Taq Chikopag!
Yeh
| Animalitgs
itera B76 LA OFICIAL RURAL MIXTA,
CANTON PACUCHA, s
SAN PEDRO LA LAGUNA, SOLOLAPROYECTO
FORTALECIMIENTO EDUCATIVO A LAS TRES
AREAS LINGUISTICAS DEL DEPARTAMENTO
DE SOLOLA
AUTORES: Alumnos de tercer grado primaria,
Escuela Oficial Rural Mixta “Canton Pacuchd", San
Pedro La Laguna, Solold
Revisado por: Profa. Flora Cortez de Gonzélez,
Corrececién del texto Tzutyjil
Prof. Santos Quiacain Churunel
Correccién versin final
Pablo Ujpén y Ujpan,Técric Pedayio PEMBT-6TZ
Disefio de la portada
Prof. Rafael Gonzélez Cotuc
Graficacién
Pablo Ujpdn y Ujpdn
RUMALTIYOXIXIIK
Chire jar Ajaaw, rumaal ja ryaicon Kin
rusijpaan ja nac‘ooj. chi qe.
Chi re ja rutzalemaal tinaamit pa Kuchao’,
rumaal xuujaq ja beey chi qaawach chi
rusamajixiik ja. kiya b'anikil
DEDICATORIA
A Dios, por la sabidurfa y la inteligencia que
nos ha regalado,
‘A Cantén Pacuché por abrirnos las puertas, a
la interculturalidad
A la embajada de Japén por el apoyo al uso de.
la lengua maya en las escuelas.
APEMBI-GTZ, por promover el bilingliismo y
la interculturalidad en las aulas de la escuela
primaria y por editar este texto generado por
los alumnos de terceer grado de primaria de!
ciclo escolar 2004,RUKUITIIK
Ja chike ja taq akiaalaa’ jar ee Ko chi
paon jarox ruwega’ rupalib‘cal ajtijaal rixiin
Escuela Oficial Rural Mixta Pacuchd , jun
nimalaj kikoteemaal ja xogkoowiini xqcanuk
rub'ajniik ja jun wuuj ri’ rublina‘can “Taq
Chikopaa” ruk‘aan ja taq cholon tziij Kin taq
tziij ja blanataanaq chi paan ja tinaamit
Teutujil
Toa wai wuyj rf, jun rwach rixiin ja kisoamoaj
{ja taq ak’aalaa’ Kin tijooneelaa’ kixiin jar a
Kaalaa’ k’in xtoo'i rumaal ja mookaaj
Presentacién
Para los alumnos de 3ro. Grado primaria de
la Escuela Oficial Rural Mixta del Cantén
Pacuché, es una satisfaccién haber podido
elaborar este texto de lectura “Animalitos"
que recoge fabulas y hechos reales de la
literatura T2'utujil
Este texto es el resultado del entusiasmo de
los alumnos y el esfuerzo de la maestra, por
todo ello aspiramos a que esta publicacion
sea motivo de animar a otros escritores de
nuestra comunidad Tz'utujil; especialmente
a los del nivel primario.
OKIB'AL TZITI
Ja tag cholib'al tziij pa qatzijob‘al qanij ma
Juunaan chik ta rukiiil tog nqaaxax chi pan
Ja kaxlan t2iij
Chagac’, qaxnag chik na ja kik uxlaal ja tog
eje'ee’ jar ak’aalaa’ nech'ob'o wi’
Jaa awa’ ja xtigasiikiij ri, ma Ko ta Kaaxaan
wi' qaniij Ka xkeech'ob’ ja teq ak‘aalaa’,
Katkiikot kia chi rusik ixiik
INTRODUCCION
Es casi imposible que la literatura en el Idioma
‘TZutujil tenga la misma gracia al ser traducida
al castellano, Es més, la literatura de los
pequefios es atin mas graciosa y se puede
disfrutar, En este caso no existe ninguna
recopilacién de datos: es creacién puramente
de nifios de primer afo. Disfrute pues con
nosotros su lectura,
Profa, Martha Gonzélez Peneleu
Directora del plantel.RUCHOOLAATIIL
Rumattiyoxixiik
Rukujtiik
Tati ak
Elppolltto
Talkin
Pajarito enn
Ja jun ti xepeq
Un Sopito
Ta sonik
La hormiga
Ta mix Kin jo ti chooy
El gato y el ratén Ja tz
Elperro os
Ja ti umul
El conejito
Ja xitk
El éguila
Ja kunatz
Laculebra
Ja koj xeeruutij chikopad!
