Zdravko Linari

Postrojenja
za proizvodnju
gradiva
I. dio
Drobilane
Tvornice betona (betonare)
Asfaltne baze (asfaltna postrojenja)

Sadraj
Uvod
1. Drobilane
1.1. Proizvodnja kamene sitnei za potrebe graenja
1.2. Drobljenje kamenog materijala
1.2.1. Drobilice za kamen
1.2.1.1. eljusne drobilice
1.2.1.2. Udarne drobilice
1.2.1.3. Krune drobilice
1.2.2. Mlinovi za kamen
1.3. Sijanje kamene sitnei
1.4. Pokretne drobilane
2. Tvornice betona (betonare)
2.1. Betonski radovi
2.2. Tehnoloka oprema za betonske radove
2.3. Spravljanje svjeeg betona
2.4. Mijealice za beton
2.4.1. Gravitacijske mijealice za beton
2.4.1.1. Gravitacijske mijealice za beton s vodoravnim
bubnjem
2.4.1.2. Gravitacijske mijealice za beton s (pre)okretnim
bubnjem
2.4.2. Prisilne mijealice za beton
2.4.2.1. Prisilne (protustrujne) mijealice za beton
2.4.2.2. Valne mijealice mijealice za beton
2.4.3. Pune mijealice
2.5. Tvornice betona (betonare)
3. Asfaltne baze (asfaltna postrojenja)
3.1. Asfalterski radovi
3.2. Asfaltna masa
3.3. Naini izvedbe asfaltnih mjeavina i zastora
3.4. Asfaltne baze (asfaltna postrojenja)
3.4.1. Asfaltne baze s ciklikom mijealicom
3.4.2. Asfaltne baze s kontinuiranim nainom mijeanja
3.4.2.1. Asfaltne baze s jednostrukim bubnjem tipa
suilica-mijealica
3.4.2.2. Asfaltne baze s dvostrukim bubnjem tipa suilicamijealica
3.5. Postrojenja za recikliranje asfaltbetonskog loma
Web adresse u svezi postrojenja

Uvod
Promiljanje praktinog podruja primjene strojnog rada pri graenju, osim standardnih
graevinskih strojeva (koji svojim, u grupama, organiziranim radom ine manje ili vie sloene sustave
strojeva - u uem smislu - za potrebe graenja) obuhvaa takoer tipina graevinska postrojenja za
proizvodnju osnovnih gradiva. To su manje ili vie sloeni strojni sustavi bez kojih je teko pojmljiva
izvedba bilo kojih organiziranih tehnolokih postupaka graenja i pripadnih graevinskih radova.
Kao neposredna proizvodno-tehnoloka djelatnost graenje obuhvaa izvedbu pripremnih i
glavnih graevinskih radova te ugradbu ili montau opreme, gotovih elemenata (sklopova) i drugih
graevinskih proizvoda odnosno preraevina. Graenje obuhvaa takoer rekonstrukciju ili
nadogradnju postojeih graevina. Graevinski radovi su svi neposredni radovi koji se izvode pri
graenju te pri rekonstrukciji, nadogradnji i odravanju odnosno popravci postojeih graevina. U ove
radove pripadaju takoer radovi ureenja terena na kojem se gradi, zatim razne vrste iskopa (iza kojih
ostaje prazan prostor primjerice prostor usjeka, zasjeka ili kanala) te zatite (osiguranja) stranica iskopa
od uruavanja, klizanja itd. Osnovne vrste graevinskih radova1 su zemljani radovi, zatim betonski i
asfalterski radovi te ostali radovi sloeni od navedenih kao primjerice radovi temeljenja (sloeni
zemljani i betonski radovi), radovi izvedbe ukopanih cjevovoda ili izvedba graevinskih jama (sloeni
zemljani i betonski odnosno montaerski radovi).
Betonski i asfalterski radovi organizirani kao tehnoloki postupak u svojoj ukupnosti
obuhvaaju radne procese i zahvate unutar organiziranih tehnolokih postupaka proizvodnje,
transporta i ugradnje betona i asfaltnih mjeavina. Ako s razmatraju takavi organizirani postupaci
graenja kao tehnoloki sustavi onda sredstva rada, dakle strojevi i postrojenja, ine meusobno
povezane i uvjetovane strojno-tehnoloke podsustave za sebe. Nemogue je planirati ili upravljati
ponaanjem odnosno djelovanjem tih podsustava ako se ne sagledavaju kao nedjeljivi elementi cjeline
(dakle sustava) proizvodnje, transporta i ugradnje pripadnih gradiva.
Kako je kamena sitne - uz mineralno ili ugljikovodino vezivo glavna ili osnovna
sastavnica (agergat) betona i asfaltnih mjeavina to su drobilane a zatim tvornice betona (betonare) i
asfaltne baze (asfaltna postrojenja) tri osnovne grupe graevinskih postrojenja koja se moraju
sagledavati kao strojni podsustavi za sebe (ali ne izdvojeno!) u okviru bilo kojeg sustava strojeva i
ostale tehnoloke opreme organiziranih ili ustrojenih za potrebe graenja. Meutim, valja istai kako se
proizvodnja graevinskih materijala, elemenata i sklopova ne smatra se graenjem u uem smislu.

Valja takoer istai da su suvremena graevinska postrojenja koncipirana i konstruirana u

proizvodno-tehnolokom, logistikom i strojno-konstrukcijskom smislu uglavnom kao (sloena)
samohodna ili pokretna strojno-tehnoloka oprema koja se nalazi na jedinstvenom samohodnom
ili (polu)pokretnom postolju ili kao razmjerno manji, lako demontani ili ogranieno pokretljivi
strojni sustavi. Posebice je to tako ukoliko se radi o organizaciji njihova privremenog rada na
graenju velikih sloenih graevina ili sustava graevina - primjerice na izgradnji znaajnih
investicijskih projekata cestovne infrastrukture ili energetike posebice hidrolektrana.
Meutim, tipina graevinska postrojenja mogu biti stalni (nepokretni) proizvodni pogoni2
ukoliko opskrbljuju neko urbano podruje kamenom sitnei, betonom ili asfaltbetonom. Kao takovi,
iako u naelu predstavljaju na neki nain industrijska postrojenja, ostaju takoer nadalje u podruju
graevinarstva kao gospodarske djelatnosti. U tom sluaju se govori primjerice o tzv. transportiranim
betonima ili transportiranim afaltbetonima, gdje su svjei beton ili vrua asfaltbetonska mjeavina
trini proizvod kao svaki drugi proizvod iroke potronje.

1
Osim navedenih osnovnih graevinskih radova u ostale radove pripadaju takoer graevinsko-instalaterski radovi
(vodovodne i kanalizacijske instalacije, ostala sanitarna oprema, instalacije grijanja, ventilacija i klimatizacija, plinske
instalacije, gromobrani, dizala, instalacija antena, telefonske inastalacije itd) i graevinsko-obrtniki (zavrni) radovi
(teracerski, fasadreski, kamenorezaki, gipsarski, keramiarski, soboslikarski, liilaki, tapetarski, krovopokrivaki,
podopolagaki, parketarski, izolaterski, bravarski, limarski, stolarski, roletarski, staklorezaki, antikorozijski i td.
2
Stalni proizvodni pogoni drobilana kao stabilnih (nepokretnih) postrojenja, koja se izmeu ostalog grade na temelju
graevne dozvole u okviru stalnih kamenoloma ili ljunara, za sada po vaeoj hrvatskoj regulativi - nalaze se u nadlenosti
rudarstava i rudarstvu pripadne regulative. Meutim, lako demomntana (prenosiva) ili polupokretna vuena postrojenja
drobilana koja se ne postavljaju na temelju posebne graevne dozvole u okviru nekog gradilita za sada po nepostojeoj
hrvatskoj regulativi nisu u nadlenosti rudarstava i rudarstvu pripadne regulative.

1. Drobilane
1.1. Proizvodnja kamene sitnei za potrebe graenja
Kamen je osnovni, tipini i zasada nezamjenjljivi graevinski materijal. Kao gradivo
primjenjuju se slijedei oblici odnosno vrste kamenih materijala i preraevina:
-

manje ili vie (ne)pravilno kalani ili cijepani kamen lomljenjak koji se pridobiva runim ili strojnim
cijepanjem stijene po plohama prirodnog kalanja,
piljeni kamen ili kamene ploe koji se pridobivaju (1) strojnim piljenjem ili cijepanjem stijene bez
obzira na plohe prirodnog kalanja, kao i (2) piljenjem prethodno cijepanih ili piljenih kamenih blokova,
lomljeni ili minirani kamen koji se pridobiva ili miniranjem stijene prije iskopa ili iskopom stijene s
mehanikim nainom njezina razaranja (razbijanje udarom, struganje, ripanje),

nesijani i sijani prirodni kameni materijal kao kamena sitne prirodnog porijekla pridobiva
se iskopom i sijanjem prirodno taloenog pijeska i ljunka u vodoticima, nekadanjim rijenim
udolinama, poplavnim podrujima te ostalim podrujima tla aluvijalnog porijekla,
- drobljenac kao drobljena (predrobljena ili mljevena) nesijana i sijana kamena sitne koja se
dobiva drobljenjem miniranog lomljenjaka ili drobljenjem krupnih valutica (oblutaka,
valutica) aluvijalnih kamenih materijala tj. drobljenjem krupnog ljunka,
- kameno brano (i punilo) koje se dobiva daljnjim mljevenjem prethodno na neki nain
drobljenje i sijane kamene sitnei.
Prirodno usitnjena sijana te drobljena i sijana kamena sitne osnovna je mineralna sastavnica
(agregat) bilo koje vrste betona. Ona svojim obiljejima daje takoer osnovna obiljeja vrsti betona za
koju se rabi. Meutim, (ne)granulirana kamena sitne rabi u graenju i za druge svrhe kao primjerice
za izvedbu filterskih i drenanih slojeva (zaloga), zatim nosivih slojeva kolovoznih zastora, zastora
eljeznikih pruga, zatim podloga hidrotehnikih graevina (lukobrana, obaloutvrda ) itd.
Granulometrijski sastav drobljene i/ili sijane kamene sitnei kao agregata za (cement)betone (slika lijevo)
normiran je veliinom zrna
("frakcije") 0 - 4 mm (sitan
agregat ili pijesak), 4 mm - 8
mm, 8 - 16 mm, 16 mm - 31,5
mm koje su "frakcije" plastinih
betona te zatim 32 mm - 63 mm
(tuenac) i 64 mm - 125 mm
(akavac ili batuda) to su
frakcije agregata krupnozrnih
betona. Takoer je normiran
ueem pojedine "frakcije" u
ukupnom sastavu agregata.
Granulometrijski sastav agregata
za asfaltbetone normiran je
veliinom zrna kao kod betona u
uem smislu pojma tj. 0 - 4 mm,
4 mm - 8 mm, 8 mm - 16 mm, 16
mm - 32 mm, 32 mm - 64 mm i 64 mm - 128 mm to su nazivne frakcije asfaltbetona, kao i tzv. "meufrakcijama"
veliine zrna 2 mm - 4 mm, 8 mm - 11 mm, 11 mm - 16 mm, 16 mm - 22 mm, 22 mm - 32 mm i 32 mm - 45 mm.

Cilj je svake proizvodnje prethdno navedenih oblika i vrsta kamene sitnei kvalitetan
proizvod koji se mora svojom konanom proizvodnom granulometrijom odnosno sastavom
pojedinih vrsta zrna (frakcija) u smislu njihove veliine uklopiti u propisani ili traeni
granulometrijski sastav betona ili asfaltbetona odnosno uklopiti u granulometrijski sastav
kamenog gradiva za izvedbu ostalih nasutih konstrukcija od kamene sitnei (nosivi tamponski
slojevi, stabilizirani slojevi, drenani slojevi, filterski slojevi, podloge od kamene sitnei, itd).

1.2. Drobljenje kamenog materijala

Osnovni tehnoloke procesi i oprecije proizvodnje kamene sitnei su drobljenje i sijanje koji
omoguavaju tzv. oplemenjivanje krupnog ljunka ili miniranog lomljenjaka u kvalitetnu kamenu sitne
eljene veliine i oblika te granulometrijskog sastava zrnja. Stoga prozvodnja kamene sitnei kao
gradiva za bilo koju vrstu graevinskih materijala, radova i konstrukcija podrazumijeva (nakon
prethodnog iskopa stijene ili aluvijalnog tla na bilo koji nain) slijedee tehnoloke postupke i zahvate - ili samo sijanje uz ili bez prethodnog predrobljavanja odnosno mljevenja prosijane
krupnozrnate kamene sitnei aluvijalnog porijekla (uz napomenu da prerada aluvijalnog
kamenog materijala uz navedeno moe obuhvatiti takoer njegovo razmuljivanje i pranje
ukoliko je pomijean s glineno-prainastim sastojcima),
- ili drobljenje s sijanjem krupno iskopanog kamenog materijala uz njegovo moebitno daljnje
predrobljavanje ili mljevenje (uz napomenu da prerada miniranog kamenog materijala uz
navedeno moe obuhvatiti takoer njegovo prethodno reetanje ukoliko je pomijean s
tehnoloki nepovoljnim zemljanim i slinim tronim sastojcima koji ine tzv. jalovinu).
U suvremenoj visokoproduktivnoj prozvodnji kvalitetne kamene sitnei za potrebe graenju
koristi se samo strojni rad odnosno kamena sitne se drobi i sije u postrojenjima koja se ukratko zovu,
drobilane uz napomenu da se postrojenja za sijanje zovu u praksi esto "separacije" pa je mogu
takoer pojam odnosno naziv razmatranih postrojenja takoer "drobilane i separacije".
Osnovna tehnoloka operacija, koja daje kljuna proizvodno-tehnoloka obiljeja drobilani,
kao strojnom sustavu (postrojenju), svakako je drobljenje kamenog materijala. Ukoliko se drobljenje
izvodi u nekoliko stupnjeva, primjerice sekundarno drobljenje ili predrobljavanje ili mljevenje a zatim
tercijarno drobljenje ili mljevenje, tada postoji unutar drobilane proces drobljenja kamenog materijala.
U pogledu obiljeja zrnatosti drobljenca razlikuje se grubo drobljenje promjera drobljenca iznad 64
mm, srednje grubo drobljenje promjera do 64 mm, sitno drobljenje promjera zrna do 32 mm, zatim grubo
mljevenje promjera kamene sitnei do 4 mm, sitno mljevenje promjera zrnaca do najvie 0,25 mm iznimno 0,71
mm (primjerice tzv. kameno brano) i koloidno mljevenje promjera "estica" manjeg od 0,063 mm (primjerice
punilo asfaltbetonskih mjeavina)

Drobljenje je fizikalni postupak. Mehaniko drobljenje u smislu tehnike i tehnologije

djelovanja opreme za drobljenje na kameni materijal moe biti trojako - drobljenje pritiskom to je drobljenje tzv. "statikim putem" gdje veliku ulogu u procesu
drobljenja ima trenje izmeu kamena i strojnih dijelova koja drobe kamen,
- drobljenje udarom to je drobljenje tzv. "dinamiki putem",
- drobljenje gnjeenjem kao kombinacija navedenih drobljenja udarom i pritiskom.
Primjena navedenih osnovnih naina drobljenja kamena ovisi o slijedeim imbenicima:
- prvenstveno o porijeklu i vrsti kamena odnosno o njegovim fiziko-mehnikim svojstvima
(minirana stijena eruptivnog, metamorfnog ili sedimentnog porijekla; mijeani kameni
materijal aluvijalnog porijekla; vrstoa, tvrdoa, krhkost ili krtost, ilavost, kalvost,
plastinost, zrnatost, abrazivnost kamena itd.), zatim
- o ulaznim obiljejima (veliina, oblik usitnjenosti, sastav) kamenog materijala (aluvija,
minirane stijene) koji se namjerava drobiti (a koja proizlaze iz naina i stanju prethodne
pripreme stijene u ukupnom tehnolokom postupku proizvodnje kamenih gradiva )
- o traenom stupnju drobljenja (stupanju drobivosti) odnosno o konanoj veliini i obliku
zrna te o konanom granulometrijskom sastavu drobljenca,
- o potrebnom uinku drobljenja (proizvodnom kapacitetu drobilane), te
- o ostalim proizvodno-tehnolokim i organizacijskim posebnostima graevinskih radova
kojima pripada ili kojima je namijenjena prozvodnja kamene sitnei (masovni zemljani radovi
nasipavanja nosivih, stabiliziranih, derenanih i filterskih slojeva; betonski radovi; asfalterski
radovi; proizvodnja u stalnim ili pokretnim postrojenjima; poloaj postrojenja u pogledu
blizine iskopa kamenog materijala itd).
Iako se ovdje navodi posljednja, kljuna je ekonominost naina drobljenja koja bi
morala za traenu kvalitetu dati, uz najveu moguu produktivnost (proizvodnost), najmanje
proizvodne trokove posebice one koji se odnose na utroak pogonske energije i tzv. "habajuih"
strojnih dijelova koji vre neposredno usitnjavanje kamena.

