; ’ i ‘ | 1447 a8 Raspravljajmo o pjesnitkom umijeéu sa- In mome kao i o njegovim vrstama, kakav uéi- | ak! ima svaka od njih, te kako treba obli- 10 kovati fabule? ako Zelimo da pjesnitki sas- tav’ uspije', nadalje iz koliko je i od kakvih dijelova sastavljen, a isto tako i o svemu ostalome Sto pripada istom podrutju istra- Hivanja, pa zapoénimo prirodno najprije od onoga dakle, i 15 x pak jedno o it ‘oponalas a ne na jedan ist, Jer kao sto neki oponagaju mnoge predmete bo- jama i oblicima,- prikazujudi slitnosti® — 20 jedni umijegem a drugi po iskustvom stet oj navici® — drugi opet glasom ™, i kod spomenutih umijeca: sva ona) 1 to svakim od ovin ponaosob ili po- mijeSanima; ritmom i melodijom sluze se, 25 na primjer, sviranje na fruli i citri i neka umijeéa sligne naravi, kao sviranje pastirskoj svirali, samim ritmom bez dije umijeée plesaéa (jer i oni ‘ tohligenim wt plesne Fisure, ononagaitt §rakterne osobine”, osje¢aje" i radnje), a, ono 3 Kroje oponasa samo nevezanim govorom® ili” 1447 BB recitativnim" razmjerima", i to mijesajuct ove jedne s drugima ili upotrebljavajuci sa mo jednu vrstu razmjera, sve do sada ost 10 lo je bez imena®. Nikakvim, naime, zajedn kim imenom ne bismo mogli nazvati Soft nove i Ksenarhove mime" | sokraticke dija- loge®, isto tako niti ako bi tko oponasao uu teimetrima®, clegijskim distisima” it ne Kim drugim takvim razmjerima” — osim dakako, Sto Ijudi povezuju pjesnitko stva- ranje sa stihom pa nazivaju jedne pjesnict ma elegijskim, druge epskim, pridajuci im 15 svojstvo pjesnika” ne ako oponataju, acgo ex raaliko® ako samo upotrebljavaju odgo: varaju?! stih, Uobitajilo se tak nazivat tako i one koji ialagu u stihovima kakvo Ii: Jetnitko ili prirodoznanstveno djelo, a ipak hema nista Zajednitko u Homera i Empe osim stiha; stoga je ispravno onoga zvati pjesnikom a ovoga vecma prirodo- 20 mancem nego pjesnikom. Isto tako™ ako bi tho oponaiso mijeSajudi sve razmjere, kao __ Sto je Heremon” iz sviju raamjera spjevao mietovit pjesmotvor Kentaura, 1 njoga tre- ba avati pjesnikom®. Ta unrijeée™ noka bu du, dalle, razlutena ma taj natin. A postoje 25 neka koja upotrebljavaju sva_spomenuta stedstva oponatan} i ja: time mislim, na prim.| u euike 069 1448 al audit da amen Ui pros” ~ for karakverh goto Talal prisnjaja ui jedno od togn Gg Mise) aahne, baraktert racial epee Cdnowao® velinomn —~ oni* oponataja® Ijude 5 Si'baye od.nay, i totje, Gt popu east Sib to tine” liar Polignad® fe nalme, ‘likes ade" boljima, Payson Woeimay Dioaiie! nama healna pa Je lemma €a cepraka od spomenutih vaste. oponatanla SES T dae. s0 acikovse Cponsia. ono. 66 soa lu. Jer moguée je da te od plees 1 kod svirse 10 nja na frul dela d onih w re tidne stv 9 prvi spjevao parodije, i iivjade, losije. Isto je tako to moguée i kod 15 ditiramba i kod noma: mogao bi, naime, tka oponasati onako kao Timote) i Flloksen’ ~ ur Sefistivcs 20 Treéa je,majzad, raglika iamedu tih um Jeca tkelko tko mode svakb "predmeta””. Jer i ini Homer, bilo} ber ikakve promjene, ida pjemike prikazuje sve oponasatelje” kako 25 fade lei? Mca, 2 smo rekli_na potel ad eta a_svojstva: sredstval oponatanja, predmet BREE Prema tome, 5 obzirom na jedno od fin Sofoklo bi bio oponasatel) iste veste Kao Homer, jer obojica Saja 51s MMMM 2 5 Seo Coz 0c Tif svorstava bio bi iste vrste kao Aristofan, jer ob0)ica pease a CReARCO Ata ony ip A nicki Kazu da'se ove” } nazivaj. eee am. 50 epomatajue™ ude kati orades™ 30 To i jest razfog sto Dorant prisvajaju i tra- > edijui komediju (komediju prisvajaju i ov- abajl" Mogarani, koji tide da. je nasiala ne Sele § Eareoo* leg 15 cn >| Jeée sada! razdvs 30 mnogo. A od Homera na Je svakom oponadanju™, Do- ‘ “to se dogada