Você está na página 1de 20
Taq Chikopag! Yeh | Animalitgs itera B76 LA OFICIAL RURAL MIXTA, CANTON PACUCHA, s SAN PEDRO LA LAGUNA, SOLOLA PROYECTO FORTALECIMIENTO EDUCATIVO A LAS TRES AREAS LINGUISTICAS DEL DEPARTAMENTO DE SOLOLA AUTORES: Alumnos de tercer grado primaria, Escuela Oficial Rural Mixta “Canton Pacuchd", San Pedro La Laguna, Solold Revisado por: Profa. Flora Cortez de Gonzélez, Corrececién del texto Tzutyjil Prof. Santos Quiacain Churunel Correccién versin final Pablo Ujpén y Ujpan,Técric Pedayio PEMBT-6TZ Disefio de la portada Prof. Rafael Gonzélez Cotuc Graficacién Pablo Ujpdn y Ujpdn RUMALTIYOXIXIIK Chire jar Ajaaw, rumaal ja ryaicon Kin rusijpaan ja nac‘ooj. chi qe. Chi re ja rutzalemaal tinaamit pa Kuchao’, rumaal xuujaq ja beey chi qaawach chi rusamajixiik ja. kiya b'anikil DEDICATORIA A Dios, por la sabidurfa y la inteligencia que nos ha regalado, ‘A Cantén Pacuché por abrirnos las puertas, a la interculturalidad A la embajada de Japén por el apoyo al uso de. la lengua maya en las escuelas. APEMBI-GTZ, por promover el bilingliismo y la interculturalidad en las aulas de la escuela primaria y por editar este texto generado por los alumnos de terceer grado de primaria de! ciclo escolar 2004, RUKUITIIK Ja chike ja taq akiaalaa’ jar ee Ko chi paon jarox ruwega’ rupalib‘cal ajtijaal rixiin Escuela Oficial Rural Mixta Pacuchd , jun nimalaj kikoteemaal ja xogkoowiini xqcanuk rub'ajniik ja jun wuuj ri’ rublina‘can “Taq Chikopaa” ruk‘aan ja taq cholon tziij Kin taq tziij ja blanataanaq chi paan ja tinaamit Teutujil Toa wai wuyj rf, jun rwach rixiin ja kisoamoaj {ja taq ak’aalaa’ Kin tijooneelaa’ kixiin jar a Kaalaa’ k’in xtoo'i rumaal ja mookaaj Presentacién Para los alumnos de 3ro. Grado primaria de la Escuela Oficial Rural Mixta del Cantén Pacuché, es una satisfaccién haber podido elaborar este texto de lectura “Animalitos" que recoge fabulas y hechos reales de la literatura T2'utujil Este texto es el resultado del entusiasmo de los alumnos y el esfuerzo de la maestra, por todo ello aspiramos a que esta publicacion sea motivo de animar a otros escritores de nuestra comunidad Tz'utujil; especialmente a los del nivel primario. OKIB'AL TZITI Ja tag cholib'al tziij pa qatzijob‘al qanij ma Juunaan chik ta rukiiil tog nqaaxax chi pan Ja kaxlan t2iij Chagac’, qaxnag chik na ja kik uxlaal ja tog eje'ee’ jar ak’aalaa’ nech'ob'o wi’ Jaa awa’ ja xtigasiikiij ri, ma Ko ta Kaaxaan wi' qaniij Ka xkeech'ob’ ja teq ak‘aalaa’, Katkiikot kia chi rusik ixiik INTRODUCCION Es casi imposible que la literatura en el Idioma ‘TZutujil tenga la misma gracia al ser traducida al castellano, Es més, la literatura de los pequefios es atin mas graciosa y se puede disfrutar, En este caso no existe ninguna recopilacién de datos: es creacién puramente de nifios de primer afo. Disfrute pues con nosotros su lectura, Profa, Martha Gonzélez Peneleu Directora del plantel. RUCHOOLAATIIL Rumattiyoxixiik Rukujtiik Tati ak Elppolltto Talkin Pajarito enn Ja jun ti xepeq Un Sopito Ta sonik La hormiga Ta mix Kin jo ti chooy El gato