Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
Selim Jarko
Ahmet Alibai
Urednik:
Mustafa Prljaa
Redaktor:
Tehniki urednik:
Ismail Ahmetagi
Lektor:
Aida Krzi
Dizajn:
Tarik Jesenkovi
tampa:
BEMUST, Sarajevo
23.2.2010 14:06:41
MUSLIMANSKI
DOPRINOS
SVJETSKOJ CIVILIZACIJI
Uredili:
M. Basheer Ahmed
Syed A. Ahsani
Dilnawaz A. Siddiqui
S engleskog preveli:
Anisa Lojo-Bari, Aid Smaji i Ahmet Alibai
23.2.2010 14:06:41
SADRAJ
PREDGOVOR........................................................................................... 7
UVOD......................................................................................................... 9
PROLOG.................................................................................................. 19
1. TA JE ZAPAD NAUIO OD ISLAMSKE CIVILIZACIJE.......... 25
Abdulhamid Ebu Sulejman
Predsjednik Meunarodnog instituta za islamsku misao
2. PREVAZILAENJE VJERSKO-SEKULARNE
PODJELE: DOPRINOS ISLAMA CIVILIZACIJI.......................... 31
Louay M. Safi
Direktor ISNA Centra za obuku lidera
3. EL-MAVERDIJEV POLITIKI MODEL:
PRINCIPI ISLAMSKOG POLITIKOG SISTEMA...................... 57
Syed A. Ahsani
Bivi pakistanski ambasador
4. INTELEKTUALNA HISTORIJA
EVRO-AMERIKOG PRAVA I ISLAMSKA ALTERNATIVA.... 79
Peter M. Wright
Advokat u Pittsburghu, Pensilvanija, SAD
5. SREDNJOISTONO
PORIJEKLO MODERNIH ZNANOSTI....................................... 101
Dilnawaz A. Siddiqui
Profesor emeritus za komunikacije, Clarion univerzitet u Pensilvaniji
5
23.2.2010 14:01:21
Sadraj
23.2.2010 14:01:22
PREDGOVOR
Meunarodni institut za islamsku misao u saradnji sa
Udruenjem muslimanskih uenjaka drutvenih nauka s
velikim zadovoljstvom predstavlja ovo djelo koje obrauje
intelektualnu ostavtinu islama svjetskoj civilizaciji.
Sjajan doprinos islama nauci, umjetnosti i kulturi
predstavlja neprolazno i dragocjeno naslijee koje treba
sauvati za budue generacije. Velika postignua muslimanskih
naunika su rijetko, ako su ikada, priznata u formalnom
obrazovanju, a njihov identitet, porijeklo i utjecaj su i danas
nepoznati. Cilj ovog djela jeste da itaoce ukratko upozna s
intelektualnom historijom muslimana i doprinosom kojeg su
eminentni muslimanski strunjaci dali u nekim poljima nauke
kao to su: osnovna i primijenjena fizika i biologija, medicina,
pravna i politika teorija i praksa, ekonomski i finansijski
koncepti, modeli i institucije itd. Doprinos muslimana drugim
poljima, kao to su: jezik i knjievnost, likovna umjetnost i
arhitektura, nije ovdje obraen i zahtijeva posebnu studiju.
Bolje razumijevanje, dijeljenje i priznanje naeg zajednikog
ljudskog naslijea jeste neophodno da bi se civilizacija ouvala.
Uzevi u obzir danas iroko rasprostranjene negativne stereotipe
i vjetaki izvedeno nerazumijevanje islama i muslimana,
objavljivanje radova na temu Muslimanski doprinos svjetskoj
civilizaciji je od vitalnog znaaja za ispravljanje uinjene
nepravde i uspostavu historijske istine.
7
23.2.2010 14:01:22
Predgovor
23.2.2010 14:01:22
UVOD
Osnovni cilj ovog djela jeste da itaocima prui kratak
uvid u intelektualnu historiju muslimana i njihov doprinos
civilizaciji. Sama civilizacija se razvila mnogo prije devetnaestog
stoljea, a mnogi narodi, jo od pamtivijeka, svaki na sebi
svojstven nain, doprinose njenom razvoju. Ova knjiga istie
doprinos koji su muslimanski uenjaci dali razliitim poljima
ljudskog djelovanja, ukljuujui nauku, tehnologiju, filozofiju i
politike i drutvene nauke od 700. do 1500. godine nove ere.
Ova dostignua su dovela do uspostavljanja vrstih temelja
napretku na Bliskom istoku, Sjevernoj Africi i paniji, u
konanici dovodei do evropske renesanse sredinom drugog
milenija i kasnije. Bolje razumijevanje, dijeljenje i priznanje
naeg zajednikog ljudskog naslijea jeste neophodno da bi se
civilizacija odrala.
S obzirom na danas iroko rasprostranjene negativne
stereotipe i medijima izazvano nerazumijevanje islama i
muslimana, objavljivanje djela na temu Doprinos muslimana
svjetskoj civilizaciji je od vitalnog znaaja za ispravljanje
uinjene nepravde i vraanja iskrivljene historijske istine.
Opeprihvaena zapadnjaka historija koja se bavi napretkom
nauke priznaje rad grkih i rimskih naunika do otprilike
300. godine nove ere, a onda glatko prelazi na 1500. godinu
nove ere, period evropske renesanse, vrlo turo spominjui
zapanjujui i dalekoseni drutveni, politiki i nauni razvoj
9
23.2.2010 14:01:22
M. Basheer Ahmed
H.J. Morowitz , "History's Black Hole", Hospital Practice (May 1992), str.