qammmmamdas ee Se rade enege aes nam W stvarmost nije ugodno dada wa Princt QA closest Sti Bee. Unja | idermetasoe fe tome Sto je A smuepemmaiowmemey cc samo filozofima, eee ae ee a a cloma™ eudjcuja tcl enalin ond) iSite cat zado gledamo Sto iD ROY |S zaldjucujeeete Preeserija, svaka pojedinost a. slic, na primjer: »ovo je taj i taj tovjeke™. Jer ako Hlueaiao prije toga mismo vidjell naslikant prediner & stvarnosti, wlivanje mam ne star T oponalanjo nego samc! wjektica saan bojer ili meki drugh takav waok pak a prirodi ledi oponasanje @ melodija i ritam — jer otigledno je da mt a cnt kell ot wae Oat eae oni koji su u tome! nit, napzedajucl pomalol, ", ampronigetie stvonili pjesnidko saumijecevs slime katalctora pleenlkea! plesnitke-sa.umy iss pane: oa ha a ae _prostih™ GY ao fis vs onl pet eee ee 0.1 pjomike do Homera ne . dodie, neveet eee pjesmu premda je vjerojatno pase mozemo, primjer njegovog Margita™ i druge Pjesme™, U njima! pojavio se zaer Jer Je blo za aise <ba xo 3:0 jo fNNND bio w najveso) znjeri* SSMU Gj Jedin’ ne S20 MiMforro izveo oponssanje reso i shom obi), (ako | | amie Diisce? komeilje Colikorarst drain rr cette nean-on0.f10_Je Rernieger ae Margit a tstom od 1449 al nosu prema komedijama kao Ilijada i Odi- Sefa prema ecagedijama®™_A ia ‘ws se Dojo: , eee, 0 oc pene eo skim eZ0 eeo ,. siaaaaa ipsa aman ia td ssl a0'zareve dnuge cikrase™ kako co pitade ou ne me detaljno™ jedno po jedno. ee @ — ee fone Lud manje- wrijedna. grates, ine loth" ty evakom pow! Teg __ Bio je-smijeSno™ dio auznoga’* | sue BAB}, aime, neka pogreska™ i” neka rud- hoes koja ne izaziva bal ast™: primier je koji se od ke SEEARESIEY’ koja je ruina i vobligena, alt ne Iskazuye bol. Promjene kroz koje jg su Sla tragedija i tko su bili oni koji Salt oo ot poaaate elie 1449 D1 to je ostalo Jer u potetku la uzimana . Pa i kor radili ci™, Tek kada je komedija stekla meke. je stalne oblike® spemingu oni koji se posebno nazivaju10 tim, slijedilo” tragediju sve dol nije posta- to, opseino™ oponasanje ozbiljain. degads Jeu stibu: a 4: se Obie vrste time ‘ ne | ane Fell Pe ak sprva su u tome pjesnici podjednako postu Pali iw teagedljarta iu cpovima: Dijcon Barneld ist obje vrste a nek au speci Ga tragedija, Stogs. tho" zuade revlikovati Froje su tragedije dobre a koje lose zna 19 128 epove: Jer ono sio ima ep, to posto te tragodiie® ali xi epu nema ovege oncba to ova sadrdi. s VI 20 0 umijecu oponaganja u heksametri- ma™, oe io ae govorit Same re nije, a sada raspravijajmo o tragediji/ posto Beeease ere co ona proizlazi iz onoga sto je bilo re- , & sa ssvakom od wrsta ukraSava- maposec mislim to da se neki dijelovi ‘vode samo u stlhovima a drugi opet uz 1450 ai fovorimoy nalment za ailhews dice ieee ovakva ili onaiwa® (dva ou preodna ames ka Ljudskih djela: misao i karakter)™, a po tim djelima si ool uspHevata fl oxadaee ju" Nedalje, budud prihvati™ takve™* fabule™ 7 cit da so 435 ona doimlje prilitno vjerojatno, tak I ap- Surdno se mote dopustit, jer { u Odisei Hemost uw. veei s. njegovim iskrcave otigledno ne bi bile podnciljive da Je spjevao™ lo pjesnik’; a ovako dru- kvalitetama™ Blesnik ih™’ Gini nevid- 28 casladu) peal [xxv] iL jgsu™, ih teakve Mu Gate "da Jesu, i kakeve treba ‘da bie cum, “Tob se iskezuje™ dicelfoom# i neobitne jeg 1 me- odifkaclje aibeom™ —"to, | nals, doputtame piesnisma™ Osim te ga, ispravaost u politigkom § u pjesni mn’ um eco nila Jos apie 15 snigkom iu bilo es. drugom umijedu™, fed ko} ihe, leone abi. opounbatl je to oponasao netoéno/ zbog svo- nespasobnost, pourelia toe edae: na suano pjemnicko® tenuate, all ekg bog, ievrlo” ne ispravno™, nego. je™ iebrao™ da ™ prikate™ Konla’ eal ie tovrerseno™ izbuclo aapriled