces kojim se pokree i U malom preduzeu jedna osoba obavlja vie
usmjerava poslovna aktivnost u cilju realizacije svrhe funkcija menadmenta, odnosno pokriva dvije
poslovanja. Osnovna svrha upravljanja preduzeem odnosno tri hijerarhijske razine menadmenta, tako
jeste donoenje odreenog niza poslovnih odluka da nije mogue navesti koliko se vremena posveuje
kojima se vri kombinovanje resursa u funkciji pojedinoj funkciji menadmenta. Svaka funkcija
ostvarivanja poslovnih ciljeva preduzea, kao i podjednako je vana za postizanje krajnjeg cilja, a
ostvarivanja stabilne trine pozicije, rasta i razvoja. menader malog preduzea, koji je najee i vlasnik
malog preduzea, odluuje koliko e vremena
Upravljanje preduzeem karakteriu slijedei posvetiti pojedinoj funkciji.
elementi: upravljanje jeste kontinualni proces
rjeavanja problema sa kojim se preduzee susree Naravno odluka nije konstantna za cijelo razdoblje
u toku svog poslovnog ivota., upravljanje jeste poslovanja, ona se mijenja ovisno o situaciji u
dinamiki proces zbog injenice da se uslovi eksternoj i internoj okolini, jer okolina je izvor
privreivanja mijenjaju, a preduzee mora da prilika, ali i prijetnji za preduzee. Stoga okolinu
odgovori na njih., upravljanje preduzeem ima treba kontinuirano pratiti, te shodno tome provoditi
ekonomski karakter jer je usmjereno na ostvarivanje funkcije menadmenta.
ekonomskih ciljeva i oblasti privreivanja u kojoj
vladaju odreene ekonomske zakonitosti i principi., Planiranje je polazna funkcija upravljanja malim
upravljanje se zasniva na informacijama - donoenje preduzeem, a koja se temelji na ciljevima koje
poslovne odluke, kao krajnjeg rezultata procesa treba ostvariti, utvrivanja preduslova za realizaciju
upravljanja, zasnovano je na analizi informacija, pri tih ciljeva, te izbora metoda i tehnika za njihovo
emu ni jedna odluka ne moe da bude bolja nego postignue. Poetni problem koji se javlja kod malih
preduzea je kretanje u posao stihijski, bez jasno
9 Milosavljevi, M., Todorovi, J.: Planiranje i razvojna politika preduzea, Savremena administracija, Beograd ,1987.,
str. 5.

10 Grozdani, R., orevi, D.: Osnove ekonomije, TF Mihajlo Pupin Zrenjanin,1999., str 238.

www.finconsult.ba

65

Poduzetnitvo
definisane vizije, a na kojoj se u budunosti treba
graditi identitet malog preduzea.

uticajem na
poslovanje i razvoj preduzea.
Uobiajeno je danas da se za indentifikaciju ansi
i pretnji iz okruenja, odnosno snaga i slabosti
Vizija pomae menadmentu da sagleda poloaj preduzea koristi metodoloki okvir tzv. Swot
preduzea u budunosti i pone se pripremati za analize (swot je akronim od poetnih slova engleskih
budunost koja dolazi.11 Vizija i misija esto se rei za snagu (strenght), slabost (weaknesses), anse
poistovjeuju, premda postoji velika razlika izmeu (opportunities) i pretnje (threats).13
njih, jer misija se bavi svrhom i razlogom postojanja
malog preduzea u sadanjosti, dok vizija definie Interne slabosti mogu biti: niska efikasnost,
nekvalitetni proizvodi, niska kompetentnost ljudi,
poloaj malog preduzea u budunosti.
nedostatna oprema i drugi resursi, loa organizacijska
Prvi pogreni korak koji ine vlasnici malog preduzea kultura i organizacijski procesi, nepostojei ili loi
jest poistovjeivanje naziva posla kojim e se baviti kontakti s kupcima i dobavljaima.
sa vizijom i misijom. Najpoznatija analiza koja
sagledava snage i slabosti interne okoline, te prilike Eksterne prilike mogu biti: porast potranje za
i prijetnje eksterne okoline je SWOT analiza. SWOT proizvodima, pojava novih segmenata kupaca,
analizom koriste se menaderi, vlasnici, preduzetnici, trendovi u svijetu i privredi, stimulativne mjere u
konzultanti, analitiari, studenti i svi oni koji imaju zakonskoj regulativi, nove tehnoloke mogunosti.
potrebu oblikovati i ocjenjivati strategiju, a koju je Eksterne prijetnje mogu biti: pad potranje za
prvi definisao Alfred Chandler u knjizi Strategija i proizvodima, pojava novih konkurenata, poveanje
struktura (1962.), ako je proces odreivanja osnovnih poreza i doprinosa, visoka razina vladinih mjera
dugoronih ciljeva preduzea i usvajanje pravaca i regulativa, prijetnja supstitucijskih proizvoda.
akcije i alokacija resursa potrebnih za ostvarenje tih Koristei SWOT analizu menader malog preduzea
ciljeva.SLIKA3
Interne snage mogu biti: visoka efikasnost, analizira svoju strategiju poslovanja i planira, te
kvalitetni proizvodi, visoka kompetentnost ljudi, pokuava predvidjeti poloaj preduzea u budunosti.
Slika:Swot analiza

vrijedna oprema, izvrsnost u organizacijskim

procesima, dobri kontakti s kupcima, dobavljaima
i slino.12
Analiza i predvianje predstavljaju istraivaku,
kreativnu fazu iji su rezultati premise (stavovi) o
sadanjim i buduim tokovima dogaaja i njihovim
11 Dujani M.: Osnove menadmenta, Veleuilite u Rijeci,
2007, str.31
12 Buble M., i sar..: Strateki menadment, Sinergija,
Zagreb, 2005., str. 3-67

66

Menader, odnosno vlasnik malog preduzea mora

biti svjestan svojih snaga, kao i slabosti, te pronai
nain da ih kompenzira sa eksternim prilikama i
prijetnjama. To moe postii samo kontinuiranim
praenjem eksterne i interne okoline. Planiranje
ukljuuje
osiguranje
razumljivih,
paljivo
promiljenih odgovora na pitanja:14koji e se proizvod
13 Penezi, N: Teorija ekonomije preduzea, Fakultet za
usluni biznis, Novi Sad 2007. str. 80
14 Deeljin J.i sar.: Poduzetniki menadment, Alineja, Za-

www.finconsult.ba

Poduzetnitvo
ili usluga proizvoditi osigurati.,? koje e se trite stei rutina organizovanja, nakon nekog vremena
opsluivati.,? koji e se posao pokrenuti.,? kako e mali preduzetnik e biti pretrpan manje vanim
se posao voditi.,.? koji e se posao finansirati?
poslom, te nee uspjeti obavljati poslove od vanosti
za nastavak poslovanja malog preduzea.
Najei problem danas je upravo odgovor na zadnje
pitanje, izvor finansiranja malog preduzea, gdje se Voenje kao funkcija menadmenta ima zadatak
vlasnik-menader esto nae u situaciji da nemoe uticati na zaposlenike kako bi najuinkovitije
prevladati svoje slabosti upravo zbog nedostatka obavili zadatke iji rezultati dovode do postizanja
finansija, pri emu za njegove potekoe sluha nemaju cilja. Zaposlenici predstavljaju jedan od najvanijih
niti nadlene institucije, niti banke. Ovo ga dovodi do resursa u preduzeu. Razlika od ostalih resursa
odustajanja od realizacije poslovne ideje ili se nae u kojima malo preduzee raspolae je u nainu
situaciji da radi vlastitog opstanka prihvaa najee iskazivanja vrijednosti. Naime, svi resursi preduzea
nepovoljne kreditne linije, koje ga u konanici opet koji su neophodni za obavljanje poslovnog procesa
dovode u prvobitnu situaciju, jo veu zaduenost. vrijednosno su iskazani u bilanci preduzea.
esto zbog finansijske ogranienosti, ne naruuju
se usluge strunjaka, ve se pribjegava nestrunoj Bez obzira na injenicu da malo preduzee ima
ocjeni usporeujui rezultate postignute u prolosti, dvoje ili vie zaposlenika, ne treba zanemariti
ili postignute rezultate konkurenata, tako da takve vanost ove funkcije. Nain voenja dvoje ili stotinu
ocjene u konanici su nueutemeljene i oslanjanje ljudi zahtjeva od voe iste sposobnosti poticanja
na njih mogu malo preduzee odvijesti u smjeru i motiviranja zaposlenika, ovladavanje sukobima
neuspjeha.
koji se mogu pojaviti u poslovanju itd. Zaposlenici
kojima je menader uspio zadovoljiti potrebe
Organizovanje
se
moe
poistovjetiti
sa ili ciljeve, izvravati e postavljene zadatke bez
menadmentom, jer predstavlja povezivanje ljudi stvaranja potekoa nadreenome.
sa odgovarajuim sredstvima u cilju postizanja
zajednikog cilja. No organizovanje je samo jedna Osnov uinkovitog vodstva ini osmiljavanje
funkcija menadmenta, kojoj menadment posveuje zadataka postavljenog odreenoj organizaciji i
samo dio vremena. Dobra organizacija omoguava njegovo jasno i oigledno definisanje i utvrivanje.
optimalno koritenje svih resursa, uspjeno odvijanje Voa postavlja ciljeve, odreuje prioritete i utvruje
poslovnog procesa, da se ljudi pri radu ne preklapaju, i odrava standarde, ali ini i kompromise.15
te da vrijeme ne troe na nepotrebne poslove, dok se
loa organizacija i nedostatak znanja esto pokuavaju Zbog svoje finansijske ogranienosti mala preduzea
zamijeniti pretjeranom urbom i nervozom, to nisu u mogunosti uz izdvajanje za ulaganje u
rezultira neuinkovitou. injenica jest, da malo tehnologiju, izdvajati sredstva za usavravanje
preduzee raspolae malim brojem radnika, a isto zaposlenika. Ostaje im na raspolaganju jedino dobra
tako ima puno poslova koje mora uinkovito obaviti, motivacija zaposlenih. Ono to poslodavac malog
tako da se u malom preduzeu mora organizovati preduzea ne moe izbjei jeste kompenzacija za
posao, za razliku od velikog gdje se organizuje velik obavljeni zadatak, odnosno plaa, koja je najvei
broj ljudi koji e zadane poslove obaviti. Pogreno se motivator zaposlenih. Uz neto plau, malo preduzee
tumai da cjelodnevni rad menadera donosi dobre optereeno je velikim davanjima za doprinose
rezultate, dobre rezultate donosi organizovani rad.
penzijskog i zdravstvenog osiguranja, a emu je
zakonodavstvo oslobaajui poslodavce plaanja tih
Postoji razlika izmeu organizacije posla na poetku davanja uz uslov zapoljavanja nezaposlenih, potaklo
poslovanja i nakon rasta. Upravo zbog te razlike poveanje zapoljavanja i stimulaciju preduzetnika.
se treba nauiti razlikovati vane stvari od urnih,
kreativne od rutinskih zadataka, definisati prioritete Kontrola je usporedba planiranih i ostvarenih rezultata
i planirati dnevne, sedmine i mjesene aktivnosti. u poslovnom procesu. Ukoliko je zanemarena
Ukoliko se ne uspije kroz izvjesno vrijeme poslovanja
greb, 1999. str.230

15 Drucker P.: Najvanije o menadmentu, M.E.P. Consult,

Zagreb, 2005, str. 227

www.finconsult.ba

67

Poduzetnitvo
prvobitna funkcija menadmenta - planiranje, nije odluuje o tome koliko je radnih mjesta potrebno?
mogue izvriti kontrolu ostvarenih rezultata.
Kako treba da se utvrde i objasne meusobni odnosi
izmeu radnih mjesta? Da li je ko pogledao broj,
Prema Slocumu kriteriji efektivne kontrole su: dizajn i sadraj radnih mjesta sa akspekta cijele
povezanost sa eljenim rezultatima, objektivnost organizacije, odnosno ire slike? Koje su minimalne
(nepristranost), kompletnost (stepen obuhvaenosti), kvalifikacije potrebne za svako radno mjesto?ta bi
pravovremenost (osigurati informacije u pravo trebalo program obuke da istie? Kako e se mjeriti
vrijeme) i prihvatljivost (da li je zaposleni prihvaaju performanse za svako radno mjesto? Koliko vrijedi
ili ne)16.
svako radno mjesto?Analiza posla predstavlja
poetnu taku i osnovnu aktivnost menadmenta
Osnovni zadatak funkcije kontrole je ukazivanje na ljudskih potencijala. Analiza posla je proces
pozitivna i negativna odstupanja od planiranoga. utvrivanja konkretnih zadataka koji se moraju
Ocjenjivanje postignutih rezultata zaposlenih u obaviti da bi posao bio zavren, ciljevi organizacije
proizvodnim djelatnostima je relativno lako, za ispunjeni, kao i kvalifikacija, vjetina i stavova
razlikuSLIKA4
od neproizvodnih djelatnosti, tzv. uslunih, koje zaposleni mora da posjeduje kako bi uspjeno
ije rezultate mogu prepoznati strunjaci.
obavljao posao. Dakle, analiza posla daje nam

Slika 3. Organizacija funkcija u malim i srednjim preduzeima

Izvor: Cerani, S.(2009):Menadment malih i srednjih preduzea

dvije vrste informacija: o poslu i zadacima koje on

ukljuuje, i o izvriocu i sposobnostima koje mora
da posjeduje. Rezultati analize posla su opis posla i
Posao je esto predmet razgovora i zaokuplja specifikacija izvrioca.
panju ljudi, a pojedinici su ivotno zainteresovani
za pronalaenje pravog posla. Oni im slue za Rezultati analize predstavljaju osnov na koji se
odreivanje ivotnog standarda, mjesta prebivalita, oslanjaju naredni koraci, kao to su: planiranje
statusa i osjeaja line vrijednosti. Organizacijama ljudskih potencijala, regrutovanje i selekcija
poslovi su bitni iz drugih razloga. Poslovi u zaposlenih, ocjena performansi, utvrivanje
organizacijama pokretai su pomou kojih se postiu adekvatnih kompenzacija za rad i dr. Naroito u
ciljevi.
dananje promjenljivo vrijeme kvalitetna analiza
posla je od kljunog znaaja, jer se raaju novi
Efikasan
menadment
ljudskih
potencijala poslovi a eliminiu stari.
podrazumijeva davanje odgovora na slijedea
pitanja:
Analiza posla fundamentalna je aktivnost ljudskih
Ko odreuje sadraj svakog radnog mjesta? Ko potencijala, a greke napravljene u ovom procesu
prenose se na sve dalje aktivnosti menadmenta
16 Dujani M.: Osnove menadmenta, Veleuilite u Rijeci,
ljudskih potencijala. Analiza posla osnova je za
Analiza posla malog preduzetnitva

2007, str. 173

68

www.finconsult.ba

Poduzetnitvo
predvianje potreba za ljudskim potencijalima
kao i za planiranje aktivnosti, kao to su trening,
transfer ili unapreenje, tj ona je osnov za planiranje
ljudskih potencijala. Pojanjavanjem potreba i
zahtjeva posla, kao i meusobnim odnosima izmeu
poslova, objektivnije se mogu odrediti odgovornosti
na svakom nivou, otkriti nedodijeljene dunosti,
unaprijediti efikasnost i minimizirati preklapanja ili
dupliranja poslova.

ugroavaju kvalitet rada organizacije i poveavaju

trokove. Zbog toga je voa malog preduzea
kljuan u selekciji kadrova, jer u veini sluajeva
nema posebne slube u malom preduzeu koja e
vriti izbor i selekciju, a istovremeno odgovornost je
na voi. Cilj procesa selekcije je pravilno spajanje
ljudi sa poslom i organizacijom. Ako su pojedinci
prekvalifikovani, nekvalifikovani, ili iz nekog razloga
ne odgovaraju poslu ili organizacionoj kulturi,
oni e biti neefektivni i vjerovatno e voljno ili
Time analiza posla znatno doprinosi adekvatnoj nevoljno napustiti organizaciju. Uspjene aktivnosti
organizacionoj strukturi i dizajnu organizacije. selekcije zahtijevaju paljivo planiranje i studiozno
Analiza posla prua potrebne informacije za proces razmiljanje. Postoji mnogo naina za poveanje
regrutovanje i selekcije, odnosno informacije o tome produktivnosti u organizaciji ali nijedan nije toliko
ta posao podrazumijeva i koje su karakteristike efikasan kao dobra odluka o zapoljavanju. Najbolji
zaposlenih potrebne za obavljanje navedenih radnici doprinose od 5 do 22 puta viu vrijednost
aktivnosti. Ove informacije uobliene u formi opisa poslodavcu nego prosjeni ili ispodprosjeni radnici.
posla i specifikacije izvrilaca pomau menadmentu
da donese odluku o broju i specifikaciji izvrilaca. Organizacija koja odabere visokokvalifikovane
Analiza posla kljuna je za odreivanje vrijednosti zaposlene stie znaajne prednosti, koje se ponavljaju
svakog posla i adekvatne kompenzacije za njihovo iz godine u godinu rada zaposlenog. Sa druge
izvrenje. Kompenzacije (zarade i beneficije) uglavom strane, loe odluke selekcije po obiaju prouzrokuju
zavise od potrebnih vjetina i stepena obrazovanja, nepopravljive tete. Loa odluka o zaposlenju utie
opasnosti po zdravlje i stepena odgovornosti koje na moral kompletne organizacije, naroito tamo gdje
zahtijeva posao, a do tih informacija dolazi se je timski rad od kljunog znaaja. Izbor pogrene
analizom posla. Veina poslodavaca grupiu poslove osobe za posao organizaciju kota mnogo novca,
u klase, a analizom posla dobijaju informacije naroito ako se radi o zapoljavanju za poslove u
za odreivanje pomou kojih odreuju relativne inostranstvu. Globalni projekti zahtijevaju dodatnu
vrijednosti svakog posla, a time i klasa poslova.
brigu oko menadmenta razliitih kultura, politika i
poslovnih praksi. Neuspjena selekcija organizaciju
moe da kota 2-5 godinjih plata pogreno
Pojam i znaaj selekcije kadrova u malom odabranog zaposlenog. Mali biznisi, pogotovo, sebi
preduzetnitvu
ne mogu priutiti greke u selekciji.
U procesu regrutovanja pojedinci se ohrabruju da
trae posao u organizaciji, a u procesu selekcije
identifikuju se i zapoljavaju najkvalifikovaniji
kandidati. Selekcija je proces u kojem se, iz grupe
aplikanata, biraju pojedinci koji najvie odgovaraju
odreenoj poziciji ili organizaciji. Uspjeh procesa
regrutovanja ima znaajan uticaj na kvalitet odluke
o selekciji. Kada proces regrutovanja ne uspije da
obezbijedi kvalifikovane aplikante, organizacija je
prinuena da kandidate bira iz grupe marginalno
kvalifikovanih.

Dok greka nekompetentne osobe u velikoj

organizaciji ima znaajne konsekvence, slina
greka u maloj organizaciji moe biti katastrofalna.
U manjoj organizaciji, svaka osoba odgovorna je za
vei dio poslovnih aktivnosti.

Selekcija je, generalno, u nadlenosti sektora za

menadment ljudskih potencijala. Menader ljudskih
potencijala obavezno je ukljuen u sve procese i
korake svake faze, pa time i selekcije. Ipak selekciju
rijetko obavlja jedna osoba. U malim organizacijama
gdje ne postoji sektor ljudskih potencijala za
Ve je naglaeno da se menadment ljudskih proces selekcije odgovorna je jedna osoba. Ipak
potencijala mora kvalitetno obavljati u svakoj svojoj prilikom donoenja odluke o zaposlenju menader
fazi, jer se greke iz jedne faze prenose u drugu, se esto konsultuje sa ostalim zaposlenim. U veim

www.finconsult.ba

69

Poduzetnitvo
organizacijama, zajedno sa menaderom ljudskih
potencijala, u proces selekcije ukljuen je i direktno
nadreeni buduem zaposlenom, ili bar neki njegov
budui kolega. Bitno je da je na intervjuima, ili
u toku testiranja prisutan neko iz tima u kojem e
budui zaposleni raditi.

performansi i aktivnosti koje istiu potrebe za

obukom i razvojem.

Razvoj zaposlenih kadrova u preduzetnitvu

Uspjeni zaposleni, pripremljeni za pozicije sa veom

odgovornosti, posjeduju analitike, interpersonalne,
konceptualne i specijalizovane vjetine. Oni
razmiljaju i razumiju. Obuka, sama po sebi, ne moe
da prevazie ljudsku nesposobnost razumijevanja
odnosa uzroka i posljedice, sinteze iskustava,
predvianja odnosa ili logikog razmiljanja. Zato
se predlae da razvoj zaposlenih uglavnom bude
obrazovni proces a ne proces obuke.

Obuka i razvoj su centralni dio kontinuiranog napora

usmjerenog na poboljanje kompetencija zaposlenih
i organizacionih performansi. Naroito je to aktuelno
u dananje vrijeme velikih promjena u zahtjevima
Oni iz prve ruke znaju ta sve posao obuhvata, kakve i strukturi potroaa, tehnolokih dostignua,
kvalifikacije za obavljanje tog posla su potrebne, pojavljivanja i razvoja novih trita i potreba.
kakva je atmosfera u timu i kakva bi se osoba Navedeni trendovi stvaraju potrebu organizacionih
najlake uklopila. Ovo je naroiti vano ako se radi promjena i razvoja kako bi organizacija uvijek
o strunijim pozicijama, pozicijama srednjeg nivoa, bila spremna i sposobna da odgovori novim i
ili kada se radi o zapoljavanju kandidata za preteno kompleksnijim zahtjevima okruenja. Organizacije
timski rad. Za ulazne pozicije to i nije tako bitno. koje promjenu vide kao konstantu, koje iniciraju
Proces selekcije sastavljen je od koraka, od kojih svaki promjene i njima upravljaju, shvataju svoje zaposlene
obezbjeuje informacije, koje e onima koji donose kao kljune pokretae ovih procesa, a njihov razvoj
odluke pomoi da predvide da li e aplikant biti kao potrebnu i poeljnu investiciju u uspjenu
uspjean izvrilac posla. Aktivnosti selekcije slijede budunost.
standardni slijed koraka, poinju sa preliminarnim
intervjuom a zavravaju se finalnim odlukama o Razvoj treba razlikovati od obuke zaposlenih. Neki
zapoljavanju. Proces selekcije kadrova obino menaderi koriste ova dva pojma kao sinonime.
se sastoji od osam koraka: preliminarni intervju., Razni izvori istiu da izmeu dva navedena pojma
ispunjavanje aplikacionih formulara., testovi za postoje bitne razlike: obuka zaposlenima prua
zapoljavanje.,
intervju., provjera preporuka., znanje i vjetine potrebne za obavljanje sadanjih
uslovna ponuda posla., ljekarski ili fiziki pregled., poslova, dok razvoj ukljuuje uenje koje prevazilazi
i poslovna ponuda.
sadanje poslove i fokusiran je dugorono. Razvoj
priprema zaposlene da prate dinamiku promjena
Svaki korak predstavlja taku odluke koja da bi i razvoja organizacije. Aktivnosti obuke i razvoja
se proces nastavio zahtijeva afirmativni povratni kreiraju potencijal da harmonizuju razvojne
odgovor. Svaki korak u procesu trai da se ciljeve zaposlenih sa koorporativnom strategijom.
proiri znanje organizacije o porijeklu aplikanta, Kao to je ve pomenuto, razvoj je orijentisan na
sposobnostima i motivaciji, i poveava informacije obrazovanje zaposlenih, a ne na obuku za odreeni
koje donosioci odluka koriste da bi napravili svoja posao. Pod obrazovanjem se podrazumijeva
predvianja i finalni izbor. Ipak, neki koraci ako ne pokuaj usaivanja procesa zdravog rezonovanja,
donose korisne informacije ili ako je troak preveliki odnosno poboljanja sposobnosti razumijevanja
mogu biti izostavljeni. Aplikanti treba da odobre bilo i interpretacije znanja, a ne uenje pojedinanih
kakvu provjeru svojih podataka, kao to je provjera motorikih vjetina ili saoptavanje niza injenica.
kreditnih ekova, preporuka i testiranje na drogu.
Time je razvoj prevashodno usmjeren na aktivnosti
linog napredovanja zaposlenog.

Razvoj zaposlenih, u posljednje vrijeme i kod nas

priznat je sve vie kao metoda organizacionog
razvoja i izgradnje konkurentske prednosti na
tritu. To je jedna od glavnih funkcija menadmenta
ljudskih potencijala i sastoji se, ne samo od obuke i
razvoja, nego i od pojedinanog planiranja karijere,
razvojnih aktivnosti, organizacionog razvoja, ocjene
70

www.finconsult.ba

Poduzetnitvo
Bitno je uvijek imati na umu princip: svi zaposleni
mogu da se razvijaju. Istorijski gledano, razvoj je bio
rezervisan za potencijalne menadere. Iako je vano
da oni posjeduju odreene menaderske vjetine:
planiranje, organizovanje, voenje, kontrolisanje i
odluivanje, vrijeme pokazuje da i nemenaderski
izvrioci treba da posjeduju navedene vjetine.
Sve ea primjena timskog rada, smanjenje uloge
nadzora, uee zaposlenih u postavljanju ciljeva
sopstvenog rada i sve izraeniji fokus na kvalitet
i klijente, zauvijek su promijenili nain na koji
se shavata razvoj zaposlenih. U skladu s tim,
organizacijama sada trebaju zaposleni sa novim
vjetinama, znanjima i sposobnostima.
Znaaj razvoja zaposlenih kadrova
Velike kompanije izdvajaju milijarde za razvoj
svog najvanijeg resursa - ljudskog potencijala, a
netreba zanemariti i ijenicu da sa druge strane jako
je bitno u upravljanju malim preduzeem, takoe
neophodno pristupiti ciljevima razvoja zaposlenih.
Jasno je da su to znatne investicije, ali uspjene mala
i velika preduzea vide korelaciju izmeu znaajnih,
dobro strukturiranih programa razvoja i dugoronog
poslovnog uspjeha. Na skoro svim tritima klijenti
zahtijevaju vei kvalitet, nie trokove i krae (bre)
poslovno-proizvodne cikluse. Da bi zadovoljile
ove zahtjeve, organizacije kontinuirano moraju
unapreivati svoje performanse. Brzi tehnoloki
napredak i poboljani poslovni procesi oduvijek su
bili znaajni faktori na ijim izazovima su kompanije
sticale konkurentsku prednost. Ipak, najznaajnija
konkurentska prednost svake organizacije su
njeni zaposleni koja se odrava provoenjem
kontinuiranih programa obuke i razvoja. Poboljane
performanse, koje su krajnji cilj programa obuke i
razvoja, strateki su cilj organizacija. Znaajan broj
organizacija naprednog razmiljanja postale su ili tee
da postanu organizacije koje ue. Organizacija koja
ui,prepoznaje kljuni znaaj kontinuirane obuke
i razvoja performansi i o tom pitanju preduzima
odgovarajue aktivnosti. Takve organizacije vide
razvoj kao strateku investiciju a ne kao rashod.
Programi obuke i razvoja danas se nagrauju veom
satisfakcijom klijenata, razvojem partnerstva,

unapreenjem aktivnosti istraivanja i razvoja i,

na kraju, ostvarenjem krajnjeg cilja organizacije.
Uloga menadmenta u razvoju zaposlenih od
velike je vanosti. Razvoj zahtijeva samoinicijativu
zaposlenog, radoznalost, spremnost na uenje i
posveenost linim ciljevima. Ipak, menadment je
zaduen da stvori radni ambijent u kojem se razvoj
podstie, pomae, a ne spreava. Menadment mora
biti orijentisan na stalno unapreenje i razvoj kako bi
zaposlenim omoguio profesionalni rast i razvoj. U
organizacijama, potencijalni zaposleni izjanjavaju
se o linoj viziji i razvojnim ciljevima. Na takav
nain organizacije odmah dobijaju jasnu sliku o
zaposlenom i njegovim linim ciljevima. One tako
mogu da ocijene koliko su lina vizija zaposlenog
i organizaciona vizija bliske, na koji nain mogu
privui zaposlenog da ostane u organizaciji i koje
e instrumente obezbijediti za njegov razvoj. U
malom preduzeu uvijek se moe osjetiti prisustvo
ili odsustvo liderstva. Osnovni zadatak liderstva
i moda jedini nain na koji lider stvarno moe
da utie i inspirie druge je upravo stvaranje polja
kompetentnosti i uenja u organizaciji. Takvo
okruenje lider prvo definie do u detalje, a zaposleni
se onda prirodno u njemu lagano orijentiu i snalaze.
Oni moraju da znaju da njihova uloga zahtijeva jo
vie panje da bi se osnaila i razvijala institucija
liderstva ali i definisale njegove granice. to je
jae ovo okruenje odnosno polje kompetetnosti i
uenja to su vee anse da e se ono proiriti i na
kupce, dioniare, dobavljae i uopte okruenje
organizacije. Ovdje se opet mora istai da svako
uenje u liderstvu ne smije da se zavri sa uenjem
injenica i metoda bez doticanja vrijednosti, impulsa,
mentalnih modela odnosno i prednji i srednji dio
mozga. Stariji menaderi imaju najvaniju ulogu
u stvaranju organizacione kulture. Oni prirodno
upravljaju sopstvenim primjerom, bolje je kad je taj
primjer pozitivan nego kad je negativan. Svaki aspekt
njihovog uinka, svaki razgovor i svaki njihov potez
govori o njihovim vrijednostima. Gdje god se lideri
nalaze oko njih ima ljudi. Sve to oni govore mnogo
vie se slua i ima vie odjeka. Mnogo je bolje kada
su ti ljudi optimistini i vedri jer e se te poruke vrlo
brzo da proire organizacijom i tako povoljno utiu
na radni elan svih zaposlenih. Istraivanja pokazuju
da je loe raspoloenje menadera loe za biznis.

www.finconsult.ba

71

Poduzetnitvo
Upravo zato nijedna organzacija koja ui ne moe
opstati bez posveenosti i uvjerenja njenog lidera.
Prola su vremena kada su menaderi mislili da je
organizaciono uenje posao funkcije ljudskih resursa.
Danas menaderi shvataju usku vezu njihovog posla
i zadatka promovisanja uenja. Nije dovoljno samo
upravljati primjerom, potrebno je pokazati vjeru
u organizaciju i ljude koji su njeni lanovi. Uee
discipline su pokreta razvoja ovakvog liderstva te je
za menadere dobro da uvijek ponu sa provoenjem
inicijative u koje najvie vjeruju. Lino usavravanje
je bitno naroito za top menadere. Takoe vano je
imati sposobnost komunikacije i jasnog izraavanja
bitnih stavova to daje poseban znaaj zajednikoj
viziji.
Transfer sopstvenih shvatanja u inovacije u strukturi
se ne moe izvesti bez sistemskog razmiljanja.
Timsko uenje je arena u kojoj se liderstvo najvie
osjeti. U organizacijama koje ue menaderi ne bi
trebalo da se oslanjaju na sopstvenu harizmu. Ta
sposobnost generisanja uticaja na druge e moda
i davati kratkorone rezultate, ali nee izgraditi
organizaciju; jer onog momenta kad je harizmatini
menader napusti sa njim odlazi i sve to je on
predstavljao.
Liderstvo u organizaciji koja ui veoma razliito od
tradicionalnog modela harizmatinog jakog liderstva
na vrhu organizacije. Upravljanje je biti voljan
da bude odgovoran za blagostanje organizacije,
djelujui u slubi, a ne u kontroli onih oko vas. To
je odgovornost bez kontrole ili povinovanje. Bez
srca ili unutranje inspiracije i vjere u organizacionu
viziju i uspjeh, rukovodioci mogu upravljati ali ne
mogu da budu lideri.

sopstvenim emocijama i reakcijama i kako upravlja

svojim odnosima sa ljudima. Istraivanje Danijela
Golmana ukazuje da je emotivna inteligencija
upravo ono to razlikuje zaposlenog sa izvrsnim
performansama od zaposlenog sa prosjenim
performansama. To su ljudi koji su vrlo vjeti u radu
sa drugim ljudima, koji ine da ih ljudi uju, i da ih
slijede.
Ta tehnika se preporuuje u procesu selekcije:
uporediti izvanredne i prosjene zaposlene i
utvrditi koje su razlike izmeu njih koje ine
jednog prosjenim a drugog izvanrednim i onda
prilikom zapoljavanja traiti te vrline. Nemogue
je primjenjivati timsko uenje ili imati zajedniku
viziju ako zaposleni imaju loe ili nefunkcionalne
odnose. To je jo jedan zadatak menadmenta koji
se svodi na promociju bliskosti i dijeljenja autoriteta.
Bliskost se svodi na elju boljeg upoznavanja kolega
i formiranje odgovarajueg odnosa sa njima u kojem
bi sve strane mogle otvoreno da govore o onome u
ta vjeruju, ta misle, osjeaju ili emu tee. To je
vjetina balansiranja izmeu ispitivanja i zastupanja
koju je mnogo lake nauiti i primjenjivati tamo gdje
postoji odreeni stepen bliskosti meu ljudima.
Da bi se otkrila bliskost meu ljudima potrebno je
vie razgovora i druenja. Ljudi koji se osjeaju
prihvaenim i cijenjenim due e ostati u organizaciji.
Menaderi koji su u stanju da ostvare odgovarajui
nivo bliskosti s lanovima svog tima obino su vie
potovani i podrani. Ako je menader kredibilan
i ako postoji meusobno povjerenje onda e se svi
problemi u organizaciji lake rijeiti. Bitno je da se
liderstvo moe nauiti.

Kljune liderske kompetencije, koje se mogu

Uspjeh lidera zavisi ne od onoga to oni rade nego razraivati i unapreivati, prema Danijelu Golmanu
od onoga kako oni to rade i kako alju poruke su:
zaposlenim. Da li su to zvune poruke koje motiviu
a) Samosvijest
(samosvjesnost
lideri
i vode ili su to disonantne poruke koje iritiraju ljude
utimovani sa unutranjim signalima
i zbog kojih oni zaboravljaju posao a fokusiraju
prepoznaju kako im osjeaji utiu na rad i
se samo na jednu elju: da vide pad bezobzirnog
na njih uopte.,tana samoprocjena svijest o
menadera. Naravno da menaderi moraju da imaju
snagama i ogranienjima)., i samopouzdanje
kompetencije da obavljaju posao, kao to ih svaki
vjera u svoje snage).
zaposleni mora da ima.
b) Samoupravljanje (samokontrola vjetina
savladavanja
uznemirujuih
emocija
Sljedei najvaniji uslov je emotivna inteligencija
kako bi se adekvatno reagovalo na
menadera, odnosno nain na koji se on nosi sa
problematinu
situaciju.,transparentnost
72

www.finconsult.ba

Poduzetnitvo
lideri koji su transparentni ive kroz svoje
vrijednosti koje se vide iz svakog njegovog
koraka.,prilagodljivost .,postignue uvijek
trae efikasnije naine rada.,inicijativa i
optimizam.
c) Socijalna svijest
(empatija vjetina
tumaenja emotivnih signala lanova grupe
omoguuje liderima da se slau sa ljudima
razliitog porijekla.,organizaciona svijest
razumije organizacionu politiku, kao i
neartikulisane vrijednosti i pravila.,i usluga
svijest o vanosti klijentovog zadovoljstva.,
d) upravljanje
odnosima
(inspiracija
mogunost inspirisanja zaposlenih.,uticaj
lideri su ubjedljivi i lako stiu podrku
za svoje ideje.,razvoj drugih u stanju
su da pomognu drugima u njihovom
razvoju.,katalizator promjena oni su esto
voe
promjena.,menadment
konflikta
odlini menaderi su u stanju da smire tenzije
i pomognu transformaciju konflikta izmeu
zaposlenih., i timski rad i kolaboracija odlini
su timski igrai.

kontinualni proces rjjeavanja problema sa kojim

se preduzee susree u toku svog poslovnog ivota,
upravljanje jeste dinamiki proces zbog injenice da
se uslovi privreivanja mijenjaju, a preduzee mora
da odgovori na njih, upravljanje preduzeem ima
ekonomski karakter jer je usmjereno na ostvarivanje
ekonomskih ciljeva i oblast privreivanja u kojoj
vladaju odreene ekonomske zakonitosti i principi,
upravljanje se zasniva na informacijama-donoenje
poslovne odluke, kao krajnjeg rezultata procesa
upravljanja,zasnovano je na analizi informacija, pri
emu ni jedna odluka ne moe da bude bolja nego
to su informacije na kojima se odluka zasniva,
upravljanje preduzeem u savremenim uslovima
privreivanja jeste orijentisano na budunost, jer
inkorporira u sebe sve elemente koji su preduslov
rasta i razvoja.