Elleén comié animales
(indice)
Dedicatoria
Presentacién
Paginas
n
7
23
26
29
31
33
34
35
JATIAK
Ja ti ak’ nqagian ti ruupaan tog xuutz‘et
opon julee’ ixiimkaja Ka ri’ xuumaj rutiijiik
Toq ka xnooji ja ak’ rumaal jar ixiim qas
ki! ruuku’.
El pollito tenia hambre poco después encontré
maiz y se saciéJa ti ak’ xeruwila’ jun sagmooloo’, ja nub'ij
arjaa’ rixin ja ruutee’ ja sagmooloo’.
Siririx to chi paan ja b'eey, tog xerila’ to jun
aab’aj q’anij paxtaji ja ti saqmooloo’.
El pollito encontré un huevo que rodaba en el
camino y se estrellé con una piedra
quebréndose.
Ko jun tiak’tigentiriij xb’e pa Kastaaneem,
qas ki nuuna’ ja ti biix, rumajoon biineem
pa b'eey, Qas ki’ nuunad’ ja ti biix pa bieey
qanij maxko' jun b'ijneem nuub‘an.
El pollito amarillo cantaba felizmente enun
camino largoJa ti ak’ xuumaj ch’ob’ooj -naq chi re ma
kinok 'apooj?
Jar inin nuwaajo’ neenuya’ julee’ wacl, utz
Ka in utzalaj te'ee) xaxa kintino'y na, tog
xtinb'an_jo'00' nujuunaa’ ninok pan ajtiijaal.
El pollito desea crecer répido, estudiar
mucho y ser una buena mamé, cuando tenga
edad.
Ja tiak’ xuutz‘et jun ti pepe’, qas ki’ ruuku'x
jo tiak xuutz‘eteb'e| opén jo ti pepe’ .
Ja ti pepe’ nrupupi b’enag, ja ti ak’ rub’ototan
ti ri’ xataralb’ejeel, rummak tz'aaneem
nurojoob'ee).
El pollito encontré una mariposa se puso feliz,
lo persiquié hasta cansarse.Ta tick xeruwila jun ti juut, xuumaj rutijiik
nooji ja ti ak’ rumaal ja juut.
El pollito encontré un gusanito y se lo comié
quedando muy leno,
AUTORA: alumna Keila Noemi Pop Sequec.
TZIKIN
Ja ti tz'ikin gas nrupupi, q’en ti riij, ja ti
ruutzoop qas ti ch'uut,
Xeerild’ to jun ragan ya! kin xuutijeel jutziit.
El pajarito amarilllo toma agua y vuela
divirtiéndose.
siniJa jun ti tzikin xuutz‘et jun ixogalaj tzikin,
kachibiilajel kit, xe rupup ee!, toq Ka xeeqaj
to ja chi ruwach uleew xekule’e.
El pajarito se enamoré de una paloma, volaron
Juntos se alegraron mucho y cuando dejaron
de volar se casaron
Jar ixog tz'ikin xuuyo! jun ti sagmooloe’, ja ti
sagmooloo’ qas looq’ xuuna’ rootag chi Ko ti
raal chi pan.
Lo palomita puso un huevo, lo cuidé mucho
porque sabia que naceria una criatura
12
13Tar ixoq tz'ikin xerub'ij chi re ja ruchaj
Qas kikooti toq xuutz‘et ja ti sagmooloc’, gas
ki’ ruuk’u'x, xuub‘an jun ti ruusook ja
ssagmooloo’.
‘Avisé a su marido que haba puesto un huevo.
E| macho se alegré mucho al verbo el huevo
y preparé un bonito nido.
14
Jar ixoqalaj tz'ikin, xujupulub‘ee) ja
sagmooloo, jolajuyj qiij xujupulebeej, Kajka
rif xelto jun ti tzikin chi paan,
La palomita empollé el huevito y al cabo de 15
dias salié su polluelo
15‘Ma keqakamisaj ta ja tag chikopaa’ rumaak JA JUN TI XPEQ
neek'aatz'in chi ge chuwach uleew | . a
Ja ti xpeq xeeruuya’ taq tuscamooloo’ pa ya’,
No matemos a los animales, porque son iitiles rumaak nuraajo’ neeruuya’ taq raal
al hombre:en Je:natunalean Ja jun ti xpeq xuuy'a jun ti roal, nkiikooti
rumaal ja k’o chik ti raal, janaab'ey tiracl
AUTOR: Efrain Mendoza Gonzdlez ‘each
La rana puso huevos en el agua, queria tener
crias y logré tener un solo sapito,
16 7Ja ti xpeq xuk'uut biix chuwach, kaamiik ja
ti xpeq xrojataqiij jan’ nb‘aan chi re ja
Chi konojeelaal nekikooti jar akaalaa’ rumaal
Ja nkut biix chi keewach rumaal ja ti xpeq.