25-31
10
23.2.2010 14:01:22
Uvod
23.2.2010 14:01:22
M. Basheer Ahmed
23.2.2010 14:01:22
Uvod
23.2.2010 14:01:22
M. Basheer Ahmed
14
23.2.2010 14:01:22
Uvod
23.2.2010 14:01:22
M. Basheer Ahmed
23.2.2010 14:01:22
Uvod
17
23.2.2010 14:01:22
18
23.2.2010 14:01:22
PROLOG
Historija napretka nauke u Evropi i Sjedinjenim Dravama
priznanje rad grkih i rimskih naunika do perioda oko 300.
godine nove ere, a zatim se nastavlja 1500. godine nove ere
poetkom renesanse. Drutveni, politiki i nauni razvoj tokom
perioda od 300. do 1500. godine n.e. se jako malo spominje.
Morowitz ovaj fenomen opisuje kao "crnu rupu historije",
navodei da se renesansa kao "feniks" digla iz "pepela" u kojem
je tinjala cijeli milenijum od "klasinog doba Grke i Rima".3
U stvarnosti, na vrhuncu perioda islamskog napretka, od
700. do 1500. g. nove ere, svijet je bio svjedokom ogromnog
razvoja umjetnosti i nauke. Muslimanski naunici su uili
iz naunih radova Grka i Rimljana koje su, prevodei ih na
arapski jezik, sauvali od gubitka i nestajanja. Oni su ove
radove takoer kritizirali i unaprijedili, a zatim ih ostavili
buduim generacijama, te na taj nain olakali uvoenje
evropske renesanse. Evropa je bila u kritinom stanju, poto
je sav nauni, medicinski i akademski rad tokom perioda od
hiljadu godina bio praktino obustavljen. Jedan od osnovnih
uzroka ove stagnacije bilo je antiintelektualizam crkvene
dogme. Tokom ovog perioda, veina radova grkih i nekih
rimskih naunika bila je skrivana. Kranski fundamentalisti
su 390. godine n.e zapalili veliku Aleksandrijsku biblioteku to
3
H.J. Morowitz , "History's Black Hole", Hospital Practice (May 1992), str.
25-31
19
23.2.2010 14:01:22
Prolog
23.2.2010 14:01:22
Prolog
23.2.2010 14:01:22
Prolog
22
23.2.2010 14:01:22
Prolog
23
23.2.2010 14:01:22
Prolog
24
23.2.2010 14:01:22
1
TA JE ZAPAD NAUIO
OD ISLAMSKE CIVILIZACIJE
Abdulhamid Ebu Sulejman
Predsjednik Meunarodnog instituta za islamsku misao
Uzimajui u obzir savremenu drutveno-politiku
situaciju u svijetu, sada je vie nego ikada prije bitno analizirati
doprinos muslimana civilizaciji, a sve u cilju izgradnje mostova
respektiranja i razumijevanja meu pripadnicima razliitih
kultura i ideologija. Jedno pretraivanje interneta o potrebi za
interkulturalnim razumijevanjem ponudilo je 306 000 webstranica.6
Nakon to su se kao vjerske zajednice proirile po itavom
svijetu, nasljednice abrahamovske tradicije monoteizma
imale su najvei utjecaj na povijest ovjeanstva.7 U ovom
povijesnom momentu, kada je cijeli svijet poput maloga sela,
od nemjerljivog je znaaja raditi zajedno u pravcu meusobnog
razumijevanja zajednikih izvora, zajednikih ciljeva kao i
zajednike posveenosti duhovnim i moralnim aspektima
ivota kako bi se ovjeanstvo vratilo zdravorazumskom
rasuivanju. Glavni cilj je osigurati trajni i pravedni mir
6
7
25
23.2.2010 14:01:23
http://www.ummah.com/forum/archive/index.php/t-4689.html, 2004.
Al-Faruqi, Isma'il R., al-Tawhid: Its Implications for the Thought and Life
(Herndon, VA: The International Institute of Islamic Thought, 1992), str.
78-79. (Bosansko izdanje: Tevhid: njegove implikacije na miljenje i ivot,
Sarajevo, El-Kalem i CNS, 2008).
26
23.2.2010 14:01:23
27
23.2.2010 14:01:23
28
23.2.2010 14:01:23
29
23.2.2010 14:01:23
30
23.2.2010 14:01:23
2
PREVAZILAENJE VJERSKO-SEKULARNE
PODJELE: DOPRINOS ISLAMA CIVILIZACIJI
Louay M. Safi
Direktor ISNA Centra za obuku lidera
Jezik predstavlja snanu dimenziju drutvenog
bivstvovanja i interakcije. On olakava komunikaciju meu
pojedincima te pomae ostvarivanje sloge i konsenzusa.
Kao takav, on predstavlja osnovno sredstvo za unapreenje i
znanja i drutva. Meutim, jezik takoer moe biti izvorom
antagonizma, nesporazuma i konfuzije te zbog toga ima mo
da ugrozi drutvenu harmoniju i da zatvori ovjekov razum.