1.2.1. Drobilice za kamen

Osnovna strojno-tehnoloka oprema za usitnjavanje kamena su drobilice za kamen. U skladu
s prethodno navedena tri mogua naina drobljenja kamenih materijala drobilice se razvrstavaju, kao
prvo, po svojim tehniko-tehnolokim obiljejima takoer u tri osnovne grupe3:
- krune drobilice koje drobe pritiskom,
- udarne drobilice koje drobe udarom,
- eljusne drobilice koje drobe gnjeenjem.
Nadalje se drobilice dijele, kao drugo, u smislu konane kvalitete proizvodene kamene sitnei
- posebice to se tie veliine zrna - na drobilice u uem smislu i mlinove kao podvrstu drobilica.
Mlinovi su drobilice razmjerno manjeg uinka koje slue za predrobljavanje ili mljevenje prethodno
drobljenih te sijanih poluproizvoda kamene sitnei ili vika prethodno drobljenih te sijanih proizvoda
kamene sitnei odreene mjere. Mlinovi su tako konstruirani da kamena sitne preko odreene veliine
zrna ne moe napustiti proces drobljenja u njemu dok se ne veliina zrna ne smanji na traenu veliinu.
Obzirom na poloaj u postupku proizvodnje kamenih gradiva (poloaj u procesu drobljenja ili
poloaj u postupku dobivanja kamene sitnei ili ploaj u postrojenju) drobilice se dijele, kao tree, na
(slika dolje) - poetne ili primarne drobilice ili preddrobilice,
- zavrne drobilice i to sekundarne i tercijarne drobilice odnosno mlinove.
U tehnolokom postupku proizvodnje kamene sitnei (slika dolje), na kraju u postrojenju
drobilane, kao primarne drobilice za kamen uglavnom i najee koriste se eljusne drobilice dok se
kao sekundarne uglavnom koriste udarne i krune drobilice ili mlinovi (na slici dolje vidi se
eljusnadrobilica kao poetna a kruna kao zavrna drobilica).
Kod nekih vrsta jako
abrazivnih kamenih materijala
mogu se iz posebice iz
proizvodno-trokovnih
razloga kao primarne
primjeniti krune drobilice.
Takoer je mogue
drobljenje i predrobljavanje,
uvjetno reeno, "mekih" (tj.
manje abrazivnih i manje
vrstih) kamenih materijala
(kao to su primjerice neke
vrste vapnenaca) samo s udarnim drobilicama pa su one u takvim sluajevima ujedno primarne i
sekundarne drobilice odnosno mlinovi.
Kao sekundarne drobilice odnosno mlinovi mogu se koristiti se takoer posebno konstruirane
manje eljusne drobilice, koje se tada nazivaju "eljusni granulatori", a slue za proizvodnju kamene
sitnei odreenog oblika i promjera zrna te jednolikog granulometrijskog sastava.
Samo drobljenje, bilo pritiskom bilo udarom bilo gnjeenjem, izvodi se pomou strojnih dijelova obloga ili greda ili ekia ili valjaka - od posebnih tvrdih metala ili slitina elika koje se tokom procesa drobljenja
troe tj. habaju u dodiru s materijalom koji se drobi. Utroak "habajuih" dijelova odnosno trokovi habanja iznose
do oko 50% ukupnih trokova drobljenja. Stoga se neprekidno istrauju i primjenjuju novi elici otporni na
habanje. Znaajna je u tom smislu (osamdesetih godina prolog stoljea proizvedena) 12% Mn (manganska)
elina slitina kao i kasnije pronaena elina slitina prozvana NI-Hart, koja mnogo otpornija od prvotno
navedene 12% Mn eline slitine. Valja takoer istai da se u okviru procesa drobljenja manje od 1/5 energije
utroi samo za drobljenje a da se preko 2/5 energije izgubi zbog svladavanja mase, trenja, topline, habanja i ostalog
izvan samog neposrednog procesa drobljenja. Stoga se prvenstveno iz tehno-ekonomskh razloga mora provoditi
takav odabir mogue vrste drobilica kako bi se njima izvodilo u svakom pogledu ekonomino odnosno
viskoproduktivno rentabilno drobljenje unutar ukupne proizvodnje neke razmatrane drobilane.

vidi nain rada pojedinih vrsta drobilica na web-adresi internta: http://www.aubema.de/

1.2.1.1. eljusne drobilice

eljusne drobilice (slika desno) najstarija je vrsta drobilica koja
se jo uvijek uspjeno rabi za drobljenje svih vrsta kamenih materijala
bez obzira na njihova ukupna fiziko-mehanika svojstva a posebice u
pogledu njihove drobivosti (koja se moe shvatiti kao neki oblik
manjeg ili veeg otpora kamena prema drobljenju). Razlog tomu je
njihova jednostavna radna koncepcija i sukladno tomu pripadna strojna
konstrukcija te razmjerno niski pogonskih i proizvodni trokovi.
Drobljenje pri eljusnim drobilicama omoguavaju dvije
posebno oblikovane ploe (slika ispod lijevo) od posebnog elika
meusobno smjetene u obliku eljusti ili slova "V". Jedna ploa je
nepomina a druga je pomina pri emu se pomina ploa naizmjenino
giba (njie) s jedne na drugu stranu prema nepominoj ploi. Prilikom
gibanja jedne ploe prema drugoj izmeu njih se drobi kamen (slika ispod
desno). Nepomina ploa stoji u priblino uspravnom poloaju a pomina
ploa je pod kutom. Na taj nain se u gornjem
dijelu prostora izmeu eljusti izvodi veim
dijelom drobljenje udarom a u donjem dijelu veim
dijelom pritiskom ("trljanjem"). Veliina otvora (razmak) izmeu ploa na dnu
eljusti (izlazni otvor drobilice) odreuje veliinu drobljenja te prolaz
drobljenog materijala kroz drobilicu a time ujedno uinak drobilice.
eljusne drobilice u naelu ne daju kvalitetanu drobljenu kamenu
sitne ni po obliku zrna ni po granulometrijskom sastavu a to je razlog da se u drobilanama koriste
najee kao primarne drobilice. Oblik drobljenog kamena je uglavnom kockast ("kubiast") i
jednolikog je granulometrijskog sastava po odreenom promjeru drobljenog zrna.
Primarne eljusne drobilice dijele se u pogledu naina drobljenja i same konstrukcije na
eljusne drobilice s njihalom (njihajue eljusne drobilice, eljusne drobilice s dvostrukim koljenom,
imenuju se takoer po svom konstruktoru drobilice tipa "Blake") i eljusne drobilice s ekscentrom4
(eljusne drobilice s jednim koljenom).
Kod eljusnih drobilica s njihalom (slika lijevo)
pomina ploa uvrena je u gornjem dijelu a giba se u
donjem dijelu. Pri tomu gibanje donjeg dijela ploe omoguava
njihalo koje je pomou motke ili ojnice spojeno s pominom
ploom. Stoga ova vrsta eljusnih drobilica vie drobi udarom
a manje pritiskom (trenjem) pri izlaznom otvoru. Obzirom na
nain kretanja materijala izmeu ploa i nain drobljenje u
pojedinim dijelovima prostora eljusti, ove drobilice imaju
manje habanje eljusti nego ekscentrine drobilice. Stoga se
primjenjuju za drobljenje tvrdih abrazivnih posebice miniranih
kamenih materijale u stalnim postrojenjima. Razlog tomu je
takoer njihova vea masa a time ujedno njihova vea cijena koatanja pa se mogu ekonomino
koristiti (amortizirati) samo u stalnim postrojenjima velikog proizvodnog uinka.
Kod eljusnih drobilica s ekscentrom ( prve tri slike gore,
slika desno) pokretna ploa je odnosno eljust uvrena u donjem dijelu
a pomie se amo tamo u gornjem dijelu. Ekscentar je smjeten na
gornjem dijelu pomine eljusti. Lake su od eljusnih drobilica s
njihalom pa se posebice koriste u prenosivim lako demontanim i
pokretnim (vuenim ili samohodnim) drobilanama.

donedavno su u uporabi bile takoer udarne eljusne drobilice kao podvrsta eljusnih drobilica s ekscentrom kod
kojih se je uinak drobljenja pojaavao dodtnim udarom pokretne ploe na materijal koji se drobi.

1.2.1.2. Udarne drobilice

Udarne drobilice (slika lijevo) proizvode vrlo kvalitetan drobljenac i
po obliku i po granulometrijskom sastavu kamene sitnei. Imaju razmjeno vei
utroak energije i habajuih dijelova.
Primjenjuju se uglavnom za sekundarno drobljenje ili predrobljavanje
svih vrsta kamenih materijala u smislu njihova gelokog porijekla i fizikomehanikih svojstava. Meutim, razmjerno su neekonomine pri drobljenju
jako tvrdih, vrstih te posebice abrazivnih kamenih materijala eruptivnog ili
metamorfnog porijekla te dolomitiziranih sedimentnih stijena. U takvim sluajevima brzo i jako se troe
(habaju, lome) dijelovi koji neposredno drobe kamen. Primjenjuju se takoer kao primarne udarne
drobilice u sluaju drobljnja primjerice nekih vrsta vapnenaca. U tom sluaju su te drobilice ujedno
skundarne drobilice/mlinovi pa se nazivaju udarne drobilice-mlinovi (njem. Prall-mahl-muelle).
Osnovni dijelovi udarne drobilice su posebno oblikovani okretni dio tj.
rotor i ploe tzv. statora (slika lijevo). Drobljenje se odvija na nain da rotor
baca kamen na ploe statora gdje se isti razbija udarom. Dio drobljenca se
odbija prema rotoru gdje se ponovo dalje usitnjava udarom rotora. Kvaliteta
usitnjavanja se postie regulacijom razmaka izmeu rotora i ploa
statora na nain da se regulira sila (= masa * ubrzanje) udara kamenih
komada na obloge ploa statora.
Obzirom na konstrukcijska obiljeja rotor i statora udarne drobilice
mogu biti s vrstim udarnim gredama na rotoru (slika desno iznad) ili s
okretnim (slobodnim) udarnim ekiima na rotoru (tzv. ekiare, slika
lijevo). Kao drugo, mogu biti s okretanjem rotora samo u jednom smjeru
(jednosmjerne udarne drobilice, slika desno gore) ili dvosmjerne (tzv.
reverzibilne) udarne drobilice (slika lijevo). Kao tree, obzirom na broj
rotora, mogu biti (najee u uporabi) jednostruke udarne drobilice (slike
gore i dolje) ili (rijee u uporabi) dvostruke udarne drobilice (sliica u sredini
na slici dolje). Stoga se proizvode se raznovrsni tipovi primarnih i sekundarnih
udarnih drobilice s vodoravnom osi okretanja rotora (sliice slike dolje gdje su uglavnom prikazane
jednosmjerne udarne drobilice razliitog oblika statora i rotora) .

Posebna vrsta suvremenih udarnih drobilica tzv. centrifugalne

udarne drobilice ili mlinovi s uspravnom osi okretanja rotora. Slue za
drobljenje krupnozrnih aluvijalnih kamenih materijala ili predrobljavnje
prethodno drobljene krupnije kamene sitnei. Osnovno je obiljeje ovih
drobilica da se kamena sitne drobi sama o sebe (slikoviti predstvnik ovih
drobilica je elektrini mlinek za kavu). Stoga se koriste, kao vrlo
ekonomine u proizvodno-tehnolokom smislu, za predrobljavanje jako
tvrde odnosno abrazivne kamene sitnei koja sadri veoj mjeri silicij.

1.2.1.3. Krune drobilice

Krune drobilice drobe pritiskom pri emu trenje igra odluujuu ulogu. Stoga se uglavnom
primjenjuju za
drobljenje vrstih,
tvrdih i jako
abrazivnih
kamenih materijala
posebice onih s
velikim ueem silicija u svojem sastavu. Navedeno ne znai da se krune
drobilice ne koriste za drobljenje ostalih vrsta kamenih materijala posebice.
Primjenjuju se takoer zbog svoje ekonominosti u
radu,
posebice iz razloga malog utroka energije
i
"habajuih" dijelova, kao velike primarne
(poetne) krune (pred)drobilice (slika lijevo gore)
U naelu ove drobilice daju kvalitetnu drobljenu kamenu
sitne posebice u pogledu granulometrijskog sastava pa su najee u
primjeni kao sekundarne ili tercijarne drobilice odnosno mlinovi
(slika desno gore i slika desno). Meutim kod nekih kamenih
materijala posebice tankoslojevitog stijenskog porijekla oblik zrna
nakon drobljenja ne zadovoljava zbog igliastog ili tapiastog
izgleda.
Krune drobilice dijele se na:
- (1) krune drobilice s usporavnom osi okretanja odnosno drobilice s
rvnjom (slikoviti predstavnik ovih drobilica je nekadanji runi
mlinek za kavu), gdje je oblik rvnja:
- ili (1.1) konusni - pa se takve
drobilice u praksi zovu konusne
drobilice ili irakon drobilice
(to su uglavnom primarne ili
sekundarne drobilice, prethodne
slike gore lijevo i desno),
- ili (1.2) sferni - pa se takve drobilice u praksi zovu
irasfer drobilice (koje su ustvari mlinovi, slika desno)
- ili (1.3) disk- pa se takve drobilice u praksi zovu iradisk
drobilice (slika lijevo) (koje su ustvari mlinovi).
-

(2) drobilice s vodoravnom osi okretanja odnosno valjaste drobilice koje se opet dijele obzirom na broj
valjaka izmeu kojih se vri drobljenje materijala na jednostruke, dvostruke valjaste drobilice i trostruke
valjaste drobilice (ove drobilice uglavnom se koriste za mrvljenje gline).