Upravljanje preduzeem se moe podijeliti na tri

faze: planiranje, organizovanje i kontrolu. Kako je
upravljanje kontinualni proces, to su tri pomenute
faze meusobno povezane - mogu se posmatrati
kao podsistemi sistema upravljanja u preduzeu.
Planiranjem se usmjeravaju sve poslovne aktivnosti
ZAKLJUAK
u preduzeu, organizovanjem se realizuje ono to je
planirano, a kontrolom se vri analiza rezultata koji
Svaka organizacija, da bi njeno funkcionisanje su ostvareni na osnovu planskih odluka.
bilo djelotvorno, zahtijeva da se njom upravlja. U
svakoj organizaciji moraju da postoje pojedinci koji Mala i srednja preduzea (MSP) posluju sa vrlo
donose odluke, koji su odgovorni za njenu misiju, ogranienim poslovnim resursima. Dakle, kao
njeno praktino funkcionisanje i normalno, za njene osnovno obiljeje koje moe da upravljanje u MSP
rezultate. Drugim rijeima, svaka organizacija uini specifinim jeste nedostatak resursa. Ovde
zahtijeva da postoji odreeni broj pojedinaca koji e se se prevashodno misli na finansijske resurse, ali
baviti misijom, ciljevima, strategijom, sprovoenjem i sve druge resurse - znanje, radnu snagu, maine.
definisanih aktivnosti. Kako je preduzee organizacija Tako posmatrano, upravljanje malim i srednjim
koja je usmjerena na privreivanje u drutvu i koja preduzeima poprima oblik upravljanja preduzeem
posluje na tritu koje sa sobom nosi rizike, potrebno u uslovima ogranienih resursa. Poslovanje u
je da se preduzeem adekvatno upravlja.
uslovima globalizacije privrede se obavlja u uslovima
ogranienih resursa - prirodni resursi, kao to su
Najoptije posmatrano, upravljanje preduzeem rudno bogatstvo, energetski izvori i zemlja (obradive
predstavlja kontinualni proces kojim se pokree povrine) i radna snaga su ogranieni.
i usmjerava poslovna aktivnost u cilju realizacije
svrhe poslovanja. Osnovna svrha upravljanja Upravljanje preduzeem u uslovima nedostataka
preduzeem jeste donoenje odreenog niza resursa utie i na definisanje organizacione strukture
poslovnih odluka kojima se vri kombinovanje malih i srednjih preduzea - mali je broj zaposlenih
resursa u funkciji ostvarivanja poslovnih ciljeva (pogotovu u mikro firmama), zaposleni obavljaju
preduzea, kao i ostvarivanja stabilne trine po vie funkcija u preduzeu (nije redak sluaj da
pozicije, rasta i razvoja. Upravljanje preduzeem sam vlasnik obavlja po nekoliko funkcija), a neke
karakteriu sledei elementi: upravljanje jeste funkcije/aktivnosti su dislocirane izvan preduzea.

www.finconsult.ba

73

Poduzetnitvo
Drugim rijeima, male firme zbog nedostatka
finansijskih sredstava, ili neisplativosti formiranja
snanije organizacione strukture, voene logikom
uveanja profita, dobar dio aktivnosti koje se tiu
samog poslovanja firme lociraju izvan samog
preduzea. Ovde je potrebno naglasiti da mala i
srednja preduzea mogu veinu funkcija/aktivnosti
da izmjeste izvan samog preduzea.
Jedina poslovna funkcija koja se ne treba preputati
drugima, odnosno koja mora da ostane u okviru
preduzea, jeste istraivanje i razvoj, jer je to
funkcija koja zajedno sa kvalitetom i marketingom
ini okosnicu rasta i razvoja preduzea.
LITERATURA
1) Bogievi, B., Menadment ljudskih
resursa Ekonomski Fakultet Beograd, 2004
2) Buble M., i sar.: Strateki menadment,
Sinergija, Zagreb, 2005
3) Drucker, P. (1996): Inovacije i preduzetnitvo,
PS Grme - Privredni pregled, Beograd
4) Drucker P.: Najvanije o menadmentu,
M.E.P. Consult, Zagreb, 2005
5) Dujani
M.:
Osnove
menadmenta,
Veleuilite u Rijeci, 2007

6) Deeljin J.i sar.: Poduzetniki menadment,

Alineja, Zagreb, 1999.
7) orevi,D.,Anelkovi,M.,BogetiS.
(2001):Upravljanje MSP, KAS -Jugoslavija,
Beograd, www.politikas.org
8) Grozdani, R.,orevi, D. (1999): Osnove
ekonomije, TF Mihajlo Pupin Zrenjanin
9) Levinson,J.C. (1992): Gerila marketing, IQ
Media, Beograd
10) Milosavljevi, M., Todorovi, J. (1987):
Planiranje i razvojna politika preduzea,
Savremena administracija, Beograd
11) Penezi,N: Teorija ekonomije preduzea,
Fakultet za usluni biznis, Novi Sad 2007
12) Penezi,N: Teorija ekonomije preduzea,
Fakultet za usluni biznis, Novi Sad 2007.
13) iber, B.Fikreta, Management ljudskih
potencijala,Golden marketing Zagreb 1999,
14) Sala, S.(1997): Prikaz knjige Gerda Gerkena
Trendovi 2000, Marketing, Vol. 27 No
2-3/97, Internet Ltd., Beograd
15) Z. Cerovi: Hotelski menadment, Fakultet
za turistiki i hotelski menadment, Opatija,
2003.,

9
74

www.finconsult.ba

Ekonomske slobode

Admir avali, dipl. oec.1

KONOMSKE SLOBODE U BOSNI I HERCEGOVINI

ECONOMIC FREEDOMS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

SAETAK
Ekonomske slobode predstavljaju vaan segmenat
ukupnih sloboda. Iako postoje brojne nesuglasice
oko shvatanja pojma slobode, to nije sluaj sa
slobodama pojedinaca da obavljaju osnovne
ekonomske aktivnosti, uz uvaavanje sloboda drugih.
Shvaene kao mogunost ostvarivanja materijalnog
bogatstva, ekonomske slobode znaajno su povezane
sa ukupnim prosperitetom drutva, ali i razvojem
politikih i drugih sloboda bitnih za demokratsko
ureenje drutva. U okviru rada prikazan je pojam
slobode, rasprava oko teorijskih odrednica pozitivne
i negativne slobode, te mjesto i znaaj ekonomskih
sloboda. Navedene su i objanjenje dvije osnovne
metodologije mjerenja ekonomskih sloboda u
svijetu, uz podatke o stanju ekonomskih sloboda u
Bosni i Hercegovini. Prema posljednjem izvjetaju
Indexa ekonomskih sloboda, Bosna i Hercegovina
zauzima 103. mjesto od ukupno 185 zemalja koje
su obuhvaene ovim istraivanjem. injenica da
se BiH nalazi na relativno looj poziciji, naroito
ukoliko posmatramo navedenu poziciju u odnosu na
druge europske zemlje, govori o tome da je potrebno
usmjeriti ekonomske reforme u pravcu unapreenja
stepena ekonomskih sloboda.
ABSTRACT
Economic freedom are an important segment of
total freedom. Although there are many differences
about conceptions of freedom, this is not the case
with the freedom of individuals to perform the basic
economic activities, while respecting freedom of
others. Understood as the possibility of obtaining
1 asistent na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli,
admir.cavalic@yahoo.com

material wealth, economic freedom are significantly

associated with the overall prosperity of society and
the development of political and other freedoms
essential to democratic government society. Presented
in this paper is the concept of freedom, the debate over
the theoretical determinants of positive and negative
liberty, and the place and importance of economic
freedom. In the work are listed and explained two
basic methods of measurement of economic freedom
in the world, along with information on the state
of economic freedom in Bosnia and Herzegovina.
According to the latest report of the Index of Economic
Freedom, Bosnia and Herzegovina occupies 103rd
place out of 185 countries surveyed. The fact that
B&H is a in relatively poor position, especially if
we consider the above position in relation to other
European countries, reflects the fact that economic
reforms should be directed towards improving the
degree of economic freedom.
1. POJMOVNO ODREENJE SLOBODE
Pojam slobode se pojavljuje tokom historije kao
motiv u religijama, inspiracija mnogim pokretima,
osnov za izgradnju drutvenog sistema, ali esto
i kao izgovor za ostvarivanje ambicija odreene
grupe ili pojedinca. Tako se pojam slobode nerijetko
zloupotrebljavao, koristei se u svrhe ugroavanja
KLJUNE RIJEI:
ekonomske slobode, sloboda, mjerenje ekonomskih
sloboda, ekonomske slobode u BiH
KEYWORDS:
economic freedom, freedom, the measure of
economic freedom, economic freedom in B&H

www.finconsult.ba

75

Ekonomske slobode
same slobode. Kao primjer tome, Kevin Passmore
navodi francuske Jakobince koji su bili spremni
natjerati narod da bude slobodan (Passmore, 2004,
34). Poznato je takoer da je Hitlerov Wehrmacht
marirao uz parole slobode. Sa druge strane,
koncepti dostojanstva i slobode pojedinca dali su
snagu disidentskim pokretima u istonoj Evropi i
Sovjetskom savezu pred kraj Hladnog rata, ba kao
i studentima okupljenim na Tjenanmenu (Harvi,
2012, 19). Razliite upotrebe pojma slobode upuuju
na postojanje irokog dijapazona definicija slobode.
Potrebno je navesti one osnovne. Najednostavnije
kazano, sloboda predstavlja sposobnost pojedinca
da kontrolira vlastite radnje. Zbog toga se pojam
slobode, u optem smislu, vee za tvrdnju biti
slobodan (neogranien, nezarobljen). Poloaj
ovjeka potpuno suprotan slobodi jeste ropstvo.
Thomas Hobbes u svom djelu Levijatan navodi da
je slobodan ovjek onaj ko u onome to je po svojoj
snazi i umu sposoban initi, nije sprijeen da ini
to za to ima volju (Hobbes, 2004, 146). Locke se
suprostavlja tvrdnjom da je sloboda pojedinca ipak
ograniena zakonima prirode i ljudskog drutva.
Teorije drutvenog ugovora i prirodnog prava koje su
razvili ovi autori su doprinjele duha slobode, dobivi
svoj pravni izraz u francuskoj Deklaraciji o pravima
ovjeka i graanina i Deklaraciji nezavisnosti SAD
od 4. jula 1776. godine. Sloboda je vezana za ljudske
aktivnosti u drutvu odnosno interakciju izmeu
pojedinaca. Pri definisanju pojma slobode, formirala
su se dva jasno odreena tabora. U nastavku slijedi
objanjenje navedenog dualiteta.
2. POZITIVNA I NEGATIVNA SLOBODA
Prema Friedrichu Hayeku, istaknutom predstavniku
austrijske kole ekonomije, sloboda je stanje u kome
jedan ovjek nije podvrgnut samovoljnoj prinudi
drugog ili drugih (Hayek, 1999, 19). Ova definicija
daje negativnu odrednicu slobode, u smislu da se
sloboda pojedinca definie kao odsustvo vanjske
sile koja ugroava tu slobodu. Negativna sloboda
(sloboda od) se vee za autore klasinog liberalizma
i teoretiare individualizma. Sa druge strane,
pozitivna sloboda (sloboda za) podrazumijeva
posjedovanje moi i resurse potrebnih da bi pojedinac
ispunio vlastiti potencijal.Ovaj vid slobode implicira
participaciju tj. uestvovanje. Isaiah Berlin opisuje
76

osnovnu razliku izmeu negativne i pozitivne slobode

kroz dvije izjave: Nisam rob ovjeku i Ja sam
svoj gospodar. Prva izjava se odnosi na negativnu
slobodu gdje se istie sloboda od uticaja od drugih,
dok se druga izjava vee za pozitivnu slobodu
koja posmatra slobodu kao mogunost vlastitog
ostvarivanja u ivotu.Socijalni liberali naglaavaju
pozitivnu slobodu kroz zahtjeve za egalitarizmom
kojeg e osigurati socijalne institucije. Time bi
pojedinac kroz socijalnu pravdu imao mogunost
ostvarivanja vlastite slobode.Bitno je naglasiti da je
sam Berlin prvi nedvosmisleno ukazao na postojanje
dva tumaenja pojma slobode koja su nerijetko u
suprotnosti jedan sa drugim. Kasnije e isti autor
upozoravati na opasnosti zloupotrebe pozitivne
slobode od strane revolucionara i totalitarnih
reima, koji je koriste da bi prikrili despotizam u
ime ire slobode (Berlin, 1992, 51). Ovu opasnost je
detaljnije analizirao Adam Curtis u dokumentarnom
serijalu The Trap. Negativna sloboda je odreena
vanjskim silama, dok se pozitivna vee za unutranje
faktore pojedinca. Oni na pozitivnoj strani vide
pitanja o prirodi i izvorima ljudskih vjerovanja, elja
i vrijednosti, relevatnim u determinisanju slobode
pojedinca (Carter, 2012, 28). Shodno tom shvatanju,
ovisnost kao psiholoka bolest se moe odrediti
kao odsustvo pozitivne slobode jer pojedinac iako
nije ogranien djelovanjem vanjske sile, ipak
ograniava slobodu radnjama koje proizilaze iz
njegove ovisnosti. Kao primjer navedenog, glavni
protagonista nedavno izdanog filma Flight koji
aktualizira problematiku ovisnosti o alkoholu,
zakljuuje da se tek u zatvoru osjea slobodno jer
je osloboen od alkohola (ovisnosti). Da ne postoji
ovisnost, pojedinac bi djelovao racionalno, slijedei
svoj materijalni i duhovni interes. Na ovom primjeru
se moe detektovati i mogunost zloupotrebe
pozitivne slobode. Naime, razliite ideologije su
smatrale da mogu spasiti pojedinca od samog sebe
kroz uticaj na njegovu linost, a kako bi se ponaao
racionalno. Pored toga to ovo podrazumijeva
naruavanje negativne slobode pojedinca, pojavljuje
se i pitanje definicije racionalnog ponaanja. Iz
ideolokih pozicija, racionalno ponaanje bi bilo
ono koje najbolje odgovara normama odreenih
ideologija. Svaki od diktatora smatra da posjeduje
odreeni monopol nad definisanjem slobode, a na
osnovu toga i formulu za oslobaanje naroda. Praksa
zloupotrebe pozitivne slobode kroz poistovjeivanje

www.finconsult.ba

Ekonomske slobode
koncepta slobode pojedinca sa konceptom slobode
neke ideologije ili interesne grupacije se naziva
paradoksom pozitivne slobode. Drugim rijeima,
insistiranje na slobodi u pozitivnom smislu unitava
slobode u negativnom smislu (Lakievi, Stojanovi,
Vujai, 2008, 288). Na osnovu problematinih
iskustava, mnogi se slau da je koncept pozitivne
slobode najbolje ostaviti psihologiji, te naukama
koje se bave pojedincem i njegovom psihom. to se
tie negativne slobode, odreeni autori smatraju da
se ona mora posmatrati u irem kontekstu, ne samo
kao odustvo prisile, ve kao splet brojnih drugih
okolnosti koji ine ovjeka slobodnim. Navode
primjer roba koji u uem shvatanju negativne
slobode moe biti slobodan, meutim njegov odnos
spram njegovog gospodara ga u irem smislu
ini neslobodnim. Ovakav tip negativne slobode
se naziva republikanska sloboda i pored uvjeta
slobode, podrazumijeva i slobodu buduih aktivnosti
pojedinca, koji rob u navedenom primjeru nema jer
je ogranien voljom svog gospodara. Napomenimo
da negativna sloboda takoer moe postati opasna
ako se njene premise uokvire u ideologiju koju
je potrebno nametati kako bi neko postao istinski
slobodan. Kao primjer ovome mnogi navode vanjsku
poliku SAD-a u duhu neokonzervatizma. Ipak,
Berlin je izriit smatrajui da se negativna sloboda
ne smije ugroavati u odnosu na odreene ideale jer
rtvovano je upravo ono to je najvanije ouvati u
svakoj zajednici ljudsko dostojanstvo.
Na kraju rasprave o negativnim i pozitivnim
slobodama, navedimo i to da su neki autori pokuali
napraviti sintezu istih, dok drugi negiraju postojanje
razlika, jednoznano posmatrajui pojam slobode. Sa
druge strane, koncepti pozitivne i negativne slobode
ostaju dosta relevantni, naroito u jeku dananjih
rasprava o odnosima izmeu pojedinca i drave,
odnosno drave i slobodnog trita. Ovim dolazimo
do pitanja ekonomskih sloboda.
3. EKONOMSKE SLOBODE
Uzimajui u obzir dva znaenja pojam slobode,
Hayek navodi da je najopasnija zabluda posmatrati
slobodu kao mo. Ovdje se misli ne na mogunost
da od ponuenog izbora svojevoljno odaberemo
odreenu alternativu, ve samu irinu tog izbora.

Kako navodi Hayek, socijalistiki reimi su koristili

ovu zabludu kako bi naruili istinsku slobodu
pojedinca. Pitanja izbora, alternativa i ograniene
moi (resursa) su povezani sa pojmom ekonomskih
sloboda. Milton Friedman smatra da se u ii rasprava
o slobodi nalazi ekonomska sloboda i faktori koji je
ograniavaju. Sutinski dio ekonomske slobode je
sloboda da biramo kako emo upotrebiti na prihod;
koliko da potroimo na sebe i koje stvari; koliko da
utedimo i u kojem obliku; koliko da damo drugome
i kome (Friedman, 1996, 83). Slino vienje je imao
i Karl Marx, smatrajui da se pod slobodom okviru
dananjih buroaskih odnosa proizvodnje razumije
slobodna trgovina, slobodna kupovina i prodaja (Marx,
2009, 54). Friedman, razliku izmeu slobode kao
moi i mogunosti izbora, slikovito opisuje uvenim
primjerom Robinzona Krusoa. Sloboda u smislu
moi, s obzirom na vrlo ograniene mogunosti koje
posjeduje, Robinzon nema, meutim on je slobodan
u smisulu da na njega niko ne vri prinudu. Pojam
ekonomske slobode emo u nastavku posmatrati kao
oblik negativne slobode. U tom smislu, ekonomska
sloboda podrazumijeva izostanak vanjske prisile
nad aktivnostima koje bi pojedinac inae obavljao,
shodno dostupnim resursima.Pojedinci su ogranieni
oskudnim resursima sa jedne strane i ekonomskom
slobodom drugih pojedinaca sa druge strane. Ovaj
odnos, shodno radovima liberalnih autora, uglavnom
naruava drava odnosno dravni intervencionizam.
Osnovno obiljeje trinih ekonomija irom
svijeta je postojanje odreenog nivoa ekonomskih
sloboda pojedinaca. Zajedno sa politikim
slobodama, ekonomske slobode ine okosnicu
trinih demokratija. Uzimajui u obzir dva naina
definisanja ukupne slobode, pojam ekonomske
slobode moe podrazumijevati pojedinca predstavlja
odsustvo dravne prisile u ekonomiji sa jedne strane,
odnosno slobodu izbora pri donoenju ekonomskih
odluka od strane pojedinca, sa druge strane. Mises
nastoji da preko ekonomskih sloboda pomiruje
dualizam slobode, naglaavajui da u trinoj
ekonomiji ljudi mogu teiti ka poloaju koji ele
postii u ustrojstvu drutvene podjele rada (Mises,
2010, 73). Kroz unapreenje socijalne mobilnosti,
trite daje priliku pojedinca da uz izostanak
dravne prisile (negativna sloboda), ostvare vlastiti
potencijal (pozitivna sloboda).Za razliku od planskih
ekonomija, pojedinci mogu slobodno izabrati
poziv u kojem planiraju sluiti svome blinjem. U

www.finconsult.ba

77

Ekonomske slobode
kapitalizmu, nastavlja Mises, svako moe slobodno
izazvati osigurane interese bilo koga drugog (Mises,
2010, 74). Dakle, ekonomske slobode poveavaju
slobodu izbora i broj alternativa za izbor pojedinca.
Rasprava o ekonomskim slobodama ima za cilj
razmatranje odnosa izmeu pojedinca i drave pri
emu dravne aktivnosti ili kontrole koje ometaju
samostalnost pojedinaca ograniavaju ekonomske
slobode. Prokopijevi naglaava da su za ostvarenje
ekonomske slobode potrebni uslovi privatnih
vlasnikih prava, slobode ugovora i niskih poreza
(Prokopijevi, 2000, 221). Navedeni uslovi se koriste
za definisanje indikatora pri mjerenju ekonomskih
sloboda, a o emu e biti vie rijei u dijelu 3.2. U
nastavku emo ukratko objasniti svaki od uslova.
Vlasnika prava treba da garantuju odreenu
samostalnost onom ko ih posjeduje u odnosu na
druge pojedince i dravu. Vlasnika prava poivaju
na mogunosti svojega vlasnika da rabi, razmjenjuje,
boji, kopa, bui ili eksploatira svoja kapitalna
dobra. Ta kapitalna dobra takoer imaju trinu
vrijednost i ljudi ih mogu kupovati ili prodavati za
bilo koju cijenu koju mogu ostvariti. Mogunost
pojedinca da posjeduje i ostvari dobit od kapitala
ono je to kapitalizmu daje njegovo ime (Samuelson,
Nordhaus, 2005, 34). Tom Palmer navodi da pravila
privatnog vlasnitva ine fondaciju dobrovoljne
razmjene meu strancima, argumentirajui da je
privatno vlasnitvo zajedniki jezik za pojedince
koji se meusobno ne poznaju (Palmer, 2013, 10).
Moda su teoretiari komunizma najvie shvaali
vanost privatnog vlasnitva u trinoj privredi. Tako
je Marx bio nedvosmislen sumirajui da komunisti
mogu saeti svoju teoriju jednom izrazu: ukidanje
privatne svojine (Marx, 2009, 51). Postupak
ukidanja vlasnikih prava se pravdao razlikovanjem
sloboda klasa, tako da Marx navodi da sedaio o
ukidanju buroaske linosti, buroaske samostalnost,
buroaske slobode (Marx, 2009, 53).

koju natjecateljski ekonomski sistem daje pojedincu,

a protiv zadiranja sa strane policijske moi (Mises,
2010, 73). Vlasnika prava, zajedno sa slobodom
ugovaranja treba da obezbjedi vladavina prava, te na
osnovu toga pravna drava.
Niski porezi upuuju na koncept minimalne drave
koja osigurava funkcionisanje trita, uz zatitu
sloboda pojedinca. Porezi predstavljaju jednu od
centralnih tema u ekonomiji jer za razliku od veine
novanih transfera s jednog na drugog pojedinca,
koji su dobrovoljni, oporezivanje je obavezno
(Stiglitz, 2008, 459). Rikardo je tvrdio da privatnoj
inicijativi, interesu treba prepustiti potpunu slobodu
djelatnosti (Babovi, 1995, 20). Hayek smatra da je
drava u skladu sa liberalnom tradicijom sve dok
se prikupljanje sredstava kroz poreze obavlja na
jednobraznim naelima i oporezivanje nije koriteno
kao instrument preraspodjele dohotka (Mises, Hayek,
1998, 181). Drava bi se trebala fokusirati na funkciju
odbrane od vanjske sile, zatitu od meusobne
prinude graana, obavljanje poslova koje trite ne
moe obaviti u datom trenutku, te zatiti one koji
nemaju pravnu odgovornost. Neki autori idu dalje
smatrajui porezni sistem sistemom prisilnog rada
(Nozick, 2003, 227) jer oduzima plae za odreene
radne sate pojedinca. Shodno tome, trebalo bi teiti
smanjivanju poreza i drugih nameta od drave.
3.1. ZNAAJ EKONOMSKIH SLOBODA

Ekonomska sloboda je bitan element ukupne

slobode pojedinca. Bez ekonomskih sloboda nema
slobodnog drutva i trita, koji su preduslov
privatnog investiranja, pogotovo stranih investicija
(Hodi, 2005, 132). Stepen ekonomske slobode
je bitan kao pokazatelj otvorenosti nacionalne
ekonomije za strane investicije. Stoga se ekonomska
sloboda u meunarodnoj trgovini pojavljuje kao
jedan nain evaluacije efekata dravne intervencije
Sloboda ugovaranja omoguava slobodnu razmjenu (Cavusgil, Knight, Riesenberger, 2012, 213).
na tritu kroz dobrovoljno formiranje ugovora Pored toga to omoguava pojedincima da rade,
trinih uesnika. Ova sloboda je nuan preduslov proizvode, troe, posjeduju, investiraju i trguju
postojanja trita. Kao garant potivanju ugovora shodno vlastitim interesima, ekonomske slobode su
bitna je uspostava vladavine prava i drave koja nerijetko temelj ostvarivanja svih ostalih sloboda.O
e legalnom prisilom osiguravati potenu trinu znaaju ekonomskih sloboda napisano je dosta
utakmicu. Mises navodi da ustavi i prava ne stvaraju radova od strane predstavnika klasinog liberalizma,
slobodu. Prema ovom autoru, oni vie tite slobodu ukljuujui Milton Friedmana koji je u vie navrata
78

www.finconsult.ba

Ekonomske slobode
prognozirao da e ekonomska sloboda neminovno
voditi ka veoj politikoj slobodi. Predvianja su
veim dijelom ostvarila, naroito na primjeru ilea
u Junoj Americi, gdje je diktator Pinoe unikatan
primjer diktatora jer je uprkos strogoj diktaturi ostavio
prostora za ekonomske slobode pojedinca. Ovakav
potez e eventualno dovesti do razvoja politikih
sloboda koje e svrgnuti generala Pinoea, dok
ile danas uiva u zavidnom standardnu ivljenja u
odnosu na ostatak kontinenta. Postoji prirodna veza
izmeu ekonomskih sloboda i politikih, u smislu
da prve pretpostavljaju druge. Ekonomska sloboda
je nuno sredstvo za politiku slobodu, budui je
politika sloboda bez ekonomske neodriva na dugi
rok. Ekonomsko ureenje je vano zbog uticaja na
koncentraciju ili disperziju moi. Vrsta ekonomskog
poretka koji direktno obezbjeuje ekonomsku
slobodu, naime, konkurentski kapitalizam, takoer
promovie politiku slobodu jer je odvaja od
ekonomske moi i tako omoguuje jednoj da bude
protivtea drugoj (Friedman, 1997, 30).
Ekonomska sloboda, smatra se, usko je povezana
sa ekonomskim ali i socijalnim pokazateljima
(Tomka, 2004, 221). Prema mnogim istraivanjima
postoji visok stepen korelacije izmeu ekonomskih
sloboda i ekonomskog razvoja. Nadalje, ekonomska
sloboda je vana jer de facto utie na svaki aspekt
ljudskog ivota. Istraivanja su pokazala da drutva
sa visokim stepenom ekonomskih sloboda imaju
relativno visoke nivoe linog dohotka, manje
siromatva, manje nezaposlenosti, veu oekivanu
dob ivota, te ouvaniji okoli. Vie ekonomskih
sloboda unaprijeuju sveopte dobro i vode ka veem
ivotnom standardu (Economic Freedom, 2013).Na
kraju Friedman podcrtava da je ekonomska sloboda
po znaaju jednaka svakoj drugoj slobodi, te navodi
da graanin Velike Britanije koji poslije Drugog
svjetskog rata nije smio da provede godinji odmor
u SAD zbog kontrole kursa nije bio nita manje lien
osnovne slobode nego graanin SAD kome je, zbog
politikih uvjerenja, uskraena prilika da provede
godinji odmor u Rusiji (Friedman, 1997, 28).Neki
od liberalnih autora smatraju da ne treba pretjerano
vezati ekonomsku slobodu za prosperitet jer to moe
dovesti do pogrenih zakljuaka. Miljenja su da je
sloboda cilj sam po sebi, a da je prosperitet njena
pozitivna eksternalija (Carabini, 2008, 105).

3.2. MJERENJE EKONOMSKIH SLOBODA

Kada je u pitanju mjerenje ekonomske slobode u
svijetu, postoji vie razliitih izvjetaja u okviru kojih
se navode rezultati stepena ekonomskih sloboda,
meutim dva od njih su striktno fokusirana samo
na ekonomsku slobodu. To su Index ekonomskih
sloboda, kojeg izdaje The Heritage Foundation i
The Wall Street Journal, te Izvjetaj o ekonomskim
slobodama svijeta Fraser instituta iz Kanade.Postojalo
je razliitih pokuaja da se mjerenja ekonomskih
sloboda drava, meutim najpoznatiji indikator
stpena ekonomskih sloboda u nekoj dravi postao
je onaj The Heritage fondacije i Wall Street Jurnala,
koji se svake godine objavljuje za preko 150 zemalja
svijeta. Treba ukazati da postoje teorijski problemi
pri pokuajima mjerenja ekonomskih sloboda jer su
one vezane za pojedinca, a ne kolektive poput drava.
Ekonomske slobode se prvenstveno odnose na
djelovanje pojedinca u oblasti ekonomije, tako da je
veoma teko procijeniti ukupnost djelovanja graana
neke drave. Tekoe se pojavlju i pri odreivanju
uzroka neslobode. Naime, uzrok pored fizike
prisile, se moe odnositi na trokove neke aktivnosti,
ili mogunost kanjavanja odreenog ponaanja i
djelovanja. Shodno tome, u nastavku predstavljene
mjere ekonomskih sloboda treba shvatiti kao korisno
sredstvo za poreenje razliitih zemalja, a ne kao
egzaktan pokazatelj aposlutnih ekonomskih sloboda
pojedinca neke drave.
3.2.1. INDEX EKONOMSKIH SLOBODA
Index ekonomskih sloboda predstavlja godinji
izvjetaj o ekonomskim slobodama u svijetu
kojeg izdaje Heritage fondacija i Wall Street
Jurnal. Heritage fondacije je uticajna istraivaka
organizacija iz Washingtona, dok je Wall Street
Jurnal poznata amerika dnevna novina posveena
ekonomiji i biznisu. Index prati stanje ekonomskih
sloboda od 1995. godine, u 185 zemalja svijeta.
Index ekonomskih sloboda podrazumijevateorijsku
analizu faktora koji najvie utiu na institucionalno
okruenje ekonomskog razvoja. Iako postoje mnoge
teorije o porijeklu i uzrocima ekonomskog razvoja,
rezultati u okviru Indexa ekonomskih sloboda
pokazuju da zemlje sa najveom ekonomskom

www.finconsult.ba

79

Ekonomske slobode
slobodom imaju viu stopu ekonomskog rasta i znatno
su prosperitnije od zemalja sa manjom ekonomskom
slobodom. Pri ocjeni stanja ekonomskih sloboda
u nekoj dravi, Index ekonomskih sloboda mjeri
deset kompontenti ekonomskih sloboda. Ove
komponente su (Ekonomske slobode u BiH, 2012,
4):Sloboda poslovanja;Sloboda trgovine;Fiskalna
sloboda;Rashodi
vladinog
sektora;Monetarna
sloboda;Sloboda
investiranja;Finansijska
sloboda;Prava
vlasnitva;Odsustvo
korupcije;Sloboda rada i radne snage.Navedene
komponente ine etiri kategorije ili kako ih autori
nazivaju stubove ekonomske slobode: Vladavina
prava, ograniena vlada, efikasnost regulacije i
otvorenost trita2. Svaka od deset komponenti
ekonomske slobode se mjeri dodjelom ocjene od 0 do
100, pri emu ocjena 100 podrazumijeva maksimalnu
slobodu. Svaka od komponenti ima isti znaaj pri
davanju ukupne ocjene. Za Index naredne godine,
istraivai koriste podatke iz prve polovine prethodne
godine i druge polovine godine iza nje. Tako se Index
ekonomskih sloboda za 2013. godinu odnosi na
posmatrani period od druge polovine 2011. godine
do druge polovine 2012. godine. Pritom se odreene
komponente shodno svojoj prirodi posmatraju na
dui vremenski period. Ovo se prvenstveno odnosi na
komponentu monetarne slobode iji efekti nisu jasno
vidljivi u kraem roku. Nakon mjerenja formiraju se
konane ocjene ekonomskih sloboda. Krajnja ocjena
ekonomskih sloboda jedne zemlje je jednostavan
prosjek ocjena svih deset pojedinanih komponenti.
Konane ocjene su svrstane u pet kategorija:
represivna 0 49,9
uglavnom neslobodna 50 59,9
umjereno slobodna 60 69,9
uglavnom slobodna 70 79,9
slobodna 80 100
Rezulati istraivanje stanja ekonomskih sloboda
u okviru Indexa ekonomskih sloboda se alju
medijima, te su dostupni na Internet stranici Indexa.
Svima zainteresovanim za Index, omoguen je
jednostavan i slikovit prikaz informacija u vezi
ekonomskih sloboda pojedinih zemalja. Internet
stranica daje mogunost poreenja razliitih zemalja
na bazi ukupne ocjene ekonomskih sloboda, ali i na
osnovu svake od deset komponenti.
2 Vie na: http://www.heritage.org/index/about

80

3.2.2. EKONOMSKE SLOBODE SVIJETA

Godinji pregled Ekonomske slobode svijeta
(Economic Freedom of the World) je izvjetaj
kojeg objavljuje Fraser institut3 iz Kanade. Kao i
Index ekonomskih sloboda, ova izvjetaj ima za cilj
predstavljanje stanja ekonomskih sloboda drava
svijeta u periodu od jedne godine. U kreiranju ovog
pregleda uestvovao je ekonomista Milton Friedman,
koji je bio nezadovoljan klasinim izvjetajima
o slobodama nacija u okviru kojih ekonomske
slobode kao oblik negativnih sloboda nisu dobivale
dodatnu panju. Fraser institut ija je misija istraiti
uticaj trita i dravne intervencije na blagostanje
pojedinca, okuplja preko 350 istraivaa iz 22
zemlje svijeta, od kojih je est dobitinika Nobelove
nagrade, redovno objavljuje razliite izvjetaje o
ekonomskim slobodama u svijetu:North American
Economic Freedom Index, Economic Freedom of the
Arab World Report, Economic Freedom Networki
The Economic Freedom of the World Index. Zadnji
izvjetaj je najutjecajniji , prikazujui relativni odnos
drava po pitanju ekonomskih sloboda. Izvjetaj je
baziran na prethodno odravnim konferencijama
o ekonomskim slobodama u svijetu, na kojim su
usaglaeni temelji koji ine pojam ekonomskih
sloboda: (1) Lini izbor u odnosu na kolektivni izbor
(2) Dobrovoljno razmjena u koordinaciji trita, a
ne putem politikih procesa (3) Sloboda za ulazak i
konkurenciju na tritima (4) Zatita osoba i njihove
imovine od agresije drugih.The Economic Freedom
of the World Index mjeri:Veliina Vlade - rashodi,
porezi i poduzetnitvo; Pravna struktura i sigurnost
imovinskih prava, Pristup konvertibilnim valutama,
Sloboda u meunarodnoj trgovini, Regulacija
kredita, rada i poslovanja.
4. EKONOMSKE SLOBODE U BOSNI I
HERCEGOVINI
U januaru 2013. godine je objavljen najnoviji
izvjetaj Heritage fondacije i Wall street Jurnala
o stanju ekonomskih sloboda u svijetu. Rije je o
devetnaestom izvjetaju ove vrste, koji se objavljuje
od 1995. godine. Prema tom izvjetaju, Bosna
i Hercegovina zauzima 103. mjesto na Indexu
ekonomskih sloboda (IEFCountry Rankings,
3 Vie na: http://www.fraserinstitute.org/about-us/what-wedo.aspx

www.finconsult.ba

Ekonomske slobode
2013).U Evropi, Bosna i Hercegovina se nalazi na politike. Najvia stopa poreza na dohodak i poreza
38 mjestu od ukupno 43 zemlje, to je vidljivo na na dobit je 10%. Ostale poreze ukljuuju porez na
SLIKA1
slici 4.1.
dodatnu vrijednost (PDV) i porez na vlasnitvo.
Slika 4.1. Ekonomske slobode u Evropi

Izvor: http://www.heritage.org/index/ranking (18.09.2013.)

Ukupna ocjena

Ukupno porezno optereenje dosee 38.5% BDPa. Dravni rashodi iznose oko polovice ukupBosne i Hercegovine iznosi 57.3 to svrstava Bosnu nog domaeg proizvoda, to rezultira u hroninim
i Hercegovinu u kategoriju uglavnom neslobodnih budetskim deficitima i rastuem javnom dugu. to
drava. BiH je napredovala za jedno mjesto u odno- se tie regulatorne efikasnosti, slijede ocjene: slobosu na 2012. godinu, sa poboljanjima u upravljanju da poslovanja 54.3, radna sloboda 61.2 i monetarna
javnom potronjom i radnoj slobodi koja su uman- sloboda 79.0. Usprkos pojedinim potezima za rejena pogoranjem u monetarnoj slobodi i fiskalnoj form optereujueg regulatornog okvira, oteavajua
slobodi. U nastavku navodimo svaku od komponenti birokracija i nedostatak transparentnosti esto ine
ekonomskih sloboda, uz ocjenu, te objanjenja Heri- stvaranje i djelovanje privatnih poduzea skupim
tage fondacije i Wall Street Jurnala (IEF Bosnia and i tekim. Trite rada nije uinkovito, a stopa nezaHerzegovina, 2013.). Po pitanju vladavine prava, poslenosti, posebno meu mladim ljudima, je jedna
Bosna i Hercegovina ima ocjene 20.0 (vlasnika od najviih u regiji. Zbog striktnog reima valutnog
prava) i 32.0 (sloboda od korupcije). Kako navode u odbora, inflacija je ostala relativno niska.
Adriatic Institute for Public Policy (Adriatic institute
za javnu politiku), sloeni system vladanja podloan Na kraju su navedene ocjene za kategoriju otvorenosti
je zastojima i sprijeava reformu. Registri vlasnitva trita: sloboda trgovine 86.4, sloboda ulagnaja 70.00
su velikim dijelom nepouzdani, ostavljajui transfere i finansijska sloboda 60.00. Ponderirani prosjek caotvorenim za sporove. Nastojanja da se auriraju za- rinske stope je 1.8%, i BiH ima ugovore o slobodnoj
koni o vlasnitvu nekretnina i razviju novi registry su trgovini s mnogim drugim zemljama u regiji. Mnotvo
zastali. Pravni sustav ne pokriva adekvatno komer- dravnih i gradskih administracija ini netranscijalne aktivnosti. Ugovori su gotovo neprovedivi, parentan birokratski sustav koji ini ulaganja manje
a primjena zakona koji tite intelektualna vlasnika privlanima. Financijski sektor je nerazvijen. Oko
prava je neadekvatna. Korupcija ostaje rasprostran- 80% bankovnog kapitala je u privatnom vlasnitvu
jena. U kategoriji ograniene drave, komponen- ali nedostatak provoenja ugovora i nesigurno reguta fiskalna sloboda ima ocjenu 83.2, dok dravna latorno okruenje ograniavaju raspoloivost kredipotronja ocjenu 26.9. Objanjeno je da navedene ta. U izvjetaju se navodi da je Bosna i Hercegovina
ocjene proizilaze iz injenice da zasebni dravni napredovala u oblasti dravnih rashoda, slobode
entiteti Bosne i Hercegovine imaju razliite porezne trgovine i radne slobode, nazadovala u oblastima fis-

www.finconsult.ba

81

Ekonomske slobode
kalne slobode, slobode biznisa, monetarne slobode
i slobode trgovine. Bosna i Hercegovina zaostaje za
svjetskim prosjekom (59.6), regionalnim prosjekom
(66.6) i naravno prosjekom zemalja koje su svrstane
u red slobodnih zemalja svijeta (84.5). Na slici 4.2.
je prikazan razvoj stepena ekonomskih sloboda u
Bosni i Hercegovini tokom godina. 1998. godine,
BiH je imala ocjenu 29.4, to se godina poboljavalo.
Znaajna poboljanja su ostvarena 2000., zatim 2005.
i 2006. godine. Nakon toga slijedi dosta skroman rast
stepena ekonomskih sloboda.
Izvjetaj za BiH prevodi Adriatic Institute for Public
Policy iz Rijeke, dok ire tumaenje izvjetaja radi
Federalni zavod za programiranje razvoja4. Rezultate izvjetaja prenosi veina medija u dravi, iako
se za razliku od susjedne Hrvatske ne radi na dubljoj medijskoj analizi rezultata istraivanja. Od nevladinih organizacija koje promoviraju ekonomske
slobode u BiH, Atlas mrea izWashingtona5, navodi Centar za poslovnu afirmaciju (CPA) iz Zenice i
udruenje graana Multi iz Tuzle. Ove dvije organizacije organizuju mjesene seminare posveene
podizanju svijesti javnosti o znaaju ekonomskih
SLIKA2
sloboda
zaBosnu i Hercegovinu.

