Aid el-Karni

30 RAZLOGA DA BUDE SRETAN

PRIJE VOD DJELA

Abdurahman Kuduzovi

RECENZIJA
Dr. Munir Muji

IZDAVA
BOO KLINE

LEKTOR
Omer Resulovi

ZA IZDAVAA
Edin Beirovi

KOREKTOR
Dr. Zuhdija Hasanovi

UREDNIK

DTP
Suhejb Djemaili

Haris Grabus

TAMPARUA
Dobra knjiga d.o.o.
Sarajevo
Cl P- Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine. Sarajevo

28-42
ei-Karni. Aid

l Aid ei-Karni.
2012.- 84 str.; 21 an

(Trideset) 30 razloga da bude sretan

Sarajevo: Bookline,
ISBN

978-9958-694-60-8

COBISS.BH-ID

19666694

-[prijevod dijela Abdurrahman Kuduzovi]

AID EL-KARNI

RAZLOGA
v

DA BUDES SRETAN

SARAJEVO, 2012.

U v oo

Sva zahvala pripada Svevinjem Allahu, neka je mir

i spas na Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, njegovu
porodicu i na sve ashabe.
Ovu sam brouru napisao u izuzetno kratkom vre
menskom periodu, i to u blizini Kabe, Allahove kue,
gdje je Allah, delle anuhu, spustio Objavu.
Nastojao sam na jednom mjestu objediniti smisao
desetina knjiga koje govore o fenomenu sree. Drage i
taoe, nisam te opteretio imenima prenosilaca, niti izvo
rima, to sam izostavio. I nadam se da e Plemeniti Allah
u ovom trudu dati korist na ovom i na buduem svijetu.
Ova broura poziva u sretan, smiren, dostojanstven
ivot. A italac je treba iitavati i razmiljati o znaenj i-

ma, te naposlijetku sebi obeati da e postupati u skladu

sa savjetima koji se u njoj nalaze. Nadam se da e biti
itana i u parodinoj atmosferi, na minberima, citirana
u predavanjima. . . Ja bih ovu brouru uporedio s ruom:
lahka je, lijepo mirie i moe se drati na bilo kojem mje
stu.
Kad bude itao ove redove, zapitaj se jesi li saznao
nove informacije, jesi li duevno bogatiji. Nadam se da

e odgovor biti pozitivan, i to j e upravo ono to j a elim, tiWt*

a Svemogui Allah podrava lijepe namjere, moj uspjeh
od Njega zavisi, na Njega se oslanjam i Njemu se skru
eno obraam. U daljem tekstu navest u trideset naina
pomou kojih moe biti sretan.

I .

B uDI Z A H VA L A N A L L A H U
N A B LA GODAT I M A !

Razmiljaj i spominji Allahove, delle anuhu, bla

godati jer su one svugdje prisutne i ne mogu se nabro
jati:

"

ak i

kad biste Allahove blagodati brojali, ne

biste ih nabrojali.. " (Ibrah im, 34). ovjee, posjeduje

.

ovosvjetske blagodati, a nisi ih svjestan. Zdrav si, na si

gurnome, opskrbljen, uiva u blagodati svjeeg zraka,
konzumiranja pitke vode, nisi slijep, niti nijem, niti sa

...i da vas izdano dariva Svojim blagodatima, i

vidljivim i nevidljivim?!" (Lukman, 20); ... pa, koju
blagodat Gospodara svog vi poriete?!" {Er-Rahman,
kat:

"

"

13)

Je li bezazlena blagodat to to moe hodati, a zna

da postoje sakati ljudi, koj i ne hodaj u?! Je li zanema
rivo to to moe spavati,

zna da postoje ljudi koje

peku oi, pa ih mui nesanica?! Treba li zaboraviti to

to ti bez potekoe konzumira lijepu hranu i hladnu
vodu, a moda ba u tvojoj blizini ive ljudi koj i to ne
mogu?!
Razmisli o blagodati sluha, i o tome da te je Svemo
gui Allah potedio gubitka ovog dara! Uoi na sebi blagodat vida i roda te Allah sauvao od sljepila! Primijeti
ljepotu svoje koe, i znaj da j e Allah Taj Koji re je sauvao
od uge i konih bolesti! Imaj na umu da si razuman, da
te je Gospodar potedio ludila i malo umnosti. . .
Bi l i svoj vid dao z a brdo zlata?! I l i b i sluh, moda,
zamijenio, dao, za brdo srebra?! Ili bi, moda, pristao
blagodat govora zamijeniti za najljepe palae?! A bi li
svoje ruke zamijenio za ogrlice od bisera i dragog kame
nja?! Uistinu, uiva u obilnim, velikim blagodatima, ali
toga nisi svjestan.
Zato si ponekad zabrinut, tuan i potiten, a ima
dovoljno kruha, vode, grijanje u stanu, miran san i zdrav
si?! Da ti je imati ono to nema, a zaboravlja se zahvaliti
na onome to ve ima. Takoer, uznemirir e se i zbog

ti1-p-

30 R A ZL O G A DA B U D E S R E TAN

neuspjeha u poslovanju, a u tvojim su rukama kljuevi

sree, darova, blagodati. ..
Da razmiljamo i budemo zahvalni, poruka je Allah ova:

"

.
1

.
..H ilr"
u vama samtma,
zar ne vtutte..

(Ez-z anpt,

21 ) Pokuaj razmisliti o sebi, o blagodati porodice, o

.

domu, o radnom mjestu, o zdravlju, o prijateljima i, uo

stalom, o svim blagodatima ovog svijeta, ali nemoj biti
jedan od onih u vezi s kojima je Sveznaj ui Allah rekao:

"Oni priznaju: blagodat je od Allaha, i potom blago- ta

dat poriu, a mnogi od njih su nevjernici." (En-N ahi,
83)

2.

N E O S V R I S E N A P R O L O S T !

Prisjeanje prolosti, razmiljanje o njoj i tuga zbog

nje ludost su i budalatina. Razumni ljudi definitivno
zaklope stranice prolosti, ne misle o njoj , zauvjek je za
nemare i zaborave. Ona je

pretincima njihovih moz

gova, ne doputaju joj da ikada "ugleda" svjedo dana,

niti dozvoljavaj u da je sjeta povrati, ali niti da opravdaju
svoje postupke u prolosti. Jednom rijeju, oni ne do
putaju da ih prolost proganja, tim vie jer je prolost
nitavna. Zato, nemoj ivjeti pod teretom onog to se de
silo, izbavi se i sustegni od te nerazumnosti. Zar to eli
vratiti rijeku u rijeno korito , ili uiniti da se Sunce vrati
na svoju prijanju, ve preenu putanju, ili se pak eli

30 R A Z L O G A DA B UD E S R E T A N

vratiti u majinu utrobu, ili moda uiniti da se mlijeko

vrati u vime, ili pak nastoj i vratiti suzu u oko. . .
Osvrtanje i saivljavanje s prolou donijet e t i ne
mir i enju, past e pod utjecaj onog to se desilo, pa
e ivjeti ponien, nesretan, u strahu i strepnj i.
Onaj ko se zabavlja prolou upropatava i pom u
uje sadanjost, te to je, jo gore, uman ju je svo ju eiju
za ivotom. Allah, delle anuhu, govorio je u Kur' anu
o jednoj skupini prijanjih naroda i o njihovim djelima, pa je to kazivanje zavrio konstatacijom:

narod bio i nestao

"Taj je

" (El-Bekara, 134). Dakle, stvar

...

je bila i prola, i nema koristi od p retresanj a prolosti,

niti ovjek, i kad bi htio, moe promijeniti tok histo
rqe.
Onaj ovjek koji se vraa u prolost slian je ovjeku
koj i melje brano, odnosno slii ovjeku koj i sakuplja
razbacanu piljevinu, pa je ponovo raznosi po livadi.
Onome ko ali za prolou neki su ljudi davno rekli:
"T ime to radi nee mrtve vratiti na ovaj svijet!" Neki
ljudi koj i su umjeli razgovarati sa ivotinjama upitali su
magarca: "Zato ne preiva?", na ta je odgovorio: "Pre
ivanje je samoobmana." Znaenje je: sijeno sam pojeo,
i stvar je zavrena.

ti'e.!IIR,.__

Problem je u tome to m i nemamo pod kontrolom

sadanjost, pa smo se zbog toga zaokupili prolou, te
ono vrijedno to posjedujemo dajemo za ono to je bez
vrijedno i daleko.
Znaj da svi ljudi i dini, ak kad bi jedni drugima
pomagali, ne mogu vratiti prolost, to je to apsurd.
Razboriti se l judi ne osvru nazad, utoliko prije to
vjetar pue prema naprijed, matica tee nizvodno, kara
van se kree naprijed, pa nemoj se suprotstavljati zakoni
ma koji vladaju na Zemlji.

3.
PosvE T I S E DA N A N JE M DA N U !

ivi dananji dan. Kad se probudi, nemoj se nada

ti da e ivjeti do noi. ivi kao da jueranji dan, sa
svojim dobrom i zlom, nije ni postojao, i da, takoer,
sutranji dan ne postoji. Pokuaj zamisliti da tvoj ivot
sainjava samo dan u kojem se nalazi, to jest kao da si
danas roen, i kao da e danas umrijeti. Jedino e na
taj nain izbjei razmiljanje o neprilikama u prolosti te
oekivanje budunosti koja moe biti zastraujua. Svoj
trud, ambicije i tenje posveti dananjem danu. Reci
sebi: "Danas u sve namaze skrueno obaviti, obavljat
u i nafile, itat u Kur'an razmiljajui o znaenju nje
govih ajeta, spominjat u Plemenitog Allaha iz srca, sve

u svoje obaveze smjerno izvriti, lijepo u se ponaati,

bit u zadovoljan onim to mi Allah da, vodit u brigu o
izgledu, o tijelu, nastojat u donijeti korist drugim lju
dima. . .

"

Uini da ti svaki dan bude izuzetno dug. Pretvo

ri sate u godine, a minute u mjesece, pa ini dobro, a
plodove e ubrati, i moli Allaha da ti oprosti grijehe;
spominji Ga, pripremaj se

za

posljednje putovanje, itaj

korisne knjige ...