y el ratén Ja tz Elperro os Ja ti umul El conejito Ja xitk El éguila Ja kunatz Laculebra Ja koj xeeruutij chikopad! Elleén comié animales (indice) Dedicatoria Presentacién Paginas n 7 23 26 29 31 33 34 35 JATIAK Ja ti ak’ nqagian ti ruupaan tog xuutz‘et opon julee’ ixiimkaja Ka ri’ xuumaj rutiijiik Toq ka xnooji ja ak’ rumaal jar ixiim qas ki! ruuku’. El pollito tenia hambre poco después encontré maiz y se sacié Ja ti ak’ xeruwila’ jun sagmooloo’, ja nub'ij arjaa’ rixin ja ruutee’ ja sagmooloo’. Siririx to chi paan ja b'eey, tog xerila’ to jun aab’aj q’anij paxtaji ja ti saqmooloo’. El pollito encontré un huevo que rodaba en el camino y se estrellé con una piedra quebréndose. Ko jun tiak’tigentiriij xb’e pa Kastaaneem, qas ki nuuna’ ja ti biix, rumajoon biineem pa b'eey, Qas ki’ nuunad’ ja ti biix pa bieey qanij maxko' jun b'ijneem nuub‘an. El pollito amarillo cantaba felizmente enun camino largo Ja ti ak’ xuumaj ch’ob’ooj -naq chi re ma kinok 'apooj? Jar inin nuwaajo’ neenuya’ julee’ wacl, utz Ka in utzalaj te'ee) xaxa kintino'y na, tog xtinb'an_jo'00' nujuunaa’ ninok pan ajtiijaal. El pollito desea crecer répido, estudiar mucho y ser una buena mamé, cuando tenga edad. Ja tiak’ xuutz‘et jun ti pepe’, qas ki’ ruuku'x jo tiak xuutz‘eteb'e| opén jo ti pepe’ . Ja ti pepe’ nrupupi b’enag, ja ti ak’ rub’ototan ti ri’ xataralb’ejeel, rummak tz'aaneem nurojoob'ee). El pollito encontré una mariposa se puso feliz, lo persiquié hasta cansarse. Ta tick xeruwila jun ti juut, xuumaj rutijiik nooji ja ti ak’ rumaal ja juut. El pollito encontré un gusanito y se lo comié quedando muy leno, AUTORA: alumna Keila Noemi Pop Sequec. TZIKIN Ja ti tz'ikin gas nrupupi, q’en ti riij, ja ti ruutzoop qas ti ch'uut, Xeerild’ to jun ragan ya! kin xuutijeel jutziit. El pajarito amarilllo toma agua y vuela divirtiéndose. sini Ja jun ti tzikin xuutz‘et jun ixogalaj tzikin, kachibiilajel kit, xe rupup ee!, toq Ka xeeqaj to ja chi ruwach uleew xekule’e. El pajarito se enamoré de una paloma, volaron Juntos se alegraron mucho y cuando dejaron de volar se casaron Jar ixog tz'ikin xuuyo! jun ti sagmooloe’, ja ti sagmooloo’ qas looq’ xuuna’ rootag chi Ko ti raal chi pan. Lo palomita puso un huevo, lo cuidé mucho porque sabia que naceria una criatura 12 13 Tar ixoq tz'ikin xerub'ij chi re ja ruchaj Qas kikooti toq xuutz‘et ja ti sagmooloc’, gas ki’ ruuk’u'x, xuub‘an jun ti ruusook ja ssagmooloo’. ‘Avisé a su marido que haba puesto un huevo. E| macho se alegré mucho al verbo el huevo y preparé un bonito nido. 14 Jar ixoqalaj tz'ikin, xujupulub‘ee) ja sagmooloo, jolajuyj qiij xujupulebeej, Kajka rif xelto jun ti tzikin chi paan, La palomita empollé el huevito y al cabo de 15 dias salié su polluelo 15 ‘Ma keqakamisaj ta ja tag chikopaa’ rumaak JA JUN TI XPEQ neek'aatz'in chi ge chuwach uleew | . a Ja ti xpeq xeeruuya’ taq tuscamooloo’ pa ya’, No matemos a los animales, porque son iitiles rumaak nuraajo’ neeruuya’ taq raal al hombre:en Je:natunalean Ja jun ti xpeq xuuy'a jun ti roal, nkiikooti rumaal ja k’o chik ti raal, janaab'ey tiracl AUTOR: Efrain Mendoza Gonzdlez ‘each La rana puso huevos en el agua, queria tener crias y logré tener un solo sapito, 16 7 Ja ti xpeq xuk'uut biix chuwach, kaamiik ja ti xpeq xrojataqiij jan’ nb‘aan chi re ja Chi konojeelaal nekikooti jar akaalaa’ rumaal Ja nkut biix chi keewach rumaal ja ti xpeq. Alaranale ensefiaron a cantar, luego ensefio alos demds sapitos. 