1.2.2. Mlinovi za kamen

Mlinovi su sekundarne i tercijarne drobilice koje slue za mljevenje predhodno drobljenih kamenih
poluproizvoda ili vika drobljenih kamenih proizvoda preko odreene mjere. Oni su tako konstruirane drobilice u
kojima kamena sitne preko odreene veliine zrna ne moe napustiti proces drobljenja dok se zrnnje ne smanji na
traenu veliinu. Najee rabljeni su udarni i kruni mlinovi te eljusni granulatori.
Kruni mlinovi posebnog oblika su mlinovi tapiari i mlinovi kugliari.
Udarni mlin (slika lijevo) je ustvari po svojoj osnovnoj konstrukciji udarna
drobilica s reetkom na izlaznom dijelu koja nepromjenjljivim razmakom ipki reetke
odreene mjere ograniava veliinu izlaznog zrna na mjeru drobljenja koja omoguava
prolaz zrnja kroz reetku.
"eljusni granulatora" je eljusni mlin vrlo malog uinka ili i vrlo malog
izlaznog otvora eljusti koje drobe. Uglavnom slui za proizvodnju kamene sitnei jednolokog sastava primjerice
za potrebe izvedbe filterskih slojeva i drenanih tepoha odnosno zaloga od kamenog materijala. Slinih tehnolokih
obiljeja su kruni mlinovi.

1.3. Sijanje kamene sitnei

Sijanje suhog ili mokrog drobljenog odnosno prirodno usitnjenog kamenog materijala provodi
se posebnim strojevima ili ureajima koja se najee pojednostvljeno
nazivaju sita (slika desno). Samo sijanje ustvari je mehniki postupak
proputanja kamene sitnei kroz metalna, gumena ili plastina pletiva
odreene veliine okanaca.
U smislu izgleda ili oblika same plohe sijanja mogu postoje
okrugla ( cilindrina, kruna) sita i ravna sita (slika desno). Ravna
sita se dijele na tzv. reeta (reetaljke) i sita u uem smislu. Reetaljke
se sastoje (donja slika: desni dio iznad prihvatnog bunkera pokretnog
sita) od uzdunih propusnih rebara a sita u uem smisklu su pletiva dakle
imaju okanca (otvore) veeg ili manjeg promjera.
Sita kao cjelovite strojne konstrukcije (postolje, sita, oslonci,
pogon itd.) - u smislu prostornog poloaja ploha sijanja kod ravnih sita ili osi okretanja kod okruglih
sita - mogu biti vodoravna i kosa sita. Okrugla sita su uglavnom uvijek malo zakoena sita a siju
materijal njegovim slobodnim padom po plohi sijanja po kojoj se odiu dijelom uslijed inercije.
Kosa sita s ravnim plohama sijanja (donja slika: lijevi dio iznad prihvatnog bunkera
pokretnog sita; naredno poglavlje 1.4. - poetna slika gore; slika tercijarnog dijela pokretne drobilane
u) i vodoravna sita s ravnim plohama sijanja (naredno poglavlje 1.4. - slika sekundarnog dijela
pokretne drobilane), uglavnom su sastavni dio lako demontanih prenosivih, (polu)pokretnih i
samohodnih drobilana koje se primjenjuju pri graenju.
Sijanje se kod kosih sita (sa ravnim plohama sijanja) moe izvoditi slobodnim padom
odnosno klizanjem materijala po plohi sijanja ili se moe izvoditi treenjem sita. Pri tomu sita mogu
biti, u smislu nain njihova pridravanja, ovjeena (visea) sita i oslonjena (stojea) sita. Vodoravana
sita siju samo treenjem. Sijanje trenjem se odnosi na tzv. dinamika sita.
Treenje kosih dinamikih sita moe se izvoditi njihanjem (ljuljanjem) ili (najee)
vibracijom (slobodnom oscilacijom) te se takova sita nazivaju vibracijska sita (stoga se pod pojmom
vibracijskih sita razumjevaju uglavnom oslonjena kosa sita s ravnim plohama sijanja).
Posebna vrsta vibracijskih sita su rezonantna sita gdje je ravna ploha sijanja vodoravna, a
tresu na naelu prinudne oscilacije (stoga se pod pojmom vodoravnih sita razumjevaju uglavnom
rezonantna sita s vodoravnim plohama sijanja). To je oblik oscilatornog gibanja plohe sita koji izazaiva
skakutanje kamene sitnei po vodoravnoj plohi sijanja u smjeru naprijed. Vibracijska i vodoravna sita
imaju daleko vei uinak sijanja nego njihajua sita pa se ova rijetko primjenjuju.
Sita kao ukupna konstrukcija mogu imati jednu ili vie ploha sijanja odnosno mrea razliitog
otvora (pa su jedno-, dvo-, tro- ili vie-etana sita) pri emu uvijek kod kosih sita slijedi mrea manjeg
otvora ispod ili iza mree veeg otvora. Pojedine mree sita mogu biti postavljena u meusobnom
odnosu dvojako, kao (1) uzastopno sito (to su onda jednoplona jednoetna sita s vie razliitih mrea
koja slijede u istoj ravnini jedna za drugom to se najee primjenjuje kod rezonantnih jednoetanih
vodoravnih sita), i kao (2) uporedni vieploni (katni) nain (to su onda uglavnom kosa vietana
vibracijska sita) ili (3) na sloeni nain od prethodno navedena dva naina (to su onda rezonantna
vodoravnih vie-etana sita). Pri tomu mree sita mogu biti uobiajeno metalne (eline) te plastine
odnosno posebne gumene (armirane) mree. Zbog svoje trajnosti i otpora na troenje u suvremenim
drobilanama uglavnom vie koriste gumene ili plastine nego metelne mree.
Sita su sastavni dio drobilana i tzv. separacija
(samostalna postrojenja samo za sijanje usitnjenjih
kamenih materijala). Posebice su organizacijski,
tehnoloki i logistiki pogodna polupokretna vuena sita
na kotaima (slika desno) ili samohodna sita na
gusjenicama za sijanje aluvijalnih kamenih materijala u
privremenim nalazitima ili za primarno sijanje odnosno
reetanje miniranih matrijala u kamenolomimama prije
prerade na drobilani. Na taj nain se drobilana ne bavi
s jalovinom to je ekonominije u svakom pogledu.

1.4. Pokretne drobilane

Drobilane, koje se koriste
pri graenju (pripadaju zakonski
graevinarstvu odnosno djelatnosti
graenja), u naelu su manja
prenosiva lako i brzo demontana
postrojenja (slika desno: drobilana
koje se protee lijevo prema dole na
itavom prostoru kamenoloma) ili
pokretna (vuena na kotaima)
postrojenja ili samohodna postrojenja
na gusjenicama (slika desno gornje
desno postrojenje u desnom dijelu ili
uglu prikazanog kamenoloma) .
Drobilane u smislu svoje radne
koncepcije i tome prilagoene strojnotehnoloke konstrukcije imaju svoj
povijesni razvoj (koji je autor ovog udbenika na neki nain u svome strunom djelovanju u potpunosti proivio
odnosno proao). Meutim, osnovna tehnoloka koncepcija bilo koje drobilane nepromjenjiva je i obuhvaa
uglavnom slijedee strojeve, transportna sredstava i ureaje: bunkere (silose), dodavae (dozatore), reetaljke,
drobilice, sita, mlinove, transportne trake, ureaja za pranje i ostalu tehnoloku, energetsku i regulacijsku opremu.

Neka openita proizvodno-tehnoloka koncepcija i tomu prilagoena strojno-logistika

konstrukcija drobilane dijeli se u naelu na tri osnovna dijela ili podpostrojenja (tzv. osnovna
trodjelna proizvodno-tehnoloka koncepcija drobilane). Ovakova podjela je uvjetna, ali je osnova
za bilo kakvo daljnje saimanje ili proirenje neke tehniko-tehnoloke te logistike koncepcije
drobilane u smislu njezine traene (planirane) djelotvornosti.
U prvom (primarnom) dijelu osnovne koncepcije drobilane (poetna gornja slika: lijevi gornji dio
ukupnog postrojenje u lijevom dijelu ili uglu uglu kamenoloma, slika desno: primarni dio
polupokretnog vuenog trodjelnog postrojenja) provode se slijedee
tehnoloke operacije odnosno zahvati:
- prihvat (miniranog i sl.) kamenog materijala,
- reetanje (grubo sijanje) materijala radi izdvajanje jalovine
(mogui zemljani i slini troni sitniji kameni materijali
nepodobni za daljnju preradu odnosno tehnoloku uporabu),
- poetno (primarno) (pred)drobljenje kamenog materijala.
U drugom srednjem (sekundranom) dijelu postrojenja (poetna gornja slika: lijevi dio srednjeg
dijela veeg postrojenje smjeten u srednjem dijelu kamenoloma; slika desno ispod: sekundarni dio
polupokretnog vuenog trodjelnog postrojenja) izvodi se nadalje - djelomino (pred)sijanje drobljenca radi odvajanja
kamene sitnei koja je postigla primarnim drobljenjem
poetnu veliinu pojedinog zrna,
- djelomino predrobljavanje ili mljevenje kamene sitnei
koja ima primarnim drobljenjem veliinu pojedinog zrna
veu od traene.
U treem zavrnom (terciranom) dijelu postrojenja vri se (poetna gornja slika: desni donji dio
veeg postrojenje u donjem dijelu kamenoloma: slika desno):
tercijarni dio polupokretnog vuenog trodjelnog postrojenja):
- konano (zavrno) sijanje (klasificiranje) prethodno
drobljene, predrobljavane ili mljevene kamene sitnei,
-

(po potrebi) pranje kamene sitnei koja je moebitno pomijeana s

koherentnim esticama,

(ponekad) dodatno mljevenje suvinog dijela kamene sitnei

radi popravljanja zavrne (granulometrijske) krivulje prosijane kamene sitnei,
odlaganje (uskladitenje) konanog proizvoda (granulirane kamene sitnei).

10

Obzirom na prethodni stupanj prerade ulazne sirovine i njezina svojstva (stupanj izminiranosti,
stupanj prethodne usitnjenosti te fiziko-mehanika svojstva stijene ili ljunka) neko postrojenje
drobilane moe biti manje sloeno, odnosno sadravati samo dva dijela ili prvi dio s zavrnim
prosijavanjem. Ovo takoer ovisi i o zahtijevanoj
konanoj kvaliteti i koliini proizvodnje kamene
sitnei. Takoer polupokreta, pokretna i samohodna
postrojenja mogu biti, kao strojno-logistike cjeline
jednodjela (slika desno: jednodjelno postrojenje
koje u sebi sadri saetu trodjelnu proizvodnotehnoloku koncepciju drobilane), dvodjelna
(poetna slika prethodne stranice: gornje desno samohodno postrojenje u uglu kamenoloma), trodjelna
(slike pojedinih dijelova na predhodnoj stranici) ili viedjelana postrojenja. Pri tomu su ponekad takova
postrojenja po svojoj prozvodno-tehnolokoj i logistikoj koncepciji tzv. modularna postrojenja
drobilana odnosno mogu se slagati od pojedinih strojeve i ostala opreme, kao modula, u razne inaice
postrojenja raznih proizvodnih uinaka i vrsta izlazne kamene sitnei.
Osnovni su pojedinani tehnoloki procesi i operacije na drobilani, kako je ve prethodno
istaknuto, drobljenje (koje se izvodi prethodno razmatranim drobilicama i mlinovima kao podvrstom
drobilica pri emu su primarne drobilice najee eljusne drobilice a sekundarne drobilice najee
udrne ili krune drobilice a tercijarne drobilice udarni ili kruni mlinovi) i sijanje (koje se izvodi
prethodno razmatranim sitima pri emu se najee koriste vieetana vibracijska sita ili dvoetana
vodoravna sita). Ostalu opremu drobilane ine:
- bunkeri za prihvat materijala,
- uraaji za dodavanje (doziranje, hranjenje) materijala na drobilice i sita (dodavai,
dozatori, dodavai s reetaljkom),
- transportne trake,
- otkrivai metala koji automatski zaustavljaju pogon ukoliko u proces drobljenja naie
neeljeni komadi metala pomjeani s kamenim materijalom,
- ureaji za pranje materijala koji se dijele na (1) ureaje za prethodno razmuljivanje i
pranje drobljenog, ali neprosijanog materijala, a koji mogu obzirom na konstrukciju biti ili s
bubnjem (pranje se vri u okviru bubnja) ili s koritom (pranje se izvodi u koritu) te s (2)
ureaji za tuiranje (pranje) materijala na sitima nakon kojih slijede ureaji za odvajanje
prljave vode od kvalitetne frakcije (slika tercijarnog dijela trodijelne drobilane na prethodnoj
stranici).
U strunoj literaturi mogu se nai razni naini "prorauna" uinka pojedinih drobilica (i donekle
sita,), a time iuinka drobilana, temeljem poznatih strojno-konstrukcijskih obiljeja drobilica i sita (npr. snaga
motora, broj okretanja rvnja ili stiskanja eljusti, irine izlaznog otvora drobilice, veliina ploha sijanja,
veliina vibracije ili oscilacije sita, itd). Odreivanje uinka na taj nain dosta je netono, jer se uinak jednog
te istog stroja, odnosno drobilice (pa i sita) kree u odreenom prilino irokom podruju vrijednosti, ovisno o
nizu stalnih i trenutnih svojstava materijala koji se drobi kao i od stanja opreme odnosno pogona U tom smislu
valja istai-.
vrstu (porijeklo) stijene,
fiziko-mehanike osobine stijene,
stupanj izminiranosti materijala,
stupanj prethodne preraenosti kamenog materijala,
trenutni stupanj vlanosti,
nain dodavanja materijala u drobilicu,
dotrajalost habajuih dijelova drobilice,
ukupna dotrajalost pojedinog stroja drobilane,
poloaju stroja u okviru ukupnog postrojenja drobilane,
stalnosti snage pogonske energije itd.
Zbog toga kod utvrivanja planiranog (praktinog) uinka postrojenja drobilane valja ii na najmanju
vrijednost temeljem pojedinanog sagledavanja svih strojeva i njihovih uinaka u okviru postrojenja, uzimajui
pri tome oekivane uvjete rada postrojenja. Pojedinani uinak droblilica i sita je praktini uinak dobiven
iskustvom prijanjeg rada ili umanjenjem nazivnog tj. instaliranog uinka (ponudbenog uinka od strane
proizvoditelja opreme, koji se moe uzeti samo kao teorijski uinak) za odreenu vrijednost, obzirom na
pretpostavljene uvjete rada.

