Você está na página 1de 155

p rim . d r s c .

Todor Jovanovi

prim. dr sc. Todor Jovanovi

Mila Jovanovi
Dejan Jovanovi

T0DoXiN
POSNIKUVAR
Ko hoe da zdravlje uva
m ora zdravo i da kuva

UVOD

Hrana je neophodna svakom ivom biu da bi ivelo i da bi se razvijalo. Svaki ivi


stvor uzima iz prirode ono to mu je Bog odredio i hrani se tim onako kako ga nalazi
u prirodi. Da bi opstale, hrane se i biljke i ivotinje. Jedino ovek nije zadovoljan
onim to nae u prirodi, ve tu hranu prerauje i obrauje na bezbroj matovitih
naina i koristi ju ne samo za odravanje ivota, ve i za uivanje. U tu svrhu napisano je mnogo kuvara, manje ili vie dobrih, korisnih ili nekorisnih. Ipak, ovaj se u
neemu razlikuje od ostalih.
ovek je jedino ivo bie koje od hrane ume da napravi i svog neprijatelja. Hrana
mu slui ne samo za odravanje zdravlja, nego i za razvijanje bolesti - ne samo za
odravanje ivota, ve i za ubrzavanje dolaska smrtil Uzrok tome ee je neznanje,
a ne toliko halapljivost. ovek, za razliku od ivotinja i bez obzira na sva nauna
saznanja o ishrani, najee odabira one hranljive materije koje su manje korisne
za poboljanje kvaliteta ivota. Dogaa se i da ovek, ukoliko uspe da izdvoji neke
prirodne sastojke sa blagotvornim dejstvom, uspeno poniti njihovu delotvornost, bilo nepravilnom primenom ili iz namere da pobolja utisak koji hrana izaziva
(miris, boju, izgled...), dodajui vetaka sredstva za ule'pavanje.
U dananje vreme, zbog problema opte zagaenosti, Ijudi se iz straha sve vie
odriu konzumiranja integralne sirove hrane i unoenja neophodnih sastojaka u
prvobitnom, najboljem, obliku. Kao zamenu za zagaene namrinice, koje to i jesu,
ali samo donekle, uzimaju se vetaki preparati (u prahu, tabletama, kapsulama,
sirupima ...)Te blede kopije prirodnih namirnica zavaravaju organizam i samo doprinose razvijanju njegove nesposobnosti da ono to je vredno odvoji od bezvrednog, esto i tetnog.
Ljudska vrsta ne unitava samo svoje zdravlje, ve i zdravlje ivih bia u svom
okruenju. ivotinjama daje konzerviranu hranu, koja, osim lepe boje i prijatnog
mirisa, sadri i materije koje su tetne po prirodno bie ivotinja.
Ishrana jednog oveka nije potpuna bez mesa, ali ono je u dananje vreme vie
otrov nego hrana. Velike poljoprivredne farme, radi veeg i breg sticanja zarade,
hrane ivotinje vetakim preparatima.Tako se dobijaju uhranjeniji i lepi, ali bolesni primerci stoke i ivine. Za ishranu qotovo da se vie ne moe koristiti ni riba.

jer su skoro sve vode zagaene. Najekonominije i za ovekovo zdravije najboije


reenje jeste stvaranje neke vrste malih kunih farmi. Svako bi, na jednom delu
svog prostora na kojem ivi (u dvoritu, na terasi...), mogao, uz malo posveenog
vremena i novca, da napravi uzgajalite kunia, plovki, guski. Za kratko vreme, uz
prirodnu ishranu koja jezdravstveno i finansijski korisna i isplativa, ovek bi stvorio
zalihe hrane koja bi, uz neke namirnice biljnog porekla, bila pravo osveenje za
organizam optereen psiholokim i fiziolokim zagaenjima.
ovekje stvaran prema Bojem promislu. Raa se, razvija, regenerie se (opravIja ono to se u toku ivota oteti), brani se od raznih bolesti. Nema potrebe da ga
zrae i seku, organizam ne treba da se ometa u prirodnom okruenju. Najvei deo
smetnji koje ovek doivljava posledica su otpaenosti od promisia prema kojem
je stvoren.
Ovaj kuvar nee da bude samo zbirka recepata koji su dobri, provereni, ispravni
i imaju tradiciju u ovom narodu. Ova je knjiga smiijena da Ijude uputi u to kako
da im hrana bude na korist, a ne na propast Hrana treba da bude izvor zdravlja i
snage, a ne bolesti i slabosti. Zato -- evo ti ove knjige, Srbijo, da ti bude na zdravlje
i cpefcyi
Pitanja ishrane esto se posmatraju kao iina karta. Moglo bi se kazati:Reci mi
ta jede, pa u ti rei ko si!"Sa druge strane, danas se hrana esto razlikuje samo
prema biohemijskim i fizikalnim merivim - kvantitativnim - osobinama (koliini),
dok se najgrublje zanemaruju kvalitativne bioloke uslovljenosti (kakvoa). U sutini, re je o razmatranju dva pojma: hranljive namirnice i ivotne namirnice.
Pod hranljivim namirnicama podrazumevaju se sve neophodne tvari koje su
potrebneza ovekovo postojanje- u uslovima vetake ishrane, na primer. Grubo
pojednostavljeno, re je o mehanicistikom pogledu na ono to je oveku potrebno - kao to su za rad motora ulje i benzin. Pri tome nije vano kako izgledaju
proizvodnja i uvanje.
Kada se govori o ivotnim namirnicama. u sreditu procenjivanja ishrane jeste
bioloka vrednost. Jer, ono to ovek uzima kada je gladan i edan od uvek je sastavni deo ivog sveta oko nas. Setimo se svojih korena, ishrana izgleda ovako:
prvo majino mleko, posle nekog vremena ono se dopunjava vonim sokovima,
voem, povrem i konano pirinem, itaricama ili krompirom. Ukus se obogauje
solju i biljkama, odnosno suenim delovima biljaka kao zainima. Iz domainstva
dolaze jaja, mleko, mleni proizvodi poput kiselog rhleka i sira, a u posebnim prilikama bilo je mesa, mesnih proizvoda i ribe.
Zivot u etiri godinja doba zahteva uvanje hrane, radi ravnomerne raspodele
u toku godine. Ovde poinju zdravstveni problemi sa naom ishranom. U zavisnosti

od naina uvanja, ivotna namirnica pretvara se u izumiruu hranljivu namirnicu


koja zadovoljava jo samo hemijska ispitivanja.
ovek ima ula koja oblikuju samu potrebu za hranom. Kome nije poznata elja
za hranom koju pokree dobar miris! Ima li ikoga ko ne zna kako se jede oima?
Hranu miriemo, gledamo, pipamo, oseamo njen ukus. ak ju i ujemo: Legnem i
zaspivam, a sluam kako mi sarma apue u loncu!
Jedenje je mnogo vie od obinog utoljavanja gladi. Ko telesno radi potrebna
mu je snaga, a ona na usta uiazi, i to jakom hranom. Ko mnogo sedi i radi preteno
misaono, ne sme da se optereuje tekom hranom. Sasvim posebne potrebe za
hranom i piem ima sportist koji mora da bude izdrljiv. Duevno obolelim, oajnim ili utuenim osobama potrebna je posebna ishrana. Pitanja kakvoe ishrane
zamagljena su danas u savremenom potroakom drutvu, u njegovim gradovima,
osamuama (to bi, moda, bio prevod za soliter), zaguenom saobraaju i (ne)
kulturi sredstava deformisanja umesto informisanja. Duvan, alkohol, kafa, stres i
nedovoljno sna menjaju i pojedinane sposobnosti da se uoe mogunosti kako je
pojedine proizvode moguno iskoristiti u njihovom punom zdravstvenom znaaju.
Takvo ponaanje moe se razumeti, ali ne i opravdati. Nune su, znai, promene u
navikama.Godina navike - dve godine odvike.Tano, ali tojeigra u kojoj promena
dosadanjih navika znai samo dobitak. Jedino to treba da uradimo jeste da kupimo loz: da priznamo da greimo i da treba da se popravljamo.
Dananjem e oveku vrlo teko uspeti da proceni da li je neki krompir, koji bi
eleo da sauva, ozraen ili da li se u bati iii pod staklenikom uzgaja genski izmenjen paradajz, bez obzira na godinje doba. Naminkano voe i povre, od koga
bi se prethodni narataji trenutno potrovali i dobili grve u stomaku, plastino
meso, sirevi poput stiropora - pune su nam radnje svega toga, a prirode nigde
nema. Jedemo strogo belo brano, ono je, vele svilenostomakovii, lepe. Sladimo
belim eerom ili vetakim zaslaivaima ... Stomaci e poeleti proje, ali proje
nigde biti nee!
Naroit problem dananje ishrane jeste prerada namirnica i unoenje slatkia,
proizvoda od belog brana ili gotovih jeia. U belom hlebu koji danas jedemo gotovo da vie i nema vitamina, fosfata, belanevina, kalcijuma, aminokiselina i slinih
sastojaka koji su se nekada nalaziii u Ijusci peninog zrna. Sada je to samo skrobasta namirnica, dobra jedino za tovljenje svinja. Danas se unosi suvie belanevina
ivotinjskog porekla - mesom, kobasicama, jajima i mlekom. Osim toga, suvomesnati proizvodi i peciva sadre previe nepovoljnih, zasienih, masnoa (masnih
kiselina). U drutvu sa savremenim nainom ivota (suvie duvana, kafe, alkohola,
lekova, premalo kretanja, duevni stres) nuno se poveava broj oboljenja koja
obino izaziva ishrana.

Zdravlje ugroavaju mnogi tetni uticaji: vetaka ubriva (naroito nitrati);


sredstva za unitavanje tetoina (fungicidi, pesticidi, hlorisani ugljovodonici, te~
ki metaii); zagaenje okoline (voda, vazduh, tle); postupci za uvanje namirnica
(antibiotici, sumpor, nuklearnozraenje i slino); genska muijanja i prkanja (ueno
reeno manipulocije).
Za jelo ostaviti dovoljno vremena - kod pripreme polako pirjaniti, svee voe i
povre dobro oprati, hranu temeljno vakati, jesti polako, ostaviti vreme za kratak
odmor posle jela. Jer, ovde se vide mnoge osnovne greke koje se danas prave u
ishrani: nedostatak vremena za ciljanu kupovinu, svuda udobnost i nespremnost
da se uloi trud, razne sprave (zamrzivai, mikrotalasne penice) za namirnice sumnjive hranljive vrednosti (duboko zamrznutu hranu i gotova jela). Razlika izmeu
ivotne namirnice i hranljive namirnice ovde se moe shvatiti kao razlika izmeu
aktivnog i slobodnog prema pasivnom i zavisnom.
U zdravu ishranu spada i vremenska rasporeenost obroka shodno dnevnim
optereenjima. U naelu, ujutru jesti najvie i najjae, za ruak neto manje, a za
veeru najmanje i najlake, jer to povoljno utie na san. Za uinu su pogodni voe,
orasi, bademi, lenici, kikiriki.
Najbolje pie jeste svea voda. Danas voda iz vodovoda nije ba najbolja, pa se
preporuuju prirodne negazirane i mineralne vode te razni ohlaeni ajevi. Zdrava
voda za pie bie u budunosti dragoceno dobro, jer ve danas se uoava ozbiljna
nestaica.
Ishrana nije sve to ovek jede. Ako se hrana posmatra celovito, onda je hrana
potrebna celom telu, duhu i dui. Sve to mora biti usklaeno. Gleda li se tako, onda
je razumljivo zato nezdravi naini ishrane imaju poslediee (prekomerna teina,
reuma, arterioskleroza, karijes, dijabetes i jo tuta i tma gluposti), jer re je o posledici nesklada koji dugo postoji.Tako leenje ovih bolesti nikada ne moe da se
sastoji samo od promene ishrane, ali ona je uvek prvi korak ka boljitku.
Na posletku, svaki je ovek osoben i zato se ne mogu davati nikakva optevae*
a uputstva. Postoje line potrebe koje su, prema znaaju i jaini, razliito ispoljene.
Odluujua je svest o sebi i osobenosti - da ovek zna koje su mu potrebe i da ih
pravilno zadovoljava.
Sveti Jovan Lestvinik o hrani kae:Ugaanje stomaku je obmana oiju; ono
nas podstrekava da odjednom progutamo sve ono to bi trebalo da jedemo u odmerenim zalogajima. /.../ Budi gospodar stomaku pre nego to on zagospodari
tobom, a tada e biti prisiljen da se sa stidom uzdrava."
Kulinarstvo je, kau, starije od astronomije.Tako stara, a najprolaznija od svih
umetnosti, kulinarska vetina slika je prolaznosti ovoga sveta. Bolje nego u bilo
kom friideru i zamrzivau jelo se uva u receptu. Svaki put ono se pravi prema pra-

vilu jsto to, samo malo drukije", a svakaje kopija seanje na original,jedinstvena
i neponovljiva.
U ovom kuvaru dajemo posne recepte. To ne znai da mrsnu hranu odbacujemo, ali je, ruku na srce, mrsnih izmiljotina na srpskoj trpezi ve puna kapa. Prvo
pravilo ishrane u Srba glasiNikada nejedi na prazan stomak" dokza zimske uslove rada vae dobronamerno pokudni stihovi Ljubomira 3imovia:Sneg na pragu,
peenje na panju - doi, flao, u pomo okanjur
ovekjejediniivi stvor kojijedei kad nijegladan i pijekad nijeedan.uvajui
se da i u samom postu ne pree granicu neumerenog ugaanja stomaku, pravoslavni ovek, naroito onaj sklon asketizmu, esto upada u drugu krajnost - potpuno odricanje potrebeza ukusom.
Samo ne zaboravimo: trud oko pripremanja posne hrane ne znai samo podgrevanje ugoavanja trbuhu. Posna hrana nije bolnika hrana. Manastirski tipici
propisuju da hrana bude prijatnog ukusa. Ni pustinjaci za svoje retke obroke ne
biraju bljutavu hranu.Trud oko kuvanja zahvalnost je Bogu za dobra koja nam je
dao. Umenost pripremanja jela jedan je od talenata koji nam je Bog dao i ostavio
da njime slobono raspolaemo - na propast ili na spasenje due i tela.
Filosofija ivota nije samo u knjigama, ve i u loncu. Srbi sve vie umesto sa
srpskom zastavom idu pod ranjem na koji je nataknuto ruiasto, krckavo i sono
prase. Njega su ostali, navodno civilizovani, narodi izbrisaii iz svog zajednikog
pamenja i neduno se predali biljoderstvu (vegetarijanstvu). Ovim ivotinjoljubivim postupkom obesmislili su postojanje nama (i menii) omiljenog praseeg
roda, pa su izmislili razne nerajue (rostfrajne) lonce i poklopce, ne bi li poslednje
trunkeivotnosti iz iznemogle prirode to uspenije prebacili u svoje stomake. Zemljani lonac, up, zemljana uveara i testija samo su ukrasi, pa u odnaroenih, pomondijalisalih i zaglobalisanih primeraka koji su poreklom Srbi izazivaju ushieno
uenje i ciktanje. Srblji su (pogreno) uvereni da im jejedino preostalo da sveto
iz zemlje nikne pune beskrajnim glistama mlevenog mesa koje izlaze iz maine za
mlevenje ne samo mesa, ve i pravoslavnih dua. Eto jo jednog fronta na kojem
se bije bitka za due neohristovljenih i razhristovijenih naroda. Da nije tuno bilo
bi smeno: Kau da su Srbi najzdraviji narod na svetu zato to na grbu imaju etiri
vitamina S.
Obian ovek ivi u svetu koji je grubo odvojen od Crkve, od predanja onih
od kojih smo i pred koje emo jednog dana neumitno stati i raun im podneti, pa
trai mnoga uputstva kako da bogatstvo prirode to bolje iskoristi. Crkva shvata
tegobe takvoga ivota i zato je izgradila pravila o ishrani. Ona propisuju zabrane i
razreenja za pojedine vrste hrane. Osnov toaa ieste hiljadugodinje svakodnevno

iskustvo. Jo se nikada nije desiio da se neko zbog posta razboli ili da izgubi ivot.
Post moe samo da koristi. Samo - lako je zboriti, a teko tvoriti.
Punovredna hrana"punovredna ishrana';bio"eko"i slini pojmovi napravili
su nepreglednu zbrku. Postoji itava zbirka razliitih pristupa ishrani. Ima raznih
pravaca koji govore kako bi ovek trebalo da se hrani. Evo samo spiska tih uenja,
iz kojeg se moe Birher-Benerova dijeta, nicerova hrana, Brukerova hrana, vegetarijanstvo, Hejova podeljena hrana, makrobiotika, Buhingerova dijeta, Majerova
kura, rotova kura, instinktivna ishrana.
j Dug je popis i razliitih predloga za ishranu obolelih od raka, a svi su se pokazali
kao beskorisni: Mermanova dijeta, ortomolekularna dijeta, dijeta prema Kusminu,

Kulova dijeta sa mlenom kiselinom, Budvigova dijeta sa lanenim uljem, borba


protiv raka prema Kenenu i najderu, Bogomasova dijeta, dijeta protiv raka prema Maru i Klajneu, Vasarheljijev post sa belanevinama, dijeta $a sirovom hranom
prema Verlendu i Vigmoru, ulc-Frizeov dijetetski reim, Brantova kura groem,
aseova dijeta, Kremer-Denhartova dijeta, Krecova dijeta, Kohova hrana bez kiselina, praterapija, dijeta sa cveklom prema Ferenciju iTribu.
Osim ovih predloga postoji jo pet naina ishraneza oboleleod raka, koji su dokazano opasni: totalno leenje raka prema Brojsu, Gersonova dijeta, metabolika
ekoloka terapija prema Keliju, uzimanje petroleja i dijeta prema Lojpoldu/Oleru.
Knjiare su prepune raznih kuvara i kujni - od onih velikih do krajnje egzotinih.
Tako na dokoni i pokondireni svet o slavi, roendanu ili kakvoj drugoj prilici zgodnoj za prikazivanje svetskosti gotovi kualalumpurki doruak, katanganski ruak,
managvansku uinu ili bombajsku veeru. Nije muka nai namirnice, ve je teko
sve to prevariti. Vie volim jesti iz Kalkute nego glupe domae prutel
Sve e na ovek lake pretrpeti, samo mu ne recite da nije moderan! Biti tradicionalan postalo je uvreda.To znai da je neko zastareo, zatucan, glup, da svoje voli
vie nego tue, to je, naravno, strano, jerbo je dobro poznato kakva je izvesna
pernata ivina u tuega tatka.
Prilike mi evo da prozborim koju o dva uenja o ishrani koja su u Srba veoma
rairena, a dolaze nam sa Dalekog, ali nama bez valjanog razloga veoma bliskog,
Istoka. Re je o vegetarijanstvu i makrobiotici.
Vegetarijanstvo je versko-filosofski zasnovan nain ivota. Veza sa verskim vidi
se u induistikim i budistikim zajednicama, jevrejskih asketa, gnostiara i srednjevekovnim jeretikim pokretima. U Evropi je put vegetarijanstvu otvorio an-ak
Ruso. On je oveka posmatrao kao bie koje je izvorno nesposobno da ubija. Prvo
vegetarijansko drutvo nastalo je 1811. u Engleskoj. Od 1832. vegetarijanstvo u
SAD zastupa lekar S. Graham. Godine 1868. u slobodnomisleim bogoslovskim
krugovima Nemake nastalo jeVegetarijansko drutvo". Ve oko sredine 19. veka

vegetarijanstvo prelazi u okvire koji predviaju da nain ishrane treba da ide zajedno sa promenom naina ivota i da tako, na posletku, izmeni svet. Vegetarijanstvo se povezalo sareformom ivota", koja je bila preuzeia uticaje iz istonjakih
kultura. Zatvorene zajednice pokuavale su da vegetarijanstvo i reformu ivota
sprovedu u delo.
Vegetarijanstvo je povezano sa mnogim verskim skupinama. Tvrdi se da je vegetarijanstvoistiji, spasonosniji"nain ishrane, ije je delovanje na oveka preduslovza duhovna (naroito ezoterina) iskustva. Osim toga, ezoteriari, induistike
i budistike skupine polaze od jedinstva svega stvorenog (,,sve je jedno"). Svaki
poremeaj ravnotee vue, navodno, sve u zajedniku patnju. Vegetarijanstvo,
zato, daje jednostavno objanjene savremenih nedaa, a istovremeno i sredstvo
za spasenje, prema geslu:okje klanica bie i klanja!"Mnogi krugovi ezoteriara
pozivaju se pri opravdavanju vegetarijanstva na apokrifna jevanelja u kojima se,
kau, zastupa ovakav nain ishrane. Zanimljiva je okolnost da induisti - znai: vegetarijanci - tvrde da uzdravanje od mesa smanjuje agresivnost, a istovremeno se
u indijskom kastinskom poretku propisuje da katrije (ratnici) moraju da uzimaju
meso, kako bi bili sposobni da brane poredak. Osim toga, nije svaka agresivnost
loa. Postoji korisna agresivnost, koja oveku omoguava da se suoi sa onim to
ga ugroava i da se od toga odbrani.
Za vegetarijanstvo jezanimljivo miljenje dao i austrijski lekar Franc Ksaver Majer (1875-1965), koji je, inae, predlagao jedan trostepeni postupakobnove organizma. Prema njegovom miljenju, suvie hrane poinje izaziva vrenje u crevima.
Tada nastaju alkohol i kiseline.Taj alkohoi, kao u aikoholiara, oteuje jetru, krvne
sudove i nerve. Majer je misiio da nos, ui, ake i stopala u vegetarijanaca imaju
ijubiastu boju zato to se prilikom sagorevanja sirove hrane stvara aikohol koji
oteuje krvne sudove. Majer je takve nazivao endogenim aikoholiarima (pijancima iznutra).
0 oblicima vegetarijanstva ima razliitih vienja. Najirih su pogleda ovo-lakto
(jajno-mleni) vegetarijanci. Oni dozvoljavaju jaja i mlene proizvode. Na Zapadu
je ovo najraireniji oblik vegetarijanstva. Induistiki i budistiki zasnovane zajednice najvie su lakto (mleni) vegetarijanci. Nisu dozvoljena jaja, ali jesu proizvodi
od krave, praslike majinskog principa u tim verskim uenjima. esto crni luk, beli
luk, peurke, duvan, kafu i alkohol iskljuuju kao neto to ometa duh. Najstroiji
oblik vegetarijanstva - veganstvo - ne dozvoljava nikakve proizvode ivotinjskog
porekla, ukljuujui tu i buter i med. Ovome dosta naginju i zastupnici sirove hrane - ameriki novodopci (njuejderi). Za odojad i decu veganstvo je opasno, a
vegetarijancima uopte mogu nedostajati gvoe,jod, vitamin D i omega-3 masne
kiseline. Mnoge nazovihrianske organizacije iz grupe novojavljenih jeresi (Uni-

verzalni ivot, Fiat /ux) pozivaju se na vegetarijanstvo koje je, navodno, opravdao
sam Hristos i uzdiu ga do uslova za spasenje. Adventisti (subotari) svoju preporuku
da se prihvati vegetarijanstvo dokazuju ukazivanjem na prvobitni poredak u Raju.
Japanske zajednice primenjuju vie makrobiotiku, ije se uenje moe delimino
ai i u antropozofiji. Drugi pokreti - teozofi i rozenkrojceri, na primer - neguju
slobodnije vegetarijanstvo pod uticajem budizma. Kako shvatiti sutinu vegetarijanstva? Najbolje je poi od samoga imena, je r - ime kazuje sve. Re vegetarijanstvo
ima koren u glagolu vegetare, to na latinskom znai ivetikao biljka. Preneseno na
oveka-ivotariti. Sutina postojanja u induizmu i budizmu jeste priprema za prelazak u novu reinkarnaciju.Tamo nema smrti u smislu koji mi poznajemo. Postoji
samo prelazak due izjednog pakovanja u drugo. Prekjue slon, jue guter, danas
ovekoliko bie, sutra kamen, prekosutra aba. Pakovanje nije vano. Dua je tu
samo privremeno, te vie vremena treba da se posveti, recimo, meditaciji kao obliku joge (duhovno-duevno-telesnog jarma i pripremeza smrt), nego pakovanju.
Telo se odrava na najmanjem mogunom broju obrtaja, tek toliko da se ivot(inj)
ari.Zatoje, recimo,telesnozdravljeu Indijaca induista zaputenije nego u Indijaca
muslimana. Pogled na svet da jedemo cvet!
Pravoslavni veruju u veni ivot u Carstvu nebeskom, za ta se i pripremaju. Na
Zemlji smo, meutim, neponovljiva, jedinstvena bia, sazdana prema Bojem uzoru. Dua se nalazi u telu i, kada nastupi smrt, dua e napustiti telo. Nije, ipak, to telo
obino pakovanje kao u induizmu i budizmu.To telo treba da bude zdravo i snano,
jer mi nismo stvoreni da bismo ivotarili, ve iveli punim ivotom, kao slovesna i
slobodna bia. Nije isto bitiiv \iveti. Tu smo da svedoimo Istinu i duhom, i duom i telom. Ljubiti blinjega svoga kao samoga sebe ne znai samo oseanje, ve
i sposobnost da se, ako treba, stane na crtu i blinji odbrani od telesne sile koja ga
napada.Ta odbrana nee biti moguna kada je telo nezdravo i propalo. Nee biti da
je svejedno iz kakvoga je tela izala dua. Jer, neporeciva je istina da se duh, dua i
telo moraju posmatrati kao inioci koji sadejstvuju i tvore oveka kao bie stvoreno
prema obliju Bojem. Duni smo, znai, da svoje telo uvamo koliko moemo, jer
ra nismo kupili, ve dobili prema Bojem promislu. Nemamo pravo da takvo neto
propastimo nestrunim rukovanjem i da prihvatamo naine ishrane koji menjaju
veru, kada ve imamo neto svoje, utvreno Svetim predanjem i probom vremena
potvreno kao korisno i spasonosno.
Makrobiotika je pogled na svet. Zasniva se na filosofiji i svatarskom (sinkretistikom) spoju budizma, zena, taoizma i kinesko-japanskih uenja o ishrani koji
je razvio Japanac Osava. Njegovo uenje osavremenio je i dalje razradio njegov
uenik Miio Kui, pa se ono brzo rairilo po severnoj Americi i u Evropi.