18 Nkuut chik chi keewach ja taq ak‘calaa’, gas ki’ taq keek'u’x nkojtagiij ja biix, qanij Ka utz chik nkeebian chi re ja biiix. Los sapitos felices, aprendieron a cantar 19 Ja ti xpeq rachibiiil ruutziij, qas nkiikooti xuuwil ja ruutziij xuK'ameel chi paan ja tiiko'm kin. xusipaj jun ti rukootz'j, Larana se junté con su novio muy felices, entre el jardin le regalé un hermosa flor. Neebiiisooni rumaal ja ma k’o chik ta nkeetij, rumoal xeeya' kaan keeyoon, xeeb'e ja kitata keetee’. Tristes y solos se quedaron sin sus padres. 20 21 Xeeb'e xekikoonooj ja kewaay, Ka ja Ka rit xekiwila to ja keway chiruuxee’ julee’ nimag aq chee’, Kaj Kari’ xkeekam xkeeya’ chi ke ja Kalk'uwaal, Xkule'i ja xpeg aachi nkiikooti ja ruuteee’ chi riij ja tiraal, Fueron en busca de comida, cuando hallaron, saciaron a sus hijos, luego el sapito se casé y la madre sintié mucha felicidad 22 Ja taq biixaneel sanik Ja Ka taq sanik chi ee ka‘ xkeemaj rukuutik tijooneem chi kewach ja taq chikopac’ k'in xekule’i, ixog, aachi xkeemaj ruk'uutiik tijooneem. Ja ka sanik xa tino'y ja koochooch k’in ma xeerub‘an chik ta, Las hormigas ensefian cosas buenas a los demés, luego se casaron y tenian una casa muy pequefiita, ame R mm ® 23 ‘Ja sanik xerukiama’ aab'aj, jar ixogalaj sanik xeeruya’ raal, jun ixtan Kin jun ti a laa’. Xkeeb'an jutiij ja sanik, xeeb'e pa jun tinaamit, maxko' katan nuub'an k'ajk‘aari’ xexulan chi ruuxee’ jun chee’ La hormiga trabajadora, tuvo dos hijos, un dia. fueron a un pueblo donde y en el camino aban descansado bajo la somibra de un érbol 24 Konojeelaal ja sanik xekiwaaraj naquun rixin koochoooch, toq Ka xtzur kumaal ja koochooch xeekiikooti Kin xkeek ul nimag’ Tun ja ti sanik xok pa chee’, ee Ko juut chi paan kin utz xkeetz‘et kii’ konojeelaal ja chikopaa’ kin jab'el_kik'asleemaal xeeli’. Todas las hormigas trabajaron, edificaron su casa y celebran con alegria, se hicieron amigos con los gusanos y con otros animales se amaron, vivieron muy felices. AUTORA: Maria Teresa Bixcul Peneleu 25 ae JA MIX KIN JA TI CHOOY Ja ti mix nigiagan ruupaan, qanij ma Ko ta nuutij, xb'e pa konon ruwaay. Xeerila! to jun ti chiooy warinag, xuxib’ej rif’, Jaks ti choy xanimaji, qas tzee! xuuna’ ja ti mix rumaal ma xkowin ta xuuchap Un gato hambriento, salié en busca de su comida, el gato encontré un ratén y no pudo atraparlo, 26 Xqqj giiij g'anij ma tikonotaji ja ruwaay, jun si’k xuutij, Xtijtajel rumaal, xb’e chi roochooch. Tog xuutz’et ma pa roochooch ta xok wi’, xuuna’ ruxulaa’ tiijj, xerutija’ to rumeal rugiaqianil ruupaan, ja Ka ixoq xuub‘ug to chi ruutza'm jun chee’ ja mix. Ya era muy tarde tenia mucha hambre, se sacié con una lagartija, luego se fue a su casa, se confundié de casa y encontré carne en la otra casa, se lo comié y la duefia de la casa le pego con un palo. 27 Xama jaru’ chik ta qiiij xuukoch’, xkami jo ti mix. Ma keeqakamisaj ta ja tag chikopaa’, rumaak neek'aatzin chi qe, looq’ keqana’ac’. El gatito no aguanto el dolor y murié. Debemos de cuidar y valorizar a nuestros animales. AUTOR: alumno Sergio Renaldo Asuncién Ajcac. 