Utjecaj jezika na miljenje i ponaanje posebno je primijetan
kada se komunikacija i razmjena (ideja) dogaa izmeu
razliitih kultura. U takvim okolnostima pitanje meusobne
uporedivosti postaje posebno relevantnim. Pitanje se moe
formulirati na sljedei nain: Da li narodi s razliitim povijesnim
iskustvima imaju smislenu razmjenu ideja s obzirom na
injenicu da razumijevanje smisla nekog pojma podrazumijeva
iskustvo o vrsti objekta na koji se dotini pojam odnosi? Odnos
izmeu znanja i iskustva izaziva mnoga druga pitanja vezano
za razumijevanje velikih koncepata "religije", "sekularizma" i
"liberalizma", kao i njihovog meusobnog odnosa. Ovakvi
pojmovi ne mogu se lahko i potpuno razmjenjivati izmeu
31
23.2.2010 14:01:23
Louay M. Safi
23.2.2010 14:01:23
33
23.2.2010 14:01:23
Louay M. Safi
23.2.2010 14:01:23
23.2.2010 14:01:23
Louay M. Safi
23.2.2010 14:01:23
37
23.2.2010 14:01:23
Louay M. Safi
38
23.2.2010 14:01:23
23.2.2010 14:01:23
Louay M. Safi
18 Karl Marx, The Marx-Engels Reader, ed. Robert C. Tucker, 2. izd. (New
York: W. W. Norton, 1978), 28.
19 Nitzsche, Beyond Good and Evil, 74-75.
20 Nitzsche, Beyond Good and Evil, 45.
40
23.2.2010 14:01:23
41
23.2.2010 14:01:23
Louay M. Safi
42
23.2.2010 14:01:23
43
23.2.2010 14:01:23
Louay M. Safi
44
23.2.2010 14:01:24
45
23.2.2010 14:01:24
Louay M. Safi
23.2.2010 14:01:24
47
23.2.2010 14:01:24
Louay M. Safi
48
23.2.2010 14:01:24
23.2.2010 14:01:24
Louay M. Safi
23.2.2010 14:01:24
51
23.2.2010 14:01:24
Louay M. Safi
52
23.2.2010 14:01:24
53
23.2.2010 14:01:24
Louay M. Safi
23.2.2010 14:01:24
23.2.2010 14:01:24
Louay M. Safi
56
23.2.2010 14:01:24
3
EL-MAVERDIJEV POLITIKI MODEL: PRINCIPI
ISLAMSKOG POLITIKOG SISTEMA
Syed A. Ahsani
Bivi pakistanski ambasador
Zapadnu dominaciju nad muslimanskim zemljama
islamski mislioci su, shodno politikom sistemu, ocijenili
na tri naina. Apologete se zauzimaju za potpuno usvajanje
zapadnog modela demokracije. Tradicionalisti, s druge strane,
smatraju da e ovakav pristup dovesti do sekularizacije koja je
u suprotnosti s islamskim uenjem. Trea grupa, umjerenjaci,
preferiraju srednji put smatrajui da je potrebno iskoristiti
uenje Zapada istovremeno se pridravajui osnovnih naela
erijata. Ove podjele nisu novina, one su postojale i u vrijeme
Abbasija kada su mu'tezile (racionalisti) dali primat razumu.
Uspon filozofije u vrijeme vladavine halife El-Me'muna izazvao
je strah kod vjerskih uenjaka da bi racionalistiko tumaenje
moglo ugroziti Objavu. To je dovelo do pojave dvije struje:
ehlu-l-hadis, odnosno tradicionalista, koji su potuno odbacivali
razum, i e'arija, koji su ga ograniavali da bi sauvali Objavu
od odbacivanja. Maverdi, koji se ovim pitanjem poeo baviti
kasnije, nakon to su racionalistika razmiljanja zabranjena,
nije pripadao nijednoj od ove dvije struje. On je bio nezavisni
mislilac koji se vrsto zalagao za racionalistiku teologiju prema
57
23.2.2010 14:01:24
Syed A. Ahsani
58
23.2.2010 14:01:24
59
23.2.2010 14:01:24
Syed A. Ahsani
60
23.2.2010 14:01:24
61
23.2.2010 14:01:24
Syed A. Ahsani
23.2.2010 14:01:25
63
23.2.2010 14:01:25
Syed A. Ahsani
64
23.2.2010 14:01:25
65
23.2.2010 14:01:25
Syed A. Ahsani
66
23.2.2010 14:01:25
67
23.2.2010 14:01:25
Syed A. Ahsani
23.2.2010 14:01:25
69
23.2.2010 14:01:25
Syed A. Ahsani
70
23.2.2010 14:01:25
71
23.2.2010 14:01:25
Syed A. Ahsani
72
23.2.2010 14:01:25
73
23.2.2010 14:01:25
Syed A. Ahsani
74
23.2.2010 14:01:25
75
23.2.2010 14:01:25
Syed A. Ahsani
76
23.2.2010 14:01:25
77
23.2.2010 14:01:25
Syed A. Ahsani
78
23.2.2010 14:01:25
4
INTELEKTUALNA HISTORIJA EVRO-AMERIKOG
PRAVA I ISLAMSKA ALTERNATIVA
Peter M. Wright
Advokat u Pittsburghu, Pensilvanija, SAD
Saetak
Pravni sistemi koji trenutno prevladavaju u Evropi, Sjevernoj
i Junoj Americi te sadanjim i bivim evropskim kolonijama
razvili su se u specifinim historijskim kontekstima i kulturnim
miljeima. Oni ipak dijele neke zajednike pretpostavke koje
su rijetko jasno izraene ili podvrgnute kritikom ispitivanju.
Zadatak ovog poglavlja je da se zapone proces artikuliranja
tih zajednikih pretpostavki da se pokuaju angairati na
konstruktivan nain kroz komparativnu studiju suparnikog
pravnog sistema kao to je onaj koji se moe nai u prihvaenim
principima islamskog erijata.