Makrobiotika shvata sebe ne samo kao sistem ishrane, ve kao celovit sistem
leenja. Sve se deli prema taoistikim suprotnostima jin (ensko, prva polovina godine, uzlazno - povre, voe, teno, slatko) i jong (muko, druga polovina godine,
silazno - itarice, proizvodi ivotinjskog porekla, slano). Sve je deo jedinstva, ali
nita nije istovetno. Sve ima svoju dopunu, ali nita nije nepromenjivo izuzev same
promene.Tei se sveobuhvatnom zdravlju kroz usaglaenost ovih sila. ivotne namirnice treba zato da budu odabrane to prirodnije, u skladu sa okruenjem i dobom godine. Sveskupa, tei se to mirnijem, zadovoljnijem i od vetakog osloboenom nainu ivota, u skladu sa prirodom. Makrobiotika vidi sebe kao praktian
lut za zaustavljanjezdravstvenog i duhovnog propadanja i obnovu,
Hranljive namirnice dele se prema svojoj jin ili jang prirodi. Odluujui za podelu jeste njihov sadraj kalijuma odnosno natrijuma, ali i sadraj vode, boja i oblik,
vreme i brzina rastenja.
Za makrobiotiare je ishrana najbolje sastavljena onda kada je odnosjina ijanga = 1:5. Integralne itarice imaju, navodno, takav odnos i smatraju se savrenom
hranljivom namirnicom.
Prvobitni Osavin oblik makrobiotike vrhuni u zahtevu da ishrana bude iskljuivo od itarica. Zasluga je njegovog uenika Miioa Kuija to je ovaj nain ishrane
izmenjen tako da bude prihvatijiviji oveku Zapada.
Kui, meutim, isto odbacuje mnoge ivotne namirnice: meso, jaja, mleko i
mlene proizvode, voe i povre iz tropskih i dotropskih predela (tu ubraja i krornpir, papriku, plavi i crveni paradajz) i zaslaivae. U makrobiotici vai zapovest: Piti
samo kada se oseti e.
Za makrobiotiku ishranu odojadi i manje dece posiojikokoh"- meavina od
mlevenih itarica, susama i zrna azukija.
Makrobiotika obeava zdravlje i dug ivot, spreavanje i leenje svih bolesti,
ukljuujui i rak. Potvruje se, meutim, da je obeanje odreenim osobama radovanje. Makrobiotika ishrana ima rizike. Nizakunostenosti moeda ugrozi rad
bubrega. Ako se istovremeno unosi mnogo kuhinjske soli, to moe biti opasno
no ivot. Hraniti odojad i decu samo kokohom moe biti isto opasno. Plesnive
hranljive namirnice nisu povoljne za eludac, ve mogu da budu nosioci najjaih
izazivaa raka. Makrobiotika ishrana ne moe da izlei rak, a moe da utie da se
ovek hrani lanom nadom i propusti leenje koje zaista moe da mu pomogne. Uz
ishranu lanom nadom ide i gutanje tue duhovnosti, to moe izazvati duhovni
rak. Zanimljivo je da svi govore o telesnom raku, a niko o duhovnom. Upravo taj
duhovni moe imati gore metastaze nego telesni. On se, dodue, moe izleiti, i to
zraenjem, ali ne nuklearnim, ve onim Boga ivog i istinitog. Jedu Srbi ta im kae
Kui, a ne vide da se dua ruil

Vegetarijanstvo i makrobiotika prilagoavani su u mnogim delovima oveku


Zapada.To je svojevrsno podilaenje Ijudskim slabostima i nedostacima. Umesto
da oveka nagna da se menja i prilagoava duhovnosti koja sadri jednu vrstu
ishrane, ta duhovnost, e da bi stekla nove pristalice, prilagoava ishranu, a kroz nju
onda protura svoje uenje. Svetina hoe da ju varaju? Varajmo ju onda! Od biljke u
tanjiru do biljke u dui.
Pravoslavni post ovde je jasan i neodstupan. Pravila postoje neizmenjeno, a
da se menja treba ovek.Ta pravila su vrsta, ali ne i kruta. Podilaenja nema, jer
za njima nema ni potrebe. Sve je jasno ponueno, sloboda izbora jeste ovekova.
Prihvatio - ne prihvatio, bie na njegovo spasenje, odnosno njegovu propast.
Duhovnu stranu posta pravoslavno predanje dovoljno osvetljava i o njoj se
moe nai dosta napisanog. ta je sa postom u razmeri hrane i njenog delovanja?
Hriani obavezno poste sredom i petkom, a monasi i ponedeljkom. O postovima je sve drugaije. etiri dua posta jesu: Boini iii post o roenju Hristovom,
Vaskrnji ili Veliki post, Post svetih apostola ili Petrovski post i Gospojinski post,
posveen Uspenju presvete Bogorodice. Pored posnih dana ostaju na raspolaganju
svaki utorak i etvrtak i subote i nedelje i trapave sedmice i dani kada je post razreen. Sabere li se sve to, dobija se vie od dve stotine dana kada se ne posti. Malo li
je? Izraunato je da mirjani potpuno - strogo poste samo 36 dana tokom godine.
Od ukupnog broja dana u godini to je samo 10%. Mnogo li je?
Sveti Vasilije Veliki o postu poruuje:Svako treba da posti prema svojoj telesnoj
snazi, kako se ne bi zadovoijavao onim to je ispod njegovih mogunosti, niti se
usiljavao da dostigne ono to prevazilazi njegovu snagu. /.../ Kao to se ne buni
kada je u pitanju tvoje telesnozdravlje to mora da dri dijetu, zato se onda buni protiv posta kad je u pitanju zdravlje tvoje due? Meutim, treba da se raduje
to ti je besmrtni lekar ostavio lek da bi pobedio greh i spasao svoju duu. Kao to
su za unitenje zaraznih klica potrebne jake medicine, tako su za unitenje grehovnih klica potrebni post i molitva. /.../ lako post postoji iz drevnih vremena, on
nikada ne moe da zastari; on je uvek savremen i uvek potreban nama hrianima
kao nasuni hleb; on je jedini do sada poznati duevni lek."
Nije post samo oruje u borbi protiv demona, niti samoobuzdavanje u ishrani, niti razuman i celishodan pristup hrani. Zalazi se postom i u oblast morala, jer
je uzdravanje od grenih misli i ravih deia. Ovaj melem na duu izranjavljenu
svakodnevnim kovitlacem sluenog ivota podsea nas da postoje mnogi davno posednuti i osvojeni poloaji odbrane tela, duha i due, koje danas dre samo
malobrojni. Ako se pridruimo braniocima Istine - biemo nagraeni Ijubavlju,
smirenjem, celomudrenou, neporonou, trezvenou. Za stulanje u stroj ovih

branilaca nema prvog, drugog i treega poziva, nema karta, nema nedoraslih.
Nikad nije kasno da se pokua iii zapone!
Pravila za ishranu za vreme posta jesu, u sutini, znanja o tome ta oveku godi
i ide na korist i spasenje, uklopljena u veru pravosiavnu. Prema tim pravilima ivi
danas malo Ijudi. Mnogi su zapali u zabludu, pa poistovetili post sa nejedenjem i
umislili da je to savren nain za brzo skidanje suvinih kilograma. Ta takozvana
nulta dijeta nema nikakve veze sa pravim postom, koji koristi zdravlju. Uz to, zapadni je ovek uvrteo sebi u glavu da postiti znai odvojiti se od porodice, posla,
svakodneeice - ceiog sveta. Naravno, sasvim u skladu sa samoivou i duhovnom
amotinjom Zapada. Lako je postiti u okruenju skoro bez iskuenja koja namee
okolina. Smisao posta i jeste da se ovek u meusobnom odnosu sa svojom svakodnevnom okolinom odvai da se iskuenjima odupre i da druge, ako je moguno, uputi na pravi put jaanja duha, due i tela. Post je ienje duha, due i tela te
vraanje na put kojim se moemo barem pribliiti cilju - da ovek bude Bogoovek.To nije usamljivanje i ivot u zatvoru. Ba drugaije: Post omoguava vraanje
Bogu, ali ne samo jedne osamljene jedinke, ve i njenih blinjih. Post nije kazna,
ve radost kada se pobede iskuenja i ojaa svoja volja. Odbiti iskuenja svesno
vrhovni je dokaz slobode oveka kao slovesnog i bogolikog bia.To vraanje na
pravi put moe u bolesnih izazvati samo povoljne posledice, nekada ak i izleenje.
Posna hrana moe da deluje predupreujue, tako to spreava nastanak oboljenja
iji je uzrok neodgovarajua ishrana. Za neke boiesti posna hrana moe biti jedini
celishodan nain leenja uzroka.
Sa bioloke strane, post treba da ima dejstvo operacije bez noa. Jedna od
osnovnih postavki delovanja posta jeste ono to tradidonalna medicina naziva
ljakom iliti smeem. kolska medicina stalno ukazuje na to da nema dokaza za
takve naslage. Meutim, ako neto ne vidimo ili ne razumemo to nije dokaz da i
ne postoji. Ako se to smee i ne moe videti pod mikroskopom, opet je neosporno
da pogrena ishrana stvara u telu uslove koji mu ne gode. U tom smislu, ienje
ljake znai da se elije tela oslobode suvika belanevina, vode, kiselina i otrova.Te
naslage, ubrite otpadaka metaboiizma koje je sve vee kako je ovek stariji, usporavaju promet izmeu kapilara, nervnih eiija i elija organa.To moe biti uzrok
mnogih hroninih zapaljenja zglobova, tkiva i krvnih sudova, a stvara i povoljne
uslove za nastanak i rast tumora.
Telo ima razraene postupke za vanredne okolnosTi ishrane. Prelazi se na rad
u uslovima varenja unutranjih zaliha. Glavni posao imaju jetra i bubrezi. Rad hormona priiagoava se naredbi da se energija tedi. Kada potroi skladita ugljenih
hidrata, telo prelazi na svoje masnoe. Iz tkiva se uzima vie tenosti. Usled smanjene koliine tenosti u tkivima srce i krvotok rade lake i bolje, krvni pritisak se

sniava. Prazniji eludac smanjuje pritisak i lake se die, u krvi ima vie kiseonika,
a to povoljio utie na rad mozga i sva tkiva uopte. Post u redovnim razmacima,
kakav je pravoslavni, omoguava da se snaga organizma koristi domainski i osnaujeodbranutela.
SvetiTeofan Zatvorniko postu u vreme bolesti, neznanom verniku:Veoma me
raduje to Vam je lake. uvajte se da ponovo ne razdraite bol. to se poenja tie,
ne sluajte doktora, pitajte ga samo kakva Vam posna hrana odgovara. Nemojte
ra pitati da li smete da postite. Recite direktno: Hou da postim, kakvu hranu da
uzimam. Ma ta Vam on govorio, ne pokoravajte se! Zar je malo posne lake hrane?
Zar je nedelju dana mnogo? Eno Vam naih monahinja, neke po itavu nedelju ne
jedu skoro nita. Gospod neka Vas blagoslovi! Spasavajte se!"
U postu se smanjuje unos jestivih inilaca koji pogoduju nastanku bolesti, a u
bolesnih je vidljiv boljitak, poto vie ne deluje ono to ne godi. Post je dokazano
uspean kod prekomerne telesne teine, reumatskih oboljenja, degenerativnih
oboljenja zglobova, povienog krvnog pritiska, bolesti srca i krvnih sudova, povienih vrednosti masnoa u krvi, alergija, dijabetesa tipa II (starakog dijabetesa),
gihta i konih bolesti. Kod zapaljenske reume povoljno dejstvo posta iznenauje
staino i lekare i bolesnike, a nauno zadovoljavajueg objanjenja za to jo uvek
nema.Takoe je korist od posta sigurna i za obolele od raka, poto se elije tumora
hrane belanevinama ivotinjskog porekla. Niko ne kae da post zamenjuje leenje i da treba da se odreknemo strune pomoi lekara, ali nema utuka na istinu
da hrana u skladu sa pravilima pravoslavnog posta nikome nije kodila. Duevno
stanje oveka poboijava se kada doivi da sebe moe da zauzdava jedno odreeno vreme. Verujui duhovnu sigurnost odravaju pojaanom molitvom, te nema
tegoba kao to je slab san, na koji se ale neverujui. Njima evo prilike da upoznaju
lekovito delovanje pravoslavne molitve - umesto da meditiraju, vizualizuju, fantaziraju, dave svoje due u nazovinaunim polu - i etvrtpsiholokim tehnikama i
stvaraju tako duhovnu ljaku.
Sveti Serafim Sarovski opominje i pouava:Hranu treba da upotrebljavamo
toliko da telo, okrepljujui se, bude prijatelj i pomonik due. Inae ako telo iznemogne i dua slabi"
Svesno postupanje sa telom, duhom i duom pridonosi na posletku postizanju
unutranjeg reda -zdravlja u sveobuhvatnom smislu - i uspostavljanju spoljanjeg
reda -ivotu u saglasju sa okolinom, a nju ine i blinji i priroda.
Generacijama se Ijudi navikavaju na hranu koja se nalazi u njihovoj okolim.Tako
se stvara saglasje sa prirodom, to je osnov zdravlja, Srbi ive u oblastima koje su
bogate i nevieno plodne. Da posadi dugme - nikao bi kaput! Ova zemlja uspela
je da zatre svoje domae vrste voa. Dobila je tue, neprovereno i za ovdanje Ijude

esto nesvarijivo. Napisae mnogi znani i neznani mnoge knjige, ne bi li nas uverili
da su bolji svi kokosi nego sve nae kruke. Rendaju mi, utrljavam tigrovu masnou,
amajlijom energiju jaam.
Stigoe tako mleko i jaja u praku, vino u kesi, razni penuavi napici od kojih
se ovek naduje kao aba, a ako ih pije posle jela prostruu ga u roku od odmah,
dadoe nam mek (Donaldov) hamburger (obavezno sa 17% masnoe - nije mi
jasno kako bez hemije, a niko ne ume da mi objasni kako moe da naui bika da
pravi 17% masnu telad), izburger, fiburger, pa razne uvozne pasulje, (na)strane
ljive, voke za koje prvi put usmo i da postoje. U kui nam klavirstenvej" a u tegli
ljivastenlej"!
Nije niko u ovoj knjizi protiv neeg sa drugih prostora. U receptima koje nudimo
ima i stranih zaina i sastojaka i soje. Mnogi od tih zaina, meutim, dugo su ovde
prisutni i Ijudi su se na njih navikli. Soja ima mnoge korisne sastojke koji mogu da
spree nastanak raka, od kojeg nam, usled mnogih opaina koje su nam uinili,
preti velika opasnost. Nemamo nikakvo pravo da svom narodu ne ponudimo ono
to mu moe pomoi. Moe i neto drugo, ako ba hoemo, ali samo radi promene
i potvrde da je nae ono pravo.Time to ponegde stavimo strani zain i sastojak
pokazujemo da moemo i tue da ukiopimo u svoje, a ne da budemo neuspeno
poinduene, pojapanjene, pokineene i potajlananjenejedinke potekle izSrbije
meu lzivama.
Hrana s nogu, na brzaka, jedenje bezsedenje. Porodice su i onako rastoene, a
obaka to se sve ree okupljaju oko zajednikog obroka. 0 praznicima oderavanje i oblokavanje, posie kojih sledi odleavanje - u bolnici ili, ne daj Boe, na grobiju. Izgovor je esto gostoijubivost. Moe biti, ali gostoljublje nijederoljublje. Od
takve Ijubavi moe da se umre. Vie vrede puna dua i jabuka od srca nego domain
panj i astal to pod hranom krca. Pravednikjede da ivi, a grenik ivi da jede!
Od gotovog napravismo veresiju, pa su nam tako veretizna i deca, posebno u
gradovima. Boleljiva su, pikljava, neotporna, bleda, providna i bzivosti. Na kakvoj su hrani i dobra su! Briga o poveanju stanovnitva i suzbijanju bele kuge ne
vodi se kada neko doe u godine u kojima se prave i raaju deca. 0 tome se vodi
rauna od malih nogu.Jer,akojenekoiveo na plastici, hemiji, hormonski unakaenoj hrani punoj antibiotika, jeo s nogu, gutao gazirane napitke, nosio tesne gae
i glava mu postala etvrtasta kao televizor - tu zdravog potomstva nema!
U tunelu smo. Vidi se svetlo na njegovom kraju. Samo - da nije voz? Nije! To su
iva svetla, uitelji koji nee razobruenost due, ve odlunost i samoobuzdavanje. Pravoslavni svetitelji, neutuljeni i neugasivi svetionici koji nas upuuju i vode i
daju nam trpezu bogatu i za telo i za duu.

Kuhinjsko uninije iliti duhovna amotinja poreklom iz tanjira? Jeste! Dizanje


poklopca na pravoslavnom loncu moe biti i otvaranje prozora sa kojeg se nazire
mnogo toga zaboravljenog, zamagljenog, naopako tumaenog. ukundeda i ukunbaba, pradeda i prababa, deda i baba - svi su oni iveli veru najbolje skrojenu
prema meri oveka: pravoslavlje. Okolnosti su jednom narataju natukle tua odela
i neke druge kape. Sta onda - i dalje da nosimo te koulje sa kopanjem na leima
i kape sa praporcima? Nee biti! Obucimo svoju nonju i stavimo ajkau. Nije to
odelo ni izmodelo, ni runo, ni spram drugih mrzno. Biti trpeljiv ne znai odrei
se sebe, ve priznati da je i onaj drugi ovek. Ako je neko bio udaren pogrenom
kutlaom po glavi - pomozimo mu da doe sebi. Opasuljimo se - ne samo u erpi,
nego i u glavi!
Kae jedna lesma o Srbiji:Uzlu i dobru uveksam s tobom,zna se! Ai'ko etebe
i ko e mene od same sebe da spase?"Za to spasavanje, pored ostalog, umesto
amca - lonac, umesto vesla - varjaa, pa kreni, Srbijo, u susret Bogu ocu i majci
Crkvi, koji sa Ijubavlju ekaju da im se vrate njihova zabludela deca!
Poslednju bi, vazda, trebalo da kae neko mudar i za uzor podoban. Zato pomo,
jo jedared, nalazim u Svetom Serafimu Sarovskom:Nahrani onoga koji je gladan,
daj vode onome koji je edan, budi pravian, uvaj svoj mir i budi dobre volje!"
Autoriiurednik

NEKA PITANjA O HRANII ZDRAVLjU

A lergijenahranu

Alergija na hranu dobro je prepoznata u klinikoj medicini kao izaziva akutnih


napada astme, angioedema i urtikarije, te kao dodatni inilac u nekim sluajevima
ekcema i rinitisa. Smatra se da ove tipove alergijskih reakcija izazivaju /gE-antitela i
obino se mogu dijagnostikovati s pomou istorije bolesti i ispitivanja reakcije na
koi ili/gE~radioalergoapsorbenttestom (RAST).
Drugi tip reakcije na hranu, esto nazvanskrivenom'4li,,maskiranom,'alergijom
na hranu, predmet je suprotstavljanja ve godinama. Neki praktiari uoili su da su
skrivene alergije na hranu uobiajeni uzronik (ili okida) irokog opsega fizikih i
emocionalnih poremeaja. Prema jednoj proceni, vie od 60% stanovnitva pati od
neotkrivenih alergija na hranu. Veliki broj simptoma i poremeaja izgleda da ima
znaajnu alergijsku komponentu. Sa druge strane, mnogi konvencionalni lekari
sumnjaju u to da je skrivena alergija na hranu uobiajen problem, a neki ak poriu
da ona uopte postoji kao kliniki entitet.
Skeltici naglaavaju da se mnoga stanja za koja setvrdj , su povezana sa alergijom razlikuju prema ozbiljnosti i imaju znaajnu psiholoku komponentu. Shodno
tome, moe biti teko dase razlikuju prava reakcija na hranu i uslovljeni (psihogeni)
odgovor ili spontano pogoranje simptoma.Takoe se istie da simptomi izazvani
hranom ne bi trebalo da se nazivaju alergijama, osim ako ne moe da se pokae
imunski posredovan mehanizam. Mada je tano da bi za mnoge reakcije na hranu
bolje bilo da se kae da su netolerantnost na hranu, termin alergija koristi se da bi
oznaio neeljenu reakciju na hranu.
Zastupnici veze izmeu alergije na hranu i bolesti tvrde da se skrivene alergije
na hranu esto previaju zato to se teko otkrivaju. Za razliku od oiglednijih neposrednih reakcija hipersenzitivnosti koje mogu da budu okida za akutnu astmu
ili anafilaktiki ok, skrivena reakcija na hranu esto moe da se pojavi odloeno,
posle vie sati ili, ak, nekoliko dana.
Utvrivanje uzrono-posledinog odnosa izmeu unoenja odreene hrane i
razvoja simptoma oteana je sklonou Ijudi da postanu zavisni od hrane na koju

su alergini. Ovaj takozvani sindrom alergijskezavisnosti uoio je veliki broj kliniara i on se, izgleda, uklapa sa Selejevim opisomgeneralne adaptacije"kao odgovora
na stres. Zbog toga pacijenti esto doivljavaju kratkorono olakanje poto unesu
hranu za koju je utvreno da je uzrok njihove hronine bolesti. Ovaj paradoksni
odgovor moe sve istorije boiesti i dijete uiniti doslovno neupotrebljivim za otkrivanje skrivenih alergija.
Do sada je utvrena veza izmeu alergije na hranu i sledeih oboljenja: migrena, artritis, sindrom iritabilnog kolona, inflamatorne bolesti creva (ulcerozni kolitis i
Kronova bolest), astma, aftozne ulceracije, nefritiki sindrom, oboljenjeune kese,
rekurentni Otitismedia, poremeaj nedostatka panje (hiperaktivno dete), druga
alergijska stanja (umor, enureza, esto mokrenje, epilepsija, bruksizam, grevi u
dece, ekcem, psorijaza, urtikarija, purpura, trombocitopenija, gojaznost, hronini
bronhitis, rinitis i IgA-nefropatija).
U 10% osoba reumatine promene, neke infekcije (sinusitis, zapaljenje srednjeg
uva), opstruktivni bronhitis ili slini problemi mogu biti izazvani i alergijom na mleko i mlene proizvode ili hleb i kvasac. Zato bi valjalo da se proba da se na 7-14
dana mleko i mleni proizvodi iskljue, pa da se razvoj stanja prati i vidi da li ima
poboljanja. Ako nema, probati da se na 7-14dana iskljue hleb i testa sa kvascem
i da se prati razvoj stanja. U zavisnosti od toga posle kojeg iskljuivanja nastupa
poboljanje, te namirnice treba da budu iskljuene.
Skrivene alergije na hranu esto se mogudemaskirati"eliminacionom dijetom.
Poto je pacijent neko vreme bio na hipoalergenoj dijeti (obino 1-3 nedelje), hronini simptomi gube se ili poboljavaju i telo se iz stanja alergijske zavisnosti (koje
odgovara Selejevom stanju adaptacije) vraa u stanje poviene budnosti i osetljivosti (koje odgovara Selejevom stanju uzbune). U ovom stanju hipersenzitivnosti
unoenje neodgovarajue hrane izaziva brzu i izraenu reakciju, to pacijentu omoguava da prepozna alergene na koje pre nije sumnjao.
Idealno bi bilo da se prouavanje skrivene alergije na hranu izvodi u dvostruko
slepoj placebo kontrolisanoj studiji, kako bi se iskljuili placebo odgovori i spontane fluktuacije u ozbiljnosti simptoma. U svakom sluaju, alergija na hranu jeste
vaan, a esto previan, uzrok (ili okida) za veliki deo hroninih fizikih i mentalnih
poremeaja. Rutinska primena eliminacionih dijeta u klinikoj praksi mogla bi prilino da povea stopu odgovora u mnogim stanjima koja se teko lee.

vakanje

Ljudi bi pre svega trebalo dovoljno da vau.To pomae ne samo boljoj probavi,
ve utie povoljno na zatitu i regeneraciju zuba. itavo neobraeno podruje i
pravi izazov jeste bioelektrika i elektrohemija zuba. Oni su, prema strukturi, kristali,
i to najtvri u Ijudskom organizmu.Ta kristalna struktura propada .kada slabi elektrino polje koje dri kristale. Ba tu jesu mnoga objanjenja za ono to se deava
sa ovekovim zubima.
vakanjem se stvara elektrini naboj. Kada se ne vae, svi produkti u oralnoj
sredini i celokupni potporni aparat zuba deluju u suprotnom smeru i tako pomau
streptokokama da se, privuene naelektrisanjem kristala, zalepe za zube. Moe
ih odbiti samo zatitno elektrino polje oko zuba, a ono se stvara kada se vae.
Grupe stanovnitva ija se ishrana najvie odvojila od prirodne i koje najmanje vau imaju najloije zube. Vie od 95% Amerikanaca ima kvarne zube kada odrastu.
Kvarenje zuba najee je oboljenje u SAD, ee nego grip. Nedovoljno vakanja
jeste akumulativna devijacija: genima stie informacija da zubi nisu vie tako potrebni i zato su, iz generacije u generaciju, sve slabiji.To se dogaalo, i dogaa se,
civilizovanim" narodima.
Zato se sve manje vae? Najvie je u pitanju nain ishrane, ali i ceo socijalni
sklop. Jede se s nogu, hrana je sve vie ona brza, instant, mnogo je stresa, nema se
vremena da.se jede polako, da se svaki zalogaj preturi po ustima i savae najmanje
28-30 puta, sve, ako je moguno, uz tihu muziku koja oputa.

Zagaenjeideca

Niko ne moe pobei zagaenju tetnim materijama preko vazduha, vode i tla. injenica da se, na primer, u majinom mleku nakupljaju dioksini odnosno hlorisani
ugljovodonici i optereuju odoje trebalo bi da bude razlog za osudu odgovornih,
ali ne i razlog da se prekine ivotno neophodno dojenje. to je vie tetnih stvari
u okolini, to je vanija ovekova lina sposobnost odbrane, a ona se najbolje gradi
dojenjem.
Zato prvih 6 meseci samo majino mleko, a onda poeti sa vonim sokovima,
koji se daju na kaiicu, kuvano voe (recimo - jabuke), onda dinstano povre (na
prim er- krompir), a na kraju pirina, kukuruz ili krompir kao osnovna hrana. Kako
se zubi razvijaju trebalo bi da im se daje da neto rade, to znai uvoenje sirove
hrane, vrstih plodova i celog zrna kukuruza.

Moramo, znai, od malih nogu navikavati decu da sve jedu. Utvreno je da su


za zdravlje i umni razvoj oveka presudne prve godine ivota, pa se zato u dananje vreme bebama starim nekoliko nedelja ve daje raznovrsna hrana, bogata
istovremeno proteinima, vitaminima i mineralnim solima. Gotovo je s branastim
kaicama od kojih su deca postajala bucmastija, ali i mlitava. Danas odojad ve
hranimo vonim sokovima, kaicama od povra, mesa i ribe.