28 Jatzi Ja jun ti tz'i’ gos jab’el, nk'agak’a’ ti rii’ xeruwila' to julee’ tag ak’, xerublatataj chi ruwach jaay. Ee kiy xeruxiib'eej pa kim, oxi’ xeeruutij ja toq xpeeti ja raajaaw xubiatataj ja jun tz’ 29 Xuuwil chik jun tz’ xkeemaj ch’o'o9j pa bey kin xkeeti’ jun aachi, Ja tz’ xuusag ruxulac’ julee’ ti, xerutija’ to rumal rugaqanil ruupaan, xch'ey to chi re jun chee! El perro andalén se encontré a otro perro, pelearon, depuse robé carne porque tenia hambre y fue golpeado con un palo 30 JA TI UMUL, Ja ti umul gas nkiageka’ ri’, ja Koa winagii as nkiyaariij, ja ka ti umul xutz'et opén jun qanalaj riikiil, gos Ka ki’ ruuku'x. QaskaKaxtuutij ja ganlaj riikill toq xelto cchik jun umul pa roochooch, Koa ri’ xubiix chi re tatija’ ja qianlaj ruriikill le’, ja Ka ti umul xuxib'ej ti rif. Un conejite muy apreciado por las personas que le rodeaban, fue invitado a comer una zanahoriay lo compartié con otro, por ser muy bueno 31 Ja ka ti umul xuumaj rutiijiik ja ti qananlaj riikiil, toq xuukis, xb'e pa b'eey, xerila’ to jun ti t2'',la kaablex rumaal ja tz, xKagala’ rnojoj ri! pa ruwi’ jun chee’. Después salid de paseo, un perro lo correteé, pero se escapé trepandose en un érbol 32 xIIK Ja nuutee’ xuutzet jun xiik chi kaj, xib‘e) rif, rumaal rutzaagen jun kumatz, xinrusikij ‘pon inin, chagaa’ xintzet. Mi mamé se asusté al ver un dguila llevando una culebra en sus garras. AUTOR: alumno Cristébal Ramirez 33 Ja kumatz Ja chee’ qas rex , Kin pa ruwi' nekeje' wi’ Ja chikopae’, k’o jutiij, jun kumatz q‘anij mach'atinta xjote’ chi riij ja chee’. Qatika' k'iy ja chee’, ma keeqachoy +a, rumeak nk‘catzin na chi ge pa jun qiij Ki chike qalktwaal Kin chi ke jataq chikopac’ Cuidemos los drboles porque nos sirve a todos los seres vivos 34 Ja tijonel koj Jun koj xuuchap jun umul pa Kacheelaaj, Kaja kaa ri’ xb'e pa roochooch chi rutiijiik Ja koj xb'e chik jun mee), pa tijbial ya’, ma umul chik ta nb'eruchapa’; kuuk chik ne’eerukacnooj, xarwa ri’ ja kuuk pa ruwi’ taq chee’ ee Ko wi. El leén primero cazé a un conejito, después se interesé por las ardillas y logré cazar una ardilla. 35 Jakoj xb’e chik xe’ Ragan tzi chik. xb'eruchape’ Kaja kaa ri, jakoj xb'e chik chi rukonoxiik rachib'iil pa Kacheelaaj. tag tzikin Ellen hambriento se fue ala selva y cazé un pajarito 36 Ka ja kaa ri’ ja koj xb'e chi kikonoxiik chikopaa’, ma k’o ta xeeruuwil, xa jun ti taa’ xerila’ to. Ja Ka koj nisakala’ rii’ kin xkami. Ja chikopaa’ ma xeetij chik ta rumaal ja koj, qas xeekikot chik chi paan ja kacheelagj, El ledn se fue a cazar animalitos, solo encontré un anciano, ya cansado y enfermo murié. Los animalitos vivieron muy felices en la selva. AUTOR: alumno Rafael Cruz

Você também pode gostar