11

2. Tvornice betona (betonare)

2.1. Betonski radovi
Betonski radovi, kao tipini radovi po kojima je graditeljstvo kao struka najprepoznatljivija, obuhvaaju
ukupnost organiziranih tehnolokih postupka na izvedbi graevina i ostalih konstrukcija od betona kao neke vrste
umjetnog kamena. Betoni u irem smislu su mjeavine slijedeih osnovnih sastavnica (sastojaka)agregata kao mineralne sastavnice koja obuhvaa (drobljenu i sijanu) granuliranu kamenu sitne i koja
zauzima oko 3/4 obujma betona pa kao takova obiljeava bitna svojstva betona, i
veziva koje povezuje tu kamenu sitne.
Kao vezivo kod ovdje razmatranih betona u uem smislu (dalje u tekstu samo beton5) slui cement koji
pomjean s vodom putem kemijskog procesa (hidratacije) kristalizira i pri tome povezuje i uvruje kamenu sitne
u nosivi stvrdnuti (ovrsli) beton kao oblik umjetnog kamena. Nosivost betonskih konstrukcija na vlak
omoguava njihovo ojaanje betonskom eljezom (tzv. armiranje betona) u vlano napregnutim dijelovima
konstrukcije to znai izvedbu armirano-betonskih konstrukcija.
Ukupni tehnoloki postupak betonskih radova, kao i organizacija njegove provedbe, obuhvaaju u
naelu slijedee tri temeljne proizvodno-tehnoloke i organizacijsko logistike faze s pripadnim tehnolokim
procesima odnosno radnim zahvatima:
spravljanje (proizvodnja) svjeeg betona5,
bilo vanjski bilo unutarnji gradilini transport betona, te
ugradnja betona.
etvrta faza tehnologije betona je vremenski razmjerno dugotrajni (kemijski) proces stvrdnjavanja
betona i njegov postupni prelazak u nosivu konstrukciju. Za oko mjesec dana dostie se oko 90% predviene
vrstoe betona. Ova faza moe obuhvatiti takoer tehnoloke postupke ubrzavanja stvrdnjavanja betona primjerice
grijanjem, zaparivanjem, centrifugiranjem, preanjem itd. ovisno o vrsti, mjestu i nainu izvedbe betonskih
konstrukcija ili drugih preraevina, elemenata, sklopova od betona. Potpuno stvrdnjavanje betona je dugogodinji
proces povezan s relokim pojavama puzanja, teenja i pucanja betonske konstrukcije.
Prema konzistenciji svjeeg betona razlikuje se krut, slabo plastian, plastian i tekui svjei beton.
Beton krute ili slabe (niske) plastine konzistencije, koji se u praksi esto uzima kao suhi ili vlani beton, odlikuje
se visokom poetnom vrstoom i malim stezanjem te se uglavnom primjenjuje kod proizvodnje betonskih
elemenata i sklopova, zatim kod izvedbe masivnih betonskih konstrukcija posebice od uvaljanog betona te kod
izvedbe betonskih kolnika. Beton plastine konzistencije ima najire podruje primjene. Tekui beton se zbog
velikog stezanja i velike mogunosti pojave pukotina primjenjuje samo u posebnim sluajevima primjerice za
izvedbu gusto armiranih konstrukcija, zatim za zapunjavanje teko dostupnih dijelova konstrukcija i sl.

2.2. Tehnoloka oprema za betonske radove

Tehnoloka oprema, koja je vezana uz nain provedbe i organizacije ukupnog tehnolokog postupka
betonskih radova, odreena je svojstvima vrste betona u smislu njegovih tehnolokih obiljeja i u smislu naina
njegove izvedbe posebice ugradnje. Razlikuju se slijedei osnovne konstrukcijske i tehnoloke vrste betonatzv. pumpani beton kod kojeg se gradilini transport izvodi "guranjem" kroz cijevi od mjesta prihvata
svjeeg betona tj. od crpke (pumpe) za beton do mjesta njegove ugradnje; to su uglavnom plastini
betoni veliine zrna agregta najvie do 32 mm s znaajnim ueem sitnozrne sitnei ili pijeska 0 - 4 mm,
cementa i vode kako bi takva masa djelovala "samopodmazujue" radi lakeg "prolaza" kroz cijevi,
slabo plastini vakuumirani beton kod kojeg se prilikom same ugradnje izvlai voda ime se beton
ubrzano zgunjava i na taj nain ubrzava njegovo stvrdnjavanje,
mlazni beton, kao oblik buke, kod kojega se ugradnja izvodi kroz cijevi preko mlaznice nabacivanjem
pod tlakom na podlogu (nema oplate!); to su uglavnom slabo plastini do tekui sitnozrni betoni, ovisno
o sadraju vode u trenutku ugradnje, a veliine zrna agregta najvie do 8 mm ili do 16 mm,
valjani beton koji se ugrauje valjanjem (primjerice za masivne gravitavcijske brane); to su uglavnom
suhi do vlani krupnozrni betoni najvee veliine zrna do 128 mm pa i vie.
Svaka od navedenih vrsta betona mora imati odreena svojstva u smislu njegove konzistencije
uvjetovane sadrajem vode i cementa te sadrajem granulometrijskog sastava, veliine i oblika zrna kamene
sitnei. To ujedno znai uvjetovanje naina spravljanja takvih betona odnosno vrste tehnoloke opreme kao strojnih
sustava ili postrojenja za proizvodnju svjeeg betona.
5
Beton je (prema Besla J., "Materijali u arhitekturi i graevinarstvu") mnogokomponentni, polidisperzni, umjetni
kameni materijal, satavljen uglavnom od pijeska i krupnog agregata, meusobnovezanih cementnim kamenom, nastalim
hidratacijom i ovravanjem cementa kao veziva. Svjei beton je tek izraena mjeavina sastavnica koja je pogodna za
transport i ugradnju nakon ega postupno prelazi u stvrdnuti (ovrsli) beton.

12

Ukupni postupak betonskih radova odnosno ukupni postupak izvedbe (armirano)betonskih

konstrukcija moe biti prostorno i logistiki organiziran na dva osnovna naina - kao "in situ" postupak ugradnja svjeeg betona na licu mjesta izvedbe betonske konstrukcije
njegovim lijevanjem u oplate ili u nekim sluajevima njegovom ugradnjom bez oplata kao
primjerice kod kolnikih zastora te kod izvedbe mlaznog betona i sl. sitnozrnih betonskih
buka; spravljanje svjeeg betona u ovom sluaju moe biti organizirana na dva naina - ili spravljanje svjeeg betona u betonarama ili tvornicama betona na samom gradilitu,
- ili doprema svjeeg betona iz sredinjih tvornica betona nekog poduzea ili nekog
podruja graenja (tzv. "transportirani betoni" ),
- kao "in plant" postupak odnosno kao proizvodnja betonskih elemenata, sklopova i slinih
montanih konstrukcija u proizvodnim pogonima lijevanjem svjeeg betona u kalupe te zatim,
nakon odleavanja i stvrdnjavanja, njihova montaa na gradilitu uz napomena da proizvodni
pogoni ovakvog tipa mogu biti organizirani kao stalni ili privremeni na nekom veem
gradilitu kao to je primjerice proizvodnja dijelova konstrukcija montanih mostova posebice
rasponskih nosaa na mjestu gradnje mosta.
Tehnoloka oprema za betonske radove obuvaa slijedee grupe strojeva, postrojenja, strojnotehnoloke opreme i ostalih ureaja:
- strojevi ili postrojenja za spravljanje (proizvodnju) svjeeg betona,
- sredstva za vanjski transport i /ili unutarnji gradilini transport svjeeg betona,
- strojevi (oprema) za ugradnju svjeeg betona,
- strojevi i oprema za izvedbu mlaznog betona i slinih sitnozrnih betonskih buka,
- strojevi (oprema) za njegu svjeeg ili stvrdnutog betona,
- strojevi (oprema) za ostale pomone radove kod betoniranja,
- mehanizirane skele i oplate,
- mehanizirani kalupi,
- strojevi (ureaji, oprema) za transport i montau betonskih elemenata,
- strojevi i oprema za proizvodnju i ugradnju betonskog eljeza ,
- strojevi i oprema za tesarske radove (radovi izvedbe drvenih skela i oplata).

2.3. Spravljanje svjeeg betona

Spravljanje svjeeg betona kljuni je dio ukupnog tehnolokog postupak betonskih radova
koji se esto zove "apoteka" graevinarstva. Radi se naime o zadanim "recepturama" svjee betonske
mjeavine i samom mijeanju po recepturi odmjerenih sastavnica kako bi se kasnije dobio stvrdnuti
beton traene kvalitete pri emu se samo mijeanje mora takoer provesti kvalitetno te u proizvodnotehnolokom (ali takoer u tehno-ekonomskom) smislu uinkovito. Spravljanje svjeeg betona
obuhvaa slijedee tehnoloke i logistike postupke, oprecije i zahvate- uskladitavanje sastavnica (kamena sitne, cement, voda i moebitini dodaci),
- proizvodno-tehnoloki transport sastavnica unutar postrojenja,
- (moebitno prethodno hlaenje ili grijanje kamene sitnei ili prizvodnju zrnatog leda radi
hlaenja mjeavine to je uvjetovano okolnostima provedbe betonske radove),
- mjerenje (vaganje, doziranje) sastavnica,
- mijeanje sastavnica,
- (moebitno privremeno uskladitenje mjeavine svjeeg betona),
pri emu je cilj procesa dobivanje svjeeg betona odreene kvalitete tj. traene kozinstencije, gustoe i
sastava odnosno vodocementnog sadraja prema pretpostavljenoj "recepturi".
U suvremnom graenju, posebice kod provedbe masovnih betonskih radova, spravljanje
betonske mjeavine izvodi se samo strojnim putem pri emu se ovaj proizvodni postupak svodi u
naelu na automatizirano doziranje i mijeanje sastavnica u cilju dobijanja homogene mase svjeeg
betona a kasnije takoer homogene strukture stvrdnutog betona odnosno nosive betonske konstrukcije.

13

2.4. Mijealice za beton

Temeljna tehnoloka te iz njih proizila konstrukcijska obiljeja strojne opreme odnosno
postrojenja za proizvodnju svjeeg betona daje nain mijeanja mase u pogledu brzine, kakvoe i uinka
mijeanja te u pogledu mogunost mijeanja u smislu veliine zrna kamene sitnei. Naime, prilikom mijeanja
sasatvnice betona moraju svladavati unutarnje sile koje veu njihove estice, zatim moraju svladati posmine
otpore unutar zrna agregata a takoer silu tee ukupne betonske mjeavine prilikom njezina prevrtanja odnosno
odizanja u operaciji mijeanja. Prema tomu neka od kasnijih reolokih svojstava svjeeg betona u uzajamnom su
odnosu s nainom mijeanja odnosno pripadnom vrstom mijealica.

Nain mijeanja, kao kljune tehnoloke operacije u razdoblju spravljanja svjee betonske
mjeavine, moe biti dvojak:
- mijeanje slobodnim padom koje je u naelu dugotrajno (do oko 4 minute), primjenjivo
posebice za slabo plastine krupnozrne betone bez ogranienja veliine zrna odnosno ovim
nainom se uglavnom mijeaju krupnozrni betoni,
- prisilno (prinudno) mijeanje pomou posebno konstruiranih lopatica koje je razmjerno krae
mijeanje (oko 1min), meutim, nije primjenjivo za krupnozrne betone odnosno primjenjivo
je za uobiajene betone frakcija do 32 mm ili za krupnozrne betone s manjim ueem
frakcija agregata do 45 mm odnosno najvie do 63 mm ukoliko se prisilno mijeanje djelomice
kombinira s mijeanjem slobodnim padom.
Mijealice za beton uglavnom rade diskontinuirano odnosno u ciklusima iako se primjenjuju
takoer neke vrste kontinuiranih mijealica za beton gdje to omoguava vrsta i nain provedbe
radova. U ciklikom nainu spravljanja svjeeg betona "dozirana" koliina pojedinih sastavnica
utvruje se uglavnom teinski (vaganjem) u optimalnom sastavu po pretpostavljenoj "recepturi" te
zatim ubacuje se u bubanj mijealice na mijeanje.
Ciklike mijealice za beton dijele se na dvije osnovne grupe: gravitacijske mijealice za
beton i prisilne mijealice za beton.
Valja dodatno istai, kako se u pogledu vrste te veliine, naina punjenja kao i ustroja ostalih dijelova
koji "opsluuju" mijealicu prije i poslije mijeanja razlikuje slijedea oprema za spravljanje svjeeg betona:
manje (po uinku) prenosive, polupokretne ili pokretne (vuene) uglavnom gravitacijske mijealice s
runim punjenjem bubnja mijealice,
srednje velike samohodne takoer uglavnom gravitacijske ili pune mijealice na pokretnom podvozju
na kotaima (na manjem kamionskom podvozju),
manje pokretne betonare na na veem kamijonskom podvozju s gravitacijskim mjealicama,
betonare ili tvornice betona razliite koncepcije i konstrukcije u pogledu mijeanja, uinka i
pokretljivosti s gravitacijskim i prisilnim mjealicama.

2.4.1. Gravitacijske mijealice za beton

Gravitacijske mijealice mijeaju slobodnom padom sve vrste betona bez ogranienja u
pogledu krupnoe zrna. Osnovu strojne konstrukcije ini posebno oblikovani okretni bubanj s
posebno oblikovanim rebrastim "lopaticama" uvrenim po unutarnjem
platu bubnja. Ove lopatice odiu mjeavinu te tako omoguavuju njezin
slobodni pad i uranjanje u masu donjeg dijela bubnja te daljnje mijeenje
prevrtanjem. Trajanje jednog radnog ciklusa mijeanja je od oko 2 do oko
5 min u prosjeku do oko 3 min.
Gravitacijske ciklike mijealice dijele se dalje, u smislu svoje
radne koncepcije i iz toga proizile konstrukcije, na (1) gravitacijske
mijealice s vodoravnim bubanjem i (2) gravitacijske mijealice s
(pre)okretnim bubnjem. Sve one mogu biti samostalni strojevi za
proizvodnju manjih koliina svjeeg betona u blizini mjesta njegove ugradnje ili su sastavni dio velikih
postrojenja betonara ili tvornica betona. U smislu pokretljivosti samostalne mijealice mogu biti lako
prenosive (srednja slika desno na slijedeoj stranici ili vuene mijealice (slika desno gore na
slijedeoj stranici) ili samohodne mjealice na manjem kamionskom podvozju (slika desno gore).

14

2.4.1.1. Gravitacijske mijealice za beton s vodoravnim bubnjem

Gravitacijske mijealice s vodoravnim bubnjem (koji ima dva otvora satrane: jedan za
punjenje a drugi za pranjenje) uvijek su s vodoravnom osi okretanja prilikom
mijeanja. Kod njih se punjenje i
mijeanje izvodi okretanjem bubnja u
jednom smjeru a pranjenje
okretanjem u drugom smjeru. Ove
mijealice rade najee s oko 15
okretaja/min. To su uglavnom
samostalne, vuene i lako prenosive
manje mijealice (slika lijevo) ili srednje velike mijealice
vuenih polupokretnih betonara za proizvodnju nekih
jednostavnijih vrsta betona (slika desno).
2.4.1.2. Gravitacijske mijealice za beton s (pre)okretnim bubnjem
Gravitacijske mijealice s (pre)okretnim bubnjem imaju kosu os okretanja prilikom
mijeanja. Punjenje i mijeanje je s otvorom bubnja prema gore a pranjenje (pre)okretanjem bubnja
mijealice s otvorom prema dolje. Ove mijealice rade najee s oko 20
okretaja u minuti. To su ili (svima poznate) lako prenosive sasvim male prirune
mijealice prilagoene za runi rad (runo punjenje) (slika lijevo) ili samohodne
mijealice na kamionskom podvozju
(slika na prethodnoj stranici) ili vrlo
velike (najvee) mijealice u okviru
tvornica betona veliko (nazivnog) proizvodnog uinka (slika
desno) Obujam bubnja ovih mijealica je do 6.000 l - takve se
mijealice koriste u okviru velikih gradilinih tvornica betona pri
izvedbi velikih betonskih brana i slinih graevina od
krupnozrnih (valjanih) betona veliine agregata do 250 mm.