Mleko

Kravlje mleko je majino mleko za telad i shodno tome njegov sastav nije prikladan
za oveka (u poreenju sa Ijudskim majinim mlekom, kravlje mleko sadri suvie
belanevina, suvie soli, suvie fosfora i previe je preraeno). Mleko se lako kvari,
izloeno je svim moguim mikrobima i u njemu se nakupljaju sve otrovne materije
iz tela krava.
U naelu, mleko nikada ne bi trebalo da se natura deci ili odraslima. Mleko ne
smatrati napitkom i ne davati da bi se pilo! Mleko se moe dopustiti kao dodatak musliju, kaama ili u obliku kiselomlenih proizvoda, budui da se oni ne piju,
nego vau, i svojim kulturama podravaju crevnu floru. Mleni proizvodi kao to
su kajmak i sir jesu vredne ivotne namirnice, ako se uzimaju svei ili to manje
konzervirani.
U novije vreme pojavili su se na tritu mnogi vetaki obojeni proizvodi od
mleka koji su vrlo prijatnog mirisa. Oni se nipoto ne preporuuju! Upotreba vetakih boja u ivotnim namirnicama izaziva opravdana strahovanja. Moe biti da
su te boje i jedan od uzronika raka, a svega to je sumnjivo treba da se odreknemo.
Deci treba da se daje nepreraeni jogurt i sve kravlji sir, a ako hoete da budu
ukusniji-sam i dodajte vanile, kakaoa ili domaeg dema.

Kiselaibaznasredina

Eksperimenti sa mikoplazmama, hlamidijama i trihomonasom pokazali su da se


ovi mikroorganizmi odlino razvijaju u kiseloj sredini (rN 5,8-6,3), dok seivotvorni procesi najbolje odvijaju u baznoj sredini. Kiseline uvek koe ivotne funkcije.
Kisela hrana smanjuje koliinu baznih soli i u krvi i u elijama, pa tako smanjuju
ivotnu snagu. Paraziti koji pojaano upijaju masne i belanevinaste hranljive materije izluuju u krv mlenu kiselinu, perokside i toksine i ine ju kiselom. Radovi

nemakog nobelovca Otoa Varburga, iz 20-ih godina 20. veka, pokazali su da elije
tumora stvaraju oko sebe blago povieno kiselu sredinu, koja pogoduje njihovom
razvoju,
Zbog svega ovoga trebalo bi da se kontrolie acidobazna ravnotea, odnosno
acidobazni disbalans (rN vrednost) krvi. Normalna rN vrednost krvi je 7,35-7,45, i
na nju bi prilikom svakog pregleda morala da se obrati panja, kako bi se odgovarajuom promenom ishrane pomoglo uspenosti leenja. Acidobaznu ravnoteu u
krvi i mokrai zdrav ogranizam sam odrava. Bolesnom je potrebna pomo u tome.
Osim toga, nauka jos nije jasno utvrdila kako se odvijaju procesi acidobaznog metabolizma u elijama, ali to ne znai da oni nisu znaajni.

ivotne namirnice

ivotne namirnice

sa kiselim (-) dejstvom - na 100 gr

sa kiselim (-) dejstvom - na 100 gr

badem

-2

jeam, kuvan

-6

bakalar

-5

jemeno brano

-2 0

belance, svee

-5

junetina, peena

-23

borovnica

-6

kavijar

-11

bukvin ir

-60

kajmak

-17

govedina

-17...-25

kikiriki

-12...-17

graak, baren

-1

kobasice

-3...-10

guetina

-13

komisbrot

dvopekod peninog
brana
dvopekod raanog
braia

-10
-9

dimljena govedina

-14

edam ersir

-6

umance,svee

-33

zeetina

-20

zobene pahuljice

-13

jaja

-16

kukuruz

-8
-5

kukuruzne pahuljice

-4

kukuruzni tirak

-6

kunievo meso

-20

lenik

-2

linjak

-14

losos

-3

margarin

-7

mladi list kupusa (u

-4

prolee)

jegulja

-7

jezik

-24

o v n u js k o

jeam, glazirani

-1 0

masno

-21

mozak
meso, srednje

-9

ca
(-) - 100 gr

ca
(-) - 100 gr

ovetina

-14

slanina

-7 ...-10

omlet

-13

smrak

-4

parmezan sir

-5

srnetina

-23
-15

pastrmka

-9

suvo groe, sa semenom

paetina

-22

teletina, bez kosti

-28

piletina

-24

teletina, kotlet

-23

pirina, glazirani

-11

uretina

-20

pirina, integralni

-18

haringa

-17

proso

-2

heljda, glazirana

-7

penica,glazirana

-8

hleb od mekinja

-6

penini beli hleb

-11

hleb od peninih ili

penini griz

-10

raanih mekinja

penino brano

-3

crveni kupus

-13

-11

crna digerica, telea

-14

-6

okolada, gorka

-7

raano brano

-16

pagete

-8

svinjetina

-1 9

unka

-16

ra,glazirana
raani hleb

-7

ivotne namirnice sa baznim (+)

ivotne namirnice sa baznim (+)

dejstvom - n a lOOgr

dejstvom - na 100 gr
dinja

+2...

artioke

+3 ...-4

banane

+5... +8

+7.

bela rotkva

+4... +6

+30...

beli kupus

+4

beli luk, kuvan

+5

biskviti

+ 1 ... +7

blitva, svea

+8

boranija, uta

+12

boranija,zelena

+4

bundeva

+2

gloginje, suene

+15

zaini
zelena salata

+86
+5 ... +7

zeleni kupus (u jesen)

+0,1

karfiol, baren

+2... +5

keleraba, krtola

+6

keleraba, listovi

+18

kelj

+3

kesten

+3 ... +9

kiseli kupus

+5

ca
(+) - 1 100 gr

ca
100 gr
(+) - 1

kokos

+3...+5

roga

+49

krastavac

+3... +8

rotkvice

+6 ... +8

krompir, sirov

+7...+10

krompirovo brano

+0,3

krompir-pire

+5

soivo, bareno

+0,4

kruke

+3

spana baren

+11

lisiarka

+4

spana kasniji

+27

loika, kuvana

+4

spana, mladi

+8

lukvlaac

+8

suvo groe, bez semena

+8

maslaak

+19

urme

+6...+10

masline

+34

cvekla

+9

+7

celer, listovi i stabljike

+8

miroija

+18

celer, svei koren

+1

mleko

+3... +5

cikorija

+7

+S.+8

crvena repa, krtola

+11

+4

crvena repa, listovi

+27

ostrige

+10

crna rotkva

+23

pavlaka

+3

crni luk

+0,5

paprika, zelena

+2

ampinjoni

+2

pomfrit

+13

argarepa;;b.arena

+4

ren

+3

argarepa, sirova

+9 ...+10

ribizla

+7

eerna repa

+8

eerna trska

+3

mepasa

mleko, kondenzovano
nektarina

smokve, suene

+28 ...
+36

Svee mleko moe da prija, ako se jede kaiku po kaiku i dobro natopljeno
pljuvakom. Da li voe deluje kiselo bazno - to zavisi kako od koliine pojedene
za jedan obrok, tako i odzdravstvenog stanja creva. Voeje najbolje uzimati ujutru,
zagrejano i posuto sa malo mlevenog umbira. Voe i drugu sirovu hranu nikada ne
jesti posle nekog kuvanog jela. Nain pripreme takoe moe da ima uticaja.
Ovaj spisaktreba da bude samo neka vrsta usmerenja. Ne bi bilo celishodno da
ishrana uvekzavisi od tabela. Ono to se jede sa uivanjem - bolje se i iskoristi.

Jod

Jod je neizbean za normalno funkcionisanje titaste lezde. Bez joda ne mogu da


se stvaraju hormonititastelezde.Ti hormoni ukljueni su u mnogobrojne vane
procese u metabolizmu i regulaciji krvotoka. Rad titastelezde utie i na plodnost
mukaraca i ena, normalan razvoj dece u majinoj utrobi i duevno stanje.
U periodu rastenja hormoni titaste lezde naroito su vani, poto utiu na
tefesni razvoj u skladu sa uzrastom kao i na procese sazrevanja mozga te na intelektualne sposobnosti povezane sa tim.
U najveem broju sluajeva joda danas nema dovolzno u tlu. Razlog za to jesu
geoloki procesi u poslednjem ledenom dobu7 koji su iscrpli jod iz tla. Od tada
nema dovoljno joda u ishrani ivotinja i Ijudi. Veliki deo stanovnitva pati zato od
posledica nedostatka joda. Uz to ide i okolnost da veliki deo Ijudi slabo jede morsku
ribu i morske ivotinje, koji su bogati izvori joda.
Dugotrajan nedostatakjoda izaziva, poto se potroe rezerve joda u telu,zdravstvene probleme, jer titasta lezda reaguje ogranienim stvaranjem svojih hormona. To za posledicu ima smanjenu funkciju titaste lezde - hipotireoidizam. Ova
bolest veoma utie na telesne i duevne sposobnosti. Simptomi su letargija, lenja
creva, nepodnoenje hladnoe, ukoenost i grevi u miiima, sindrom karpalnog
tunela i menoragija, i oni nastaju postepeno. Intelektualna i motorna aktivnost usporavaju se, tefna se poveava, kosa i koa postaju suvi, a glas dublji. Moe se javiti
i guenjeza vreme spavanja. Kod uznapredovale klinike slike oboleli ima tupo,
bezizraajno lice, proreenu kosu, periorbitalne otoke, uvean jezik i bledu, testastu, hladnu kou. Moe se javiti i miksedemska koma. Zbog respiratorne depresije
raste Rso2 u arterijskoj krvi. Porast ove vrednosti remeti acidobaznu ravnoteu (rN
vrednost) krvi. rN vrednost jeste funkcija odnosa NSOz (koji reguliu bubrezi) i Rso2
(koji reguliu plua). Porast vrednosti Rso2izaziva acidozu - poveanu kiselost, koja
je povoljna za razvoj mikroorganizama, te je zato kod hipotireoidizma poveana
sklonost infekcijama.
titasta lezda tokom vremena moe da se bolesno povea. Razvija se jodna
struma (guavost, krofule). Guavost nije samo kozmetiki problem. Vee strume
pritiskaju jednjak i dunik i krvne sudove u predelu grla. Mogu nastati tekoe u
gutanju, nedostatak vazduha i oseanje utuenosti. Kao posledica due prisutnih
struma mogu se javiti promene tkiva titaste lezde i stvaranje tumora.

Zaravstveni rizici nedostatka joda


period oplodnja

rizik poremeaj plodnosti mukaraca i ena

razvoj u majinoj utrobi

endemski kretenizam (duevni poremeaj sa


nagluvou)
poviena stopa deformiteta ploda, pobaaja i
mrtvoroene dece
struma novoroenadi

novoroenad

poremeaj sazrevanja mozga, rastenja i intel ektualnog


razvoja
poremeajisluha
sindrom nedostatka vazduha
nedovoljnosazrevanjeskeletnog sistema
pubertet

* mladalakastruma
* poremeaj razvoja mozga, sa tekoama u uenju i
opaanju
* povien rizik od arterioskleroze
* struktrune promene titaste lezde

odrasli

struma sa kompi ikacijama


smanjena funkcija titaste lezde
poviena funkcija titaste iezde (hipertireoidizam)

Simptomi hipertireoidizma jesu: nervoza, palpitacije, emocionapna iabilnost,


pospanost, tremor, hiperaktivnost creva, izraeno znojenje, nepodnoenje vruine,
oligomenoreja, amenoreja i gubitak na teini uprkos ndrmainom ili poveanom
apetitu. Pacijent je anksiozan, nemiran i teskoban. Koa je topla, vlana i barunasta. Dlanovi su eritematozni, a i nokti mogu biti odvojeni od podloge. Kosa je tanka
i svilenkasta, a fini tremor moe da zahvati prste i jezik. Javlja se buljavost oiju.
Kako stoji stanje sa unosom joda u savremenoj ishrani? Evo nekih pokazatelja:
Preporuene koliine joda i stvarni unos (u mikrogramima joda dnevno)
nedostatak

uzrast

preporueno

stvarni unos

bebe koje sisaju

50-80

40-50

10-30

deca 1-9godina

100-140

60-100

40

mladi,odrasli

180-200

120

60-80

trudnice, dojilje

230-260

110-125

120-135

Leimo, znai, uzrok, a ne posledicu? Dobro, onda kako nadoknaditi jod?


Joda u neznatnim koliinama ima u namimicama koje jedemo svakoga dana.
Moe li naa titasta lezda iz tih namirnica da izvue dovoljno joda za normalne
dnevne potrebe? Ne moe!
Primer: krompir sadri 40 fig. joda u kilogramu. Da bismo uneli koliinu joda
potrebnu dnevno odrasloj osobi (oko 200 ), morali bismo pojesti 5 kilograma
krompira!
Prilagoenom ishranom moguno je poveati unos joda. Njega, meutim, ima
dovoljno samo u morskoj ribi i morskim ivotinjama. ta je sa ostalim namirnicama?

namirnica

koliina
po porciji jod u
u jig

koliina
namirnica

po porciji

jod u

- u jig

pg

60

200

ananas, 1 krika

100

zobene pahuljice, 6

bademi

100

kaika

bakalar

150

61

zovin sok, 1 aa

banana, 1 kom.

100

jabuka, 1 srednja

125

jabukovsok, 1 aa

200

beli kupus, sve ili

150

jaje, kokoije, 1 kom.

60

borovnice

125

jegulja, dimljena

100

breskva, 1 kom.

100

jogurt sa 7,5% masti,

150

11

150

22

250

masti

100

buter, 1 pakovanje
govea digerica

100

14

kajsija, suena

100

kajsija, svea

100

kamamber sir sa 45%

30

50

50

20

propren

brokoli, svei iii


propreni

govee meso

100

1 aa
kajmak sa 20-40%

graak

150

grejpfrut, 1 kom.

200

groe

100

guije meso

150

30

12

knedle od griza i jaja

125

50

knedle od
integralnog brana

125

150

15

knedle od krompira

100

15

ementaler sir sa 45%


masti, 1 krika
zelena salata
zeleni kupus,
propren

masti
kikiriki, peen i soijen
kifla, sa jodiranom
solju

koliina
po porciji
-u p g

jod u

kokosov orah

100

kokoije meso

150

16

namirnica

kopar, propren

200

kruka, 1 srednja

125

kukuruzeerac

150

lenici

100

(2 vea)

mandarine, 2 kom.
mast, svinjska
mleko punomasno,
1 aa
mleko sa 0,3% masti,
1 aa
mleko sa 3,5% masti,
1 aa

150

krompir, Ijuten

no

-y g r.
plavi kupus, sve ili

150

125

200

ribizlin sok, 1 aa

200

riblji fileti, panirani

150

263

rotkva

150

12

rctkvice, 10 kom.

100

15

12

propren
pomoranua, 1 kom.

100

pomorandin sok, 1
aa

100

10

150

solju, 1 reanj
svinjsko meso

100

200

15

sir topljeni

30

11

skua, dimljena

40

40

150

10

smokve, suene

100

salama, sa jodiranom

musli, 5 kaika

50

sok od povra, 1 aa

200

11

ovnujski but

100

spana, baren

150

17

orasi

100

suncokretovo seme

20

100

3
4

osii

150

telee nicle'

pavlaka, 1 aa

150

tikvice

150

trenje

100

tunjevina

150

57

haringa

150

31

hleb beli

30

45

12

60

45

150

23

paprika, svea ili


proprena
paradajz

150

150

pastrmka

150

pasulj

150

hleb meani, sa
jodiranom solju
hleb od integralnog

peurke

brana, 1 krika

pirina, deiimino
kuvan

hleb polubeli,
1 krika

pistai, peeni i

argarepa, svea ili

soijeni

proprena

'

no

-y g r.

argarepin sok,
1 aa
tuka
unka, sa jodiranom
solju, 1 reanj

200

14

150

30

12

Istraivanja su pokazala da jod poveava sposobnost leukpcita da unitavaju mikroorganizme koji izazivaju bolesti.
To je osnova prirodne otpornosti bolestima. U bolesnika sa arteriosklerozom
koji uzimaju jod poboljava se krvna
slika - vii je sadraj hemoglobina i broj
eritrocita, smanjuju se hoiesterol i lipoproteini.
Kada su ivotinjama u hranu dodavali jedinjenja joda i drugih mikroele-

menata, u tih su se ivotinja aktivirali svi ivotni procesi, a naroito reproduktivna


funkcija. U mujaka se poveavala koliina sperme, poboljavala otpornost i pokretljivost spermatozoida, a u enki se poviavala stopa oplodnje, smanjivao se broj
pobaaja i mrtvoroenja.
Majke koje u svoje dece, bez obzira na uzrast, primete sklonost ka depresivnosti,
mlitavost, lako zamaranje, bezvoljnost, slabosttrebalo bi da dete odvedu lekaru i
krenu sa nekim sredstvom koje dodaje jod i tako sreuje rad titastelezde. Gesto
ovi poremeaji mogu da navedu lekara da dete poalje psihoterapeutu, zanemarujui problem sa titastom lezdom.
U stara vremena, od dananjih bolja, lekari su pacijentima propisivali jodoterapiju. Moguno je da su Ijudi zbog toga od raka i infarkta oboljevali manje i kasnije
nego danas. Jodoterapija poinjala je davanjem 1 kapi 5%joda. Onda jesvakoga
dana dodavana po 1 kap, sve dok se ne doe do 20 kapi. Onda je sledilo izvoenje
iz terapije - svakoga dana po 1 kap manje. Doze vie od 8 kapi uzimane su iz dva
puta, a doze vie od 12 kapi iz tri puta. Ako je stanje bilozaputeno, izbegavalo se
da se uzima vie od 3-4 kapi dnevno, kako se ne bi izazvala otra reakcija. Jod je
rastvaran u malo mleka (30-50 gr) i uzimao se 30 minuta pre jela, a posle toga se
pila prokuvana voda, kako se ne bi nadraili sluzokoa, jednjak i creva.
Kura jodoterapije ponavljana je najmanje tri puta godinje, ako nije bilo drugih
mogunosti da se unosi jod. Na primer, uzimanjem morskog kupusa ili algi. Jod je
naroito vaan u prolee, kada je hrana siromana jodom, i leti, poto sejod gubi
znojenjem.
Inae, jod ne mora da se daje samo u mleku. Moe i u tirku, u jogurtu ili soku
od paradajza. Vano je samo da je to neka neutralna sredina, koja je povoljna za
eludac i sa kojom jod moe odmah da se proguta, da se ne zadrava u ustima.
Za rastvaranje joda moe da se koristi voda u kojoj se kuvalo ito ili pirina.Ta je

voda jako dobra, jer u njoj ima dosta vitamina V, a inae je vrlo prijatna za creva i
eludac.
Skrob je, zapravo, tirak. Nekada se tirak koristio za tirkanje vea. Danas se to
(sa veom) vie ne radi. tirak je pravljen od krompira. ta bi smetalo da se i ovek
nekako utirka iznutra? Nita. Mogao bi da se izrenda sve krompir i potopi u vodu.
Ostavi se da voda izvue sastojke iz njega i to bi bila samo skrobna voda. Moe
krompir i da se skuva, pa da se upotrebi voda u kojoj se kuvao. Bilo bi to najjednostavnije i najdeiotvornije.
Naunici su jo na poetku 20. veka otkrili korisnost plavog joda. On smanjuje
nivo hoiesterola i eera u krvi, isti krvne sudove, poveava aktivnost leukocita i
broj eritrocita, jaa imunitet. Plavi jod priprema se na sledei nain: u 50 grtople
prokuvane vode rastvori se 1 kaiica 5% joda. Sve se promea i doda se 1 puna
kaiica krompirovog skroba, onda se sve stavi na tihu vatru i, uz povremeno meanje, dodaje se 200 rp. prokuvane vode i pusti da provri. Ostavi se na vatri jo
2-3 minuta, sve dok se ne stvori plavi sirup. Uzima se svakog drugog dana po 4-8
kaiica posle jela 1 put dnevno. Za bolesnike sa kardiovaskularnim oboljenjima
uzimaju se po 2 kaiice, i to dve nedelje po 2 kaiice 1 put dnevno svakog drugog
dana, a posle toga po 2 kaiice 2 puta dnevno, isto svakog drugog dana. Kura traje
dva meseca, a trebalo bi da se godinje sprovede 2-3 puta.

Vitamini da, aii ne vetaki!

U novije vreme sveje vea moda da se uzimaju sredstva Roja sadre vitamine i elemente u tragovima. Osnovna postavka koja se koristi kao osnova za uzimanje takvih preparata jeste da vitamina nema dovoljno i da su oni odlina zatita od oboIjenja koja mogu da nastanu kao posledica zagaenja ivotne okoline i, u naem
sluaju, bombardovanja - radioaktivnog, biolokog i hemijskog zagaenja. Kako bi
se svim tim loim uslovima doskoilo - moraju se uzimati dodatni vitamini.
Tu se pravi prva greka. Naime, nemaki strunjaci skoro su dali svoje miljenje
da uzimanje vetakih vitaminskih preparata uopte nije potrebno i da uravnoteena i raznovrsna ishrana nudi sasvim dovoljno vitamina i bez dodataka.Tu se vidi
zamena teza koju potura industrija: umesto da se promeii ishrana i vrati u prirodne
i tradicionalne okvire - nude se vetaki vitamini. Umesto prirodnog - sinetika.
Ne moe se sve oznaiti kao vitamin. Oznaka da je neto vitamin znai, osim
ostalog, da su telu potrebne veoma male koliine te materije i da ju telo, po pravilu,
ne moe proizvoditi samo.

Druga greka jeste miljenje da se vitamini mogu uzimati bez ikakvih ogranienja i da mogu da ih uzimaju svi. Kod vitamina A, D, E i K mogu da se jave predoziranja - hipervitaminoze, sa veoma tekim posledicama. Hipervitaminoze mogu da
se vuku dugo i da budu prepoznate tek posle dueg ispitivanja, jer pacijentima ne
pada na pamet da kao moguni uzrok svog pogoranog stanja pomenu vitaminske
preparate koje uzimaju, a lekar pred sobom ima sliku bolesti koja zahteva detaljno
ispitivanje. Vitamin S moe u velikim koliinama da bude opasan po osobe obolele od ira na elucu, jer moe da izazove rupturu i krvarenje. Osim toga, isto je
bacanje para uzimanje vitamina S u tabletama od 1.000 mg, budui da organizam
dnevno apsorbuje samo 75 mg. ovog vitamina, a sve ostaio izbaci se mokraom.
Industrija reklamira svoje vitamine slikama koje prikazuju poeljan model ponaanja.Tu vai sledea maksima:Srean sam jer sam uspean - uspean sam jer sam
zdrav - zdrav sam jer uzimam vitamine - najbolji vitamini su vitamini nae firme!"
Moda je najbolji primer zaluenosti nekim dodatnim preparatom koenzim
Q-1Q. On se preporuuje kao sredstvo koje je kljuno za obolele od bolesti srca
i kae se da ga u hrani nema dovoljno, te da mora da se uzima u vetakom preparatu. Navodno je koristan za smanjivanje rizika od raka, pojaanje imuniteta i
usporavanje starenja. Nemaki priruniko alternativnim oblicima leenja koji je
izdala dravna ustanova za kontrolu kvaliteta roba i usluga kae sledee:Gnjenica
da se Q-10 u telu oigledno proizvodi u dovoljnim koliinama, da nisu poznate
pojave deficita i da nije dokazano da postoji delotvornost posle uzimanja Q-10 dali
su osnova da'Nemako drutvo za ishranu'donese ocenu'beskoristan preparat',,.
Koenzim Q-10 javlja se inae u dovoljnim koliinama u kukuruzu, soji, orasima i
masnim uljima, te mesu i ribi (sardini i skui).
U nas je rairena pojava da pojedini lanci prodaje koji rade prema principu multilevel marketing (MLM) prodaju veliki broj razliitih preparata koji se predstavljaju
kao vitaminski preparati ili dodaci ishrani. U asopisima koji predstavljaju te proizvode uvek se nalazi slika nekog lekara ili farmaceuta koji govori o delovanju tih
preparata na odreene poremeaje zdravlja - bolesti. Pominju se oboljenje kod
kojih odreeni preparat deluje.Time se ovi preparati defacto, a u smisluZakona
o proizvodnji i prometu lekova"(Slubeni list SRJ", 9. april 1993.), mogu smatrati
lekovima ili pomonim lekovitim sredstvima.
Meutim, oni ne ispunjavaju uslove koji su propisani pomenutim zakonom, te
je njihovo stavljanje u promet pod imenom dodatka ishrani dovoenje potroaa u
zabludu i lano predstavljanje, a i krenjeZakona o proizvodnji i prometu lekova".
To to ova sredstva - praktino: lekove- preporuuju farmaceuti i osobe koje po
kuama prodaju ove lekoveznai i da postoji krivino delo nadrilekarstva. Naime,
lek moe da propisuje samo doktor medicine ili doktor stomatologije.

Ako i mogu da se ostave po strani sve ove okoinosti o vitaminima i dodacima


ishrani koji se prodaju preko MLM i nepostojanje svih potrebnih ispitivanja i dozvola, moe se postaviti pitanje oko naina unoenja tih preparata u zemiju. Oni
obino ulaze u privatnim automobilima, jer ih izzemalaa u naem okruenju unose
prodavci lanovi mree.Tu se izbegava obavezna sanitarna kontrola lograninih
vlasti i plaanjecarine, to je direktno ugroavanjezdravstvene bezbednosti zemlje
i finansijskog sistema.