Ako tako postupi, ivjet e sretan i zadovoljan, si
guran i smiren, nee prigovarati zbog nafake, niti zbog
porodice, niti zbog posla, niti zbog razine znanja, niti
zbog poloaja u drutvu, niti e se ljutiti, niti e ikome
zavidjeti, niti e biti pakostan . . . Allah, delle anuhu,

'"To to ti dajem,
hvalnih ljudi budi!"' (El-E'raf, 1 44)

obratio se Musau:

ti

uzmi i od za

Neka moro: "dananji dan!" stoji na tvom radnom

stolu. ta misli, ako danas ima vru kruh, treba li ti
smetati to si juer moda jeo suhu hranu, ili te pak
uznemirava to to ne zna kakvu e hranu sutra imati na
trpezi?! Ili, ta misli, ako danas ima pitku, hladnu vodu,
zato da ruguje to si juer pio, moda, vodu neprijatna
okusa, ili to e, moda, sutra piti ustajalu vodu?!

tiWt*

30 R A Z L O G A DA B U D E S R E TAN

Kad bi ovjek bio iskren prema sebi, uspio bi uz, ve

liku, vrstu, nepokolebljivu volj u, nametnuti sebi prin
cip ivljenja dananjeg dana.
Ako bude ivio dananji dan, izgradit e svoju li
nost, usredsredit e se na obaveze, nee govoriti rune
rijei, nee nikoga vrijeati, niti e koga ogovarati ... Jed
nom rijeju, uspostavit e potpuni red i poredak u svemu.
Ako me poslua u ovome, iz sebe e odstraniti sve
poroke: oholost, umiljenost, pokazivanje pred svijetom,
netrpljivost prema drugim ljudima, runo miljenje o
njima . . .
Ako s e posveti dananjem danu, nastojat e posje
titi bolesnog, otii na denazu, nahraniti gladnog, po
moi unesreenom, stati na stranu obespravljenog, zau
zeti se za slabog, uiniti dobroinstvo uenom, smilovati
se djetetu, iskazati potovanje prema starijem . . .
Neka ovjek kae: "O prolosti moja, zai zajedno
sa suncem, za tobom plakati ja neu, niti u se na tebe
uope osvrnuti, zato to si me nepovratno ostavila!" Isto
tako, neka rekne: "O budunosti moja, ti si meni suta
nepoznanica, neu se predati snovima, neu sebe rtvo
vati zbog umiljene sree, niti u te pourivati", jer su
tranj i je dan nestvaran, nije dostojan spomena.

tiWt*

Najljepe to moe uiniti onaj ko eli sreu, miran i

lijep ivot jeste to da ivi dananji dan.

4
N E P O U R U J B UDU N O S T !

Plemeniti je Allah rekao:

je, vi je ne pourujte

...

"Odredba Allahova dola

" (En-Nahl, 1). Ako eli biti

sretan, ne pouruj budunost, sve e se desiti u svoje vri

jeme. Budunost je nestvarna, nema ni lice ni nalije, i
zbog ega se onda njome zamarati, zato strahovati od
nesrea i nemilih dogaaja, koji se moda nee ni desiti.
tavie, moda e ovjek imati blistaviju budunost nego
to ima sadanjost. Budunost je gajb, dio nama nepo
znatog svijeta, i ona se ima desiti. Ne treba se ovjek ni
utrkivati s njom, ta moda e ve danas umrijeti, a mo
da e i poivjeti.

A I D E L- K A R N I

erijat osuuje nezdravo razmiljanje o budunosti i

pokuavanje da se pronikne u gajb, jer je upravo to oblik
duge, lane nade, a to neminovno vodi u uznemirenost; i
zdrav razum takoer osuuje zaokupljanje budunou.
Mnogi ljudi strahuju da e biti gladni, goli, bole
sni, siromani, na razne naine iskuani, a sve je to od

"ejtan vam obeava siro

matvo i nareuje vam krtost. A Allah vam obeava
oprost Svoj i dar. Allah sve obuhvata i sveznajui je." tiWt*

ejtana. Uzvieni Allah kae:

(El-Bekara, 268)
Mnogi ljudi ve sad plau iz straha da e sutra biti
gladni, ili to vjeruju da e se razboljeti za godinu dana,
ili to su uvjereni da e se Sudnji dan desiti za stotinu
godina itd.
ovjek, iji je ivot u Boijoj ruci, ne treba tvrdi
ti neto o emu nita ne zna. ovjee, ako ne zna kad
e umrijeti, a uistinu ne zna, ne treba se zaokupljati
neizvjesnostima. ivi u miru, neka sutranji dan svane,
danas ne misli kakav e on biti.
Zbilja su zaudni oni ljudi koji se bezmjerna brinu o
budunosti, a o njoj apsolutno nita ne znaju.

5.
Buni S P R E M A N N A
N E P R I J AT E LJ S T VO L J UDI !

Maloumnici i niski ljudi runo govore o Stvoritelj u,

Opskrbitelju, Jednom, Jedinom, o Onom osim Koga
nema drugog boga, pa ta onda mi, smrtnici, grenici
oekujemo od takvih ljudi?!
Znaj da e i ti biti estoko napadnut, nee moi
izbjei neosnovane, teke osude! Bit e izloen ciljanom
poniavanju, sve dotle dok se bude zalagao, dok bude
gradio, utjecao na svijet. Maloumnici te nee ostavljati
na miru, init e sve ono to ti smeta, ono zbog ega e
i zaplakati, moda e te i fiziki napasti, pa e poeljeti
bestragom nestati. Pjesnik je spjevao: "Lj udi e ti zavidni

A I D EL- K A R N I

bi ti ako ono to si ostvario ti, ne ostvare oni,/ jer meu

svijetom zavidnih i opakih ima lj udi."
Kao to onaj koj i sjedi ne moe pasti, tako i ljudi
nisu zavidni u pogledu onoga to nita ne vrijedi, ali jesu,
i bit e ti zavidni ako ih nadmai u estitosti, znanj u,
bontonu, imetku .. . Takav, u njihovim si oima grenik
ij i je grijeh neoprostiv. Prihvatit e te ako se odrekne
svih Allahovih darova i blagodati, vrijednosti i pohvalnih
osobina, pa postane luak, budala, nitica, bezvrijedna
jedinka. Eto, to oni ele.
Rjeenje je u tome da ne uje njihove primjedbe,
osude i poniavanja. Budi vrst kao brdo, ili kao stijena
na kojoj ljudi kuju gvoe da pokau njenu vrstinu. A
ako pak bude uo sve njihove prigovore, primit e ih
srcu, i tako im pomoi u ostvarenj u njihove najvee e
lje- da pokvare i zagoraju tvoj ivot. I zato im oprosti,
okreni se od njih, zanemari ih, pa ti nee biti teko zbog
onog to oni spletkare. Takoer, znaj da njihovi neumje
sni prigovori i osude tebi idu u prilog, jer ovjeka drugi
osuuju onoliko koliko on uistinu vrijedi.
Ti nikad nee moi sprijeiti ljude da te ogovaraju,
ali moe te njihove klevete "pokopati" u zemlju, okre
nuti se od njih i odbaciti ih u potpunosti. Neka ti u tome

tiWt*

30 RAZL O G A D A B U D E S R E TA N

moto budu Allahove rijei:

te!"'

'"Zbog gnjeva svog umri

(Alu lmran, 1 19)

Pjesnik je spjevao: "Na prigovor pokvarenjaka osvr

em se onoliko koliko se na meket jarca uspaljenog osvrcem.
tavie, njihovu e nesreu poveati ako bude jo
'

"

estitiji nego to si bio, odnosno bolj i ovjek i ako bude

manje grijeio: "Ako dobrote moje, koj ima se tebi pribli
iti elim, mahanama smatra ti,/reci mi onda kako u ti
se za ono to sam inio izviniti!", veli pjesnik.
Treba jo znati da je apsurd biti omiljen i prihvaen
od svih ljudi, to jest da ti niko ne moe nai nedostatak.

ti1-p-

6.
N E O E K U J Z A H VA L N O S T O D
L JU D I !

Treba znati da e Allah nagraditi dobroinitelje.

On je stvorio l jude i dine i opskrbio ih zato da M u
budu zahvalni, ali mnogi oboavaju nekoga drugog, a
ne Allaha, i zahvalni su nekom drugom, a ne N jemu.
To je tako, jer su l judi po prirodi nezahvalni i opori.
Stoga se nemoj iznenaditi ako ti ljudi ne zahvale na
dobroinstvu, tavie, moda ga i ne primijete. Jo ne
to! Moe se desiti da ti zbog toga istog dobroinstva
postanu neprijatelji i napakoste ti - samo zato jer si
prema njima bio dobar. Allah, delle anuhu, objavio
je:

"A oni prigovore upuuju samo zbog toga to su

30 R A Z L O G A DA B U D E SRETA N

ih Allah i Njegov Poslanik bogatim uinili iz blago

dati svoje " (Et-Tevba, 74)
...

Desi se da ovjek stekne dijete, za njega se maskimal

no rtvuje i odgaja ga, pa se naposlijetku to isto dijete
otui i postane neposluna, obezvredujui i negirajui
roditeljevo dobroinstvo, zbog ega roditelj doivi isku
enje i patnju.
Zbog roga se ti, dobroinitelj u, ije dobroinstvo
poriu bezosjeajni koji unitavaju volju za ivotom, treba nadati nagradi od Onog ije su riznice vjene.
Ja te ovim savjetom ne poriem na zapostavljanje
dobroinstva prema ljudima, ve te pripremam na to da
ne oekuje zahvalnost, zapravo da oekuje poricanje
svog dobroinstva, i neka ti nipoto ne bude teko to
su ljudi takvi.
Rjeenje je u injenju dobra radi Allaha, u tom si
sluaju svakako dobitnik, poslije roga nee ti nauditi ni
ije poniavanje, a niti nezahvalnost. Zatim, zahvali se
Allahu to je tebe izabrao da ini dobro, a njima je dao.
da ine zlo. I znaj da je onaj koji daje bolji od onoga koji

'"Mi vas
samo radi Allahova lica hranimo, od vas nadoknadu
niti zahvalnost ne elimo!'" (El-lnsan, 9)
uzima. Sjeti se Allahovih, delle anuhu, rijei:

tiW

Mnogi svjesni ljudi zaprepaste s e kad vide koliko lju

di mogu biti nezahvalni i niski, kao da nikad nisu uli
Allahove rijei u kojima govori o otuenosti i buntov
nosti takve kategorije ljudi, i kao da nikad nisu proitali
ajet: "I kad mu nevolju njegovu otklonimo,

on tada
kao da Nam se ni molio nije zbog nevolje to ga zadesi
- svojim putem nastavlja " (Junus, 1 2)
...