2.4.2. Prisilne mijealice za beton

Prisilne ciklike mijealice za beton mijeaju intenzivnim okretanjem jednog ili vie zasebnih
sustava lopatica (ili slino oblikovanih ureaja) unutar u uglavnom nepokretnog bubnja. Okretanje
sustava lopatica je do oko 40 okretaja/min a trajanje jednog radnog ciklusa od 1 minute pa do oko 2
minute pri emu se sitnozrni betoni se mijeaju dvostruko dulje - od 2 minute pa do 4 minute. Dijele se
na dvije osnovne vrste u smislu njihove bitno razliite proizvodno-tehnoloke i strojne konstrukcije:
prisilne protustrujne mijealice (koje se u praksi uglavnom nazivaju samo prisilne mijealice) i
prisilne valne mijealice (koje se u praksi uglavnom nazivaju samo valne mijealice).
2.4.2.1. Prisilne mijealice za beton
Prisilne (protustrujne) mijealice s uspravnom osi okretanja dosada su bile najee koritene
mijealice u tvornicama betona. Sastoje se od plitkog
bubnja unutar (pa ih ponegdje nazivaju tanjuraste
mjealice) unutar kojeg se planetarno okreu jedan ili vie
sustava lopatica najee u suprotnom smjeru (to
predstavlja navedeno protustrujno mijeanje). Uglavnom
se koriste za mijeanje uobiajenih betona veliine zrna do
oko 32 mm (zbog toga njih sve vie potiskuju iz uporabe
valne mijealice) jer prilikom mijeanja krupnozrnih
betona dolazi do breg troenja lopatica. Postoje razne koncepcije i konstrukcije sustava lopatica te
njihova pogona kao i veliine ovih mijealica.

15

2.4.2.2. Valne mijealice mijealice za beton

(Prisilne) valne mijealice s vodoravnom osi okretanja valovito oblikovanih lopatica (kada
se pogleda uzduni presjek mijealice onda se stie dojam da su lopatice ili u obliku vala ili su
prostorno smjetene kao po valu) unutra nepokretnog bubnja primjenjuju se za mijeanje svih vrsta
uobiajnih ali i nekih krupnozrnih betona veliine agrgata do oko 64 mm. Ovo je mogue iz razloga to
su sline gravitacijskim mijealicama jer se betonska masa zbog valovitog oblika lopatica djelomice
mijea takoer slobodnim padom. Jednostvne su u pogledu odravanja i pogona te zbog toga vrlo
ekonomine u proizvodno-tehnolokom smislu. Uglavnom su sastavni dio tvornica betona velikih
nazivnih (instaliranih) uinaka.
Mogu biti dvojake radne koncepcije
odnosno tomu pripadne konstrukcije:
- ili s jednom vodoravnom osovinom
valovito oblikovanih lopatica oblika
vijaka, to su tzv. jednostruke valne
mijealice (desno gornje dvije slike),
-

ili s dvije vodoravne osovine lopatica

suprotna okretanja pri emu lopatice
mogu biti uvrena na posebno
konstruiranim nosaima u obliku
vijaka a koji su dalje uvrenim na
navedene vodoravne osovine
okretanja lopatica, to su tzv.
dvostruke prisilne valne mijealice (desno donje dvije slike, vidi vizulizacuju na
http://www.lintec-gmbh.de/home_asphalt_gussasphalt_beton_containermischanlagen.htm),

2.4.3. Pune mijealice

Posebnu grupu mijealica ine pune mijealice kod kojih je, njima svojstveno,
kontinuirano mijeanje ustvari kombinacija gravitacijskog i prisilnog naina mijeanja s
istovremenim guranjem svjeeg betona kroz mijealicu. Sline su valnim mijealicama samo su puno
dulje i ue (manjeg promjera ili porenog presjeka korita mijealice, stoga se nazivaju takoer cijevne
mijealice). Svjei beton takoer kontinuirano izbacuje izvan mijealice dalje do bilo kojeg oblika
daljnjeg transport na mjesto njegove ugradnje. Pune mijealice su dvojake radne koncepcije i tomu
pripadne strojne konstrukcije:
- jednostruke pune mijealice (slika desno) s jednim uglavnom zakoenim sustavom lopatica
u obliku arhimedovog vijka (pua) unutar zatvorenog
cilindra koje se rijee koristi (uglavnom kod manjih
betonara na kamionskom podvozju) za spravljanje
manjih koliina betona "in situ" ili uglavnom kao
mijealice za kontinuirano mijeanje sitnozrnih
betona i buka, i
- dvostruke pune mijealice (slika lijevo dole) s dva
uglavnom vodoravna sustava arhimedova lopatica
suprotnog okretanja u obliku arhimedovog vijka (pua)
unutar dugakog takoer vodoravnog korita odnosno
sanduka koji je otvoren ili zatvoren s gornje strane a
primjenjuju se u pri srednje velikim postrojenjima za
kontinuirano spravljanje svjeeg betona.

16

2.5. Tvornice betona (betonare)

Manje ili vee tvornice betona (u smislu prostorne veliine i uinka), u praksi najee
nazivane (kao manje) betonare, objedinjuju na razliite naine slijedeu osnovnu opremu za
proizvodnju svjeeg betona (na slici dolje uoavaju se tehnoloke podcjeline vodoravne ralanjene
tvornice betona s prisilnom mijealicom i metalnim bunker-silosima za kamenu sitne):

skladita kamene sitnei (frakcija) koja mogu biti ili tzv boksovi (kao otvoreno
uskladitenje kamene sitnei) ili silosi (kao oblik otvorenog ili zatvorenog uskladitenja
kamene sitnei, na slici gore pod A vide se otvoreni tzv. bunker-silosi),
- silose za uskladitenje cementa (na slici gore L),
- opremu (sredstva) unutarnjeg tehnolokog transporta - za kamenu sitne:
- bageri sajlai s skrejperskom koarom za povlaenje sinei unutar boksova
- elevatori ili skip-ureaji izmeu za neposredni transport kamene sitnei izmeu
boksova i mijealice (na slici gore T),
- transportne trake za transport sitnei izmeu od silosa do ostale prethodno
navedene opreme (ukoliko se radi o silosima),
- za cement:
- cijevni puni transporter (arhimedov vijak ili pu, na slici gore F)
- ureaji za mjerenje (doziranje) sastavnica:
- uglavnom teinski dozatori ili vage kamene sitnei i cementa koji mogu biti pokretni ili
nepokretni po mjestu mjerenja (idu od silosa do silosa) to znai da mogu mjeriti jednu
vrstu za drugom kamene sitnei ili odvojeno svaku za sebe pojedinu vrstu kamene sitnei,
ili mogu biti iznad mijealice (na slici gore B)
- protoni mjerai koliine vode,
- mjerai vlanosti kamene sitnei,
- gravitacijske, prisilne ili valne mijealice za beton koje se rade se standardnong obujma
bubnja uglavnom od 75 l, 150 l, 250 l, 500 l, 750 l, 1000 l, 1500 l,0 2500 l, (vei bubnjevi
trae uglavnom posebnu narudbu).
Radne koncepcije i iz toga proizile konstrukcije tvornice betona mogu biti razliite. U smislu
prostornog raspored dijelova betonare kao i razine poloaja rasporeenih dijelova moglo bi se tvornice
betona ili betonare razvrstati u slijedee tri osnovne grupe:
- (1) ralanjene betonare s koncepcijom rasporeda njezinih glavnih dijelova u jednoj
vodoravnoj razini njihove postave, akoje dalje mogu
biti u tom smislu dvojake:
- (1.1) ralanjene betonare s tzv. "zvijezdom" ili
lepezom (slika lijevo) odvojenih boksovima od
drveta ili betonskih elemenata za uskladitenje
kamene sitnei kod kojih je unutarnji transport
(povlaenje) materijala u boksovima pomou
posebnog bagera s povlanom (skrejperskom)
koarom a transport od boksova do vaga iznad
mijealice moe biti ili elevatorski ili pomou skip
ureaja ili transportnom trakom,

17

(1.2) ralanjene betonare s otvorenim tzv. "bunker-silosima" (slika gore na

prethodnoj stranici) od metala za uskladitenje kamene sitnei ispod kojih sabirna
transportna traka dotura kamenu sitne ili do elevatora ili do skip ureaja kao i - sa zajednikim (porektnom) vagom koja ide od silosa do silosa
- sa odvojenim (nepokretnom) vagom ispod svakog silosa
- sa vagom iznad mjealice (nema vage ispod silosa),
(2) kompaktne (zbijene) tvornice betona
(slika desno i slika desno dole), s zatvorenim
dijelovima postrojenja ukljuujui zatvorene
cilindrine ili bunker-silose za kamenu sitne od
metala, kod kojih preovladava koncepcija
zbijenog rasporeda njezinih glavnih dijelova
manje vie u jednoj razini njihove postave,
(3) toranjske betonare ili tvornice betona
(ustvari podvrsta kompaktnih betonara, slika
dolje lijevo) kao oblik potpuno zatvorene
koncepcije odnosno jedinstvene cjeline strojnotehnolokih dijelova a zbijenog rasporeda tih
glavnih dijelova smjetenih jedan izbnad drugoga u vie razina njihove postave. Na donjoj
slici se uoavaju slijedee osnovni dijelovi toranjske betonare (ostalo ini nosiva konstrukcija i
oprema pogona i upravljanja betonarom elektrika, automatika, robotika, informatika itd):
- uspravni elevator za punjenje
kamene sitnei u uspravne
silose (desno uz nosivu
konstrukciju tornja betonare
na slici lijevo),
- razdjelnik za punjenje
pojedinih silosa od vrha
elvatora do iznad silosa za
kamenu sitne (unutar pokrova
iznad silosa kamene sitnei na
slici lijevo),
- silosi za kamenu sitne (desni
vei silosi na slicilijevo)
- silosi za cement (lijevi manji
silosi na slici desno takoer na
treoj razini odozdo),
- vage (dozatori)(ispod silosa a iznad mjealice na drugoj razini odozdo na slici lijevo)
- mjealica za beton (ispod vaga ili dozatoraa iznad dijelova za punjenje automjealica na
prvoj razini odozdo na slici gore lijevo)

Obiljeja suvremenih betonara ili tvornica betona su automatizacija, mogua robotizacija s

programskom (kompjuterskom) podrkom proizvodno-tehnolokog postupka te koncepcije modularnih
sustava u smislu organizacije postave dijelova strojnih konstrukcija betonare ili tvornice betona.
Veliina betonara ili tvornica u smislu radnog uinka proizvodnje svjeeg betona utvruje - manje betonare uinka 10 do 25 m3/sat (djelomino automatizirane)
- srednje betonare ili tvornice betona 30 do 60 m3/sat (automatizirane i djelomino
programirane)
- velike tvornice 80 do 600 m3/sat (potpuno automatizirane i programirane odnosno u nekim
dijelovima ak i robotizirane).

18

3. Asfaltne baze (asfaltna postrojenja)

3.1. Asfalterski radovi
Asfalterski radovi6 obuhvaaju izvedbu tanjih plonih graevinskih konstrukcija7 od raznih vrsta
asfaltnih masa (asfaltnih mjeavina) kod kojih se kao vezivo kamenog agregata koriste viskomolekularna
organska ugljikovodina (hidro-karbonatna) veziva koja imaju dobru adhezijsku prionjljivost na kamene
materijale. Ta su veziva takoer hidrofobna tj. odbijaju vodu, zatim su plastina te zbog svega toga otporna na
djelovanje atmosferilija i raznih agresivnih kemikalija.
Sa stajalita strojnih sustava odnosno postrojenja u graenju zanimljivi su kolovozni zastori vezanih
asfaltnih kolnikih konstrukcija te obloge pokosa i dna hidrotehnikih kanala ija izvedba u tehnolokom i
orgnizacijskom smislu predstavlja masovne asfalterske radove.
Konstrukcije suvremenih cestovnih kolnika izvode se najee u vie nevezanih i vezanih slojeva to
ovisi o njihovoj namjeni i ukupnoj debljini. Vezane asfaltne kolnike konstrukcije uglavnom se izvode (prema
hrvatskim tehnikim uvjetima za radove u cestogradnji) u slijedeim slojevima:
donji bitumenizirani nosivi sloj DBNS8 s agregatom veliine zrna do 32 mm (DBNS 22) ili do 45 mm
(DBNS 32) ili do 64 mm (DBNS 45) ovisno o tipu i debljini sloja,
gornji bitumenizirani nosivi sloj BNS9 s agregatom veliine zrna takoer do 32 mm (BNS 22) ili do 45
mm (BNS 32) ili do 64 mm (BNS 45) ovisno o tipu i debljini sloja,
gornji bitumenizirani nosivi habajui sloj BNHS10 s agregatom veliine zrna do 22 mm (BNHS 16) za
tehnoloke debljine izvedenog sloja od 45 mm do 65 mm ili do 32 mm (BNHS 22) za tehnoloke
debljine izvedenog sloja od 55 mm do 100 mm.
habajui sloj HS od asfaltbetona AB11 s agregatom veliine zrna do 8 mm (AB 4) za tehnoloke debljine izvedenog sloja od 20 mm do 30 mm ili
do 12 mm (AB 8) za tehnoloke debljine izvedenog sloja od 30 mm do 40 mm ili
do 16 mm (AB 11) za tehnoloke debljine izvedenog sloja od 35 mm do 50 mm ili
do 22 mm (AB 16) za tehnoloke debljine izvedenog sloja od 45 mm do 60 mm ili.
do 32 mm (AB 22) za tehnoloke debljine izvedenog sloja od 70 mm do 85 mm.
Suvremeni habajui slojevi izvode se takoer u vidu tzv. splitmastiks asfalta (SMA) odnosno posebne
vrste asfaltne mase s vrlo kvalitetnom drobljenom kamenom sitnei te najkavalitetnijim bitumenom i prirodnim
asfaltom kao vezivom.

3.2. Asfaltna masa

Asfaltna masa je mjeavina triju osnovnih sastavnica: (1) spomenuto ugljikovodino vezivo, (2)
kameno brano (mljevena kamena sitne odnosno kamena praina veliina "zrna" do najvie 0,25 mm, iznimno
0,71 mm , pri emu vei dio od 60 % do 85% granulometrijskog sastava kamenog brana ini tzv. punilo promjera
"estica" manjeg od 0,063 mm), i (3) mineralna sastavnica tj. kamena sitne (nesijani ili sijani prirodni ljunak te
drobljeni nesijani ili sijani minirani kameni materijal) kao agregat asfaltne mase. Glavne vrste ugljikovodinih
veziva su prirodni asfalt iz prirodnih podzemnih nalazita iz kojih ponekad izbija na povrinu u obliku asfaltnih
jezera 12, bitumen (petrolejski ili naftni asfalt) koji se dobiva kao posljednji teki produkt (ostatak) destilacija
sirove nafte i katran (ter) koji se dobiva suhom destilacijom ugljena ili, rijee, rasvjetnog plina.
Katran je je kvalitetnije vezivo od bitumena zbog nie viskoznosti13, razmjerno visoke prionljivosti na
agregat i vee otpornosti na djelovanje vode. Meutim, katran je naskuplje vezivo. Stoga se ne rabi u masovnim
asfalterskim radovima za izvedbu kolnikih konstrukcija od valjanih asfaltbetona. Kod ovih asfaltbetona koristi se
kao vezivo uglavnom bitumen te u nekim sluajevima prirodni asfalt ukoliko se izvedbe visokokvalitetni asfaltni
6
Asfalterski radovi takoer podrazumjevaju i izvedbu nekih vrsta hidroizolacija graevinskih objekata i raznih
drugih tehnikih konstrukcija na osnovi asfaltnog mastiksa te ostalih asfaltnih i katranskih masa.
7
Plonih graevinske konstrukcije bili bi primjerice kolovozni zastori vezanih asfaltnih kolnikih konstrukcija, obloge
pokosa i dna hidrotehnikih kanala, podloge hodnika i pjeakih staza, podovi hala, igralita itd.
8
(to bi bila neka vrsta bitumenske stabilizacije nosivih mineralnih slojeva)
9
(u praksi ga esto nazivaju "bito sloj" ili "bitoljunak")
10
(u praksi je donedavno taj sloj podrazumijevao tzv. "vezni sloj" ili "binder" koji je povezivao "bito ljunak" s
zavrnim habajuim slojem kolnike konstrukcije)
11
(u praksi su ga esto nazivali "topeka")
12
poznata su "asfaltna jezera" na otoku Trinidadu iz kojih se danas itav svijet opskrbljuje prirodnim asfaltom a po
imenu tog prirodnog asfalta dobili su ukupni asfalterski radovi i uz njih vezana gradiva svoje ime
13
Viskoznost je mjera unutarnjeg otpora kretanju ili promjeni ploaja sastavnih estica neke tvari. Pri povienoj
temperaturi se smanjuje pa se stoga openito asfaltne mjeavine odnosno njihove satvanice uglavnom zagrijavaju kako bi ukupni
tehnoloki postupak rezultirao to kvalitenije izvednim asfaltnim zastorom.