Uravnoteenaishrana

Pogrena ishrana pridonosi mnogo nastanku bolesti metabolizma i krvotoka. Ako


nesaglasnost metabolizma ostane da lostoji, nastaju hronine bolesti. Metabolizam odreuje i telesnu odbranu. Pre nego to se promene u telu mogu izmeriti,
osetiti iii uoiti, imunski sistem je ve odgovorio na hranu koja na neki nain nije
bila odgovarajua. Koliki je znaaj ishrane za nastanak svih bolesti jasno je kada se
vidi da neke bolesti mogu da se razvijaju tek poto je savladana telesna odbrana.
Praviia ishrana odrava i sreuje osnovne funkcije tela: metabolizam, krvotok i odbrambeni sistem. Nekada se desi da hrana mora da ponovo pokrene te funkcije.
Prirodne hranljive namirnice jesu neto celovito, sreeno, stvoreno. One na
telo deluju drugaije nego vetaki stvorene materije. Prirodne namirnice imaju
sastojke ije osobine jo nisu poznate. Povoijno dejstvo takozvanih sekundarnih
biljnih materija otkriveno je tek poslednjih godina. Re je o sastojcima hranljivih
namirnica koje se javljaju samo u veoma malim koliinama, ali ine znatan deo
zdravstvenog delovanja biljne hrane.Tako, na primer, alicin iz belog luka i izotiocijanat iz krstaica deluju protivbakterijski. Flavonoidi, koji postoje u svim vrstama
povra, a ima ih naroito u brokoliju, mogu da ponite delovanje materija koje
izazivaju rak. Izgleda da mnogi sastojci koji postoje u jednoj hranljivoj namirnici
deiuju sjedinjeni sasvim drugaije nego svaki sastojak posebno.
Uravnoteena ishrana obezbeuje svakoj osobi onu koliinu hranljvih materija,
vitamina i elemenata u tragovima koja mu je potrebna da bi bio zdrav i sposoban
za rad, ne ugroavajui pri tome svoje zdravlje bilo kakvim vikom. Istovremeno,
uravnoteena ishrana znai i pravilnu koliinu hrane, koja se razlikuje od oveka do
oveka i zavisi od optereenja kojima se izlae, godina i zdravstvenog stanja.
Ne smemo se hraniti naslepo. Od onoga to jedemo zavisi i nae zdravlje. Mesojedac je snaan i pokretljiv, ali ako preteruje tokom godina e mu se u krvi nagomilati tetni holesterol i urea, patie od kostobolje... Ko stalno jede hranu bogatu

skrobom i slatkie ubrzo ezapaziti kako postaje gojazan, a verovatno e oboleti


od dijabetesa. Skromni vegetarijanac, za koga mnogi misle da je mnogo pametan,
poee posle nekog vremena da osea slabost i istroenost, jer e mu sve telesne
zalihe biti iscpljene.
Uveren sam da je ovek svatojedac. Do hrane je oduvek dolazio ne samo sakupljanjem plodova (korenja, biljaka, voa), nego i lovom i ribolovom. U svim zemlzama sveta, meu najzaostalijim plemetima, sretamo najraznolikije izvore hrane.
Uroenici, dodue, nastoje da dou do mesa krupnih ivotinja i korenja i hranljivog
voa, ali isto tako grickaju i sitne insekte i najmanje bobice koje im prua priroda. U
zemljama gde je veget.acija oskudna, na primer u Laponiji, Ijudi poseu iza krljavim biljkama kao to su alge i liajevi. Slino je u pustinjskim krajevima.
Znai li sve ovo da se namirnice ivotinjskog porekla iskljuuju? Naravno da ne
znai! One se moraju unositi, ali umereno i kad im je vreme.Trebalo bi da se potuje
raspored velikih postova i drugih posnih dana u godini, a da se ostalim danima
unose namirnice polut jaja, mlenih Iroizvoda, ribe, mesa. To je sve hrana koja je
ovde u skladu sa narodnim predanjem, navikama i potrebama. Zamislite samo sliku
da Indus na tamonjoj vruini i vlanosti vazduha zaklapusa slaninu sapunjaru, sve
sa belim lukom i uz okanje. Pao bi iz mesta! Zamislite, opet, kosaa na Rajcu koji
pre kosidbe pojede dve ake bambusovih klica. Pao bi i on, i to kao letva!
Meso treba da sejede, ali samo provereno, od ivotinja koje su se hranile prirodno. Govee i ovca pasu travu na livadi, a ta njihova glavna hrana nije obraivana
vetakim dodacima kakvi se daju teladi i svinjama.Teladi se sve ee daju branene kae kojima dodaju antibiotike, ne bi li ih zatitili od zaraze. Meso njihovo
jeste belo, ali je bljutavo i nedovoljno hranljivo, nekada ak i opasno.Tim mesom
unosi se u telo odreena koliina antibiotika, organizam se na njih navikne, pa vie
uopte ne deluju kada u bolesti moramo da ih primamo.
Da ne bude na kraju ovog razmatranja o hrani da nisu date nikakve jasne preporuke, evo predloga koje bi namirnice valjalo upotrebljavati svakoga dana, koje
ne ba svaki dan i kojih se valja kloniti.

Svakog dana:
integralna zrna itarica i pahuljice, svee, bareno i pirjanjeno povre, oiene
mahunarke, orasi, bademi, lenici, razno semenje, nerafinisana ulja, kiselomleni
proizvodi, negazirane i mineralne vode, svei biljni ajevi, (blago jodirana) morska
so, svee i natopljeno sueno voe, hleb i peciva od integralnog brana, sokovi od
povra i gusti sokovi od voa, voni aJevi, med, uti eer, prirodni zaini, neglazirani pirina.

Ne ba svakog dana:
riba, jaja, meso, domaa slanina i unka, domaa svinjska mast, soja, skuvani
nezaslaeni kakao, kvas, kafa, pivo, vino, malteks, zeleni aj, domai slatkii.

KSoniti se:
hleb i peciva od belog brana, beli eer, rafinisana ulja i rafinisane masnoe,
glazirani pirina, kuhinjska so, voe i povre u konzervama, proizvodi od krompira,
mleko u prahu i kondenzovano mleko, meso u konzervama i suvomesnati proizvodi, vetaki zaini, vetaki zaslaivai, iznutrice (u njima se nakupljaju kadmijum i
olovo), vetaki slatkii, vetaki vitamini, sredstva za mravljenje, vetaki sokovi
od voa i povra, gazirani napici, sokovi u prahu, vetake arome.

Prijatno!

TODoKiN 9

U zdrav nain ishrane spaa i uzimanje preparataTODoXIN" Preparat se uzima


najmanje42 dana, uz hranu koja je prema pravilima posta i receptima koji su dati u
ovoj knjizi ili drugim receptima koji odgovaraju posnoj hrani prema pravoslavnim
pravilima, to znai da su iskljuene namirnice ivotinjskog porekla. Posle prva 42
dana uzimanja moe se napraviti pauza, zavrava se post, hrani se mogu dodati
namirnice ivotinjskog porekla ili se moe nastaviti sa posnom hranom - sve u
zavisnosti od toga kako kome odgovara, Najvanije je da se ovek ne optereuje i
da sve ide lagano, oputeno i bez stresa.
TODoXIN'je dijetetski proizvod na bazi meda i bilja. Primenjuje se kao dodatak ishrani svih osoba, bez obzira na uzrast. Proizvod ne sadri nikakve vetake
sastojke ili konzervanse.
Dugorona delotvornost uzimanja/JODoXiN"-a proizilazi iz sinergizma farmakolokih dejstava meda i bilja. Izuzetno visoka podnoljivost proizvoda omoguava
da se koristi due vreme, bez ikakvih tetnih posledica. Bolesne osobe mogu da
uzimaju preparat bezobzira na medikamentoznu terapiju koju primaju, budui
da do sada nijezabeleen nijedan sluaj interakcije;/TODoXIN'-a i bilo kojeg medikamenta.
U predklinikim i klinikim studijamaJODoXIN"je davan pod kontrolom lekara. Zapaeni su sledei efekti:
mogunost oralnog uzimanja preparata i laka resorpcija
dobra bioloka iskoristivost i prolaznost kroz barijeru k rv - mozak
vrlo dobra podnoljivost, sa veoma retkim i blagim nuspojavama
podizanje i rekonstrukcija prirodnog imuniteta
smanjivanje sadraja potencijalno onkogenih virusa u serumu do ispod granice detekcije
smanjivanje tumora, metatumora i migrirajuih malignih elija do ispod granice detekcije

'TODoKIN'je potpuno prirodan preparat, koji nema nikakvih kontraindikacija


niti bilo kakvih interakcija ni sa jednim obiikom medikamentozne ili nemedikamentozne terapije. Preparatje proao i sve tri faze ispitivanja koje se zahtevaju za
lekove i/ili pomona lekovita sredstva - higijensko, toksikoioko i kliniko ispitivan je - i dobio je iskljuivo pozitivna mifjenja. Ispitivanja su izvrena na sledeim
ustanovama:
Nacionalni institut za rak (National Cancer Institute), Betezda - Vaington,
SAD
Karolinki institut-Odsekza imunologiju (Karolinska Institutet- Department
of /mmunology), Stokholm - prof. Sven Briton i prof. Mikael Jondal
Technical Service /aboralories, Misasaga - Ontario, Kanada
Savezni institutza ispitivanjeivotnih namirnica (Bundesanstalt fur/ebensmitteluntersuchung in Graz), Grac, Austrija
Medicinski fakultet Univerziteta u Londonu - Odsek za virusologiju (University
College/ondon Medical School -Department ofVirology) - prof. R. S.Tedder
Kraljevska slobodna bolnica - Odeljenje za retroviruse (The Royal Free Mospitai - Department of Retrovirology), London -prof. C. /oveday

,/ . 1"

UZIMANjE PREMA UZRASTU

Decado12m eseci:
prvi dan: pre doruka i veere po 1/2 kaiice
drugi dan: pre doruka, ruka i veere po 1/2 kaiice
od treeg do 42. dana: 4 puta po 1/2 kaiice
Decaod 12mesecido2godine:
prvi dan: pre doruka i veere po 1 kaiicu
drugi dan: pre doruka, ruka i veere po 1 kaiicu
od treeg do 42. dana: 4 puta dnevno po 1 kaiicu
Deca od2-3 godine:
prvi dan: pre doruka i veere po 2 kaiice
drugi dan: pre doruka, ruka i veere no 2 kaiice
od treeg do42. dana: 4 puta dnevno po 2 kaiice
Deca od 3-6 godina:
prvidan: pre doruka i veere po 1 manju kaiku
drugidan: pre doruka, ruka i veere po 1 manju kaiku
od treeg do 42. dana: 4 puta po 1 manju kaiku
Deca od 6-9 godina:
prvidan: pre doruka i veere po 1 veu kaiku
drugidan: pre doruka, ruka i veere po 1 veu kaiku
od treeg do 42. dana: 4 puta dnevno po 1 veu kaiku
Deca starija od 9 godina iodrasli:
prvidampre doruka i veere po 1 veu kaiku
drugi dan: pre doruka, ruka i veere po 1 veu kaiku
od treeg do 42. dana: 4-6 puta po 1 veu kaiku

Preparat se moe davati ili integralno (kao kaa) ili isceen u sok, ako dete ili
odrasla osoba ne podnosi celulozni deo sastojaka. Sok se dobija tako to se kaa
cedi kroz dvostruku sterilnu gazu kao kada se, na primer, pravi sok od vianja: gaza
se skiopi oko mase, pa se onda uvre sve dok se ne iscedi sav sok. Suvi deo se baci,
pa se sipa nova koiiina mase, sve dok se ne iscedi sva sadrina teglice. Isceeni sok
uva se u dobro zatvorenoj staklenoj posudi, na hladnom i tamnom mestu.

RECEPTIZA DOPUNSKE PREPARATE

itopunosnage
Za slabe iliiscrpljene, ali izazdrave ~ nee da im kodi.
Uvee potopiti 1-2 kg penice i ostaviti da odstoji do jutra. Ujutru penicu kuvati najmanje 3 sata, uz povremeno dodavanje malo vrele vode, dok se svako zrno ne
otvori. Pred kraj dodati 50-100 gr suvog groa, samlevene orahe, lenike, badem,
i zavriti sa kuvanjem. Voda ne treba da se oceuje. Ovako pripremljeno ito uvati
u friideru i uzimati, kad god se oseti glad, po jednu inijicu, sa medom, utim
eerom, cimetom ili kakaom.
Za osobe sa slabim stomakom ito treba da se pasira i toj masi da se dodaju
mleveni badem, mieveni orasi i suvo groe. Kad se masa ohladi, dodaju se orai,
cimet, med ili uti eer.

Proso za cienje organizma


Za osobe koje imaju slabu resorpciju, crevne ieludane tegobe iprobleme sa stomakom, ali iza ostale.
Prvo treba skuvati 3 litra blagog aja od kima, majine duice, ubra iii majorana
(origanoa), procediti i ostaviti da se ohladi. Potom jednu olju prosa pomeati sa 5
olja aja i ostaviti da odstoji 5 sati. Posietoga 20 do 30 minuta dinstati, poklopljeno, na malo nerafinisanog ulja, celer, argarepu, cvekiu, beli i crni luk. Zatim dodati
proso, dolivati aj i sve zajedno kuvati, dok se dobro ne skuva.

Kapiodbelogluka
Briljivo oistiti 350 gr sveeg beiog luka, dobro ga izgnjeiti u avanu i ostaviti
da stoji pola sata na sobnoj temperaturi. Skinuti garnji deo luka i ostaviti na dnu
200 gr produkta bogatog sokom. Presuti to u bocu od tamnog stakla i doliti u nju
200 gr 90%-og medicinskog alkohola. Bocu zatvoriti i drati na hladnom i tamnom
mestu. Posle 10 dana tenost procediti krozgustu gazu kao kada se cedi sok od vi-

anja - uvrtati gazu dok se ne iscedi sva tenost iz gustog dela. Proceenu tenost
vratiti u bocu i ostaviti da stoji jo tri dana.
Ovaj iscedak uzimati tri puta dnevno 20 minuta pre jela. Poeti uzimanje sa 2
kapi i svakoga dana dodavati jo po 2 kapi, sve dok se ne doe do 26 kapi. Kapi
uvek razblaiti u 50 gr soka od paradajza ili hladnog mleka. Dozu od 26 kapi odravati dok se ne potroi sva tenost.

Penineklice
Vitamine i mikroelemente ne morate kupovati, bez obzira kako bili reklamirani.
Sve ih moete dobiti i kod kue, i to iz - proklijale penice, koja se priprema vrlo
jednostavno.
U dve tegle od 1 litra sipati po 3-5 kaika oprane penice. U prvu teglu nasuti
vode i drati ju 24 sata na toplom mestu. Posle ta 24 sata vodu iz prve tegle prosuti,
teglu ponovo zatvoriti i ostaviti da stoji. Istovremeno naliti penicu u drugoj tegli i
ostaviti da stoji 24 sata. Posle toga prosuti vodu iz druge tegle, poklopiti ju i ostaviti,
a do tada je u prvoj tegli penica ve proklijala. Ona je spremna za upotrebu i treba
samo da ju operete prethodno prokuvanom i ohlaenom vodom.Tako, koristei
naizmenino dve tegle, moetesvakoga dana imati spremnu porciju proklijale penice, a sa njome i sve materije koje su nam potrebne.

Musli-pahuljice
Moe se kupiti gotov, u prodavnicama zdrave hrane, ili napraviti kod kue od
zobenih pahuljica, suenog voa, suvog groa i seckanih oraha, badema i!i lenika, sve potopljeno u sojino mleko ili sok od paradajza, najbolje uvee, kako bi do
ujutru lepo omekalo. Jede se za doruak, a moe se dodati rendana argarepa,
malo rendane cvekle ili korena celera

Sve pahuljice - zobene, jemene, kukuruzne, raane - mogu se jesti i u vreme


posta, samo to se natope u sojino mleko ili sok od paradajza.
Struganiren
Imanjiren
1 oljajabukovogsireta
med
Jedan manji ren nastrugati, dodati olju prirodnog jabukovog sireta i kuvati zajedno. Ohladiti posle kuvanja, procediti i u dobijenu tenost dodati onoliko meda
koliko ima tenosti. Ohladiti i uvati u plastinoj ili porcelanskoj posudi. Uzimati
ujutru i uvee pre spavanja po 1 kaiku ove smee.

Selenizkvasca

Dnevno potrebna doza selena sadrana je u 2 gr kvasca, koje, pre uzimanja,


treba da se preliju kipuom vodom, kako bi se kvasac inaktivisao, onda se to popije
rastvoreno u soku od paradajza ili nezaslaenom mleku.
Preparatzaslucajevedehidracijeorganizma

Skuvati 1 litar vode i ostaviti da se ohladi. Posebno skuvati pirina i procediti


vodu u kojoj je kuvan. Odnos pirina i vode, kada se stavlja da se kuva, treba da
bude 1:6 (na 1 olju pirina 6 olja vode). Na taj nain dobija se tzv. koncentrovana
pirinana voda. Od prethodno prokuvanog litra vode odasuti 1,2 dl i na preostalih
8,8 dl vode dodati 0,7 dl pirinane vode i 50 gr meda. Sve zajedno promukati,
kako bi se sadrina izjednaila. Da bi tenost dala oekivani efekat, odnosno imala
puno dejstvo, ne sme joj se dodavati vie od 50 gr meda. U tom sluaju bi se, naime,
tenost izvlaila iz crevnih resica, a ne bi ulazila u njih. Pomenuti sastav omoguava
siguran ulazak tenosti u organizam, bez obzira na to da li je re o deci najmlaeg
uzrasta, odraslima ili starijim i bolesnim osobama.Tenost treba da se pije u gutr
Ijajima od jedne, najvie dve, kaike. Maloj deci bie dovoljno i po 1-2 kaiice na
svakih 5-10 minuta.
Ukoliko se preparat pravilno primenjuje, obolelom skoro da i nee biti potrebna nikakva infuzija. Izovoga se izuzimaju hitni sluajevi, kod kojih je neophodna
intervencija lekara.
Preparatzaublaavanjetegobadigestivnogtrakta

Kod raznih tegoba eluca, tankog i debelog creva, raznih divartikula, parazita,
upala, lenjih creva i slino. treba da se pije terrost spravljena na sledei nain: 2-3
oprana i sitno iseckana limuna sa korom staviti u lonac sa teinski istom koliinom
korena celera (dobro opranog i takoe sa korom), preliti sa 2,5-3 litra vode i kuvati
sve dok u loncu ne ostane 1 litar tenosti. Zatim procediti i piti kao aj. Pre kuvanja
ovomese mogu dodati 3-4 ena belog luka, malo lista celera i/ili peruna. Istotako,
prema potrebi, moe se dodati i uti eer, ali njega dodati desetak minuta pre kraja
kuvanja, kako bi se izjednaio sa tenim sadrajem voa i povra.

Preparatza sluzokou probavnog trakta


Po 300 gr svee muke i enske bokvice i 300 gr svee hajduke trave (sve dobro
oprano) sitrio iseckati u mikseru, kako bi iz dobijene smese mogao da se iscedi sok.

Ukoiiko je odvie suvo za mikser, dodati maio aja od bokvice i hajduke trave.
Dobijeni sok procediti kroz dvostruku sterilnu gazu. Piti 3 puta dnevno po 1 kaiku
pre jela (na prazan stomak) i uvati u nemetalnoj posudi.
Ovaj sok veoma blagotvorno utie prvenstveno na sluzokou eluca i organa za
varenje, a isto tako dobar je i za ceo organizam uopte.
Preparat za mikrobialne tegobe digestivnog trakta (Escherichia coli i drugi uporni i teko izleivi crevni patogeni paraziti)
Dobro oprati i isitniti 400 gr lista celera.Tome dodati dva (u mlakoj vodi) oprana,
a potom iseckana, limuna sa korom. Sve zajedno preliti 1 litrom vrele vode, poklopiti i ostaviti da odstoji 24 sata. Posle toga procediti i piti 3 puta dnevno, pre jela, po
1 oljicu. Uzima se 42 dana, uz obavezan doruak iskljuivo od zobenih pahuljica,
kuvanih najvie 5 minuta. Osim toga, uzimati 3 puta dnevno pre jela po 1 kaiku
,,TODoXINbr. V'.

Kuglica odpropolfca
U sluaju infekcije digestivnog trakta ili sa razloga potrebe njegovog ienja,
bez obzira na uzrok, obavezno jednom do dva puta dnevno (najkasnije do 17.00
sati) od istog propolisa napraviti kuglicu veliine veeg zrna graka, drati ju u
ustima desetaksekundi (nevakati!) da se malo razmeka, a onda progutati. Efekat
e brzo biti vie nego oigledan.

Preparatza pro icavanje zidova krvnih sudova


Oistiti 30 enjeva belog luka (ili 3 vee glavice) i sitnq iseckati.Tri cela limuna
(sa utom korom) dobro oprati mlakom vodom, obrisati kuhinjskom krpom, iseckati na sitne komade i pomeati sa belim lukom. Sve staviti u manji lonac i preliti 1
litrom prethodno prokuvane i ohlaene vode. Sadraj zagrevati do 70-80 stepeni
ili, u nedostatku termometra, dok voda ne poneda struji. Vano je da voda ne prokljua, inae e biti izgubljen sadraj aktivnih supstanci. Lonac skloniti sa poreta,
poklopiti i ostaviti da odstoji 12 sati. Sadraj zatim procediti i u staklenoj flai uvati
u friideru. Najmanje40 dana uzimati po 1 dl ove tenosti svakoga jutra, na prazan
eludac. Za puno dejstvo potrebno je etiri puta spravljati ovaj preparat, s obzirom
na to da e jedna flaa trajati 10 dana.
Re je o snanom preistau krvi i zidova krvnih sudova, koji viestruko povoljno deluje na itav organizam.
Preparat od Ijuske jajeta - z a spreavanje i nadoknaivanje manjka kalcijuma
Ovajpreparat moe da se uzima tek posle zavrsetka posta.

Dobro oprati i izbrisati 5-7 jaja. Zatim ih izlupati, odstraniti sadraj (belance i
umance), a ijusku ubaciti u teglu od 1 iitra. Potom ih preliti sokom od limuna (da
se napuni tegla) i ostaviti da odstoje 12 sati u friideru. Procediti (Ijusku iz cediljke
vratiti u tegiu) i piti po 2 oljice dnevno, a uz to obavezno uzimati i po 1 kaiku
ribljeg ulja dnevno, bez obzira na doba dana. Ovaj preparat mogu da uzimaju i
deca i odrasli.

Ajer-konjak
Ajer-konjak moe da se uzima tek kada sezavrsipost Akose ajer-konjak daje deci,
umesto komovice se, u istojkoliini, stavlja kupinovo vino.
Paljivo mlakom vodom oprati 6 jaja (bioloki ispravnih i kvalitetnih, to se
prepoznaje po jakoj Ijusci) i, radi zatite od salmonele, dezinfikovati ih 70%-nim
alkoholom. Poreati jaja u mali lonac (ne razbijati ih!) i preliti sokom od 12 zrelih
limunova, tako da sva budu potpuno prekrivena sokom. Lonac odloiti u friider
da odstoji 7 dana, s tim to jaja povremeno treba paljivo da se promeaju, proveravajui da li su sva i dalje prekrivena sokom od limuna. Posle 7 dana Ijuske bi
trebalo da su rastopljene. Dobijenu masu procediti i dodati joj 250 gr meda i 3 dl
komovice (moe i alkohola), kako bi se masa razredila i resorbovala sve sastojke,
ali i zatitila najprirodnijim konzervansima. Zatim sve dobro promeati. Preparat
drati u friideru, u staklenoj ili porcelanskoj (nikako metalnoj ili plastinoj) posudi
ili flai. Istog dana kada se zapone uzimanje ovoga preparata valja odmah pripremiti novu koliinu (od 5-7 jaja), kako bi za 7 dana bila spremna, jer e do tada biti
potroena prva koliina.
Ovaj izuzetan antioksidans treba svakodnevno da se pije po 2-3 oljice, odnosno tako da u roku od 7 dana bude utroena predviena koliina. Preparat (ajer-konjak) uzimati 6 nedelja. Uzovo obavezno uzimati svakoga dana po 1 kaiku ribljeg
ulja, u bilo koje doba dana.
Osim ovih preparata predlaemo i dve kure koje se mogu sprovesti bezobzira
na nain ishrane (posna ili mrsna hrana). Primenom tih postupaka moguno je
u velikoj meri oistiti organizam od nakupljenih otpadaka i dovesti ga prilino u
red.

Kurasagroem
Najjednostavnija kura sa groem sastoji se u tome da se tokom 2 nedelje pojede dnevno 1-3 kg sveeg, zrelog i dobro opranog groa, i to samo sok i meso
ploda, a ne i kotice i koa ploda.Takavjedangroani dan"poinje ujutro uzimanjem 1/2 kg groa na ve pomenuti nain, a jedan sat kasnije dorukuje se oljica

biljnog ajas malim komadiem crnog hleba. Prepodne sejede ponovo 1/4 do 1/2
kg groa, a isto tako i sat pre ruka, umesto uine i, konano, sat pre veere. Za
ruak i veeru uzimaju se jela u v^oma malim koliinama, a masna, kisela i zainjena
jela treba bezuslovno da se iskljue. Strogo su zabranjene sve vrste salata, sire,
vino, pivo i sva pia koja sadreugljen-dioksid (S02): pivo, soda-voda, koka-kola,
ampanjac, kao i mleko.Treba takoe da se izbegava voda, beli hleb, a najvie jela
od mesa. Uspeh se pokazuje uskoro, a povisuje se, ako se osim groa to manje
uzimaju druga jela i pia. Najbolji poetak kure s groem jeste jedan do dva dana
strogog posta. Probava brzo poinje da se sreuje, naslage masti na telu nestaju,
vodene otekline na cevanicama i bedrima postaju manje, nestaju reumatine potekoe, odnosno spreava se njihov poetak, brzo nestaje peenje eluca i goruica, nestaju zapaljenski procesi probavnih organa, a i sve potekoe ili poetne
neistoe koe i koni osipi. Izluuju se nakupljene vee koliine vode, uzrokovane,
na primer, sranim bolestima, te nastupa osetno olakanje u radu srca.

Kurasamedom
Tri puta dnevno za vreme 10 nedelja pije se u gutljajima 1/2 oijice biijnog aja
(1/2 kaiice meavine jednakih delova kamilice i stolisnika). Svaki put 1 sat pre
doruka, pre ruka i 1 sat posle veere aju se dodaju sledee koliine meda:
1. nedelja: tri puta dnevno po 1/2 kaiice meda
2. nedelja: tri puta dnevno po 1 kaiica meda
3. nedelja: tri puta dnevno po 1,5 kaiica meda
4. -7. nedelja: tri puta dnevno po 2 kaiice meda
8. nedelja: tri puta dnevno kao u 3. nedelji
9. nedelja: tri puta dnevno kao u 2. nedelji
10. nedelja: tri puta dnevno kao u 1. nedelji
Med se dodaje onda kada se biljni aj toliko ohladi da se moe piti. Najbolje je
da se itava dnevna koliina aja pripremi ve ujutro, doda med, da se popije koliina odreena za jutro, a ostala dva obroka spreme u termos-bocu. Kura se, prema
potrebi, moe ponoviti posle stanke od 2-3 nedelje, dok ne nastupi znatno i trajno
poboljanje opteg zdravstvenog stanja.To zavisi od zdravstvenog stanja i telesne
konstitucije. Za vreme kure treba da se izbegava svako uzimanje alkohola i ruskog
aja, isto tako i sva pia koja sadre ugljen-dioksid (S02): pivo, soda-voda, voni i
osveavajui napici sa sodom, mlado vino ili ira. Puenje treba za vreme ove kure
potpuno da se obustavi. Treba da se dri i odreena dijeta: uzimati lako svarljivu

hranu, malo mesa, ali ne svinjsko i svinjsku mast, mnogo sveeg povra, mnogo
kiselog zelja, po mogunosti sirovog, jela od sira, upotrebljavati samo blago vinsko sire, a ne alkoholno sire, ne uzimati jake zaine, soliti malo, ako je moguno
morskom solju.