U amerikom kontekstu, iroko je rasprostranjeno
miljenje da istraivanje poznatog treba biti vrlo
jednostavno. Meutim, mnoge evropske studije na
polju drutvenih nauka u temelju pobijaju ovu ideju.
Ove studije dokazuju da su misterije drutvenog
postojanja kompaktne, i to ne samo kada je u
pitanju ponaanje dalekih egzotinih naroda ve i u
79
23.2.2010 14:01:25
Peter M. Wright
80
23.2.2010 14:01:26
81
23.2.2010 14:01:26
Peter M. Wright
82
23.2.2010 14:01:26
83
23.2.2010 14:01:26
Peter M. Wright
84
23.2.2010 14:01:26
85
23.2.2010 14:01:26
Peter M. Wright
86
23.2.2010 14:01:26
87
23.2.2010 14:01:26
Peter M. Wright
88
23.2.2010 14:01:26
89
23.2.2010 14:01:26
Peter M. Wright
90
23.2.2010 14:01:26
91
23.2.2010 14:01:26
Peter M. Wright
23.2.2010 14:01:26
93
23.2.2010 14:01:26
Peter M. Wright
23.2.2010 14:01:26
95
23.2.2010 14:01:26
Peter M. Wright
96
23.2.2010 14:01:26
23.2.2010 14:01:26
Peter M. Wright
98
23.2.2010 14:01:27
97 L. Carl Brown, Religion and State: The Muslim Approach to Politics (New
York: Columdbia University Press, 2000).
99
23.2.2010 14:01:27
100
23.2.2010 14:01:27
5
SREDNJOISTONO
PORIJEKLO MODERNIH ZNANOSTI
Dilnawaz A. Siddiqui
Profesor emeritus za komunikacije,
Clarion univerzitet u Pensilvaniji
Kao to poznata poslovica kae da pod suncem ne
postoji nita to je apsolutno novo ljudi su oduvijek od
prethodnih generacija nasljeivali postojee znanje, razvijali
ga prilagoavanjem svojim trenutnim potrebama i onda
ga prenosili buduim generacijama. Pored ove vertikalne
transmisije znanja, prijenos znanja se takoer odvija i
horizontalno s jednog mjesta ili kulture na drugu putem stalne
razmjene ideja. Ljudska civilizacija je nastajala tokom perioda
od oko sedam hiljada godina sa svojim poecima pored obala
att el-'Areba, Nila i Inda. Znanje se prikupljalo strpljivim
promatranjem, iskustvom kao i sluajnim otkrivanjem. Prije
grko-rimske civilizacije, uenjaci Halidije, Babilona, Fenicije,
Egipta, Indije i Kine dali su veliki doprinos razumijevanju
kosmosa do sedmog stoljea prije Isaa, a.s. Grka uenost
napredovala je sve do drugog stoljea prije Isa, a.s., kada je
Grka podlegla elinoj pesnici Rima. Ovi zadnji nisu uspjeli
motivirati kreativnost, inovativnost i nauno istraivanje.
Tokom ovog vremena grka dostignua su pala u zaborav sve
dok ih muslimani nisu otkrili i usavrili za daljnji prijenos.
101
23.2.2010 14:01:27
Dilnawaz A. Siddiqui
23.2.2010 14:01:27
23.2.2010 14:01:27
Dilnawaz A. Siddiqui
104
23.2.2010 14:01:27
prema prirodi prije pojave Kur'ana bio sveden ili na strah ili
na divljenje i oboavanje. Stvoreni objekti koji su kod ljudi
izazivali osjeaj straha, poput zmija i drugih opasnih ivotinja
bili su oboavani da bi se otklonila potencijalna opasnost od
njih. Oboavani su takoer korisni elementi iz prirode kao to
je voda i vatra te ivotinje poput krave itd... Ovo oboavanje
proizlazilo je iz ovjekove zahvalnosti i divljenja zbog njihove
koristi.
Na drugoj strani, Kur'an je ljudima naredio da ne
oboavaju prirodu niti ijedan drugi dio Boije kreacije, nego
da se poklone svome Stvoritelju, Bogu. To je navelo ljudski
razum da traga za Njegovim znakovima u kosmosu i da iz
toga izvlai lekcije zarad njihove kasnije analize i usavravanja.
Upravo je ovo pionirska uloga muslimana na osnovu koje
treba uporeivati njihov doprinos nauci s drugima. Bila je to
revolucionarna promjena u odnosu ovjeka prema prirodi
a pridavanje vanosti razumu omoguilo je muslimanima
da izuavaju prirodu iz naune perspektive i da, kao to se i
desilo, zauvijek promijene svijet. I na kraju, upravo je potreba
da ispune svoje islamske obaveze navela muslimane da razviju
matematike formule za izraunavanje putanje i faza mjeseca
te poloaja sunca i razliitih zvijezda. Kur'anske odredbe o
davanju zekata i tano utvrenom pravu nasljednika na dio
imovine ostavljene od strane njihovih roditelja i druge rodbine
dovela je do razvoja raunskih radnji, trigonometrije i drugih
metoda za precizno raunanje.
Ibn Hejsemova nauna metoda, pogreno pripisana
Francisu Baconu, dovela je do fenomenalnih pomaka u
razliitim aspektima prirodnih nauka, koji su na kraju Evropu
doveli do njene skolastike tradicije a potom i renesanse.