Nemoj dopustiti da te iznenadi ako te kakav "bei

votan" ovjek osudi i napadne zbog usluge koj u si mu
uinio, nemoj se iznenaditi ako te ak udari tapom koji
si mu dao da se njime poslui. Bit e ti lake ako bude
imao na umu da su ljudi nezahvalni prema Gospodaru,
a prema l j udima pogotovu.
Tu je sljedei stih: "Uih ga svakim danom da strije
lom precizno gada, a kad gaanje on usavri, mene poe
gaati."

tiWt*

I N I D O B R O I N S T V O L JU D I M A !

Lijepo je kad ovjek ini dobroinstvo drugima. Iz

toga on izvlai veu korist od onih kojima ini dobro.
Naime, osjea irokogrudnost, moralni napredak, smire
nost, duevnu ravnoteu . . .
Ako osjeti da te pritie kakva briga ili bol zbog ne
eg, uini nekome dobro, i osjetit e olakanje. Udijeli
siromanom, pomozi obespravljenom, spasi unesree
nog, nahrani gladnog, posjeti bolesnog, pa e osjetiti
kako te srea proima.
Onaj koji ini dobroinstvo drugim ljudima slian
je mirisu, a miris osjete oni koji s njim rade, i oni koji ga
prodaju, i oni koji ga kupuj u .

Dobroinstvo je lahko uiniti. Osmijeh u lice potre

bitih i lijepa rije nj ima upuena imaju status traj ne sa
dake. U jednom hadisu stoji da je milostinja nasmijeiti
se u lice drugog muslimana. S druge strane, namrgoe
nost je objava "rata" ije su posljedice kobne.
Sjetimo se da je neka bludnica lzraelanka zasluila
Dennet, ije je prostranstvo veliko kao nebesa i Zemlja,
jer je napojila ednog psa. To je tako, jer je Allah, Onaj
Koji nagrauje, milostiv, zahvalan, lijep, voli lijepo, bogat i neovisan.
O vi koj ima prijeti da ete biti nesretni i koji se bojite
da e vas strah savladati, pourite initi ljudima dobro
instvo, pomaite potrebnima i budite na usluzi, pa ete

onaj koji bude imetka

svog darivao, da bi se oistio, ne smatrajui pritom
da mu je iko duan blagodat kakvu ili nadoknadu,
ve samo radi lica Gospodara svog Svevinjeg, i taj e,
zbilja, zadovoljan biti!" (El-Lejl, 1 8-21)
zasiguro osjetiti veliku sreu:

" ..

tiWt*

8.
IS KO R I S T I S L O B ODN O V R I JE M E !

Oni ljudi koji imaju slobodnog vremena nai e ra

zlog za suvian govor i prenoenje kojekakvih vijesti, jer
je njihova svijest ratrkana i zadovoljni su da budu s bes
posliarima.
Najopasnije stanje u koje ovjek moe zapasti jeste
slobodno vrijeme, a takav je ovjek slian autu kojim po
nevremenu upravlja neiskusan voza.
Ako ima slobodnog vremena, pripremi se za brige i
strahove, utoliko vie jer e, nezaokupljen neim to je
korisno, razmiljati o prolosti ili o budunosti. Rjeenje
je zaokupiti se plodonosnim djelima, a ne prepustiti se
dokolici, jer ona ovjeka polahko, ali sigurno unitava.

U slobodnom j e vremenu neprimjetna patnja.

nekim zatvorima u Kini zatvorenici su izloeni jednoj
sasvim prostoj , ali u isto vrijeme psihiki tekoj kazni.
Naime, kanjava ih se na taj nain da iznad njih bude
stavljena cjevica iz koje svake minute kapne samo jedna
kap, pa zatvorenik praktino poludi ekajui da na njega
padne sljedea kap vode.
Znaj da dokolica vodi u nemar i da savreno uni
tava ovjekovu volju i razum. To je, uvjetno reeno, rat
koj i se vodi u samom ovjeku.
Ako ti je dosadno, odmah klanjaj dobrovolj ni na
maz, ili itaj Kur'an, ili ini zikr, ili itaj korisnu knjigu,
ili pii neto korisno, ili pospremi svoju radnu sobu, ili
uredi kuu, ili uini nekome kakvu uslugu, a sve da bi,
kako ljudi vele, "ubio dosadu", i znaj da sam ti ja iskreni
savjetnik.
Autoritativni lijenici tvrde da e ovjek ostvariti 50%
sree u ivotu ako se ne preda besposlici. Jo jedan 'dokaz
da je to tako jeste injenica da su ljudi koji se bave neim,
naprimjer, poljoprivrednici, pekari i oni koji rade teke fi
zike poslove, veseli, proima ih osjeaj sree, a da, s druge
strane, oni koji imaju vremena napretek ive tekim ivo
tom, potiteni i uplakani, kao da su teko bolesni.

tiWt*

9
N E B U D I B E S K I M E N JA K !

Nemoj se stapati s drugim linostima i nemoj ih u sve

mu oponaati, u protivnom uvijek e patiti. Mnogi ljudi
zaborave sebe, zapostave svoju boju glasa, svoje pokrete,
svoj nain izraavanja, svoje sposobnosti i prilike kako bi
postali druge linosti. To je izvjetaenost, nedostatak uku
sa, samounitenje due i tijela. Od Adema, alejhis-selam,
do posljednjeg ovjeka koji e postojati na Zemlji, nisu
postojala i niti e postojati dva potpuno identina ovjeka
izgledom, pa zato onda da postoje dva potpuno identina
ovjeka kad je rije o sposobnostima i o ponaanju.
Znaj da si jedinstven , neuporediv i neponovlj iv.
Niti j e prije tebe postojao neko slian tebi, niti e takav

postojati poslije tvoje smrti, zato se ne optereuj pokua

vanjem da nekoga slijedi i da se s nekim "stopi".
Zato ivi u skladu s onim to ti je dato, ne pokuavaj
promijeniti boj u svog glasa, niti naglasak, niti nain ho
danja, ve se nastoj prosvijetliti Objavom, ali ne smije
negirati svoju unikatnost i samostalnost.
Dopusti da te ljudi znaju onakvim kakvim su te i
prvi put upoznali. Ostani privren svojim ukusima i uvi
jek imaj na umu hadis u kojem stoji da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Neka ovjek ne bude

beskimenjak ...

"

Ljudi su glede svoje prirode slini biljkama: ima ih

slatkih i gorkih, visokih i niskih, pa neka takvi i ostanu.
Slobodno moemo konstatirati da je raznolikost
boje koe, nj ihovih jezika, mogunosti i moi Allahov
dokaz na Zemlj i, zato nemoj taj dokaz nijekati svojim

tiWt*

I O.

V R S T O VJE RUJ U S U D B I N U !

"Nema udesa koji

zadesi Zemlju, niti zadesi vas, a da nije u Knjizi i pri
je nego to ga damo Mi... " (El-Hadid, 22). Pero koje
Allah, delle anuhu, objavio je:

je zabiljeilo usud prestalo je pisati, listovi su se osuili,

stvar je zavrena; ovjeka e zadesiti samo ono to mu je
Sveznajui Allah odredio, tanije, nee ga mimoii ono
to je odreeno da mu se desi, niti e ga zadesiti ono za
ta je odreeno da ga mimoie.
Ako u ove istine vrsto povjeruje i ako ih u sebi
"pohrani", iskuenja e doivljavati kao Boije darove,
to jest sve e okrenuti u svoju korist. A imaj na umu i
sljedei hadis: "Allah iskua onoga kome eli dobro. "Onda

ne dopusti da s e uznemiri ako ti se dijete razboli, ili pak

ako umre, ako bankrotira, ili ti izgori kua, jer je sve to
Allahovo odreenje - u tome je kunja koju ti Allah alje
da bi ti oprostio grijehe i nagradio te.
Blago onima koje Allah iskua, a oni se strpe i budu
zadovolj ni Allahom, Koji daje i uzima, prua i uskrauje,
Onim Koji nee biti pitan

onome to radi, a ljudi e

Nee biti smiren, ovjee, niti e ispravno razmi

ljati sve dok ne povjeruje u kada i kader. Zato da izga
ra zbog onog to ti se ve desilo, kad se to, po Allahovoj
volj i, moralo desiti.
Nipoto nemoj misliti da si mogao sprijeiti nesreu!
Ne, mi, ljudi, to nismo u stanju, makar nam i bilo krivo
to to nismo mogli uiniti; ko hoe neka u ove moje rije
i vjeruje, a ko nee ne mora, ja ga ne tjeram, ali ...
Jo neto! Povinuj se sudbini prije nego to te savladaju
srdba, kukanje i kajanje. Nastoj osjeati potpunu smire
nost poto poduzme sve uzroke i iscrpi sve mogunosti pa
se zatim desi ono od ega si strepio. I nipoto nemoj rei:
"Da sam uinio tako i tako, bilo bi to i to!", ve reci: ''Allah
je odredio i ta je htio uradio je!", kako stoji u jednom ha-

I I.

ZN AJ DA S M U KO M
DO L A Z I L A S T !

Robe Allahov, poslije gladi dolazi sitost, nakon ei

napojenost, nakon neprespavane noi slijedi dubok san,
poslije bolesti dolazi izljeenje. . . Isto tako, putnik se
obino vrati s puta, izae na Pravi put zalutali, unesree
ni brzo bude osloboen nesree, poslije noi zora zarudi:

"A moda e All ah doista pobjedu dati, ili neki izlaz

od Sebe pruiti " (El-Maida, 52)
...

Kad vidi nepreglednu pustinju, imaj na umu da se

iza nje nalaze zelene bae i debeli hladovi, ili kad vidi
visoku planinu kojoj , tako rekavi, vrha nema, znaj da se,
moda, ona ba na tom mjestu prestaje penjati u nebesko
plavetnilo.

Sa suzama dolazi osmijeh, sa strahom sigurnost i

smirenost . . . Iskuenje ne moe unititi iskrene vjernike,
kao to vatra nije mogla nauditi Ibrahimu, alejhis-selam,
jer ga je Allah sauvao, naredivi vatri da bude hladna i
spasonosna njemu, Ibrahimu; kao to more nije obuhva
tilo Musaa, alejhis-selam, koji je iskreno, iz dna due,

doista je sa mnom Gospodar moj, meni e

stazu pokazati On!"' (E-uara, 62) ; kao to mnogo
rekao:

'"

boci nisu mogli vidjeti Resulullaha, sallallahu alejhi ve

sellem, koji je u prijelomnim trenucima obradovao svog
druga, Ebu Bekra, radijallahu anhu, rekavi mu da je
Allah s njima, pa ih je obavila sigurnost i smirenost, a,
odatle, i osjeaj pobjede.
Oni koji po svaku cijenu nastoje biti sretni, to jest
oni koje ograniavaju njihove teke prilike, takvi doiv
ljavaj u samo nesree i ive stijenjeni jer su "kratkovid
ni", a da dalekoseni je gledaju, saznali bi da grijee.
Stoga, nemoj biti potiten, ta nijedno stanje nee
vjeno trajati; a najbolji je ibadet oekivati izlaz od Alla
ha. Izlaz e doi, jer se vrijeme neprestalno mijenja, noi
donose velike promjene, gajb niko ne poznaje, Mudri je
svakim danom neim zauzet...

tiWt*

I 2.