OPTE PREPORUKE

Prilikom pripremanja hrane uopte, bez obzira da li je posna mrsna, trebalo


bi da se, ako je moguno, pridrava nekih preporuka koje su ishod iskustva
sa hranom koju danas uzimamo. tetne utieaje ne moemo izbei, a!i njihovo
delovanje moemo prilino smanjiti. Evo nekih saveta ta bi vaijalo raditi, ako
elimo da se koliko toliko zdravo hranimo i zatitimo:
iskljuiti beli hleb i jesti samo crni hleb od integralnog brana
umesto belog brana koristiti integralno ili kukuruzno brano, a za zaprke i
pivski kvasac
vodu iz vodovoda (esmovau) prokuvavati ili, mesto njer piti ajeve
beli konzumni eer iskljuiti, a mesto njega koristiti uti eer ili med, s tim to
se med ne sme stavljati u pretopla jela ili vrue napitke
umesto kuhinjske soli koristiti za kuvanje morsku so
upotrebljavati jabukovo domae vinsko sire, a ne alkoholno
koristiti nerafinisano i hladno ceeno ulje (suncokretovo, maslinovo ili od kukuruznih klica)
jesti to vie voa, povra i itarica
uzimati to vie kakaoa i cimeta
jake zaine (biber, kari, Ijutu papriku) moguno je zameniti lekovitim i zainskim biljem (nana, bosiljak, ruzmarin, majina duica, kim, umbir), koje takoe daje veoma lep ukus hrani, a blago deluje na eludac
ako u ishrani nedostaje kompleks vitamina V, moe da se pije rastvoren pivski
ili hlebni kvasac sa utim eerom
u prostorijama gde se boravi i/ili spava ne drati isparljive hemijske supstance
(naftalin, lakovi, dezodoransi i vetaki mirisi)
izbegavati dodir sa pesticidima i insekticidima u bilo kojoj sredini riba bi trebalo da se pee (u rerni ili na ringli, uvijena u aluminijumsku foliju) iii da se
bari neposredno pred spavanje popiti neki od zelenih ajeva: nana, kopriva,
kamilica, bosiljak...

SEDAM DANA PRED POSTIPOSLEPOSTA

Ljudi koji nikada do saa nisu postili valjalo bi da se pre poetka posta pripreme na
izmenjenu ishranu. Prelazak na posnu hranu ne sme da bude odjednom - s neba,
pa u rebra. Mnogi su odustali zato to nisu mogli da se naviknu i to su odjednom
- pogreno - iz temelja promenili ishranu. Svaka promena zahteva vreme i pripremu.
Evo preloga za jelovnik koji bi trebalo da se primenjuje 7 dana pre poetka posta. Ovaj jelovnik mogu da primenjuju i zdravi i bolesni, i to ne samo za pripremu,
ve i 7 dana posle zavretka nekog od velikih postova, kako bi se organizam polako
vratio na hranu sa namirnicama ivotinjskog porekla. Kao to poetaknetreba da
bude iznenadan, tako ne bi valjalo ni da se odmah po zavretku posta ovek naklopi na mrsnu hranu, jer mogu da sejave eludane tegobe i slini problemi. Samo
polako, sa pripremom, i problema nee biti.
1 . dan
doruak: pecivo od crnog hleba, rovito jaje, sve sok prva uina: pare pite od
jabuka ili bundeve
ruak: orba od meanog povra, kuvano soivo, salata od bele rotkve, limunada od jednog limuna sa utim eerom
druga uina: peena jabuka ili dunja
veera: penine klice, pomeane sa kefirom ili jogurtom

2. dan
doruak: polubeli ili crni hleb premazan namazom od rena ili mladim sirom,
zelena salata
prva uina: sok od kupine borovnice, sa malo lenika, ili sokod argarepe
ruak: orba od celera, dinstana argarepa sa perunovim liem i belim lukom,
peena riba, bareni krompir, limunada sa kvascem
druga uina: vona saiata od nekoliko sezonskih plodova
veera: kaamak od kukuruznog brana, sa mladim sirom i jogurtom

3. dan
doruak: kaamakod kukuruznog brana, sa mladim sirom i jogurtom
prvauina: hleb namazan pekmezom od ljiva ili drenjina pre ru k a :so k od
sveeg kupusa
ruak: kuvani kupus (bezzaprke) sa junetinom, argarepom, keapom ili paradajzom, limunada od jednog ceiog limuna
druga uina: peena bundeva
veera:k\\cesa kefirom ilijogurtom
4. dan
doruak: crni hleb namazan medom, rovito jaje ijogurt prva u ina:sokod cvekle, argarepe ili jabuke
ruak:orba od jema, pire od spanaa ili koprive, prilog od barenog integralnog pirina, limunada od jednog limuna
druga uina: jabuka iii nekoliko mandarina
veera: klice sa kefirom ili jogurtom

5dan
doruak: sendvi od crnog hleba sa renom, peenom ribom i salatom
prvauina: vona salata od jabuka, oljutenog groa, mandarina, kruke (najbolje bi bilo sezonsko voe sa domaeg podneblza)
ruak: kuvani pasulj bezzaprke, sa paradajzom ili keapom, peena paprika sa
uljem, belim lukom i jabukovim siretom ili saiata od rendanog kupusa
i ceiera
veera: klice sa kefirom ili jogurtom

6dan
doruak: pecivo od crnog brana, sa jogurtom ili sveim sokom prva uina:
salata od povra (cvekla, bela rotkva, celer) pre ruka: voe i sok od
tog istog voa
ruak: supa od tikvica, karfiola i luka, sa malo pavlake, uve od sezonskog povra sa uftama, limunada
druga uina: nekoliko suvih smokava, badem, lenik
veera: kliee sa jogurtom ili kefirom
7.dan
doruak: crni h leb, peena nem asna riba, ajvar, sir, aa soka od p arad ajza sa

celero vim listom ili so k o d ceiera

prva uina: domai biskvit


ruak: supa od paradajza, punjene paprike ili musaka od kelja bez mesa, pita od
bundeve, limunada od jednog limuna
veera: klice sa jogurtom ili kefirom

Uzmalo voije i mate moguno je^zamenjivanjem navedenih sastojaka, praviti


razne kombinacije. Ovaj sedmodnevni jelovnik moe se menjati i usklaivati prema
ukusu i mogunostima. Valja se potruditi da pripremljena jela budu lepo i matovito serviranajer to esto odluujue utie na apetit.

NAMAZI

Ajvarodplavog paradajza
1kg plavog paradajza
2 crvena paradajza
2 paprike babure
2 glavice crnog luka
3-4 ena belog luka
1/4 olje maslinovog ulja
1 oljica vinskog sireta
perunov listf iseckan
biber/umbir
morska so
Ispeen piavi paradajz, jo vru, oljutiti i ostaviti da se cedi. Babure ispei na
plotni, oljutiti, oistiti od semenki i ostaviti da se ocede. Crveni paradajz oljutiti,
oistiti od semena i isei na krupnije komade. Na maini za mlevenje mesa samleti
plavi paradajz, crveni paradajz, paprike, crni i beli luk, propriti malo na maslinovom ulju i zainiti siretom, dodati so, biber/umbir i perun. Sluiti kao prilog uz
bareni krompir ili kuvanu ribu.

Premazodoraha
75groraha
5crnihmaslinkif bezkotica
5 zelenih maslinki, bez kotica
1 konzerva sardela, oceena od ulja
2 kaike miroije 1 kaika senfa sok od 1 limuna
4 kaike maslinovog ulja
Sve sastojke, osim ulja, samleti u mikseru, pa onda dodati ulje. Sve jo malo
izmutiti. Namaz uvati u friideru.

Sardine sa crnim lukom


1 konzerva sardela
1glavica crnog lukaf sitno seckanog
1 kaiica senfa
sokod l/2limuna
Sardine izgnjeiti, dodati crni luk i senf, i sve lepo izmeati. Dodati limunov sok,
jo jednom izmeati i - mazati.

Ribljinamaz
1konzerva sardela
1/2 konzerve tunjevine
1krastavac senf
perunov listmorska so
Izgnjeiti sardinu i malo tunjevine, dodati senf, izrendan krastavac i iseckan perunov list, i posoliti. Sve dobro izmeati i ohladiti.

Povrezasendvie
1plavi paradajz
1glavica belog luka
3 crven a paradajza
4 crne zemike
2 kaike maslinovog ulja
sokod l/2limuna
biber/umbir
morska so
Plavi paradajz oljutiti i isei na krugove. Malo posoliti i poprskati sokom od
limuna sa malo bibera/umbira. Sve izmeati i staviti da se pee na rotilju. Crveni
paradajz isei na krugove. Beli luk oljutiti i ispei u rerni. Kada je sve to gotovo,
isei i pripremiti zemike - presei ih popreko i otvoriti. Namazati ih belim lukom
pomeanim sa maslinovim uljem, poreati plavi paradajz, a preko toga krugove
crvenog paradajza, poklspiti gornjim delom od zemike i siuiti. Zemike se pre
mazanja isto mogu malo staviti na rotilj.

Paradajzi bodiljaknahlebu
5 paradajza
5 ena belog luka
lOkaika maslinovog ulja

10 sveih iistova od bosiljka


10 kriski crnog hleba
biber/umbir
morska so
U pleh poreati hieb, premazati gornju stranu uljem i zapei u rerni 15-20 minuta na 200-220 stepeni. Ovamo paradajz isei na kockice i dodati iseckan beli luk,
isitnjen bosiljak, biber/umbir i so. Izmeati i ocediti sok. Paradajz reati po hlebu
itakosluiti.

Alaski kavijar
500 gr ikre i mlva od sarana
2 kaiicesenfa
sokod 1limuna
perunovlist
aleva paprika
biber/umbir
morskaso
Ikru i mle staviti u guu cediljku, a nju kao poklopac na posudu u kojoj vri
voda. Kuvati tako na pari oko 20 minuta. Ostaviti da se ocedi i ohladi, pa onda sve
iseckati. Sruiti u iniju, dodati senf, iseckan perunov list, so, biber/umbir i sok
od limuna. Dobro izmeati, da se sve izjednai. Sluiti hladno, posuto malo alevom
paprikom.

Premaz od plavog paradajza


7kg plavog paradajza
2 glavice crnog luka
4-5 ena belog luka
veza miroije
kim
biber/umbir
maslinovo ulje
morska so
Plavi paradajz ispei u rerni i oistitL Sitno seckani crni luk propriti dok ne pone da se cakli, ali da ne pouti. Luk ostaviti da se ohladi, dodati izgnjeen plavi
paradajz, sitno iseckan beli luk, sitno iseckanu miroiju, prstohvat kima i kaiicu
bibera/umbira. Posoliti prema ukusu.

Pindur
3 kg m esnatih paprika
1 kg p lavo g p a ra d a jza
1 kg p a ra d a jza
1 g lavica helog luka

I veza celerovog lista


sire
m aslinovo ulje
m orska so

Paprike ispei na plotni, a plavi paradajz u rerni. Oistiti i ostaviti da prenoi


u eviru, da se ocedL Sve zajedno samleti na vodenici za meso, na iajkrupniju
reetku. Paradajz olzutiti, isei na krike, pa kuvati dok se potpuno ne zgusne.
Sve izmeati i zainiti iseckanom glavicom belog luka, iseckanim celerovim listom,
posoliti, dodati sire i ulje prema ukusu.
Domacikecap
3 kg p a ra d a jz a
1 veza celerovog lista
1 veza persunovog lista
2 kasiice morske soli 1 so ljicau to g eera
1 oljica m aslino vo g ulja
1 oljica sireta

Paradajz oljutiti, isei na etvrtine, pa ukuvati. Kada se zgusnuo, dodati iseekanu vezu celerovog i perunovog lista. Dodati so, eer. ulje i sire. Dobro izmeati i
uvati obavezno u friideru, poto se ne dodaje nikakav konzervans.

PREDJELA

Kaamok br. 1
7 solja kukuruznog brasna
morska so
Sastaviti kukuruzno brano i 1 olju vode, dodati soli prema ukusu i sve to zajedno umutiti. 1,5 olju vodezagrejati do kljuanja, pa polako sipati razmueno
brano, stalno meajui. U poetku je ova masa itka, a posie se postepeno zgunjava. Kada sva voda uvri, poinju da se pojavljuju mehuri i to znai da je kaamak
gotov.

Kaamakbr. 2
250 gr kukuruznog brasna
1/4 kaiice morske soli
1/4 olje maslinovog ulja
1 kaiica aleve paprike
U 1 litar kipue vode polako sipajte brano i varjaom meajte brzo, da se ne bi
zgrudvalo. Ostaviti kaamak da bude malo rei, jer e se ka'snije zgusnuti. Smanjite
vatru i kuvajtejo malo, dobro meajui. Skinite sa vatre i napravitezaprku - malo
zagrejte ulje, dodajte alevu papriku i prelijte ovim kaamak. Jesti toplo.

Kaamaksa crnim lukom


skuvan kaamak br. 1ili br. 2
500grcrnog luka
1/2 olje maslinovog ulja
biber/umbir
aleva paprika
morskaso
Na ulju ispriti crni luk, iseckan na rebarca. Kada luk omeka, skloniti sa vatre
i dodati so, biber/umbir i alevu papriku. Sipati kaamak u tanjire i preliti ovom
zaprkom. Sluiti odmah. dok je vrue.

Sarmice odzelene salate


pistovi zelene salate
ren , svei koren
m ed
suvo groe
so k o d lim una

Ove sarmice prave se od listova zelene salate, a pune se filom koji se pravi ovako:
Za svaki list salate narendati po pola rena, dodati malo meda i suvog groa. Na
sv&ki list nakapati po 2-3 kapi limunovog soka, staviti fil i umotati sarmice.

PITE

Pitaodpraziluka
1/2kgkorazapitu
1 kg praziluka
1 olja kuvanog i oceenog pirina
1/2 olje maslinovog ulja
biber/umhir
morskaso
Praziluk sitno iseckati i prodinstati na ulju. Kada je upolovaen, skloniti sa vatre
i dodati biber/umbir i so. U to sasuti pirina i sve dobro izmeati. U namazan pleh
reati dve kore na dno, zatim fil i opet tako redom. Na vrhu ide jedna kora. U olji
razmutiti malo vode i ulja i time poprskati zavrnu koru. Pei oko 30 minuta na 200
stepeni, dok ne porumeni.

Posna pita sa prazilukom i pirinem


1/2 kg tankih kora
1/2 kg praziluka
300 grskuvanog pirina
maslinovo ulje
biber/umbir
morska so
Iseckan praziluk dinstati na ulju, dodati kuvan pirina, biber/umbir i so, i sve to
dobro promeati. Na dno namazane tepsije staviti tri kore, premazati filom i tako
redom - dve kore, pa fil, dok se ne potroi sav materijal. Na vrhu prekriti jednom
korom. Sloenu pitu isei na kocke i poprskati meavinom malo vode i ulja. Pei oko
60 minuta na 200 stepeni. Isknjuiti i ostaviti da se pita ohladi u rerni.

Pita sa kiselim kupusom


600 gr kora za pitu
1manja glavica kiselog kupusa
1-2 struka praziluka

1 soljo maslinovog ulja


I olja kisele vode
biber/umbir
morska so
Glavicu kupusa presei na pola i, ako je mnogo kisela, oprati i iscediti. Kupus
iseckati kao za ribanac i ostaviti da se jo ocedi. Ovamo na ulju prodinstati sitno
iseckan praziluk, dodati biber/umbir, so i kupus, pa jo mapo prodinstati, dok ne
ispari voda. Namazati pleh, na dno staviti dve kore, premazati filom, i reati tako
dok ima materijala. Kore se ne reaju ravno, ve se guvaju, jer pita mora da die.
Na kraju staviti jednu koru i premazati ju meavinom kisele vode i ulja. Pitu izbuiti
viljukom i pei oko 60 minuta u dobro zagrejanoj rerni, dok ne porumeni. Iskljuiti
i ostaviti pitu da se ohladi u rernh Moe da se slui i topla i hiadna

Pitaodkopriva
1/2 kg tankih koraza pitu
1/2 kg skuvanih i iseckanih kopriva
300 gr praziluka
1 aa kuvanog pirina
1olja maslinovog ulja
1aa kiseie vode
biber/umbir
morska so
iseckani praziluk dinstati na uiju, dodati koprive, pirina, biber/umbir i so. U
namazanom plehu reati dve ravne kore na dnu, poprskati meavinom ulja i kisele
vode, sipati fii, onda opet dve kore, pa fil, sve dok ima materijala. Kore se guvaju,
da bi pita disala. Poslednja kora ide ravno i premae se meavinom vode i ulja.
Pitu isei na kocke i staviti da se pee u dobro zagrejanoj rerni, dok ne porumeni.
Iskljuiti i ostaviti pitu da se ohladi u rerni

Pitasavinom
1/2 kg debelih kora
1/2 kg ampinjona
2 glavica crnog luka ili 1struk praziluka
1dljaeg belog vina
biber/umbir
maslinovo ulje
morska so

Peurke oprati i isei popreko. Na malo ulja propriti sitno iseckan crni luk ili
praziluk. Dodati peurke. Sve naliti belim vinom, posoliti i dodati biber/umbir, pa
dinstati, dok vino ne ispari. Rairiti jednu koru, na nju staviti nadev, pa urolovati. U
nauljen pleh stavljaju se ravno, a u tepsiji uokolo. Pei u rerni na umerenoj temperaturi. Kada pone da rumeni izvaditi, poprskati meavinom vina i ulja, pa vratiti
da se dopee, na najjaoj vatri.

Rolnicesapovrem
korezagibanicu
1/2kgmesanogpovra
1 kisela jabuka
1kaika eera ili meda
biber/umbir
maslinovo ulje
morska so
Povre i jabuku izrendati na krupno rende, zainiti eerom ili medom, dodati
so i biber/umbir. Kore sei na trake iroke oko 15 cm, namazati filom i po duem
deiu zarolati, da se dobiju tanke kobasice. Otrim noem isei ih na komade duine
oko 10 cm, pa priti na vrelom ulju, dok ne porumene.

Pitasatunjevinom
1 konzerva tunjevine
1 oljapirina
2 struka praziluka
300 gr tankih kora za pitu
kisela voda
maslinovo ulje
biber/umbir
morskaso
Na ulju propriti iseckan praziluk. Pirina obariti do pola, ocediti i dodati u praziluk. Kada se ovo ohladi, dodati sitno iseckanu tunjevinu iz konzerve, sve sa uljem,
dodati biber/umbir i so prema ukusu. Sve izmeati. U nauljen pleh poreati tri
kore i poprskati ih meavinom kisele vode i ulja. Preko toga nabaciti fil.
Onda sve zavriti sa jo tri reda kora, takoe poprskanih meavinom kisele vode
i ulja. Pei u rerni, dok ne porumeni.

Pita krompirua
1 kg koraza gibanicu
i kg krompiro
4 struka praziluka
1/2 solje maslinovog ulja
biber/umbir
morskaso
Praziluk sitno iseckati i propriti na ulju, da postane mekan. Krompir oljutiti,
izrendati i pomeati sa izdinstanim prazilukom. Posoliti i dodati biber/umbir. Sve
dobro izmeati. Staviti u namazan pleh dve kore na dno, sipati svuda po malo fila,
razmazati ravnomerno i pokriti drugom korom. Slagati tako redom, da se utroi sav
materijal. Na vrhu se prekrije jednom korom, koja se dobro namae meavinom
ulja i vode, kako pri peenju ne bi ispucala. Pei oko 45-60 minuta na 200 stepeni,
dok pita ne porumeni. Kada je gotovo, rernu iskljuiti i ostaviti da se pita ohladi u
rerni. Sei i sluiti dok je topla.

Pitakupusara
1/2 kg tankih koraza pitu
1 glavica sveeg kupusa
2 - 3 giavice crnog luka
1 sargarepa
1paskanat
maslinovo ulje
biber/umbir
morska so
Kupus iseckati kao za ribanac, argarepu i pakanat izrendati. Ovo zajedno sa
sitno iseckanim lukom dinstati na ulju, dodajui malo vode, i meati. Kada je upolovaeno, dodati biber/umbir i so. U namazan pleh reati na dno dve kore, pa fil,
opet po dve kore, pa fil i tako redom. Kore se ne slau ravno, nego se guvaju, kako
bi pita mogla da die. Na vrhu ide jedna kora kao pokrivan. Pitu ponegde izbuiti
viljukom i posuti meavinom vode i ulja. Pei oko 60 minuta na 200 stepeni, dok
pita ne porumeni, iskljuiti rernu i ostaviti da se pita ohladi u rerni.

Rueodpraziiuka
nekoliko kora za gibanicu
3 - 4 struka praziluka
1svea paprika

1 sargarepa
maslinovo ulje
biber/umbir
kisela voda
morska so
Sitno iseckan praziluk, izrendanu argarepu i na kockice iseckanu papriku izdinstati na ulju. Posoliti i dodati biber/umbir. Kore isei na 4 dela, a fil podeliti na 10
delova. Svako pare kore namazati kao palainku, a kore zatvarati kao maramicu.
Ove rue reati u namazan pleh i na vrhu malo otvoriti. U olji pomeati malo kisele
vode i malo ulja i tom meavinom poprskati rue. Pei u rerni, dok ne porumeni.

PRELIVI, SOSOVIIMARINADE

Prelivza zeknusalatu. br. 1


3

kaike vinskog sireta

1 olja svee isceenog soka odpomorande


2 kaike maslinovog ulja
5 maslinki, iseckanih
7 kaiica origanoa morska so biber/umbir
Sve sastojke izmeati i pre prelivanja ohladiti.

Prelivzazelenusalatu. br. 2
700 gr pistaa, iseckanih
1/4 olje maslinovog ulja
2 ena beiog luka
7 kaiica sveeg bosiljka, isitnjenog
sokod 1 limuna
Sve sastojke staviti u teglu, dodati 1/2 olje vode.Teglu zatvoriti i dobro izmukati. Ako je masa gusta, moe se dodati jo malo hladne vode.

Prelivza krompir-salatu
1/4oljesireta
1/4 olje maslinovog ulja
2 ena belog luka
50 gr peenog kikirikija, iseckanog
malo limunovog soka
morskaso
biber/umbir
Sve sastojke izmeati u zatvorenoj tegli i preliti preko kuvanog krom-pira, izmeanog sa iseckanim cmim lukom.

Skoro savreno sire


3/4 solje maslinovog ulja
1/4 oljejabukovog sireta
1/2 kaiice soli
1/2kaiice senfa
1/4 kaiice mlevenog bibera/umbira
1/4 kaiiceutog eera
1 en belog luka, izgnjeen
1 kaiica perunovog lista, sitno seckanog
Sve izmeati, staviti u manju teglu sa dobrim zatvaraem i drati u friideru.

Prelivsapomoraniom
2/3 olje maslinovog ulja
1/2 olje vinskog sireta
2 ena belog luka
sok od 1pomorande
rendana kora od 1pomorande
1-2 struka mladog crnog luka
morska so
Sve ovo samleti u mikseru, ohladiti i sluiti kao preliv preko zelene salate ili
barenog krompira.

Preliv od vinskog sireta


1/2 olje vinskog sireta
2 kaike soka od limuna
2 kaike seckanog mladog luka
1/2 kaiice origanoa
1 en belog luka
biber/umbir
Sve sastojke samleti u mikseru, dodati 1/4 olje vode, ohladiti i sluiti kao preliv
zazelenu salatu.

Preliv od limuna isenfa


1/4 olje maslinovog ulja
1/4 olje sveeg soka od limuna
1/2kaiicesenfa

1/2 kaiice morske soli


1/4 kaiice mlevenog belog bibera/umbira
1/4 kaiice utog eera
Sve dobro izmeati i uvati u tegii $a dobrim zatvaraem u friideru. Preporuuje
se za preiivanje preko sveeg spanaea iii zeiene salate.

Prelivza peenu iliprenu rihu


2-3 kaike maslinovog ulja
1 koren argarepe, izrendan
1glavica crnog luka, iseckana
2-3 struka celerovog lia, iseckana
2-3 struka perunovog lia, iseckana
1 olja vinskog sireta
1 olja belog vina
1 oljica istucanog belog luka
majina duica
iistiorbera
biberuzrnu
Sve povre propriti na maslinovom ulju. Kada porumeni, doliti vino i sire. Pustiti da sve prokljua i na tihoj vatri kuvati 15 minuta! Ohladiti i u staklenoj iii keramikoj posudi reati red prene ili peene ribe, pa red ovog preliva. Ostaviti da
odstoji 1-2 dana, na hladnom mestu.

Sirce sa peenim belim lukom


1glavica belog luka, peenog
1/2 kaiice morske soli
1/2 kaiice mlevenog bibera/umbira
1/4 olje domaeg sireta
1kaika senfa
1/2 olje maslinovog ulja
Zasei glavicu belog luka sa donje strane i pei oko jedan sat na 190-200 stepeni, na aluminijumskoj foliji namazanoj uljem. Lukostaviti da se ohladi, oistiti od
Ijuske i isitniti u iniju. Dodati so, biber/umbir i senf. Sve umutiti mikserom. Dodavati po malo ulja i opet mutiti, dok se utroi sve ulje. Preliti preko salate i sluiti.

Sirezasveisvata
1/4 vinskog sireta
1/2 olje maslinovoa uiia

1/4 kasiice mlevenog hibera/umbira


2 kaiice senfa
Sve staviti u mikser i umutiti. Ohladiti i preliti preko salate.

Sire sa celerom ilimiroijom


11domaeg sireta
100 gr celerovog lista ili miroije
U sire staviti listove celera ili miroiju. Bocu zatvoriti i ostaviti da stoji 15 dana.
Kada odstoji procediti kroz gazu, sipati u bocu i koristiti kao dodatak ili zain za
jela i salate.

Siresalorberom
11sireta
50 gr listova lorbera, sveih /V/suenih
U sire staviti listove lorbera i ostaviti da stoji 15 dana u zatvorenoj boci. Zatim
procediti, sipati u bocu i koristiti kao dodatak ili zain za jela.

Siresabelimlukom
11sireta
5-8 enova belog luka
U sire staviti beli luk istucan u avanu, bocu zatvoriti i drati na tamnom mestu
2 dana. Procediti kroz gazu i bocu uvati na tamnom i prohladnom mestu. Koristiti
ga kaozain jelima od peuraka, a m oeiza mariniranje ppvra.

Siresacrnimlukom
1 1sireta
1 glavica crnog luka
llistlorbera
Crni luk iseckati sitno, dodati izmrvljen lorberov list i naliti siretom. Bocu zatvoriti i drati 3-4 dana na tamnom i hladnom mestu. Posle toga procediti kroz
dvostruku gazu, sipati u bocu i uvati na hladnom i tamnom mestu.

Sire od belog korenja


1 1sireta
1koren pakanata, vei
1koren peruna, vei

Koren pakanata i koren peruna oistiti i samleti na maini za meso. Naliti siretom i sipati u bocu. Dobro ju zatvoriti i uvati na hiadnom i tamnom mestu 6-8
dana. Posle toga procediti, sipati u bocu i uvati na hladnom i tamnom mestu.

Sire sa limunom ili pomorandom


7/sireta
kora od 1limuna ili pomorande
U sire staviti dobro opranu i iseckanu koru limuna ili pomorande i ostaviti da
stoji 4-6 dana. Posle toga sire procediti kroz gazu, dobro zatvoriti i uvati u friideru ili tamnom i prohiadnom mestu. Koristiti za vone marinade, salate od voa
ili povra ili kao zain za ribu.