105
23.2.2010 14:01:27
Dilnawaz A. Siddiqui
106
23.2.2010 14:01:27
107
23.2.2010 14:01:27
Dilnawaz A. Siddiqui
108
23.2.2010 14:01:27
109
23.2.2010 14:01:27
Dilnawaz A. Siddiqui
110
23.2.2010 14:01:27
111
23.2.2010 14:01:27
Dilnawaz A. Siddiqui
112
23.2.2010 14:01:27
23.2.2010 14:01:27
Dilnawaz A. Siddiqui
114
23.2.2010 14:01:27
23.2.2010 14:01:27
Dilnawaz A. Siddiqui
23.2.2010 14:01:28
23.2.2010 14:01:28
Dilnawaz A. Siddiqui
23.2.2010 14:01:28
Napomene
- 3000 rasprava o Velidu ibn
Maliku
- Koncipiranje naune
metode i mjerenje hemijske
ravnotee
- Fizika: mehanika
- Medicina: klinika patologija
- Doprinos osnivanju prve
visoke medicinske kole u
Damasku
- Bejtu-l-hikme u Bagdadu, Irak
119
23.2.2010 14:01:28
Dilnawaz A. Siddiqui
801.-873.
810.-877.
826.-901.
?-863.
- M. el-Havarizmi
(algoritmi)
- Pretea Farabija
- Opis nastanjenih dijelova
Zemlje
- E-emmasijje opservatorij u
Bagdadu
- Globalna potanska sluba
- Knjiga zemalja
- Savremenik Hiam el-Kelbija
i Ja'kubija
- Doktor i filozof
- Komentator Galena
- 3000 tomova o
paraboloidima
- Trei stepen u geometriji
- Matematika
- Fizika, medicina, astronomija
- Teorija repidacije
- Doprinos pomorstvu (Indijski
okean, Volga i Kaspijsko
more)
- Rane karte
- Savremenici: Belhi, Makdisi
- El-Debr ve-l-mukabele
(napredna algebra)
- Upoznavanje Evrope s
arapskim brojevima
- Trinominalne jednaine
- Astronomske karte
- Inovativna izraunavanja
- Geografija: oblik Zemlje
- Opservatorij u emsijji
120
23.2.2010 14:01:28
865.-925.
870.-950.
?-956.
980.-1037.
- Muhammed er-Razi
(Razes) (184 rada)
Kliniki doktor
(knjiga El-Havi):
umjereno podrava
antiaristotelijansko
spekuliranje
Naglaavanje
vremena, prostora
i kauzaliteta u
fizici: direktno
promatranje vrstih
dokaza
Muzika i alhemija
Taberijev uenik
- Ebu Nasr el-Farabi
(Alfarabius)
Filozof
Drutveni istraiva
- Ebu Hasan elMes'udi
Naunik
Historiar
Antropolog
Geograf
Geolog
- Ebu 'Ali ibn Sina
(Avicenna)
Medicinski
znanstvenik
Doktor
- Male boginje/ospice
- Opservatorij u Rekki (iraz)
- Savremenici: Ebu-l-Vefa' elBuzdani (etverostepene
jednaine) i Kerhi
- ejh re'is
- Kanun
- Kitabu--ifa'
- Dar el-'ilm (Kairo)
- Opservatorij u Hemedanu
- Naune konferencije i
izvjetaji
121
23.2.2010 14:01:28
Dilnawaz A. Siddiqui
956.-1039.
937.-1051.
122
23.2.2010 14:01:28
?-1007.
- Poslanice Ihvanu-s-Safa
- Opservatorij u Toledu
(Zerkali)
123
23.2.2010 14:01:28
Dilnawaz A. Siddiqui
- Kitabu-l-'iber
- Povijest Sjeverne Afrike
- El-Mukaddima
- Uspon i pad civilizacija
- Savremenici: Keani,
Kazizade (trigonometrija: pi
vrijednost)
- Opservatorij u Semerkandu
- Busti, Maridini
1546.-1621. - Beha'uddin el-'Amili - ejhu-l-islam
Matematika, hemija - Primjena matematike i
Arhitektura
geometrije u arhitekturi
Religijske znanosti
- Decimalni razlomci
- Savremenici: Jezdi i Isfahani
124
23.2.2010 14:01:28
6
DOPRINOS MUSLIMANSKIH LJEKARA
I DRUGIH UENJAKA U PERIODU
OD 700. DO 1600. GOD.N.E.
M. Basheer Ahmed
Bivi profesor psihijatrije, Univerzitet u Dalasu, Teksas
Uvod
Prije dolaska islama, arapsko drutvo je bilo necivilizirano,
neuko, barbarsko i nezainteresirano za stvari intelektualne
prirode. Kur'an je poslaniku Muhammedu, a.s., kao knjiga
upute objavljivan od 612. do 632. godine. Ostavio je snaan
utjecaj na arapsko drutvo. Prva kur'anska objava je nadahnula
Poslanika islama da stjee znanje i naglasila znaaj uenja u
ljudskom ivotu. Kur'an neprestano podstie ljudski rod na
razumijevanje sila prirode za dobrobit i intelektualni uspon
ovjeka te podstie interes za nauno promiljanje.
itaj! Plemenit je Gospodar tvoj, Koji pouava peru, Koji
ovjeka pouava onome to ne zna. (96:3.-5.)