oble daa oge il ako se njegova Pogtetka tee! ovat 20 kog_pojedinog cuntiessy kao lijetnitkog ili keofeg sau drago. drugog tnijeen (lt erpet kazao nemoguce)™”, pogreska je nebitnsas, Stoge treba Brijekore'a tim probleegiana ie avail 5 Gh gledigta™, Pooalprlio= a Boe gledu onih™! koji#™" se4" panos “a Samo pjesnisko"™ umijece™: ako je pik Kazang belto™ nemogude=) ueiaema ia areliai al ispravme Je ako se pays svrha™” ‘samog pjesnitkog™ umijega™ 25 svrsi, naime, bilo je povo e e taj ill drugi dio! djela'™ ini PHimjer je gonjenje Hektora™. Ako se, me dutim, svita™ iogla™ post fl bolle ili ne slabije" i u skladu ¢ umijecem'™ ko- ‘ jeg se tifu te pogreske™, neispravno 3 uvoditi"® nemogucnosti"™®; tba a je moguée, uopée nikako ne grijesiti’ me" treba gledati®™ koja} od 30 kategorija"™ pripada pogreska, ios Tongssbrice'™, ae —— J Cave node, © ilove bate metaforiéki ‘umjes fe Tales rebenot™ fe motoring 20 dele reteno™ fe ono, ina Je nalpoanatis mgdaaae heal dinim'*. Intonachom=" be ‘Ake Sedan neki problen moguce pobljatl pri i rfesavao Mecoba rect! da tako kata kao u pri. Pedio kojeg trune_od stale lanai rast oa ito prije besmrine auth jolano prile pom jelanoe. Secicu ie apron, eal Ted! dioe je, mame, ‘upotrebom™™, Za vote™ katu winos, prema com je naéinjen izraz™ snaxavale ja raz- caja coeetivate Sa je ne valja rez ‘ma pazivaju obradiv *3 foe uredeno it temu je reteno za Ganimeda= ie plemenito ili oat sito emma razmatrati 1 oncgs i) A moglo bi to biti be ‘int, kada, t= te tim da neka rijet znaéi Som, Webs takoder ugi opet Jezitnom jefavinu vinw™to™ suprotno njihovom ® To se dogodilo u Ikarijevu i Misle, naime, da je bio Lakonac; dakle, spsurdnim™ da ga Telemah za svog dolaska u Spartu, ali to je ‘onako kako kaiu Kefalenjani™: jer da se Odise} kod njih ofentio i da se fast 2vao Ikadije a ne Ikarije; tno je, dakle, da je problem nastao™ ito govoresi™, nemoguce Tia Pjesnistvo™, ha ono sto #8 ili na usvojeno™ misljenje"”; u t pjesnistya™ radije treba birati vje- tego nevjerojainu mo- motda je i nemoguée/™ da vi ud Fakve Je slikao Zegle #09 je™ spak™ bolje. Jer uzor «reba stvamost™. Nelogi¢nosti tre- ‘svoditi"® na ono Sto judi™ kazu™”; ta- ida ponekad i nije nelogiénost: jer ojatng je da nesto™ nastaje 1 mimo vje- #On0 to je reveno protuslov.| rrebal®® tako Bromatratt Cfo Ho promatrati™ dijalektitka' pobija- radi Ui se 0 istome predme- ‘éstom odnosu i u istom smiisiu™ va. Pjesnik® doista™ protusloyio™ u iu onoga sto on sam kaze razumna osoba mogla pret- a Faop cpanel Lots pice ies imalo ne postoji potreba, cu kao Ege. Mencaievory u Ore sta gee Je nelogina’ i XXVE Mogao™ bi tko postay’ je bolje epsko ili Sragitke AKD ig naime, ono™ Sto 5 gargo™ bolje, a takvo™ je gno™ oponata- SiSE! koje ae’ wvijek cbrace™ Boljo} able eh, jasno je-ono koje se obraca sva- Kome™ izfazito™ vulgarno™; jer, naime, gledaoci* ne razabiru"" predstavu™ ako 0 on™ netto!™” svoje!"” ne_pridometne, Gine re, kao Sto se Job sviradi Fru- ako. treba oponefatt disk™, wvodu ako svirajul Skilu™! fe tragedija nesto™ popue™ onogat™ So su negdainjt glumel mislit 9 kasnijima 5 od sebe; Minisko™ je, naime, obiéavao na- zivati Kalipida nal jer a ee prokoratule.mjeru™, @ takvo je milljen Ce ee Lalo oo one prema ojima™, ¢itavo™ se tragitko™ umi- jece™ odnosi prema epskom_pjesnistua*. Ov, dake, kara da ie on gplrang™= prema ‘odliénoj*™* publici™” kajol! ne. te a plesnib figura”, a tragk os toy ako Je dab, val ‘asno je s@ moze smatrati!®? jornomn. pale taj prickor ne“ pogada™ Ko ‘umijece nego glumadkor™, je pretjeravati"™ gestamat™ t pit epoval®, sto jel Ginio™ Sosist Shdmetanju u pjevanju, Sto Je Site) Opuncanin, Nadalje, all odbaciti { ples'* nego samo tih", $to se camjeralo i