6.61.U nastavku su prikazane ocjene u svakom od

segmenata ekonomskih sloboda, zajedno sa mjestima
(Economic Freedom of the World, 2012, 11):
Veliina vlade: 5.53 (108 mjesto)
Pravni sistem i vlasnika prava: 4.57 (98
mjesto)
Zvuni novac: 8.27 (77 mjesto)
Sloboda meunarodne trgovine: 7.64 (46
mjesto)
Regulacije: 7.02 (66 mjesto)
Regulacije finansijskog trita: 9.49 (24 mjesto)
Regulacije trita rada: 6.43 (75 mjesto)
Biznis regulacije: 5.13 (114 mjesto)
Izvjetaj ne tretira pregled ekonomskih sloboda
Bosne i Hercegovine kroz godine. Iz oba izvjetaja
je vidljivo da Bosna i Hercegovina ima najnie
ocjene po pitanju ekonomskih sloboda u oblastima
veliine vlade, pravnog sistema i vlasnikih prava, te
regulacije biznisa. Najbolje rezultate BiH ostvaruje
monterarnoj, fiskalnoj i slobodi trgovine.Drugi
izvjetaji koji se objavljuju na godinjem nivou
za BiH dodatnu potvruju rezultate istraivanja o
ekonomskim slobodama.Tako prema posljednjem
Doing business izvjetaju Svjetske banke, BiH

Slika 4.2.EkonomskeslobodeBiHkrozgodine

Izvor:http://www.heritage.org/index/visualize?countries=bosniaherzegovina|&src=country
(18.09.2013.)
Godinji pregled Ekonomske slobode svijeta
(Economic Freedom of the World)6, iji se zadnji se nalazi na 125 mjesto od 183 zemlje svijeta. U
podaci uzimaju iz 2010. godine stavlja BiH 93 mjesto izvjetaju The Global Competitiveness Report
od 144 drave obuhvaene izvjetajem, uz ocjenu 2012 2013, kojeg izdaje Svjetski ekonomski
forum, BiH se nalazi na 88 mjestu po ukupnom
4 Izvjetaj je dostupan na: http://www.fzzpr.gov.ba/upload/
nivou konkuretnosti. Bosna i Hercegovina je za
file/Ekonomske_slobode_u_BiH_u_2012.godini.pdf
2012. godinu po Indeksu percepcije korupcije
5 Vie na: http://atlasnetwork.org/global-network-directory/
(IPK) Transparency Internationala na 72. mjestu od
6 Vie na: http://www.freetheworld.com/2012/EFW2012176 ispitanih zemalja.. Na ljestvici od 0 (potpuna
complete.pdf

82

www.finconsult.ba

Ekonomske slobode
korupcija) do 100 (bez korupcije), BiH je ocjenjenasa uklanjanju nepotrebnih barijera za funkcionisanje
42, to je i dalje ispod prolazne ocjene 50 kao i ispod privrede.
prosjeka Europske unije od 63,6. Svaki od rezultata
se moe povezati sa izvjetajima o nivou ekonomskih LITERATURA
sloboda u BiH.
Knjige:
ZAKLJUAK
U radu je prikazan znaaj ekonomskih sloboda za
drutvo, kao i teorijsko izvorite istih u negativnoj
odrednici pojma slobode. Kriteriji za mjerenje
ekonomskih sloboda svijeta, u navedena dva godinja
izvjetaja, proizilaze iz osnovnih uslova ekonomskih
sloboda: vlasnika prava, sloboda ugovaranja i niski
porezi. Shodno tome, ekonomske slobode definiu
trinu orijentaciju neke drave, moemo zakljuiti
da je Bosna i Hercegovina zemlja u kojoj drava
u uem smislu jo uvijek igra znaajnu ulogu u
ekonomiji u odnosu na trite. Bosna i Hercegovina
zauzima 103. mjesto na Indexu ekonomskih sloboda,
to implicira da je jo uvijek daleko od liberalnog
kapitalizma odnosno trinog naina privreivanja.
Unapreenje ekonomskih sloboda ne zahtjeva od
drave da se aktivno ukljui u rjeavanje ekonomskih
problema, ve da se povue iz oblasti u kojima
trite obavlja bolju ulogu i fokusira se na kljuna
dravna pitanja poput upostavljanja vladavine
prava, efikasnosti pravnog sistema, zatite privatnog
vlasnitva i sloboda pojedinca, te obezbjeivanje
socijalne pomoi za graane BiH koji nemaju pravne
odgovornosti. Kada su u pitanju konkretne oblasti
gdje su potrebne ozbiljnije reforme sa ciljem razvoja
ekonomskih sloboda, onda su to shodno rezultatima
oba izvjetaja za mjerenje ekonomskih sloboda
svijeta, oblasti vladavine prava, veliine drave i
regulacije biznisa. U okviru ove tri oblasti Bosna i
Hercegovina ima najmanje ocjene, to znai da se
donosioci odluka u dravi moraju pristupiti reformi
pravnog sistema, racionalizaciji administracije, te

1. Babovi
.,
(1995),
Osnovi
teorije
makroekonomske analize, GG Promet, Tuzla
2. Berlin I., (1992), Uvod u etiri ogleda o slobodi,
Nolit, Beograd
3. Carabini L.E., (2008), Inclined to liberty, Ludwig
von Mises Institute, Alabama
4. Cavusgil T.S., Knight G., Riesenberger J.R.,
(2012), International Business: Strategy,
Management, and the New Realities, Prentice
Hall, New Jersey
5. Friedman M., (1996), Sloboda izbora, Global
book, Novi Sad
6. Friedman M., (1997), Kapitalizam i sloboda,
Global book, Novi Sad
7. Friedrich A. Hayek, (1999), Poredak Slobode,
Global Book, Novi Sad
8. Harvi D., (2012), Kratka historija neoliberalizma,
Medi terran publishing, Novi Sad
9. Hobbes T., Levijatan, (2004), Jesenski i Turk,
Zagreb
10. Hodi K., (2005), Uvod u ekonomiju, IK Penn
d.o.o., Tuzla
11. Lakievi D.D., Stojanovi B., Vujai I.,
(2008), Teoretiari liberalizma, Slubeni glasnik,
Beograd
12. Marx K., Engels F., (2009), Komunistiki
manifest, Centar za liberterske studije, Beograd
13. Mises L., (2010), Antikapitalistiki mentalitet,
Mate, Zagreb
14. Mises L., Hayek F.A, (1998), O slobodnom
tritu, Mate, Zagreb
15. Nozick R., (2003), Anarhija, drava i utopija,
Jesenski i Turk, Zagreb
16. Palmer T., (2013), Why Liberty, Jameson Books,
Inc., Illinois
17. Passmore K., (2004), Faizam, KKD ahinpai,
Sarajevo
18. Prokopijevi M., (2000), Konstitucionalna
ekonomija, E press, Beograd
19. Samuelson P.A., Nordhaus W.D., (2005),
Ekonomija, 18 izdanje, Mate, Zagreb
20. Stiglitz J.E., (2008), Ekonomija javnog sektora,

www.finconsult.ba

83

Ekonomske slobode
2 izdanje, Ekonomski fakultet Beograd, Beograd
lanci:
1. Tomka G., (2004), Neoliberalizam - doktrina
savremenog sveta, Privredna izgradnja XLVII:
3-4, str 213-232
Internet izvori:
1. What is Economic Freedom, (2012), http://
www.economicfreedom.org/about/what-iseconomic-freedom/ (11.09.2013.)

2. IEF Country Rankings, (2013), http://www.

heritage.org/index/ranking(15.09.2013.)
3. Economic Freedom of the World, (2012)http://
www.freetheworld.com/2012/EFW2012complete.pdf (15.09.2013.)
4. Ekonomske slobode u Bosni i Hercegovini
2012, (2012), http://www.fzzpr.gov.ba/upload/
file/Ekonomske_slobode_u_BiH_u_2012.
godini.pdf (15.09.2013.)
5. Carter I., (2012), Positive and Negative Liberty,
http://plato.stanford.edu/archives/spr2012/
entries/liberty-positive-negative (01.09.2013.)

Seminar KPE decembar 2013.

U skladu sa Godinjim planom KPE finansijsko-raunovodstvene profesije u BiH za 2013.
godinu, edukativno-konsultantska kua "FINconsult" e u decembru 2013. godine odrati
seminar na temu:
PRIPREMNE RADNJE GODINJEG OBRAUNA ZA 2013.,
MJESTO I ULOGA EKSTERNE/INTERNE REVIZIJE I KONTROLE,
JAVNE NABAVKE - PROBLEMI U PRAKSI, IZMJENE POREZNIH PROPISA

1. Inventarisanje - godinji popis imovine i obaveza sa 31.12.2013.

2. Predbilansne radnje i zakljuna knjienja
3. Provoenje revizije i koristi od revizije za menadment i vlasnike preduzea praktina iskustva
4. Mjesto i uloga interne revizije i kontrole u javnom i privatnom sektoru u BiH - stanje
i perspektive
5. Javne nabavke u BiH - problemi u praksi
6. Porezne aktuelnosti u BiH (FBiH, RS, BD BiH) - primjena postojeih i oekivane
izmjene poreznih propisa
7. Aktuelnosti finansijsko-raunovodstvene profesije u BiH - Aktuelna pitanja

84

www.finconsult.ba

Istraivanje trita

Mr.sci. Adis Puka1

NLINE ISTRAIVANJE TRITA

ONLINE MARKET RESEARCH

SAETAK

Uvod

Savremeni pristup istraivanju trita nemogue

je zamisliti bez savremene informaciono
komunikacione tehnologije (ICT). Internet kao
osnovni reprezent ovih tehnologija je zapravo aktivno
sredstvo koje olakava i omoguava realizaciju
pojedinanih oblika specifinog promotivnog miksa
(promocija, prezentacija), ukljuujui kao konaan
cilj i sam proces prodaje.

Osnovu razvoja savremenog poslovanja ini razvoj

informacionih i komunikacionih tehnologija.
Ove savremene tehnologije pokreu prelazak iz
industrijske bazirane ekonomije ka informaciono
baziranoj ekonomiji, istovremeno stvarajui
globalno trite, meunarodni proizvodni sistem i
informacionu ekonomiju sa globalnim marketingom.

Upravo primjena te tehnologije i Interneta kao

pokretaa, promijenila je sam nain istraivanja
trita. Do informacija koje su od presudnog znaaja
za donoenje odluka, dolazi se na sasvim novi
nain, jer Internet eliminie prostorna i vremenska
ogranienja te se do korisnika dolazi odmah bez
obzira gdje se on nalazio.
SUMMARY
It is impossible to imagine modern approach to
the market research without modern informaticalcommunicational technologies (ICT). Internet as
basic represent of these technologies is actually
active need that makes easier and possible realization
of specific forms of promotive mix (promotion,
presentation), including, as final cause, process of
selling it self.
Applying that technology and Internet as initiator
has changed the way of market research. In whole
different way we come to the informations that are
of crucial meaning to the making decisions because
Internet eliminates time and space limits and comes
to user where ever he is.
1 Visoka kola eMPIRICA Brko distrikt BiH, Bulevara mira
bb., adispuska@yahoo.com

Posljedice pojave i masovog koritenja Interneta

u poslovne svrhe na savremeno poslovanje su
ogromne i skoro nepojmljive. Internet omoguava
koritenje informacija koje se odnose na globalni
ekonomski sistem i globalno trite, a mogu se
upotrijebiti u realnom vremenu od strane velikog
broja pojedinanih korisnika sa geografski udaljenih
lokacija.
Internet je izazvao pravu revoluciju obezbjeujui
mnogo vie od samog medija preko koga kompanije
komuniciraju s korisnicima (potroaima) i sa drugim
kompanijama. Internet predstavlja pokreta promjena
u tradicionalnom pristupu marketingu donosei
novi nain razmiljanja, novi masovni medij i novu
kulturu ponaanja i pristupa, neto to nikada ranije
nije bilo vieno u marketingu. U samom istraivanju
trita Internet postaje nezaobilazno sredstvo gdje
se na veoma lagan i jednostavan nain dolazi do
informacija koje su ve u elektronskom obliku te
tako olakava sam proces istraivanja.
KLJUNE RIJEI:
Internet, online istraivanje trita, istraivanje
KEYWORDS:
Internet, Online Market Research, Research

www.finconsult.ba

85

Istraivanje trita
1. INFORMACIONE
TEHNOLOGIJE
ISTRAIVANJE TRITA

istraivaka organizacija gubi kontrolu nad odabirom

uzorka. (Marui, Vraneevi, 2001., 181.) Ovo je
prvenstveno rije o anketama putem Internet stranice
Nove tehnologije se izuzetno brzo razvijaju u svim jer nije mogue znati ko na njih odgovara i koliko
podrujima i imaju velik uticaj na biznis uopte, kao puta.
i strategiju razvoja svake kompanije. Kada se radi
o uticaju na marketing aktivnost je znaajan razvoj Osim ovih prednosti, injenica je da Internet
tehnologija koji povezuje kompanije sa njihovim istraivanje proizvodi kvalitetnije rezultate nego li
potroaima, poslovnim partnerima i svijetom koji tradicionalne metode kada su bazirane na pouzdanim,
ih okruuje. Kompanija moe da prikupi dosta vremenski testiranim metodama i tehnikama. Jedna od
infopmacija po veoma niskoj cijeni ukoliko pregledava bitnih prednosti izvoenja istraivanja trita putem
Internet stranice konkurenata, prati forume i pristupa Interneta jeste da podaci mogu biti procesuirani im
objavljenim informacijama.(Kotler, Keller, 2006., se dobiju. Podaci sa Interneta ne zahtijevaju ekstra
103.) Upravo se sve ovo omoguava koritenjem korak unosa podataka jer su podaci na Internetu
Interneta.
ve u elektronskoj formi. Internet je veoma brz, i
koristan alat za identificiranje, prikupljanje, analizu i
Istraivanje trita je po definiciji sistematsko prezentiranje informacija povezanih sa istraivanjem
prikupljanje, registrovanje i analiziranje podataka trita.
u cilju analitikog sagledavanja trita nabavke,
prodaje i trine pozicije poslovnog entiteta.
(Markovi, 2008., 28.)
2. NOVI
IZVORI
SEKUNDARNIH
PODATAKA
Online istraivanje trita predstavlja prikupljanje
primarnih i sekundarnih informacija koritenjem Danas ivimo u svijetu poplave informacija svih
Interneta i ostalih elektronskih resursa. Primarno vrsta, i to je dobro za istraivaa, poto ga u znatnoj
istraivanje na Internetu predstavlja prikupljanje mjeri oslobaa glavobolje zbog nedostatka sirove
primarnih podataka u virtualnom prostoru. Najee grae za istraivanje. Meutim, kao veoma akutan
se vri putem dijaloga sa razliitim trinim akterima problem postavlja se pitanje selekcije. Zbog toga
u skladu sa klasinom metodologijom.
je i teoretski i praktino veoma teko odgovoriti na
pitanje koje podatke prikupiti.
Poto je osnovni cilj istraivanja trita pretvaranje
podataka u informacije koje mogu doprinijeti boljem Osnovni princip svakog istraivaa trebalo bi da
kvalitetu menaderskih odluka, nove informatike bude racionalnost u ovoj fazi njegovog rada. To,
i komunikacione tehnologije taj cilj nesumljivo prije svega, znai da ne treba ulagati sredstva i
ine bre i racionalnije ostvarljivim. Neuporedivo napore u prikupljanje onih podataka koje je neko
vie podataka danas je dostupno istraivaima, ve ranije sakupio i prezentirao u odreenoj formi
zahvaljujui Internetu i drugim izvorima koje se i na odreenom mjestu. Da bi se ova, naalost,
oslanjaju na nove tehnologije. Sekundarne podatke veoma esta greka izbjegla, potrebno je biti dobro
je mogue prikupiti bre i uz manje trokove nego informisan gdje se odreene vrste podataka mogu
primarne podatake. Time se poboljava i stvaraju nai. Sekundarnih podataka ima veoma mnogo, i
se uslovi da analiza bude kvalitetnija, to na kraju pred istraivaem se pojavljuju problemi njihove
dovodi do bolje informacione podrke menaderima. selekcije u svakom konkretnom sluaju. On e taj
problem uspjeno rijeiti ako prethodno sazna koji
Prednosti Internet istraivanja trita su oigledne su to podaci i gdje se nalaze.
brzina, fleksibilnost i dostupnost su jedne od
najoiglednijih. Velike su prednosti Interneta Sekundarno istraivanje se odnosi na pronalaenje
broj potencijalnih potroaa do kojih dolaze upiti i prikupljanje podataka koji se ve nalaze negdje
i brzina kojom se dobijaju povretne informacije. na Mrei. Pri tome se uglavnom koriste alati za
Ipak, moramo spomenuti i metodoloki problem: pretraivanje koji postoje na Internetu.
86

www.finconsult.ba

Istraivanje trita
2.1.

Internet

Sve do pojave Interneta istraivai su prikupljali

sekundarne podatke listajui brojne knjige, izvjetaje,
statistike, asopise i sline pisane dokumente. Taj
posao je mukotrpan, spor i esto dosadan. Pored toga,
greke su bile mogue upravo zbog ekstenzivnosti i
vremena koje je bilo potrebno da se pronae to nam
treba u konkretnom istraivanju.
Veoma je znaajna karakteristika Interneta da ga
ne posjeduje ni jedna drava, institucija, kompanija
niti pojedinac. To znai da sve to se prezentira na
Internet sajtova moe koristiti svako na svijetu,
ukoliko posjeduje neophodnu opremu i veze.
Postoji veliki broj Internet sajtova koji mogu
biti korisni istraivau u svakom konkretnom
istraivanju. Zbog velikog broja raspoloivih
stranica i mogunosti da se izgubi puno vremena
i energije u traenje potrebnih podataka, veoma je
vano istraivau da upozna alate za pretraivanje
Interneta.
Do neke Internet adrese ili nekog sadraja na istoj,
posjetitelji dolaze najee na etiri naina: (Begti,
2003., str. 453.)
- direktnim upisivanjem adrese u Internet
preglednike;
- pretraivanjem Internet direktorija;
- vezom sa drugih web stranica ili banerom;
- pretraivanjem sa Internet pretraivaima.
Pored Interneta, istraivaima danas stoje na
raspolaganju i drugi izvori bazirani na novim
informatikim i telekomunikacionim tehnologijama.
To su prije svega elektronske baze podataka i
komercijalni online servisi.
2.2.

Elektronske baze podataka

nain poslue u raznim primjenama. Baze podataka

predstavljaju jedan integralni pristup pohranjivanju
podataka, uz istovremenu prisutnost mehanizama
koje osiguravaju integritet baze. Bitno je osigurati
brz pristup podacima, sigurno pohranjivanje i brzo
pretraivanje. Ovih baza podataka ima ve mnogo
a neki ih nazivaju i profesionalnim, zbog toga to
se u pravilu specijalizuju prema specijalizovanim
podrujima da to bolje zadovolje profesionalce u
datom podruju. esto se formiraju i mree baza
podataka a razlikujemo ih i prema obimu teksta koji
nude.
Tako npr. velike organizacije posjeduju Intranet
mree, koje na najbolji nain omoguavaju pristup
sekundarnim podacima. Coca-Cola Company, na
primjer, je razvila monu intranet aplikaciju koja
omoguava menaderima Coca-Cole irom svijeta
pristup prolim i trenutnim istraivakim studijama i
irok spektar informacija vezanih za marketing.
Treba napomenuti da su trokovi vezani za koritenje
elektronskih baza podataka znatno vii u odnosu
na Internet, ali ipak i znatno nii od prikupljanja
primarnih podataka.

2.3.

Online servisi

Sve do nedavno masovne komunikacije su bile

mogue pomou klasinih medija, kao to su
radio, televizija, novine i asopisi. Novi mediji koji
koriste monu kombinaciju telekomunikacionih
i kompjuterskih tehnologija i koji je donio
revolucionarne promjene u principu pretraivanja
podatka, najee se nazivaju online servisi. Ovi
servisi imaju izuzetne brze kompjuterski podrane
sisteme pretraivanja podatka.

Elektronske baze podatka pomau istraivau da

lake pronae adekvatne sekundarne podatke za svoj
specifian predmet istraivanja i da smanje koliinu
irelevantnih podataka u odnosu na pretraivanje
putem Interneta.

Internet je postao najraireniji izvor sekundarnih

podataka. Korist Interneta za istraivanje je jo vie
poboljano lakim pristupom i preuzimanjem podataka
dostupnih iz drugih izvora podataka. Kompjuteri se
mogu koristiti ne samo za pristup nego i za analizu i
Baze podataka su skup meusobno povezanih skladitenje podataka dostupnih iz on i offline baza
podataka pohranjenih s ciljem da na optimalan podataka.

www.finconsult.ba

87

Istraivanje trita
3. MOGUNOSTI KORITENJA ITC ZA
POTREBE ISTRAIVANJA
Znaaj primarnih podataka u istraivanju trita je
izuzetan upravo zbog injenice to su ciljevi veine
konkretnih istraivanja usmjereni na specifine
potrebe odreenog preduzea. Primarni podaci se
uvijek prikupljaju u skladu sa unaprijed definisanim
ciljem istraivanja, oni mogu biti individualizirani
i usmjereni iskljuivo na probleme preduzea. To
je istraivanje za istraivaa i korisnika posebno
znaajno.

-
-

online intervjui;
priaonice.

Online intervjui i formiranje virutelnih fokus grupa

na svojim sajtovima se najee primjenjuje u online
istraivanju trita. Pri tome se koriste interaktivni
upitnici, sa to je mogue manje pitanja, s obzirom
da ispitanici uglavnom nisu zainteresovani da uzmu
uee u anketi.

U posljednje vrijeme istraivanja proirila su se i

na tzv. stranice za drutvene kontakte (eng. Social
networking) poput stranica MySpace, Facebook i
Prikupljanje podataka na daljinu moe se obavljati dr. Social networking i sline stranice omoguuju
uz pomo metode ankete (putem foruma, bloga, posjetiteljima da kreiraju osobne stranice i putem
elektronske pote) i intervjua (uz pomo mikrofona, obrazaca na njima unesu svoje podatke, odgovore na
kamere). Teoretski posmatrano, istraiva koji neka anketna pitanja koja se kasnije mogu marketinki
ima pristup brzom Internetu moe da kontaktira sa koristiti. (Marii, Ikoni, Mikac, 2008, 62.)
ispitanicima u razliitim dijelovima svijeta (koji
takoe imaju pristup Internetu). (Blagojevi, 2011.,
23.)
3.1. Interaktivni online intervjui
Pored navedenog, primarni podaci su znaajni i zbog
injenice da su oni iskljuivo vlasnitvo preduzea
koje organizuje istraivanje. To znai da je preduzee
zatieno od opasnosti koritenja podataka od strane
konkurencije, to nekada moe biti veoma vano.

Online intervjui se mogu izvoditi na razdaljinu,

istraivai mogu pronai uesnike koji su vezani za
datu temu, a koji se nalaze izvan datog geografskog
podruja ili im se ne moe priutiti putna karta.
Online intervjui osim to su nezavisni o vremenu i
prostoru, predstavljaju jedan sposoban i efektivan
Zahvaljujui online prikupljanju podataka, medij u procesu prikupljanja primarnih podataka.
kompanija ima bazu podataka sa jednostavnim
pristupom i po kojoj se moe lako pretraivati. S Prvi nain provoenja online intervjua je direktno
ovim novim sistemom, smanjuju se i ovek/sati njihovo ispunjavanje na odreenim Internet
koji se troe na prikupljanje informacija i greke lokacijama, ali meutim, oni koji odgovore na
prouzrokovane ljudskim faktorom, postie se via postavljena pitanja su uglavnom oni koji su imali
trokovna efektivnost u odnosu na stari sistem. ili imaju dovoljno vremena da paljivo proitaju
(Janji, et.al., 2011, 14.)
stranice, te ne predstavljaju reprezentativan uzorak
onih koji posjeuju sajt. Neki od nedostataka ankete
Koritenjem metoda online istraivanja ovi naini putem Internet stranice su sljedei:
se neto razlikuju u odnosu na tradicionalni nain
- Ankete putem Interneta ne odraavaju cjelovitu
prikupljanja primarnih podataka. Online anketa
populaciju.
je samo mali dio iz opusa istraivanja koja se
- Ispitanici mogu lako odustati u sred ankete.
mogu sprovesti koritenjem dvosmjernog Internet
- Vrlo esto se nema kontrola ko odgovara na
marketinga. Primarno istraivanje na Internetu
anketu te koji ispitanici odgovaraju vie puta i
obuhvata: (Panian, 2000., str. 24.)
time utiu na rezultate.
- uspostavljanje komunikacije putem elektronske
pote sa ciljnom grupom;
Ispitanici u jo gorem sluaju mogu biti tu zbog
- praenje diskusionih grupa;
besplatnih nagrada koje se nude na Internet stranici,
- formiranje virutelnih fokus grupa na svojim te ih nee biti briga za pitanja koja im se postave.
sajtovima;
Sve to oni hoe jeste da se ukljue u izvlaenje
88

www.finconsult.ba

Istraivanje trita
nagrada! Veoma je teko provjeriti da li su uesnici Prednosti koritenja e-mail kod organizovanja anketa
ba oni za koje se predstavljaju.
su velike i brojne a neke od njih su:
- vea brzina isporuke elektronske pote u
Moe biti veoma teko itati Internet stranicu koji je
odnosu na obinu;
predug, te stoga, svi aspekti povezani sa izgledom
- vea brzina slanja odgovora;
istraivanja su od velike vanosti. Navigacija izmeu
- uteda na trokovima u odnosu na obinu
pitanja treba da bude to jasnija kako bi se omoguio
potu;
to taniji rad filtera. Nakon svega ovoga, esto
- nema posrednika;
ete dobiti ljude koji nee proitati dato uputstvo,
- asinhrona komunikacija.
te koji e davati odgovore na pitanja za koje nisu
osposobljeni.
E-mail intervju reducira problem efekta anketara,
bilo da rezultira iz vizualnoga i neverbalnog kontakta
Drugi nain online intervjua jeste upotreba e-mail ili da prikazuje razlike izmeu anketara i ispitanika.
kao medija za dostavljanje anketnih upitnika. Putem
e-mail intervjua podaci koji se analiziraju su upravo Neki od nedostaka e-mail ankete su sljedei:
onakvi kako ih je napisala intervjuisana osoba.
- Potrebno je imati listu e-mail adresa.
- Neki ispitanici e odgovoriti vie puta ili
Jedna od potencijalno znaajnih mogunosti je
proslijediti upitnik prijateljima da i oni popune.
upotreba e-mail pri organizovanju anketnih ispitivanja
Mnogi programi ne mogu eliminisati ispitanike
potroaa. E-mail istraivanja su veoma slina
koji su odgovarali vie puta.
klasinim pismonosnim istraivanjima i zasnivaju
- Mnogi ispitanici ne vole nametljive imejlove
se na slanju standardizovanih upitnika korisnicima
pa uopte i ne otvore e-mail sa anktetom.
i analizi podataka na osnovi njihovih odgovora.
- Ne moe se koristiti e-mail anketa za
Prednost ove vrste istraivanje je u niim trokovima
generaliziranje rezultata za itavu populaciju.
i jednostavnosti prenosa i prijema upitnika. (Peji
- Kod e-mail ankete se ne mogu automatski
Tarle, Davidovi, Bojkovi, 2006., 82.)
preskakati pitanja.
Istraivai mogu elektronskom potom (e-mail)
da dostavljaju upitnike u kompjutere ispitanika, a
da odgovore primaju na svoje kompjutere i to bez
ikakve ljudske intervencije. Ovo drastino smanjuje
greke do kojih dolazi prilikom anketiranja. (Janji,
et.al., 2011, 14.)
E-mail se moe primjenjivati prilikom slanja upitnika
odabranim ispitanicima, njihovog popunjavanja
i slanja nazad organizatoru ankete, kao i za sve
eventualno potrebne dodatne komunikacije (Tihi,
2003. str. 414.)
U pogledu upitnika za njihovo izvoenje, mogue
je koristiti ili elektronski interaktivni upitnik ili
upitnik koji je istog oblika kao papirni. Ovi prvi su
jednostavni za popunjavanje, svode se na zatvorena
pitanja na koja se odgovara klikom kompjuterskog
mia, a mogu da obuhvate multimedijalne sadraje,
hiper linkove i ostale prednosti koje nudi Internet,
dok se drugi tip upitnika koristi kod sprovoenja tzv.
panel-ispitivanja, kada su ispitanici ve naviknuti na
format anketnog listia. (uvakovi, 2008., 1539.)

Nedostatak
neverbalne
komunikacije moe
predstavljati problem kako za intervjuistu tako i za
intervjuisanog. Velika pomo taktikih podataka
koja bi bila prenecena u konvencionalnom intervju
je izgubljena. Elektronski intervju je daleko taniji,
ali dosta gubi na prikupljanju dodatnih, esto
dragocjenih, neverbalnih podataka.
Ankete putem elektronske pote u budunosti
bi mogle da postanu jedan od najefikasnijih i
najpopularnijih naina anketiranja. Kako se Internet
sve vie koristi irom sveta, ankete putem elektronske
pote koriste se za sprovoenje meunarodnih
anketa. (Janji, et.al., 2011, 14.)
Trei nain prikupljanja podataka putem interaktivnih
online intervjua je koritenje mobilnih aparata. To su
tzv. SMS ankete. Sa pojavom pametnih telefona
koji imaju karakteristike savremenih kompjutera i
mogunosti pristupa Internetu putem GMS servisa
ili putem beinih mrea ove SMS ankete se mogu
izvoditi na dva naina: prvi je klasian oblik ankete

www.finconsult.ba

89

Istraivanje trita
putem SMS poruka, a drugi je u stvari jedan vid
Internet ankete samo u manjem obimu nekog je to
klasina ankata.

su jeftine, izuzetno brze i ako se posjeduju prethodni

demografski podaci vrlo pouzdane. Korisne su za
kratka, preliminarna i blic istraivanja, gdje se
rezultati sa uzorkom od nekoliko hiljada ispitanika
Istraivanje pomou mobilnih telefona je metod mogu dobiti za samo sat vremena. (Jovanovi,
prikupljanja podataka koji koristi standardne 2004., 18.)
mobilne telefone za obavljanje anketa definisanih u
tekstualnom obliku, u zvunom ili multimedijalnom Sa stanovita potroaa, ankete putem mobilnih
telefona su nenametljive stoga to sami odluuju o
obliku. (Janji, et.al., 2011, 15.)
vremenu i mestu kada e popuniti upitnik. Dovoljni
SMS ankete svakako imaju odreena ogranienja i su samo mobilni telefon povezan s Internetom,
provajder ovakvih usluga i kratka tekstualna pitanja.
zakonitosti (Jovanovi, 2004., 18.):
- Duina poruke: Kako je duina SMS poruke U marketinka istraivanja ankete putem mobilnih
samo 160 karaktera, pokazalo se pogodnim da telefona definitivno ulaze na velika vrata. Naravno,
se pre postavljanja pitanja poalje SMS poruka uspeh ovog metoda zavisiti e od odnosa trokova
sa uvodom u pitanjem ako je re o sloenijem obavljenih anketa i stope odgovora. (Janji, et.al.,
2011, 15.)
pitanju.
- Format poruke: Kako se podaci automatski
Kao etvrti nain koji se moe koristiti kod
obrauju, odgovori su kodirani i to tako da se
interaktivnih online anketa su socijalne mree.
moe poslati odgovarajue slovo (A, B, C...)
Socijalne mree kao to su FaceBook, MySpace,
ili slovo koje odgovara nekom stepenu ocjeni LinkedIn... predstavljaju platformu koja omoguava
na slovnoj (abecednoj) skali (od A do E je po komunikaciju sa potencijalnim ispitanicima. Klju
analogiji ocena od 1 do 5).
ovakvog vida interaktivnog online intervjua je u
- Brojevi su se pokazali teim za unos odgovora komunikaciji sa lanovima ovih socijalnih mrea.
od slova. Takoe, kod izbora slova ireba voditi Istraivanje se provodi na isti nain kao i u prethodnim
rauna da to budu, kad god je mogue, prva spomenutim nainima.
slova na tasteru, jer ako korisnik ima ukljuen
T9 (predictive) unos slova u SMS editoru, bie
mu tee da odgovori.
3.2.
Internet fokus grupa
Mogunost dobijanja trenutnih odgovora bilo gdje i
bilo kada ini ovaj metod jedinstvenim. Pored toga,
ankete pomou mobilnih telefona (engl. wireless
surveys) bolje od svih ostalih metoda odraavaju
ponaanje potroaa, stoga to biljee iskustva i
osjeanja u trenutku kupovine ili konzumiranja.
Ova osobina pomae istraivaima da prevaziu
nedostatke retrospektivnih metoda koji se zasnivaju
na sjeanjima ispitanika, esto pristrasnim i
pogrenim. (Janji, et.al., 2011, 15.)

Internet omoguuje i sprovoenje ispitivanja putem

formiranja virtualnih fokus-grupa. Tada se sprovodi
tzv. virtualni fokus intervju, koji se od klasinog
razlikuje najvie po izostanku neposrednog, licem
u lice kontakta, ve se komunikacija obavlja
elektronski. Ova vrsta ispitivanja predstavlja, za
pravo, primjenu tzv. online konferencija. (Uro
uvakovi, 2008., 1540.)

Uestvovanje u online fokus grupama je samo

po pozivu. Uesnici su prethodno registrovani,
SMS anketama nije mogue prikupiti odgovore na uglavnom sa online listi gdje su ljudi izrazili elju
za uestvovanjem. Prijemna pitanja su postavljena
veliki broj pitanja odjednom, a samim tim
je teko prikupiti zajedno sa odgovorima i online kako bi se potencijalni kandidati mogli
demografske podatke, i zato je koristan metod kvalifikovati. Oni koji se kvalifikuju bivaju pozvani
pravljenje baze SMS ispitanika kroz face to face, da uestvuju u fokus grupama. lanovi budu
telefonske i Internet ankete, gde e se od njih prikupiti obavjeteni o vremenu, Internet adresi, i lozinke
eljeni podaci. SMS ankete, meutim, nude nekoliko putem e-mail. Veinom, etiri do est ljudi uestvuje
prednosti u odnosu na druge metode anketiranja: one u online grupi.
90

www.finconsult.ba

Istraivanje trita
Rad grupe traje u prosjeku jedan sat. Preliminarni
izvjetaj je dostupan im grupa zavri sa radom, a
konaan ureen izvjetaj mora biti gotov u roku od
48 sati. itav ovaj proces je dosta bri nego li je to
tradicionalna metoda. Stanovnitvo itave zemlje
ili ak itavog svijeta moe uestvovati, i klijenti
mogu posmatrati grupu iz svoga doma ili ureda.
Geografska ogranienja su prevaziena isto kao i
vremenske prepreke.

Svaki od ovih naina na koji se provodi online

istraivanje trita ima svojih prednosti i nedostataka.
Najvea prednost ja u finansijskim pogodnostima
koje se ima kod ovakvog tipa istraivanja. Dok je
nedostatak kao i kod klasinog istraivanja trita
putem pote taj da ispitanici pogledaju e-mail i ne
odlui ga ispuniti, tj. u dobijanju povratne informacije
zbog nezainteresovanosti ispitanika.

Moderatori treba da budu spremni da vode razgovore

sa svakim lanom grupe pojedinano, kako bi
detaljnije ispitali oblasti za koje su zainteresovani.
Veina online fokus grupa probijaju vrijeme
odreeno za rad grupe zbog toga to se iskae veliki
broj odgovora. Privredni subjekti mogu smanjiti
trokove od 1/5 do 1/2 trokova tradicionalnih fokus
grupa.

LITERATURA

ZAKLJUAK
Upotrebom savremene tehnologije stvara se bitan
preduslov za poboljanje kvalitete poslovnih odluka
i brzinu njihovog donoenja. Danas je nemogue
zamisliti dobro poslovanje bez marketinga, jer
je osnovna funkcija marketinga komunikacija sa
tritem to obuhvata proces prikupljanja i analize
podataka i njihovog transformisanja u informacije
koje se dalje mogu koristiti.
Internet predstavlja idealno okruenje zbog same
svoje prirode. Online istraivanje trita je od
presudne vanosti jer nije ogranien niti vremenski
niti geografski te uz pomo njega mogu se prikupiti
podaci na brz i jeftin nain.
Online istraivanje trita predstavlja prikupljanje
primarnih i sekundarnih informacija koritenjem
Interneta i ostalih elektronskih resursa. Primarno
istraivanje na Internetu predstavlja prikupljanje
primarnih podataka u virtualnom prostoru. Najee
se vri putem dijaloga sa razliitim trinim akterima
(ispitivanjem) u skladu sa klasinom metodologijom.
Dok se sekundarno istraivanja sada svelo na
pretraivanje samog Interneta. Tom prilikom se
mogu koristiti razliiti instrumenti, kao to su: e-mail
upitnici, upitnici na web stranicama, online fokus
grupe, SMS ankete i sl.

Begti, R., (2003), Upravljanje procesima razmjene

proizvoda i usluga, Ekonomski institut Tuzla.
Blagojevi, G., (2011), Internet u savremenim
etnolokim i antropolokim istraivanjima, Zbornik
Matice srpske za drutvene nauke, (134): 17-27.
Janji, S., et.al., (2011) Trendovi u anketnim
istraivanjima trita, IMK-14 - Istraivanje i razvoj,
17 (2): 11-16;
Jovanovi, S., (2004), SMS ankete, GMS Info, 11.
jun 2004., 18;
Kotler, P., Keller, K. L. (2006), Marketing
menadment, dvanaesto izdanje, Data status Beograd.
Markovi, G., (2008), Znaaj istraivanja
trita u konstituisanju korporativne strategije i
optimizaciji stratekog plana telekom operatora,
Telekomunikacijski forum TELFOR 2008, Beograd:
21-24.
Marii, S., Ikoni, M., Mikac T., (2008), Marketinka
istraivanja u funkciji razvoja proizvoda, Engineering
Review, 28 (2): 55-63;
Marui, M., Vraneevi, T., (2001), Istraivanje
trita, peto izmjenjeno i dopunjeno izdanje, ADECO
Zagreb.
Panian, ., (2000), Bogatstvo Interneta, Strijelac
Zagreb.
Peji ST., Davidovi, M., Bojkovi, N.,
(2006), Savremeni pristup istraivanju trita
komunikacionih usluga, XXIII Simpozijum o novim
tehnologijama u potanskom i telekomunikacionom
saobraaju PosTel 2005, Beograd, 79-88;
uvakovi, U., (2008), Mogunosti korienja
interneta u sprovoenju naunog ispitivanja javnog
mnjenja, Politika revija, 7 (4): 1523-1545.
Tihi, B., (2003), Istraivanje marketinga, Dom
tampe Zenica.

www.finconsult.ba

91

ITANJA I ODGOVORI

I PITANJA IZ OBLASTI
DIREKTNIH POREZA1
1. Pitanje: ta ini dohodak od nagradnih igara
i igara na sreu shodno najnovijim izvrenim
izmjenama Zakona o porezu na dohodak. Radi li
se o sasvim novim zakonskim rjeenjima glede
toga pitanja ili su ponovo ugraena stara zakonska
rjeenja?
Odgovor: Izmjenama Zakona o porezu na dohodak,
objavljenim u Sl. nov. FBiH, br 65/13, dodavanjem
take E. Dohodak od nagradnih igara i igara
na sreu i novog lana 23., a to je prethodnim
izmjenama i dopunama Zakona bilo izbrisano,
ponovo je propisano ta ini dohodak od nagradnih
igara i igara na sreu i ta ini osnovicu za obraun
poreza na dohodak. Ustvari, vraene su iste odredbe
Zakona koje su vaile prije izmjena Zakona koje su
neposredno prethodile ovim izmjenama.
Propisano je da dohodak od nagradnih igara i igara
na sreu ini vrijednost svake pojedinane nagrade
ili dobitka ostvarenog ueem u nagradnim igrama
i igrama na sreu koji je dobitniku isplaen u
novcu, proizvodu/ima, uslugama i/ili u pravima,
osim nagrada i dobitaka iz lana 5., stav 1., taka
10. (osvojene, odnosno dobijene nagrade u novcu,
stvarima i/ili pravima za pokazano znanje u
kvizovima i drugim slinim takmienjima) i lana
6., stav 1., taka 14.(dobici ostvareni ueem u
nagradnim igrama koje organizujuju privredna
drutva u propagandne svrhe, a koji se iskljuivo
odnose na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog
proizvodnog asortimana, ukoliko trina vrijednost
takvog dobitka nije vea od 1.000,00 KM).

nagradnim igrama u skladu sa lanom 6., stav 1.,

taka 14. predmetnog Zakona, ija je pojedinana
vrijednost vea od 1.000,00 KM.
Osnovicu za obraun poreza na dohodak, u sluaju
da su dobici u vidu stvari, usluga i/ili prava, ini
trina vrijednost stvari, usluga i/ili prava u momentu
ostvarenja dobitka.
2. Pitanje: U prolom broju vaeg asopisa
objasnili ste na koju osnovicu se obraunavaju
doprinosi iz i na plae za radnika preko kojeg
fiziko lice obavlja obrt kao dodatno zanimanje.
Zanima nas da li je i vlasnik obrta duan za sebe
obraunavati i uplaivati doprinose za socijalno
osiguranje i na koju osnovicu?
Odgovor: Dakle, kao to ste i sami napomenuli,
ve smo konstatovali da je osnovica za obraun
doprinosa za uposlenike kod samostalnog poslodavca
koji obavlja obrt kao dodatno zanimanje isplaena
plaa, s tim da ona ne moe biti nia od najnie plae
utvrene Opim kolektivnim ugovorom. Meutim,
kad je rije o vlasniku obrta, onda valja podsjetiti
na odnosne odredbe Zakona o obrtu i srodnim
djelatnostima i odredbe Zakona o doprinosima.
Naime, Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima
(Sl. nov. FBiH, br. 35/09 i 42/11) propisano je
da fiziko lice moe obavljati obrt kao dodatno
zanimanje ako ispunjava propisane uslove i ako ima
ve zasnovan radni odnos po bilo kom osnovu ili je
penzioner, ako posebnim zakonom nije drugaije
propisano, te iskljuivo putem uposlenika koji mora
biti u radnom odnosu kod njega.