Alaranale ensefiaron a cantar, luego ensefio
alos demds sapitos.
18
Nkuut chik chi keewach ja taq ak‘calaa’, gas
ki’ taq keek'u’x nkojtagiij ja biix, qanij Ka
utz chik nkeebian chi re ja biiix.
Los sapitos felices, aprendieron a cantar
19Ja ti xpeq rachibiiil ruutziij, qas nkiikooti
xuuwil ja ruutziij xuK'ameel chi paan ja tiiko'm
kin. xusipaj jun ti rukootz'j,
Larana se junté con su novio muy felices,
entre el jardin le regalé un hermosa flor.
Neebiiisooni rumaal ja ma k’o chik ta nkeetij,
rumoal xeeya' kaan keeyoon, xeeb'e ja kitata
keetee’.
Tristes y solos se quedaron sin sus padres.
20
21Xeeb'e xekikoonooj ja kewaay, Ka ja Ka rit
xekiwila to ja keway chiruuxee’ julee’ nimag
aq chee’, Kaj Kari’ xkeekam xkeeya’ chi ke
ja Kalk'uwaal,
Xkule'i ja xpeg aachi nkiikooti ja ruuteee’ chi
riij ja tiraal,
Fueron en busca de comida, cuando hallaron,
saciaron a sus hijos, luego el sapito se casé
y la madre sintié mucha felicidad
22
Ja taq biixaneel sanik
Ja Ka taq sanik chi ee ka‘ xkeemaj rukuutik
tijooneem chi kewach ja taq chikopac’ k'in
xekule’i, ixog, aachi xkeemaj ruk'uutiik
tijooneem.
Ja ka sanik xa tino'y ja koochooch k’in ma
xeerub‘an chik ta,
Las hormigas ensefian cosas buenas a los
demés, luego se casaron y tenian una casa muy
pequefiita,
ame R
mm ®
23‘Ja sanik xerukiama’ aab'aj, jar ixogalaj sanik
xeeruya’ raal, jun ixtan Kin jun ti a laa’.
Xkeeb'an jutiij ja sanik, xeeb'e pa jun
tinaamit, maxko' katan nuub'an k'ajk‘aari’
xexulan chi ruuxee’ jun chee’
La hormiga trabajadora, tuvo dos hijos, un
dia. fueron a un pueblo donde y en el camino
aban descansado bajo la somibra de un érbol
24
Konojeelaal ja sanik xekiwaaraj naquun rixin
koochoooch, toq Ka xtzur kumaal ja koochooch
xeekiikooti Kin xkeek ul nimag’
Tun ja ti sanik xok pa chee’, ee Ko juut chi
paan kin utz xkeetz‘et kii’ konojeelaal ja
chikopaa’ kin jab'el_kik'asleemaal xeeli’.
Todas las hormigas trabajaron, edificaron su
casa y celebran con alegria, se hicieron amigos
con los gusanos y con otros animales se amaron,
vivieron muy felices.
AUTORA: Maria Teresa Bixcul Peneleu
25ae
JA MIX KIN JA TI CHOOY
Ja ti mix nigiagan ruupaan, qanij ma Ko ta
nuutij, xb'e pa konon ruwaay.
Xeerila! to jun ti chiooy warinag, xuxib’ej rif’,
Jaks ti choy xanimaji, qas tzee! xuuna’ ja
ti mix rumaal ma xkowin ta xuuchap
Un gato hambriento, salié en busca de su
comida, el gato encontré un ratén y no pudo
atraparlo,
26
Xqqj giiij g'anij ma tikonotaji ja ruwaay, jun
si’k xuutij,
Xtijtajel rumaal, xb’e chi roochooch.
Tog xuutz’et ma pa roochooch ta xok wi’, xuuna’
ruxulaa’ tiijj, xerutija’ to rumeal rugiaqianil
ruupaan, ja Ka ixoq xuub‘ug to chi ruutza'm
jun chee’ ja mix.
Ya era muy tarde tenia mucha hambre, se
sacié con una lagartija, luego se fue a su
casa, se confundié de casa y encontré carne
en la otra casa, se lo comié y la duefia de la
casa le pego con un palo.