S V E O KR E N I S E B I U KO R I S T !

Razborit, vjet ovjek nesreu pretvori u dobitak, dok

neznalica, kukavica, od jedne nesree napravi dvije. To
nije samo teorija. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve se
Bern, istjeran je iz Meke, pa se nastanio u Medini, gdje je
uspostavio dravu koju je historija unijela u svoje stranice;
Ahmed b. Hanbel bio je utamnien i udaran biem, pa
je postao autoritet meu uenjacima ehli-sunneta; ejhul
islam Ibn Tejmijja takoer je bio utamnien, pa se u ta
mnici jo vie usavrio u islamskim znanostima; Es-Serhe
si je baen u zaputeni bunar, odakle je svojim uenicima
izdiktirao toliko pravnih pitanja da je to zauzelo ravnih
dvadeset tomova; Ibnul-Esir bio je nepokretan, i napisao

A m E L-KAR NI

je knjige "Oamiul-usul" i "En-Nihajetu fi garibil-hadis",

najpoznatije i najkorisnije knjige u hadiskoj znanosti; Ib
nul-Devzi je prognan iz Bagdada, pa je u izgnanstvu usa
vrio kiraete; Malik b. er-Rejb obolio je od smrtonosne
groznice, pa se posvetio pisanju poezije i napisao predivnu
kasidu, ravnu svim kasidama koje su spjevali pjesnici

za

vrijeme Abasijske imperije; Ebu Zuejbu el-Huzeliju po

mrla su sva djeca, i on ih je opjevao u zapanjujuoj, dotad
neuvenoj, kasidi kojoj je historija "ustala na noge".
Kad dopadne kakvog problema, usredsredi se na
njegovu pozitivnu stranu, kao to od gorkog limuna na
pravi slatku limunadu, ili kao to iskoristi kou zmije
otrovnice, ili kao da te ujede akrep, pa ne kuka, jer zna
da je tekuina koju je ubrizgao u tebe protivotrov zmij
skoj tekuini. esto ljudima odreena stvar nije povolji,
ali Allah u njoj veliko dobro da.
Tu je i jedan izuzetno pouan primjer za ovo o emu
govorimo. Naime, vlasti u Francuskoj prije zloglasne
Francuske revolucije utamniile su dvojicu pjesnika, op
timistu i pesimistu. Prvi je pogledao kroz prozor tamnice
i ugledao zvijezde, pa se nasmijeio, a drugi, pesimista,
provirio je kroz prozor i p ogled mu pade na blatnjavu
ulicu, te zaplaka.

tiWt*

30 R A Z L O G A DA B U D E S R E TA N

Opet u t i ponoviti: u nesrei trai pozitivnu stra

nu, jer suto zlo ne postoji, ovjek iz svega moe izvui
dobrobit za sebe, ostvariti pobjedu i zasluiti nagradu na
buduem svijetu.

3.

ZN A J D A S E AL L A H O D A ZIVA
N E V O LJN I C I M A !

Kome se obraaju nevoljnici, koga zazivaju unesre

eni, kome se obraaju stvorenja i koga spominju svo
jim srcima?! Svi se oni obraaju Allahu, osim Koga nema
drugog boga.
Sveznajueg Allaha moramo zazivati u tekoi i u bla
gostanju, kad nam je lahko i kad nam je teko, u iskuenji
ma ... Njemu se moramo nastojati pribliiti u nedaama,
iskreno Ga i ponizno molei, i On e nam poslati Svoju
pomo, nai izlaz i dati da izaemo kao pobjednici.
Uvijek imajmo na umu Allahove rijei:

se odaziva nesretniku kad Ga zazove

...

"Onaj Koji

" (En-Neml,

30 R A Z L O G A DA B U D E S R ETA N

62). Allah j e Taj Koji spasi davljenika od davljenja, uini

da se vrati putnik s puta, smiluje se iskuanom, pomogne
obespravljenog, uputi zalutalog, izlijei bolesnog- pod
uvjetom da Ga se za to iskreno zamoli.
Dove koje se ue kad je ovjek zabrinut, tuan i po
titen moe nai u hadiskim zbirkama (iz koj ih e jo
nauiti i to kako se treba ispravno obraati Allahu, kako
Mu

se

obraati i moliti). A ako to naui i primijeni,

svako si dobro postigao; ako ti to bude uskraeno, pra

vi si gubitnik To je tako, jer je upuivanje dove Allahu
poslunost i ibadet, ak je to vrednije od onoga to tra
i. Nadati se da nee biti zabrinut niti nesretan onaj ko
ispravno i vjeto uputi dovu . Mogu se prekinuti sve veze,
ali veza s Allahom nikad se ne moe prekinuti; mogu
se pred ovjekom zatvoriti sva vrata, ali vrata Allahove
milosti nikad se ne mogu zatvoriti. To je tako, jer je On
blizu, sve uje i odaziva se nevoljnicima kad Ga zamole.
Allah, Neovisni, Jaki, Jedini, Slavljeni, poziva tebe, siro
manog slabog potrebitog ovjeka, da Mu se obraa i da
'
.
Ga mo l 1s:
' "'Zovtte
Mene.' Odazvat cu vam se... "' (G afir, 60). Znaenje je: kad dopadnete iskuenja i nesree,
spominjite Allahovo ime, traite da vas pomogne i nae
vam izlaz i da pobjedu.

Padni Allahu niice i slavi Njegovo uzvieno ime pa

e biti slobodnjak na ovom svijetu, a spaen na ahiretu!
Podigni svoje ruke i usrdno zatrai, budi uporan u mol
bi, oekuj da e ti se Allah smilovati, lijepo misli o Allahu
i Njemu se sasvim posveti!

D R I S E S V O JE K U E !

erijatom je propisano da se ovjek odvoj i, to jest da

se sustegne od zla, izbjegava zle ljude, besposliare i one
koji su skloni smutnjama. To e ti pomoi da ostane
smiren i da donosi mudre, ispravne odluke.
Djelotvoran je lijek izbjegavati sve to ovjeka od
vraa od injenja dobra i od pokornosti Allahu, to su i
dokazali oni koji se bave lijeenjem ljudskih srca. Stoga
ti i ja preporuujem da se dri svoje kue.
Ako se bude sustezao od zla, besposlica i poro
ka, ispravno e razumijevati stvari, bit e bogoboja
zan, kajat e se za poinjenje grijehe, spominjat e
Allaha . . .

A m E L - KA R N I

No, ipak, pohvalno je mijeati se s ljudima n a sku

pnim namazima, dumama, predavanjima, meusob
nom potpomaganj u u injenju dobra itd. To znai da
treba maksimalno izbjegavati sijela na kojima se gubi
vrijeme i ine neprimjerene stvari, s drutvom koje je
sklono smutnjama i laima. Oni su slini kategoriji ljudi

da su poli s vama, nita vam

snage ne bi pridodati i samo bi vam na smetnji bili...
o kojoj Kur'an kae: "I

"

(Et-Tevba, 47). Ako bude nepaljiv, upropastit e svoju

duevnu uravnoteenost i sigurnost.
ovjee, spasi se, plai nad svoj im grijesima, pazi ta
govori, i dri se kue! Ako me ne poslua, svaki e dan
po nekoliko puta poeljeti da ne postoji.
Polaem veliku nadu u to da e se sobom zaokupiti i
da e iz kue izai samo radi lijepe rijei koju e nekom
uputiti ili radi nekog dobra koje e uiniti, i rada e tvoj
ivot imati smisla, nee gubiti vrijeme unitavajui svoj
ivot, nee nikoga ogovarati, nee te nemir nagrizari,
nee imati vremena sluati kojetarije, niti e imati vre
mena runo misliti o drugim ljudima . . .
Oni koji su to probali znaju da j e to tako; a ako neko
ne poslua, pa se bude povodio za pretpostavkama i obi
nim svijetom, njega slobodno zanemari.

tiW.--.

ZN A J D A AL L A H P R U A
'V

N A D O MJE S TA}!

N e alosti se, Allah t i nee nita uzeti, a da t i nee

dati bolje od onoga to ti je uzeo, ako se strpi i bude se
nadao Njegovoj nagradi. Sljedei su hadisi-kudsiji samo
primjer nadomjetaja od Allaha: "Kome oduzmem vid, pa

se on strpi, to u mu nadomjestiti Dennetom"; "Kome uz

mem dragu osobu na ovom svijetu, pa se on nada nagradi
zbog toga, dat u mu Dennet kao nadomjeta). "
Evlije, iskreni Allahovi robovi koji su bili iskuani na

"Mir
vama neka je za ono to trpjeli ste! Divna li je Kua
najsretnija!" (Er-Ra'd, 24). ovjek mora imati na umu
ovom svijetu, u Firdevsu e biti hvaljeni i dozivani:

A I D E L-KAR N I

vrijednost nadomjetaja i nagrade, pa neka ita sljedee

"Takvim pripadaju blagoslovi od nji

hova Gospodara, i milost. Takvi su na Stazi pravoj"

Allahove rijei:

(El-Bekara, 157) . Blago onima koji su podnosili iskue

nja, i radosne li vi jesti nevolj nicima!
ivot je izuzetno kratak, a ovosvjetske su ljepote
bezvrijedne; ahiret je bolji i vjenij i, i tamo, na ahiretu,
bit e poteen patnje onaj ko se ovdje, na dunjaluku,
patio; ko se ovdje trudio, tamo e ugodnim ivotom ivjeti. A onima koji su odani dunjaluku, onima koji ga
vole vie od svega i njemu se predaju, takvima, nadasve,
teko pada ako ih mimoie kakva ljepota ili uitak na
ovom svijetu, i oni, s druge strane, neophodno doivlja
vaju nezamislivo velike nesree, jer za njih postoji samo
ovaj svijet, niemu mimo njega ne posveuj u panju.
O ti koji si iskuan nesreom, nita te nije mimoilo,
ti si dobitnik! Allah te je iskuao da bi prema tebi milo
stiv i blag bio, da bi te nagradio. Nevolja ima za rezultat
da te oisti i uzdigne iznad ostalih l judi.

tiW.--.