Prema odredbama Zakona o doprinosima (Sl.

nov. FBiH, br. 35/98...do 14/08) propisano je
Osnovicu za obraun poreza na dohodak ini svaki da je obveznik doprinosa, pored ostalih, fiziko
pojedinani ostvareni dobitak ija je vrijednost vea lice rezident Federacije koje samostalno obavlja
od 100,00 KM, odnosno dobitak ostvaren ueem u privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao
1
osnovno zanimanje u skladu sa propisima o porezu
Uredio Mr. sc. Hasanovi Fikret, Porezna uprava FBiH,
na dohodak.
e-mail:fikret.hasanovic@fpu.gov.ba
92

www.finconsult.ba

Odgovor: Da, vi ste pravilno postupili. Naime,

odredbama lana 5., stav 1., taka 11 Zakona o
porezu na dohodak (Sl. nov. FBiH, br. 10/08...
do 65/13) i odredbama lana 14., stav 2., taka i)
Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak
3. Pitanje: Za obavljanje odreenih poslova
(Sl. nov. FBiH, br. 67/08..do 71/13) propisano je
angaovali smo nerezidentno fiziko lice po
da prihod po osnovu naknada za trokove sahrane
ugovoru o djelu. Na koju osnovicu moramo
u sluaju smrti zaposlenika ili lanova njegove ue
obraunati i uplatiti porez na dohodak i koji
porodice, kao i smrti penzionisanog zaposlenika,
obrazac se popunjava uz tu uplatu?
u visini stvarnih trokova sahrane, a najvie etiri
prosjene mjesene plae isplaene u Federaciji BiH
Odgovor: Prema lanu 7., stav 2. Zakona, osnovicu
za etiri mjeseca koja prethode donoenju rjeenja o
poreza na dohodak nerezidenta predstavlja isplaeni
dohodak. Shodno lanu 30., stav 1. Zakoan, porez isplati naknade, ne ulaze u dohodak od nesamostalne
na dohodak od samostalne djelatnosti (umjetnici, djelatnosti i ne podlijeu oporezivanju.
sportisti, knjievnici i dr), ukljuujui i djelatnosti
vezane za novinarstvo, radio, televiziju, te
Odredbama lana 10.,stav 2., taka 1. Zakona o
organizaciju zabavnih priredbi plaa se po odbitku
od ukupne naknade po stopi od 10% bez prava na porezu na dohodak (Sl. nov. FBiH, br. 10/08... do
priznavanje linog odbitka.
65/13) propisano je da se oporezivim prihodima od
nesamostalne djelatnosti smatraju i dodatni prihodi po
Takoer, saglasno lanu 62. stav 2. Pravilnika, porez
osnovu naknada, pomoi i sl. koje poslodavac isplati
na dohodak na prihode koje na teritoriji Fedederacije
ostvari nerezident povremenim obavljanjem zaposlenicima iznad iznosa utvrenog Pravilnikom o
samostalne djelatnosti obraunava se i plaa primjeni Zakona o porezu na dohodak.
primjenom stope 10% na osnovicu koju ini ukupan
ostvareni prihod, bez prava na lini odbitak.
Takoer, odredbama lana 5., stav 1. Zakona o
Uz obraun i uplatu poreza na dohodak , potrebno doprinosima propisano je da je obveznik doprinosa
je popuniti obrazac PDN-1033-Prijavu poreza na iz linih primanja i drugih prihoda osiguranika lice
dohodak od ulaganja kapitala, dobitke nagradnih koje je na teritoriji Federacije BiH u radnom odnosu
igara i igara na sreu i porez po odbitku nerezidenata
kod pravnog ili fizikog licarezidenta Federacije,
na prihode od povremenog obavljanja samostalne
a stavom 3., alineja 1. istog lana da je obveznik
djelatnosti.
doprinosa na isplaena lina primanja na teret
poslodavca pravno ili fiziko lice-rezident Federacije
4. Pitanje: Na bivi uposlenik, koji je penzionisan
koje zapoljava zaposlenike, za zaposlenike u radnom
prije dvije godine, preminuo je u julu 2013.
godine. Mi smo njegovoj porodici, takoer u julu
odnosu i s njima izjednaene osiguranike.
2013. godine, isplatili naknadu u visini stvarnih
trokova sahrane koji su iznosili 200,00 KM
Dakle, na isplaenu naknadu za trokove sahrane
vie od etiri prosjene plae u Federaciji BiH
biveg uposlenika - penzionera iznad propisanog
za etiri mjeseca koja su prethodila njesecu kada
neoporezivog iznosa vi ste kao isplatilac duni
smo donijeli rjeenje o isplati predmetne naknade
obraunati i uplatiti porez na dohodak i male
odnosno kada smo istu isplatili. Na vie isplaeni
iznos obraunali smo i uplatili porez na dohodak i
doprinose. Smatramo da doprinose treba obraunati i
male doprinose (4% za zdravstveno osiguranje
uplatiti obzirom da se radi o isplati licu koje nije va
na teret obveznika i 6% za PIO na teret isplatioca
uposlenik. Osnovicu za obraun predstavlja razlika
naknade. Jesmo li pravilno postupili??
isplaene naknade i propisanog neoporezivog iznosa
Iz naprijed navedenog da se zakljuiti da lice koje
obavlja obrt kao dodatno zanimanje nije obavezno
za sebe obraunavati i plaati doprinose za obavezna
osiguranja po tom osnovu. Ono je, naime, obveznik
doprinosa po osnovu radnog odnosa ili kao penzioner.

www.finconsult.ba

93

te naknade. Tu razliku treba preraunati na bruto

iznos. U konkretnom sluaju osnovica je 231,50 KM
(200,00 x 1,11111 x 1,04166) na koju se obraunava
4% doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret
osiguranika, to iznosi 9,26 KM, zatim 6% doprinosa
za PIO na teret poslodavca, to iznosi 13,90, te 10%
poreza na dohodak na osnovicu od 222,24 (231,50 9,26), to iznosi 22,22 KM.
5. Pitanje: Prije dvije godine kupio sam poslovni
prostor i sada sam ga prodao. Koje su mi porezne
obveze sa aspekta Zakona o porezu na dohodak?
Odgovor: Prema odredbama lana 20. Zakona o
porezu na dohodak, prihod ostvaren od otuenja
nekretnine smatra se dohotkom od imovine koji
podlijee oporezivanju. Takoer, prema odredbama
istog zakona otuenjem nekretnine smatra se prodaja,
zamjena i drugi prijenos nepokretne imovine uz
naknadu.
Kod prodaje nekretnine poreznu osnovicu ini
razlika izmeu prihoda utvrenog prema trinoj
vrijednosti nekretnine koja se prodaje i nabavne
vrijednosti uveane za rast proizvoakih cijena
industrijskih proizvoda. Izuzetak od navedenog se
odnosi na otuenje nepokretnosti nakon tri godine
od dana nabave, kao i dohodak ostvaren otuenjem
nepokretnosti koje su sluile za stanovanje poreznom
obvezniku ili lanovima njegove ue porodice
u kojem sluaju se tako ostvareni dohodak ne
oporezuje.

6. Pitanje: Peta godina primjene Zakona o porezu

na dohodak je skoro na izmaku. Unato tome i
unato izvrenim brojnim izmjenama Zakona i
Pravilnika o njegovoj primjeni, u praksi su jo
uvijek prisutne odreene nejasnoe. Jedna od
nejasnoa javlja se u vezi sa priznavanjem linog
odbitka u sluajevima kada je porezni perid krai
od godine dana. Molimo vas da nam pojasnite
te sluajeve iz ugla utvrivanja visine linog
odbitka?
Odgovor: Prvenstveno podsjeamo da se lini
odbitak priznaje samo rezidentnim poreznim
obveznicima, kako je to i propisano lanom 24.
Zakona o porezu na dohodak i dalje razraeno
lanom 58. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu
na dohodak. Takoer podsjeamo da je izmjenama
Zakona, objavljenim u Sl. nov. FBiH, br. 7/13,
propisano da se rezidentima Federacije smatraju
i fizika lica-povratnici koji su ostvarili povratak
na podruje RS-a i/ili Brko Distrikta kao i druga
fizika lica koja imaju prebivalite na podruju RS-a
i/ili Brko Distrikta a koja ostvaruju dohodak od
nesamostalne djelatnosti kod poslodavaca koji imaju
sjedite na podruju Federacije.
Pravo na lini odbitak ostvaruje se samo na osnovu
porezne kartice koju je poreznom obvezniku na
njegov zahtjev izdala Porezna uprava.

Obveznicima poreza na dohodak od nesamostalne

djelatnosti pravo na lini odbitak priznaje se ve u
toku poreznog perioda kod utvrivanja mjesenih
U konkretnom sluaju radi se o nekretnini koju vi akontacija poreza na dohodak odnosno kod
prodajete prije isteka roka od tri godine, to znai obraunavanja poreza na isplaenu plau ili po
da takav promet nije izuzet od oporezivanja. Zato isteku poreznog perioda na osnovu godinje porezne
ste obavezni utvrditi i platiti porez na dohodak na prijave.
ostvareni dohodak po osnovu prodaje poslovnog
prostora. Porez se utvruje primjenom stope od 10% U svim sluajevima gdje je porezni period bio
na osnovicu koju treba utvrditi na prethodno opisani krai od kalendarske godine, osnovni lini odbitak se
nain. Plaeni porez smatra se konanom poreznom srazmjerno umanjujuje i rauna se u korist poreznog
obvezom i ovaj dohodak ne unosite u godinju obveznika na puni mjesec, kako je to i propisano.
U sluajevima kada je obveznik poreza na dohodak
poreznu prijavu.
94

www.finconsult.ba

cijeli porezni period od godinu dana bio registrovan

kao obveznik poreza na dohodak priznaje mu se
cijeli godinji lini odbitak bez obzira koliko je plaa
primio tokom tog poreznog perioda. Ti sluajevi su
i najei razlog za povrat poreza stim da taj povrat
ne moe prelaziti iznos plaenog poreza na dohodak.

lini odbitak se utvruje za period od prvog dana

u mjesecu u kojem je sklopljen ugovor o djelu i/
ili autorskom honoraru do zadnjeg dana u mjesecu
u kojem je isplata naknade (honorara) izvrena. U
sluaju kada se datum sklapanja ugovora ne moe
utvrditi, poreznim periodom za odnosnu godinu
raunaju se samo oni mjeseci u kojima je bilo isplata
Takoer, u sluajevima obrauna poreza na dohodak, naknada po osnovu ugovora o djelu ili autorskih
kada je ostvareni dohodak manji od linog odbitka, honorara i samo za te mjesece se utvruju lini odbici
nema poreza na dohodak, odnosno njegov iznos na osnovu porezne kartice.
je nula, a eventualno uplaeni porez po mjesenim
obraunima plaa (po odbitku) tretira se kao preplata Porezni obveznik koji u poreznom periodu-godini
i vraa se odnosnom poreznom obvezniku. Povrat se ostvari oporezivi dohodak samo obavljanjem drugih
vri do visine uplaenog poreza
samostalnih djelatnosti, godinji iznos linog odbitka
Rezidentnim obveznicima poreza na dohodak po
osnovu samostalne djelatnosti i/ili po osnovu imovine
i imovinskih prava, osim onih kojima je porez na
dohodak obraunat i naplaen kao konana porezna
obaveza po odbitku, lini odbitak se priznaje na
osnovu porezne kartice kod utvrivanja godinje
osnovice poreza na dohodak za protekli porezni
period.
Obvezniku poreza na dohodak od samostalne
djelatnosti (obrt, djelatnosti sline obrtu,
poljoprivreda, umarstvo i sl.) koji svoj dohodak
utvruje na osnovu poslovnih knjiga i godinji iznos
linog odbitka prema faktoru iz porezne kartice,
priznaje se umanjenje porezne osnovice za onoliko
mjesenih linih odbitaka koliko je u odnosnom
poreznom periodu- godini obavljao registrovanu
samostalnu djelatnost.
Godinji iznos linog odbitka obveznika od
samostalne djelatnosti koji djelatnost ne obavlja
svih dvanaest mjeseci u odreenoj godini, utvruje
se za period od prvog dana u mjesecu u kojem je
obveznik poeo obavljati djelatnost a zavrava se
sa 31.12., a akao je djelatnost prestao obavljati prije
isteka godine, posljednjim danom u mjesecu u kojem
je obveznik prestao obavljati djelatnost.

po osnovu porezne kartice utvruje se za period

od onoliko mjeseci koliko je, prema zakljuenom/
im ugovoru/ima poreznom obvezniku u odnosnoj
godini isplaeno oporezivih naknada po osnovu
lanstva u predstavnikim organima vlasti, upravnim
i/ili nadzornim odborima i sl.
Rezidentnom poreznom obvezniku koji u toku
odnosne godine u raznim poreznim periodima ostvari
oporezive dohotke iz vie izvora (nesamostalna
djelatnost, samostalna djelatnost, druge samostalne
djelatnosti, imovina i imovinska prava), godinji
iznos linog odbitka na osnovu porezne kartice
utvruje se za porezni period koji je, zavisno od
izvora iz kojih je u toj godini ostvario oporezive
prihode, trajao najdue.

7. Pitanje: Penzioner sam. elim da obavljam

samostalnu djelatnost koja se moe obavljati
samo kao osnovno zanimanje. Jesam li obavezan
za sebe obraunavati i uplaivati doprinose?

Odgovor: Da, obavezni ste obraunavati i uplaivati

doprinose u sluaju da samostalnu djelatnost
obavljate kao osnovno zanimanje. Naime, odredbama
lana 5., stav 3., alineja 2. Zakona o doprinosima
(Sl.nov. FBiH, br. 35/98.. do 14/08) propisano je
Ako se ostvareni dohodak odnosi na naknadu/e da je obveznik doprinosa na isplaena lina primanja
na teret poslodavca fiziko lice-rezident Federacije
po osnovu ugovora o djelu, ili autrskih honorara,
koje samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili

www.finconsult.ba

95

drugu djelatnost kao osnovno zanimanje u skladu sa Da bi se pravilno utvrdila i obraunala korist,
propisima o porezu na dohodak.
treba prethodno utvrditi stvarni obim koritenja
slubenog vozila u privatne svrhe. Nisu propisane
Shodno odredbama lana 8.,stav 2., taka b) Zakona nikakve posebne smjernice o tome kako to utvrditi.
o doprinosima, osnovica za obraun doprinosa u S toga je za to polazite putni nalog i ostale interne
naprijed navedenom sluaju je mnoenik prosjene
evidencije konkretnog subjekta-poreznog obveznika
plae iz lana 6a, stav 2. istog zakona i koeficijenta
0,65., jer ete dohodak utvrivati na osnovu poslovnih o koritenju vozila. Nije posebno propisan ni nain
knjiga. Na osnovu lana 11., stav 1., taka b) istog na koji e se voditi evidencija o tome koliko se
zakona, vi ste duni sami obraunavati i uplaivati slubeni automobil koristi u poslovne, a koliko u
doprinose do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, po privatne svrhe. Poslodavac sam odluuje na koji
stopama iz lana 10b Zakona (23% za PIO, 16,5% za nain e osigurati ovu evidenciju. Uobiajeno je
osnovno zdravstveno osiguranje i 2% za osiguranje da se vode putni nalozi u kojim se upisuje preena
od nezaposlenosti).
kilometraa u slubene svrhe i kilometraa koja je
preena u privatne svrhe zaposlenika, te da se na taj
U skladu sa odredbama Zakona o jedinstvenom nain utvruje obim koritenja slubenog vozila u
sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa (Sl.
privatne svrhe.
nov. FBiH, br. 42/09 i 109/12) fiziko lice-rezident
Federacije BiH koje samostalno obavlja privrednu,
profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno Kada se utvrdi obim koritenja slubenog vozila
zanimanje duno je u roku od sedam dana od dana u privatne svrhe, onda se vri obraun koristi. U
pravosnanosti rjeenja nadlenog opinskog organa sluaju kada je slubeno vozilo dato zaposleniku
od poetka obavljanja djelatnosti, odnosno o promjeni na cjelodnevno i svakodnevno koritenje, odnosno
ili prestanku obavljanja djelatnosti, podnijeti prijavu za slubene i privatne potrebe, onda obraun koristi
za registraciju i prijavu za osiguranje odnosno izgleda kako slijedi:
prijavu promjena u toku osiguranja ili prijavu odjave
osiguranja.
Primjer: Zaposleniku DB dato je na raspolaganje
8. Pitanje: Svakodnevna je praksa upotrebe
slubenog automobila u privatne svrhe. S tim u vezi
je i esta potreba da se izvri obraun pripadajuih
javnih prihoda na korist koju uposlenik ostvari kod
poslodavca upotrebom slubenog automobila za
svoje line potrebe. Moete li nam objasniti kako
se vri obraun ostvarene koristi po navedenom
osnovu i obraun pripadajuih javnih prihoda na
istu?

slubeno vozilo (Golf 5 dizel) koje on koristi za

prevoz na posao i sa posla (udaljenost do posla 8
km), za druge slubene svrhe i u privatne svrhe.
Prema evidencijama o prijeenoj kilometrai
(putnim nalozima i drugim internim evidencijama),
DB je u maju 2013. godine (23 radna dana) obavio i
dva slubena putovanja, jedno za Sarajevo (120 km
+ 10 km) x 2 = 260km) i jedno za Oraje (75 km + 5
km) x 2 = 160 km), te koristio vozilo za zavravanje
privatnih poslova i za to preao 150 km. Ukupna
kilometraa koju je prelo navedeno slubeno vozilo
u maju 2013. godine iznosi 938 km, a prosjena
cijena jednog litra dizela iznosila je 2,00 KM.
Cijena mjesene karte na relaciji na kojoj DB koristi
slubeno vozilo za dolazak na posao i povratak s
posla iznosi 100,00 KM. Izvriti obraun koristi za
uposlenika DB.

Odgovor: Kod koritenja slubenog vozila u

privatne svrhe, prihod (korist) zaposlenika, u skladu
sa lanom 13., stav 2 Pravilnika o primjeni Zakona o
porezu na dohodak, se utvruje prema obimu svarnog
koritenja vozila u privatne svrhe prema evidenciji
o preenoj kilometrai na nain da se preena
kilometraa mnoi sa 20% prosjene cijene naftnih
derivata po preenom kilometru. Pod prosjenom
cijenom naftnih derivata podrazumijeva se prosjena Obraun koristi, shodno Zakonu o porezu na dohodak
cijena dizela.
i Zakonu o doprinosima:.
96

www.finconsult.ba

- Upotreba vozila od strane DB za prevoz na posao i

sa posla (neoporezivo do 20% cijene 1 lit. goriva po
prijeenom kilometru na odobrenoj relaciji a najvie
do cijene 1,5 mjesene karte javnog saobraaja na
odobrenoj lokaciji):

Kada porez na dohodak na korist koju je ostvario

zaposlenik snosi poslodavac, tada se, shodno lanu
12., stav 3. Pravilnika, smatra da i taj porez predstavlja
dodatnu korist zaposlenika. U tom sluaju se korist
60,00 KM smatra vrijednou koja je zaposlenik
primio na ruke (nakon oporezivanja). U tom
16 km x 23 radna dana = 368 km
sluaju bruto iznos koristi se izraunava tako da se
(368 km x 0,20 x 2,00 KM = 147,20 KM)
taj iznos koristi primljen na ruke uveava za iznos
poreza na dohodak i za iznos propisanih doprinosa
147,20 KM < 150,00 KM (150,00 KM = 1,5 iz plae (osnovice). Dakle, 60,00 KM se mnoi sa
mjesenih karti javnog saobraaja na datoj relaciji). 1,11111 i dobijeni iznos se mnoi sa 1,449275, ili
Dakle, nije prekoraen dozvoljeni neoporezivi se 60,00 KM mnoi sa jedinstvenim koeficijentom
iznos naknade za prijevoz na posao i sa posla). 1,610305, to u oba sluaja daje isti rezultat 96,6183
Da je prekoraen, onda bi se na prekoraeni iznos ili zaokrueno 96.62 KM.
obraunali pripadajui javni prihodi (doprinosi i Bruto iznos koristi.............. = 60,00 x 1,610305..... = 96 ,62 KM
Doprinosi iz osnovice......... = 96,62 x 31% ........... = 29,95 KM
porez na dohodak-kao na plau).
- Upotreba vozila u slubene svrhe (neoporezivo):
= odlazak iz Tuzle za Sarajevo i povratak u Tuzlu, te
po 10 km loko vonje u tim gradovima (120 km + 10
km) x 2 = 260 km);
= odlazak iz Tuzle za Oraje i povratak u Tuzlu, te
po 5 km loko vonje u tim gradovima (75 km + 5 km
) x 2 = 160 km).

Doprinosi na osnovicu........
Koristi prije poreza.............
Porez na hododak/korist......
Primljena korist na ruke...
(neto-poslije oporezivanja)

=
=
=
=

96,62
96,62
66,67
66,67

x 10,5% ........
29,95..........
x 10% ...........
6,67..........

= 10,14 KM
= 66,67 KM
= 6,67 KM
= 60,00 KM

Dalje bi se sada obraunavali isti javni prihodi na

korist po osnovu plaenog poreza na dohodak od
strane poslodavca za uposlenika u iznosu od 6,67
KM.

U ovoj situaciji, obzirom na date elemente, 60,00

- Upotreba vozila u privatne svrhe (korist-oporezivo): KM se smatra neto primanjem na ruke, pa se bruto
vrijednost koristi mogla izraunati i koritenjem
150 km x 0,20 x 2,oo KM = 60,00 KM, na koju formule iz lana 20. Pravilnika o primjeni Zakona o
treba obraunati pripadajue javne prihode.
doprinosima, koja glasi:

Obraun pripadajuih javnih prihoda na utvrenu

korist:

Bruto korist = ( neto korist lini odbitak)/ 0,90 + lini odbitak

0,69
Bruto korist = (60,00 0,00)/0,90 + 0,00 = 96,62
0,69

Na utvrenu korist u ovom primjeru od 60,00 KM,

porez na dohodak i doprinosi obraunavaju se b) Poslodavac ne snosi porez na dohodak na korist
zavisno od okolnosti konkretne situacije. Pri tome su koju je zaposlenik ostvario. Zaposlenik je za taj
mogue sledee situacije:
mjesec ve iskoristio lini odbitak u cjelosti:
a) Porez na dohodak plaa poslodavac i ne potrauje Spram datih elemenata u ovoj situaciji, iznos od
ga od zaposlenika, Zaposlenik je ve iskoristio lini 60,00 KM predstavlja iznos u koji je ukljuen porez
odbitak za taj mjesec:
na dohodak. U ovom sluaju bruto iznos koristi se
obraunava tako to se iznos od 60,00 KM pomnoi

www.finconsult.ba

97

samo sa koeficijentom 1,449275, odnosno isti se

podigne za doprinose iz koristi (osnovice), obzirom
da porez (sadran u koristi) plaa zaposlenik, a ako
ga plati poslodavac refundirat e ga od uposlenika.
Bruto iznos koristi..............
Doprinosi iz osnovice.........
Doprinosi na osnovicu........
Koristi prije poreza.............
Porez na hododak/korist......
Korist nakon oporezivanja...
(neto primljena na ruke)

=
=
=
=
=
=

60,00
86,95
86,95
86,95
60,00
60,00

x 1,449275.....
x 31% ...........
x 10,5% ........
26,95..........
x 10% ...........
6,00..........

=
=
=
=
=
=

86 ,95 KM
26,95 KM
9,13 KM
60,00 KM
6,00 KM
54,00 KM

c) Poslodavac ne snosi porez na dohodak na korist koju

je zaposlenik ostvario.Zaposlenik ima neiskoriten
lini odbitak u tom mjesecu koji je jednak ili vei od
vrijednosti primljene koristi (za ovaj primjer neka on
bude 300,00 KM):
I ova situacija je slina drugoj u odnosu na date
elemente. Razlika je samo u tome to uposlenik moe
iskoristiti lini odbitak djelimino ili u cjelosti, jer je
on vei ili jednak koristi. U ovoj situaciji iznos od
60,00 KM predstavlja takoer iznos u koji je ukljuen
porez na dohodak. Bruto iznos koristi se takoer
obraunava tako to se iznos od 60,00 KM pomnoi
samo sa koeficijentom 1,449275, odnosno isti se
podigne za doprinose iz koristi (osnovice), obzirom
da porez (sadran u koristi) plaa zaposlenik, a ako
ga plati poslodavac refundirat e ga od uposlenika.
Bruto iznos koristi.............. = 60,00 x 1,449275..... = 86 ,95 KM
Doprinosi iz osnovice......... = 86,95 x 31% ........... = 26,95 KM
Doprinosi na osnovicu........ = 86,95 x 10,5% ........ = 9,13 KM
Koristi prije poreza(dohodak)= 86,95 26,95.......... = 60,00 KM
Lini odbitak.........................= 300,00 x 1,00.......... = 300,00 KM
Osnovica za porez.................= 60,00 300,00......... = 0,00 KM
Porez na hododak/korist...... = 0,00 x 10% ........... = 0,00 KM
Korist nakon oporezivanja... = 60,00 0,00.......... = 60,00 KM
(neto primljena na ruke)

d) Poslodavac ne snosi porez na dohodak na korist

koju je zaposlenik ostvario.Preostali lini odbitak
zaposlenika u tom mjesecu je manji od vrijednosti
primljene koristi. Neka on u ovom primjeru bude
40,00 KM.
Ova situacija je slina treoj. Razlika je samo u
tome to je ovdje neiskoriteni dio linog dobitka
za odnosni mjesec manji od koristi. U ovim datim
okolnostima bruto osnovica koristi se utvruje na
98

isti nain kao u drugoj i treoj situaciji, odnosno

tako da se iznos od 60,00 KM pomnoi samo sa
koeficijentom 1,449275, odnosno isti se podigne
za doprinose iz koristi (osnovice), obzirom da porez
plaa zaposlenik.
Bruto iznos koristi.............. = 60,00 x 1,449275..... =
Doprinosi iz osnovice......... = 86,95 x 31% ........... =
Doprinosi na osnovicu........ = 86,95 x 10,5% ........ =
Koristi prije poreza(dohodak)= 86,95 26,95.......... =
Lini odbitak(neiskoriteni dio)=40,00................ ...... =
Osnovica za porez.................= 60,00 40,00......... =
Porez na dohodak/korist...... = 20,00 x 10% ........... =
Korist nakon oporezivanja... = 60,00 2,00.......... =
(primljena na ruke)

86 ,95 KM
26,95 KM
9,13 KM
60,00 KM
40,00 KM
20,00 KM
2,00 KM
58,00 KM

d) Poslodavac ne snosi porez na dohodak na korist

koju je zaposlenik ostvario.Preostali lini odbitak
zaposlenika u tom mjesecu je manji od vrijednosti
primljene koristi. Neka on u ovom primjeru bude
40,00 KM.
Ova situacija je slina treoj. Razlika je samo u
tome to je ovdje neiskoriteni dio linog dobitka
za odnosni mjesec manji od koristi. U ovim datim
okolnostima bruto osnovica koristi se utvruje na
isti nain kao u drugoj i treoj situaciji, odnosno
tako da se iznos od 60,00 KM pomnoi samo sa
koeficijentom 1,449275, odnosno isti se podigne
za doprinose iz koristi (osnovice), obzirom da porez
plaa zaposlenik.
Bruto iznos koristi.............. = 60,00 x 1,449275..... =
Doprinosi iz osnovice......... = 86,95 x 31% ........... =
Doprinosi na osnovicu........ = 86,95 x 10,5% ........ =
Koristi prije poreza(dohodak)= 86,95 26,95.......... =
Lini odbitak(neiskoriteni dio)=40,00................ ...... =
Osnovica za porez.................= 60,00 40,00......... =
Porez na dohodak/korist...... = 20,00 x 10% ........... =
Korist nakon oporezivanja... = 60,00 2,00.......... =
(primljena na ruke)

86 ,95 KM
26,95 KM
9,13 KM
60,00 KM
40,00 KM
20,00 KM
2,00 KM
58,00 KM

9. Pitanje: Naem uposleniku sa prebivalitem

u Brko Distriktu koji nije imao poreznu karticu
mi smo prilikom obrauna plae u 2012. godini
priznavali lini odbitak od 300,00 KM. Kako to
ispraviti i na iji teret, poslodavca ili uposlenika?
U skladu sa odredbama lana 22. Pravilnika o primjeni
Zakona o porezu na dohodak, za manje obraunati i
uplaeni porez na dohodak odgovorni su i poslodavac

www.finconsult.ba

i uposlenik. U sluaju manje obraunatog i uplaenog

poreza na dohodak, Porezna uprava postupak naplate
prvo vodi prema poslodavcu, a ako isti ne naplati od
njega, onda to ini od uposlenika. Poslodavac ima
pravo da plaeni porez na dohodak za uposlenika
refundira od uposlenika.
U vaem sluaju mogue je postupiti tako to e
poslodavac izvriti uplatu razlike sa obraunom
kamata (posle to moe refundirati od uposlenika) i s
tim u vezi podnijeti odgovarajue izmjene odnosnih
prijava i izvjetaja (ako se ta razlika uplauje prije
31.03. tekue za prethodnu godinu) a nakon toga
roka greka se moe otkloniti na nain da uposlenik
podnese godinju poreznu prijavu u kojoj e prikazati
stanje bez koritenja linog odbitka i uplatiti manje
plaeni porez sa pripadajuom kamatom.
10. Pitanje: Zaposlen sam kod samostalnog
poduzetnika. On mi isplauje plau u visini najnie
plae propisane Opim kolektivnim ugovorom.
Na istu mi vri obraun i uplatu doprinosa. Je li to
u skladu sa zakonom?
To je u skladu sa zakonom ako su navedeni elementi
tani. Naime, osnovica za obraun doprinosa za
uposlenike kod samostalnog poslodavca je isplaena
plaa odnosno naknada plae zaposlenika, utvrena
u skladu sa zakonom ili drugim propisima, s tim
da ona ne moe biti nia od najnie plae utvrene
Opim kolektivnim ugovorom. Ovo proizilazi iz
odredbi lanova 6, 6a i 7 Zakona o doprinosima i
lana 2 Pravilnika o nainu obraunavanja i uplate
doprinosa. Zakon definira plau kao novano i
svako drugo primanje, bez obzira na oblik isplate,
oporeziv prema propisima o porezu na dohodak, koji
je na osnovu radnog odnosa poslodavac isplatio ili
je bio duan isplatiti zaposleniku prema odredbama
Zakona o radu, kolektivnom ugovoru i drugim
propisima iz oblasti rada, a sastoji se od doprinosa
iz osnovice, poreza na dohodak i iznosa koji se
isplauje zaposleniku sa tog osnova.

11. Pitanje: Usljed nedostatka sredstava u

posljednjih nekoliko mjeseci uplaujemo samo
doprinose za zdravstveno osiguranje kako bi nai
uposlenici mogli koristiti zdravstvenu zatitu.
Moe li se u ovom sluaju uraditi i Poreznoj
upravi predati MIP-1023?
Ne. MIP-1023 se podnosi tek onda kada su obraunati
i uplaeni svi doprinosi iz plae i na plau. On se ne
moe podnijeti ukoliko je obraunat samo jedan od
doprinosa. Obrazac se podnosi za svaku isplaenu
plau. Ako se u toku mjeseca isplate dvije plae,
potrebno je za svaku plau sainiti i podnijeti
poseban obrazac. Doprinosi se smatraju u potpunosti
uplaenim ako su uplaeni svi i za sve uposlenike
obveznika uplate doprinosa.
12. Pitanje: Nedavno sam se zaposlio kod jedne
strane humanitarne organizacije. Nesamostalnu
djelatnost obavljam na podruju Federacije
BiH. Da li je ta humanitarna organizacija duna
podnositi Poreznoj upravi MIP-1023 ili sam to
duan ja initi?
Poslodavac odnosno isplatilac koji obraunava i
uplauje doprinose na teret osiguranika obavezan je
podnijeti nadlenoj organizacionoj jedinici Porezne
uprave obrazac MIP-1023.
Isplatiocima se smatraju i oni subjekti koji isplauju
naknade bolovanja preko 42 dana i naknade za
porodiljsko bolovanje (zavodi za zdravstveno
osiguranje i reosiguranje i centri za socijalni rad).
Obavezu podnoenja obrasca MIP-1023 imaju i
fizika lica rezidenti Federacije BiH koji su:
- zaposlenici u diplomatskom ili konzularnom
predstavnitvu strane drave ili meunarodne
organizacije koja ima diplomatski imunitet;
- zaposlenici humanitarnih organizacija i ostalih
pravnih ili fizikih lica - nerezidenata Federacije
koji na podruju Federacije obavljaju nesamostalnu
djelatnost.

www.finconsult.ba

99

Obrazac MIP-1023 podnose i poslodavci odnosno

isplatioci za zaposlenike koji nesamostalnu
djelatnost obavljaju na teritoriji Brko Distrikta, za
iznos doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje
uplaen u korist Federalnog zavoda za penzijsko i
invalidsko osiguranje.

Saglasno stavu 5. lana 26. Pravilnika o primjeni

Zakona o porezu na dobit, obveznik koji po
isteku prve godine (2013.) ne realizira i ne dokae
investicije u iznosu od najmanje etiri miliona
KM u toj godini, duan je poreznu obavezu platiti
najkasnije u roku za podnoenje prijave poreza na
dobit za tu godinu, uveano za propisanu zateznu
kamatu na neblagovremeno plaene javne prihode.

Obrazac MIP-1023 podnose i poslodavci odnosno

isplatioci za zaposlenike rezidente Federacije BiH,
14. Pitanje: Kako se uplauje porez po odbitku
koji nesamostalnu djelatnost obavljaju na teritoriji
koji su duna obraunavati i plaati pravna lica
Republike Srpske i Brko Distrikta za iznos
kojima je usluge izvrilo nerezidentno pravno lice
doprinosa za zdravstveno osiguranje i osiguranje od
na podruju Federacije BiH?
nezaposlenosti uplaen u korist rauna federalnih,
odnosno kantonalnih zavoda osiguranja.
Nain uplate poreza po odbitku propisan je
Pravilnikom o nainu uplate javnih prihoda budeta
Iz navedenog proizlazi da ste vi sami za sebe duni i vanbudetskih fondova na teritoriji Federacije BiH.
podnositi MIP-1023 nadlenoj poreznoj ispostavi Kada porez po odbitku uplauje preduzee ili
prema sjeditu isplatioca odnosno prema svom drugo pravno lice koje nije iz oblasti bankarstva i
drugih finansijskih institucija, oblasti osiguranja i
prebivalitu.
reosiguranja imovine i lica, elektroprivrede, pote i
telekomunikacija i iz oblasti igara na sreu, onda se
13. Pitanje: Kako e se dokazivati pravo na
uplata istog vri u korist depozitnog rauna javnih
porezne olakice poreza na dobit po osnovu
prihoda kantonalnog budeta prema sjeditu poreznog
investiranja u proizvodne djelatnosti u drugom
obveznika, sa oznakom vrste javnih prihoda 711212.
petogoditu (2013. - 2017.) glede odredbi Zakona
Na uplatnici se u odgovarajue polje upisuje ifra
o porezu na dobit?
opine na ijem podruju se nalazi sjedite pravnog
lica uplatioca poreza.
U cilju koritenja oslobaanja od plaanja poreza na
dobit po osnovu investicija u proizvodnu djelatnost U sluaju da porez po odbitku uplauju banke i
na teritoriji Federacije iz lana 32. Zakona, obveznik druge finansijske institucije, drutva za osiguranje
poreza na dobit podnosi plan investicija za period i reosiguranje imovine i lica, pravna lica iz oblasti
2013. - 2017. godina na iznos od najmanje 20 miliona elektroprivrede, pravna lica iz oblasti pote i
KM, koji je usvojio nadleni organ ili lice obveznika. telekomunikacije i pravna lica iz oblasti igara na
Uz poreznu prijavu i porezni bilans za prvu i svaku sreu, onda se uplata istog vri u korist depozitnog
narednu godinu koritenja navedenog oslobaanja, rauna budeta Federacije BiH sa oznakom vrste
obveznik poreza na dobit duan je podnijeti dokaze prihoda 711918. Na uplatnici se u odgovarajue
o realiziranim i plaenim investicijama u toj godini; polje upisuje ifra opine na ijem podruju se nalazi
za prvu godinu (2013.) od najmanje 4 miliona KM, sjedite pravnog lica uplatioca poreza.
a za preostale etiri godine u ukupnom iznosu od 16
miliona KM.
15. Pitanje: Firma iz Slovenije izvrila nam je
uslugu istraivanja trita na podruju NJemake.
Treba da platimo fakturu koju nam je ispostavila
Kao dokaz o realizovanim i plaenim investicijama
firma iz Slovenije. Jesmo li duni obustaviti i
obveznik poreza na dobit prilae i naloge za plaanje,
uplatiti 10% poreza po odbitku za tu uslugu i
odnosno druge vjerodostojne dokaze o izvrenom
moramo li Poreznoj upravi prema svom sjeditu
plaanju u skladu sa odgovarajuim zakonima i
podnijeti P-OD obrazac?
drugim propisima.
100

www.finconsult.ba

Odgovor: Na osnovu elemenata koje ste u svom

pitanju naveli, vi niste obavezni obraunati i
uplatiti 10% poreza po odbitku. Naime, u lanu 4.
Zakona o porezu na dobit, porez po odbitku plaa
se na prihod koji je nerezident ostvario povremenim
obavljanjem djelatnosti ili pruanjem usluga na
teritoriji Federacije BiH. Kako se u vaem sluaju
radi o usluzi koju je nerezident Federacije obavio van
podruja Federacije BiH, to znai da na fakturisanu
predmetnu uslugu niste obavezni obustaviti i uplatiti
10% poreza po odbitku prilikom plaanja fakture
za tu uslugu. Takoer, u tom sluaju niste obavezni
Poreznoj upravi dostavljati P-OD obrazac.
16. Pitanje: Shodno Uredbi o starim tradicionalnim
zanatima registrovao sam obuarsku radnju.
Pribavio sam i rjeenje Porezne uprave o
paualnom plaanju poreza na dohodak. Moram
li se fiskalizovati da bih otpoeo sa obavljanjem
ove djelatnosti?
Odgovor: Prema elementima koje ste naveli u svom
pitanju, konstatujemo da se ne morate fiskalizovati.
To proizilazi iz propisa kojima je ureeno pitanje
fiskalizacije.
U skladu sa odredbom lana 4. stav 1. Zakona o
fiskalnim sistemima, svako lice koje je upisano u
odgovarajui registar za promet dobara, odnosno za
pruanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja
svakog pojedinano ostvarenog prometa preko
fiskalnih ureaja. Sutina ove odredbe, jeste
utvrivanje nedvojbene zakonske obaveze da se
preko fiskalnih ureaja evidentira svaki ostvareni
promet dobara i usluga, osim djelatnosti izuzetih
lanom 5. Zakona.
U skladu sa lanom 5., stav 3. Zakona o fiskalnim
sistemima (Slubene novine Federacije Bosne i
Hercegovine, broj 81/09), Vlada Federacije Bosne
i Hercegovine moe svojom odlukom, polazei od
specifinosti odreene djelatnosti, odrediti i druge
djelatnosti koje ne podlijeu obavezi evidentiranja
prometa putem fiskalnih sistema.