Crveno sire od vianja


7 kg visanja 11sireta
Oprane i oiene vinje naliti siretom, bocu dobro zatvoriti i ostaviti da stoji 2
dana. Zatim tenost procediti kroz gazu, presuti u boce, dobro zatvoriti i uvati na
tamnom i hladnom mestu iii u friideru. Koristiti kao zain za vone salate i salate
od crvenog kupusa.

Crvenosire
1/2kaiicemorskesoli
l/2kaiiceslaice
1/2 kaiice siatke aleve paprike
1/2 kaiice origanoa
1/2 kaiice soka izgnjeenog belog iuka
1/2 kaiice izgnjeenog crnog luka
l/2oljesireta
1/2 olje keapa
1/2 olje maslinovog ulja
Sve sastojke sastaviti, staviti u teglu sa dobrim zatvaraem i dobro izmukati.
Ohladiti i opet dobro izmukati. Dobie se oko 1,5 olja ukusnog sireta za salatu.

Sirezasalatu odkrastavaca
3 kaiice miroije, iseckane
1 kaika limunovog soka
1kaiica eera

1kaiica senfa
3/4 kaiie morske soli
1kaiica maslinovog ulja
Sve izmeati i ohladiti. Pre upotrebe opet dobro izmeati i preliti preko saiate
od krastavaca i mladog luka.

Provansalskisos
1/2 kg zrelih paradajza
4 kaike maslinovog ulja
1/2 kaiice morske soli
2 ena belog luka
3 korena peruna
morska so
biber
seckani list peruna
Paradajz oljutiti i isei kookice, pa staviti na blago zagrejano ulje, zajedno sa
solju, celim enovima belog luka, celim korenom peruna, biberom i perunovim
listom. Pustiti da se krka oko 30 minuta, na umerenoj vatri. Ako je sos kiseliji nego
to elite, dodajte utog eera. Pre sluenja izvaditi korenie i beli luk.

Sosodpivazaribunarotilju
maslinovo ulje
1-2 kaike prezli/mrvica
listlorbera
karanftU
biber
crni luk
izrendana kora limuna
1/2p.svetlogpiva
1/2 kaiiceutog eera
pivskikvasac
Na ulje staviti mrvice, malo bibera, list lorbera, karanfili, tanko iseene kolutove
crnog luka i koru limuna, i sve to naliti pivom. Ovo dobro izmeati, poklopiti i kuvati
oko 20 minuta na tihoj vatri. Na kraju dodati eer. Ako je sos redak, dodati pivskog
kvasca i paljivo prokuvati uz meanje, da ne zagori.

Soszarazno
1/2 kg iseenog crvenog paradajza
1glavica crnog iuka
2 ena belog luka
1"2 kasiice seckanog ceierovog lista 2 Ijute zelene papriice 1/4 kasiice morske
soli 1-2 kasike maslinovog uljasokod 1/2limuna
Sve sastojke dobro izmutiti u mikseru i ostaviti da se ohladi, pa sluiti uz ribu ili
povre, a moe i uz neto tree.

Marinadaza renu ribu


2 ena belog luka
1 kaikakrupnesoli
sokod2limuna
majina duica
lorber
Ribu prvo dobro istrljati solju, staviti na iniju, posuti izmrvljenom majinom
duicom, lorberom i sitno seckanim belim lukom, zaliti limunovim sokom i ostaviti
u marinatu tri sata pre prenja ili barenja.

Marinadaza morsku ribu


1/2oljemaslinovogulja
sokod 1limuna
veza perunovog lia
1 glavica belog luka
1 kaiica majine duice
malo bosiljka iruzmarina
Izmeati ulje, sokod limuna, iseckano perunovo lie, istucanu glavieu belog
luka, majinu duicu, bosiljak i ruzmarin. Preliti ribu ovom marinadom i ostaviti da
stoji Jedan sat npe peenja.

Marinadazaskuu
1/2lbelogvina
200 gr vinskog sireta
200 gr argarepe
2 glavice crnog luka
malo majine duice

1listlorbera
2-3 struka peruna, bezlia
tucanibiber
maslinovo ulje
morska so
Sastaviti vino i sire, pa u toj tenosti skuvati argarepu iseckanu na kolutie,
iseckan crni luk, izmrvljenu majinu duicu, lorber, perun, biber i so. Prokljualu
marinadu preliti preko ribe i kuvati 10-20 minuta, pa ostaviti sve da se ohladi. Ribu
izvaditi, reati na tanjir, a okolo poreati kuvanu argarepu i luk. Zagrejati malo
ulja i preliti preko ribe.

Marinadazarenuribu
1/2 olje maslinovog ulja
sokod 1 limuna
perunovlist
origano
majina duica morskaso
Izmeati ulje sa sokom od limuna, solju, origanoom i majinom duicom. Preliti
preko ribe i ostaviti da odstoji na hlanom, najmanje 1 sat pre peenja.

Marinadazasaranailijegulju
2-3 korena argarepe
2 glavice crnog luka
1 koren celera, manji
2-3 struka peruna
2-3 kaike maslinovog uija
4 dl belog vina
1 aa vinskog sireta
2-3 ena belog luka
1 listlorbera
1struk majine duice
1-2 zrna karanfilia
1 kaika belog bibera
morskaso
argarepu i celer iseckati na tanke listie, isei crni luk, iskidati perunov list, pa
sve propriti na ulju, da malo pouti, ali da ne potamni. Sipati vino, 2 olje vode i
sire. Dodati istucani beli luk, izmrvljenu majinu duicu, lorber, karanfili i istucani

beli biber. Pustiti da provri i kuvati na tihoj vatri oko 30 minuta. Ostaviti da se potpuno ohladi. Ribu reati u redove, a svaki red preliti marinadom. Drati na hladnom
2--3 sata pre pripremanja

Marinada sa limunom
3 kaike origanoa
2 kaike strugane limunove kore
3/4 kaike mlevenog bibera
1/4 olje soka od limuna
1/4 olje maslinovog ulja
Sve dobro umutiti u mikseru i preliti preko ribe. Drati na hladnom najmanje
dva sata.

Marinadazaribu
2 olje vinskog sireta
1kaiica utog eera
5 karanfilia
1 listlorbera
1 glavica crnog luka, iseckana
1 argarepa, izrendana
1/2 korenaperuna, izrendanog
1 oljica seckanog celerovog lista
lOzrna crnog bibera
Staviti 2 olje vode da provre, pa dodati sve sastojke, osim sireta. Kuvati 20-30
minuta na tihoj vatri. Ohladiti, dodati sire i pustiti da ponovo prokljua, a onda
iskljuiti ringlu i ostaviti da se ohladi. Kada je hladno, preliti preko ribe. Ostaviti da
prenoi na hladnom, ocediti ribu i pripremati ju prema elji.

SALATE

Salataodsveihkopriva
200 gr m ladih kopriva (vrsni deo)
1 ja b u ka , izren d an a
1 g lavica crnog lu ka
2 kasike m aslinovog u lja so ko d 1 lim una

Koprivu oprati, osuiti i iseckati. Jabuku narendati i poprskati limunovim


sokom, da ne pocrni. Sastaviti jabuke i koprive. Dodati sitno iseckan crni luk.
Dodati maslinovo ulje i promeati.
Salata od belogpasulja
1 kg. skuvanog i oceenog belog p asu lja
1/4 olje m rvica/prezli
2 kaike belog vina
1 paprika, crvena
1 paprika, u ta
3 ena belog luka
1/4 olje badem a
2 kaike soka od lim una
2 kaike m aslinovog u lja
1/4 kaiice m orske so li
1/4 kaiice aleve paprike
1 kaiica orig anoa
1

kaiica iseckanog bosiljka

biber/um bir
nekoliko listova zelene salate

Sastaviti mrvice sa vinom i ostaviti na stranu. Paprike isei na rezance.


U mikseru samleti pasulj, beli luk, sok od limuna, maslinovo ulje, so i alevu

papriku. Dodati prezle sa vinom#origano i biber/umbir#pa sve opet izmieti. Pokriti i ohladiti u friideru nekoliko sati. Servirati na tanjiru preks listova
zelene salate, a posuti bosiljkom.
Salata od ika
100 gr oljustenih stahljika ika
100 gr pupoljka m aslaka
200 gr krompira
1 kasika celerovog lista
1kasika maslinovog uija
morska so
Stabljike ika i pupoljke maslaka kratko obariti. Skuvati i krompir. Stabljike
iseckati, pomeati sa maslakrm i dodati krompir iseckan na kockice. Posuti iseckanim celerovim listom i uljem i posoliti. Izmeati i sluiti toplo.

Salataodargarepe
3 largarepe, izrendane
3 kasiice soka odlimuna
3 kaike belog suvog groa
3 kasiice meda
Sve sastojke izmeati. Ova salata moe se jesti kao doruak, a moe se dodati i
kao prilog uz ribu ili krompir.

Salataodcvekle
I kg cvekle, manje veliine
1glavica crnog luka, manja
I kasika maslinovog ulja
1,5 olja sireta
3-4 ena belog luka
biber/umbir
morskaso
Cvekle oprati i paziti da se ne oteti koica. Pei u rerni 1-2 sata#prekriveno
aluminijumskom folijom, dolivajui u pleh po malo vode. Ako cvekle kuvate, nemojte ih buiti viljukom da biste videli da ii su kuvane, jer e sav vredan sok izai u
vodu. Pipnite rukom da li su omekale i ostavite da se ohlade. Cvekle oljutiti, isei
na kolutove, sastaviti sa lukom iseckanim na renjeve, preliti siretom, biberom,

uljem I posoliti. Posuti iseckanim belim lukom i promeati. Sluiti uz pasulj, krompir
ili ribu.

Rotkvastrugana
1/2 kg bele ili crne rotkve
1glavica crnog luka
biber/umbir
maslinovo ulje
morskaso
Rotkvu oljutiti i izrendati na rendeza jabuke. Lukiseckati sitno.Sastaviti rotkvu
sa lukom, preliti uljem, dodati biber/umbir i so. Izmeati, malo prohladiti u friideru i sluiti uz krompir, pasulj ili prenu ribu.

Salataodspanaa
2 - 3 buketia sveeg spanaa
2 kaike iseckanog crnog luka
1/2 kaiice bibera/umbira
1/2 kaiice morske soli
2kaikesenfa
2 kaike sireta
5 kaika maslinovog ulja
3 - 5 sveih peuraka
1/4 olje oljutenih i iseckanih badema
Sastaviti luk, senf, sire, ulje i sok od limuna u teglu sa elobrim zatvaraem i sve
izmukati. Spana oistiti, oprati i dobro ocediti od vode. fsei spana, preliti smeom i posuti bademom.

Salataodkarfiola
1karfiol
3 glavice crnog luka, sitno iseckane
1/2 olje suvog groa
1/2 olje celerovog lista, sitno iseckanog
3 kaike sireta
2 kaike maslinovog ulja
semenke suncokreta
biber/umbir
morskaso

Karfiol oistlti i oprati. Odvojiti paljivo cvetove i kuvati ih samo pola minuta.
Ocediti i ostaviti da se ohlade. U iniju staviti skuvan karfiol, crni luk, suvo groe,
celerov list i semenke suncokreta. Zakiseliti siretom i posoliti prema ukusu.

Vitaminska salata
1/2 glavice sveeg kupusa
5-7 rotkvica
1paprika babura
1 krastavac
1/2 solje persunovog lista, sitno iseckanog
1/2 oljice maslinovog ulja
2 argarepe
sok odjednog limuna
malo ruzmarina
biber/umbir
morskaso
Kupus, papriku i krastavac isei ili izrendati, rotkvice isei na tanke listie, prema ukusu zainiti biberom/umbirom, solju, limunovim sokom i ruzmarinom. Sluiti hladno.

Idravozdravasalata
4 kaiice sireta
1kaiica senfa
3/4 kaiice morske soli
1/4 kaiice bibera/umbira
2 kaike maslinovog ulja
4 olje izrendanog crvenog kupusa
1kisela jabuka, tanko iseena
1/4 olje seckanih oraha
U veu iniju staviti sire, senf, so i biber/umbir, i sve zajedno umutiti. Polako
dodavati masiinovo ulje i dalje mutiti. Preliti preko crvenog kupusa i tanko iseckanih jabuka. Pokriti i ostaviti u friider. Pre sluenja salatu posuti seekanim orasima
i ukrasiti limunbm.

Salata odjabuka ispanaa


15 listova spanaa
1 kaika maslinovog ulja
sok od 1/2 limuna

1~2jabuke
1/2 sofjeseckanih oraha ili kikirikija
biber/umbir
morska so
Spana oistiti, oprati i, ako su listovi veliki, isei. Jabuke oprati, neoljutene isei
na manje parie i politi limunom, da ne pocrne. Sve to izmeati, dodati ulze, so i
biber/umbir. Posuti seckanim orasima ili kikirikijem. Ohladiti i sluiti uz ribu.

Salata odmladog krompira


750 gr mladih krompiria, roze
1/4 kasiice semena celera
1 glavica crnog luka
1paprika,zeiena
1 kasika brasna /7/pivskog kvasca
1 kasiica utog seera
1/2 kasiice morske soli
biber/umbir
1/4 soljejabukovog sireta
3 kasike maslinovog ulja
4 kasike senfa
Krompirie oistiti i skuvati. Pustiti da se ohlade, isei na kolutove ili manje krike. Na ulju propriti iseckan luk, iseckanu papriku, dodati brano ili pivski kvasac,
1/2 olje vode, senf, biber/umbir, so, eer i seme celera. Skinuti sa vatre i u to
dodati krompir. Dobro izmeati i sluiti toplo.

Krompir-saiata sa kikirikijem
1 kgkrompira
1/2 olje paprike, iseene na rezance
1/2 olje mladog crnog luka, iseckanog
2 ena belog luka, sitno iseckanog
2 kaikeperunovog lista, sitno iseckanog
1/4oljesireta
1/4 kaiice morske soli
1/4 kaiiceutog eera
1/4 kaiice bibera/umbira
1/4 olje seckanog kikirikija
1/4 olje maslinovog ulja

Krompir skuvati u Ijusci, ali paziti da se ne raskuva. Pustiti da se malo ohladi,


oljutiti i isei na kolutove ili manje krike. U krompir dodati papriku, luk i perun.
Posuti siretom prema ukusu, dodati so, eer i biber/umbir. Dobro izmeati i pred
sluenje posuti seckanim kikirikijem.

Salataodpasulja
2 solje skuvanog crvenog pasulja
1konzerva tunjevine ili skue
1glavica crnog luka ili 2 struka mladog luka
1kaikasoka od limuna
biber/umbir
morska so
U skuvan i oceen pasulj dodati tunjevinu sa uljem iz konzerve. Dodati sitno
iseckan luk, sokod limuna, biber/umbir i so. Promeati dobro i sluiti ohlaeno.

Salata od cvekli u soku odpomorade


1/4 olje maslinovog ulja
2 kaiice brana ili pivskog kvasca
7,5 kaiica narendane kore od pomorande
3/4 olje soka od pomorande
1/4 kaiice morske soli
1/2 kaiice bibera/umbira
2 kaiiceutog eera
3,5o!jepeenih, oljutenih iiseenih cvekli
Na tihoj vatri zagrejati u tiganju ulje, dodati brano ili pivski kvasac da se malo
ugreje, a zatim dodati 3/4 olje vode i promeati. Dodati struganu koru od pomorande, sok od pomorande, so, biber/umbir i eer. Sve ovo prokuvati, meajui
dok se masa ne zgusne. Preliti preko iseenih cvekli i sluiti toplo.

Salata odspanaa sa kikirikijem


7 glavica crnog luka
1/2 kg sveeg spanaa
2-3 ena belog luka
1/2 olje seckanog kikirikija
2 kaike maslinovog ulja
orai
biber/umbir
morska so

Na ulju ispriti iseckan crni luk i dodati opran i oceen sve spana. Izmeati i
propriti jo koji minut. Dodati iseckan beli lukr so, biber/umbir, istrugan orai i,
na kraju, seckan kikiriki. Skloniti sa vatre. Sve izmeati i sluiti uz kuvanu ili peenu,
ribu.

Paprikeutriboje
6 paprika, crvenih
6papriko,zelenih
6paprika,utih
6-8 listova zelene salate
2 solje vinskog sireta
1/4 olje semena od iarki ili kikirikija
maslinovo ulje
biber/umhir
morskaso
Ispei paprike na plotni ili u rerni. Oljutiti i isei na etiri dela. Oistiti od semena
i peteli. Uzeti vei plitki tanjir, na dno tanjira poreati prvo iistove zelene sapate
(od sredine prema spoljnim ivicama). Reati prvo crvene paprike. Preko njih reati
zelene paprike, ali malo ih povui prema sredini, da se vidi crveni deo paprike. Sada
reati ute paprike, na sredini tanjira. U sire dodati ulje, so i biber/umbir, dobro
izmukati i posuti kaikom preko paprika. Posuti seckanim kikirikijem ili semenjem
od iarki.

Salataodkarfiola
4

olje cvetova sveeg karfiola

1/4 olje maslinovog ulja


3 kaike soka od limuna
3kaikesireta
1 kaiica morske soli
1/2 kaiiceutog eera
1/4 kaiice bibera/umbira
1 olja maslinki bez kotica
1/2 olje iseenih paprika, zelenih
1/2 olje iseenih paprika, crvenih
1/2 olje crnog luka, seenog na rebarca
1/2oljesemenkiodsuncokreta

U iniju staviti cvetove karftola, iseckane maslinke i luk. U mikseru izmutiti ulje,
sok od limuna, sire, so, eer i biber/umbir. Izmukati mikserom preliv za salatu i
ohladiti. Preliv posuti preko povra u iniji i zasuti semenkama. Slui se hladno.

Salataodskue
1 kg obarene skue, oiseneod kostiju
1glavica crnog luka, peena
1/2 kg krompira obarenog u Ijusci
200 grsargarepe, obarene
200 grgraska, obarenog
4-5 kiselih krastavia
1- 2enabeloqluka
1/2 solje maslinovog ulja
sokod 1limuna
2 - 3 kaike senfa
perunov list, iseckan
biber/umbir
morska so
Obareni krompir, kuvanu argarepu, skuvanu ribu i kisele krastavie ocediti i
iseckati na kockice. Ovo sastaviti sa grakom i dodati beli luk, peeni crni luk, senf,
ulje, biber, so, perul i, na kraju, sok od limuna. Sve dobro i polako izmeati varjaom, pazei da se riba i krompir ne izdrobe. Ohladiti i sluiti.

Solataodcelera
2 korena celera, manja
1/4 olje maslinovog ulja
1/4 olje soka od limuna
2kaikesenfa
1/4 kaiice bibera/umbira
morskaso
Celer oistiti i istrugati, preliti limunovim sokom, da ne bi potamneo, dodati ulje,
senf, biber/umbir i so. Sve lepo izmeati i ohladiti, pa sluiti.

Salata od ribe i pasulja


1/2 kg belog pasulja
2 glavice crnog luka
1paprika, crvena

2 konzerve sardela
1konzerva tune
2 ena belog luka
maslinovo ulje
lorberovlist
biber/umbir
morska so
Pasulj skuvati u slanoj vodi, u koju je stavljen lorberov list, a kada je gotov ocediti. Papriku iseckati na kockice i sastaviti sa pasuljem. Posoliti, dodati biber/umbir,
izmesati i presuti u iniju. Odozgo poreati oceene sardele i oceenu tunjevinu,
crni luk iseckan na rebarca, posuti sitno iseckanim belim lukom i preliti malo ulja.

Salata sa semenom bundeve i orasima


2 korena celera
2 kiselejabuke
50 gr oljustenog i prepeenog semena bundeve
SOgrseckanih oraha
3 sargarepe, vee
1 aa senfa
1-2 kaike maslicovog ulja
sokod l/2limuna
biber/umbir
morskaso
Celer i jabuke oistiti i istrugati na krupno rende. Prefiti sokom od limuna, da
ne potamne. Dodati seme bundeve, seckane orahe, senf, ulje i, prema ukusu, so i
biber/umbir. Sve polako izmeati i do sluenja drati na hladnom.

Salataodcvakle
1 kg cveklef otprilike podjednake veliine
1glavica crnog luka
1 pljasireta
beli luk
maslinovo ulje
biber/umbir
morska so
Cvekle oprati i u plehu ispei u rerni. Ostaviti da se ohlade i oliutiti. Isei svaku
na koiutove, staviti u staklenu posudu i pomeati sirce, iseckan beli i crni luk i ulje,

pa ih preliti. Ovako sastavljena cvekla ne valja dugo da stoji, jer posle 7-8 dana
menja ukus zbog luka. Osim sa lukom, cvekle ovako mogu da se sastavljaju i sa
struganim renom.

Salata sa tunjevinom iliskuom


400 gr tunjevine ili skuse iz konzerve, oceene od ulja
2paradajza
4listazelenesalate
2paprike
2 glavice crnog luka
1krastavac
l/2vezicerotkvica
1/2 oljejabukovog sireta
1/2 veze celera
2 kaike maslinovog ulja
1/2limuna
biber/umbir
morska so
Prema ukusu napraviti preliv od sireta, bibera/umbira, soli i ulja i dobro izmeati. Paprike iseckati na rezance, luk na rebarca, krastavac i rotkvice na kolutove,
paradajz na manje krike, tunjevinu na manje kocke (ako je mrvljena tunjevina
onda kako jeste). Sve izmeati i preliti pripremljenim prelivom. Poreati listovezelene salate i preko toga salatu od povra i tunjevine. Na kraju ukrasiti kolutovima
limuna.

Salataodspanaa
1 buketispanaa
1/2 olje crnog luka, iseenog na tanke krugove
1olja seenih ampinjona
3 kaike jabukovog sireta
2kaikemeda
1kaika senfa
1kaika maslinovog ulja
2 ena seckanog belog luka
2 kaike semena odsusama
1/4 kaiice bibera/umbira
m o rska so

Spana oistiti od stabljika, oprati i ocediti. Dodati crni luk i peurke. U tegli
sa zatvaraem izmukati jabukovo Sire, zrna susama, 2 kaike vode, med, senf,
maslinovo ulje, biber/umbir, iseckan beli luk i so. Ovo preliti preko spanaa sa
peurkama.

Salata od crvenog pasulja


2S0grcrvenogpasulja
1glavica crnog luka
2 ena belog luka
2 kasike vinskog sireta
3 kasike maslinovog ulja
1 vezica miroije
biber/umbir
morskaso
Pasulj uvee pokiseliti, sutradan ra skuvati, ocediti i ostaviti da se ohladi. Iseckati
crni i beli luk i dodati pasulju. Posoliti, dodati biber/umbir, ulje i sire prema ukusu,
i sve dobro izmeati. Posuti sitno iseckanom miroijom.

Salataodpasuljasatunjevinomiliskuom
1/2 kg belog pasulja
200grtunjevineiliskuseizkonzervef oceeneodulja
8 kasika maslinovog ulja
6-8 paradajza, iseenih na kolutove
sokod 1limuna
perunovlist
origano
majina duica
majoran
biber/umbir
morskaso
Pasulj skuvati, ali paziti da se ne raskuva. Ocediti i sastaviti tunjevinom iz konzerve.
Dodati sok od limuna i ostale zaine. Izmeati polako, da se riba ne razdrobi, i ukrasiti
kolutovima paradajza. Paradajz malo posoliti i posuti seckanim perunom.

Salataodpovrasakikirikijem
1/2 glavice sveeg kupusa
2-3argarepe

1 g lavica crnog luka


1 paprika, svea ili kisela
100 gr peenog slanog kikirikija
2 kaike m aslinovog ulja
vinsko ili jab u ko vo sire
biber/umbir
m orska so

Kupus kao za ribanac. Papriku i luk isei na kockice, a argarepu istrugati na


rende. Dodati seckan ili samleven kikiriki, zainiti uljem i siretom, posoliti prema
ukusu i sve lagano izmeatL Kada napravite saiatu, posuti malo mlevenim biberom/
umbirom.

Salatasapirincem
1 konzerva tunjevine
1 konzerva sardela
2 5 0 g rp irin a
1/2 olje suvog groa
2 -3 glavice crnog iuka, m a n je
so k o d 1 lim u n a
celero vlist
rotkvice ili svea crvena p aprika
biber/um bir
m o rskaso

Pirina skuvati, ocediti i ostaviti da se ohladi. Groe prethodno nakiseliti u


mlakoj vodi, pustiti da nabubri, ocediti i sipati u pirina. Dodati iseckani list celera,
limunov sok, biber/umbir i so. Sve izmeati polako, da se pirina ne izmrvi. Sipati
u iroku plitku iniju. Na sredinu inije staviti tunjevinu, okolo sardele, a oko sardela male krugove crnog iuka. Ukrasiti rotkvicama ili crvenom paprikom, da malo
zaareni.

Salatasaorasima
7

g la v ic a z e le n e sa la te

1 veza rotkvica
1 koren celera
50 g ro ra h a , m levenih ili seckanih
3 kaike m asUnovoa ulja
sok od lim una ili m a lo vinskoa sireta

biber/umbir
morskaso
Celer oistiti i izrendati na krupnije rende, dodati rotkeice iseene na kolutove
i salatu seenu na krupne rezance, pa sve preliti meavinom ulja i limunovog soka
ili sireta, soli i bibera/umbira. Lagano izmeati i posuti orasima.

Salata odmaslacka lli bokvice


listovi maslaka ili bokvice
1 kasiica meda
2 kasiice maslinovog ulja 1/2 solje jabukovog sireta morska so
Listove maslaka ili bokvice oprati i ocediti. Napraviti preliv od meda, ulja, sireta i soli, Preliti preko listova, ohladiti i sluiti.

Salata od crvenog kupusa


1 glavica sveeg crvenog kupusa
2 kasike maslinovog ulja
2 kasike sireta /7/soka od limuna
rotkvice
persunovlist
uti eer
biber/umbir
morska so
Kupus isei kao za ribanac i posoiiti, da omeka. Sastaviti sire ili sok od limuna,
eer i biber/umbir, i time preliti kupus. Izmeati i ohladiti. Pred sluenje jo jednom izmeati, da se svi zaini rasporede po kupusu, Presiiti u iniju za sluenje i
ukrasiti kolutovima limuna, rotkvicama i iseckanim perunom.

Salataodjabuka
1 kgjabuka
1 olja suvog groa
1/2 dlje seckanih badema
1 oljica meda
sok od 1/2 limuna
Jabuke izrendati i staviti u cediljku, da se ocede. Preliti sokom od limuna i izmeati, da jabuke ne potamne. Dodati bademe i med, i polako izmeati, da se badem
ne izmrvi. Ukrasiti kolutovima limuna. Sluiti hladno.