19

zastori (primjerice lijevani asfaltni zastori kolnika mostova ili plonika gradskih ulica). Razmjerno nepovoljna
visoka viskoznost bitumena smanjuje se ili razrjeivanjem bitumena podesnim uljima, koja se nakon ugradnje asfaltne mjeavine ispare uz
napomenu da se ovaj postupak u praksi rijee primjenjuje, ili uglavnom
disperzijom bitumena u vodi ime se dobivaju polustabilne bitumenske emulzije kao mjeavine
bitumena, vode i vodi dodanog emulgatora (to su anionske ili kationske aktivne tvari - ovisno o vrsti
kamenog materijala - koji smanjuje povrinsku napetost izmeu rasprenog bitumena i vode te time
omoguavaju brzo vezanje odnosno "ljepljenje" bitumena po povrini agregata); nakon isparavanjem ulja
ili vode bitumen ostaje kao vezivo u asfaltnoj masi.
Smjesa ugljikovodinog veziva odnosno bitumena i punila daje bitumenski mort. Bitumenski mort se
sastoji od dijela slobodnog bitumena i od samog morta koji sadri punilo i drugi dio vezanog bitumena. Zadaa
slobodnog bitumena je stvaranje ljepljivog filma oko zrna skeleta kamenog agregata koji time postaje koherentan
materijal. Dio ovog bitumena takoer ispunjava intergranularni prostor skeleta a dio pore unutar pojedinih zrna (to
je tzv. adsorbirani bitumen). Zadaa je samog bitumenskog morta u konstrukciji asfaltbetona da takoer povezuje
nekoherentna zrna kamenog skeleta te da ispunjava intergranularni prostor agregta. Agregat asfaltbetona ini 92%
do 97% mase asfaltne mjeavine i sastoji se od slijedeih proizvodnih inaica kamene sitnei prirodni (ne)sijani nedrobljeni pijesak i ljunak,
prirodni drobljeni (i sijani) ljunak,
drobljena i sijana kamena sitne dobivena iz (minirane) stijene,
mjeavina drobljenih (predhodno miniranih) i prirodnih (pjeskovitih, ljunkovitih) kamenih materijala
bilo nesijanih bilo sijanih.
Kao agregat asfaltbetona za potrebe izvedbe vezanih asfaltnih kolnikih konstrukcija rabi se kamena sitne propisanog granulometrijskog sastava najee sedimentnog i/ili metamorfnog porijekla
te karbonatnog sadraja za sve prethodno navedene slojeve kolnike konstrukcije pa ak i za habajue
slojeve kod lakog do srednjeg prometnog optereenja (kamena sitne karbonatnog sastava bolje se
"obljepljuje" bitumenom i bolje "upija" bitumen a jeftinija je u proizvodnji),
samo drobljena kamena sitne takoer propisanog granulometrijskog sastava eruptivnog i/ili
metamorfnog porijekla te silikatnog sadraja samo za habajue slojeve kod autocesta odnosno kod cesta
tekog prometnog optereenja (kamena sitne silikatnog sadraja visokih je fiziko-mehanikih svojstva
posebice to se tie habanja i otpornosti na smrzavanje iako se slabije "obljepljuje" bitumen odnosno
slabije "upija" bitumen; takoer je ova kamena sitne skuplja u proizvodnji - vidi drobilane).

3.3. Naini izvedbe asfaltnih mjeavina i zastora

Asfaltne mjeavine mogu biti spravljane vruim, toplim i hladnim postupkom posebice u smislu naina
mijeanja prilikom njihova spravljanja, ali i smislu naina ugradnje, pri emu te mjeavine mogu biti dvojake ili zagrijane (vrue ili tople) asfaltne mjeavina na nain da je ili zagrijana kamena sitnei i zagrijano
vezivo ili sitne hladna a zagrijano vezivo ili zagrijana sitnei a vezivo hladno,
ili hladne asfaltne mjeavina hladne kamene sitnei i hladnog veziva (ponekad se u ovim sluajevima kao
vezivo rabi takoer - po proizvodnji skuplji - katran).
Asfaltne mjeavine, bilo zagrijane bilo hladne, mogu se spravljati) izvan mjesta ugradnje ("in plant") ili
na samom mjestu ugradnje ili izvoditi zajedno s ugradnjom odnosno sastavni su dio tehnologije izvedbe zastora na
licu mjesta ("in situ").
Prema ukupnom tehnolokom postupku asfalterskih radova, zatim u smislu naina i mjesta dodavanja
ili mijeanja ugljikovodinog veziva s agregatom, u smislu njihove zagrijanosti kao i u smislu naina same
ugradnje asfaltne mjeavina, razlikuju se slijedee vrste14 asfaltnih mjeavina i zastora posebice kolnikih
konstrukcija (napomena: ovo je tehnoloka podjela asfaltnih mjeavina i zastora odnosno konstrukcija slojeva) :
(1) vrui asfaltbetoni u irem smislu pojma koji se dijele na valjane asfaltbetone u uem smislu pojma gdje se mijeanje asfaltne mase odvija izvan mjesta same
ugradnje primjerice u asfaltnim postrojenjima a ugradnja se uz ostalo izvodi obvezatnim valjanjem
izvedenog sloja asfaltnog zastora,
lijevane asfalte gdje se mijeanje asfaltne mase obavlja ili u asfaltnim postrojenjima ("in plant") dalje od
mjesta ugradnje, ili u posebnim mijealicama na kamionskom podvozju na licu mjesta ugradnje ("in
situ") a sama ugradnja asfaltne mase je lijevanjem na podlogu bez strojnog valjanje izvednog sloja
asfaltnog zastora (povrina se zaglauje laganim runim drvenim valjiima ukoliko ugradnja nije
posebnim finierima za izvedbu lijevanih asfalta),
(2) prskani (a zatim valjani) asfalti kod kojih se mijeanje asfaltne mase se izvodi na licu mjesta ("in situ") tj.
ugradnja uz ostalo podrazumijeva mijeanje sastojaka (zagrijanog ili hladnog bitumena kao veziva s hladnom
kamenom sitnei); prskani asfalti se obzirom na nain dodavanja veziva dijele na 14

(ovo bi bila tehnoloka podjela izvedbe asfaltbetonskih zastora u irem smislu pojma )

20

jednoslojene, dvoslojne ili vieslojne ili pojaane povrinske obrade (kod kojih se prvo na podlogu
nanosi vezivo a zatim sloj kamene sitnei koji se nakon toga uvalja valjkom) i
jednoslojne ili vieslojne polupenetrirane i penetrirane makadame (kod kojih se prvo izvodi sloj
kamene sitnei a zatim se sloj prska ili "zaljeva" vezivom koje zatim "penetrira" ili prodire u sloj kamene
sitnei uz obvezatno zatvaranje ovako izvednih makadama povrinskom obradom), te
asfaltni makadami koji su tehnoloke kombinacije izvedbe nosivih slojeva ili zastora od asfaltbetona i
prskanih asfalta,
(3) asfaltne stabilizacije koje su oblik "in situ" uvrivanja slojeva kamene sitnei s hladnim ili zagrijanim
bitumenom kao vezivom - slino kao stabilizacije kod kojih je vezivo cement odnosno vapno.

3.4. Asfaltne baze (asfaltna postrojenja)

Sa stanovita sustava strojeva i postrojenja znaajna je ukupna tehnologija izvedbe vezanih
kolnikih konstrukcija od valjanih asfaltbetona u uem smislu kao oblika masovnih asfalterskih
radova. Takoer je za valjane asfalbetone svojstven vrui postupak njihove izvedbe tj. proizvodnje
(mijeanja) i ugradnje (valjanja)15. Pri tomu su - preporuene temperature skladitenja bitumena u spremnicima asfaltnih postrojenja, ovisno o
vrsti bitumena za kolnike, od oko 1300C do najvie oko1700C.
- preporuene temperature asfaltne mjeavine na izlazu iz mijealice asfaltnog postrojenja,
ovisno o vrsti bitumena za kolnike od oko 1300C do oko 1800C.
- preporuene temperature asfaltne mjeavine na mjestu ugradnje, ovisno o vrsti bitumena za
kolnike, od oko 1300C do oko 1700C odnosno ne nie od 1100C.
Temljno tehnoloko obiljeje asfaltbetona u irem smislu pojma jest mijeanje asfaltne mase
(bez obzira da li se ono provodi "in plant" ili "in situ") te ugradba izmjeane asfaltne masa ili valjanjem
ili samo lijevanjem bez valjanja. Stoga izvedba valjanih asfaltbetona podrazumijeva uz ostalo
proizvodnju asfaltne mjeavine u asfaltnim postrojenjima koje se u praksi popularno, pa i slubeno,
nazivaju asfaltne baze.
Asfaltna baza je sloeni strojni sustav (slika dolje lijevo dijagram toka asfaltne baze s
ciklikom mijealicom) ije je cilj
proizvodnja kvalitetne vrue
asfaltbetonske mjeavine zadanog
sastava i izlazne temperature. Osnovi
procesi i zahvati tehnolokog
postupka proizvodnje vrue
asfaltbetonske mjeavine su
uskladitenje sastavnica (kamene
sitnei, kamenog brana tj. punila,
bitumena te prirodnog asfalta)
njihovo doziranje tj. mjerenje
(vaganjem ili protokom),
zagrijavanje i mijeanje te
privremeno uskladitenje vrue
asfaltne mjeavine.
Tehnoloka i konstruktivna obiljeja asfaltne baze utvruje nain sprvaljanja odnosno
posebice mijeanja asfaltne mase koji moe biti u tom smislu dvojak: cikliki i kontinuirani.
Openito gledajui cikliki oblik spravljanja vrue asfaltbetonske mjeavine (ista slika gore) je
kvalitetniji nego kontinuirani posebice iz razloga tonijeg mjerenja sastavnica asfaltne mase vaganjem za razliku od kontinuiranog postrojenja gdje se agregat po obujmu kontinurano protokom dozira prema
mijeanju. Meutim, suvremeni tehnoloki razvoj sve vie unapreuju tehniku i tehnologiju
kontinuirane proizvodnje asfaltnih mjeavina posebice u svrhu recikliranja asfaltbetonskih zastora
kolnikih konstrukcija.

15

Da bi se ispunili temperaturni uvijeti ugradnje valjanog asfaltbetona duljina prijevoza asfaltne mjeavine uobiajno
se ograniava na oko 70 km odnosno vrijeme prijevoza najvie na 1,5 sat od trenutka prhvata na safaltnoj bazi.

21

3.4.1. Asfaltne baze s ciklikom mijealicom

Uobiajene ("standardne", uvjetno reeno, klasine) asfaltne baze s ciklikim nainom
mijeanja rade tako da se njihove mijealice pune, zatim mijeaju i prazne u jednolikim vremenskim
razmacima odreenog obujma sastavnica asfaltne mase sukladno obujmu bubnja mijealice. Dakle,
sama oprecija spravljanja asfaltne mjeavine je u ciklusima jer se rabi ciklika mijealica. Meutim,
valja istai da ostali dio asfaltnog postrojenja, osim same mijealice i transportnog sustava za potrebe
uskladitenja vrue asfaltbetonske mjeavine, u naelu radi kontinuirano sve do silosa za agregat ispred
same ciklike mijealice.
Ova vrsta asfaltnih baza jo uvijek najea u uporabi za potrebe spravljanja vruih mjeavina
valjanih asfaltbetona. Uglavnom su srednjeg do velikog proizvodnog uinka (imaju ak nazivne uinke i do par
stotina tona u jednom satu, primjerice proizvodni program jedne tvrke obuhvaa instalirane uinke lako montanih
odnosno demontanih asfaltnih baza: 35 - 50 t/sat, 50 - 90 t/sat, 90 - 160 t/sat, 160 - 250 t/sat te 250 - 310 t/sat).

Sva ova postrojenja, bilo (polu)pokretna ili lako prenosiva ili stalna tj. nepokretna, obuhvaaju
raznovrsne strojne sklopove, ureaje te ostalu tehnoloku opremu koji se mogu svrstati (uglavnom) u
sedam osnovnih proizvodno-tehnolokih (i njima pripadnih strojnih) podcjelina (na slici dolje uoavaju
se navedene tehnoloke podcjeline asfaltne baze s ciklikim nainom rada):

1.

2.

sklop vie bunkera u obliku otvorenih silosa za skladitenje agregata s dodavaima za

"protono" predoziranje pojedinih vrsta (po veliina) zrna kamene sitnei (tzv. "frakcija")
ukljuivo transportne trake od bunkera pa nadalje,
blago zakoeni rotirajui bubanj za suenje
(zagrijavanje i otpraivanje) agregata (slika
desno); ako se koristi nafta kao gorivo tada se u
okviru ove podcjelina nalazi se jedna ili vie cisterni
za gorivo s opremom dovod goriva do plamenika
bubnja,

3.

sklop opreme filtera (separatora) za izdvajanje

punila iz praine dobivene otpraivanjem
agregata u bubnju za suenje, zajedno s
opremom otpraivanje tj. izvlaenje i transport
praine do i kroz ciklone i filtere koju
sainjavaju posebni cjevovodi i tzv. exhaustor
(ventilator) koji usisava prainu iz bubnja kroz filtere; u okviru ove tehnoloke podcjelina

22

4.

5.

6.