Odlukom o odreivanju drugih djelatnosti koje ne

podlijeu obavezi evidentiranja prometa putem
fiskalnih ureaja (Slubene novine Federacije
Bosne i Hercegovine broj 41/11) proirena je lista
djelatnosti koje su izuzete od obaveze fiskalizacije.
Naime, u taki f) Odluke navedena je djelatnost
obrtnika i srodnih djelatnosti koji paualno plaaju
porez na dohodak, te kako se u Vaem konkretnom
sluaju radi o registrovanom obrtu, isti ne podlijee
obavezi fiskalizacije jer posjedujete odobrenje za
paualno plaanje poreza na dohodak.
17. Pitanje: Pruamo usluge parkiranja. Naplatu
vrimo na licu mjesta putem naeg uposlenika.
Moramo li svakom korisniku nae usluge izdati
fiskalni raun ili moemo na kraju dana izdati
jedan zbirni-masovni fiskalni raun?
Odgovor: Prema odredbama Zakona o fiskalnim
sistemima, obavezu evidentiranja svakog pojedinano
ostvarenog prometa preko fiskalnih ureaja ima
svako lice koje je upisano u odgovarajui registar
za promet dobara, odnosno za pruanje usluga
klijentima, osim djelatnosti izuzetih lanom 5., stav
3. Zakona o fiskalnim sistemima (Slubene novine
Federacije Bosne i Hercegovine broj 81/09) i takom
II Odluke Vlade Federacije BiH o odreivanju drugih
djelatnosti koje ne podlijeu obavezi evidentiranja
prometa putem fiskalnih ureaja (Slubene novine
Federacije Bosne i Hercegovine broj 41/11).
Obaveza evidentiranja prometa postoji u momentu
njegovog nastanka, s tim da kada se za ostvareni
promet alju fakture, momenat nastanka prometa
smatra se momenat izdavanja faktura.
U konkretnom sluaju, kada se usluge parkiranja ne
obavljaju putem automata, a naplata se vri na licu
mjesta, od strane ovlatenog zaposlenog lica, to se
smatra mjestom ostvarivanja prometa i naplatnim
mjestom, obaveza je izdavanja fiskalnog rauna na
prodajnom mjestu, za svakog kupca pojedinano.
Ovdje se ne moe postupiti po Stavu FMF, br. 0515-7350/11 od 20.09.2013. godine, koji se odnosi na
izdavanje i dostavljanje fiskalnih rauna uz fakturu
kada se izdaje zbirni-masovni fiskalni raun, i to samo
u sluajevima masovne tampe rauna, to je situacija
kod komunalnih preduzea, telekomunikacijskih
preduzea i sl., gdje ne postoji direktan kontakt
izmeu davaoca i primaoca usluge, gdje se rauni na
odreeni datum tampaju i dostavljaju kupcu.
Dakle, pruanje usluga parkiranja na nain koji ste

www.finconsult.ba

101

opisali u vaem pitanju ne moe se svrstati u masovnu

tampu rauna, jer je prisutan svakodnevni kontakt
primaoca i davaoca usluge i naplata istih.

djelatnosti koje ne podlijeu obavezi evidentiranja

prometa putem fiskalnih ureaja, koja je stupila na
snagu 22.03.2012. godine, advokatska djelatnost je
izuzeta od fiskalizacije.

18. Pitanje: esto kupcima dajemo naknadna

finansijska odobrenja po vie osnova. Da li ih
moramo evidentirati preko fiskalnih ureaja?

Dakle, oito je da se ne radi ni o kakvom tolerisanju

Porezne uprave prema ovoj kategoriji poreznih
obveznika, a da li je rije o njihovom bezrazlonom
oslobaanju od obaveze fiskalizovanja mi ovdje
Odgovor: Ne morate. Imajui u vidu da se putem nemoemo komentarisati.
fiskalnih sistema evidentira ostvareni promet, a
ne prihod, finansijska knjina odobrenja, koja se
20. Pitanje: Nai rauni su blokirani od strane
kupcima daju naknadno, ne moraju se evidentirati
Porezne uprave obzirom da imamo neizmirene
kroz fiskalni ureaj, ve se isti evidentiraju
obaveze po osnovu javnih prihoda. Moemo
u finansijskom knjigovodstvu firme, te u PDV
li dune javne prihode izmiriti prebijanjem
evidenciji.
ili ustupanjem potraivanja shodno Zakonu o
obligacionim odnosima?

19. Pitanje: esto koristimo advokatske usluge.

Nikada nismo dobili fiskalni raun, a nerijetko i
nikakav raun, prilikom plaanja tih usluga. ta
je tu u pitanju, bezrazlono zakonsko izuzee
advokata od obaveze fiskalizovanja ili tolerisanje
Porezne uprave prema toj kategoriji poreznih
obveznika?

Odgovor: Ne moete, jer nije zakonski doputeno

izmirivanje dugovanja po osnovu javnih prihoda
prebijanjem ili ustupanjem potraivanja. Naime,
odredbama Zakona o poreznoj upravi Faderacije
BiH (Sl. nov. FBiH, br. 33/02...do 7/03) propisano
je da se plaanje obaveza po osnovu javnih prihoda
vri u zakonskom sredstvu plaanja u BiH, putem
ovlatenih organizacija za platni promet na propisane
uplatne raune u skladu sa Pravilnikom o nainu
uplate javnih prihoda budeta i vanbudetskih
fondova na teritoriji Federacije BiH.

Odgovor: U skladu sa odredbama lana 4. stav 1.

Zakona o fiskalnim sistemima, svako lice koje je
upisano u odgovarajui registar za promet dobara,
odnosno za pruanje usluga klijentima ima obavezu
evidentiranja svakog pojedinano ostvarenog
prometa preko fiskalnih ureaja.
Osim toga, u vrijeme blokade rauna inae nije
dozvoljeno ni prebijanje meusobnih potraivanja sa
U skladu sa lanom 5. stav 3. Zakona o fiskalnim drugim firmama.
sistemima (Slubene novine Federacije Bosne i
Hercegovine broj 81/09), Vlada Federacije Bosne
21. Pitanje: Kakav je porezni tretman drutva za
i Hercegovine moe svojom odlukom, polazei od
koje je sud donio rjeenje o prestanku drutva?
specifinosti odreene djelatnosti, odrediti i druge
djelatnosti koje ne podlijeu obavezi evidentiranja
prometa putem fiskalnih sistema.
Odgovor: S aspekta oporezivanja, posebna zabuna u
praksi je oko tumaenja odredbi Zakona o privrednim
Odlukom o odreivanju drugih djelatnosti koje ne drutvima, lanovi 70-73 i 365-367, kojima se
podlijeu obavezi evidentiranja prometa putem ureuje pitanje prestanka drutva, odnosno prestanka
fiskalnih ureaja (Slubene novine Federacije drutva sa ogranienom odgovornou. Konkretnije,
Bosne i Hercegovine broj 41/11) proirena je lista ove odredbe se u praksi zloupotrebljavaju, prije svih
djelatnosti koje su izuzete od obaveze fiskalizacije.
odredbe lana 72. Naime, istima je definisano da
drutvo moe prestati odlukom suda donesenom na
Odlukom Vlada Federacije BiH (Sl.nov.FBiH, osnovu zahtjeva nadlenih organa ili lica koje dokae
broj 25/12) o dopuni Odluke o odreivanju drugih pravni interes, kada, izmeu ostalog, due od dvije
102

www.finconsult.ba

godine ne ostvaruje prihode. U praksi se dogaa to

da vlasnici odreenih drutava, kada nagomilaju
porezni dug, umiruju poslovanje istih a preko drugih
osoba osnivaju nova drutva i posluju preko njih.
Istekom propisanog roka od dvije godine podnose
zahtjeve sudu za prestanak drutava ije poslovanje
su umirili, a nakon toga pokreu i postupke njihove
likvidacije. Na takav nain Porezna uprava i drugi
organi koji ubiru javne prihode se dezavuiu u
izvravanju svoje misije.
Do toga, po naoj ocjeni, dolazi, prije svega, zbog
toga to formulacija naprijed navedene odredbe ne
odraava njenu sutinu i smisao u kontekstu cijelog
Zakona o privrednim drutvima. Naime, sutina
je da se radi o prestanku poslovanja drutva, a ne
o njegovom konanom prestanku kao subjekta.
Zabunu, barem kad je rije o Tuzlanskom kantonu,
dalje poveava i injenica da Sud u navedenim
sluajevima donosi odluku o prestanku drutva, a
ne odluku o prestanku poslovanja drutva. Naravno,
neemo ni da sumnjamo kako je vlasnik i odgovorno
lice odnosnog drutva Sudu dokazalo svoj pravni
interes za donoenje odluke o prestanku drutva koje
duguje javne prihode.

objavljen je 12.04.2013. godine i u primjeni je od

13.04.2013. godine.

U primjeni Zakona, kod poreznih obveznika
i kod poreznih djelatnika, konstatovane su mnoge
nejasnoe, dileme i nedoumice. Iste su iziskivale
pojanjenja od strane Federalnog ministarstva
finansija. Odreena pojanjenja Ministarstvo
je dalo, ali i pored njih neka pitanja se u praksi
razliito tretiraju. Moete li navesti te osnovne
dileme i pojasniti kako se one u praksi otklanjaju?
Odgovor:
a) Kao prva nejasnoa u primjeni Zakona o dopuni
Zakona o visini stope zatezne kamate na javne
prihode i Pravilnika o formi i sadraju obrasca
zahtjeva za otpis zatezne kamate na javne prihode
i potrebnoj dokumentaciji, kod poreznih obveznika
a i kod Porezne uprave, javila se po pitanju koje se
kamate otpisuju, odnosno otpisuju li se i kamate na
dug sa stanjem na dan 31.12.2012. godine nastale
u 2013. godini (do dana uplate glavnice)?

Po naem shvatanju to drutvo jo postoji, samo je

prekinulo poslovanje. Prema njemu porezni organi
mogu poduzimati sve zakonom propisane mjere
za naplatu javnih prihoda. Dakle, ono je duno da
izmiruje porezne obaveze po osnovu svog ranijeg
poslovanja. Ono je porezni obveznik sve dok ne
bude izbrisano iz sudskog registra.

Navedena nejasnoa, odnosno dilema, rasiena je

tako to se u praksi postupa po tumaenju odredbi
predmetnog zakona koje je, po naem shvatanju,
jedino ispravno. To znai da se u predmetnom
sluaju otpisuju, uz ispunjenje propisanih uslova,
kamate sa stanjem na dan 31.12. 2012. godine, a ne
kamate sa stanjem na dan izmirenja glavnice. Dakle,
kamate za 2013. godinu odnosni dunik neplaenih
javnih prihoda podnosilac zahtjeva za otpis kamata
mora izmiriti. Napominjemo da izmirenje kamata
za 2013. godinu u predmetnom sluaju nije uslov za
donoenje rjeenja o otpisu kamata.

22. Pitanje: Porezni obveznici su dugo isekivali

usvajenje i objavljivanje Zakona o dopuni Zakona
o visini stope zatezne kamate na javne prihode.
Isekujui njegovo usvajanje, istovremeno su se
suzdravali od plaanja duga po osnovu javnih
prihoda. Zakon je napokon usvojen, objavljen
i u primjeni je od 11.04.2013. godine. Takoer,
Pravilnik o formi i sadraju obrasca zahtjeva za
otpis zatezne kamate na javne prihode i potrebnoj
dokumentaciji, a koji je provedbeni propis uz
predmetni zakon, 13.04.2013. godine.

b) Druga nejasnoa u primjeni Zakona javila se u

vezi sa stavom 2., lana 1., kojim se navode dva
momenta kada se utvruje stanje nenaplaenih
javnih prihoda: 31.12.2011. godine i 31.12.2012.
godine. To je stvaralo zabunu, obzirom da nije sasvim
jasno precizirano na koga i za koje sluajeve se odnosi
31.12 2011. godine, da li na sve porezne obveznike
dunike ili samo na one koji su platili obaveze po
glavnom dugu nastalom do 31.12.2011. godine, a
koje je Porezna uprava, shodno lanu 39. Zakona
o poreznoj upravi Federacije BiH, evidentirala kao
uplate kamata na glavni dug nastao do 31.12.2011.

Postavlja se pitanje ta je sa oporezivanjem kada je

za drutvo sud donio odluku o prestanku?

www.finconsult.ba

103

godine, pa po toj osnovi u evidencijama Porezne

uprave imaju neizmirene obaveze po osnovi glavnog
duga nastalog do 31.12.2011. godine.

propisi o finansijskoj konsolidaciji rudnika i propis

o finansijskoj konsolidaciji eljeznice FBiH. Oni
tim zahtjevima trae otpis kamata obraunatih u
inspekcijskom nadzoru koji je izvren bilo kada.

Kako su u uskoj vezi sa navedenim pitanjem i stavovi

4. i 5. lana 1. Zakona, to je takoer bilo nejasnoa U praktinoj primjeni ove odredbe, utvreno je da
oko nihove primjene.
se ona odnosi samo na one porezne obveznike za
koje postoje posebni propisi o njihovoj finansijskoj
Ove dileme i nejasnoe u praksi su rasiene tako konsolidaciji (rudnici, eljeznice FBiH).
da Porezna uprava preknjiava kamate na glavni
dug samo onim poreznim obveznicima koji su platili d) Odredbama Zakona i odredbama Pravilnika nije
obaveze po glavnom dugu nastalom do 31.12.2011. propisano kako obezbijediti da podnosilac zahtjeva,
godine, a koje je Porezna uprava, shodno lanu imajui u vidu mjere prisilne naplate, u okviru
39. Zakona o poreznoj upravi Federacije BiH, kojih posebno mjeru blokade rauna dunika, izvri
evidentirala kao uplate kamata na glavni dug nastao do uplatu duga i ispuni uslov za otpis kamata. S tim u
31.12.2011. godine, pa po toj osnovi u evidencijama vezi postavilo se pitanje: Da li bi trebalo izvriti
Porezne uprave imaju neizmirene obaveze po osnovi deblokadu rauna odnosnih poreznih obveznika
glavnog duga nastalog do 31.12.2011. godine. Pri podnosilaca zahtjeva? Ako bi trebalo, kada to
tome ne preknjiavaju se uplate poreznih obveznika uiniti, u momentu dostavljanja zahtjeva Poreznoj
koje su oni usmjerili na kamate.
upravi ili tek kada Porezna uprava potvrdi da su
podaci u podneenom zahtjevu tani glede njenih
Porezni obveznici su Poreznoj upravi podnijeli evidencija?!
zahtjeve u kojima se trai preknjiavanje plaenih
kamata na glavni dug u svim moguim varijantama, Kako Zakon o dopuni Zakona o visini stope zatezne
dakle, u svim situacijama u kojima Porezna uprava kamate na javne prihode uopte i ne pominje prinudnu
nije evidentirala njihove uplate glavnog duga kao naplatu, to je u praksi ova dilema od strane Porezne
uplate kamata. Uz to, trae otpis plaenih kamata, uprave otklonjena na nain da se ne vri deblokada
to bi znailo povrat istih, a to Zakonom uopte rauna poreznog obveznika dunika po njegovom
nije ni predvieno. Naravno, sve takve zahtjeve podnoenju zahtjeva za otpis kamata. Naime, odnosni
Porezna uprava odbija kao neosnovane.
porezni obveznik se upuuje na sklapanje sporazuma
o odgoenom plaanju dunih javnih prihoda i tek
Svoje eventualno nezadovoljstvo stavom Porezne po zakljuivanju tog sporazuma vri se deblokada
uprave spram njihovih zahtjeva za otpis kamata na njegovog rauna, odnosno njegovih rauna, ako ih
neizmireni dug po osnovu javnih prihoda, porezni ima vie.
obveznici treba da izraze kroz upravni postupak, a ne
na razne neformalne naine, kako to uobiava jedan Dakle, primjena Zakona o dopuni Zakona o visini
broj njih.
stope zatezne kamate na javne prihode ne suspenduje
naprijed navedenu mjeru prisilne naplate - blokadu
c) Nejasnoe su prisutne i u vezi sa primjenom rauna dunika. Iz tih razloga je i deblokada rauna
lana 1., stav 3. Zakona. Naime, istima je propisano dunika u postupanju po zahtjevu za otpis kamata
da se bezuvjetno otpisuju kamate utvrene mogua samo na nain propisan Pravilnikom o
inspekcijskim nadzorom. Pri tome nije definisan procedurama prisilne naplate, a koji je naprijed
vremenski period iz kojeg se mogu obuhvatiti ti naveden. Porezna uprava se, kako je naprijed ve
nadzori, niti je jasno na koju kategoriju poreznih navedeno, praktino i ponaa tako.
obveznika se tu misli.
e) Zakonom o dopuni Zakona o visini stope zatezne
Ove nejasnoe su uticale na to da se sa zahtjevima kamate na javne prihode i Pravilnikom o formi i
za otpis kamata Poreznoj upravi javi jedan broj sadraju obrasca zahtjeva za otpis zatezne kamate
poreznih obveznika na koje se ne odnose posebni na javne prihode i potrebnoj dokumentaciji, pitanje
104

www.finconsult.ba

otpisa kamata takoer nije obraeno sa aspekta

drugih mjera prisilne naplate. S tim u vezi znaajno
je pitanje zakonske hipoteke upisane na imovinu
poreznog obveznika dunika po osnovu javnih
prihoda.

specifinosti. Za sada Porezna uprava nije odreno

regovala na ovakav pristup.

g) Poetak primjene Zakona o dopuni Zakona o visini

stope zatezne kamate na javne prihode i Pravilnika
o formi i sadraju obrasca zahtjeva za otpis zatezne
Glede ovog pitanja, Porezna uprava, u postupku kamate na javne prihode i potrebnoj dokumentaciji
rjeavanja zahtjeva poreznih obveznika za otpis pratila su pitanja poreznih obveznika glede trokova
kamata na neplaene javne prihode, postupa na isti prinudne naplate. Naime, porezni obveznici su
nain kao i u sluaju blokade rauna. To znai da smatrali da obraunate trokove prinudne naplate
postupa u skladu sa odredbama Zakona o poreznoj treba umanjiti za alikvotni dio koji se odnosi na
upravi i Pravilnika o procedurama prisilne naplate. kamate koje se otpisuju.
Dakle, zakonska hipoteka na imovini poreznog
obveznika ostaje upisana sve do izmirenja ukupnog Obzirom na injenicu da se u predmetnom Zakonu i
duga. U konkretnom sluaju to znai da hipoteka Pravilniku uope i ne pominje prinudna naplata i s tim
ostaje upisana sve dok odnosni porezni obveznik u vezi trokovi prinudne naplate, to, pri rjeavanju
ne ispuni propisani uslov, tj. uplati glavnicu i dok zahtjeva za otpis kamata, Porezna uprava insistira da
mu Porezna uprava ne donese rjeenje o otpisu porezni obveznici uplate cjelokupni iznos trokova
neplaenih kamata.
prisilne naplate prije nego to ona, uz ispunjenje
propisanog uslova (uplata glavnice od strane
f) Ovaj zakon i njemu pratei pravilnik nisu obradili poreznog dunika), donese rjeenje o otpisu kamata.
pitanje redoslijeda izmirivanja glavnice glede Takvo postupanje po naem miljenju je ispravno,
vrste prihoda i starosti duga. Zato su na poetku odnosno u skladu je sa odnosnim odredbama Zakona.
primjene istog postavljana mnoga pitanja: Da li je
to redoslijed iz Zakona o finansijskom poslovanju?! h) Kako Zakonom i Pravilnikom nije tretirano
Moe li to biti redoslijed: federalni prihodi; kantonalni pitanje otpisa kamata u sluaju kada odnosni porezni
prihodi; opinski prihodi, u pogledu pripadnosti, obveznik ima sa Poreznom upravom zakljuen
a u pogledu vrste prihoda: doprinosi, u okviru sporazum o plaanju duga na odgoeno vrijeme
kojih prvo doprinos za PIO; porez na dobit; porez ili na rate, to je takoer ovo pitanje bilo predmetom
na dohodak; porez na imovinu, naslee i poklone; rasprava i traenja pojanjenja.
porez na promet nepokretnosti i prava; naknade;
takse; ostali javni prihodi koje kontrolie Porezna U vezi sa ovim pitanjem u praksi su prisutni razni
uprava?! Moe li se vriti uplata svih dunih javnih sluajevi. Svaki od njih valja rjeavati spram njhovih
prihoda spram njihovog uea u ukupnom dugu?! specifinosti. Ipak, nesporno je da nema dilema u
Moe li se ostaviti na volju poreznom obvezniku da vezi sa dva elementa kod ovih sluajeva. Naime, u
on odredi redoslijed plaanja glavnice glede vrste situaciji kada porezni dunik izvri uplatu glavnice,
prihoda spram svojih prioriteta?!
zakljueni sporazum o odgoenom plaanju se
prekida i utvruju se elementi za donoenje rjeenja
Takoer je isticano da se ovo pitanje ne tie samo o otpisu kamata. Takoer je nesporno da do momenta
primjene propisa o kojima je ovdje rije, ve da se tie ispunjenja uslova uplate cjelokupne preostale
i pitanja primjene izmijenjenog lana 39. Zakona o glavnice odnosni porezni obveznik moe vriti
poreznoj upravi Federacije BiH. Kojim redoslijedom uplate po sporazumu s tim da moe uplaivati samo
da porezni obveznik izmiruje glavnicu ako nije u glavnicu.
mogunosti uplatiti je jednokratno u cjelosti?
i) Zakon nije propisao mogunost ekanja okonanja
U praksi je ovo pitanje rijeeno na nain da porezni upravnog postupka koji vodi porezni obveznik u
obveznici, uz potivanje principa prvenstvenog sluaju utvrenih dodatnih obaveza u postupku
izmirenja starijih obaveza, redoslijed glede ostalih inspekcijskog nadzora. Ukoliko porezni obveznik
elemenata sami odreuju spram svojih potreba i eli da koristi mogunost otpisa zatezne kamate po

www.finconsult.ba

105

osnovu ovog zakona, u tom sluaju treba da odustane

od daljeg voenja upravnog postupka i podnese, u
propisanom roku, zahtjev za otpis kamata kao i svi
drugi obveznici.
Navedeno predstavlja odgovor Ministarstva
finansija na pitanje: Da li e se zahtjevom za otpis
kamata obuhvatiti i kamate obraunate u postupku
inspekcijskog nadzora ako je po odnosnom predmetu
upravni postupak jo u toku, odnosno ako utvrene
dodatne obaveze jo nisu izvrne.
U praksi su prisutni razliiti sluajevi postupanja
poreznih obveznika pri popunjavanju zahtjeva za
otpis kamata. No, podaci iz zahtjeva se usaglaavaju
sa Poreznom upravom, koja se pri tome dri naprijed
navedenog stava Ministarstva finanasija.
j) Odredbama Zakona i Pravilnika nije precizirano
da li se otpisuju kamate na obaveze utvrene u
2013. godini a odnose se na period do 31.12.2011.,
odnosno 31.12.2012. godine.
Potvrdan odgovor na ovo pitanje takoer je dalo
Ministarstvo finansija. Porezna uprava po njemu i
postupa. Dakle, ako porezni obveznik ispuni uslove
propisane Zakonom, otpisuju se kamate utvrene
u 2013. godini za utvrene dodatne obaveze koje
se odnose na period do 31.12.2011., odnosno
31.12.2012. godine. Naravno, ne otpisuju se kamate
za 2013. godinu.

II PITANJA IZ OBLASTI
INDIREKTNIH POREZA1
1. Pitanje: Kakav je porezni tretman, u smislu
oporezivanja porezom na dodanu vrijednost, uvoza
fundus kamere za primjenu kod prijevremeno
roene djece koju privredno drutvo uvozi za
potrebe nadlenog instituta za neonatologiju?
Odgovor: Odredbama lanka 3. Zakona o porezu
na dodanu vrijednost (Slubeni glasnik Bosne i
Hercegovine, broj 9/05, 35/05 i 100/08), propisano
1 Uredio Dr. sc. Jozo Pilji, Uprava za Indirektno
oporezivanje BiH, jpiljic@yahoo.com

106

je da su predmet oporezivanja PDV-om promet

dobara i usluga koje porezni obveznik, u okviru
obavljanja svojih djelatnosti, izvri na teritoriji
Bosne i Hercegovine, kao i uvoz dobara u Bosnu i
Hercegovinu. Uvozom dobara, u skladu s odredbom
lanka 11. Zakona, smatra se svaki unos dobara u
carinsko podruje Bosne i Hercegovine. Odredbom
lanka 26. stav 1. Zakona propisano je da se oslobaa
od plaanja PDV-a:
1. konaan uvoz dobara iji bi svaki dalji promet
od strane poreznog obveznika bio osloboen od
PDV-a u Bosni i Hercegovini,
2. konaan uvoz dobara koja su osloboena
od plaanja carine, osim ako nije drugaije
propisano Zakonom o carinskoj politici Bosne
i Hercegovine (Slubeni glasnik Bosne i
Hercegovine, broj 57/04, 51/06, 93/08, 54/10
i 76/11). Olakice se ne primjenjuju na dobra
osloboena od plaanja carine prema lanku 176.
stavovi 1. do 3. Zakona o carinskoj politici,
3. dobra u tranzitu kroz carinsko podruje Bosne i
Hercegovine,
4. dobra koja se, u okviru carinskog postupka,
privremeno izvoze i u nepromijenjenom stanju
ponovo uvoze, pod uvjetom da su takva dobra
osloboenja od plaanja carine u skladu sa
carinskim propisima,
5. uvezena dobra koja su osloboenja od plaanja
carine, a namijenjena za:
a. slubene
potrebe
diplomatskih
ili
konzularnih predstavnika akreditiranih od
strane Bosne i Hercegovine,
b. slubene
potrebe
meunarodnih
organizacija, ako je to regulirano
meunarodnim ugovorom iji je potpisnik
Bosna i Hercegovina,
c. osobne potrebe stranih osoba diplomatskih
i konzularnih predstavnika akreditiranih od
strane Bosne i Hercegovine, ukljuujui i
lanove njihovih obitelji,
d. osobne potrebe stranih osoba meunarodnih
organizacija, ukljuujui i lanove njihovih
obitelji, ako je to regulirano meunarodnim
ugovorom iji je potpisnik Bosna i
Hercegovina,
6. uvoz ulova sa ribarskih brodova u lukama,
pod uvjetom da je takav ulov nepreraen ili je

www.finconsult.ba

bio podvrgnut samo onim postupcima koji su

potrebni za ouvanje kvaliteta i da prije takvog
uvoza nije izvren nikakav promet,
7. usluge povezane sa uvozom dobara, pod uvjetom
da je vrijednost takvih usluga ukljuena u
osnovicu, u skladu sa lankom 21. stav 2. taka
2. Zakona,
8. zlato i dragocjeni metali, novanice i
kovanice koje uvozi Centralna banka Bosne i
Hercegovine. U skladu sa navedenim odredbama
Zakona, na uvoz fundus kamere za primjenu
kod prijevremeno roene djece koju privredno
drutvo uvozi za potrebe nadlenog instituta za
neonatologiju, PDV se obraunava i plaa po
stopi od 17%, s obzirom da ne postoji zakonska
osnova za ostvarivanje poreznog oslobaanja pri
uvozu ovog dobra.
2. Pitanje: Pretplatnik postavlja pitanje da li
postoji pravo na odbitak ulaznog poreza po osnovu
izgradnje dijela toplovoda koji javno komunalno
poduzee isporuuje gradu?
Odgovor: Suglasno odredbi stava 1. lanka 32.
Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Slubeni
glasnik Bosne i Hercegovine, broj 9/05, 35/05
i 100/08), ulazni porez, u vezi sa poreznim
obveznikom, je iznos PDV-a koji mu je obraunat na
promet dobara ili usluga i PDV kojeg plati ili treba da
plati prilikom uvoza dobara, gdje se ( u oba sluaja)
radi o dobrima i uslugama koje koristi ili treba da
koristi u svrhu poslovanja kojeg vri. Prema odredbi
stava 2. i 3. istog lanka zakona, obveznik ima pravo
da odbije PDV koji je obavezan da plati ili ga je
platio prilikom kupovine dobara ili usluga od drugog
obveznika ili prilikom uvoza dobara, pod uvjetom da
ta dobra, odnosno usluge koristi za promet dobara
i usluga koje podlijeu plaanju PDV-a, kao i da
ostvari pravo na odbitak ulaznog poreza na promet
dobara i usluga koji izvri u inozemstvu, pod uvjetom
da bi pravo na odbitak ulaznog poreza postojalo
da je takav promet izvren u Bosni i Hercegovini.
Dalje, lankom 63. Pravilnika o primjeni Zakona
o porezu na dodanu vrijednost (Slubeni glasnik
Bosne i Hercegovine, broj 93/05, 21/06, 60/06,
6/07, 100/07, 35/08 i 65/10), propisano je da porezni
obveznici koji obavljaju oporezive isporuke dobara i
usluga imaju pravo na odbitak ulaznog poreza ako su

ispunjeni sljedei uvjeti:

a) da je na fakturi za primljena dobra ili izvrene
usluge iskazan PDV u skladu s lankom 55.
Zakona,
b) da je isporuka dobara ili usluga primljena od
drugog PDV obveznika,
c) da za primljene isporuke prema lanku 32.
Zakona, nije iskljueno pravo na odbitak ulaznog
poreza,
d) da je isporuka obavljena poreznom obvezniku u
poslovne svrhe.
Stavom 8. lanka 32. Zakona propisano je da obveznik
moe odbiti ulazni porez od izlaznog PDV-a, ako ga
ima, u poreznom periodu u kojem je PDV obraunat
u skladu sa lankom 17. i 38. ovog zakona.
Prema odredbi lanka 55. stav 1. Zakona, obveznik je
duan klijentu izdati fakturu ili drugi dokument koji
slui kao faktura za svaki promet dobara i usluga,
izuzev za onaj promet koji je osloboen od plaanja
PDV-a u smislu lanka 24. i 25. ovog zakona.
Suglasno odredbama lanka 107. stav 1.Pravilnika,
porezna faktura mora sadravati najmanje sljedee
podatke:
a) naziv, adresu identifikacijski broj za indirektne
poreze obveznika koji je isporuio dobra ili
usluge
b) mjesto i datum izdavanja fakture,
c) broj fakture,
d) datum isporuke dobara i/ili usluga,
e) ime, naziv, adresu i kada postoji identifikacijski
broj za indirektne poreze poreznog obveznika
kupca,
f) trgovaki naziv, vrstu, koliinu i cijenu
isporuenih dobara i obavljenih usluga,
g) pojedinanu vrijednost dobara i usluga bez
PDV-a,
h) ukupan iznos naknade bez PDV-a,
i) PDV stopu i ukupan iznos PDV-a,
j) Ukupan iznos naknade za dobra i usluge,
ukljuujui PDV.
Shodno navedenim odredbama, obveznik PDV-a
javno komunalno poduzee ima pravo da, po osnovu
nabavke dobara i usluga koje koristi ili e koristiti
za gradnju dijela toplane koji isporuuje gradu, PDV
obraunat od strane prethodnog uesnika u prometu,

www.finconsult.ba

107

odnosno plaen pri uvozu dobara, odbije kao ulazni

porez od PDV-a kojeg duguje, s obzirom da se u
konkretnom sluaju radi o prometu sa pravom na
odbitak ulaznog poreza.
Odgovor: U Zakonu o porezu na dodanu vrijednost
3. Pitanje: Kakav je porezni tretman, u smislu
oporezivanja porezom na dodanu vrijednost,
prometa usluga davanja u zakup poslovnog
prostora u dravnoj svojini koji je opina ustupila
na koritenje opinskoj kulturnoj instituciji Domu kulture, a koji poslovni prostor Dom
kulture iznajmljuje treim osobama?
(Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj
9/05, 35/05 i 100/08) u lanku 3 stav (1), propisano
je da su predmet oporezivanja PDV-om promet
dobara i usluga koje porezni obveznik, u okviru
obavljanja svojih djelatnosti, izvri na teritoriji
Bosne i Hercegovine, kao i uvoz dobara u Bosnu i
Hercegovinu. Suglasno lanku 8. Zakona, prometom
usluga, u smislu ovog zakona, smatraju svi poslovi
i radnje izvrene u okviru obavljanja privredne
djelatnosti, a koje ne ine promet dobara iz lanaka
4.- 7. ovog zakona. U skladu sa navedenim zakonskim
odredbama, na promet usluge davanja u zakup
poslovnog prostora u dravnoj svojini koji je opina
ustupila na koritenje Domu kulture, Dom kulture je
duan da obrauna i plati PDV u skladu sa Zakonom,
s obzirom da za promet ovih usluga nije propisano
porezno oslobaanje. Obveznik PDV-a Dom kulture
je duan da izda fakturu za promet ovih usluga
u skladu sa odredbama lanka 55. Zakona i 107.
Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu
vrijednost (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine,
broj :93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i
65/10).

Odgovor: Odredbama lanka 3. Zakona o porezu

na dodanu vrijednost (Slubeni glasnik Bosne
i Hercegovine, broj 9/05, 35/05 i 100/08),
propisano je da su predmet oporezivanja PDVom promet dobara i usluga koje porezni obveznik,
u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvri na
teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i uvoz dobara u
Bosnu i Hercegovinu. Suglasno lanku 8. Zakona,
prometom usluga, u smislu ovog zakona, smatraju
svi poslovi i radnje izvrene u okviru obavljanja
privredne djelatnosti, a koje ne ine promet dobara
iz lanova 4.- 7. ovog zakona. Prema odredbi
lanka 20. stav 1. Zakona, porezna osnovica (u
daljem tekstu: osnovica) prometa dobara i usluga
jeste oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima
ili uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi
za isporuena dobra ili pruene usluge, ukljuujui
subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom
tih dobara ili usluga, u koju nije ukljuen PDV, ako
ovim zakonom nije drugaije odreeno. U skladu
sa navedenim zakonskim odredbama, novana
sredstva koja entitetsko ministarstvo kulture prenosi
obvezniku PDV-a na osnovu zakljuenog ugovora, a
na ime realizacije konkretnog projekta, smatraju se
naknadom za promet usluga koji se oporezuje PDVom po poreznoj stopi od 17%. U konkretnom sluaju,
osnovicu za obraun PDV-a ini iznos primljenih
novanih sredstava u koji nije ukljuen PDV.
5. Pitanje: Ima li pravo obveznik indirektnih
poreza da PDV obraunat od strane prethodnog
uesnika u prometu za promet usluga smjetaja
predstavnika poslovnih partnera angairanih za
montau kupljene opreme, odbije od PDV-a koji
duguje kao ulazni porez?
Odgovor: Suglasno odredbi stava 1. lanka 32.

4. Pitanje: Kakav je porezni tretman, u smislu

oporezivanja porezom na dodanu vrijednost,
novanih sredstava koje entitetsko ministarstvo
kulture prenosi obvezniku indirektnih poreza
na ime realizacije konkretnog projekta, sve na
osnovu prethodno zakljuenog ugovora izmeu
ministarstva i obveznika?
108

Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Slubeni

glasnik Bosne i Hercegovine, broj 9/05, 35/05 i
100/08), ulazni porez u vezi sa poreznim obveznikom,
je iznos PDV-a koji mu je obraunat na promet
dobara ili usluga i PDV kojeg plati ili treba da plati
prilikom uvoza dobara, gdje se (u oba sluaja) radi

www.finconsult.ba

o dobrima i uslugama koje koristi ili treba da koristi

odredbi lanka 55. stav 1. Zakona, obveznik je duan

u svrhu poslovanja kojeg vri. Prema odredbi stava

da klijentu izda fakturu ili drugi dokument koji slui

2. i 3. istog lanka Zakona, obveznik ima pravo da kao faktura za svaki promet dobara i usluga, izuzev
odbije PDV koji je obavezan da plati ili ga je platio za onaj promet koji je osloboen u svrhe PDV-a
prilikom kupovine dobara ili usluga od drugog u smislu lanka 24. i 25. ovog zakona. Suglasno
obveznika ili prilikom uvoza dobara, pod uvjetom da

odredbama lanka 107. stav 1.Pravilnika, porezna

ta dobra, odnosno usluge koristi za promet dobara faktura mora sadravati najmanje sljedee podatke:
i usluga koje podlijeu plaanju PDV-a, kao i da

a) naziv, adresu identifikacijski broj za indirektne

ostvari pravo na odbitak ulaznog poreza na promet poreze obveznika koji je isporuio dobra ili usluge
dobara i usluga koji izvri u inozemstvu, pod uvjetom b) mjesto i datum izdavanja fakture,
da bi pravo na odbitak ulaznog poreza postojalo c) broj fakture,
da je takav promet izvren u Bosni i Hercegovini.

d) datum isporuke dobara i/ili usluga,

Dalje, lankom 63. Pravilnika o primjeni Zakona e) ime, naziv, adresu i kada postoji identifikacijski
o porezu na dodanu vrijednost (Slubeni glasnik broj za indirektne poreze poreznog obveznika kupca,
Bosne i Hercegovine, broj 93/05, 21/06, 60/06, f) trgovaki naziv, vrstu, koliinu i cijenu isporuenih
6/07, 100/07, 35/08 i 65/10), propisano je da porezni

dobara i obavljenih usluga,

obveznici koji obavljaju oporezive isporuke dobara i

g) pojedinanu vrijednost dobara i usluga bez PDV-a,

usluga imaju pravo na odbitak ulaznog poreza ako su

h) ukupan iznos naknade bez PDV-a,

ispunjeni sljedei uvjeti:

i) PDV stopu i ukupan iznos PDV-a,

a) da je na fakturi za primljena dobra ili izvrene

j) Ukupan iznos naknade za dobra i usluge,

usluge iskazan PDV u skladu sa lankom 55. Zakona, ukljuujui PDV.

b) da je isporuka dobara ili usluga primljena od U skladu sa navedenim odredbama Zakona i
drugog PDV obveznika,

Pravilnika, obveznik PDV-a ima pravo da PDV

obraunat od strane prethodnog uesnika u prometu

c) da za primljene isporuke prema lanku 32. Zakona, za promet usluga smjetaja predstavnika poslovnih
nije iskljueno pravo na odbitak ulaznog poreza,

partnera angairanih za montau kupljene opreme,

odbije od PDV-a koji duguje kao ulazni porez, uz

d) da je isporuka obavljena poreznom obvezniku u

ispunjenje propisanih uvjeta, da posjeduje fakturu

poslovne svrhe.

obveznika PDV-a - pruatelja usluga izdanu u skladu

sa Zakonom i Pravilnikom, kao i da primljene usluge

Stavom 8. lanka 32. Zakona propisano je da obveznik koristi ili e ih koristiti za promet sa pravom na
moe odbiti ulazni porez od izlaznog PDV-a, ako ga odbitak ulaznog poreza koji vri u okviru obavljanja
ima, u poreznom periodu u kojem je PDV obraunat

svoje djelatnosti, tj. za promet dobara i usluga koji je

u skladu sa lankom 17. i 38. ovog zakona. Prema

oporeziv PDV-om.

www.finconsult.ba

109

6. Pitanje: Da li drutvo sa ogranienom

odgovornou, koje je registrirano kao obveznik
indirektnih poreza, a bavi se djelatnou za koju
je predviena nulta stopa PDV-a, mora Upravi
za neizravno/indirektno oporezivanje dostavljati
PDV prijave?
Odgovor: Prema odredbi lanka 12. stav (1) Zakona
o postupku indirektnog oporezivanja (Slubeni
glasnik Bosne i Hercegovine, broj: 89/05), redovne
obaveze su one nenovane obaveze koje se moraju
izvriti u toku postupka indirektnog oporezivanja
i koje su nametnute obveznicima indirektnih
poreza po propisima indirektnog oporezivanja, bez
obzira da li su odgovorni ili ne za dug po osnovu
indirektnog poreza, a prema odredbi lanka 39.
Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Slubeni
glasnik Bosne i Hercegovine, broj: broj 9/05 i
35/05 i i 100/08)), obveznici su duni da svoju PDV
obavezu obraunaju za odreeni porezni period
navedenu u mjesenoj PDV prijavi, a obveznik
podnosi prijavu za PDV bez obzira da li je obavezan
da plati PDV u periodu za koji je prijava podnesena.
Suglasno navedenim zakonskim odredbama, drutvo
sa ogranienom odgovornou, koje je registrirano
kao PDV obveznik, a bavi se djelatnou za koju
je predviena nulta stopa PDV-a, mora Upravi za
neizravno/indirektno oporezivanje dostavljati PDV
prijavu bez obzira to nema dug za plaanje po
osnovu PDV-a.

Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Slubeni

glasnik Bosne i Hercegovine, broj 9/05, 35/05 i
100/08), ulazni porez u vezi sa poreznim obveznikom,
je iznos PDV-a koji mu je obraunat na promet
dobara ili usluga i PDV kojeg plati ili treba da plati
prilikom uvoza dobara, gdje se (u oba sluaja) radi o
dobrima i uslugama koje koristi ili treba da koristi u
svrhu poslovanja kojeg vri. Prema odredbi stava 2. i
3. istog lanka zakona, obveznik ima pravo da odbije
PDV koji je obvezan da plati ili ga je platio prilikom
kupovine dobara ili usluga od drugog obveznika ili
prilikom uvoza dobara, pod uvjetom da ta dobra,
odnosno usluge koristi za promet dobara i usluga
koje podlijeu plaanju PDV-a, kao i da ostvari
pravo na odbitak ulaznog poreza na promet dobara
i usluga koji izvri u inozemstvu, pod uvjetom
da bi pravo na odbitak ulaznog poreza postojalo
da je takav promet izvren u Bosni i Hercegovini.
Dalje, lankom 63. Pravilnika o primjeni Zakona
o porezu na dodanu vrijednost (Slubeni glasnik
Bosne i Hercegovine, broj 93/05, 21/06, 60/06,
6/07, 100/07, 35/08 i 65/10), propisano je da porezni
obveznici koji obavljaju oporezive isporuke dobara i
usluga imaju pravo na odbitak ulaznog poreza ako su
ispunjeni sljedei uvjeti:
a) da je na fakturi za primljena dobra ili izvrene
usluge iskazan PDV u skladu sa lankom 55. Zakona,
b) da je isporuka dobara ili usluga primljena od
drugog PDV obveznika,

7. Pitanje: Ima li pravo obveznik PDV-a koji

vri prezentaciju svojih dobara potencijalnim
kupcima u ugostiteljskom objektu u kojem im
obezbjeuje hranu i pie, da PDV obraunat od
strane prethodnog uesnika u prometu-obveznika
PDV-a za promet ugostiteljskih usluga odbije kao
ulazni porez od PDV-a koji duguje?
110

Odgovor: Suglasno odredbi stava 1. lanka 32.

c) da za primljene isporuke prema lanku 32. Zakona,

nije iskljueno pravo na odbitak ulaznog poreza,
d) da je isporuka obavljena poreznom obvezniku u
poslovne svrhe.
Stavom 8. lanka 32. Zakona propisano je da obveznik

www.finconsult.ba

moe odbiti ulazni porez od izlaznog PDV-a, ako ga

ima, u poreznom periodu u kojem je PDV obraunat
u skladu sa lankom 17. i 38. ovog zakona. Prema
odredbi lanka 55. stav 1. Zakona, obveznik je duan
da klijentu izda fakturu ili drugi dokument koji slui

8. Pitanje: Da li obveznik PDV-a - vlasnik

samostalne ugostiteljske radnje ija je osnovna
djelatnost pruanje ugostiteljskih usluga treba
da plati PDV na naknadu koju naplauje za
iznajmljivanje bilijar stolova za rekreaciju svojim
gostima?

kao faktura za svaki promet dobara i usluga, izuzev

za onaj promet koji je osloboen u svrhe PDV-a
u smislu lanka 24. i 25. ovog zakona. Suglasno
odredbama lanka 107. stav 1.Pravilnika, porezna
faktura mora sadravati najmanje sljedee podatke:
a) naziv, adresu identifikacijski broj za indirektne
poreze obveznika koji je isporuio dobra ili usluge
b) mjesto i datum izdavanja fakture,

Odgovor: Odredbama lanka 3. Zakona o porezu

na dodanu vrijednost (Slubeni glasnik Bosne
i Hercegovine, broj 9/05, 35/05 i 100/08),
propisano je da su predmet oporezivanja PDVom promet dobara i usluga koje porezni obveznik,
u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvri na
teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i uvoz dobara u

c) broj fakture,

Bosnu i Hercegovinu. Suglasno lanku 8. Zakona,

d) datum isporuke dobara i/ili usluga,

e) ime, naziv, adresu i kada postoji identifikacijski

prometom usluga, u smislu ovog zakona, smatraju

broj za indirektne poreze poreznog obveznika kupca,

se svi poslovi i radnje izvrene u okviru obavljanja

f) trgovaki naziv, vrstu, koliinu i cijenu isporuenih privredne djelatnosti, a koje ne ine promet dobara
iz lanaka 4.- 7. ovog zakona. Shodno naprijed

dobara i obavljenih usluga,

g) pojedinanu vrijednost dobara i usluga bez PDV-a, navedenom, a imajui u vidu injenicu, da obveznik
h) ukupan iznos naknade bez PDV-a,

PDV-a- vlasnik samostalne ugostiteljske radnje u

i) PDV stopu i ukupan iznos PDV-a,

ugostiteljskom objektu, pored ugostiteljskih usluga

j) ukupan iznos naknade za dobra i usluge, ukljuujui

prua i usluge rekreacije gostima koritenjem bilijar

PDV.

stolova uz naknadu i da se radi o uslugama koje

Meutim bez obzira na posjedovanje porezne fakture

su oporezive, duan je da na iste obrauna i plati

izdate u skladu sa Zakonom i Pravilnikom, mora se PDV po stopi od 17%, na poreznu osnovicu koju
voditi rauna i o odredbama lanka 32. stav (6) taka ini oporezivi iznos naknade (u novcu stvarima ili
4. Zakona o PDV-u, kojim odredbama je propisano
da obveznik ne moe ostvariti pravo na odbitak
ulaznog poreza na izdatke obveznika i zaposlenih
osoba za reprezentaciju. S bzirom da su u pitanju
trokovi reprezentacije, to se za PDV obraunat na
nabavku hrane i pia (ugostiteljske usluge) ne moe
ostvariti odbitak ulaznog poreza.

uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi

za isporuena dobra ili pruene usluge, ukljuujui
subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom
tih dobara ili usluga, u koju nije ukljuen PDV, ako
ovim zakonom nije drugaije propisano, suglasno
lanku 20. stav 1. Zakona.

www.finconsult.ba

111

9. Pitanje: Kakav je porezni tretman, u smislu

oporezivanja porezom na dodanu vrijednost,
novanih vauera (poklon estitki)?

samo u tom trenutku, te se PDV na takvu naplatu

obraunava po propisanoj stopi, u zavisnosti od
vrste prodate robe. Do isporuke robe e doi kada
lice koje eli da kupi robu u vrijednosti poklon

Odgovor: Odredbama lanka 3. Zakona o porezu

na dodanu vrijednost (Slubeni glasnik Bosne i
Hercegovine, broj 9/05, 35/05 i 100/08), propisano
je da su predmet oporezivanja PDV-om promet
dobara i usluga koje porezni obveznik, u okviru
obavljanja svojih djelatnosti, izvri na teritoriji
Bosne i Hercegovine, kao i uvoz dobara u Bosnu i
Hercegovinu. U smislu lanka 17. Zakona, porezna
obaveza nastaje u momentu kada se izvri jedna od
sljedeih radnji, koja god bude najranija:
1. isporuka dobara ili vrenje usluga;
2. izdavanje fakture u skladu sa ovim zakonom;
3. plaanje ili djelimino plaanje izvreno prije
izdavanje fakture;
4. nastanak obaveze plaanja carinskog duga kod
uvoza dobara, a ako te obaveze nema, u momentu
kada bi nastala obaveza plaanja tog duga;

kartice doe u maloprodajni objekt i istu preuzme

te u tom momentu postoji i obaveza evidentiranja
prometa preko fiskalnog ureaja. Naprijed navedeni
odgovor se odnosi na nastanak porezne obveze po
osnovu PDV-a, a sam nain prodaje robe koji elite
da sprovedete predstavlja nain prodaje kako bi se
obezbijedio to vei broj kupaca, te proceduru za
takvo poslovanje mora obezbijediti sam porezni
obveznik, ali uz tano i blagovremeno obraunavanje
poreznih obveza.
10. Pitanje: Kakav je porezni tretman prometa
usluga smjetaja u posebno opremljenim
sobama TV aparatom i muzikim ureajem i
sa mogunou odvajanja paravanom, usluga
ishrane po posebnom jelovniku, usluga njege
(npr. ianje, brijanje, omoguavanje individualne
etnje i dr.) koje se pruaju pacijentima, kao i
usluga vjetaenja u postupcima pred sudom radi
utvrivanja stupnja uraunljivosti osoba, pita
porezni obveznik, specijalna bolnica?

5. za promet dobrima i uslugama prema lanku 5., 6.

i 9. po isteku poreznog perioda za vrijeme kojeg je Odgovor: Odredbama lanka 3. Zakona o porezu
izvren promet; i
na dodanu vrijednost (Slubeni glasnik Bosne i
6. za svaku izmjenu u poreznoj osnovici prema
lanku 20., kada se izda faktura ili drugi dokument.

Hercegovine, broj 9/05, 35/05 i 100/08), propisano

je da su predmet oporezivanja PDV-om promet

Iz pitanja se moe zakljuiti da obveznik vri dobara i usluga koje porezni obveznik, u okviru
prodaju na nain to kupcima omoguava da obavljanja svojih djelatnosti, izvri na teritoriji
uplate odreeni iznos novca i za to dobiju kako je Bosne i Hercegovine, kao i uvoz dobara u Bosnu i
navedeno vauer poklon karticu. S tom karticom Hercegovinu. Suglasno lanku 8. Zakona, prometom
je pretpostavljamo mogue izvriti kupovinu razne usluga, u smislu ovog zakona, smatraju se svi poslovi
robe u maloprodajnom objektu po elji donosioca

i radnje izvrene u okviru obavljanja privredne

kartice. U sutini se radi o plaanju robe unaprijed djelatnosti, a koje ne ine promet dobara iz lanaka
prije njenog preuzimanja i porezna obaveza nastaje 4.- 7. ovog zakona. Odredbom lanka 24. stav 1.
112

www.finconsult.ba

taka 2. Zakona propisano je porezno oslobaanje b) zdravstveni pregledi radi upisa u srednje i vie
bez prava na odbitak ulaznog poreza, tj. da se

kole, fakultete i na te ajeve, dobivanja uvjerenja

oslobaaju od plaanja PDV-a medicinske usluge za vozake dozvole, za sudske i druge sporove i u
i usluge zdravstvene zatite, ukljuujui davanje drugim sluajevima kada se pregled ne obavlja u
ljudskih organa, krvi mlijeka, koje se vre u skladu sa cilju zdravstvene zatite,
zakonom kojim se regulira oblast zdravstvene zatite,
te usluge koje pruaju stomatolozi, zubotehniari i
protetiari.

c) pregled zaposlenih upuenih na rad u inozemstvo

od strane organizacija, kao i mjere preventivne
zdravstvene

Porezno oslobaanje iz lanka 24. stav 1. taka 2.

Zakona, u skladu s odredbom lanka 25. Pravilnika
o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost
(Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj
93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10),
odnosi se na preventivne, dijagnostiko- terapijske i
rehabilitacijske usluge koje pruaju domovi zdravlja,
bolnice, zavodi, zavodi za zatitu zdravlja, klinike,

zatite

za

privatna

putovanja

inozemstvo i zdravstveni pregled za ta putovanja.

U skladu sa navedenim odredbama, na promet
usluga smjetaja u posebno opremljenim sobama
TV aparatom i muzikim ureajem i sa mogunou
odvajanja paravanom, usluga ishrane po posebnom
jelovniku, usluga njege (npr. ianje, brijanje,
omoguavanje individualne etnje i dr.), koji

obveznik PDV-a specijalna bolnica vri pacijentima,

instituti, zdravstveni centri, kliniko bolniki centri PDV se ne obraunava i ne plaa, a obveznik PDV-a
i kliniki centri u skladu sa propisima koji ureuju specijalna bolnica nema pravo na odbitak ulaznog

oblast zdravstvene zatite. Porezno oslobaanje iz poreza po osnovu prometa navedenih usluga.
navedenog lanka Zakona se odnosi i na smjetaj, Meutim, kada obveznik PDV-a- specijalna bolnica
njegu i ishranu bolesnika u tim ustanovama, vri usluge vjetaenja u postupcima pred sudom radi
nezavisno od toga da li su ove ustanove usmjerene utvrivanja stupnja uraunljivosti osoba, PDV se
ka ostvarivanju dobiti. Usluge doktora medicine i obraunava i plaa u skladu sa Zakonom, s obzirom
stomatologije, medicinskih sestara i fizioterapeutskih da se u ovom sluaju ne radi o uslugama za koje je
tehniara, osloboene su plaanja PDV-a ako se te propisano porezno oslobaanje.
usluge pruaju u privatnoj praksi. Zdravstvenom
zatitom u smislu lanka 24. stav 1. taka 2. Zakona,
ne smatraju se:
a)

medicinska

ispitivanja

radi

utvrivanja

11. Pitanje: Da li obveznik indirektnih poreza ima

pravo da PDV obraunat od strane prethodnog
uesnika u prometu za promet mobilnih telefona
koje nabavlja za slubene potrebe zaposlenih
odbije kao ulazni porez od PDV-a koji duguje?

zdravstvenog stanja, tjelesnog oteenja i invalidnosti

u postupcima kod drugih organa i organizacija, osim

Odgovor: Suglasno odredbi stava 1. lanka 32.

ispitivanja po uputu ljekara, odnosno ljekarske

Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Slubeni

komisije,

glasnik Bosne i Hercegovine, broj 9/05, 35/05 i

www.finconsult.ba

113

100/08) ulazni porez, u vezi sa poreznim obveznikom, Stavom 8. lanka 32. Zakona propisano je da obveznik
je iznos PDV-a koji mu je obraunat na promet moe odbiti ulazni porez od izlaznog PDV-a, ako ga
dobara ili usluga i PDV kojeg plati ili treba da plati

ima, u poreznom periodu u kojem je PDV obraunat

prilikom uvoza dobara, gdje se ( u oba sluaja) radi

u skladu sa lankom 17. i 38. ovog zakona. Prema

o dobrima i uslugama koje koristi ili treba da koristi

odredbi lanka 55. stav 1. Zakona, obveznik je duan

u svrhu poslovanja kojeg vri. Prema odredbi stava

da klijentu izda fakturu ili drugi dokument koji slui

2. i 3. istog lanka zakona, obveznik ima pravo da kao faktura za svaki promet dobara i usluga, izuzev
odbije PDV koji je obavezan da plati ili ga je platio za onaj promet koji je osloboen u svrhe PDV-a
prilikom kupovine dobara ili usluga od drugog u smislu lanka 24. i 25. ovog zakona. Suglasno
obveznika ili prilikom uvoza dobara, pod uvjetom da

odredbama lanka 107. stav 1.Pravilnika, porezna

ta dobra, odnosno usluge koristi za promet dobara faktura mora sadravati najmanje sljedee podatke:
i usluga koje podlijeu plaanju PDV-a, kao i da
ostvari pravo na odbitak ulaznog poreza na promet a) naziv, adresu identifikacijski broj za indirektne
dobara i usluga koji izvri u inozemstvu, pod uvjetom poreze obveznika koji je isporuio dobra ili usluge
da bi pravo na odbitak ulaznog poreza postojalo
da je takav promet izvren u Bosni i Hercegovini.

b) mjesto i datum izdavanja fakture,

Dalje, lankom 63. Pravilnika o primjeni Zakona

o porezu na dodanu vrijednost (Slubeni glasnik c) broj fakture,
Bosne i Hercegovine, broj 93/05, 21/06, 60/06,
6/07, 100/07, 35/08 i 65/10), propisano je da porezni

d) datum isporuke dobara i/ili usluga,

obveznici koji obavljaju oporezive isporuke dobara i

usluga imaju pravo na odbitak ulaznog poreza ako su

e) ime, naziv, adresu i kada postoji identifikacijski

ispunjeni sljedei uvjeti:

broj za indirektne poreze poreznog obveznika kupca,

a) da je na fakturi za primljena dobra ili izvrene

f) trgovaki naziv, vrstu, koliinu i cijenu isporuenih

usluge iskazan PDV u skladu s lankom 55. Zakona,

dobara i obavljenih usluga,

b) da je isporuka dobara ili usluga primljena od g) pojedinanu vrijednost dobara i usluga bez PDV-a,
drugog PDV obveznika,
h) ukupan iznos naknade bez PDV-a,
c) da za primljene isporuke prema lanku 32. Zakona,
nije iskljueno pravo na odbitak ulaznog poreza,

i) PDV stopu i ukupan iznos PDV-a,

d) da je isporuka obavljena poreznom obvezniku u

j) Ukupan iznos naknade za dobra i usluge,

poslovne svrhe.

ukljuujui PDV.

114

www.finconsult.ba

U skladu sa navedenim odredbama, obveznik PDV-a

obveznik PDV-a koristi nabavljena dobra ili pruene

ima pravo da PDV obraunat od strane prethodnog usluge da bi izvrio promet dobara i usluga za koji
uesnika u prometu za promet mobilnih telefona

postoji pravo na odbitak ulaznog poreza, kao i za

koje nabavlja za slubene potrebe zaposlenih odbije

promet dobar i usluga za koji ne postoji pravo na

kao ulazni porez od PDV-a koji duguje, uz ispunjenje

odbitak ulaznog poreza, ukljuujui i aktivnosti koje

Zakonom propisanih uvjeta- da posjeduje propisanu

nisu predmet oporezivanja PDV-om, moe, posebno

dokumentaciju, kao i da nabavljena dobra koristi za svaku djelatnost koju obavlja, odrediti dio koji se
ili e ih koristiti za promet sa pravom na odbitak

moe odbiti, pod uvjetom da odvojeno vodi knjige

ulaznog poreza, tj. promet koji je oporeziv PDV-om,

za svaku djelatnost i da dobije odobrenje od UNO/

promet koji je izvren u inozemstvu, ako bi za taj

UIO.

promet postojalo pravo na odbitak ulaznog poreza

da je izvren u Bosni i Hercegovini. Meutim, ako

U sluaju kada obveznik PDV-a da na koritenje

obveznik PDV-a, u okviru obavljanja djelatnosti,

mobilne telefone zaposlenima, pri emu je od strane

vri promet dobara i usluga po osnovu kojeg nema obveznika PDV-a odreen limit na mjesenom
pravo na odbitak ulaznog poreza (promet za koji je

nivou do kojeg se trokovi koritenja mobilnih

propisano oslobaanje od plaanja PDV-a bez prava telefona priznaju kao trokovi poslovanja (slubeni
na odbitak ulaznog poreza ili promet dobara i usluga razgovori), dok se iznos preko tog limita naplauje
koji je izvren u inozemstvu, ako za taj promet ne od zaposlenog (privatni razgovori), obveznik PDV-a
bi postojalo pravo na odbitak ulaznog poreza da je ima pravo na odbitak PDV-a obraunatog od strane
izvren u Bosni i Hercegovini) ukljuujui i aktivnosti prethodnog uesnika u prometu-pruatelja usluga
koje nisu predmet oporezivanje PDV-a, u tom sluaju mobilne telefonije, do iznosa koji se odnosi na dio
obveznik PDV-a nema pravo da PDV obraunat od

naknade za promet usluga mobilne telefonije koji se

strane prethodnog uesnika u prometu za promet

priznaju kao troak poslovanja (slubeni razgovori),

mobilnih telefona koje nabavlja za slubene potrebe

uz ispunjenje uvjeta propisanih odredbom lanka 32.

zaposlenih odbije od PDV-a kojeg duguje. Suglasno Zakona. Ako obveznik PDV-a koristi usluge mobilne
odredbi lanka 33. stav 1. Zakona, ako obveznik

telefonije da bi izvrio promet dobara i usluga za koji

koristi isporuena ili uvezena dobra za potrebe svoje

postoji pravo na odbitak ulaznog poreza, kao i za

djelatnosti ili prima usluge da bi izvrio promet

promet dobara i usluga za koji ne postoji pravo na

dobara i usluga sa pravom ili bez prava na odbitak

odbitak ulaznog poreza, obveznik PDV-a ima pravo

ulaznog poreza, moe da koristi pravo na odbitak na odbitak PDV-a koji se odnosi na dio naknade za
razmjernog dijela tog ulaznog poreza. Razmjerni promet usluga mobilne telefonije koji se priznaju
dio ulaznog poreza odgovara onom dijelu prometa kao troak poslovanja (slubeni razgovor) u dijelu
dobara i usluga sa pravom na odbitak ulaznog poreza

koji se utvruje u skladu s odredbama lanka lanka

u ukupnom prometu u koji nije ukljuen PDV. U 33. Zakona i odredbama lanka 74. Pravilnika kojim
skladu sa navedenim zakonskim odredbama , kada

se utvruje razmjerni dio ulaznog poreza.

www.finconsult.ba

115

ponovo uvoze, pod uvjetom da su takva dobra

12. Pitanje: Kakav je porezni tretman uvoza

osloboenja od plaanja carine u skladu sa carinskim

dobara namijenjenih izgradnji zgrade ambasade u

propisima,

Bosni i Hercegovini, a u smislu primjene Zakona

5. uvezena dobra koja su osloboenja od plaanja

o porezu na dodanu vrijednost?

carine, a namijenjena za:

Odgovor: Odredbama lanka 3. Zakona o porezu
na dodanu vrijednost (Slubeni glasnik Bosne i
Hercegovine, broj 9/05, 35/05 i 100/08), propisano
je da su predmet oporezivanja PDV-om promet
dobara i usluga koje porezni obveznik, u okviru
obavljanja svojih djelatnosti, izvri na teritoriji
Bosne i Hercegovine, kao i uvoz dobara u Bosnu i
Hercegovinu. Uvozom dobara, u skladu s odredbom
lanka 11. Zakona, smatra se svaki unos dobara u
carinsko podruje Bosne i Hercegovine. Odredbom
lanka 26. stav 1. Zakona propisano je da se oslobaa
od plaanja PDV-a:
1. konaan uvoz dobara iji bi svaki dalji promet od
strane poreznog obveznika bio osloboen od PDV-a
u Bosni i Hercegovini,

predstavnika akreditiranih od strane Bosne i

Hercegovine,
b) slubene potrebe meunarodnih organizacija, ako
je to regulirano meunarodnim ugovorom iji je
potpisnik Bosna i Hercegovina,
c) osobne potrebe stranih osoba diplomatskih i
konzularnih predstavnika akreditiranih od strane
Bosne i Hercegovine, ukljuujui i lanove njihovih
porodica,
d) osobne potrebe stranih osoba meunarodnih
organizacija, ukljuujui i lanove njihovih porodica,
ako je to regulirano meunarodnim ugovorom iji je
potpisnik Bosna i Hercegovina,

2. konaan uvoz dobara koja su osloboena od

plaanja carine, osim ako nije drugaije propisano
Zakonom o carinskoj politici Bosne i Hercegovine
(Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj
57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11). Olakice se
ne primjenjuju na dobra osloboena od plaanja
carine prema lanku 176. stavovi 1. do 3. Zakona o
carinskoj politici, 3. dobra u tranzitu kroz carinsko
podruje Bosne i Hercegovine,

6. uvoz ulova sa ribarskih brodova u lukama, pod

uvjetom da je takav ulov nepreraen ili je bio
podvrgnut samo onim postupcima koji su potrebni
za ouvanje kvaliteta i da prije takvog uvoza nije
izvren nikakav promet,
7. usluge povezane sa uvozom dobara, pod uvjetom
da je vrijednost takvih usluga ukljuena u osnovicu,
u skladu sa lankom 21. stav 2. taka 2. Zakona,

4. dobra koja se, u okviru carinskog postupka,

privremeno izvoze i u nepromijenjenom stanju
116

a) slubene potrebe diplomatskih ili konzularnih

8. zlato i dragocjeni metali, novanice i kovanice

www.finconsult.ba

koje uvozi Centralna banka Bosne i Hercegovine.

100/07, 35/08 i 65/10), propisano je da porezno

Suglasno navedenim zakonskim odredbama, a uz

oslobaanje iz lanka 25. stav 1. taka 4. pod d)

ispunjenje uvjeta propisanih Zakonom, na uvoz Zakona odnosi se i na sve usluge koje pruaju
dobara za potrebe izgradnje ambasade PDV se ne

registri vrijednosnih papira u skladu sa propisima o

obraunava i ne plaa.

vrijednosnim papirima.

13. Pitanje: Kakav je porezni tretman, u smislu

oporezivanja porezom na dodanu vrijednost,
prometa dionica na burzi, kao i iskazivanje
podataka o ovom prometu u poreznoj prijavi
PDV-a?

Pod uvjetima uvanja vrijednosnih papira iz lanka

25. stav 1. taka 4. pod d) Zakona podrazumijevaju se
skrbniki poslovi s vrijednosnim papirima. U skladu
sa navedenim odredbama, obveznik PDV-a koji vri
promet dionica na burzi nema obvezu da na naknadu
za izvreni promet obrauna i plati PDV i nema pravo
na odbitak ulaznog poreza po tom osnovu.

Odgovor: Odredbama lanka 3. Zakona o porezu

na dodanu vrijednost (Slubeni glasnik Bosne i

Imajui u vidu odredbe lanka 39. stav (3) Zakona o

Hercegovine, broj 9/05, 35/05 i 100/08), propisano

PDV-u, obveznik podnosi prijavu za PDV bez obzira

je da su predmet oporezivanja PDV-om promet da li je obvezan da plati PDV u periodu za koji je

dobara i usluga koje porezni obveznik, u okviru prijava podnesena.
obavljanja svojih djelatnosti, izvri na teritoriji
Bosne i Hercegovine, kao i uvoz dobara u Bosnu i

U Uputstvu o popunjavanju PDV prijave koje je

Hercegovinu. Suglasno lanku 8. Zakona, prometom sastavni dio Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u
usluga, u smislu ovog zakona, smatraju svi poslovi blie je propisano kako se popunjava PDV prijava,
i radnje izvrene u okviru obavljanja privredne tj. koji podaci se unose u polja koja su sastavni dio
djelatnosti, a koje ne ine promet dobara iz lanova

PDV prijave.

4.- 7. ovog zakona.

Tako je Uputstvom propisano da se u polje 13. PDV
Odredbom lanka 25. stav 1. taka 4. pod d) Zakona,

prijave upisuje vrijednost na koju obveznik nije

propisano je da se oslobaa od plaanja PDV-a,

duan obraunati PDV u skladu s lankom 24. i 25.

trgovanje dionicama ili drugim vidovima uea u Zakona o PDV-u.

poduzeima, obveznicama i drugim vrijednosnim
papirima, ukljuujui njihovo izdavanje, osim

Dakle podaci o visini prometa koji se odnosi

uvanja vrijednosnih papira, a odredbom lanka

na vrijednost pruenih usluga u prometovanim

35. stav (3) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu dionicama na burzi upisuje se i unosi u polje 13.
na dodanu vrijednost (Slubeni glasnik Bosne

PDV prijave.

i Hercegovine, broj 93/05, 21/06, 60/06, 6/07,

www.finconsult.ba

117

STATISTIKI PODACI I
SERVIS ZA PODRKU U RADU
KOEFICIJENT RASTA POTROAKIH CIJENA U FEDERACIJI BIH

Saoptenje FZS broj:

7.1.10. od 15.11.2012.
7.1.11. od 14.12.2012.
7.1.12. od 15.01.2013.
7.1.1. od 15.02.2013.
7.1.2. od 15.03.2013.
7.1.3. od 15.04.2013.
7.1.4. od 15.05.2013.
7.1.5. od 17.06.2013
7.1.6. od 15.07.2013
7.1.7. od 15.08.2013
7.1.8. od 16.09.2013
7.1.9. od 15.10.2013

Mjesec
oktobar 2012.
novembar 2012.
decembar 2012.
januar 2013.
februar 2013.
mart 2013.
april 2013.
maj 2013.
juni 2013.
juli 2013.
avgust 2013.
septembar 2013.

U odnosu na prethodni
mjesec
0.001
0
-0.001
0.002
0
0.001
0
-0.001
0
-0.008
-0.002
0.001

U odnosu na isti
Od poetka
mjesec prethodne godine do kraja
mjeseca
godine
0.023
0.017
0.019
0.018
0.016
0.016
0.01
0.002
0.003
0.002
0.003
0.003
0.001
0.002
0.001
0.001
0.005
0.001
0.002
-0.007
-0.003
-0.009
-0.009
-0.009

KOEFICIJENT RASTA POTROAKIH CIJENA U BRKO DISTRIKTU

Bilten Agencije za
statistiku BiH
Podrunica/
Ekspozitura Brko
Broj 08 od 29.08.2012.
Broj 15 od 31.12.2012.
Broj 15 od 31.12.2012.
Broj 15 od 31.12.2012.
Broj 15 od 31.12.2012.
Broj 2 od 28.02.2013.
Broj 2 od 28.02.2013.
Broj 1 od 23.02.2013.
Broj 2 od 23.03.2013.
Broj 6 od 30.06.2013.
Broj 6 od 30.06.2013.
Broj 8 od 31.08.2013.
Broj 8 od 31.08.2013.

Mjesec
juni 2012.
juli 2012.
avgust 2012.
septembar 2012.
oktobar 2012.
novembar 2012.
decembar 2012.
januar 2013.
februar 2013.
mart 2013.
april 2013.
maj 2013.
juni 2013.

U odnosu na prethodni
mjesec
99.7
100.2
100.9
100.3
100.9
99.8
100
100.7
100
100.1
98.9
99.8
99.8

U odnosu na isti
Od poetka
mjesec prethodne godine do kraja
mjeseca
godine
100.8
0.002
101.5
-0.002
102.4
0.007
102.4
0.01
102.4
0.019
102.1
0.009
102.1
0.021
102.0
0.007
101.5
0.007
100.6
0.008
100.7
-0.030
100.9
-0.005
101.0
-0.007

KOEFICIJENT RASTA POTROAKIH CIJENA U REPUBLICI SRPSKOJ

Mjesec 2011-2012
septembar 2012.
oktobar 2012.
novembar 2012.
decembar 2012.
januar 2013.
februar 2013.
mart 2013.
april 2013.
maj 2013.
juni 2013.
juli 2013.
avgust 2013.
septembar 2013.

U odnosu na
prethodni mjesec
0.008
0.001
-0.002
0.000
0.004
0.001
0.001
-0.011
-0.001
0.000
-0.009
-0.004
0.000

U odnosu na isti mjesec

prethodne godine
0.025
0.024
0.020
0.020
0.015
0.009
0.004
0.003
0.003
0.010
0.006
-0.002
-0.010

http://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/saopstenja/cijene/indeksi_potrosackih_cijena/2013/IndeksiPotrosackihCijena_april_2013.pdf

118

www.finconsult.ba

UVOZ ROBE PO ZEMLJAMA

Datum
Hrvatska
2007.

2,449,198

Srbija
1,408,588

Njemaka
1,742,880

Ruska
federacija

Italija
1,255,982

Slovenija

277,902

Kina

884,579

Austrija

597,930

SAD

535,957

Maarska

298,658

478,958

U 000 KM

Druge
zemlje

Ukupno

3,967,610

13,898,242

2008.

2,779,927

1,726,195

1,914,630

1,520,914

344,006

963,337

748,615

606,290

524,553

719,598

4,444,452

16,292,516

2009.

1,855,136

1,283,006

1,395,705

1,243,234

865,684

758,953

557,106

455,395

325,140

401,304

3,214,517

12,355,179

2010.

2,058,946

1,429,477

1,424,980

1,210,391

1,189,105

808,852

655,539

489,083

485,491

416,780

3,447,593

13,616,238

06.2012.

170,362

127,168

154,123

137,277

126,229

71,908

66,971

46,047

34,809

36,334

322,426

1,293,654

07.2012.

209,608

119,655

155,503

135,903

163,796

69,275

72,780

41,636

16,462

30,854

349,461

1,364,933

08.2012.

225,822

136,401

148,059

112,442

141,401

70,969

74,862

41,040

21,209

37,855

341,382

1,351,442

09.2012.

187,930

130,806

147,978

121,802

145,739

72,485

69,553

43,924

37,237

39,303

363,655

1,360,412

10.2012.

207,578

135,404

151,975

144,130

193,184

72,367

78,973

47,044

30,381

37,115

383,179

1,481,330

11.2012.

164,324

119,052

139,926

121,124

88,975

67,679

73,372

41,941

29,998

37,630

324,947

1,208,968

12.2012.

188,838

112,654

143,036

115,859

25,211

57,515

69,084

37,369

22,410

28,443

348,501

1,148,920

01.2013.

120,852

80,904

112,725

100,842

125,492

54,137

57,488

31,502

39,715

29,348

267,995

1,021,000

02.2013.

129,454

90,224

120,472

102,129

155,156

57,991

65,175

37,862

30,554

35,674

302,289

1,126,980

03.2013.

163,300

113,475

142,510

119,319

149,163

68,334

77,586

48,790

22,513

34,550

340,994

1,280,534

04.2013.

165,728

126,963

150,992

127,587

100,773

68,221

68,838

43,996

35,421

38,492

348,072

1,275,083

05.2013.

182,112

121,036

145,742

136,219

115,905

60,456

73,487

42,165

35,155

40,113

351,836

1,304,766

06.2013.

192,472

122,553

147,327

127,406

60,684

69,337

69,033

45,207

26,521

32,161

338,036

1,230,737

07.2013.

178,020

132,466

151,577

142,568

129,926

68,747

67,953

44,406

27,092

35,725

350,696

1,329,176

08.2013.

190,810

140,492

146,810

99,365

124,784

57,729

75,987

43,832

35,011

33,852

326,920

1,275,592

09.2013.

163,458

136,021

156,059

125,580

111,756

64,200

84,447

41,143

34,643

40,204

345,426

1,302,937

IZVOZ ROBE PO ZEMLJAMA

Datum
Njemaka

Hrvatska

Srbija

Italija

Slovenija

Austrija

Crna Gora

Druge
zemlje

U 000 KM
Ukupno

2007.

762,169

1,090,120

770,717

779,102

645,369

369,608

155,707

1,363,793

5,936,584

2008.

913,488

1,156,836

942,277

843,065

614,875

415,224

231,444

1,594,482

6,711,690

2009.

814,110

944,144

741,441

702,356

463,129

325,370

229,506

1,311,143

5,531,199

2010.

1,085,936

1,070,626

894,775

862,022

611,744

470,584

310,180

1,789,638

7,095,505

2011.

1,215,957

1,204,440

1,001,879

963,546

706,818

619,042

300,430

2,210,001

8,222,112

06.2012.

107,596

122,927

66,510

86,166

55,360

61,124

21,944

220,161

741,788

07.2012.
08.2012.

102,873

109,183

63,054

93,053

50,874

57,643

21,331

198,313

696,324

87,240

99,654

58,733

56,460

48,721

59,693

22,229

200,091

632,821

09.2012.
10.2012.

107,071

93,889

59,996

129,407

59,499

56,512

20,863

200,081

727,318

69,237

64,496

41,142

56,397

39,917

39,897

13,173

134,205

458,464

11.2012.
12.2012.

106,053

98,252

58,294

82,852

59,765

61,920

21,549

201,689

690,374

83,298

81,074

45,581

75,124

54,546

40,051

23,162

189,473

592,309

01.2013.

109,168

84,272

36,012

78,817

56,419

47,212

13,351

181,404

606,655

02.2013.

105,444

98,659

46,683

74,212

55,522

51,360

18,487

196,011

646,378

03.2013.

104,566

104,058

60,178

73,268

58,057

51,025

27,508

203,984

682,644

04.2013.

118,538

114,627

70,384

88,600

58,899

66,822

26,775

242,536

787,181

05.2013.

103,421

123,018

64,224

82,853

54,807

57,029

23,653

231,819

740,824

06.2013.

110,057

127,871

58,587

88,768

55,859

60,142

23,155

214,716

739,155

07.2013.

114,489

109,967

66,546

104,005

57,822

56,783

28,389

209,245

747,246

08.2013.

107,338

90,605

67,167

58,186

49,583

54,590

25,833

174,158

630,293

09.2013.

177,388

89,865

71,739

98,331

59,656

58,777

19,910

135,877

711,543

IZVOZ I UVOZ PO STATISTIKIM PROCEDURAMA, januar-septembar 2013.

ifra
procedure
1
2
3
1
2
3

Naziv statistike procedure

UKUPAN IZVOZ
Redovan izvoz
Izvoz nakon unutranje obrade
Izvoz na vanjsku obradu
UKUPAN UVOZ
Redovan uvoz
Uvoz na unutranju obradu
Uvoz nakon vanjske obrade

u hiljadama KM
6,291,920
3,923,907
2,357,822
10,190
11,146,804
9,657,681
1,480,892
8,232

www.finconsult.ba

Uee u procentima
100.00
62.36
37.47
0.16
100.00
86.64
13.29
0.07

119

Prosjene neto plae u FBiH u KM

I
2010
2011
2012
2013
860
850
840
830
820
810
800
790
780
770
760
750

II
794
811
828
836

III
786
797
818
817

II

III

IV
809
823
828
828

IV

V
805
815
827
836

VI
803
823
840
846

VI

VII
802
822
823
825

VII

804
814
829
841

VIII

VIII
806
827
836
835

IX

IX
802
820
817

XI
802
818
837

XI

XII
811
829
838

827
834
837

2013

2010

2011

2012

XII

Prosjene neto plae u KM u RS-u

2010

I
778

772

771

786

786

785

786

VIII
785

2011
2012
2013

798
819
811

804

807

803

816

817

811

821
811

814
799

817
798

826
796

818
816

823
803

840
830
820
810
800
790
780
770
760
750
740

II

II

III

III

IV

IV

VI

VI

VII

VII

VIII

IX

IX

XI

XII

794

779

791

813

807

802

813

815

818
811

804
813

817

819

818

XI

798

2010

2011

2012

2013

XII

Prosjene neto plae u KM u Brko distriktu

I
2011
2012
2013

II

III

IV

VI

VII

791
821

784
817

801
806

806
814

814
827

814
835

824

810

815

815

821

820

VIII
807
824

IX
805
822

X
807
805

XI
818
819

XII
819
816

827
823

840
830
820
810

2013

800

2011

790

2012

780
770
760
750

II

III

IV

VI

VII

VIII

IX

XI

XII

Prosjene neto plae u BiH u KM

I
2010
2011
2012
2013

II
794
807
826
829

III
786
799
818
815

IV
809
818
823
819

V
805
811
823
824

VI
795
821
836
832

VII
798
820
822
822

VIII
799
813
827
830

IX
800
822
830
828

X
806
814
813

XI
795
813
831

XII
805
824
832

818
828
831

840
830
820
810
800

2013

2010

2011

2012

790
780
770
760

120

II

III

IV

VI

VII

VIII

www.finconsult.ba

IX

XI

XII

PRIHODI ZAPOSLENIH PO OSNOVU NAKNADA, POMOI I

NAGRADA KOJE SE MOGU ISPLATITI BEZ POREZA
Red.
Br.

VRSTE ISPLATE

IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE

1.

NAKNADE TROKOVA SLUBENOG PUTOVANJA

1.1.

Dnevnice za slubena putovanja u zemlji u skladu sa Uredbom o naknadama

trokova za slubena putovanja (Slubene novine FBiH br.63/10, 9/11) i
Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o naknadama trokova za
slubena putoavanja (Slubene novine FBiH br.80/11), te Pravilnikom o
izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak
(Slubene novine FBIH br. 20/12) izmjene stupile na snagu 08.03.2012.
Dnevnice za slubena putovanja u inostranstvo prema Odluci o visini
dnevnice za slubena putovanja za budetske korisnike u FBiH

1.2.

Od 01.01.2013. godine do objavljivanja novog podatka dnevnica iznosi:

25,00 KM

Od 90 160 KM pregled po zemljama (PRIKAZANO U NASTAVKU)

1.3.

Dnevnice u zemlji kada je obezbjeena besplatna ishrana

umanjuje se za 30% dnevnica

1.4.

Trokovi prijevoza na slubenom putovanju

u visini stvarnih trokova

1.5.

Trokovi noenja na slubenom putovanju

u visini stvarnih trokova u hotelu, izuzev hotela de lux kategorije

1.6.

Naknada za koritenje privatnog automobila u slubene svrhe

u visini 20% cijene jedne litre utroenog goriva po preenom kilometru

1.7.