6.

ZN AJ DA JE S A M O VJE R N I K
S RE TA N !

Nesretnik, u pravom smislu t e rijei, jeste onaj ko

je uskraen vjerovanja i uvjerenja u vjerske istine, i on
je uvijek nesretan, potiten i ponien. To je Allahovo,

"A ko se okrene od Opome

ne Moje, njemu zbilja tjeskobno ivljenje pripada .. "
delle anuhu, obeanje:

{Ta-ha, 124)
ivot bez imana nema ni smisla ni vrijednosti. Vjerovanje u Allaha, Gospodara svjetova, ovjeka moe
usreiti i otkloniti njegove brige i nemir: " Kad imana
i vjere nestane, pravog ivota vie nema" , stoji u stiho-

A m E L- K A R N I

O kako je tjeskoban ivot bez vjerovanja u Allaha!

O kako e biti teke posljedice prokletstva onima koji su

"Mi srca njihova i poglede

njihove okreemo, pa nee vjerovati kao to nisu vje
rovali ni prvi put. I u zabludi njihovoj Mi ih prepu
tamo da tumaraju." (El-En'am, 110)
odstupili od Allahove vjere:

Dolo je vrijeme da se ljudi uvjere u islam, da po

vjeru ju u kelimei-ehadet, nakon izuzetno dugog, tekog
iskustva koje je pokazalo ovjeku da je robovanje kipovima teka greka, nevjerovanje u Allaha prokletstvo,
ateizam lani, nametnuti nain ivljenja, odnosno da su
poslanici istinu donijeli, da je Allah, Kome pripada sva
zahvala i vlast, istina, i da On sve moe.
Sretan e biti ako bude snaan vjernik. Potvrdu za

"Koji god da urade do

bro djelo, muko ili ensko bili, i k tome u Boga budu
vjerovali, Mi emo dati njima da proive u ivotu li
jepome, i zbilja ih na najljepi nain nagradom nji
hovom nagraditi za ono to su inili!" (En-Nahl, 97)
to nalazimo u asnom Kur'anu:

ivljenje u skladu s Objavom ima za rezultat smirenost, vjerovanje u ono to je Allah obeao, ljubav prema
Allahu, duevnu istotu od svih devijacija, mirno pod
noenje svih nemilih dogaaja, zadovoljstvo sudbinom.

tiW.--.

30 R A ZL O G A DA B U D E S R ETA N

Bit e sretan samo onaj ko je zadovoljan Allahom kao

Gospodarom, islamom kao vjerom, a Muhammedom,
sallallahu alejhi ve sellem, kao vjerovjesnikom i poslani
kom.

7.

P R I D O B I] AJ LJU D E !

Blagost uljepava svaku stvar, a njeno nepostojanje

pomuuje svaku stvar. Sretnici znaju da se ljudi pridobi
jaju pomou lijepih, blagih rijei, osmijehom prilikom
susreta. Vjernik je slian peli: jede samo lijepo i daje
med ukusni. Kad ti Allah prui priliku da s nekim po
pria, nemoj ga od sebe otjerati, pridobi t e ga pomou
blagosti, a silom e ga od sebe samo otuiti.
Zaista, postoji kategorija ljudi ijoj se pojavi svijet
raduje i eljno ih oekuje, jer su omiljeni kad govore, i
kad daju, i kad uzimaju, i kad se pojave, i kad ih nema
Pridobijanje ljudi vjetina je kojom vladaju estiti,
plemeniti, i zato su oni uvijek u centru panje: ako su

30 RA ZLO GA DA B U D E S R E TA N

prisutni, ljudi se prema njima lijepo ophode; ako su od

sutni, ljudi pitaju za njih i ue im dove.
Sretnici se u svom ophoenju prema ljudima pavo

"Ti na zlo onim dobrim uz

vrati, pa e onaj to je neprijateljstvo izmedu njega i
tebe odjednom tebi prijatelj prisni postati!" (Fussilet,
de i za sljedeim ajetom:

34), to jest, pomou svojih emocija, prijatne blagosti i

nevinog opratanja oni praktino potiru zlobu koja se
nalazi u ljudima, nastoje zaboraviti zlo koje im je neko
nanio i ustrajavaju u injenju dobroinstva. Na rune ri
jei n jima upuene postupaju kao da ih nisu ni uli, ive
u miru. U hadisima stoj i: "Musliman je onaj ovjek od

ijeg su jezika i ruku mirni drugi muslimani. A vjernik je

onaj ovjek kome ljudi bez imalo straha mogu povjeriti svo
je ivote i imetke"; ':Allah mi je zapovijedio da odravam
vezu s onima koji me izbjegavaju, i da opratam onima koji
mi nepravdu nanose, i da dajem onima koji mi uskrauju. "
Tu je i sljedei ajet:

tu prataju

...

"

koji gnjev savlauju i koji svije

" (Alu lmran, 134). A takvi zaista zasluuju

nagradu jo na ovom svijetu, a to je smirenost i sigur

nost. Njima na ahiretu pripada velika nagrada, u blizini
Gospodara Milostivog, Svemonog, u dennetskim ba
ama i meu rijekama, na mjestu istinskom.

tall.-.

8.

S P O M I N JI AL L A H A !

Iskustvo je veliki dokaz u ivotu, i nije mi namjera

da nekog obmanjujem, pa posluaj moj sljedei savjet.
Nita ne moe pridonijeti irokogrudnosti kao to to
moe zikr i nita na vagi nije tee od zikra. Allah, delle
anuhu, rekao je:

sjeati vas! "

"Sjeajte se vi Mene, pa u se i Ja

(El-Bekara, 152)

Ko ne okusi ljepotu zikra, dunjaluki uitak, nee

ui u Dennet na Sudnjem danu. U zikru je spas i za
tita ovjeku od nemira i ovosvjetskog duevnog umo
ra. tavie, pomou njega se najlake ostvaruju dobitak
i uspjeh. Ako meni ne vjeruje, itaj Kur'an i Hadis, i
vidjet e da govorim istinu. Uostalom, neka bolestan
ovjek sam pokua izlijeiti svoje bolesti pomou zikra.

30 R A Z L O G A DA B U D E S R E T A N

Zikr takoer otklanja strah, tugu i brige. I nimalo

nije zaudno da se oni koji spominju Allaha naprosto
odmaraju i uivaj u dok ine zirkullah, jer je to osnova
islama. Ali jeste zaudno kako oni nemarni mogu ivjeti
bez zikra, oni u vezi s kojima je Uzvieni Allah rekao: "I

mrtvi su, ivi nisu! I ne osjeaju kad e oni koji im se

klanjaju proivljeni biti!" (En-Nahl, 21)
O ti to se ali na nevolje i neprijatnosti, pouri spo
menuti Allahovo ime, a zna li ikog da kao On ima ime!
Ovisno o tome koliko bude spominjao Allaha,
delle anuhu, bit e vee tvoje raspoloenje, smiraj i sre
a.To je tako, jer pomou zikra ovjek ostvaruje oslonac
na Allaha, pouzdava se u Njegovu pomo, kaje Mu se,
lijepo misli o Njemu, nada se izlazu od Njega, a On je
blizu, i odaziva se na molbe. Zato Mu se skrueno i poni
zno obrati, spominji Njegovo blagoslovljeno ime hvalei
Ga, molei Njega za potrebe, traei od Njega i molei
Ga za oprost. I sigurno e, uz Allahovu pomo i milost,
osjetiti sreu, smirenost, radost i svjetlo, a Allah za dobro
daje nagradu na ovom i na buduem svijetu.

9.

N E M O J N I KO M E Z AV I D JE T I !

Zavist upropatava drutvo. To je hronino obolje

nje koje unitava tijelo. Davno je kazano da zavidnik
nikad nee osjetiti udobnost i sreu jer se prikazuje kao
obespravljeni, a zapravo j e zulumar, odnosno nastoji se
predstaviti kao prijatelj, a ustvari je neprijatelj .
Savjetujem prvo sebe, a zatim i tebe da se susregnemo
od zavisti, iz saaljenja prema sebi, prije nego to pokua
mo biti saaljivi prema drugima. A ako budemo zavidjeli,
samo emo produbiti svoje brige i pribaviti sebi nesanicu.
Nemoj se zauditi ako te izvijestim da zavidnik za
pali veliku vatru, pa se potom u nju sunovrati. Brige,
nedostojan ivot i bolesti posljedica su zavisti.

30 R A ZL O G A DA B U D E S RE TA N

Jo vee zlo u koje upada zavidnik jeste to d a se oito

protivi sudbini, optuuje Allaha, delle anuhu, za ne

pravdu, runo se odnosi prema erijatu, te naposlijetku i

prema Resulullahu, sallallahu alejhi ve sellem.
Zavist je bolest zbog koje ovjek nee biti nagraen,
iako izgara od nje do smrti, ili "ozdravi" ako nestane bla
godati na kojima on ljudima zavidi. Zna se da se ovjek
moe nagoditi sa svim kategori jama l judi, osim sa zavid
nikom: s njim se moe nagoditi samo ako se odrekne
svih Allahovih blagodati, svojih sposobnosti, posebnosti,
odlika. . . Ako to uini, on, zavidnik, moda bi bio zado
voljan, ali s bolom u srcu. Allahu, Tebi se utjeemo od
zla zavidnika kad zavist ne krije!
tavie, zavidnik je poput ogromne zmije otrovnice
koja se smiri tek kad svoj otrov ubrizga u nekoga ko joj
nita nije skrivio.
Apeliram da se sustegnemo od zavisti, i da se utjee
mo Allahu od zla zavidnika, koji su uvijek u odstupnici.

20.
P R I H VAT I I V O T
O N AKV I M KAKAV O N J E S T E !

Ovaj je svijet gorak, teak, nepojmljivo promjenjiv, po

muen, nosi brojne posljedice, a ljudi, opet, ude za nj im.
U svakom njegovom ukrasu: u djetetu, supruzi, prijatelju,
ugledniku, kui, poslu itd. neophodno postoji neto to
ovjeku ponekad zagora ivot. (Zato zlo koje se nalazi u
odreenoj stvari treba suzbiti dobrom koje se u njoj nalazi.)
Allah je odredio da na dunjaluku postoje sute su
protnosti, vrste, oprena miljenja, razliiti ljudi, dobro
i zlo, radost i tuga . . . A na onom e svijetu dobrota i ono
to je pozitivno biti odvojeni od nereda i zla: prvo e u
Dennet, a drugo e u Vatru usplamtjelu.