7.

nalazi se jedan ili vie zatvorenih uspravnih silosa za uskladitenje otpraivanjem dobijenog i
izvana dopremljenog punila zajedno s opremom za transport punila do mijeanja;
sklop opreme za ("vrue") sijanje zagrijanog agregata i mijeanje svih sastavnica asfaltne
mase koji je smjeten u okviru cjelovite vieetane konstrukcije (vidi takoer sliku dolje
desno) a obuhvaa slijedee dijelove uspravni elevator za transport agregata od bubnja za suenje do sijanja,
vietano (koso vibracijsko ili horizontalno rezonantno) sito za sijanje vrueg agregata
ukljuivo manje silose prosijanih frakcija ispod sita a iznad mijealice zajedno s
vagama za ponovno mjerenje agregata i punila prije mijeanja,
ciklika mijealica vruih sastavnica asfaltne mase (prisilna mijealicama s dvije
(vodoravne) osovine lopatica suprotna okretanja unutar nepokretnog bubnja) zajedno s
protonim mjeraima veziva i s prskalicama veziva unutar bubnja mijealice,
sklop opreme skladita gotove asfaltbetonske mjeavine s skip-ureajem (kosa sanduasta
prenosilica) za transport vrue mjeavine od ispod mijealice pa do zatvorenih (u smislu
vanjskih toplotnih utjecaja izoliranih) bunkera (silosa) smjetenih takoer u okviru cjelovite
etane konstrukcije ispod koje mogu doi kamioni za preuzimanje i daljnji transport asfaltne
mase do mjesta ugradnje,
skladita odnosno spremnici (rezervoari, kotlovi) bitumena i asfalta ukljuivo opremu za
zagrijavanje odnosno topljenje vaziva kao i opremu (crpke, cjevovodi) za dovod veziva do
mijealica,
sustav opreme elektro-pogona i -instalacija postrojenja ukljuivo tzv. komandnu kuicu s
opremom i ureajima za upravljanje radom postrojenja.

Kljuni dijelovi asfaltnih baza s ciklikim nainom rada, koji su ujedno odrednice pripadnih
tehnolokih procesa i operacija ukupnog postupka proizvodnje vruih asfaltbetonskih mjeavina i koji
utvruju njegov mogui uinak, bili bi bubanj za suenje agregata (gdje se visoka temperatura
izlaznog agregata izmeu 1500C i 1700C do najvie oko 2200C postie plamenom koji nastaje
izgaranjem nafte uz napomenu da se danas se sve vie iz ekolokih razloga koristi kao gorivo plin
posebice kod stalnih tj. stabilnih safaltnih baza), sito za sijanje zagrijanog agregata, i mijealica
sastavnica asfaltne mase.
U bubnju za suenje (vidi sliku
desno) izvodi se zagrijavanje i otpraivanje
zagrijanaog agregata kako bi se iz "izvukle"
sve prainaste estice bilo kamenog bilo
glinenog sastava. Ova praina se vodi dalje
u ciklone i filtere gdje se suhim ili mokrim
postupkom kamena praina odvaja od
glinene praine. Ovako izdvojena kamena
praina ponovo se vraa kao punilo u
postupak proizvodnje asfaltbetonske
mjeavine. Valja istai da bubanj za suenje
agregata radi na prostustrujnom naelu pa
se naziva jo protustrujni bubanj za suenje
agregata. Kod njega vrua plamena masa
struji u jednom smjeru a agregat se u bubnju
kree prema dolje u suprotnom smjeru. Pri tomu se samo otpraivanje izvodi na viem kraju bubnja tj.
na poetku bubnja gdje ulazi agregat a gdje su takoer temperature plamene mase najnie.
Zato se izvodi vrue sijanje nakon suenja agrgata iako je isti prije tono teinski izmjeren? Prilikom
zagrijavanja i otpraivanja kamena sitne se djelomice raspada te time ujedno gubi dio svoje mase ali se time
takoer remeti njezin granulometrijski sastav s kojim je "dola" u bubanj za suenje. Zbog toga agregat "ide" dalje
na ponovno vrue sijanje. Tu se popravlja granulometrijski sastav pojedine "frakcije" agregata te se zatim
usklauje ponovnim vaganjem prije mijeanja s zadanim sastavom koji je predvien po recepturi vrue
asfaltbetonske mjeavine.

23

3.4.2. Asfaltne baze s kontinuiranim nainom mijeanja

Asfaltne baze s kontinuiranim nainom mijeanja razliitog su proizvodnog uinka. Tehnoloki su
jednostavnija i zbog toga pogodnija u smislu njihove pokretljivosti za brza i esta premjetanje. Stoga su najee
koncipirana i konstruirana kao polupokretna vuena ili lako demontana prenosiva postrojenja. To su takoer
modularna postrojenja tako da se kombinacijom njihovih dijelova odnosno podcjelina mogu slagati po potrebi i
njihovi razliiti uinci.
Ostale prednosti kontinuiranih asfaltnih postrojenja u odnosu na, po uinku, istovjetna postrojenja s
ciklikim nainom rada bili bi nii trokovi nabave takvih postrojenja te manja potronja goriva jer su kod veine
takovih postrojenja neto nie temperture proizvedene mjeavine. Takoer je manja potronja elektrine energije
jer takva postrojenja nemaju sita i dodatne vage te neke ostale dijelove koja su obvezatna kod ciklikih postrojenja.
Meutim, zbog navedenog, kontinuirana postrojenja mogu se koristiti samo u sluajevima kada to dozvoljavaju
obiljeja agregata kao to je stalnost granulometrijskog sastava kamene sitnei tijekom itave proizvodnje,
odvojeno uskladitenje i uzimanje frakcija kamene sitnei bez bilo koje mogunosti njihova mijeanja
prilikom uskladitenja i prilikom uzimanja odnosno doziranja prije mijeanja.
Neprijeporno je da sve prainaste estice u kamenoj sitnei kod ove koncepcije kontinuiranog mijeanja nee biti
otpraene a to moe imati utjecaja na kvalitetu asfaltbetonske mjeavine.
Ove asfaltne baze postoje zasada u dva bitno razliita tehnoloka odnosno konstruktivna oblika
koncepcije i konstrukcije kontinuirana naina mijeanja vrueg asfaltbetona:
asfaltne baze s kontinuiranom mijealicom to je tradicijska koncepcija asfaltnih postrojenja s
zasebnim okretnim bubnjem za suenje agregata i s zasebnom opremom za kontinuirano mijeanje
asfaltne mase,
asfaltne baze s bubnjem tipa suilicamijealica to je suvremena koncepcija asfaltnih postrojenja
kod kojih je okretni bubanj za suenje ujedno i mijealica pa se istovremeno u bubnju odvija
zagrijavanje agregata i njegovo mijeanje s vezivom i punilom.

3.4.2.1. Asfaltne baze s kontinuiranom mijealicom (kontinuirane asfaltne baze)

Asfaltne baze s kontinuiranom mijealicom malog su do srednjeg proizvodnog uinka. Ova uglavnom
polupokretna lako premjestiva manja postrojenja imaju nazivne proizvodne uinke. U naelu su po radnoj
koncepciji i tomu primjerenoj konstrukcji prilino slina asfaltnim bazama s ciklikim nainom rada jedino to
nemaju sita i to umjesto ciklike imaju kontinuiranu mijealicu. Stoga obuhvaaju za razliku od ciklikih asfaltnih
baza najee est osnovnih proizvodno-tehnolokih podcjelina:
1. sklop vie bunkera za skladitenje agregata s dodavaima za predoziranje pojedinih "frakcija" kamene
sitnei ukljuivo transportne trake od bunkera do bubnja za suenje,
2. blago zakoeni okretni bubanj za suenje agregata (bubanj za zagrijavanje i istovremeno otpraivanje
agregata); u okviru ovog dijela nalazi se spremnik za gorivo s opremom dovod goriva do plamenika
bubnja ako se koristi nafta kao gorivo,
3. sklop opreme za otpraivanjem agregata u bubnju za suenje zajedno s opremom za izvlaenje,
transport i izdvajanje praine (cjevovodi, filteri i exhaustor),
4. sklop opreme za mijeanje i uskladitenje asfaltne mase (najee smjeten u okviru cjelovite
vieetane konstrukcije) koji obuhvaa slijedee dijelove strmi elevator za transport agregata od bubnja za suenje do podruja mijeanja,
vodoravna puna mijealica za mijeanje svih sastavnica asfaltne mase ukljiivo protone dozatore
ugljikovodinog veziva i prskalice veziva unutar mijealice,
skladita gotove asfaltbetonske mjeavine u vidu malog bunkera (silosa) ispod kojega mogu doi
kamioni za preuzimanje i daljnji transport asfaltne mase do mjesta ugradnje,
5. skladita odnosno spremnici (rezervoari, kotlovi) bitumena ukljuivo opremu za zagrijavanje veziva
kao i opremu (crpke, cjevovodi) za dovod veziva do mijealica,
6. oprema za elektro-pogon (elektro-instalacije) i za upravljanje radom postrojenja ukljuivo tzv.
komandnu kuicu.
Bubanj za suenje agregata radi takoer kao protustrujni bubanj odnosno vrua plamena masa struji u
jednom smjeru a agregat se u bubnju kree u suprotnom smjeru.
Samo mijeanje u razmatranim asfaltnim bazama kontinuiranog naina rada izvodi se u uglavnom
dvostrukim punim mijealicama (vidi mijealice kod betonara) kod kojih se unutar sanduka nalaze dvije
vodoravne osovine s lopaticama koje na nain beskonanog arhimedovog kola (vijka) kontinuirano mijeaju i
guraju asfaltnu masu prema kraju sanduka mijealice odnosno prema manjem privremenom silosu ispod kojeg se
pune kamioni koji odvoze asfaltbeton do mjesta njegove ugradnje.

24

3.4.2.2. Kontinuirane asfaltne baze s bubnjem tipa suilicamijealica

Razvoj suvremnih tehnolokih koncepcija i tomu odgovarajuih konstrukcija asfaltne baze s bubnjem
tipa suilicamijealica vezan je uz razvoj tehnika i tehnologija recikliranja asfaltnog loma. Naime, kod
ponovne uporabe recikliranog agregata asfaltbetona nema posljedica reolokih obiljeja kao kod ponove uporabe
recikliranog (cement)betona (naime, gljikovodino vezivo meusobno fiziki lijepi kamenu sitne a nasuprot tomu
cement kemijski vee kamenu sitne). Zbog toga suvremeni tehnoloki postupak obnove asfaltnih kolnikih
konstrukcija podrazumijeva njihovo struganje te nakon toga koritenje ostruganog materijala kao budue mineralne
sastavnice novog asfaltbetona tim vie to agregat, kao to je ve istaknuto, ini preko 90% sastava asfaltne mase.
Koritenje na bilo koji nain, pa ak i neprikladno, usitnjenog asfaltnog loma dovelo je do razvoja i
primjene novih tehnolokih koncepcija proizvodnje asfaltbetonskih mjeavina odnosno do novih konstrukcija toj
tehnologiji prilagoeni asfaltnih postrojenja. Kako se u procesu proizvodnje vrueg asfaltbetona zrna zbog topline
meusobno odljepljuju a granulometrijski sastav agregata se bitno ne mijenja to je mogua kao prvo, kontinuirana proizvodnja asfaltne mjeavine, te
kao drugo, nije potrebno prosijavanje recikliranog agregata,
pa je takoer mogua koncepcija istovremenog kontinuiranog suenja i mijeanja asfaltne mase. Dakle,
istovremeno se odvija zagrijavanje i otpraivanje agregata te njegovo mijeanje s vezivom i dodatnim punilom. To
je osnovna koncepcija asfaltnih baze s bubnjem tipa suilicamijealica.
Za razliku od kontinuiranih postrojenja, kod ciklikih asfaltnih postrojenja reciklirani agregat mora biti
pravilno usitnjen kako bi mogao bez problema proi pretpostavljeni proces prosijavanja prije mijeanja. To znai
da reciklirani agregat mora biti dobiven drobljenjem a to trai primjenu posebnih vrsta drobilica koje mogu
kvalitetno usitnjavati asfaltni lom. Takoer je pravilo da se koliina recikliranog asfaltbetona kod ponovne uporabe
u ciklikim postrojenjima ograniava na oko 35% ukupne koliine agrgata asfaltbetonske mjeavine.
Asfaltne baze s bubnjem tipa suilicamijealica trenutno su dvojake tehnoloke koncepcije i iz toga
proizile konstrukcije. Njihov razvoj je zapoeo s koncepcijom i konstrukcijom okretnog jednostrukog bubnja
tipa suilicamijealica s uporednim istosmjernim suenjem i mijeanjem sastavnica asfaltne mase u istom
prostoru bubnja. Nakon toga slijedi sadanji razvoj dvostrukih bubnja tipa suilicamijealica s protustrujnim
nainom rada pri emu su odvojeni procesi suenja i mijeanja sastavnica asfaltne mase odvijaju u istom, ali po
prostoru dvostrukom, okretnom bubnju.

3.4.2.1. Asfaltne baze s jednostrukim bubnjem tipa suilica-mijealica

Asfaltne baze s jednostrukim bubnjem tipa suilica-mijealica malog su do srednjeg malog
proizvodnog uinka. Ova vrsta asfaltnih postrojenja najee su pokretna ili polupokretna vuena ili
lako prenosiva demontana postrojenja s pojedinim dijelovima na podvozjima s kotaima.
U sluaju uobiajene proizvodnje asfaltbetona bez uporabe recikliranog agregata ova
postrojenja obuhvaaju, primjerice, slijedee osnovne tehnoloke podcjeline (na slici dolje uoavaju se
navedene tehnoloke podcjeline kontinuirane asfaltne baze s bubnjem tipa suilica-mijealica) :

1.

2.
3.

sklop vie pokretnih bunkera za skladitenje agregata (br. 1 na prethodnoj slici) s

dodavaima (vagama) za predoziranje pojedinih "frakcija" kamene sitnei ukljuivo
transportne trake od bunkera do bubnja za suenje (br. 2 na prethodnoj slici);
pokretni silos (mogua je i autocisterna) za uskladitenje dopremljenog punila zajedno s
opremom za transport punila do transportne trake (br. 6 i 7 na prethodnoj slici),
silos ili kotlovi (mogua je i autocisterna) za uskladitenje, doziranje i grijanje bitumena
zajedno s opremom za transport bitumena do bubnja za suenje (br. 9 na prethodnoj slici),

25

4.

5.
6.

7.

8.

blago zakoeni pokretni bubanj za suenje (odnosno samo zagrijavanje) agregata i

istovremno mijeanje agregata za vezivom (slika dolje, br. 3 na prethodnoj slici) koje se
dodaje negdje u sredini dna bubnja
kroz posebnu cijev obuvaa
uglavnom tri podruja: podruje
zagrijavanja agregata, podruje
zagrijavanja agregata i asfaltnog
loma (ukoliko se radi o uporabi
dijelom recikliranom agregata),
podruje mijeanja s punilom (filerom) i bitumenom kao vezivom);
pokretni spremnik (autocisterna) za gorivo (br. 4 na prethodnoj slici) s opremom dovod goriva
do plamenika bubnja,
sklop pokretne opreme za zbrinjavanje smjese izlaznih plinova i estica iz bubnja zajedno
s opremom za izvlaenje, transport i izdvajanje plinova (cjevovodi, filteri i exhaustor, br. 5
na prethodnoj slici),
sklop opreme pokretnog skladita gotove asfaltbetonske mjeavine (br. 8 na prethodnoj
slici) s pokretnom kosom (rebrastom, kabliastom) transportnom trakom za dotur vrue
mjeavine od bubnja pa do zatvorenog (izoliranog) bunkera (silosa) smjetenog u okviru
cjelovite pokretne etane konstrukcije ispod koje mogu doi kamioni za preuzimanje i daljnji
transport asfaltne mase do mjesta ugradnje,
oprema za elektro-pogon (elektro-instalacije) i za upravljanje radom postrojenja ukljuivo
tzv. komandnu kuicu.