Naknada na ime trokova smjetaja ako isti nije obezbijeen ili se ne koristi

Pripadajua dnevnica se uveava za 70%

Napomena: Isplate zaposlenima preko navedenih iznosa tretiraju se kao plaa.

Isplate po ovim osnovama nezaposlenicima tretiraju se kao primanja od drugih samostalnih djelatnosti.
2.
2.1.

NAKNADA OSTALIH TROKOVA ZAPOSLENIKA

Trokovi prevoza na posao i s posla ako prevoz nije organiziran (najmanje 1 do visine cijene mjesene karte gradskog, prigradskog ili meugradskog
km, ako nema javnog prijevoza, ako prijevoz nije organiziran i ako nije
javnog prevoza
obezbjeena mjesena karta)

2.2.

Naknada za koritenje vlastitog automobila za prevoz na

posao i sa posla saglasno unutranjim aktima

2.3.
2.3.

Naknade za ishranu u toku rada (topli obrok) u visini 2%

prosjene neto plae FBiH prema posljednjem objavljenom statistikom
podatku
Naknade za ishranu u toku rada (topli obrok) u visini 2%
prosjene neto plae FBiH prema posljednjem objavljenom statistikom
podatku

do 20% cijene jedne litre benzina po preenom kilometru

na odobrenoj relaciji od mjesta stanovanja do mjesta rada, a najvie do iznosa
cijene 1,5 mjesene karte u javnom saobraaju
Od 14.12.12. do 17.01.2013 (837,37 x 2%)

16,75 KM dnevno

16,76 KM dnevno
Od 18.01.13. do 21.02.2013. (837,84 x 2%)
16,75 KM dnevno
Od 22.02.13. do 19.03.2013. (837,30 x 2%)
16,72 KM dnevno
Od 20.03.13. do 16.04.2013. (836,00 x 2%)
16,34 KM dnevno
Od 17.04.13. do 16.05.2013. (817,00 x 2%)
16,56 KM dnevno
Od 17.05.13. do 18.06.2013. (828,00 x 2%)
16,72 KM dnevno
Od 19.06.13. do 18.07.2013. (836,00 x 2%)
16,92 KM dnevno
Od 19.07.13. do 15.08.2013. (846,00 x 2%)
16,50 KM dnevno
Od 16.08.13. do 13.09.2013. (825,00 x 2%)
16, 82 KM dnevno
Od 14.09.13. do 18.10.2013. (841,00 x 2%)
Od 19.10.13. do objavljivanja novog podatka
16, 70 KM dnevno
(835,00 x 2%)
u visini 300 KM mjeseno,a na ime trokova odvojenog
ivota 50% od prosjene mjesene plae ostvarene u FBiH prema
posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statisku

2.4.

Naknada za smjetaj rukovodeih dravnih slubenika, ije je prebivalite

udaljeno vie od 120 km od sjedita federalnog organa

2.5.

Naknada za smjetaj rukovodioca federalnih organa izvrne vlasti (premijera, u visini 500 KM mjeseno, a za trokove odvojenog ivota
70% od prosjene mjesene plae ostvarene u FBiH prema posljednjem
zamjenika premijera i ministara Vlade FBiH)
objavljenom podatku Federalnog Zavoda za statistiku
Naknada za rad na terenu pod uslovom da se rad obavlja

20% od iznosa propisane dnevnice ako je osiguran smjetaj i

van mjesta zaposlenja i da traje due od 30 radnih dana neprekidno
ishrana

2.6.

do visine propisane dnevnice ako je osiguran samo smjetaj

do 70% od iznosa propisane dnevnice ako je osigurana samo ishrana

2.7.

Regres za godinji odmor

u visini prosjene neto plae u FBiH u posljednja tri mjeseca prije isplate ili u
visini 70% plae zaposlenika utvrene rjeenjem o plai isplaene u posljednja
tri mjeseca

2.8.

Otpremnina prilikom odlaska u penziju

u visini est neto plaa zaposlenika isplaenih u prethodnih

est mjeseci ili est prosjenih neto plaa u FBiH prema zadnjem
statistikom podatku, ukoliko je to povoljnije za zaposlenika

2.9.

Otpremina u sluaju otkaza ugovora o radu (od 28.01.2010.)

70% prosjene mjesene plae u posljednja tri mjeseca

prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrenu godinu kod tog
poslodavca

2.10.

Naknada trokova lijeenja zaposlenih, a od 28.01.2010. i

lanova ue porodice

u visini stvarnih trokova prema dokumentaciji (raunu-fakturi)

www.finconsult.ba

121

2.11.

Naknada trokova sahrane u sluaju smrti zaposlenika ili

lana njegove ue porodice, a od 28.01.2010. i u sluaju smrti
penzionisanog zaposlenika

u visini stvarnih trokova sahrane, a najvie do iznosa 4

prosjene neto plae u FBiH za prethodna 4 mjeseca

2.12.

Jubilarna nagrada za navreni odreeni broj godina

neprekidnog radnog staa kod istog poslodavca i to

za navrenih 5 godina ....... 0,5 prosjene mjesene plae

za navrenih 10 godina ........1
prosjena mjesena plaa
za navrenih 15 godina ........1,25 prosjene mjesene plae
za navrenih 20 godina .......1,50 prosjene mjesene plae
za navrenih 25 godina .............1,75 prosjene mjesene plae
za navrenih 30 godina .............2 prosjene mjesene plae
za navrenih 35 godina ..2,50 prosjene mjesene plae
(Osnovica je prosjena plaa ostvarena u FBiH u prethodna tri mjeseca, u
momentu isplate, a prema posljednjem statistikom podatku).

3.
3.1.

NOVANE POMOI ZAPOSLENICIMA

Novana pomo u sluaju nastanka
tekog invaliditeta zaposlenika (najmanje 60%
invaliditeta)
teke bolesti zaposlenika ili lana njegove ue porodice
hiruke intervencije na zaposleniku izvrene iz
zdravstvenih razloga i po preporuci ljekara

jednokratno u visini tri prosjene plae zaposlenika isplaene

u prethodna tri mjeseca ili u visini tri prosjene neto plae isplaene u FBiH
prema posljednjem statistikom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika

Napomena: Ako primanja koja se isplauju zaposlenicima prelaze iznose koji se ne oporezuju, razlike se smatraju primanjem od
nesamostalnog rada, odnosno plaom i podlijeu obraunu i plaanju i poreza i doprinosa kao na plae.
4.
1.

PRIHODI KOJI NE ULAZE U DOHODAK

Pokloni koje poslodavci daju zaposleniku povodom
dravnih i vjerskih praznika i/ili jubileja firme i slino

5.
5.1.
5.2.
5.3.
5.4.

PRIHODI OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI KOJI SE NE SMATRAJU KORISTIMA

Posebna radna odjea sa znakom poslodavca
Posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih propisa
Sistematski kontrolni ljekarski pregledi za sve zaposlene
Razni oblici obrazovanja i strunog usavravanja u vezi sa djelatnostima koji su neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavca i sl.

6.
1.
2.
3.

PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM

Prihodi po osnovi sudjelovanja u raspodjeli dobiti privrednih drutava (dividende ili udjeli)
Penzija rezidenta, bilo da je steena u inostranstvu ili u Bosni i Hercegovini
Pomoi i druga primanja ostvarena po osnovi posebnih propisa o pravima ratnih vojnih invalida i civilnih rtava rata, osim plae

4.

Socijalne pomoi, primanja odnosno donacije koje fizika lica ostvaruju po osnovu darovanja pravnih i fizikih lica za zdravstvene potrebe (operativne
zahvate, lijeenja, nabavku lijekova i ortopedskih pomagala), koja nisu plaena osnovnim, dopunskim ili privatnim zdravstvenim osiguranjem,

5.
6.
7.
8.
9.

Djeiji dodatak i novana sredstva za opremu novoroeneta

Nasljedstva i pokloni na koje se porez plaa po drugim federalnim i kantonalnim propisima
Prihodi od prodaje imovine koja je koritena u line svrhe
Nadoknade tete u sluaju elementarnih nepogoda
Osiguranje ili druga naknada tete nainjene na imovini, u iznosu koji je upotrijebljen za zamjenu ili popravak oteene
imovine

10.

Nagrade osvojene, odnosno dobivene u novcu, stvarima i/ili pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim slinim
natjecanjima

11.

Prihodi zaposlenika po osnovu naknada, pomoi i/ili nagrada, isplaeni od strane poslodavca za jedan porezni period, najvie do iznosa utvrenog
Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak (Slubene novine Federacije BiH, br.67/08 i 4/10)

12.

Nagrade za izuzetna dostignua u oblasti obrazovanja, kulture, nauke i dr. koje dodjeljuju organi vlasti povodom
obiljeavanja znaajnih datuma

7.
1.
2.

PRIHODI NA KOJE SE NE PLAA POREZ NA DOHODAK

Prihodi po osnovu naknada za vrijeme nezaposlenosti i sprijeenosti za rad koji su isplaeni na teret vanbudetskog fonda
Prihodi invalidnih osoba koje su zaposlene u privrednom drutvu, ustanovi ili radionici za radno i profesionalno
ospobljavanje i rehabilitaciju invalida

3.
4.
5.

Prihodi po osnovi naknada za tjelesna oteenja, umanjenu radnu sposobnost i naknada za pretrpljene neimovinske tete
Prihodi po osnovi naknada teta uposlenicima po osnovi posljedica nesree na radu
Prihodi po osnovi nagrada lanovima Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i nagrada za tehniko- tehnoloke inovacije

6.
7.

Naknade osuenim osobama za vrijeme odsluenja kazne u odgojno-popravnim odnosno kazneno-popravnim ustanovama
Prihodi po osnovi stipendija uenika i studenata na redovnom kolovanju, ne vee od 75 % prosjene neto plae po zaposlenom u Federaciji, prema
posljednjem objavljenom podatku nadlenog organa za statistiku, na mjesenom nivou

8.

Prihodi koje ostvare uenici i studenti putem uenikih i studentskih udruenja tokom jedne kalendarske godine, do iznosa
etiri prosjene mjesene plae zaposlenih u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku

9.

Nagrade uenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sistema i organiziranim kolskim i vankolskirn takmienjima, do visine
dvije prosjene neto plae po zaposlenom u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku nadlenog organa za statistiku,

10.

Dobici ostvareni ueem u nagradnim igrama koje organiziraju privredna drutva u propagandne svrhe, a koji se iskljuivo odnose na proizvod ili
paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko trina vrijednost takvog dobitka ne prelazi iznos od 1.000,00 KM;

11.

Naknade plae isplaene licima za vrijeme trajanja prekida posla za koii zaposlenik niie kriv

12.

Prihodi po osnovu karnate na tednju u bankama, tedionicama i tedno-kreditinim zadrugama, bankovnirn raunima (iro
raun, devizni raun i dr.) i kamate na dravne obveznice

122

do iznosa od 30% prosjene neto plae u FBiH za taj mjesec na godinjem nivou

www.finconsult.ba

DNEVNICE ZA SLUBENA PUTOVANJA U INOSTRANSTVO PREMA ODLUCI O VISINI DNEVNICE ZA

SLUBENA PUTOVANJA ZA BUDETSKE KORISNIKE U FBIH
(PRIMJENJUJE SE I NA SLUBENA PUTOVANJA U INOSTRANSTVO ZA PRIVREDNI SEKTOR U FBIH)
Red.
broj
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51

NAZIVZEMLJE
AFGANISTAN(ISLAMSKAREPUBLIKAAFGANISTAN)
ALBANIJA(REPUBLIKAALBANIJA)
ALIR(ALIRSKANARODNADEMOKRATSKAREPUBLIKA)
ANDORA(KNEEVINAANDORA)
ANGOLA(REPUBLIKAANGOLA)
ARGENTINA(ARGENTINSKAREPUBLIKA)
ARMENIJA(REPUBLIKAARMENIJA)
AUSTRALIJA
AUSTRIJA(REPUBLIKAAUSTRIJA)
AZERBEJDAN(REPUBLIKAAZERBEJDAN)
BELGIJA(KRALJEVINABELGIJA)
BJELORUSIJA(REPUBLIKABJELORUSIJA)
BOLIVIJA(REPUBLIKABOLIVIJA)
BRAZIL(FEDERATIVNAREPUBLIKABRAZIL)
BUGARSKA(NARODNAREPUBLIKABUGARSKA)
CIPAR(REPUBLIKACIPAR)
CRNAGORA(REPUBLIKACRNAGORA)
ILE(REPUBLIKAILE)
EKA(EKAREPUBLIKA)
DANSKA(KRALJEVINADANSKA)
EGIPAT(ARAPSKAREPUBLIKAEGIPAT)
ESTONIJA(REPUBLIKAESTONIJA)
ETIOPIJA(SAVEZNADEMOKRATSKAREPUBLIKAETIOPIJA)
FILIPINI(REPUBLIKAFILIPINI)
FINSKA(REPUBLIKAFINSKA)
FRANCUSKA(FRANCUSKAREPUBLIKA)
GRKA
GRUZIJA(REPUBLIKAGRUZIJA)
HONGKONG
HRVATSKA(REPUBLIKAHRVATSKA)
INDIJA(REPUBLIKAINDIJA)
INDONEZIJA(REPUBLIKAINDONEZIJA)
IRAK(REPUBLIKAIRAK)
IRAN(ISLAMSKAREPUBLIKAIRAN)
IRSKA
ISLAND(REPUBLIKAISLAND)
ITALIJA(ITALIJANSKAREPUBLIKA)
IZRAEL(DRAVAIZRAEL)
JAMAJKA
JAPAN
JEMEN
JORDAN(HAEMITSKAKRALJEVINAJORDAN)
JUNOAFRIKAREPUBLIKA
KANADA
KAZAHSTAN(REPUBLIKAKAZAHSTAN)
KENIJA(REPUBLIKAKENIJA)
KINA(NARODNAREPUBLIKAKINA)
KIRGISTAN(REPUBLIKAKIRGISTAN)
KOLUMBIJA(REPUBLIKAKOLUMBIJA)
KONGO(REPUBLIKAKONGO)
KOREJA(DEMOKRATSKANARODNAREPUBLIKAKOREJA)

www.finconsult.ba

IznosdnevnicauKM
90,00
90,00
90,00
120,00
120,00
90,00
90,00
125,00
140,00
90,00
140,00
100,00
90,00
120,00
90,00
110,00
90,00
90,00
110,00
140,00
90,00
100,00
110,00
90,00
130,00
140,00
110,00
90,00
120,00
100,00
100,00
100,00
110,00
110,00
120,00
150,00
130,00
100,00
90,00
150,00
90,00
90,00
90,00
120,00
90,00
90,00
100,00
90,00
100,00
110,00
100,00

123

Red.
broj
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100

124

NAZIVZEMLJE
KOREJA(REPUBLIKAKOREJA)
KUBA(REPUBLIKAKUBA)
KUVAJT(DRAVAKUVAJT)
LATVIJA(REPUBLIKALATVIJA)
LIBANON(REPUBLIKALIBANON)
LIBERIJA(REPUBLIKALIBERIJA)
LIBIJA(SOCIJALISTIKANARODNALIBANSKAARAPSKADAMAHIRIJA)
LITVIJA(REPUBLIKALITVIJA)
LUKSEMBURG(VELIKOVOJVODSTVOLUKSEMBURG)
MAARSKA(REPUBLIKAMAARSKA)
MAKEDONIJA(REPUBLIKAMAKEDONIJA)
MALEZIJA
MALTA
MEKSIKO(SJEDINJENEMEKSIKEDRAVE)
MOLDOVA(REPUBLIKAMOLDOVA)
MONAKO(KNEEVINAMONAKO)
MOZAMBIK(REPUBLIKAMOZAMBIK)
NIZOZEMSKA(KRALJEVINANIZOZEMSKA)
NORVEKA(KRALJEVINANORVEKA)
NOVIZELAND
NJEMAKA(SAVEZNAREPUBLIKANJEMAKA)
PAKISTAN(ISLAMSKAREPUBLIKAPAKISTAN)
PANAMA(REPUBLIKAPANAMA)
PERU(REPUBLIKAPERU)
POLJSKA(REPUBLIKAPOLJSKA)
PORTUGAL(REPUBLIKAPORTUGAL)
RUMUNIJA
RUSIJA(RUSKAFEDERACIJA)
SAD(SJEDINJENEAMERIKEDRAVE)
SAUDIJSKAARABIJA(KRALJEVINASAUDIJSKAARABIJA)
SENEGAL(REPUBLIKASENEGAL)
SINGAPUR(REPUBLIKASINGAPUR)
SIRIJA(ARAPSKAREPUBLIKASIRIJA)
SLOVAKA(REPUBLIKASLOVAKA)
SLOVENIJA(REPUBLIKASLOVENIJA)
SRBIJA(REPUBLIKASRBIJA)
SUDAN(REPUBLIKASUDAN)
PANIJA(KRALJEVINAPANIJA)
VEDSKA(KRALJEVINAVEDSKA)
VICARSKA(VICARSKAKONFEDERACIJA)
TADIKISTAN(REPUBLIKATADIKISTAN)
TUNIS(REPUBLIKATUNIS)
TURKMENISTAN
TURSKA(REPUBLIKATURSKA)
UJEDINJENIARAPSKIEMIRATI
UJEDINJENOKRALJEVSTVO(UJEDINJENAKRALJEVINAV.BRITANIJEIS.IRSKE)
UKRAJINA
UZBEKISTAN(REPUBLIKAUZBEKISTAN)
SVEOSTALE

www.finconsult.ba

IznosdnevnicauKM
100,00
100,00
110,00
100,00
100,00
100,00
100,00
110,00
150,00
100,00
90,00
90,00
120,00
100,00
100,00
100,00
100,00
140,00
160,00
120,00
140,00
90,00
100,00
100,00
100,00
110,00
110,00
110,00
120,00
110,00
90,00
130,00
100,00
100,00
100,00
90,00
110,00
120,00
150,00
150,00
90,00
90,00
90,00
110,00
110,00
140,00
120,00
90,00
90,00

OBRAUN POREZA NA DOHODAK I DOPRINOSA PO VAEIM PROPISIMA U FBiH

(STOPE, OSNOVICE, LINI ODBICI, NAJNIA SATNICA I OSNOVICA ZA OBRAUN
DOPRINOSA, RAUNI BUDETA I VANBUDETSKIH FONDOVA U FBIH)
STOPA POREZA NA DOHODAK
Stopom od 10% poreza na dohodak oporezuju se prihodi od: nesamostalne i samostalne djelatnosti,
imovine i imovinskih prava i ulaganja kapitala.
STOPE DOPRINOSA
Stope doprinosa za obraun kod nesamostalnog
Stope doprinosa za samostalne poduzetnike
rada iz bruto plae
17,0% za PiO
23,0% za PiO
12,5 % za doprinos ZO
16,5% za doprinos ZO
1,5% za doprinos od nezaposlenosti
2,0% za doprinos od nezaposlenosti
31,0% ukupne stope doprinosa iz bruto plae

41,5% ukupne stope doprinosa na osnovicu za

obraun

Na teret poslodavca na bruto plau

Osnovica za obraun doprinosa samostalnih

djelatnosti u 2013. godini
Obveznici
Mjesena osnovica
Samostalna djelatnost
1.388,00
slobodnog zanimanja
820,00
Samostalna djelatnost
obrta i srodne
djelatnosti
Djelatnost
442,00
poljoprivrede i
umarstva, koja porez
na dohodak utvruje
na osnovu poslovnih
knjiga
Samostalna djelatnost
694,00
obrta ili samostalna
djelatnost slobodnog
zanimanja koja porez
na dohodak plaa
paualno

6,0% za PiO
4,0% za doprinos ZO
0,5% za doprinos od nezaposlenosti
10,5% Ukupne stope doprinosa na bruto plau
Dodatni doprinos za PiO:

2,00% za zaposlenika rasporeenog na

radno mjesto na kojem se 12 mjeseni
rad rauna kao 14 mjeseci staa,

3,00% za zaposlenika rasporeenog na

radno mjesto na kojem se 12 mjeseni
rad rauna kao kao 15 mjeseci staa,

6,00% za zaposlenika rasporeenog na

radno mjesto na kojem se 12 mjeseni
rad rauna preko 15 mjeseci staa,

Napomena: Doprinosi iz i na bruto plau se

plaaju na dan isplate plaa, a najkasnije
posljednjeg dana narednog mjeseca

www.finconsult.ba

125

Posebno propisane osnovice za:

Nisko akumulacijske
djelatnosti
tradicionalnih
esnafskih zanata,
ukoliko se obavlja
samostalna djelatnost
obrta u skladu sa
propisima o porezu na
dohodak, i dohodak po
tom osnovu plaa
paualno

Zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj,

konoj i industriji obue kojima se
isplauje najnia plaa i nisko
akumulacijskim
djelatnostima
tradicionalnih esnafskih zanata, iznosi
minimalno 316,00 KM
Zaposlenike kod nerezidenta FBiH,kod
humanitarnih organizacija nerezidenata
FBIH,
zaposlenici
u
inozemstvu,
minimalan iznos 1.262,00 KM ( plaeni
doprinosi do 10-og u mjesecu za Samostalna djelatnost
taksi prevoza
protekli mjesec).
Zaposlenike upuene na rad ili struno
usavravanje u inozemstvu od strane
rezidenta FBIH, minimalan iznos
1.262,00 KM
(plaanje posebnog
doprinosa za ZO Odluka Vlade, i
plaanje doprinosa
istovremeno sa
isplatom plae).
Samostalna djelatnost
poljoprivrede i
umarstva, ukoliko
porez na dohodak
plaa paualno

316,00

316,00

Napomena: Samostalni preduzetnici mogu

izabrati i viu osnovicu uveanu za 2, odnosno 3
puta. Plaanje doprinosa se vri do 10-og u
mjesecu za protekli mjesec.
Stope doprinosa na primanja od druge samostalne djelatnosti i povremene nesamostalne
djelatnosti: ugovori o djelu, ugovori o autorskom djelu (honoraru), naknada lanovima nadzornih
odbora, angaman naunika, umjetnika, strunjaka, novinara, sudskih vjetaka, trgovakih putnika,
agenata, sportskih sudija, delegata i dr. koji ove djelatatnosti obavljaju pored neke svoje osnovne
djelatnosti ili samostalnog rada
Na teret obveznika (iz osnovice) 4% za osnovno Na teret isplatioca (na osnovicu) 6% za PiO
zdravstveno osiguranje:
doprinosa se vri
9% od ukupno obraunatog iznosa plaa Napomena: Plaanje
se u korist Zavoda ZO i reosiguranja FBiH istovremeno sa isplatom ugovorene naknade.
91% od ukupno obraunatog iznosa plaa
se u korist Zavoda ZO kantona
Napomena: Osnovica je bruto ugovoreni znos
umanjen za priznate trokove (20% priznatih
trokova kod ugovora o djelu i 30% priznatih
trokova kod autorskih honorara). Plaanje
doprinosa se vri istovremeno sa isplatom
ugovorene naknade.

126

www.finconsult.ba

LINI ODBICI PREMA LANU 24. ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Lini odbitak odbitak

Faktor linog odbitka

Iznos linog odbitka

Mjeseno
Godinje
300,00
3.600,00
150,00
1.800,00

Osnovni lini odbitak

1,00
Izdravani brani drug,
0,50
odnosno uzdravani
partner u izvanbranoj
zajednici (zajednica u
najmanje 3 god.)
0,50
150,00
1.800,00
Izdravani bivi brani
drug, kojemu obveznik
plaa alimentaciju
Izdravano prvo dijete
0,50
150,00
1.800,00
Izdravano drugo dijete
0,7
210,00
2.520,00
Izdravano tree i
0,9
270,00
3.240,00
svako sljedee dijete
Izdravanje djece iz
0,5; 0,7; 0,9
150,00 - 270,00
1.800,00 3.240,00
prethodnog braka, za
koje obveznik plaa
alimentaciju
Ostali izdravani
0,3
90,00
1.080,00
lanovi ue porodice
koji sa obveznikom ive
u zajednikom
domainstvu (smatraju
se roditelji poreznog
obveznika i roditelji
njegovog branog
druga, te preci i
potomci u prvoj liniji)
0,3
90,00
1.080,00
Utvrena lina
invalidnost i utvrena
invalidnost svakog
izdravanog lana ue
porodice
Napomena: Ne smatraju se izdravanim lanovima ue porodice (roditelji poreskog obveznika i
roditelji njegovog branog druga, preci i potomci u prvoj liniji), niti izdravanom djecom i branim
drugom osobe ija oporeziva primanja, primanja na koje se ne plaa porez i druga primanja koja se u
smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos 300,00 KM, odnosno
3.600,00 KM godinje u godini u kojoj se utvruje porez na dohodak.
NAJNIA SATNICA I NAJNIA OSNOVICA ZA OBRAUN DOPRINOSA
Najnia satnica (neto i bruto):

Najnia neto satnica 2,05 KM (1,95 x 1,05263)

Najnia bruto satnica 2,97 (1,95 x 1,52555)

Opim kolektivnim ugovorom za FBIH (Slubene novine FBIH, br 54/05i 62/08) je utvrena najnia
bruto i neto satnica koja ne moe biti manja od propisanog iznosa i slui za obraun osnovne plae
zaposlenika. Odlukom Vlade FBIH ((Slubene novine FBIH, br 22/08) i stavom Federalnog ministarstva

www.finconsult.ba

127

finansija broj: 03-02-1074/09 od 14.02.2009. g., od 1.1.2009 godine:

Najnia bruto plaa: Najnia bruto plaa koja slui i kao osnovica za obraun doprinosa utvruje se za
svaki mjesec, kao proizvod najnie bruto satnice (2,97 KM) i punog radnog vremena u mjesecu u
kojem se vri obraun plae (8 sati x broj radnih dana u tom mjesecu).
RAUNI KANTONALNIH BUDETA U FBiH
Kanton
Unsko-sanski kanton
Posavski kanton
Tuzlanski kanton
Zeniko-dobojski kanton
Bosansko-podrinjski kanton
Srednjobosanski kanton
Hercegovako-neretvanski
kanton
Zapadnohercegovaki kanton
Sarajevski kanton
Kanton broj 10-hercegbosanski
kanton

Banka
UniCredit Bank d.d. Mostar
Hypo-Alpe-Adria Bank d.d.
Mostar
NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla
Investiciono-komercijalna
banka d.d. Zenica
NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla
NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla
UniCredit Bank d.d. Mostar

Broj rauna
338-000-22100058-77
306-042-00008780-90

UniCredit Bank d.d. Mostar

UniCredit Bank d.d. Mostar
Raiffeisen bank d.d. Sarajevo

338-000-22000040-13
338-000-22100192-63
161-020-00335600-61

132-100-02560000-80
134-010-00000016-72
132-731-04102931-54
132-010-20125367-50
338-000-22000059-53

RAUNI VANBUDETSKIH FONDOVA

I. Zavodi za zdravstveno osiguranje
Union banka d.d. Sarajevo
Zavod za zdravstveno
osiguranje i reosiguranje FBIH
Federalni fond solidarnosti
Kantonalni Zavodi zdravstvenog osiguranja
UniCredit Bank d.d. Mostar
a) Kantonalni Zavod
zdravstvenog osiguranja Unskosanskog kantona
Intesa Sanpaolo banka d.d. BiH
b) Kantonalni Zavod
zdravstvenog osiguranja
Tuzlanskog kantona
c) Kantonalni Zavod
Investiciono-komercijalna
zdravstvenog osiguranja
banka d.d. Zenica
Zeniko-dobojskog kantona
Raiffeisen bank BH d.d.
d) Kantonalni Zavod
Sarajevo
zdravstvenog osiguranja
Bosansko-podrinjskog kantona
UniCredit Bank d.d. Mostar
e) Kantonalni Zavod
zdravstvenog osiguranja
Sarajevskog kantona
f) Kantonalni Zavod
Hypo Alpe Adria Bank d.d.
zdravstvenog osiguranja
Mostar

128

www.finconsult.ba

102-050-00000640-18

338-500-22751661-53
154-921-20044910-27
134-010-00000021-57
161-030-00049601-88
338-000-22100085-93
306-001-00010127-95

Hercegovako-neretvanskog
kantona
g) Kantonalni Zavod
zdravstvenog osiguranja
Zapadnohercegovakog
kantona
h) Kantonalni Zavod
zdravstvenog osiguranja
Srednjobosanskog kantona
i) Kantonalni Zavod
zdravstvenog osiguranja
Hercegbosankog kantona
j) Kantonalni Zavod
zdravstvenog osiguranja
Posavskog kantona

Hypo Alpe Adria Bank d.d.

Mostar

306-003-00006482-68

UniCredit Bank d.d. Mostar

338-000-22100307-09

Hypo Alpe Adria Bank d.d.

Mostar

306-009-00009077-40

Raiffeisen bank BH d.d.

Sarajevo

161-080-00026400-20

Federacija i kantoni
Zavod za zapoljavanje
Federacije BiH, Sarajevo

Banka
Raiffeisen bank BH d.d.
Sarajevo

Broj rauna
161-00000396800-03

a) Unsko-sanski kanton
b) Tuzlanski kanton
c) Zeniko-dobojski kanton
d) Bosansko-podrinjski kanton

UniCredit Bank d.d. Mostar

NLB Tuzlaska banka d.d.
IK banka d.d. Zenica
Privredna banka d.d. Sarajevo,
Filijala Gorade
Raiffeisen bank BH d.d.
Sarajevo
Raiffeisen bank BH d.d.
Sarajevo
UniCredit Bank d.d. Mostar
UniCredit Bank d.d. Mostar
Uncredit Bank d.d. Mostar
Hypo Alpe Adria Bank d.d.
Mostar

338-000-22100129-58
132-100-03110200-32
134-010-00001075-96
101-140-00004638-22

II. Zavodi za zapoljavanje

e) Kanton Sarajevo
f) Hercegovako neretvanski
kanton
g) Zapadnohercegovaki kanton
h) Srednjobosanski kanton
i) Hercegbosanski kanton
j) Posavski kanton

161-000-00274600-32
161-020-00138001-91
338-000-22000102-21
338-000-22100281-87
338-000-22000344-71
306-042-00009586-97

III. Fond PiO

Banka
Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje
UniCredit Bank d.d. Mostar
Raiffeisen banka d.d. Sarajevo
Intesa Sanpoaolo banka dd
Sarajevo

Broj rauna
338-000-22000077-96
161-020-00357000-75
154-001-20003303-81

Napomena: Objavljen je novi Pravilnik o nainu uplate javnih prihoda budeta i vanbudetskih
fondova na teritoriji Federacije BiH (Slubene novine FBIH br. 35/13 od 08.05.2013), u
skladu s kojim su aurirani uplatni rauni.
www.finconsult.ba

129

AKTUELNE IZMJENE POREZNIH PROPISA U BIH

UPUTSTVO O IZMJENAMA I DOPUNAMA
UPUTSTVA O REGISTRACIJI I UPISU U
JEDINSTVENI REGISTAR OBVEZNIKA
INDIREKTNIH POREZA1
lan 1.
U Uputstvu o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika
indirektnih poreza (Slubeni glasnik BiH, broj 81/07), u lanu
1. stav (1) broj Slubenog glasnika Bosne i Hercegovine 28/07
zamjenjuje se brojem 51/12, a rijei proizvoaa akciznih
proizvoda sa sjeditem u Bosni i Hercegovini zamjenjuju se
rijeju akcize.
lan 2.
U lanu 2. stav (1) rije domae brie se. U stavu (2) rije
domae brie se.

tanost i istinitost podataka navedenih u zahtjevu, a po potrebi

vri provjeru sjedita poslovanja, odnosno mjesto obavljanja
poslovne aktivnosti podnosioca zahtjeva neposrednim uvidom
na terenu. Provjera mjesta obavljanja poslovne aktivnosti
vri se u sluajevima gdje je za obavljanje poslovne aktivnosti
podnosioca zahtjeva neophodan proizvodni pogon, odnosno
u sluajevima gdje je za otpoinjanje poslovne aktivnosti
potreban dui vremenski period, te postoji sumnja da isti
nee ostvariti promet u tekuoj kalendarskoj godini. Slubenik
popunjava predregistracioni kontrolni list, koji se nalazi u ALICE,
dodaje bodove rizika, te tampa obrazac predregistracionog
lista i odlae ga u spis predmeta, nakon ega prijedlog sa
komentarom o osnovanosti zahtjeva dostavlja elektronskim
putem Sektoru za poreze- Odsjeku za podrku.
Stav (4) mijenja se i glasi:
(4) Slubenik iz stava (1) i (2) ovog lana, na zahtjev Grupe
za obradu poreznih prijava, a na osnovu podataka iz slubene
evidencije UIO, nakon provedenog postupka registracije,
oznaava obveznika PDV-a u ALICE kao izvoznika, oznaavajui
odgovarajue polje vezano za promet koji se odnosi na izvoz.

lan 3.

lan 6.

U Uputstvu o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika

indirektnih poreza (Slubeni glasnik BiH, broj 81/07), u lanu
3. stav (1), (2), (3), i (4), lanu (4) stav (1), lanu (5) stav (1),
lanu (8) stav (1), lanu 10. stav (1) i (3), lanu 11. stav (1), (3)
i (5), lanu 12. stav (1), (2), (3) i (4), lanu 13. stav (3) i lanu
16. stav (1) i (3) rijei Odsjek za pruanje usluga poreznim
obveznicima zamjenjuju se rijeima Odsjek za podrku,
a rijei Grupa za pruanje usluga poreznim obveznicima
zamjenjuju se rijeima Grupa za podrku.
lan 4.
U lanu 3. stav (1) iza rijei podnosi se dodaje se rije
mjesno.
U stavu (3) broj 04/l-UPJR/l zamjenjuje se brojem 04/1-17-1
-UPJR/1.
U stavu (4) broj 04/l-UPJR/l zamjenjuje se brojem 04/1-171-UPJR/1.

U lanu 5. dodaju se novi stavovi (1) i (3) koji glase: (1)

Ovlateni slubenik Odsjeka za podrku moe u sluajevima
propisanim lanom 18. Pravilnika o registraciji i upisu u
Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza, a na osnovu
izvrenih provjera u slubenim evidencijama UIO, zatraiti
mjere osiguranja kao uslov za dozvoljavanje registracije u vidu
bankovne garancije ili gotovinskog depozita, o emu Odsjek
izdaje zakljuak i dostavlja ga podnosiocu zahtjeva. Postupak
obezbjeenja mjera osiguranja u postupku registracije propisat
e se posebnim uputstvom o preduzimanju mjera osiguranja u
postupku registracije.
(3) Odsjek iz stava (1) donosi rjeenje o odbijanju zahtjeva za
registraciju ukoliko podnosilac zahtjeva nije u roku otklonio
nedostatke i ispunio uslove za registraciju, te ukoliko su podaci
u zahtjevu netani.
Dosadanji stav (1) postaje stav (2).

lan 5.

lan 7.

U lanu 4. stav (1) rije ZR zamjenjuje se rijeju ZR1. U stavu

(2) iza rijei obavjetenja brie se interpunkcijski znak taka
i dodaju se rijei uz upozorenje da ukoliko isti ne otklone,
zahtjev e se rijeiti prema stanju spisa.
Stav (3) mijenja se i glasi:
(3) U okviru postupka slubenik iz stava (1) ovog lana prikuplja
dokaze koji su od vanosti za donoenje rjeenja, provjerava
1 Sl. glasnik BiH, broj 79/13, 14.10.2013.