3 0 R A Z L O G A DA B U D E S RETAN

U hadisu stoji: "Prokleto je s ve to je na ovom svijetu,

osim zirkullaha i onoga to je u skladu sa zikrom, te osim

uenjaka i onoga koji stjee znanje. "
ovjee, ivi u svojoj stvarnosti, a nemoj "lebdje
ti" u svijetu mate. Prihvati dunjaluk onakvim kakav on
i jeste, navikni se na neprijatnosti, ta nee na njemu
ostvariti sve to bude htio, niti e imati, izmeu osta
log, savrenog prijatelja, jer savrenost nije odlika ovog
svijeta. Takoer, nee imati ni savrenu suprugu. U ha
disu stoji: ''Neka vjernik ne mrzi svoju suprugu z'}ernicu

zbog kakve negativne osobine koja se nalazi kod nje, jer ako
kod nje bude i prezirao odredenu osobinu, bit e zadovoljan
drugim njenim odlikama. "
Budimo umjereni, opratajmo, prihvatimo ono to
nam se nudi, zanemarimo ono to nam nije raspoloive,
a ponekad ak i zatvorimo oi pred odreenim stvarima,
ne moramo sve primijetiti.

2 I.
U T JE I S E R A Z M I L J A J U I
O N E VO L J N I C I M A !

ovjee, kud se god okrene i kud god poe, vidi

samo nevoljnike, u skoro svakoj kui ima oaloenih.
Nisi jedini koji je dopao kunje i koji trpi neprijatno
sti, vrlo je mnogo ljudi koj i to isto trpe. tavie, tvoje je
iskuenje neznatno u odnosu na iskuenja mnogih dru
gih ljudi. Zna li da ima bolesnika koji ve godinama
lee nepokretni, prevru se

poostelji, jee i kukaj u od

bolova?! Zna li da postoji mnogo zatvorenika koji ve

godinama nisu vidjeli sunce, koji znaj u samo za svoju
eliju! Jesi li svjestan veliine iskuenja mnogih roditelja
koji su izgubili plod svog srca, jedno ili ak i vie djece?!

30 R A Z L O G A DA B U D E S RE T A N

Ima li na umu koliko j e samo potitenih, zaduenih . . .

Ako svoje iskuenje uporedi s njihovim, primijetit e
da si iskuan bezazlenom kunjom, pa e se zahvaliti
Allahu na Njegovoj dobroti i blagosti jer ti nije sve uzeo
to ima, i nadat e se Njegovoj nagradi.
Vrijeme je da se utjei razmiljajui o svima njima,
i vrijeme je da pouzdano zna istinu o ovom svijetu, koji

___"l:i

je zatvor glede vjernika, kua tuge i nevolje, mjesto gdje

se stanje preko noi mijenja. Zar ti je nepoznato da su
mnogi imuni zdravi ljudi ivjeli s porodicom, pa ih je
snalo kobno iskuenje, te su osiromaili, a i smrt ih je

a znano vam je bilo kako smo s njima

postupili, i primjere smo vam navodili!"' (Ibrahim,
pohodila:

' "

Takoer, utjei se p romilj aj ui o iskuenj ima kojima

je bio izloen tvoj uzor, Boiji Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem. Naime, na njega su bacali iznutricu deve, ra
njavali ga u noge, u glavu, izbijali mu zube u bitkama,
izolirali ga u Ebu Talibovom klancu (gdje je bio prinu
en jesti lie), zatim je prognan iz Meke, pa je potom
u Medini udareno na njegovu ast (kad su dvolinjaci
potvorili njegovu suprugu Aiu, radijallahu anha, za pre
ljub), stradalo je njegovih sedamdeset drugova u jednoj

AI D E L - KA R N I

bici, umro m u je sin, kao i skoro sve kerke, u Medini je

zbog gladi vezao kamen oko struka, bio je proglaen pje
snikom, arobnjakom, vraem, luakom, laovom, ali ga
je Allah sauvao od svega toga. I kud e vee iskuenje
od toga! Nadalje, vjerovjesnik Zekerijja ubijen je, Jahja
je zaklan, Musa je prognan, Ibrahim je baen u vatru. . .
I ashabi s u bili na kunjama. Omer je, radijallahu anhu,

___"l:i

svirepo ubijen, Osman je kidnapovan, Alija uboden sabl jom . . . A i islamski su uenjaci rakoer proli kroz razna
iskuenja, bili su udarani i kanjavani.
Uvijek imaj na umu Allahove rijei: "Mislite li vi da

ete u Dennet ui, a jo vam ne dode iskuenje po

put onoga to ga iskusie oni to prije vas minue? Pa,
njih je pogadala bijeda i bolest, a bili su toliko uzne
miravani da bi ak Poslanik i vjernici koji s njim vje
rovahu zavapili: 'Kad e ve pomo Allahova?!' Eto,
Allahova je pomo blizu, doista!" (El-Bekara, 214)

ti'e.!IIR,.__

22.
R EDOV N O O B AV L JAJ N A M A Z !

"O vjernici, potporu sebi pribavljaj

te strpljenjem i namazom " (El-Bekara, 153). Ako
Allah kae:

...

se prepadne, ili ako te neto rastui, ili se zbog neeg

zabrine, odmah klanjaj namaz, pa e se smiriti, jer na
maz, Allahovom voljom, otklanja tugu i brigu. Kad bi se
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabrinuo zbog
neeg, rekao bi: "O Bi/ale, pozovi na namaz, odmori nas

pomou namaza!" A Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,

najdrae je bilo obavljati namaz, u tome je osjeao neo
pisivu sreu i smiraj .
U biografiji jedinstvenih vjernika proitao sam da
su oni hitali obaviti namaz sa skruenou kad bi ih god

AI D E L - KA R N J

stigla kakva nevolja ili iskuenje, pa bi i m s e vratili snaga

i samopouzdanje i oivili bi svoje ambicije.
S obzirom na to da je namaz najvei uzrok smireno
sti, propisano je obaviti namaz u strahu (salatul-havf), to
jest u borbi, kad na sve strane sijevaj u ubitane granate i
sa svih strana dolijeu smrtonosna tanad.
Generacija koja je iskuana duevnim bolestima mora
se vratiti u damije, njene jedinke moraju padati niice
pred Allahom, prije svega, s namjerom da Allah njima
bude zadovoljan, a zatim i s ciljem da se izbave iz te ne
snosne patnje. U protivnom, suze e uzeti svoj danak, i
tuga e, tako rekavi, pocijepati ovjekovo tijelo; a snaga,
smirenost i sigurnost dolaze samo s obavljanjem namaza.
Kad bismo umovali, shvatili bismo da je jedna od
najveih Allahovih blagodati obavljanje pet dnevnih na
maza. Naime, zbog namaza Allah oprata grijehe, pomo
u namaza podie nas na visoke razine, lijei nas od ra
znoraznih bolesti, tjei u iskuenjima, daje nam duevnu
istotu, uvjerenje, zadovoljstvo . . .
I nimalo n e sum n jaj da s u preko svake m jere ne
sretni oni koji ne posjeuju damije, oni su nemjerlj ivo
tuni i potiteni. Allah e uiniti da nastradaju i ponitit
e sva njihova djela.

tiW.--.

23.
O S L A N JAJ S E N A AL L A H A !

Meu najvee plodove vjerovanja u Allaha i najljepe

osobine vjernika j estu preputanje stanja u kojem se nalaze
Allahu, oslonac na Njega, vjerovanje u Njegovo obeanje,
zadovoljstvo sudbinom, lijepo miljenje o Allahu, oekiva
nje izlaza od Njega ... i tada e ovjek zadovoljno prihvatiti
konanicu, i nai e da ga Allah uva, titi i pomae.
Sjetimo se Ibrahimove, alejhis-selam, situacije! Ne
vjernici su ga bacili u vatru, pa je on rekao: "Dovoljan je
nama Allah! Divan l i je On zatitnik!", i Allah je uinio
da ta vatra bude hladna i spasonosna za njega. Isto tako,
neko je pokuao zatraiti Resulullaha, sallallahu alejhi
ve sellem, i ashabe pozivajui se na brojnost nevjernike

A m EL - K A R NI

vojske, pa su i oni rekli: " Dovoljan je nama Allah! Divan

li je On zatitnik!" Allah je u vezi s tim dogaajem objavio

i onima kojima se, kad im je svijet go

vorio: 'Okupljaju se ljudi protiv vas, pa ih se uvajte!'
vjerovanje njihovo povealo. Takvi su govorili: 'Dosta
je nama Allah! Divan li je On zatitnik! I oni se vratie
s blagodatima i obiljem od Allaha i nita ih ne zadesi
od zla! Pa Allahovo zadovoljstvo sljedahu. A Allah je
posjednik obilja golemog!" (Alu lmran, 173, 1 74)
sljedee ajete:

"

ovjek, slabo i nemono stvorenje, nije u stanju

oduprijeti se nesreama ni iskuenjima, sam ne nalazi
naina da se oslobodi pritiska ovosvjetskih neprijatnosti,
ali je to u stanju ako se osloni i pouzda u Svemogueg
Allaha: "'I

na Allaha se, ako ste vjernici, vi oslonite!"'

(El-Maida, 23)
Ako eli izbjei neprijatnosti, ovjekovo geslo treba
biti: "Dovoljan je nama Allah! Divan li je On zatitnik!"
Ako si prezaduen (a ima neznatna primanja), ako
se razboli, ako dopadne bilo kakvog iskuenja, ako se
poboji za budunost, ako se sjeti nemilosrdnosti zulu
mara, neka tvoje geslo bude: "Dovoljan je nama Allah!
Divan li je On zatitnik!" A dovoljno je, zaista, to to
Allah upuuje i pomae ovjeka.