Suvremeni jednostruki tj. jednovolumni okretni bubanj za suenje agregata (vidi sliku dolje)
radi na istosmjernom naelu
pa se naziva takoer
istosmjerni bubanj za
suenje agregata. Kod njega
vrua plamena masa struji a i
agregat se u bubnju takoer
kree u istom smjeru prema
dolje. Pri tomu se samo
otplinjavanje i otpraivanje
okretnog bubnja izvodi na
njegovom niem kraju tj. na
kraju bubnja gdje izlazi gotova
asfaltbetonska mjeavina a
gdje su takoer temperature
plamene mase najnie. Inae
su temperature kod plamenika
oko 2.4000C a na kraju bubnja,
gdje se vri "otplinjavanje i
otpraivanje", oko 3000C. U
sluaju ako se radi o
proizvodnji asfaltbetona s
recikliranim agregatom
mogue je njegovo dodavanje
u sredini bubnja.

26

3.4.2.2. Asfaltne baze s dvostrukim bubnjem tipa suilica-mijealica

Asfaltne baze s dvostrukim bubnjem tipa suilica-mijealica srednje su velikog do velikog
proizvodnog uinka. Tehnoloke i konstrukcijske koncepcije ovih postrojenja omoguavaju ili
uobiajenu proizvodnju vruih asfaltbetonskih mjeavina ili proizvodnju asfaltbetona od recikliranih
agregata ili istovremenu kombinaciju ovih prizvodnja. To su uglavnom lako demontana modularna
postrojenja. Svojom proizvodno-tehnolokom koncepcojom proizvodnje i recikliranja asfaltbetona, kao
i tomu usklaenom strojno-tehnolokom opremom, omoguavaju visoku razinu zatite okolia. To su
ekoloki razmjerno sigurna postrojenja. Takvo postrojenje, primjerice, obuhvaa slijedee osnovne
strojno-tehnoloke podcjeline (na slici dolje uoavaju se navedene tehnoloke podcjeline kontinuirane
asfaltne baze s dvostrukim bubnjem tipa suilica-mijealica):

1.

2.

3.

4.

5.

6.

sklop vie modularnih bunkera za skladitenje agregata s trakastim predozatorima pojedinih

"frakcija" kamene sitnei ukljuivo transportne trake od bunkera do bubnja tipa suilicamijealica;
blago zakoeni okretni dvostruki bubanj za
suenje (zagrijavanje i otpraivanje)
agregata i mijeanje agregata za vezivom
kod kojega se navedene dvije tehnoloke
operacije izvode istovremeno ali meusobno
odvojeno.
sklop opreme za zbrinjavanje smjese
izlaznih plinova i estica iz bubnja zajedno s
opremom za izvlaenje, transport, izdvajanje i
ponovno vraanje punila u dio bubanja za
mijeanje (cjevovodi, cikloni, filteri, cijevni
puni transporteri, exhaustor); u okviru ovog dijela nalazi se dodatna oprema za uskladitenje
dopremljenog punila zajedno s opremom za transport punila do transportne trake,
skladita odnosno spremnici (rezervoari, kotlovi) bitumena s opremom za zagrijavanje
veziva kao i opremom za dovod veziva (crpke, cjevovodi) do dijela bubnja za mijeanje
asfaltbetona,
sklop opreme za prihvat i moebitno sekundarno recikliranje asfaltnog loma ili primarno
recikliranog asfaltnog agregata zajedno s opremom za drobljenje, sijanje i transport agregata
u dio bubanja za mijeanje,
sklop uspravnih zatvorenih (izoliranih) silosa za spremanje gotove asfaltbetonske mjeavine
s kosim elevatorom odnosno kabliastom transportnom trakom za dotur vrue mjeavine od
bubnja pa do silosa smjetenih u okviru cjelovite konstrukcije ispod koje mogu doi kamioni
za preuzimanje i daljnji transport asfaltne mase do mjesta ugradnje,

27

7.

oprema za elektro-pogon (elektro-instalacije) i za upravljanje radom postrojenja ukljuivo

tzv. komandnu kuicu.
Dvostruki tj.dvovolumni okretni bubanj (slika dole lijevo) za suenje agregata suvremeno
je strojno-tehnoloko rijeenje kontinuiranog naina spravljanja, dakle istovremenog ali odvojenog
suenja, zagrijavanja, otpraivanja, te mijeanja, vrue asfaltbetonske mjeavine na slijedei nain u unutranjem cilindru okretnog bubnja provodi se zagrijavanje te "otplinjavanje i
otpraivanje" agregata na prostustrujnom naelu (pa je unutranji cilindar bubnja takoer
protustrujni bubanj za suenje agregata) gdje vrua plamena masa struji u jednom smjeru a
agregat se u bubnju kree prema dolje u suprotnom smjeru pri emu se samo otpraivanje
izvodi na viem kraju unutranjeg cilindra bubnja odnosno na poetku bubnja gdje ulazi
agregat,
u prostoru izmeu vanjskog i unutranjeg
cilindru bubnja (pri emu vanjski cilindar
oplouje oko dvije treine donjeg dijela
unutranjeg cilindra) provodi se mijeanje
osuenog agregata s ostalim sastavnicama
asfaltbetona pri emu agregat samostalno
prelazi iz donjeg dijela unutranjeg cilindra u
donji dio prostora mijeanja, ili mijealice,
izmeu vanjskog i unutranjeg cilindra pri emu
je mogue dodavanje recikliranog agregata na
poetku ovog dijela bubnja-mijealice.
Ovakova tehnoloka koncepcija istovremenog ali odvojenog suenja i mijeanja asfaltne mase
sniava takoer i proizvodne trokove. Posebice se to odnosi na utroak goriva za zagrijavanje agregata
u bubnju koji je izmeu 4% i 10% za uobiajne vrue asfaltbetonske mjeavine a do 20% za
asfaltbetone od recikliranog agregata.
Asfaltne baze s dvostrukim bubnjem tipa suilica-mijealica imaju velike nazivne uinke pa
tako proizvodni program jedne tvrke obuhvaa isporuku lako montanih odnosno demontane asfaltnih
baza s dvostrukim bubnjevima tipa suilica-mijealica od 100 t/sat pa do 400 t/sat.

3.5. Postrojenja za recikliranje asfaltbetonskog loma

Obnova zavrnih habajuih slojeva asfaltbentskih kolnikih konstrukcija recikliranjem njihovog agregata
suvremeni je pristup u odravanju cestovnih prometnica odnosno suvremeni pristup zbrinjavanja asfaltnog loma
kao vrste graevinskog otpada. Obnovu oteenih ili dotrajalih, za promet nepodobnih i nesigurnih, asfaltnih
kolnikih konstrukcija ponovnom uporabom njihovog agregata mogua je provesti na dva osnovna naina:
1. nadogradnjom postojeeg oteenog sloja novim asfaltnim habajuim slojem, a to je nepraktino iz
vie razloga: izvedba novih slojeva ne moe ii u nedogled i nadogradnja trai u mnogim sluajevima
takoer rekonstrukciju odvodnje prometnice,
2. zamjenom oteenih ili dotrajalih habajuih asfaltnih slojeva novim slojem u istom prostoru
kolnike konstrukcije i to ponovnim koritenjem agregata asfaltbetona za izvedbu tog novog zamjenskog
sloja, a sve to na dva naina:
izvedbom novog zamjenskog sloja na licu mjesta (remove or replace in situ) odreenim
tehnolokim postupcima pomou posebnih strojeva i ostale pripadne tehnoloke opreme za
recikliranje asfaltnog zastora koja se kree po prometnici i iza sebe ostavlja obnovljeni sloj,
struganjem (ili razbijanjem ) asfaltnog sloja te odvozom dobijenog asfaltnog loma u asfaltne baze
radi ponovog koritenja kao recikliranog agregata u proizvodnji asfaltnih masa (recikling in
plant).
Na taj nain se recikliranjem asfaltnog zastora kolnikih konstrukcija posebice u u ekolokom smislu izbjegava tetno odlaganje asfaltnog loma u prirodni prostor,
koristi postojei materijalni resursi a to znai da se ne koriste nepotrebno prirodni materijali,
smanjuje se ili u potpunosti izbjegava po okoli tetni transport materijala, itd.
U tehno-ekonmoskom smislu postiu se recikliranjem asfaltnog loma velike utede ponovnim koritenjem kao agregata skupe kamene sitnei habajuih slojeva kolnikih konstrukcija,
smanjenim utrokom energije, te
smanjenjem transportnih trokova.

28

Sa stajalita asfaltnih postrojenja zanimljivo je koritenje asfaltnog loma kao recikliranog agregata u
proizvodnji novih asfaltnih masa. Prethodno je vee istaknuto, kako je razvoj suvremnih tehnolokih koncepcija i
tomu odgovarajuih konstrukcija asfaltnih baza s bubnjem tipa suilicamijealica vezan uz razvoj tehnika i
tehnologija recikliranja asfaltnog loma in plant.
Valja, kao prvo, istai kako koritenje asfaltnog loma kao agergata vruih asfaltbetonskih mjeavina,
trai njegovo predrecikliranje odnosno usitnjavanje najee i uglavnom drobljenjem. Drobljenje asfaltnog loma
u tehno-ekonomskom smislu najkvalitenije je provesti ili posebnim krunim dvovaljastim drobilicama s
vodoravnom osovinom ukoliko se drobi ukupni asfaltni lom ili udarnim drobilicama ukoliko se drobi samo
krupni dio prethodno prosijanog asfaltnog loma (a koji je primjerice prethodno struganjem razmjerno usitnjen).
Ova tehnoloka oprema kao strojni podsustav za sebe moe biti sastavni dio neke asfaltne baze za proizvodnju
recikliranog asfaltbetona.
Prethodno su prikazane pojedine tehnoloke inaace odnosno konstrukcije kontinuiranih asfaltnih
postrojenja koje omoguavaju djelomino ili potpuno recikliranje asfaltbetona odnosno koritenjem recikliranog
agregata. U tom sluaju koriste se opisane i prikazane asfaltne baze s jednostrukim ili dvostrukim bubnjevima tipa
suilica-mijealica koje u svom ukupnom proizvodno-tehnolokom sustavu mogu imati i navedeni odnosno
prikazani strojni tehnoloki podsustav za drobljenje asfaltnog loma. Dalje se takoer prikazuje neke mogue
inaice recikliranja asfaltbetona in plant ovisno u koliini recikliranog agregata koji se ponovo koristi u

proizvodnji asfaltne mase.

Koritenje do 35% recikliranog agregata mogue je u standardnim asfaltnim bazama s
izdvojenim ciklikim ili kontinuranim mijealicama pri emu se reciklirani agregat dodaje u zadnju
treinu prostora protustrujnog bubanj za suenje agregata. Ovaj nain koritenja na teinu ograniene
koliine recikliranog agregta trai samo dodatne rekonstrukcije bubnja za suenje agregata u postojeim
asfaltnim postrojenjima uz moebitno ustrojavanje dodatnog postrojenja tj. drobilica i sita za
recikliranje asfaltnog loma. Zbog svoje ekonominosti ova tehnoloka koncepcija dosta se primjenjuje
u praksi koritenja recikliranog asfaltnog loma pri prizvodnji vruih asfaltbetona u postojeim,
vremenski "starijim" ali ispravnim postrojenjima.
Koritenje do 50% (pa i vie ak 100 %) recikliranog agregata mogue je u okviru
standardnih asfaltnih baza s
izdvojenim kontinuranim i
ciklikim mijealicama u
kombinaciji s dodatnim
bubnjevima za suenje
recikliranog agregata (slike desno
i dolje). Ovaj nain ne trai
rekonstrukcije bubnja za suenje
agregata u postojeim asfaltnim
postrojenjima nego dodatno
uvoenje istosmjernog bubnja
suilice za reciklirani agregat.

29

Web adresse u svezi postrojenja (sluile su takoer kao izvori svih slika u tekstu)
Openite informacije drobljenju i opremi:
http://www.balzerpacific.com
http://www.bedrocksoftware.com
http://www.ceccrushers.com
http://www.crushersales.coml
http://www.hbn-baumaschinen.de
http://www.interquip.com.
http://www.jwjonescompany.com
http://www.michagg.com
http://www.mineralszone.com
http://www.mining-technology.com
http://www.osbornparts.com
http://www.rockproducts.com
http://www.screeningandcrushing.com
http://www.twotoneinc.com
http://www.uni-weimar.de

http://www.mogensen.de
http://www.screensandcrushers.com
http://www.siebtechnik-gmbh.de
http://skakocomessa.cnames.dir.dk
http://www.stichweh.de

samostalna (samohodna) sitai reeta:

http://www.backers.de
http://www.crushingplants.com
http://www.powerscreen.co.uk
http://www.ez-screen.com
http://www.screenmachine.com
http://www.screensandcrushers.com
http://www.finlayhydrascreens.com
http://www.screenusa.net
http://www.thomasloaders.com
http://www.u-screen.com

drobilice, mlinovi, drobilane:

http://www.ampulverizer.com
http://www.aubema.de
http://www.bhs-sonthofen.de
http://www.bl-pegson.com
http://www.cedarapids.com
http://www.cemag.de
http://www.crushingplants.com
http://www.crushtek.com
http://www.eaglecrusher.com
http://www.hazemag.de
http://www.hcmac.com
http://www.kleemann-reiner.de
http://www.kolbergpioneer.com
http://www.krupp-crusher.com
http://www.krupphazemag.com
http://www.liedlbauer.at
http://www.lippmann-milwaukee.com
http://www.metsominerals.com
http://www.mfl.at
http://www.parkerplant.com
http://www.powercrusher.com
http://www.sbm-wageneder.at
http://www.screensandcrushers.com
http://www.telsmith.com
http://www.terex.com
http://www.williamscrusher.com

centrifugalne drobilice:
http://www.bhs-sonthofen.de
http://www.canicacrusher.com
http://www.krupphazemag.com
http://www.metsominerals.com
http://www.powercrusher.com
http://www.sbm-wageneder.at
http://www.telsmith.com

dodavai, reeta, sita (separacije, pranje):

http://www.beyer-viernheim.de
http://www.braeuer-gmbh.de
http://www.cedarapids.com
http://www.crushingplants.com
http://www.eurogomma.com
http://www.kleemann-reiner.de
http://www.norrisscreen.com
http://www.meister-siebe.de

transportna oprema (transportne trake):

http://www.braeuer-gmbh.de
http://www.doppstadt.com
http://www.keiperkg.de
http://www.kleemann-reiner.de

recikliranje graevnog otpada:

http://www.backers.de
http://www.doppstadt.com
http://www.fuchs-terex.de
http://www.hcmac.com
http://www.kleemann-reiner.de
http://www.klumpe.de
http://www.powerscreen.co.uk
http://www.rev.it
http://www.rubblemaster.com
http://www.teltomat.com/

tvornice betona, betonare, mijealice:

http://www.bhs-sonthofen.de
http://www.building-equipment.com
http://www.carmix.com
http://www.cifa.com
http://www.cmiterex.com
http://www.elba-werk.com
http://www.fiori.cc
http://www.liebherr.de
http://www.lintec-gmbh.de
http://www.messersi.it
http://www.officinepiccini.com
http://www.schwing.de
http://www.stowmfg.com

asfaltne baze:
http://www.benninghoven.com
http://www.astecinc.com
http://www.bernardi-impianti.it/usa
http://www.capious.com
http://www.lintec-gmbh.de
http://www.midlandmachinery.com
http://www.marini-spa.com
http://www.pugmillsystems.com
http://www.simammann.it

30