27Xama jaru’ chik ta qiiij xuukoch’, xkami jo
ti mix.
Ma keeqakamisaj ta ja tag chikopaa’, rumaak
neek'aatzin chi qe, looq’ keqana’ac’.
El gatito no aguanto el dolor y murié.
Debemos de cuidar y valorizar a nuestros
animales.
AUTOR: alumno Sergio
Renaldo Asuncién Ajcac.
28
Jatzi
Ja jun ti tz'i’ gos jab’el, nk'agak’a’ ti rii’
xeruwila' to julee’ tag ak’, xerublatataj chi
ruwach jaay. Ee kiy xeruxiib'eej pa kim,
oxi’ xeeruutij ja toq xpeeti ja raajaaw
xubiatataj ja jun tz’
29Xuuwil chik jun tz’ xkeemaj ch’o'o9j pa bey
kin xkeeti’ jun aachi,
Ja tz’ xuusag ruxulac’ julee’ ti, xerutija’
to rumal rugaqanil ruupaan, xch'ey to chi re
jun chee!
El perro andalén se encontré a otro perro,
pelearon, depuse robé carne porque tenia
hambre y fue golpeado con un palo
30
JA TI UMUL,
Ja ti umul gas nkiageka’ ri’, ja Koa winagii
as nkiyaariij, ja ka ti umul xutz'et opén jun
qanalaj riikiil, gos Ka ki’ ruuku'x.
QaskaKaxtuutij ja ganlaj riikill toq xelto
cchik jun umul pa roochooch,
Koa ri’ xubiix chi re tatija’ ja qianlaj ruriikill
le’, ja Ka ti umul xuxib'ej ti rif.
Un conejite muy apreciado por las personas
que le rodeaban, fue invitado a comer una
zanahoriay lo compartié con otro, por ser muy
bueno
31Ja ka ti umul xuumaj rutiijiik ja ti qananlaj
riikiil, toq xuukis, xb'e pa b'eey, xerila’ to
jun ti t2'',la kaablex rumaal ja tz, xKagala’
rnojoj ri! pa ruwi’ jun chee’.
Después salid de paseo, un perro lo correteé,
pero se escapé trepandose en un érbol
32
xIIK
Ja nuutee’ xuutzet jun xiik chi kaj, xib‘e)
rif, rumaal rutzaagen jun kumatz, xinrusikij
‘pon inin, chagaa’ xintzet.
Mi mamé se asusté al ver un dguila llevando
una culebra en sus garras.
AUTOR: alumno Cristébal Ramirez
33Ja kumatz
Ja chee’ qas rex , Kin pa ruwi' nekeje' wi’
Ja chikopae’, k’o jutiij, jun kumatz q‘anij
mach'atinta xjote’ chi riij ja chee’.
Qatika' k'iy ja chee’, ma keeqachoy +a,
rumeak nk‘catzin na chi ge pa jun qiij Ki
chike qalktwaal Kin chi ke jataq chikopac’
Cuidemos los drboles porque nos sirve a todos
los seres vivos
34
Ja tijonel koj
Jun koj xuuchap jun umul pa Kacheelaaj, Kaja
kaa ri’ xb'e pa roochooch chi rutiijiik
Ja koj xb'e chik jun mee), pa tijbial ya’, ma
umul chik ta nb'eruchapa’; kuuk chik
ne’eerukacnooj, xarwa ri’ ja kuuk pa ruwi’ taq
chee’ ee Ko wi.
El leén primero cazé a un conejito, después
se interesé por las ardillas y logré cazar una
ardilla.
35Jakoj xb’e chik xe’ Ragan tzi
chik. xb'eruchape’
Kaja kaa ri, jakoj xb'e chik chi rukonoxiik
rachib'iil pa Kacheelaaj.
tag tzikin
Ellen hambriento se fue ala selva y cazé
un pajarito
36
Ka ja kaa ri’ ja koj xb'e chi kikonoxiik
chikopaa’, ma k’o ta xeeruuwil, xa jun ti taa’
xerila’ to.
Ja Ka koj nisakala’ rii’ kin xkami.
Ja chikopaa’ ma xeetij chik ta rumaal ja
koj, qas xeekikot chik chi paan ja kacheelagj,
El ledn se fue a cazar animalitos, solo encontré
un anciano, ya cansado y enfermo murié. Los
animalitos vivieron muy felices en la selva.
AUTOR: alumno Rafael Cruz