24
P u T U J P O ZE M L JI !

Putuj po Zemlji, pa e ti grudi prostrane biti i nee

se ni za ta brinuti. Putuj i razmiljaj o ajetima koji se
nalaze u svemiru i na Zemlji, i vid jet e Allahovu mo i
ljepotu Njegova stvaranja. Slobodno izai iz kue i pro
etaj lijepim, otmjenim parkovima, uspenji se na kakvo
visoko brdo, spusti se u dolinu, popni se i na drvo, napij
se slatke izvorske vode, pomirii ruu . . . pa e osjetiti slo
bodu u dui, i sreu, kao to je osjeti ptica dok leti, ali,
hodei po Zemlji prostranoj , ne zaboravi Stvoritelja.
Uporan boravak u tijesnoj sobi, pogotovu ako je o
vjek besposlen, sigurno vodi u samoubistvo. Znaj da je
tvoja kua samo siuni dio svijeta, i da si ti samo j edan

A m E L - KA R N I

o d miliona ljudi. Ako to priznaje, zato s e onda predaje

tuzi, zbog ega ne uiva putujui po Zemlj i?! Zato sebi
ne priuti uitak recitiranja Kur'ana u prirodi, uz cvrkut
ptica dok pjevaju o ljubavi, ili pored potoka koji ubore
i govori o prevaljenom putu s vrha brda?!
Doktori preporuuju putovanje onima koji se nalaze
u tekom psihikom stanju, onima koje je skoro ubila
monotonija rodnog mjesta. Zato putuj mo, radujmo se i

i koji razmiljaju o stvaranju nebesa

i Zemlje: 'Gospodaru na! Ovo nisi uzalud stvorio Ti!
Slavljen neka si! Sauvaj nas kazne u Vatri "' (Alu
razmiljajmo:

"

...

lmran, 1 9 1 )

25.
B uni S T R P L J I V !

Strpljivost je osobina kojom se mogu okititi samo

oni jedinstveni ljudi, koj i dobroduno prihvataj u nepri
jatnosti, s velikom snagom i voljom za ivotom. ta bi
se desilo da ljudi nisu strpljivi?! I postoj i li, uostalom,
drugo rjeenje i druga poputnina osim strplj ivost?!
Jedan je velikan uvijek bio na nekakvom iskuenju,
kad god bi jedno minulo, drugo, jo tee, snalo bi ga, ali
se on "naoruao" strpljivou i oslanjanjem na Allaha. To
ga je potakla da spjeva sljedee stihove: "Vrijeme u ko
jem ivim ne poznaje me dovoljno, ne zna da sam vri
od njega, i da su iskuenja njegova bezazlena./Pokazivalo
mi je koliko obijesno moe biti, a ja njemu pokazah kako
se ponaa onaj ko se strpljivou okiti."

AI D E L - KA R N I

Strpiti s e mogu samo dobri, estiti vjernici. Sjetimo

se situacije kad se Ebu Bekr, radijallahu anhu, razbolio,
pa su ga posjetili neki ljudi i upirali: "'Hoe li da pozo
vemo ljekara?', zabrinuti, upirae prisutni. On samo od
govori: ' Ljekar me ve pregledao. ' 'I ta je konstatirao?',
uporni su. O n odgovori: ' Rekao je da ini to je Njemu
volja."' (Oni rada shvatie da Ebu Bekr, radijallahu anhu,
misli na Allaha.)
Budi strpljiv, a strpljiv e biti samo uz Allahovu po
mo, i nadaj se izlazu, budi siguran u lijepu konanicu,
tei da zaslui nagradu, da ti zbog kunje koje dopadne
budu oproteni grijesi. Strpi se ma kakva re nesrea za
desila, jer pomo dolazi sa strpljenjem, izlaz s nevoljom,
last s mukom.
itaj biografiju velikana koji bijahu strpljivi u izuzetno tekim kunjama i ostae dosljedni istini. I ne bi
prolo mnogo vremena, a oni su osjetili olakanje, svjedo
i izlaz. tavie, neki se ak nisu ograniili samo na str
pljivost, ve su prizivali iskuenja govorei: "O neprilike,
ako imate jo neto za im posegnule niste, a ime se
plemii poniavaju, posegnite za njim i mene ponizite!"

26.
N E D O P U STI D A T E U ZN EM I RI
v

SVE S TO C UJ E S !

Neki ljudi ne spavaju jer se u njima naprosto "vode

odluujue b itke", saivljavaju se sa svim dogaajima,
ljute se zbog poskupljenja namirnica, sue, inflacije itd.,
a, poslije svega, ostaje im samo briga, moda obole od
ira na elucu, visokog krvnog pritiska, pa ak i od eer
ne bolesti. Uvijek su uznemireni i potiteni, mislei da je
svaki povik usmjeren protiv njih.
Oat u ti savjet: nemoj dopustiti da te uznemiri svaka
hrava vijest, neka se deava ono to se deava, nemoj zbog
toga "izgarati". Zato primati k srcu sve to svijet pria?!
Treba li svemu tome biti podloan, pa naposlijetku sebe

A m E L - KA R N I

Principijel'ni ljudi, oni koj i slijede istinu, sve okrenu

o svoju korist i iz svih deavanja izvuku pouku, te im to
povea iman, dok ta ista deavanja kod kukavica pove
avaju strah i nemir. Niko, osim vjernika, spremnije ne
moe doekati iskuenje i hravu vijest, jer je on smi
on, hrabar, odvaan, uvjeren, hladnokrvan, promiljen,
irokogrudan . . . A kukavica se svakodnevno pati, oekuje
posljedice odreene nesree, a esto se radi isto o uo
brazilji.
Bit e sretan i zadovljan ako ne dopusti da te poko
lebaju oni koji sumnjaju i ako se ne bude alostio zbog
spletki spletkaroa. Budi vrst poput planine, kojoj vje
trovi iskuenja ne mogu nauditi, pa e ti Allah pomoi i
na tebe smiraj spustiti. A neka Svevinji Allah milostivo
pomogne onima ija srca, jer preferiraju dunjaluk, nisu

27.
N E O B RA A J P A N J U N A
B E ZA Z L E N E P RO B LE M E !

Postoje, naalost, ljudi koji se uznemiravaju zbog be

zazlenih problema. Pjesnik je spjevao: "U oima bezna
aj nih ljudi beznaajne su stvari velike,/a velikani koban
sluaj kao bezazlen prihvate ."
Razmisli samo kako su niske ambicije dvolinjalci. i

'"Ne idite
u borbu po egi!'" (Et-Tevba, 8 1 ) ; '"Dozvoli mi da u
boj ne idem i na kunju me ne stavljaj!"' (Et-Tevba,
49); "'Allah i Njegov Poslanik samo su nam obma
nu obeali!"' (El-Ahzab, 1 2); '"Kue su nae nezati
ene!"' (El-Ahzab, 13) '"Bojimo se kakve nesree da
kako su oni neodluni! Evo kako su govorili:

A I D E L - KA RN I

nas ne snae!'"

(El-Maida, 52). O kako su iskvareni i

nesretni oni koji su tako govorili!

Ima ljudi kojima je jedina briga zadovoljiti
prohtjeve, zgrnuti to vie imetka, ivjeti za ono to nije
vrijedno spomena, pa nikad i ne shvate da postoje i neke
druge vrijednosti radi kojih se vrijedi rtvovati.
Mnogo je i onih koji su stalno zabrinuti zbog sva
e sa suprugom, ili zbog neposlunoti djeteta, ili zbog
nesporazuma s roakom, ili zbog toga to su uli da
je neko rekao neto neprim jereno, ili zbog odreene
situacije . . .
Budui da nemaju uzviene ciljeve i visoke ambi
cije koje ih vode, takvi se moraju baviti svakodnevnim
problemima. A davno je reeno: " Kad se voda izlije iz
posude, zrak je ispuni." Dakle, uvijek ima neto o emu
bi ovjek mogao razmiljati i nervirati se zbog toga, ali
zavreuje li svaki problem da se ovjek zbog njega umara
i trudi oko njegovog rjeavanja?! Treba li svakom pro
blemu posvetiti vrijeme, ivce, umne sposobnosti i linu
udobnost?! Ne treba. To je suta propast. Psiholozi kau
da ovjek svemu treba odrediti razumnu granicu. Od
tih njihovih rijei istinitije su i preciznije Allahove rijei:

"On svakoj stvari mjeru ve odredio je!" (Et-Talak, 3) .

3 0 R A Z L O G A D A B U D E S R E TA N

A n e smije se, naravno, u tome pretjerati, niti svakod

nevne probleme potpuno zanemariti.
Ovdje emo spomenuti visinu ambicija plemenitih
ashaba koj i su dali prisegu na vjernost na Hudejbiji, pa
su zasluili Allahovu naklonost, a s n jima je bio i ovjek
koji je dao prednost sreivanju jahalice, pa ga je mimoi
la prisega, te je bio uskraen dobra i vrijednosti prisege.
Obeavam ti da e biti sretan i bezmjerna radostan
ako se ne bude bavio bezazlenim i niskim stvarima!

2 8.
B U D I Z A D OVO LJAN
"

"

O N I M S T O I MAS !

O ovome smo ve neto kazali, a elja mi je ovaj fe

nomen na ovom mjestu bolje objasniti. Nije zgoreg po

noviti da nas asni Kur'an ui ovom principu, kad kae:

'"To to ti dajem ti uzmi i od zahvalnih ljudi budi!"'

(El-E'raf, 144)
Imajmo na umu da je veina prvih uenjaka i obi
nih ljudi bila siromana, ponekad ak bez onog osnov
nog za ivot, a kamoli da su imali prostrane kue, sna
ne jahalice, vrijedne sluge itd. Pa, ipak, mnogi od njih
ivjeli su sretno, tavie, tu su sreu prenosili i na druge
ljude. Zato? Zato to su ono to su imali koristili na

3 0 R A Z L O G A DA B U D E S R E TA N

ispravan nain, p a je Allah, delle anuhu, blagoslovio i

njih, i njihovo vrijeme, i njihove sposobnosti. Nasuprot
njima je kategorija ljudi koj i imaj u obilan imetak, i dje
cu, i svakojake blagodati, a opet su nesretni. Zato? Zato
to su zanemarili istinu i odstupili od uroene prirode,
Allahove vjere. I upravo je to neporeciv dokaz da se srea
ne moe dosegnuti samo bogatstvom.
I sam zna da postoje ljudi s najviim svjetovnim
zvanjima, ali se za njih ne zna kad je rije o njihovom
irenju znanja, njihovom dobrobiti ostalih ljudi; nikakve
pozitivne tragove iza sebe ne ostavljaju. A postoje i oni
s ogranienim znanjem, koj i su uinili pravi preporod u
popravljanju stanja ljudi i pribavljanju koristi drutvu.
Ako eli biti sretan, budi zadovoljan i izgledom koji
ti je Allah dao, svojim drutvenim statusom, bojom gla
sa, moi zapaanja, prihodima. . . A neki skromni uenja
ci jo su rigorozniji glede toga. Oni vele da ovjek koji
eli osjeati sreu mora biti spreman na zadovoljstvo i s
daleko niim statusom, prihodima i sl. Stoga su spjevali
stih: "Ako si pronicljiv, znat e da je najvea srea, eljeti
da ima mnogo manje od onoga to Allah ti daje."
Usput, moemo spomenuti imena ljudi koji se
nisu mogli ba pohvaliti svjetovnim statusom, ali ih j e

Aro EL-KARNI

his torij a ipak zabiljeila. Izmedu ostalih, to s u : Ata b.