130

Naslov lana 6. mijenja se i glasi: Prava i obaveze po osnovu

registracije za PDV
U lanu 6. dodaje se novi stav (1) koji glasi: (1) Licu koje u
prethodnoj kalendarskoj godini ili u tekuoj godini ostvari
oporezivi promet u iznosu veem od praga PDV-a, prava i
obaveze po osnovu registracije za PDV, utvruju se od prvog
dana u narednom mjesecu u odnosu na mjesec u kojem je
ostvaren oporezivi promet.

www.finconsult.ba

Dosadanji stav (1) postaje stav (2), mijenja se i glasi: (2) Licu
za koje je vjerovatno da e u toku tekue kalendarske godine
ostvariti oporezivi promet u iznosu veem od praga PDV-a, te
se registruju za PDV po osnovu procijenjenog prometa prava i
obaveze po osnovu registracije se utvruju od dana donoenja
rjeenja o registraciji i upisu u Registar. U situacijama gdje
postoji sumnja da e lice u toku kalendarske godine ostvariti
oporezivi promet u iznosu veem od praga PDV-a (npr. dua
investiciona ulaganja, izgradnja i prodaja ili iznajmljivanje
nekretnina), od istog e se u postupku registracije traiti dokazi
da e ostvariti navedeni promet (ugovori i sl.).
Dosadanji stav (2) postaje stav (3).
Dosadanji stav (3) postaje stav (4) i u istom se rijei stava (2)
zamjenjuju rijeima stava (3). Iza stava (4) dodaje se novi stav
(5) koji glasi:
(5) U sluaju kada jedno fiziko lice-preduzetnik, registrovani
obveznik PDV-a, prestaje sa obavljanjem djelatnosti u svojoj
preduzetnikoj radnji po rjeenju nadlenog organa, a u istoj
radnji odmah nastavlja da obavlja djelatnost drugi preduzetnik
koji e time postati PDV obveznik, a istom je nadlena porezna
uprava dodijelila PIB/JIB prethodnog obveznika, poetak
registracije kod novog PDV obveznika utvruje se narednog
dana u odnosu na dan prestanka registracije prethodnog
obveznika. Preduzetnik koji nastavlja obavljati djelatnost
Upravi dostavlja notarski ovjerenu izjavu o preuzimanju svih
obaveza po osnovu PDV-a, koje se eventualno naknadno
utvrde u postupku kontrole.
lan 8.
U lanu 7. stav (1) rijei lana 24. zamjenjuju se rijeima
lana 26.. Stav (2) mijenja se i glasi:
(2) Uvjerenje se izrauje u jednom primjerku, koji se zajedno
sa rjeenjem o registraciji dostavlja registrovanom obvezniku
indirektnih poreza putem regionalnog centra, a kopija istog
se zajedno sa jednim primjerkom rjeenja arhivira u spis u
regionalnom centru.
U stavu (3) iza rijei uvjerenje dodaju se rijei i rjeenje
o registraciji, a rije dostavlja zamjenjuje se rijeju
dostavljaju.
lan 9.
U lanu 9. stav (1) iza rijei centru brie se intrerpunkcijski
znak taka i dodaju se rijei dok se jedan primjerak rjeenja o
registraciji i tampani primjerak elektronske verzije zahtjeva za
registraciju ZR1 arhivira i uva u Sredinjem uredu.
lan 10.
U lanu 10. stav (3) iza rijei izvjetaja dodaju se rijei donosi
rjeenje o upisu promjene podataka u Registru i.
lan 11.
U lanu 12. stav (2) mijenja se i glasi:

(2) Zahtjev za prestanak registracije podnosi se mjesno

nadlenom regionalnom centru i nakon kompletiranja
dokumentacije ili po isteku ostavljenog roka za ispravljanje
nedostataka prosljeuje se Odsjeku za podrku na nadleno
rjeavanje. Iza stava (3) dodaju se novi stavovi (4), (5), (6),
(7), (8), (9), (10) i (11) koji glase: (4) U postupku prestanka
registracije Odsjek za podrku trai od nadlenog kontrolnog
organa da izvri revizionu kontrolu izvravanja obaveza
poreznog obveznika.
(5) Reviziona kontrola se nee traiti u sluajevima ve
zakljuenog postupka steaja ili likvidacije i izvrene statusne
promjene kojim je drutvo prestalo da postoji, kao i u postupku
pokrenutom po slubenoj dunosti za obveznika PDV-a koji je
od poetka registracije u svim prijavama samooporezivanja u
svim poljima prijave iskazivao nule, te za obveznika koji je u
periodu od maksimalno 60 mjeseci prije pokretanja postupka
prestanka registracije u polju 11 i/ili 21, 22 i 23 prijave
samooporezivanja iskazao vrijednost manju od 20.000,00KM,
za periode koji nisu pokriveni kontrolom.
(6) Reviziona kontrola se nee traiti i u sluajevima u
kojima je obveznik PDV-a dui vremenski period u prijavama
samooporezivanja u svim poljima prijave iskazivao nule, a
u poetku registracije u istim iskazivao promete, odnosno
vrijednosti ulaza i izlaza, ali je u meuvremenu nastupila
zastara prava UIO na razrez obaveza, shodno lanu 36. Zakona
i postupku indirektnog oporezivanja, u kom sluaju se ne moe
izvriti kontrola istih.
(7) Nakon to kontrolni organ nadlean za kontrolu pravnog
sljedbenika drutva koje je izvrilo statusnu promjenu
pripajanja, spajanja ili podjele dostavi zapisnik o revizionoj
kontroli Odsjeku za podrku, isti e, na osnovu podataka
iz zapisnika o kontroli sljedbenika, u postupku utvrivati
ispunjenost uslova za prestanak registracije drutva kojem
je prethodno oduzet identifikacioni broj, shodno lanu 43.
Pravilnika.
(8) U postupku prestanka registracije Odsjek za podrku
prikuplja podatke od drugih organizacionih jedinica Uprave
iz okvira njihove nadlenosti o eventualnim dugovanjima i
poinjenim prekrajima i krivinim djelima, a koje mogu imati
utjecaja na postupak prestanka registracije.
(9) Za obveznika PDV-a koji od poetka registracije podnosi
samo prijave sa iskazanim nulama u svim poljima prijave, kao
i u sluajevima iz stava (6) ovog lana, postupak prestanka
registracije po slubenoj dunosti provodi se na nain da
slubenik Grupe za podrku vri odreene provjere (promet po
svim transakcionim raunima otvorenim kod banaka kod kojih
obveznik ima otvorene raune i sl.) i uzima izjave obveznika,
te sve prikupljene dokaze uz sainjenu slubenu zabiljeku o
izvrenim provjerama dostavlja Odsjeku za podrku na dalje
postupanje.
(10) Za obveznika PDV-a koji je u periodu od maksimalno 60
mjeseci prije pokretanja postupka prestanka registracije u polju
11 i/ili 21, 22 i 23 prijave samooporezivanja iskazao vrijednost

www.finconsult.ba

131

manju od 20.000,00 KM, za periode koji nisu pokriveni

kontrolom, postupak prestanka registracije provodi se na
nain da slubenik Grupe za podrku, na osnovu dostavljene
popisne liste dobara na zalihama, vri provjeru da li je izvren
obraun PDV-a na zalihe i da li je iskazan u posljednjoj prijavi
za PDV, te po potrebi trai dostavu pojedinih ulaznih faktura na
osnovu kojih je izvren odbitak ili povrat PDV- a u odreenom
periodu. O izvrenim provjerama sainjava slubenu zabiljeku
i cjelokupnu prikupljenu dokumentaciju i dokaze dostavlja
Odsjeku za podrku na dalje postupanje.
(11) Ukoliko su uslovi ispunjeni, nakon provedenog postupka
prestanka registracije, Odsjek iz stava (1) donosi rjeenje o
prestanku registracije.
Dosadanji stav (4) postaje stav (12).
lan 12.
Iza lana 12. dodaje se novi lan 12a. koji glasi:
lan 12a.
(Oduzimanje identifikaci?nog broja)
(1) Odsjek za podrku po slubenoj dunosti provodi postupak
oduzimanja identifikacionog broja u sluajevima navedenim u
lanu 43. Pravilnika.
(2) U sluaju kada je porezni obveznik nedostupan za kontrolne
organe UIO, o tome kontrolni organi, nakon iscrpljivanja svih
mogunosti kontaktiranja sa obveznikom, odgovornim licem
obveznika i knjigovoom, te nadlenom poreznom upravom,
sainjavaju pismenu informaciju u kojoj konstatuju injenino
stanje i istu dostavljaju Odsjeku iz stava (1) na nadleno
postupanje.
(3) Postupak oduzimanja identifikacionog broja obveznika
primjenjuje se i u sluaju statusnih promjena drutva, kojim
ono prestaje da postoji (pripajanje, spajanje i podjela drutva),
na osnovu dostavljenog rjeenja nadlenog suda o izvrenoj
statusnoj promjeni, nakon ega se o istom obavjetava kontrolni
organ nadlean za kontrolu njegovog pravnog sljedbenika.
(4) U sluaju kada porezni obveznik obavlja poslovnu djelatnost
kao fiktivni promet navedeno injenino stanje se utvruje
kontrolom i konstatuje zapisnikom o kontroli, u kojem se
nedvosmisleno navodi da je sav promet koji je obveznik izvrio
fiktivan i isti se dostavlja Odsjeku iz stava (1) na nadleno
postupanje sa prijedlogom za pokretanje postupka oduzimanja
identifikaci?nog broja.
lan 13.
U lanu 14. stav (1) iza rijei izmjene stavlja se interpunkcijski
znak zarez i dodaju rijei prestanak registracije i oduzimanje
identifikaci?nog broja
lan 14.
Iza lana 31. dodaje se novi lan 31a. koji glasi:

132

lan 31a.
(Redoslijed upisa naziva obveznika)
(1) Obvezniku fizikom licu-preduzetniku koji je upisan u
Registar i kojem je prilikom upisa u nazivu prvo upisan naziv
preduzetnike radnje, a potom ime i prezime, izvrie se
izmjena redoslijeda upisivanja naziva, na nain da se prvo upie
ime i prezime obveznika, a potom naziv preduzetnike radnje.
(2) Nadlena Grupa za podrku, nakon to izvri izmjene iz
stava (1) ovog lana, o istim obavjetava Odsjek za podrku,
koji po slubenoj dunosti izdaje novo uvjerenje o registraciji i
upisu u Registar.
lan 15.
U lanu 32. stav (1) briu se rijei u smislu lana 41. Pravilnika
a umjesto njih se dodaju rijei nakon spajanja dosadanjih
registara.
lan 16.
Ovo Uputstvo stupa na snagu narednog dana od dana
objavljivanja u Slubenom glasniku BiH.

PRAVILNIK O USLOVIMA ZA OBAVLJANJE

POSLOVA INTERNE REVIZIJE U JAVNOM
SEKTORU U FEDERACIJI BOSNE I
HERCEGOVINE2
OPE ODREDBE
lan 1.
(Predmet pravilnika)
Ovim Pravilnikom, na osnovu lana 11. Zakona o internoj reviziji
u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene
novine Federacije BiH, broj 47/08, u daljem tekstu: Zakon),
ureuju se posebni uslovi za postavljenje dravnih slubenika
koji rade na uspostavljanju sistema i vrenju funkcije interne
revizije u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine.
lan 2.
(Primjena pravilnika)
Odredbe ovog Pravilnika primjenjivat e se na korisnike javnih
sredstava budeta Federacije Bosne i Hercegovine, kantona,
opina, gradova i vanbudetskih fondova, kako je definisano
lanom 1. stav (2) Zakona.
USLOVI POSTAVLJENJA
lan 3.
(Opi uslovi)
Opi uslovi za postavljenje dravnih slubenika koji rade na
2 Sl. novine Federacije BiH, broj 85/13, 30.10.2013.

www.finconsult.ba

uspostavljanju sistema i vrenju funkcije interne revizije u

javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine, shodno lanu
11. stav (1) Zakona, propisani su Zakonom o dravnoj slubi u
Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije
BiH, br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 08/06 i 04/12).
lan 4.
(Posebni uslovi za postavljenje rukovodilaca jedinice interne
revizije)
(1) Posebni uslovi za postavljenje rukovodilaca jedinice interne
revizije su:
a) VSS - VII stepen strune spreme ekonomskog ili pravnog
smjera, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog
sistema studiranja (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili
drugog ili treeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja,
b) minimalno pet godina radnog staa u struci nakon stjecanja
diplome iz take a) ovog stava, od ega minimalno tri godine na
nekim od sljedeih poslova:
- poslovima revizije ili
- poslovima interne revizije ili
- poslovima budetiranja u javnom sektoru ili
- poslovima u vezi sa trezorskim poslovanjem ili
- finansijsko-raunovodstvenim poslovima.
c) certifikat ovlatenog internog revizora u javnom sektoru
verificiran od Centralne harmonizacijske jedinice Federalnog
ministarstva finansija (u daljem tekstu: CHJ FMF),
d) poznavanje rada na raunaru,
e) poznavanje engleskog jezika i
f) da nije u sukobu interesa u smislu odredbi lana 12. Zakona.
(2) Obaveza ispunjavanja uslova iz stava (1) ovog lana odnosi
se i na efove odsjeka u CHJ FMF.
lan 5.
(Posebni uslovi za postavljenje internih revizora)
(1) Posebni uslovi za postavljenje internih revizora su:
a) VSS - VII stepen strune spreme odgovarajueg smjera,
odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema
studiranja (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili
treeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja,
b) minimalno tri godine radnog staa u struci nakon stjecanja
diplome iz take a) ovog stava, od ega minimalno dvije godine
na nekim od sljedeih poslova:
- poslovima revizije ili
- poslovima interne revizije ili
- poslovima budetiranja u javnom sektoru ili
- poslovima u vezi sa trezorskim poslovanjem ili
- finansijsko-raunovodstvenim poslovima ili
- poslovima javnih nabavki ili
- poslovima informatike struke
c) certifikat ovlatenog internog revizora u javnom sektoru
verificiran od CHJ FMF,
d) poznavanje rada na raunaru,
e) poznavanje engleskog jezika i
f) da nije u sukobu interesa u smislu odredbi lana 12. Zakona.
(2) Obaveza ispunjavanja uslova iz stava (1) ovog lana odnosi

se i na zaposlene u CHJ FMF koji rade na poslovima razvoja

sistema interne revizije.
lan 6.
(Dokazi za ispunjavanje opih i posebnih uslova)
(1) Pored dokaza za ispunjavanje opih uslova, propisanih
Zakonom o dravnoj slubi Federacije Bosne i Hercegovine
i posebnih uslova, propisanih odredbama ovog Pravilnika,
kandidati su duni priloiti sljedee dokaze:
a) Za ispunjavanje uslova iz lana 4. stav (1) taka c) i lana
5. stav (1) taka c) kandidati su duni dostaviti certifikat
ovlatenog internog revizora izdat od strane strukovnog
udruenja i verificiran od strane CHJ FMF.
b) Za ispunjavanje uslova iz lana 4. stav (1) taka f) i lana 5.
stav (1) taka f) kandidati su duni dostaviti ovjerenu izjavu da
nisu u sukobu interesa u smislu odredbi lana 12. Zakona.
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 7.
(Rok i nain za usklaivanje sa propisanim uslovima)
(1) Osobe koje obavljaju poslove u vezi sa vrenjem funkcije i
uspostavljanjem sistema interne revizije, koje su u momentu
stupanja na snagu ovog Pravilnika zaposlene u nekoj od
organizacija iz lana 1. stav (2) Zakona, obavezne su ispuniti
uslove iz l. 4, 5. i 6. ovog Pravilnika najkasnije do 31.12.2014.
godine, a prema proceduri koju propie CHJ FMF.
(2) Na zahtjev osoba iz stava (1) ovog lana, koje posjeduju
certifikat ovlatenog internog revizora, izdat od strane
strukovnog udruenja, a u cilju osiguranja kontinuiteta u
vrenju funkcije interne revizije u periodu od dana stupanja na
snagu ovog Pravilnika pa do 31.12. 2014. godine, CHJ FMF je
obavezna izdati miljenje o prihvatljivosti njihovog certifikata u
smislu kvalifikovanosti za obavljanje poslova iz oblasti interne
revizije u navedenom periodu.
(3) Za osobe kojima CHJ FMF izda pozitivno miljenje
o prihvatljivosti njihovog certifikata, rasporeivanje na
odgovarajue poslove i zadatke u organizacijama iz lana 1.
stav (2) Zakona, vrit e se u skladu sa propisima kojima je
ureena ova oblast.
lan 8.
(Usklaivanje pravilnika o unutranjoj organizaciji) Organizacije
iz lana 2. ovog Pravilnika, potrebno je da najkasnije u roku
od est mjeseci od stupanja na snagu ovog Pravilnika, sa istim
usklade pravilnike o unutranjoj organizaciji uz prethodno
pribavljeno miljenje CHJ FMF iz lana 6. stav (2) taka 7)
Zakona.
lan 9.
(Stupanje na snagu)
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja
u Slubenim novinama Federacije BiH.

www.finconsult.ba

133

PRAVILNIK O KRITERIJIMA ZA
USPOSTAVLJANJE JEDINICA ZA INTERNU
REVIZIJU U JAVNOM SEKTORU U
FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE3
lan 1.
(Predmet pravilnika)
Ovim Pravilnikom ureuju se kriteriji za uspostavljanje jedinica
za internu reviziju u skladu sa lanom 9. stav (2) Zakona
o internoj reviziji u javnom sektoru u Federaciji Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon).
lan 2.
(Organizacije na koje se pravilnik primjenjuje)
Pod organizacijama javnog sektora u Federaciji Bosne
i Hercegovine, u smislu primjene ovog Pravilnika,
podrazumijevaju se korisnici javnih sredstava budeta
Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, opina, gradova i
vanbudetskih fondova, kako je definirano lanom 1. stav (2)
Zakona.
lan 3.
(Kriteriji za uspostavljanje jedinice za internu reviziju)
(1) U skladu sa lanom 9. stav (1) Zakona, kriteriji za
uspostavljanje jedinice za internu reviziju su:
a. Broj zaposlenih vei od 200,
b. Ukupan godinji budet vei od 10.000.000,00 KM,
c. Nivo izvrenih transakcija ili ostvarivanje prihoda od
djelatnosti, koji ukupno premauje iznos od 15.000.000,00 KM,
d. Rizik, koji predstavlja vjerovatnou nastanka dogaaja, a koji
moe da utjee na ostvarivanje ciljeva organizacije.
(2) Kriteriji iz stava (1) ovog lana, smatrat e se ispunjenim
kada je ispunjen najmanje jedan od propisanih kriterija.
(3) Kod korisnika javnih sredstava budeta kantona Federacije
Bosne i Hercegovine, kriteriji iz stava (1) ovog lana, smatrat e
se ispunjenim i primjenjivati na kanton u cjelini.
(4) Centralna harmonizacijska jedinica Federalnog ministarstva
finansija (u daljem tekstu: CHJ FMF) e prilikom davanja
miljenja o uspostavi jedinica interne revizije iz lana 6. stav
(2), taka 7) Zakona posebno voditi rauna o primjeni koncepta
vrijednost za novac (eng. value for money) i koncepta 3E
(ekonominost, efikasnost i efektivnost).
lan 4.
(Formiranje jedinica za internu reviziju)
Formiranje jedinica za internu reviziju izvrit e se u skladu
sa Zakonom i Uredbom o naelima za utvrivanje unutranje
organizacije federalnih organa uprave i federalnih upravnih
organizacija (Slubene novine Federacije BiH, broj 36/06), uz
3 Sl. novine Federacije BiH, broj 82/13, 23.10.2013.

134

pribavljeno miljenje CHJ FMF, u smislu odredbe lana 6. stav

(2) taka 7) Zakona.
lan 5.
(Organizacioni status interne revizije)
Pod jedinicom za internu reviziju podrazumijeva se osnovna
organizaciona jedinica u organizacijama iz lana 2. ovog
Pravilnika koja vri funkciju interne revizije u skladu sa
Zakonom, principima i standardima profesije interne revizije,
i koja, u skladu sa lanom 6. stav (2) taka 7) Zakona, moe biti
organizovana kao jedinica za internu reviziju ili interni revizor u
funkciji jedinice za internu reviziju.
lan 6.
(Status rukovodioca jedinice za internu reviziju)
(1) Rukovodilac jedinice za internu reviziju i interni revizor u
funkciji jedinice za internu reviziju odgovaraju najviem nivou
rukovoenja institucijom, odnosno rukovodiocu institucije.
(2) Rukovodilac jedinice za internu reviziju postavlja se u
skladu sa odredbama lana 11. stav (2) Zakona i njegov status
se odreuje pravilnikom o unutranjoj organizaciji, a u skladu
sa Uredbom o poslovima osnovne djelatnosti iz nadlenosti
organa dravne slube koje obavljaju dravni slubenici,
uvjetima za vrenje tih poslova i ostvarivanju odreenih prava
iz radnog odnosa (Slubene novine Federacije BiH, br. 35/04,
3/06 i 19/12).
lan 7.
(Jedinice za internu reviziju na nivou Federacije BiH)
U skladu sa kriterijima iz lana 3. stav (1) ovog Pravilnika,
jedinice za internu reviziju na nivou Federacije BiH obavezne
su uspostaviti sljedee organizacije:
1) Parlament Federacije Bosne i Hercegovine za:
- Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
- Predstavniki dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
- Zajednike slube Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
2) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine za:
- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
- Ured Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo
i usklaenost sa propisima Evropske unije
- Ured Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za odnose sa
javnou
- Ured za saradnju i zastupanje pred Ustavnim sudom Bosne i
Hercegovine
- Federalna komisija za koncesije
3) Sluba za zajednike poslove organa i tijela Federacije Bosne
i Hercegovine
4) Federalno ministarstvo unutranjih poslova za:
- Federalno ministarstvo unutranjih poslova
- Federalna uprava policije
5) Federalno ministarstvo pravde za:
- Federalno ministarstvo pravde
- Kazneno-popravni zavodi

www.finconsult.ba

6) Federalno ministarstvo finansija za:

- Federalno ministarstvo finansija
- Ured predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine
- Ured potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine
- Federalna finansijska policija
- Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine
- Federalno tuilatvo Federacije Bosne i Hercegovine
- Federalno pravobranilatvo
- Federalna uprava za geodetske i imovinskopravne poslove
- Federalni zavod za statistiku
- Federalni hidrometeoroloki zavod
- Arhiv Federacije
- Federalni zavod za programiranje razvoja
- Federalna direkcija robnih rezervi
- Federalna uprava civilne zatite
- Federalni tab civilne zatite
- Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine
- Federalna novinska agencija
Javna ustanova Centar za edukaciju sudija i
tuilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Agencija za dravnu slubu Federacije Bosne i
Hercegovine
- Odbor dravne slube za albe Federacije Bosne
i Hercegovine
- Federalna uprava za inspekcijske poslove
- Federalno ministarstvo trgovine
- Federalno ministarstvo prostornog ureenja
- Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke
7) Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine
8) Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
9) Federalno ministarstvo prometa i komunikacije za:
- Federalno ministarstvo prometa i komunikacije
- Federalna direkcija za civilnu avijaciju
10) Federalno ministarstvo zdravstva za:
- Federalno ministarstvo zdravstva
- Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine
11) Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i
umarstva za:
- Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i
umarstva
- Federalni zavod za geologiju
- Federalni zavod za agropedologiju
- Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo
- Federalni agromediteranski zavod Mostar
12) Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine za:
- Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine
- Sudska policija Federacije Bosne i Hercegovine
13) Federalno ministarstvo za pitanje boraca i invalida
odbrambeno-oslobodilakog rata
14) Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta
15) Federalno ministarstvo rada i socijalne politike
16) Federalno ministarstvo kulture i sporta
17) Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica
18) Federalno ministarstvo okolia i turizma

lan 8.
(Jedinice za internu reviziju na nivou kantona Federacije Bosne
i Hercegovine)
(1) U skladu sa kriterijima iz lana 3. st. (1) i (4) ovog Pravilnika,
svi kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine e formirati
jedinice za internu reviziju pri kantonalnom ministarstvu
finansija, koje e pokrivati sve budetske organizacije prvog i
drugog reda u sastavu kantona, u skladu sa lanom 2. stav (1)
ta. 4) i 5) Zakona.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog lana, budetske organizacije
prvog i drugog reda u sastavu kantona mogu uz pribavljeno
miljenje CHJ FMF iz lana 6. stav (2) taka 7) Zakona, uspostaviti
jedinice za internu reviziju, pod uslovom da ispunjavaju kriterije
iz lana 3. stav (1) ovog Pravilnika.
lan 9.
(Jedinice za internu reviziju na nivou opina u Federaciji Bosne
i Hercegovine)
(1) U skladu sa kriterijima iz lana 3. stav (1) ovog Pravilnika,
jedinice za internu reviziju na nivou opina u Federaciji Bosne i
Hercegovine obavezne su uspostaviti sljedee opine:
1) Biha
2) Cazin
3) Sanski Most
4) Velika Kladua
5) Banovii
6) Graanica
7) Gradaac
8) Lukavac
9) Srebrenik
10) Tuzla
11) ivinice
12) Kakanj
13) Teanj
14) Visoko
15) Zavidovii
16) Zenica
17) Travnik
18) apljina
19) Jablanica
20) Konjic
21) Prozor
22) Ljubuki
23) Centar
24) Ilida
25) Novi grad
26) Novo Sarajevo
27) Stari grad
28) Vogoa
29) Livno
30) Tomislavgrad
(2) Organizacije na nivou opina u Federaciji Bosne i
Hercegovine, koje ne ispunjavaju kriterije za uspostavljanje

www.finconsult.ba

135

jedinice za internu reviziju, obavezne su na osnovu lana 8.

stav (4) Zakona postaviti jednog samostalnog internog revizora
u funkciji jedinice za internu reviziju.
lan 10.
(Jedinice za internu reviziju na nivou jedinica lokalne samouprave
sa statusom grada u Federaciji Bosne i Hercegovine)
U skladu sa kriterijima iz lana 3. stav (1) ovog Pravilnika, jedinice
za internu reviziju na nivou jedinica lokalne samouprave sa
statusom grada u Federaciji Bosne i Hercegovine obavezni su
uspostaviti sljedei gradovi:
1) Grad Sarajevo
2) Grad Mostar
lan 11.
(Jedinice za internu reviziju na nivou vanbudetskih fondova u
Federaciji Bosne i Hercegovine)
(1) U skladu sa kriterijima iz lana 3. stav (1) ovog Pravilnika,
jedinice za internu reviziju na nivou vanbudetskih fondova u
Federaciji Bosne i Hercegovine obavezni su uspostaviti sljedei
vanbudetski fondovi:
1) Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije
Bosne i Hercegovine
2) Federalni zavod za zapoljavanje
3) Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje
4) Zavod zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona
5) JU Sluba za zapoljavanje Unsko-sanskog kantona
6) Zavod zdravstvenog osiguranja Posavskog kantona
7) Zavod zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona
8) JU Sluba za zapoljavanje Tuzlanskog kantona
9) Zavod zdravstvenog osiguranja Zeniko-dobojskog kantona
10) JU Sluba za zapoljavanje Zeniko-dobojskog kantona
11) Zavod zdravstvenog osiguranja Bosansko-podrinjskog
kantona Gorade
12) Zavod zdravstvenog osiguranja Srednjobosanskog kantona
13) Zavod zdravstvenog osiguranja Hercegovakoneretvanskog
kantona
14) Sluba za zapoljavanje Hercegovako-neretvanskog
kantona
15) Zavod za zdravstveno osiguranje Zapadnohercegovakog
kantona
16) Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo
17) JU Sluba za zapoljavanje Kantona Sarajevo
18) Zavod za zdravstveno osiguranje Kantona 10 Livno
(2) Na osnovu kriterija iz lana 3. stav (1) taka d) ovog
Pravilnika zbog znaaja rizika i utjecaja vanbudetskog fonda
u funkcionisanju kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine,
sljedei vanbudetski fondovi e biti obuhvaeni radom
jedinice za internu reviziju kantonalnog ministarstva finansija
iz kantona kojem pripadaju:
1) Sluba za zapoljavanje Posavskog kantona
2) JU Sluba za zapoljavanje Bosansko-podrinjskog kantona

136

Gorade
3) Sluba za zapoljavanje Srednjobosanskog kantona
4) Sluba za zapoljavanje Zapadnohercegovakog kantona
5) Kantonalni zavod za upoljavanje Kantona 10 Livno
lan 12.
(Nadlenost jedinica za internu reviziju uspostavljenih za vie
organizacija)
(1) Interna revizija u organizacijama, koja je uspostavljena u
skladu sa odredbama lana 8. Zakona, vrit e se na osnovu
odobrenih stratekih, godinjih i pojedinanih revizorskih
planova koji se zasnivaju na procjeni rizika i, na toj osnovi,
utvrenih prioriteta koji osiguravaju efikasno i efektivno
koritenje raspoloivih resursa.
(2) Rukovodioci jedinica za internu reviziju iz lana 6. ovog
Pravilnika trebaju sa rukovodiocem svake od organizacija za
koje ta jedinica vri internu reviziju potpisati Povelju interne
revizije, usklaenu sa Poveljom iz Metodologije rada interne
revizije u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine
(Slubene novine Federacije BiH, broj 13/12) i istu dostaviti
CHJ FMF.
lan 13.
(Usklaivanje pravilnika o unutranjoj organizaciji)
(1) Organizacije koje su obavezne uspostaviti jedinicu za internu
reviziju, u skladu sa lanom 3. ovog Pravilnika, potrebno je da
najkasnije u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu
ovog Pravilnika, shodno lanu 6. stav (2) taka 7) Zakona,
pribave miljenje CHJ FMF u vezi sa dijelom pravilnika o
unutranjoj organizaciji koji se odnosi na internu reviziju.
(2) U sluaju osnivanja nove institucije u Federaciji Bosne i
Hercegovine koja ispunjava kriterije iz lana 3. ovog Pravilnika,
ista je obavezna pribaviti miljenje CHJ FMF u vezi sa dijelom
pravilnika o unutranjoj organizaciji koji se odnosi na internu
reviziju, najkasnije u roku od est mjeseci od dana osnivanja.
lan 14.
(Prestanak vaenja propisa)
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da vai Pravilnik
o internoj reviziji budetskih korisnika (Slubene novine
Federacije BiH, br. 08/07 i 32/07).
lan 15.
(Stupanje na snagu)
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja
u Slubenim novinama Federacije BiH.

www.finconsult.ba

BERZE IZ REGIONA
IZVJETAJI I PODACI ZA AVGUST/KOLOVOZ 2013.
Promet po vrstama trgovine

Promet (KM)

Broj
transakcija

Promet (VP)

BTS Trgovina
Redovna berzanska trgovina

3.607.082,63 KM

1.975.966

638

Vanredne i posebne aukcije

0,00 KM

49.532.912,62 KM

5.000

13

500.658,55 KM

90.535

Primarna trgovina
Prijavljena trgovina
Paketi dionica
Vanberzanske transakcije i aukcije
Ukupno

Promet po trinim
segmentima*

16.250,90 KM

2.753

53.656.904,70 KM

2.074.254

659

Promet (KM)

Broj
transakcija

Promet (VP)

Kotacija kompanija

258.703,43 KM

19.013

55

Kotacija fondova

214.795,55 KM

54.373

150

Kotacija obveznica

1.414.189,12 KM

1.811.934

165

Primarno Slobodno trite

1.079.518,91 KM

59.552

234

616.561,92 KM

25.482

18

23.313,70 KM

5.612

16

0,00 KM

3.607.082,63 KM

1.975.966

638

Sekundarno Slobodno trite

Tercijarno Slobodno trite
Emitenti u steaju
Ukupno:
* Samo redovna berzanska trgovina

Top 10 emitenata po
prometu

Promet

Broj transakcija

% promjena kursa

BNT Holding d.d. Novi Travnik

576.145,00 KM

-25,06%

FBiH stara devizna tednja serija F

304.648,87 KM

0,20%

Bosnalijek d.d. Sarajevo

258.703,43 KM

55

3,30%

BH Telecom d.d. Sarajevo

220.383,75 KM

47

-0,62%

FBiH obveznice ratna potraivanja ser. E

198.122,05 KM

26

1,69%

BOR BANKA DD SARAJEVO

161.707,53 KM

-4,39%

FBiH obveznice ratna potraivanja ser. C

145.070,60 KM

18

3,92%

JP Elektroprivreda HZHB Mostar

139.401,81 KM

13

2,81%

FBiH obveznice ratna potraivanja ser. D

126.757,13 KM

18

0,60%

Vakufska Banka d.d. Sarajevo

124.950,00 KM

0,00%

Struktura investitora

Kupovna strana

Prodajna strana

Domai investitori

81,24%

55,74%

Strani investitori

3,41%

4,09%

Skrbniki rauni

15,35%

40,17%

www.finconsult.ba

137

Statistika Oktobar 2013. | Statistics October 2013

Banjaluka berza | Banja Luka Stock Exchange

Adresa / Address: Petra Koia bb, Banja Luka, RS (BiH)
Telefon / Phone: +387. 51 32 60 41
Faks / Fax: +387. 51 32 60 56
E-mail: info@blberza.com

Website: www.blberza.com
Godina osnivanja / Year established: 2001
Drava / Country of incorporation: BiH (RS)
Broj zaposlenih / No. of employees: 10 (end of month)

Promet | Turnover
Ostali poslovi/ Other
Deals*

Redovan / Ordinary

Akcije | Shares
Fondovi | Funds
Obveznice | Bonds
Trezorski zapisi | T-bills

1,486,983
1,726,013
10,019,647
2,410,800

Ukupno | Total

15,643,444

Broj transakcija | No. of Trades

Ukupno | Total

Redovan / Ordinary

801,212
2,087,899
0
0

528
796
2,243
3

2,889,111

3,570

Ostali poslovi / Other

Deals *

18,532,555

2
1
0
0

3,412,609,562
140,058,274
503,790,752
98,512,090

4,154,970,678

3,573

Ukupan promet po mjesecima | Total Turnover by Months

Ukupan promet | Total Turnover

Trezorski
zapisi | Tbills
13%

Kapitalizacija |
Capitalisation

70

Akcije |
Shares
12%

60
50
40
30
20
10
Sep/2013

Oct/2013

Aug/2013

Jun/2013

Jul/2013

May/2013

Mar/2013

Apr/2013

Feb/2013

Jan/2013

Dec/2012

Nov/2012

Oct/2012

Obveznice
| Bonds
54%

Fondovi |
Funds
21%

u milionima KM | millions BAM

Indeksi BLSE
BIRS
FIRS
ERS10

10/31/2013
779.91
1,916.35
698.37

9/30/2013

10/31/2012

765.95
1,908.14
664.49

* U ostalim poslovima ukljueni su blok poslovi, aukcije za paket akcija, javne ponude, preuzimanja
* Includes block trades, auctions, public offerings and takeovers

138

www.finconsult.ba

834.65
1,732.25
784.40

Godinja
Mjesena
promjena % | 1M promjena % | 1Y
1.82%
0.43%
5.10%

-6.56%
10.63%
-10.97%

Trita i hartije

0,00%

ike

cije

NIIS 848

Proizvodi i usluge
0,36%

SJPT 660

Regulativa
0,00%

lanovi

TETO 8.000

BELEX15

Meseni izvetaj za okt 2013.

Promet
RSD

31.10.2013.
REGULISANO

Promet
EUR

4.328.912.475

Listing

Broj
trans

Trina kapitalizacija
RSD

37.882.813 22.565

414.944.447.528

345.765.068

3.028.369

21.541

291.132.154.155

205.135.508

1.797.359

21.208

170.383.526.290

Prime obveznice

38.992.857

341.455

193

105.604.673.115

Vrednost

Standard akcije

101.636.703

889.555

140

15.143.954.750

Promena

3.983.147.407

34.854.444

1.024

123.812.293.373

3.983.147.407

34.854.444

1.024

122.296.018.373

152.226.615

1.334.136

682

338.570.606.709

152.226.615

1.334.136

682

338.570.606.709

Prime akcije

Open market
Open market akcije
Open market obveznice
MTP
MTP akcije
MTP obveznice
UKUPNO

4.481.139.090

1.516.275.000

39.216.948 23.247

Vrednost
BELEX15
BELEXline

Promena

06.11.201

Trina
75
6
% Promena

Promet
RSD

Vesti sa B

01.11.201

523,02

-1,82

-0,35

553.441.946

1.036,55

1,26

0,12

634.167.725

Trgovanje akcijama

BELEXsent
godine

28.10.201

Aktivna

Dobitnici

Gubitnici

Bez promene

Broj
transakcija

REGULISANO

64

28

23

13

22.368

MTP

91

15

26

50

681

Trite

753.515.054.237

Indeksi

uacije

ve

1,82%

estitora

O Berzi

Odluka o z
Berze - Pri

16.10.201

FIS

55,91%

Prestanak
na hartiji S
nastavak m
17.10.201

b-FIS

24,33%

Poslednje

s-FIS

87,49%

05.11.201

FIB

10,78%

FIT

55,52%

Uee stranih investitora

Prema specifikaciji klijenata Centralnog registra

Aurirani in

05.11.201

Periodini k

www.finconsult.ba

izvetaj za
2013.
god
139

05.11.201

Zagrebaka burza

1. Trgovina
1.1. Openite karakteristike
Mjeseni izvjetaj
sijeanj 2012
Rujan

Listopad

% promjene

Promet unutar knjige ponuda

Dionice

192.281.015

186.093.044

-3,2%

Obveznice

45.427.850

16.565.809

-63,5%

Prava

Komercijalni zapisi

1.472.834

Strukturirani proizvodi
Blok promet dionica

14.649.219

9.097.154

-37,9%

6.862.500

39.418.005

474,4%

Sijeanjska trgovinska statistika pokazuje da je godina na Zagrebakoj burzi zapoela

77.415.971
23.550.435
razmjerno dobro: rast redovnog pometa dionicama od +5,4% nije dramatian, ali budi
336.636.554
276.197.280
Sveukupni promet
optimizam, dok je sveukupni promet porastao za pristojnih +23%, potaknut intenzivnim
redovnim
Volumen unutar
knjigeprometom
ponuda dunikih vrijednosnih papira.

Blok promet dunikih v.p.

2.772.670

Dionice

2.394.311

Indeksi su korigirani, no u granicama relativno prihvatljivih -0,7% (CROBEX) te -0,4%

13.174.222
Obveznice
(CROBEX10), a tijekom
sijenja oba su dionika
indeksa revidirana te7.119.544
su poveane teine
dionica Dalekovoda d.d.
i
Luke
Ploe
d.d.
obzirom
akcije
0na provedene korporativne
0
Prava
poveanjaKomercijalni
temeljnog kapitala
izdanjem
novih
dionica
navedenih
drutava.
0
624.582
zapisi

421.775
Strukturirani
proizvodi Zagrebake burze
Krajem
sijenja Akademija
organizirala je prvi240.508
okrugli stol o
Blok volumenhrvatskom
dionica tritu kapitala s naglaskom na izazove
23.887
i oekivanja u 2012,67.009
a veliki interes
je da postoji izuzetna potreba
za otvorenim dijalogom
o temama koje
Blok volumensudionika
dunikihpotvrdio
v.p.
54.350.000
18.362.660
se tiu financijske zajednice i njezine uloge u gospodarstvu Hrvatske.

-69,6%
-18,0%
-13,6%
-46,0%
-43,0%
180,5%
-66,2%

70.742.554

28.808.614

-59,3%

Volumen

1.000.827.012
569.762.187

431.517.408
176.326.698

-56,9%
-69,1%

Broj transakcija

249

152

-39,0%

1.810,54

1.764,41

CROBEX10
CROBEXplus

1.025,25

990,73

-2,5%
-3,4%

940,87

896,64

-4,7%

CROBEXindustrija

1.124,66

955,89

-15,0%

CROBEXkonstrukt

703,10

651,12

-7,4%

CROBEXnutris

849,45

851,19

0,2%
-2,4%

Sveukupni volumen
OTC transakcije

Promet

CROBEX

CROBEXtransport

1.080,49

1.054,68

CROBEXturist

1.122,36

1.135,20

1,1%

CROBIS

CROBIStr
Ukupni broj transakcija
Broj aktivnih vrijednosnih papira
Broj dana trgovanja

140

100,27

100,21

-0,1%

122,8622
19.842

123,4102
18.038

-9,1%

203

194

-4,4%

21

22

4,8%

www.finconsult.ba

0,4%

UPUTE AUTORIMA
Meunarodno indeksiran nauno-struni asopis 3. Tablice i grafiki prikazi unose se na predvieno
Poslovni konsultant objavljuje strune i naune
mjesto u radu, a slike moraju biti izraene crnoradove iz podruja ekonomije i biznisa. Urednitvo
bijelo.
asopisa prima samo neobjavljene radove. Radovi se 4. Reference citiranih dijelova teksta navode se u
dostavljaju na jednom od naih jezika (bosanskom,
tekstu, a ne u biljekama. Reference se stavljaju
srpskom i hrvatskom) u tri primjerka, ispisani samo
u zagrade i sadre prezime autora, godinu izdanja
sa jedne strane papira formata A4 ili elektronskom
i, u sluaju navoda, stranicu, na primjer: (Babi,
potom (e-mailom). Urednitvo pridrava pravo da
2005) odnosno (Babi, 2005, 129) ili se navodi
rad redakcijski prilagodi propozicijama i standardima
redni broj citiranog djela u popisu literature uz
asopisa i knjievnog jezika, odnosno engleskog
naznaku stranice, na primjer: 6, str.12.
jezika, kao i zahtjevima EBSCO Publishing-a, gdje 5. Biljeke (fusnote) se oznaavaju arapskim
je indeksiran asopis.
brojkama u tekstu i pozicioniraju se na istoj
stranici na dnu teksta.
Rukopisi se upuuju na adresu:
6. U popisu literature navode se svi koriteni
izvori, i to abecednim redom prema prezimenima
FINconsultd.o.o.
autora i hronolokim redom za radove istog
Za POSLOVNI KONSULTANT
autora. Ako su koriteni izvori istog autora s
Armije RBiH 15,
istom godinom izdanja, treba ih razlikovati (a,
75 000 Tuzla,
b, c i sl.) u zagradi iza godine izdanja. Ukoliko
je vie autora zajednikog rada, na ovom se
ili elektronskim putem na e-mail:
mjestu navode prezimena sa poetnim slovom
finconsult@bih.net.ba
imena abecednim redom. Koristite se sljedeim
primjerima:
Autori treba da obrate panju na slijedee upute:
Za knjige:
1. Obim radova (ukljuujui saetak, popis
literature, biljeke i mjesta za grafike priloge)
smije iznositi najvie jedan autorski arak (do 16
kucanih stranica A4 formata).
2. U gornjem lijevom uglu prve stranice treba stajati
ime i prezime autora (font: Times New Roman,
veliina fonta: 13, Bold). Za dvostruki prored
nie, u sredini stranice, navodi se naslov rada
istaknut velikim slovima na naem i engleskom
jeziku (font: Times New Roman, veliina fonta:
13, Bold), a ispod naslova slijedi saetak na naem
i engleskom jeziku (Italic), kljune rijei rada
takoe na naem i engleskom jeziku, kao i ostali
tekst rada (font: Times New Roman, veliina
fonta: 12). Uvod i zakljuak ne numerisati. Tekst
kucati bez proreda, praviti razmak izmeu pasusa
i ne uvlaiti prvi red pasusa. U fusnoti na istoj
stranici navodi se naziv i adresa ustanove u kojoj
je autor zaposlen, te e-mail adresa (font: Times
New Roman, veliina fonta: 10).

Vukoni, B., (2005), Naziv knjige, izdava.

Za asopise:
Novkovi, S., (1999), Transition from selfmanagement to employee ownership in Croatia: A
Survey, Ekonomska istraivanja, 12 (1-2): 57-68. (12
oznaava volumen/godite/ asopisa, (1) broj sveska
unutar godita, a 57-68 paginaciju rada u tekstu).
Kljune rijei rada

Navesti do najvie osam rijei na naem i engleskom

jeziku. Saetak rada treba sadravati do 100 rijei (do
pola stranice kucanog teksta A4 formata). U saetku
se navode svrha i ciljevi rada, metode, struktura rada,
osnovni rezultati i zakljuak o moguoj primjeni
rezultata. Svaki rad mora imati saetak na nekom od
naih jezika i engleskom jeziku.

www.finconsult.ba

141

CJENOVNIK OGLAAVANJA U NAUNO-STRUNOM ASOPISU

POSLOVNI KONSULTANT

10

142

www.finconsult.ba