KrompiMalatasa belim vinom


1,5-2 kg mladog krompira
2 kaike sireta
Ikasikasenfa
1/2 solje maslinovog ulja
l/3oljebelogvina
2-3 kasike sveeg seckanog peruna
biber/umbir
morskaso
Skuvati krompir, ohladiti, oljutiti i isei na kolutove. Napraviti preliv od sireta,
senfa, ulja, vina, soli, bibera i peruna. Sve ovo dobro mikserom umutiti i preliti
Ireko krompira. Sluiti tollo.

Posnasalataodkukuruza
3 klipa mladog kukuruza
250grargarepe
250grgraka
1 krompir srednje veliine
veza peruna
senf
maslinovo ulje
morska so
Kukuruz okruniti i kuvati ga u slanoj vodi, sa argarepom iseckanom na kockice
i grakom. Krompir skuvati posebno, u Ijusci, onda oljutiti i izgnjeiti. Sve sastaviti,
dodati senf, so, ulje i perun, i dobro umutiti.

Salataodboranije
l/2kgboranije
2-3 ena belog puka
maslinovo ulje
sire
morskaso
Boraniju oistiti, iseAi na krae komade, dobro oprati i obariti u slanoj vodi. Procediti i ohladiti. Boraniji dodati iseckan beli luk, ulje, sire i so.

Salataodpasulja
250 gr crvenog pasulja
250grcrnog luka
vinsko sire
biber/umbir
maslinovo ulje
morskaso
Pasulj skuvati, ali paziti da se ne raskuva, i ostaviti da se ohladi. Luk iseckati na
rebarca, sve zajedno izmeati, dodati biber/umbir, ulje, so i sire.

SalataodkarHola
1 glavica karfiola
2-3 ena belog luka
1 veza persunovog lista
jabukovo ili vinsko sire
maslinovo ulje
morskaso
Karfiol obariti u slanoj vodi i paziti da se ne prekuva. Odvojiti paljivo svaki cveti. Oceenom i jo toplom karfiolu dodati iseckan beli luk, preliti uljem i siretom.
Posoliti i sve posuti iseckanim perunom.

ORBEISUPE

Dovoljno jestaviti izvesnu koliinu povra u lonac, preliti ga hladnom vodom ili, da
bi bilo ukusnije, umesto vodom uiniti to prethodno pripremljenim blagim ajem
od majine duice, kima, miroije, nane, bosiljka, itd. Zatim dodati malo soli i zaine
prema elji i ukusu. Od ukusa zavisi da li e orba biti kuvana dok ne postane gusta
ili e, povremenim dodavanjem vrele vode, biti tenija.
U svakom sluaju, ovakve orbe bie bogate mineralnim materijama koje sokovi
obino ne sadre. Mogu se kombinovati karfiol, kelj, argarepa, kupus, keleraba,
kopriva, spana... i dodavati i razne itarice, klice od itarica i pirina.

Corba od koprive i krompira


250 gr listova koprive
2-3 krompira
1sargarepa
2 kasike maslinovog ulja
1glavica crnog luka
1 limun
1celer
1/2 kasiice brasna ili pivskog kvasca
biber/umbir
morskaso
Koprive samo kratko obariti i ostaviti da stoje u vodi u kojoj su se kuvale, Sitno
iseckan luk dinstati, dodati oljuten i na kockice iseen krompir i propriti zajedno.
Dodati argarepu, so, biber/umbir. Dodati koprive i naliti vodom u kojoj su se kuvale. U malo vode razmutiti brano ili pivski kvasac, pa sipati u vruu orbu. Pustiti
dasekuvadokkrompir ne bude gotov. Sluiti sa limunom.

Supaodcilka
300 gr ikovog lia sa peteljkama
200 gr krompira

40 gr pirina
1/2 olje maslinovog ulja
1 glavica crnog luka, vea
hiber/umbir
morska so
Pirina kuvati u 1 iitru vode. Krompir, oien i iseckan na kockice, skuvati posebno. Na ulju prodinstati sitno iseckan luk, dodati sitno seckani iak sa peteljkama i liem. Dinstati, meati i dodavati po malo vrue vode. Kada omeka, dodati
pirina sa vodom i krompir. Promeati, dodati biber/umbir i so. Ostaviti da provri,
Iskljuiti i ostaviti poklopljeno da stoji jo 15 minuta.

Prolenasupa odraznog povra


SOgrgraka
lOOgrkrompira
1 argarepa
1paradajz
1paprika
1 koren celera
1 koren peruna
1 kaika maslinovog ulja
50 gr rezanaca bezjaja
biber/umbir
morska so
Krompir, celer, argarepu i perun sitno isei i skuvati b 1 litru vode. Pred kraj
kuvanja dodati oljuten i izgnjeen paradajz, seenu papriku, graak, biber/umbir,
so i testeninu, i kuvati jo maio.

Paradajz orba sa plrmem


1.5 olja seckanog crnog luka
1.5 olja oljutenog i iseenog paradajza
1/3oljepirina
1paprika
1/4 kaiice bibera/umbira
1/4 kaiice morske soli
Dinstati luk na ulju 6-7 minuta, dodati seenu papriku i paradajz, pa nastaviti sa
dinstanjem. Dodati opran pirina, zaine i 4 olje vode i kuvati danje na tihoj vatri.

Povremeno promeati, da pirina ne padne na dno i orba ne zagori. Kada voda


ispari i pirina se skuva orba je gotova.

Paradajz-corha
1 glavico crnog luka
1 largarepa
1 zelena paprika
1 olja kuvanog paradajza
i kaiica brana ilipivskog kvasca
celerovlist
maslinovo ulje
biber/umbir
morskaso
Sitno iseckan crni luk prolriti na ulju, dodati izrendanu argarepu i iseckanu papriku, i sve jo malo dinstati. Kada je sve izdinstano, dodati brano ili pivski kvasac,
pa naliti 1 litar vode, dodati paradajz, biber/umbir i so. Kuvati jo oko 15 minuta,
a kada se skine sa vatre dodati sitno iseckan celerov list. orbi se mogu dodati
osuene ili malo proprene kockice starog hleba.
Kremorba odpm a
1 olja boranije
1glavica crnog luka
i vezazeleni
i tikvica
i keleraba
1 krompir
2paradajza
2 kaike maslinovog ulja
i

kaika brana ili pivskog kvasca

i-2 en a belogluka
biber/umbir
morska so
Povre oistiti povre, isei na krupnije komade i naliti onoliko vode za koliko
tanjira je potrebno (oko 2 litra). Kuvati na tihoj vatri, dok sve povre ne bude mekano. Procediti, tenost sauvati, a povre ohladiti. Povre propasirati kroz cediljku ili
samleti u mikseru. Vratiti povre u vodu od kuvanja, a ovamo izmeati ulje i brano

ili pivski kvasac.Vodu pustiti da provri i sipati u orbu hladnuzaprku. Dodati biber/
umbir, sitno seckan beli luk i so, i kuvati jo 10 minuta.
(orba odpovraizobenih pahuljica
2 kaikezobenih pahuljica
1/2 glavice karfiola
1 oljagraka
2 argarepe
1 veikrompir
1koren celera, manji
1kaika iseckanog celerovog lista
sokod1/2lim una
morska so
Oieno povre iseckati na komadie, dodati zobene pahuljice i 1,5 litar vode.
Kuvati da sve omeka. Pred kraj dodati biber/umbir, celerov list i so. Kada je gotovo, dodati limunov sok.
(orbaodargarepe
300grargarepe
3 kaike maslin ovog ulja
2 kaike brana ili pivskog kvasca
1m ladiluk
sokod 1/2limuna
biber/umbir
morskaso
argarepu oistiti i krupno izrendati, Zagrejati ulje i malo prodinstati argarepu.
Dodati brano ili pivski kvasac, malo propriti i naliti vodom. Posoliti i kuvati, da ar
garepa omeka. Pre sluenja sitno iseckati jedan struk mladog luka i dodati biber/
umbir i umeati u orbu Prema ukusu zainiti limunovim sokom.
Corbaodkarfiola
1 karfiol
1 kaika brana ili pivskog kvasca
1 kaika maslinovog ulja
perunovlist
biber/umbir
morskaso

Karfiol iskidati u cvetove i skuvati do pola u 2 litra posoljene vode. U olji izme~
ati ulje i brano ili pivski kvasac, kao zaprku, i umeati u vodu sa karfiolom. Dodati
biber/umbir, morsku so i sok od limuna. Kuvati jo 10 minuta na tihoj vatri. Kada
je gotovo, dodati seckan perunov list.
Corba od meanog povra
1 krompir
1 sorgarepa
1zelena paprika
1paradajz
1/2 soljice kukuruznog zrnevlja 2 kasikezobenih pahuljica
celerov i/ili persunov list
maslinovo ulje
morskaso
Povre o i s T m , oprati, usitniti i staviti u zagrejano ulje. Poklopiti i prodinstati na
tihoj vatri, zatim dodati 1 litar vode i kuvati, dok povre ne omeka. Na kraju dodati
celerov ili perunov list. Pahuljice dodati posle uklanjanja sa vatre.

Corbaodrelera
1koren celera, srednje veliine
4 m anja krompira
1/2 glavice crnog luka
1kasika iseckanog persunovog lista
2 kasike zobenih pahuljica ili pseninih klica
3 kaike maslinovog ulja morska so
Oprano povre isitniti, staviti na ulje i dodati vode po elji. Kuvati na tihoj vatri,
dok ne omeka, zatim posoliti, dodati perun i zobene pahuljice i ukloniti sa vatre.
Posle dodavanja zobenih pahuljica kuvati najvie jo 8 minuta.

orbaodjema
1/2 olje jem a,
1glavica crnog luka
1 argarepa
6 ampinjona
morska so

Jeam staviti u hladnu vodu i ostaviti preko noi, da nabubri. Ovome dodati
crni luk iseckan na rebarca i iseckanu argarepu, zatim staviti na poret da provri

na jakoj vatrL Potom dodati peurke iseene na listie i na tihoj vatri kuvati jo 5
minuta. Posoliti prema ukusu.

orba od paradajza i krompira


250 gr krompira
400 gr sveeg ili kuvanog paradajza
20 gr kukuruznog brasna ili pivskog kvasca
2 ena belog luka
3 kaike maslinovog ulja
perunovlist
morska so
Sitno iseckan paradajz i krompir staviti u lonac i preliti vrelom vodom. Kuvati
dok ne prokljua, a zatim pustiti da na smanjenoj vatri krka, dok krompir ne omeka. U drugoj posudi pomeati 2 kaike ulja i brano ili pivski kvasac (na hladno) i
naliti skuvani paradajz i krompir. Jo malo kuvati i pri kraju kuvanja dodati iseckan
beli luk, so i perun. Pre serviranja umeati jednu kaiku maslinovog ulja.

orba od pasuljeve vode


druga voda od kuvanja pasulja
ivezazeleni
2-3 svee paprike
1 kaiica aleve paprike
biber/umbir
morska so
U vodu iseckati vezu zeleni, dodati iseckane paprike, pa kuvati dokzelen ne
omeka. Dodati biber/umbir, posoliti i dok jo kuva dodati polako alevu papriku.
Ostaviti da krka jo desetak minuta.

Corbaodparadajza
250 gr kuvanog paradajza
1manja glavica crnog luka
1struk celerovog lista
1 oljica pirina
kukuruzno brano /7/pivski kvasac
utieer
maslinovo ulje
morska so

Sitno iseckan luk dobro izdinstati na malo uija. Zapriti sa malo brana ili pivskog
kvasca, naliti paradajz i 1/4 litra vode. Dodati na vrh noa eera, posoliti i dodati
iseckan celerov list. Dodati pirina i ostaviti da krka jo petnaestak minuta.

Ajnpresupa
2 glavice crnog luka 2 struka praziluka
staricrnihleb
kukuruzno brano ili pivski kvasac
biber/umbir
morskaso
Dve glavice luka, iseckanog na rebarca, ili praziluk izdinstati, zapriti s malo
brana ili pivskog kvasca, pa naliti toplom vodom. Posoliti, dodati biber/umbir
i ostaviti da se krka jo desetak minuta. Na vrelom ulju propriti kockice starog
hleba, da porumene. Posle toga ove kockice dodati u supu.

Pota
1 glavica crnog luka
100- 150 rpt mladog graka
100- 150 gr argarepe
100- 150 gr krompira
50- 100 gr korena peruna
50-100 gr pakanata
3 ena belog luka
1/2 veze perunovog lista
morskaso
Iseckani crni luk izdinstati na ulju. Kada luk porumeni skloniti lonac sa vatre, pa
dodati graak, iseckanu argarepu i iseckani krompir. Dodati iseckani koren peruna i pakanata, iseckani beli luk i iseckani list peruna. Posoliti prema ukusu, naliti
vodom i kuvati, dok se povre ne skuva.

Mukaorba
1glavica crnog lukaf srednje veliine
1 vezazeleni
kukuruzno brano ilipivski kvasac
aleva paprika
vinsko sire
m orska so

Na tihoj vatri izdinstati iseckanu glavicu crnog luka. Dodati iseckanu vezu zeleni,
prodinstati jo malo, pa zapriti sa malo brana iii pivskog kvasca i aleve paprike.
Naliti mlakom vodom i pustiti da se krkajooko 15 minuta. Zainiti, da zakiseli,
vinskim siretom.

Temeljac(bujon) odpovra
po 150-200 gr oisenog povra: sargarepe, praziluka, crnog luka,
kupusa, celera, korena peruna, pakanata, paprike, graka
1 veza celerovog lista
1 veza perunovog lista
1/2 veze miroije
2-3 lista lorbera
bosiljak
nana
biber/umbir
maslinovo ulje
morska so
Povre iseckati to sitnije ili izrendati. Na tihoj vatri, u veem loncu, izdinstati
povre na ulju. Dodati ceo celerov, perunov list i celu miroiju, prstohvat bosiljka
i nane, izdrobljeni list lorbera, biber/umbir i so. Naliti vodom i kuvati oko 3 sata,
na laganoj vatri, koliko da krka, u polupoklopljenom loncu. Za vreme kuvanja ne
dolivati vodu. Procediti, ostaviti da se ohladi i uvati u friideru. Ova supa (temeljac)
veoma je jaka i slui kao kokcentrat. Kada se razblai, moe se koristiti za obinu
supu ili za nalivanje drugih jela.
*

Kiselaiorba
7 glavica crnog luka
1 vezazeleni
1krompir
50-100 gr graka i/ili boranije
1kaika pirea od paradajza
3 ena belog luka
1 veza celerovog lista
1 kaika kukuruznog brana /7/pivskog kvasca
vinsko sire
morska so

Sitno iseckan luk propriti na uljuf pa dodati brano i!i pivski kvasac. Posle dva
minuta dodati oienu i sitno iseckanu vezu zeleni, krompir iseen na kockice, graak ili boraniju (moe i oboje), pire od paradajza, iseckan beli luk i iseckani celerov
list. Sve naliti mlakom vodom. Kuvati dok se povre ne skuva.
(orba odrasola
1vezazeleni
2 glavice crnog luka
1kaika tucane paprike
2 kaika kukuruznog brana ili pivski kvasca 1/2 litra rasola
100-150 rp. kupusa ribanca
1listlorbera
biber/umbir
maslinovo ulje
morskaso
Skuvati vezu zeleni, a kada je skuvana, dodati joj sitno iseckan crni luk i papriku.
U drugom loncu napraviti belu zaprku sa branom ili pivskim kvascem, pa u nju
sasuti orbicu. U ovo dodati rasol i ribanac, lorber i biber/umbir. Posoliti prema
ukusu. Sve zajedno kuvati jo oko jedan sat.
Aimkacorba
h5 kg razliite rene ribe
1kg crnog luka
2 Ijute papriice
lOzrna bibera/umbir
1kaika alevepaprike
200 gr kuvanog paradajza
1kaika sireta
morskaso
Luksitno iseckati i dinstati na ulju, dodati biber/umbir i malo vode. Sve ovo izmeati i presuti u vei sud, da se kuva. Promeati ponovo, pa dodati jo vode. Kada
luk omeka dodati komade ribe i posoliti. Kuvati oko 15 minuta i dodati kuvani
paradajz, alevu papriku, papriicu i sire.

(urmanskariblja orba
1 kg arana
7kaiica aleve paprike
I glavica crnog luka

1 argarepa
1paskanat
1 listlorbera
5zrna bibera/umbir
1 olja kuvanog paradajza
morskaso
Na ulju dinstati iseckani luk, dodati izrendanu argarepu i izrendani pakanat,
dolivajui po malo tople vode. Kada omeka, doliti 1,5 litar vrue vode, dodati biber/umbir i lorber, i ostaviti da proklzua. U vrelu orbu stavljati komade ribe.
Posoliti prema ukusu. Ostaviti da se kuva na smanjenoj vatri jo 15 minuta i dodati
kuvani paradajz. U orbu moe da ide i riblje salo. pa e onda biti jaa i ukusnija.

Kiseiaribljaiorba
1/2 kg meane ribe, sa manje kostiju
3 paradajza ili 1/2 olje kuvanog paradajza
1zelena paprika
1 argarepa
2-3 ena belog luka
1glavica crnog luka
sok od 1limuna ili vinsko sire
1/2 kaiice bibera u zrnu/umbira
1/4 olje maslinovog ulja
1/2 kaiice seckanog celerovog ili perunovog lista
pistlorbera
aleva paprika
morska so
Ribu skuvati, ocediti, vodu od kuvanja sauvati, a meso odvojiti od kostiju. Paradajz oljutiti i iseckati na kockice, papriku i beli i crni luk isto sitno iseckati, argarepu izrendati. Naliti vodom od kuvanja ribe i kuvati oko 20 minuta. Procediti, vodu
opet sauvati, a povre propasirati. Vratiti u vodu, dodati ribu, lorberov list, biber/
umbir i soli prema ukusu. Kuvati jo oko 15 minuta. Za to vreme pripremiti hladnu
zaprku - pomeati ulje i alevu papriku, i sipati u orbu koja kuva. Ostaviti da kuva
jo malo, a onda smaknuti sa vatre, dodati sok od limuna ili sire i perun ili celer.

orba od smua
7 kgsmua
1 argarepa

1strukpraziluka
2 kaike seckanog celerovog lista
1/2 kg krompira
1/2 olje gusto kuvanog paradajza
2 kaike maslinovog ulja
1kaiica miroije
morska so
Smua oistiti i meso odvojiti od kostiju. Kosti sa ostatkom mesa skuvati u 1 iitru
vode, procediti i tenost sauvati. argarepu, praziluk i krompir iseckati i propriti
na ulju. Ovo dodati u vodu od kuvanja ribe i pustiti da provri. Ostaviti da se kuva
oko 5-10 minuta, a zatim dodati meso od smua, miroiju, celerov list i kuvani paradajz. Kuvati jo 8-10 minuta, posoliti i zainiti, prema ukusu, limunovim sokom.

(orbaodtunjevine
200 gr tunjevine iz konzerve, oceene od ulja
250 gr graka, zamrznutog ili sveeg
1 olja oljutenog paradajza
2 ena belog luka
nekoliko listia bosiljka
vezaperuna
4 kaike maslinovog ulja
biber/umbir
morska so
Na ulju kratko propriti iseckani beli luk, dodati paradajz, bosiljak i iseckan perun. Poklopiti i dinstati na tihoj vatri oko 10 minuta. Spustiti iseckanu tunjevinu i
graak. Dodati so i biber/umbir. Kuvati jo oko 20 minuta.

GLAVNAJELA

Dinstanasargarepa
3-4argarepe
2 ena belog luka
2 kaike maslinovog ulja
perunovlist
morskaso
Opranu i oienu argarepu isei na kolutove. Staviti ju na ulje i poklopljenu
dinstati na tihoj vatri dok ne omeka. Na kraju dodati so, sitno iseckan beli luk i
perunovlist.

Bareni krompir
Beli krompir kuvati zajedno sa Ijuskom, dok ne omeka, a zatim oijutiti dok je
jo topao. Brzo ga isei na kolutove, preliti zagrejanim uljem i poklopljekog protresti. Sluiti dok je toplo.

Pireodspanacaillkoprive
1 kg spanaa ili koprive
1kaika maslinovog ulja
2 ena belog luka
1kaiica kukuruznog brana ili pivskog kvasca
malo sojinog mleka
morskaso
Spana oprati i samo na kratko spustiti u vrelu vodu. Procediti ra i sitno iseckati
na dasci. U hladno ulje staviti brano ili pivski kvasac i promeati. Ubaciti spana sa
malo sojinog mleka i, uz meanje, ostaviti na vatri nekoliko minuta. Na kraju dodati
iseckan beli luk i so.

Punjenepapnke
1/2 kg paprika
300 grkukuruza eerca

2 kaike maslinovog ulja


zobene pahuljice
perunovlist
morska so
Kuvati kukuruz kratko i prodinstati ga na ulju. Dodati so, zobene pahuljice i iseckani perunov list Ovako pripremijenim nadevom napuniti paprike, poreati ih u
posudu, zaliti sa malo vode i poklopljene pei u rerni najvie 30 minuta.

Papula
belipasulj
biber/umbir
maslinovo ulje
morskaso
Pasulj naliti hladnom vodom i kuvati 15-20 minuta. Vodu ocediti i baciti. Naliti
sveom vodom i kuvati, dok se zrna ne raskuvaju. Ovu vodu ocediti i sauvati, jer
od nje moe da se napravi dobra orba. Oceeni pasulj dobro izgnjeiti. U pasulj
dodati so, biber/umbir i ulje.

Pllavsabamljama
1/2kgpraziluka
10 bamija
50-100 gr sargarepe
50-100grgra$ka
1 solja pirina
1 veza perunovog lista
biber/umbir
maslinovo ulje
morskaso
Iseckan praziluk izdinstati na ulju, pa u praziluk sasuti olju opranog pirina. Ovo
nalivati dok se ne utroe 3 olje vode ili (razblaenog) temeljca. Dodati biber/umbir i iseckan perunov list. Bamije, koje su prethodno bile potopljene pet minuta
u kljuapoj vodi, uukati u ovu masu, dodati iseckanu argarepu i graak, naliti
jednu olju mlake vode ili (razblaenog) temeljca i zapei u rerni.

Klotpasulj
1/2 kg krupnog pasulja
1/2 kg praziluka ili crnog luka

2 dl maslinovog ulja
1svea paprika
5 ena belog luka
1listlorbera
biber/umbir
2 kasiice aleve paprike
morska so
Pasulj iskuvati u jednoj vodi. Iseckati praziluk ili crni luk, beli luk i papriku. Izdrobiti list lorbera, dodati biber/umbir. U lonac sipati proceen pasulj i povre, preliti
uljem i naliti 1 litar vode. Posuti alevom paprikom, posoliti, i staviti da se kuva, dok
voda ne uvri.
Prazankupus
1/2 kg opranog, iseckanog i isceenog kupusa
i/2kgcrnog luka
1 en belog luka
kim
morskaso
maslinovo ulje
Kupus dinstati na ulju, sa iseckanim lukom. Dodati iseckan beli luk. Kada se sve
upri, posoliti i zainiti kimom.
Flekicesakupusom
1/2 kg opranog, iseckanog iisceenog kupusa
1/2kgcrnogluka
1 en belog luka
1/2 kg flekica /7/ sirokih rezanaca bezjaja
aleva paprika
biber/umbir
maslinovo ulje
morskaso
Kupus dinstati na ulju, sa iseckanim usoljenim lukom. Dodati iseckan beli luk.
Kada se sve upri, posoliti, dodati alevu papriku, biber/umbir i flekice ili testeninu,
prethodno skuvane u slanoj vodi.
Kroketiodkiselogkupusa
200 gr kiselog kupusa ribanca
sokod l/2limuna

100 gr brana ili pivskog kvasca


1konzerva piva
1/2 kaiice utog eera
1/2 kaiice morske soli
1/2 kaiice bibera/umbira
250grribljihnicli
1/2 litra nekog nerafinisanog ulja (zaprenje)
1/2 olje kuvanog paradajza
1kaiica sveeg struganog rena
Riblje nicle posoliti. U pivu razmutiti brano ili pivski kvasac, dodati 1 au vode,
opran i oceen ribanac, eer i biber/umbir, i napraviti testo kao za palainke. Ako
je kupus slan, ne dodaje se so. Ulje zagrejati, riblje nicle umakati u smeu i priti
dok ne porumene (oko 5 minuta). Krokete oceiti od vika ulja i sluiti vrue. Preliva
se sosom koji se pravi od kuvanog paradajza, bibera/umbira i rena.

Grenadir-mar
crniluk
krompir
flekice ili druga testenina bezjaja
biber/umbir
maslinovo ulje
morskaso
Iseckani crni luk izdinstati na ulju, dok ne porumeni. Dodati oljuten skuvan i
izgnjeen krompir, pa sve jo malo propriti. Ovo izmeati sa skuvanim flekicama
ili drugom testeninom. Posoiiti, dodati biber/umbir i jesti dok je vrue.

Cupajzodtikvica
1/2kgcrnogluka
1/2kgpaprika
1/2 kg tikvica
1/2kgparadajza
1veza celerovog lista
maslinovo ulje
morskaso
Na ulju izdinstati, redom, iseckani luk, iseckane paprike i iseckane tikvice. Dodati jo oljuten i iseckan paradajz i iseckani celerov list. Krkati na laganoj vatri,
meajui, dok ne uvri.

iuspajz
2 glavice crnog iuka
lOzeienihpaprika
1/2 kg krompira
1 veza persunovog lista
biber/umbir
maslinovo ulje
morska so
Sitno iseckan crni luk propriti na ulju, dok ne pone da cakli. Paprike oprati, oistiti i isei uzdu na pola. Krompir isei na manje kocke. U luku prvo ispriti paprike,
pa onda dodati krompir i iseckani perunov list. Posoliti i dodati biber/umbir prema ukusu. Po malo dolivati vodu, dok se krompir ne ukuva. Jesti toplo.

Paprikepunjeneprebrancem
1/2 kg pasulja gradistanca
1/2 kg crnog luka
paprike babure
listlorbera
biber/umbir
aleva paprika
maslinovo ulje
morskaso
Pasulj prokuvati, pa vodu baciti, a onda ga skuvati uslanoj vodi#sa jednim listom lorbera. Na ulju izdinstati luk iseckan na rebarca, pa dddati skuvan i proceen
pasulj, biber/umbir i so prema ukusu. Sve zajedno prodfnstati jo malo, zainiti
alevom paprikom do crvene boje, sipati u zemljani sud, preliti uljem i zapei. Kada
je Irebranac gotov, njime puniti oprane i oiene paprike, staviti u dobro nauljen
zemijani sud i pei u rerni oko 20 minuta. Za ovo jelo ne mora se praviti uvek novi
prebranac, ve se paprike mogu puniti i prebrancem koji je Ireostao od prethodnih
dana.