Kur'an razjanjava da je sve to je na nebesima i na Zemlji
podreeno ljudima, Boijim namjesnicima. Allah je podario
ljudima sposobnost da koriste razum kako bi promiljali o
stvarima i da izraze svoje ideje govorom i pisanjem (55:1.-4.).116
116 'Abdullah Yusuf 'Ali, The Holy Qur'an: Translation and Commentary (Brentwood, MD: Amana Corp., 1989), p.1472, 55:1-4.
125
23.2.2010 14:01:28
M. Basheer Ahmed
126
23.2.2010 14:01:28
127
23.2.2010 14:01:28
M. Basheer Ahmed
128
23.2.2010 14:01:28
129
23.2.2010 14:01:28
M. Basheer Ahmed
130
23.2.2010 14:01:28
23.2.2010 14:01:29
M. Basheer Ahmed
132
23.2.2010 14:01:29
133
23.2.2010 14:01:29
M. Basheer Ahmed
134
23.2.2010 14:01:29
Medicinske nauke
Najvei nauni napredak u medicini je napravljen izmeu
osmog i jedanaestog stoljea, tokom vladavine Umejjevia i
Abbasija. Muslimani su se upoznali s grkim opisima anatomije
i kroz vlastito istraivanje otkrili mnoge greke u njihovom
radu. Naprimjer, za razliku od Galena koji je smatrao da se
ljudska lobanja sastoji od sedam kostiju, muslimanski naunici
su smatrali da je Muhammed, a.s., otkrio koice u uhu koje
omoguavaju sluanje.134 Juhanna ibn Messavejh je secirao
majmuna kako bi dobio vie informacija o ljudskom tijelu. EzZehrv je naglaavao kako je znanje anatomije neophodno da
bi se postalo hirurg.
Izmeu devetog i dvanestog stoljea sagraene su brojne
velike bolnice. Ove bolnice su se zvale bimaristani (bimar
bolestan, stan mjesto na kom se ostaje). To su bile dobro
organizirane institucije zasnovane na principima ljudskog
dostojanstva, asti i higijene. Njima su upravljali struni ljekari,
a sluile su i kao centri za uenje i institucije za istraivanje.
Mnogi poznati islamski ljekari su radili u ovim bolnicama.
Jedna od ranih bolnica, Mukted, je pod rukovodstvom
poznatog ljekara, Er-Rzja osnovana 916. g. u Bagdadu.