Ebu Rebbah, svojevremeni autoritet medu uenjacima,
bio je tienik, tubasta nosa, paralizirane ruke, upadlj i
vo kovrave kose; El-Ahnef b. Kajs, najblai Arap svih
vremena, bio je jako mrav, grbav, kratkonog; El-Eame,
svojevremeni muhadis, bio je takoder tienik, kratko
vid, izuzetno siromaan, nosio je pohabanu od jeu, ni je
se imao ime dotjerati, a niti svoj u kuu urediti . . .
M a n e moramo o njima govoriti! Zato se n e sjetimo
odabranika Boijih, najboljih ljudi, vjerovjesnika, alejhi
mus-selam?! M nogi su bili pastiri, Davud je bio izraiva
pancira, Zekerijja stolar, Idris kroja . . .
Dakle, tvoja je istinska vrijednost u tvojim sposob
nostima, djelima, u doprinosu koji nudi drugima i lije
pom ponaanju, pa stoga ne ali ako nisi napadno lijep,
ili izuzetno imuan, ili ako nema potomstvo . . . Bit e

"Mi medu
njima raspodjeljujemo to im je za ivot potrebno na
svijetu ovom " (Ez-Zuhruf, 32)
sretan ako bude zadovoljan onim to ima:

...

29.

E S T O R A Z M I LJ AJ
o DENNETU!

Ako ponekad nema dovoljno hrane, ili ako ne mo

e kupiti sve to poeli, ili ako si tuan, ili ako si bo
lestan, ili ako bankrotira, ili ako si obespravljen, sjeti
se dennetskih uitaka, udobnosti, radosti, sigurnosti,
vjenosti . . . Ako bude uvjeren u postojanje Denneta i
bude radio dobra djela, sve e nagativnosti pretvoriti u
dobit, kunje u darove.
Razumni su samo oni ljudi koji se pripremaju za
ahiret, jer je ahiret bolji i vjeniji. A bespogovorno e
propasti oni koji srljaj u i smatraju da je ovaj bezvrijedni
svijet njihova konana stanica i krajnj i doseg njihovih

A I D E L - K AR N J

elja. (Zato s e ovi potonji slabo snalaze u kunji, najvie

ale kad ih neto mimoie.) S obzirom na to da nemaju
na umu budui svijet, ne ele da im iko i ita pomuti
njihovo uivanje, a kamoli da im ga uskrati. A da se oslo
bode koprene koja im zastire srce i vid, vidjeli bi da se
moraju okrenuti buduem svijetu, pa bi se potrudili da
zaslue dennetske ljepote, pomno bi sluali kur'anske
ajete koji govore o tim istim ljepotama. A Dennet je,
tako mi Allaha, kua za koj u se vrijedi potruditi i nese
bino namuiti.
Jesmo li ikad pokuali zamisliti ivot denetlija, koji
nikad nee biti ni bolesni, ni tuni, niti e ikad umrije
ti, niti e ikad ostarjeti, niti e moi pohabati odjeu,
u odajama ija je spoljanjost vidljiva iz unutranjosti,
i ija je unutranjost vidljiva spolja . . . Jesmo li ikad sebi
pokuali predoiti uivanja koja niko nije vidio, niti je
iko za neto slino uo, niti je ikom takvo neto moglo
pasti na um?!
Eto, znajmo i to da u Dennetu postoj i stablo kroz
iji hlad jaha mora jahati vie od stotinu godina da bi
ga prevalio, i da postoje atori visine ezdeset milja, i da
dennetske rijeke neprestano teku, i da su njegovi dvorci
blistavi, i da je voe nadohvat ruke, i da tamo postoje

J O R A Z L O G A DA B U D E S R ETAN

bistri izvori, i visoke postelje, i da su ae postavljene, i

jastuci poredani, i ilimi rasprostrti . . .
Znamo l i ta znai biti savreno radostan, neizmjer
no veseo, uivati u predivnim mirisima koji sve ispunja
vaju, imati na raspolaganju sve to ovjek poeli... Tako
je u Dennetu. Pa gdje nam je um, zato ne razmislimo?!
Ako te eka ovakvo mjesto povratka, onda kunju
smjelo podnesi, raduj se iskuenju, upravo e zbog nje
zasluiti Dennet.
Radimo dobra djela, zasluit emo nagradu i

"Mir vama neka

je za ono to trPjeli ste! Divna li je Kua najsretnija!"

Allahovu blizinu, bit e nam reeno:

(Er-Ra'd, 24)

3o.
Buni U M J E RE N !

Razum i erijat iziskuju da ovjek bude umJeren,

da ne pretjeruje u nekim stvarima i djelima niti da ih
zanemaruje. Ako eli ostvariti sreu, mora kontrolirati
svoje emocije i zanos u svemu: u zadovoljstvu, u srdbi, u
radosti, u tuzi. Prelaenje granica i pretjerivanje u ivotu
oblik je nepravde prema sebi.
U islamu za sve postoji mjera, ivot zapravo i poiva
na umjerenosti. Moda si i ti sreo ljude s kojima je vrlo
teko ivjeti, utoliko prije jer udovoljavaju svoji prohtje
vima i povode se za svo}im e moci jama i eljama. A takvi
obino preuveliavaju sve to se deava, tumaraju u mra
ku i njihovim srcem obino zavlada pakost, netrpeljivost

30 RAZ L O G A DA B U D E S R E T A N

i zloba, jer ive nestvarnim, izvjetaenim ivotom, pa

pomisle da su svi protiv njih, da ih sve vreba u zasjedi.
Teak je njihov ivot.
Kad smo ve kod toga, treba znati da je irenje uzne
miravajuih vijesti zabranjeno islamom, to je niskost,
tome su skloni samo ljudi koji nemaju vrijednosti ni
principa, oni koji misle da je svaki povik usmjeren protiv
njih.
Ukroti svoje osjeaje, ta obino se ne desi veina
stvari od kojih se ovjek pribojava. Ako strahuje od
nesree, moe pretpostaviti kako se situacija moe ra
zvijati, moe ak predvidjeti i onu najgoru mogunost,
to jest pripremiti se na nju, a u tom e sluaju dobro
podnijeti nesreu, ako te uope i pogodi.
Dakle, stvari postavi na svoje mjesto, nemoj preu
veliavati nijedan dogaaj, ne povodi se za matarijama
i lanim iluzijama, ve svemu umjereno prii. Pogledaj
kako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uio
ljude umjerenosti: "Kad voli, voli umjereno, jer onaj koga

voli moe ti jednog dana mrzak postati. A kad mrzi, tako

der mrzi umjereno, jer onaj koga mrzi moe ti jednog dana
dragpostati. ,Tu je i sljedei ajet: ''All ahe, zbilja, staviti

ljubav izmedu vas i onih s kojima ste u neprijateljstvu

AID EL-KARNI

bili! A Allah j e svemoan, Allah prata i O n j e samilo

stan." (El-Mumtehina, 7)
Ovu nau knjiicu zavrit emo konstatacijom da su
bespredmetni i neopravdani mnogi strahovi koje ljudi
nose u sebi, i na osnovu toga, davni je pjesnik spjevao:
"Srcu sam se svom obratio: 'Ako kakve brige dopadne,
raduj se jer veina strahova neopravdana je."'

P O G O VO R

Plemeniti itaoe, od ovih savjeta nee imati koristi

ako ih ne pokua primijeniti u praksi, na svom radnom
mjestu, u ivotu. A ja j amim da e, ako ih primijeni,
ivjeti mnogo boljim i kvalitetniji m ivotom od onog
kojim sad ivi. ivjet e sretno, ugodno, blagoslovlje
no, pa e, ako Bog da, pomou toga dospjeti do vje
nog, smirenog ivota u Dennetu.
Allahu, daj nam dobro na ovom i na buduem svije
tu, i sauvaj nas od kazne u Vatri.
Preostaje nam da ovu b rouru zavrimo Allahovim

"Slavljen neka je Gospodar tvoj, Gospodar

dostojanstva, i neka je visoko iznad onoga to Mu
pripisuju oni! I mir neka je na poslanike, a hvala Alla
hu, svjetova Gospodaru!" (Es-Saffat, 1 80- 1 82)
rijeima:

AID

EL-

KARNI

S A D R AJ
I . B U D I ZAH VALAN A L L A H U NA B LAGODAT I M A!

2 . N E OSV R I SE N A P R O LO S T !
3 P o s vE T I SE DANA N J E M DAN U !
NE P O U R U J B U D U N OS T !

5 . B U D I S P REMA N NA N E P R I J ATEL J S TVO L J U D I !

6 . NE OE K U J Z A H VA L N O S T OD L J U D I !
7.

I N I DO B RO I N S TVO LJ U D I M A !

8 . I s KO R I S T I S LO BO D NO V R I J E M E!
9-

NE B U D I BES K I ME N J A K !

I O.

V R S TO V J E R U J U S U D B I N U !

I I .

Z NAJ DA S M U KOM D O L A Z I LAS T !

2 . SvE O K RE N I S E B I U KOR I S T !

I 3 . Z NAJ DA SE A L LAH O D A Z I VA NEVOL J N I C I M A!

I

4 D R I S E S VOJE K U E !
Z N AJ DA A L LAH P R U A NADOM J E TA} !

3 0 R A Z L O G A DA B U D E S RE TA N

Z N AJ DA JE S A M O VJER N I K S RE TA N !

45

PR I DO B I JAJ L J U D E !

48

SPO M I N JI A L LAHA!
N E M OJ N I KOME ZAV I D JE T I !

2 0 o PR I H VAT I I VOT O NAKV I M KA KAV ON JES TE!

2

U T JE I S E RAZM I LJAJ U I O NEVOLJN I C I M A!

REDOV N O OBAV LJAJ N A M A Z !

59

O s L A N JAJ SE N A A L LAHA!

61

P U T U J PO Z E M L J I !
B u o l S TR P L J I V !

2 6 o N E D OP U S T I DA TE U Z NE M I R I SVE TO U JE !
2 7 0 NE OBRAAJ PANJU NA BEZAZLENE PROB LEME! 6 9
B U D I ZADOVOLJAN O N I M TO I M A !
E S TO RAZM I LJAJ O 0 E N NET U !
B U D I U M JERE N !
P O G OVO R