Osoblje ove bolnice su inili brojni ljekari i specijalisti meu
kojima su se posebno isticali hirurzi i hirurzi ortopedi. Razvoju
ovih bolnica je veliki doprinos dali su islamski ljekari. Bolnice
su bez naknade sluile svim graanima, bez obzira kojoj rasi
ili religiji pripadali. Postojali su odvojeni odjeli za mukarce i
ene, te posebni odjeli za medicinske bolesti, zarazne bolesti
i psihijatriju. Kako bi se osigurao visok kvalitet njege, ljekari
i medicinsko osoblje bili su certificirani. Bolnicama su bile
134 H.N. Wasti, Muslim Contributions to Medicine (Lahore, Pakistan: 1962).
135
23.2.2010 14:01:29
M. Basheer Ahmed
136
23.2.2010 14:01:29
137
23.2.2010 14:01:29
M. Basheer Ahmed
138
23.2.2010 14:01:29
139
23.2.2010 14:01:29
M. Basheer Ahmed
140
23.2.2010 14:01:29
141
23.2.2010 14:01:29
M. Basheer Ahmed
142
23.2.2010 14:01:29
143
23.2.2010 14:01:29
M. Basheer Ahmed
144
23.2.2010 14:01:29
145
23.2.2010 14:01:29
M. Basheer Ahmed
Sociologija
Ibn Haldn, islamski sociolog iz etrnaestog stoljea, je
napisao Mukaddimu (Uvod), prvu knjigu svjetske historije,
to mu daje posebno mjesto meu historiarima, sociolozima
i filozofima. Biljeio je psiholoke, ekonomske, prirodne
i drutvene faktore koji su doprinijeli napretku ljudskog
durtva. Postavio je teoriju ciklinih promjena u ljudskoj
civilizaciji uzrokovanih dinaminim promjenama drutvenih,
ekonomskih, politikih i geografskih faktora. Njegovi rukopisi
o razvoju historije u totalitetu su doprinijeli nastanku nove
discipline, drutvenih nauka. Kao historiografu i filozofu
historijske nauke u cijelom svijetu sve do danas nema mu
ravnoga.151
Filozofija
Islamski filozofi su se divili radu grkih filozofa Aristotela
i Platona, pisali su komentare na njihova djela, i dali vlastiti
doprinos filozofiji. El-Kind (deveto stoljee), koji je bio jedan od
ranih islamskih filozofa, bio je poznat kao "arapski filozof ". On
je objasnio da filozofija nije u sukobu s religijom i da ona moe
doprinijeti boljem razumijevanju religije (islama). El-Frb,
islamski filozof iz Andaluzije (deseto stoljee) je zasnivao svoje
rasprave na apstraktnom znanju i osnovao neoplatonsku kolu
u islamskoj filozofiji. Napisao je knjigu o modelu grada slinu
Platonovoj "Dravi", ali zasnovanu u okviru islama. Takoer je
olakao prouavanje logike dijelei je na dvije kategorije: tehajjul
(ideja) i subt (dokaz). Islamski filozof i teolog iz jedanaestog
stoljea, El-Gazl, je bio dekan univeziteta Nizamijja u
151 Encyclopedia Britannica, III. Macropedia, vol.9 (1983), pp.147-149.
146
23.2.2010 14:01:29
147
23.2.2010 14:01:29
M. Basheer Ahmed
Tehnologija
Islamski doprinos tehnologiji je jednako impresivan kao i
svi prethodno navedeni. Najznaajniji doprinos je uvoenje u
upotrebu papira, s kojim su se upoznali u Kini. Muslimani su
osnovali tvornice papira u Semerkandu, a zatim i u Bagdadu
i Siriji.153 Tokom osmog i devetog stoljea ove tvornice su
se gradile irom islamskog svijeta, od panije do Irana. U
poreenju s tim, prve evropske tvornice papira su osnovane
tek krajem trinaestog stoljea. Zamjena papirusa i pergamenta
papirom je imala dubok utjecaj na irenje i dostupnost
obrazovanja, jer je bilo mogue pisati knjige i lake sauvati i
prenositi znanje. U nekim kolama Srednjeg Istoka u devetom
stoljeu papir je bio besplatan. U Siriji su osnovane tvornice
stakla koje su proizvodile predmete od stakla i keramiku
visoke kvalitete. Ova tehnika pravljenja stakla je prenesena u
Veneciju u dvanaestom stoljeu. Venecija i danas proizvodi
najkvalitetnije staklo na svijetu.
Muslimani su mnogo napredovali i u industriji tekstila,
svile, pamuka i koe. Tokom devetog i desetog stoljea, stotine
brodova iz islamskih zemalja su pristajali u luku Canton u Kini.
Islamski trgovci su uspostavili sistem kreditnih pisama slian
ekovima. Radili su sa svim vrstama metala, zlatom, srebrom,
bronzom, eljezom i elikom. Muslimani su na struan
nain obraivali zemlju i poznavali vrijednost gnojiva.154 U
dvanaestom stoljeu, islamska poljoprivreda, navodnjavanje i
proizvodnja alata za obradu zemlje je bila mnogo naprednija od
one u neislamskoj Evropi. Ova napredna tehnologija je kasnije
153 Salam, Islam and Science.
154 Herbert H. Rowen, A History of Early Modern Europe 1500-1815 (New
York: Holt, Rinehart & Winston, 1960).
148
23.2.2010 14:01:29
149
23.2.2010 14:01:30
M. Basheer Ahmed
23.2.2010 14:01:30
151
23.2.2010 14:01:30
M. Basheer Ahmed
152
23.2.2010 14:01:30
7
MOGUNOST PROVOENJA
ISLAMSKOG EKONOMSKOG SISTEMA
U MODERNOJ EKONOMIJI
Mohammad Sharif
Profesor ekonomije,
Univerzitet Rhode Island u Kingstonu, SAD
Saetak
U ovom poglavlju razmotrena je mogunost provoenja
islamskog ekonomskog sistema u modernoj ekonomiji. Savremeni
ekonomski sistem je visoko sofisticiran i sloen. Islam je temelje
ekonomskog sistema uspostavio jo u sedmom stoljeu n.e., a
njegovi principi su jasni i jednostavni. Stoga se javlja pitanje:
Kako se jedan tako jasan i jednostavan sistem moe nositi sa
zamrenim problemima moderne ekonomije? Upravo je to pitanje
na koje namjeravam odgovoriti u ovom poglavlju koristei se, za
ilustraciju, problemima siromatva i nepravinosti.
Umjesto da o navedenim problemima govorim s aspekta
svjetske ekonomije u cjelini, razmotrit u ih samo u kontekstu
Sjedinjenih Drava, s obzirom da se radi o najbogatijoj, tehnoloki
najnaprednijoj i zemlji koja posjeduje sva sredstva potrebna za
eliminaciju siromatva, od kojeg, uprkos svemu, hronino pati.
Prvo u pojasniti samu prirodu navedenih problema koja se
153
23.2.2010 14:01:30
Mohammad Sharif
23.2.2010 14:01:30
23.2.2010 14:01:30
Mohammad Sharif
23.2.2010 14:01:30
23.2.2010 14:01:30
Mohammad Sharif
23.2.2010 14:01:30
159
23.2.2010 14:01:30
Mohammad Sharif
160
23.2.2010 14:01:30
23.2.2010 14:01:30
Mohammad Sharif
23.2.2010 14:01:30
23.2.2010 14:01:30
Mohammad Sharif
164
23.2.2010 14:01:30
165
23.2.2010 14:01:30
Mohammad Sharif
23.2.2010 14:01:30
167
23.2.2010 14:01:30
Mohammad Sharif
168
23.2.2010 14:01:30
169
23.2.2010 14:01:31
Mohammad Sharif
170
23.2.2010 14:01:31
171
23.2.2010 14:01:31
Mohammad Sharif
Doho
dak
Imovina
Finan
sijska
imovina
20%
najbo
gatijih
1%
najbo
gatijih
5%
20%
80%
95%
najbo najsiro najsiro najsiro
gatijih manijih manijih manijih
55,5
16,4
29,7
3,1
44,5
70,3
84,6
40,9
62,8%
-1,4
15,4
37,2
93,9
48,1
72,2
-2,3
6,1
27,8
23.2.2010 14:01:31
173
23.2.2010 14:01:31
Mohammad Sharif
23.2.2010 14:01:31
23.2.2010 14:01:31
Mohammad Sharif
176
23.2.2010 14:01:31
177
23.2.2010 14:01:31
Mohammad Sharif
Zakljuak
U zakljuku ovog poglavlja elim potcrtati da je islamski
ekonomski sistem ne samo provediv u modernoj ekonomiji
ve i da predstavlja istinsko rjeenje problema od kojih pati
moderna ekonomija. Moderni sistem je dosta sloen i sve
se vie uslonjava do te mjere da problemi s kojima se
susree postaju nerjeivi, samo zbog toga to moderni sistem
zanemaruje jedan veoma vaan segment ljudskog ivota
duu. Na taj nain se cijeli sistem usmjerava ka surovoj
konkurenciji u cilju stjecanja to vie materijalnog bogatstva i
moi. U darvinovskoj borbi za opstanak najjaih ili preciznije
u borbi za prisvajanje bogatstva i moi za najjae, u odsustvu
bilo kakvih moralnih pravila ponaanja, sekularno moderno
drutvo stvara brojne probleme s kojima se nije sposobno
nositi. Ono samo donosi sve vie i vie zakona kojima se strogo
kanjava njihovo naruavanje, ali bez koristi, jer privlanost
bogatstva i moi je prevelika da bi pojedince eljne uspjeha na
materijalnom planu odvratila od krenja zakona.
Islamski sistem je jednostavan i dovoljno jasan da ga
svi mogu razumjeti, a njegovo duhovno voenje dovoljno je
ubjedljivo da ovjeanstvo moe povinovati opekorisnim
boanskim nalozima. Drutvo je usmjereno kreiranju i
odravanju sredine za materijalno i duhovno uzdignue svih
lanova. Ukoliko se primijeni, islamski sistem moe uspjeno
otkloniti probleme sloene savremene ekonomije na jasan i
jednostavan nain i dovesti do ekonomskog razvoja, umjesto
rasta. Institucija zekata jasno dokazuje da je to mogue.
178
23.2.2010 14:01:31
8
ISLAMSKE FINANSIJSKE INSTITUCIJE U
SJEDINJENIM AMERIKIM DRAVAMA:
ODRIVOST I PERSPEKTIVE
Abdelhameed M. Bashir
Profesor ekonomije, Univerzitet u Luizijani
Saetak
S obzirom da je, prema islamskim propisima, zabranjeno
naplaivanje ili primanje kamate, muslimani na Zapadu,
naroito u Sjedinjenim Amerikim Dravama, nisu u mogunosti
poslovati s finansijskim institucijama zasnovanim na kamatnom
poslovanju. Usljed toga se javlja potreba za osnivanjem
finansijskih institucija koje e sluiti rastuoj islamskoj populaciji
potujui istovremeno pravila i odredbe amerikog finansijskog
sistema. Postavlja se pitanje: Na koji nain islamske finansijske
institucije mogu premostiti jaz izmeu religijskih ogranienja i
finansijskih propisa?
Uvod
Muslimanski pravnici i naunici se slau da je kamatna
stopa koju zaraunavaju konvencionalne banke zabranjena.
Iako se muslimani striktno pridravaju propisa odreenih
Kur'anom i Sunnetom, ponekad je dobro obrazloiti ove
179
23.2.2010 14:01:31
Abdelhameed M. Bashir
180
23.2.2010 14:01:31
23.2.2010 14:01:31
Abdelhameed M. Bashir
23.2.2010 14:01:31
183
23.2.2010 14:01:31
Abdelhameed M. Bashir
184
23.2.2010 14:01:31
185
23.2.2010 14:01:31
Abdelhameed M. Bashir
23.2.2010 14:01:31
23.2.2010 14:01:31
Abdelhameed M. Bashir
23.2.2010 14:01:32
23.2.2010 14:01:32
Abdelhameed M. Bashir
23.2.2010 14:01:32
191
23.2.2010 14:01:32
192
23.2.2010 14:01:32
9
KUDA DALJE?
MUSLIMANSKI DOPRINOS CIVILIZACIJI:
PREDZNAK TREE RENESANSE
Syed Ali Ahsani
Bivi pakistanski ambasador
Obiljeavanje petstogodinjice Kolumbovog otkria
Amerike, odrano 1992. godine, bilo je prekretnica u
muslimanskom intelektualnom preporodu pokrenutom
nakon Drugog svjetskog rata. Prva meunarodna konferencija
o islamskoj paniji u Alhambri (Al-Hamri) odrana van
panije, bila je ona u Lahoru 1991. godine, na kojoj sam ja
bio glavni koordinator. Vie od 60 muslimanskih uenjaka,
od kojih 23 nisu bili sa Potkontinenta, predstavili su svoje
studije o velianstvenom doprinosu islamske panije svjetskoj
civilizaciji.
Od 1150. godine nove ere do esnaestog stoljea, jevrejski,
kranski i muslimanski naunici iz Zapadne Evrope i panije
su na akademiji Toledo, koju je osnovao Alfonso, Sabio Mudri,
prevodili knjige s arapskog na latinski jezik. Prijevode su zatim
slali akademskim centrima irom Evrope, gdje su postali osnov
renesanse, evropskog naunog preporoda.
Zabiljeke sa konferencije u Lahoru naalost nisu
objavljene. Meu predstavljenim radovima bilo je i istraivanje
193
23.2.2010 14:01:32
23.2.2010 14:01:32
23.2.2010 14:01:32
23.2.2010 14:01:32
23.2.2010 14:01:32
23.2.2010 14:01:32
23.2.2010 14:01:32
23.2.2010 14:01:32
201
23.2.2010 14:01:32
23.2.2010 14:01:32
203
23.2.2010 14:01:32
204
23.2.2010 14:01:32
205
23.2.2010 14:01:32
23.2.2010 14:01:32
207
23.2.2010 14:01:33
23.2.2010 14:01:33