Mukalicasasojm
1/2kgcrnogluka
1/2kgpaprike
1/2 kg paradajza
250 gr soje u komadiima
biber/umbir

bosiljak
aleva paprika
maslinovo ulje
morskaso
Na ulju prolriti sitno iseckan crni iuk, dodati iseckanu papriku i paradajz, biber/
umbir i so prema ukusu, malo bosiljka i aleve paprike. Sve dinstati jo oko 30
minuta. Soju u komadidma obariti u vodi, procediti, pa sasuti u onu masu da se
prokrka jo oko 15 minuta.

uvei
l/2kgcrnog luka
l/2kgpaprika
1/2 kg plavog patUdana
1/2 kg paradajza
Ivezazeleni
1 soljapirina
1~2 krompira
1 veza celerovog lista
biber/umbir
maslinovo ulje
morskaso
Na ulju izdinstati, redom, iseckani luk, iseckane paprike, iseckan plavi patlidan
i iseckanu vezu zeleni. Dodati jo oljuten i iseckan paradajz i iseckani celerov list.
Upriti na laganoj vatri. Pirina skuvati u 3 olje vode, u koju su dodati biber/umbir
i so. Pirina izmeati sa povrem, dodati iseckan krompir i jo 1 olju vode. Pei u
rerni oko 30 minuta.

Posnepaprike
10 sveih ili suvih paprika silja
2 struka praziluka
2 glavice crnog luka
2 ena belog luka
l/2oljepirina
1 oljica maslinovog ulja
kukuruzno brano ili pivski kvasac
alevapaprika
maloperuna

biber/umbir
morska so
Luk i praziluk iseckati i izdinstati koliko treba. Dodati pirina i 1 olju vode, per
un, so, biber/umbir i seckani beli luk.To je fil za paprike. Ako se koriste suve paprike, pre punjenja ih potopiti u vrelu vodu, da nabubre. Kada se paprike napune
poreaju se, jedna pored druge, u nauljen pleh. Sve naliti oljicom vrelog ulja, u
koje je dodato malo brana ili pivskog kvasca i aleve paprike. Naliti vodom da sve
prekrije, pa staviti u vrelu rernu. Jelo jegotovo kada voda ispari.

Sarmaluk
2 glavice slatkog ili kiselog kupusa
2 glavice crnog luka
1 olja pirina
1-2enabelogluka
biber/umbir
aleva paprika
masiinovo ulje
morska so
Kupus iseckati kao za ribanac, pa priti, sa sitno iseckanim crnim lukom, na malo
ulja. Priti dok kupus ne omeka. Pirina skuvati u B olje vode, pa mu dodati iseckani beli luk, so, biber/umbir i alevu papriku. U nauljeni uve nabaciti deblji sloj
proprenog kupusa, onda pirina, pa odozgo opet kupus. Pei u rerni, dok se ne
zapee.

ufte od leblebija
1 kg sirovih leblebija
1/2 kg crnog luka
biber/umbir
perunovlist
morska so
Leblebije potopiti u vodu i ostaviti da odstoje 24 sata. Povremeno dodavati
vodu, ako upijaju. Ocediti i samleti. Luktakoesamleti, izmeati, dodati biber/umbir i so prema ukusu i sitno iseckan perunov list. Od mase oblikovati mala ufteta
i priti na ulju koje nije previe zagrejano. ufteta treba da budu lepo oblikovana,
da se ne bi raspala, ali nije potrebno da se uvaljuju u bilo ta, poto leblebije sadre
skrob koji vezuje masu.

Posnoizreme
1/2 kg crnog luka
1/2 kg paprike
1/2 kg paradajza
1 veza celerovog iista
1kg krompira
biber/umbir
maslinovo ulje
morska so
Na ulju dinstati, redom, iseckani i usoljeni crni luk, pa papriku. Dodati oljuten i
iseckan paradajz i iseckani celerov list Krkati na laganoj vatri, dok ne uvri. Dodati
biber/umbir i so. prema ukusu.
Oien krompir izrendati na najkrupnije rende. uvearu ili neku pogodnu
posudu, namazati uljem, pa staviti u vrelu rernu. Pei tako praznu posudu, dok ulje
ne pone da cvri. Dno zasuti poiovinom izrendanog krompira, zatim dodati izdinstano povre, a na kraju drugu polovinu krompira. Odozgo jo malo zaliti uljem i
posoliti, pa pei, dok ne porumeni.

Soivo sa crnim lukom


250grsoiva
2 glavice belog luka
biber/umbir
aleva paprika
maslinovo ulje
morska so
Soivo potopiti u hladnu vodu i kuvati, poto provri, jo oko 15 minuta. Soivo
procediti, a vodu baciti. U soivo ponovo naliti 1/2 / vode, dodati biber/umbir i
neoiene, a oprane, glavice belog luka. Kuvati, dok ne postane gusto kao pire.
Beli luk izvaditi i baciti, a soivo zainiti crvenom zaprkom.

Soivosacrnimlukom
250grsoiva
2 manja krompira
2 sargarepe
1glavica crnog luka
1/2 glavice belog luka
1/2 dljakog crnog vina

masiinovo ulje
biber/umbir
persun
pire od paradajza
morskaso
Soivo naliti hladnom vodom i kuvati, poto provri, jos oko 15 minuta. Soivo
ocediti, vodu baciti. Preliti oceeno soivo maslinovim ulzvm, da ogrezne, i ostaviti da stoji oko 10 minuta. U erpi propriti krompir iseen na kockice i iseckanu
argarepu. U ovo sasuti soivo, sve sa uljem, naliti mlakom vodom, dodati biber/
umbir, iseckan perun, malo pirea od paradajza, iseckan beli luk i crni luk ispeen
u Ijusci. Kuvati, dok soivo ne bude gusto kao pire. Crni luk izvaditi i baciti, a jepo
naliti crnim vinom.

Suvepaprike
1 olja obarenog pirina
100 grseckanih oraha
10-12 suvih crvenih paprika
1 olja maslinovog ulja
1kaika brana ili pivskog kvasca
1/2 olje kuvanog paradajza
3-4 glavice crnog luka
1 kaika iseckanog perunovog lista
biber/umbir
morskaso
Suve crvene paprike drati u toploj vodi, da omekaju, a onda ih ocediti. U tiganju zagrejati ulje i Iropriti sitno iseckan luk. Dodati so, biber/umbir, pirina,
orahe i perunov list. Sve polako izmeati, puniti paprike i reati ih u namazan
pleh. Staviti u rernu, da se zapeku. Napraviti hladnu zaprku od 2-3 kaike ulja i
brana ili pivski kvasac. Dodati u zaprku paradajz i 1 au vode. Sve promeati i
preliti preko ve peenih paprika. Ostaviti jo 5-10 minuta, da se zapee. Moe se
jesti toplo ili hladno.

Paprike punjene skuom


8-10 sveih paprika ilja
200 gr skue, obarene i oiene od kostiju
1konzerva sardela, oceena od ulja
1,5 olja mrvica/prezli

1koiica iseckanog helog iuka


1kaika iseckanog crnog luka
1kaiica morske soli 4 kaske maslinovog ulja
2 kaike iseckano? perunovog lista 2 kaike vinskog sireta
1/2 olje belog vina
1/4 kaiice bibera/umbira
senf
Paprike oprati i oistiti za punjenje. Sastaviti fil: skue, sardele, mrvice, crni i
beli luk, perunov list, senf, 1 kaika ulja i 1/2 kaiice soli. Paprike puniti, zatvoriti
krompirom ili paradajzom i reati u vatrostalnu posudu, premazanu uljem. Pei u
rerni, a kada su gotove izvaditi i preliti sosom od sireta, vina, 3 kaike ulja, bibera/
umbira i 1/2 kaiice soli.

Suvepaprikepunjene pasuljem
250grpa$ulja
3 glavice crnog luka
lOsuvihpaprika
1 olja maslinovog ulja
2 kaike mlevenih oraha
perunovlisg, sitno seckan
Ustnane, sitno seckan
aleva paprika
biber/umbir
morska so
Pasulj uvee, pa ujutru skuvati i ocediti. Paprike potopiti u mlaku vodu i ostaviti pola sata, da nabubre. Zagrejati ulje, dodati iseckan luk, malo propriti, dodati
pasulj i zainiti prema ukusu. Dodati perunov list, nanu i iseckane orahe. Sve promeati i ostaviti da se malo ohladi, Paprike paljivo puniti kaiicom, reati ih u
namazan pleh, preliti sa malo ulja i pei u rerni oko 30 minuta. Mogu tople, a mogu
i hladne - ve kako Vam padne.

Kukuruz eeracsa sardinama


250 grsmrznutog kukuruza
1konzerva sardela, oceena od ulja
1glavica crnog luka ili 3-4 struka mladog crnog luka
senf
biber/umbir
morska so

Kukuruz eerac kuvati u to manje vode oko 5 minuta i dobro ga ocediti. U to


umeati iseckan cmi ili mladi luk i izgnjeene sardele. Ovome dodati senf, biber/
umbir i so, pa sve dobro izmeati i sluiti kao hladnu salatu ili kao predjelo.

Jelo od hagrema
2 ena belog luka
1 kasiica persunovog lista, sitno iseckanog
l/2limuna
2 kaike maslinovog ulja
1/2 kg mlade, zelene mahune bagrema
morska so
Zelene mahune bagrema beru se u junu, bogate su belanevinama i kuvaju se kao
boranija.Treba da se operu, oiste, preliju slanom vodom da ogreznu i kuvaju da omekaju. Ocediti i ohladiti. Napraviti Ireliv od maslinovog ulja sa seckanim belim lukom.
Dodati sokod pola limuna i perun i preliti preko kuvanih bagremovih mahuna.

Italijanska kaponata
600 gr plavog paradajza
1glavica crnog luka
1 vei paradajz
1/2 olje maslinovog ulja
1/2 veze celerovog lista
1/2 olje maslinki, bezkotica
2 kaike iseckane miroije
2 kaike sireta
1kaiica utog eera
biber/umbir
morska so
Plavi paradajz, sa korom, isei na kocke, posoliti, poreeti u cediljku, pritegnuti i
ostaviti da se ocedi. Na ulju propriti seckan crni luk, pa oljuten i iseckan paradajz.
Dodati iseckani celerov list i miroiju i sve priti jo oko 5-10 minuta. Posebno ispriti plavi paradajz, pa sastaviti sa ostalim povrem. Dodati eer, sire i maslinke,
izmeati i sluiti toplo ili hladno.

nideodkrompira
6 - 8 k ro m p ira
2-3 kaike natopljenog i isceenog crnog hleba

1 kaika brasna ili pivskog kvasca


1 en belog luka
1paprika, crvena
1paprika, zelena
perunovlist
biber/umbir
morska so
Krompir izrendati, oceiti od vode i pomeati sa hlebom. Dodati brano, sitno
iseckane luk, papriku i perunov list Prema ukusu dodati biber/umbir i so. Sve
dobro izmeati, praviti male nicle i priti, da porumeni.

Finikrompir
6-8krompira
2-3 glavice crnog luka
bosiljak
karanfili
listlorbera
maslinovo ulje
brano ili pivski kvasac
morska so
Krompir u Ijusci skuvati sa krupno iseckanim lukom, bosiljkom, karanfiliem i
lorberom. Kuvan krompir oijutiti i isei na koiutove. Ovamo na ulju malo propriti
brano ili pivski kvasac, sipati 1 au vode, posoliti i jo malo prokuvati, stalno me~
ajui. Ovim sosom preliti krompir.

Ttkvice sasuvim groem


6Q0grtikvica
2 struka mladog luka
sokod 1 limuna
60 gr suvog groa
granica bosiljka
1 aa belog vina
maslinovo ulje
biber/umbir
morska so
Tikvice oistiti, prepoloviti i isei po duini na tapie. Prodinstati tikvice, iseckan
mladi luk, suvo groe i bosiljak, nalivajui vinom. ee meati. Za vreme dinsta-

nja dodavati i po malo soka od limuna. Kada je gotovo, dodati biber/umbir i so.
Slui se vrue

uve odmladih tikvica


2 - 3 tikvice
3- 4 paradajza
2 paprike babure, zelene
2 paprike babure, crvene
2glavicecrnog luka
5 kaika maslinovog ulja
1/2 kaiiceutog eera
2 - 3 kaike brana ili pivskog kvasca
1/2 kaiice morske soli
1/2 kaiice origanoa
1/4 kaiice bibera/umbira
Luk sitno iseckati i dinstati na uiju, da omeka. Dodati malo vode i meati, Kada
je luk izdinstan, dodati eer, brano ili pivski kvasac, so, biber/umbir i origano.
Sve izmeati, ako je potrebno dodati jo malo vode i promeati. Oiene tikvice
isei na manje kockice i sipati utiganj. Promeati i dodati oljuten i iseckan paradajz
i iseckane paprike. Jelo je gotovo kada tikvice i paradajz omekaju i ispari viak
vode. Moe da se jede samo ili kao prilog uz kuvanu testeninu ili baren krompir.

Karfjolsamaslinama
1glavica karfiola, vea
3- 4 kaike gusto kuvanog paradajza
100grcrnih maslina; bezkotica
1glavica crnog luka
4 kaike maslinovog ulja
sokod 1/2limuna
2 kaike seckanog perunovog lista biber/umbir
morskaso
Karfiol razdvojiti na vee cvetove, propriti ga sa lukom, naliti sa malo vode i
limunovim sokom i skuvati, uz meanje, na laganoj vatri. Karfiol izvaditi i staviti na
tanjir za serviranje, a u preostaloj tenosti kratko prokuvati paradajz i izgnjeene
masline, da se zgusne kao sos, kojim se Ireliva karfiol na tanjiru, a sve se pospe
perunom.

Paprikepunjene. paiapeiene
15-20 paprika
1kg krompira
1 argarepa
1paskanat
1 solja pirina
4 glavice crnog luka /7/2 struka praziluka
1gusto kuvanog paradajza
maslinovo ulje
biber/umbir
morska so
Sitno iseckan cmi iuk ili praziluk dinstati luk na ulju, pa dodati oljuten i izrendan krompir, rendanu argarepu i pakanat, i sve izmeati. Dinstati jo koji minut,
dodati opran pirina, biber/umbir i $o, i puniti paprike. Paradajz izmeati sa 1 oIjom vode, malo bibera/umbira i maio soli, pa u svaku papriku naliti po 2 kaiice
ovoga.Paprikezatvoriti i pei oko 1 satna 180-200 stepeni.

Suve paprike punjene pirincem i peurkama


T2 suvih paprika
2 kasike maslinovog ulja
1glavica crnog luka
1oljaseenih ampinjona
2 olje kuvanog pirina
1kaiica brana ilipivskog kvasca
kuvani paradajz
seckani perunov list
biber/umbir
morskaso
Paprike potopiti u vruu vodu, da omekaju i nabubre. Ovamo na ulju ispriti sitno
seckan luk. Dodati peurke i dinstati, dok ne ispari voda. U to sipati pirina, biber/
umbir i so. Sve izmeati i ostaviti da se malo ohladi. Puniti paprike i reati u namazan pleh. Napraviti hladnu zaprku od kuvanog paradajza i brana pivskog kvasca.
Preliti preko paprika i pei na 180-200 stepeni. Kada je gotovo, posuti perunom.

Paradajzsarezandma
250 gr rezanaca bezjaja 1kaika maslinovog ulja
1glavica crnog luka 1-2 ena belog luka

400 gr iseckanog oljustenog paradajza


2 kasike gusto kuvanog paradajza
3 kasike crnog vina
origano
biber/umbir
morskaso
Zagrejati ulje, dodati iseckani crni i beli luk. Priti 2-3 minuta, dodati paradajz i
kuvani paradajz, vino, origano, biber/umbir i so. Rezance skuvati, ocediti i isprati
hladnom vodom. Kuvati sos jo 15 minuta i sastaviti sa rezancima. Sluiti vrue.

Povresakacamakom
skuvan kaamak
2paprikebabure
2 glavice crnog luka
4 ena belog luka
2 kaike maslinovog ulja
1plavi paradajz, manji
2 tikvice
2 crvena paradajza, vea
2 kaiice lia od bosiljka 1/2 kaiice morske soli
1/2 kaiice bibera/umbira
3 kaiice iseckanog perunovog lista
Ispriti, bez dodavanja vode, na kockice iseeno povre, i to ovim redom: crni
i beli luk, plavi paradajz, tikvice i crveni paradajz. Dodati bosiljak, biber/umbir i
morsku so, pa sve zajedno kuvati jo oko 10 minuta, dok povre ne omeka. Na
tanjir sipati kaamak, a preko ili pored njega povre. Sve posuti perunom.

Paradajzpunjenskuom
6 jednakih crvenih paradajza
3kaikesenfa
150grobareneskue, bezkostiju
2 kaike karija
1 kaika seckanog celerovog lista
1 kaika perunovog lista
6 listova zelene salate
sok od 1/2 limuna
1limun, iseenu kolutove

2 supene kasike vinskog sireta

biber/umbir
morskaso
Paradajz oprati, pa gornji deo odsed kao poklopac. izdubiti paradajz kaidcom,
iznutra posoliti i posuti biberom/umbirom i okrenuti ih, da se ocede. U svaki para
dajz sipati po malo sireta, pa opet okrenuti na ceenje. Sastaviti skuu, senf, celerov list, kari i sok od limuna. Puniti paradajze, staviti poklopce i reati na listove zelene salate. Ukrasiti kolutovima limuna i posuti perunom. Ohladiti pre sluenja.

Sarmice od vinovog iista


vinovlist, neprskan
5 glavica crnog luka
1/2 solje maslinovog ulja
300grpirina
1 kaiica utog eera
veza miroije
veza peruna
biber/umbir
morska so

B darpaprika
3 glavice crnog luka
3 paprike, crvene
3paprike, zelene
3 paprike, ute
1/2 kg oljutenog paradajza
2-3 struka celerovog lista
4 ena belog luka
1/4 olje maslinovog ulja
1 kaiica morskesoli
1/2 kaiice bibera/umbira
Isei luk na rebarca i dinstati na ulju. Kada luk omeka, dodati seene paprike, jo
malo propriti i dodati paradajz oljuten i iseen na krike. Smanjiti vatru i promeati. Ostaviti da se kuva jo 20 minuta, pa dodati iseckan beli luk, biber/umbir i so.
Kada jelo pone da se zgunjava, skloniti ga sa vatre. Ako volite gue, a sluite jelo
istoga dana, razmutite kaiicu kukuruznog brana ili pivskog kvasca u 1/4 olje
vode i polako dodajte u bear-paprika. Nastavite da kuvate jo desetak minuta, uz
meanje. Sluiti vrue, uz bareni krompir i ribu.

Graaksamladim krompirom
1/2 kg oienog mladog graka
4 krompira srednje veliine
1struk praziluka ili 3-4 struka mladog luka
2 argarepe
2-3 kaike maslinovog ulja
1kaiica kukuruznog brana ilipivskog kvasca
2 kaike seckanog perunovog iista
1 kaika miroije

biber/umbir
morska so
Oien mladi krompir obariti i isei na krike. Dinstati mladi luk ili praziluk sa
grakom i argarepom na ulju, dodati obaren krompir i brano ili pivski kvasac. Preliti sa 2 olje vode,zatim posuti seckanim perunom. Na kraju dodati malo bibera/
umbira i miroija. Pustiti da provri na tihoj vatri, uz meanje.

Pireodgraka
1kg graka
2 kaike kukuruznog brana ilipivskog kvasca
sokod 1/2limuna
1/2 olje struganog rena
Crni i beli luk i papriku sitno iseckati, argarepu izrendati, sve to izmeati, dodati
peurke, ulje, pirina, orahe, biber/umbir i so. Sve dobroizmeati i praviti loptice.
Svaku malo pritisnuti u sredini (kao fairane nicle) i uvaljati u brano ili pivski kvasac, pa u alevu lapriku. U pleh staviti aluminijumsku foliju, riamazati ju malo uljem,
pa reati nicle. Pei na 200-220 stepeni, dok ne porumene.

Boranijasaampinjonima
1/2 kg oiene boranije
200 groienih ampinjona
1.5 kaika vinskog sireta
1.5 kaika soka od limuna
1 vezica mladog crnog luka
1kaika maslinovog ulja
1crvena paprika, sitno seckana
1kaika iseckanog perunovog lista
1/2 kaiice utog eera

biber/umbir
morskaso
Boraniju kuvati u slanoj vodi oko 8 minuta. Ocediti i isprati hiadnom vodom.
Ostaviti da se ocedi i staviti u friider, da se ohladi. ampinjone oistiti, oprati i
ostaviti u friider. Sastaviti ulje, sire i sok od limuna, la dodati iseckani luk, crvenu
sitno seenu papriku, perunov list, eer, so, biber/umbir i sve to lepo izmeati.
U iniji za sluenje izmeati pripremljenu boraniju iz friidera sa peurkama, preliti
pripremljenim siretom. Ostaviti da se ohladi oko 1 sat i sluiti.

Boranija
1/2kgboranije
4paprikebabure
250 gr oljustenog paradajza
3-4 kasike maslinovog ulja
2 glavice crnog luka
3-4 ena belog luka
biber/umbir
morskaso
Boraniju oistiti, oprati i isei po duini. U erpu sipati ulje, dodati sitno seen
crni i beli luk, malo propriti i dodati seenu boraniju i paprike seene na rezance.
Dinstati uz malo dolivanja vrue vode. Posle 15 minuta dodati paradajz. Promeati
i poklopiti. Kuvati jo oko 30 minuta na tihoj vatri, da sve noBptae omeka i voda
ispari. Servirati kao prilog uz ribu. Dobro je i toplo i hladno.

Bear-paprika
3 glavice crnog luka
3 paprike, crvene
3 paprike, zelene
3paprike,ute
1/2 kg oljustenog paradajza
2-3 struka celerovog lista
4 ena belog luka
1/4 solje maslinovog ulja
1kasiica morske soli
1/2 kasiice bibera/umbira
Isei lukna rebarca i dinstati na ulju. Kada iukomeka, dodati seene paprikejo
malo propriti i dodati paradajzoljuten i iseen na krike. Smanjiti vatru i prome-

ati. Ostaviti da se kuva jo 20 minuta, pa dodati iseckan beii luk, biber/umbir i so.
Kada jelo pone da se zgunjava, skloniti ra sa vatre. Ako volite gue, a sluite jelo
istoga dana, razmutite kaiicu kukuruznog brana ili pivskog kvasca u 1/4 olje
vode i polako dodajte u bear-paprika. Nastavite da kuvate jo desetak minuta,
uz meanje. Sluiti vrue, uz bareni krompir i ribu.

Graaksa mladim krompirom


1/2 kg oienog mladog graka
4 krompira srednje veliine
1struk praziluka ili 3-4 struka mladog luka
2 argarepe
2-3 kaike maslinovog ulja
1 kaiica kukuruznog brana ili pivskog kvasca
2 kaike seckanog perunovog iista 1kaika miroije
biber/umbir
morskaso
Oien mladi krompir obariti i isei na krike. Dinstati mladi luk ili praziluk sa
grakom i argarepom na ulju, dodati obaren krompir i brano ili pivski kvasac. Preliti sa 2 olje vode, zatim posuti seckanim perunom. Na kraju dodati malo bibera/
umbira i miroija. Pustiti da provri na tihoj vatri, uz meanje.

Pireodgraka
Ikggraka
2 kaike kukuruznog brana ili pivskog kvasca
sokod 1/2limuna
1/2 olje struganog rena
1 kuvana argarepa
1kaiica miroije
2 kaiice utog eera
4-5 kaika maslinovog ulja
biber/umbir
morskaso
Moe se upotrebiti i smrznuti graak, a ako je sve, prvo ga skuvati u malo posoIjenoj vodi, ocediti i samleti u mikseru. Na ulju propriti ren i brano ili pivski kvasac i
dodati mleveni graak. Promeati i dodati eer, sokod limuna, miroiju, biber/umbir
i so. Sve to izmeati, staviti na tihu vatru, dodati mlake vode i uz stalno meanje kuvati
jo desetak minuta, da se jelo zgusne. Na kraju dodati argarepu seenu na kolutove.

Krokvtiodkrompira
10-12 krompira
2 - 3 krike crnog hleba
perunovlist
prezla/mrvice
maslinovo ulje
1kaika kukuruznog brana ilipivskog kvasca
biber/umbir
morskaso
Krompir obariti sa Ijuskom, oljutiti i propasirati kroz pasirku. Krike hleba namoiti u vodi, iscediti i isto propasirati. Sastaviti hleb i krompir, dodati so i seckani
perun. Sve dobro izmeati, rukom praviti male kupe, uvaljati u prezlu/mrvice i
reati u namazan pleh. Pei na jaoj vatri, otvoreno, da porumene. Dok se peku
napraviti sos od brana ili pivskog kvasca malo proprenog na ulju, sipati 1 au
vode, posoliti, dodati umbir/biber i, ako je potrebno, ostaviti na vatri jo malo, da
se zgusne. Ovim sosom preliti krokete kada su gotovi. Slui se vrue.

Punjenikrompiri
8-10 krompira, priblino jednakih
1-2praziluka
1-2 kaike maslinovog ulja
1 argarepa
1paprika
perunovlist
senf
morskaso
Krompire izdubite, izvadite to vie sredine i ostavite u vodi. Zasecite donju
stranu ravno. Ovamo napravite fii: praziiuk iseckajte izdinstajte na ulju, dodajte
izredanu argarepu, iseckanu papriku i malo iseckanog peruna. Ovim filom punite
krompire, koje pre punjenja treba da uvaljate u ulje. Reati u pleh, i pei u dobro
zagrejanoj rerni, dok ne porumeni. Ukrasiti senfom i seckanim perunom.

Karfiolulafroku
1glavica karfiola
3 - 4 kaike maslinovog ulja
prezla/mrvice
senf
morskaso

Karfiol oistiti i odvojiti na krupne cvetove. U kipuoj vodi prokuvati cvetove


samo 2-3 mihuta. Ocediti i preliti zaprkom koja se pravi ovako: ulje malo zagrejati,
staviti u njega prezlu/mrvice i malo soli. Ovo preliti preko karfiola i cvetove ukrasiti
senfom.

Krompirsa paprikama
4

paprike babure, peene na plotni

kaike maslinovog ulja

6 krompira, skuvanih
2-3 ena belog luka
1 kaika soka od limuna
7kaikajabukovog sireta
1/2 kaiice morske soli
1/4 kaiice bibera/umbira
Babure oljutiti i oistiti od semena. Skuvan krompir isei na kocke, pa propriti
na 2 kaike ulja, da porumeni. Ovamo napraviti preliv: sastaviti 1 kaiku ulja, sokod
limuna, sire, so, biber/umbir i iseckani beli luk. Krompir i paprike sastaviti, preliti
i ostaviti oko 1 sat, da upije.

Krompirsa tikvicama
4krompira,vea
1 glavica crnog luka
2 ena belog luka
2 kaike maslinovog ulja 1plaviparadajz, manji 7paprik, zelena
1paprika, crvena
2 tikvice
1/2 kg oljutenog paradajza
1 kaiica majine duice
2-3 struka seckanog celera
Zagrejati rernu i u foliji ispei krompir sa Ijuskom. U tiganju dinstati iseckan
crni i beli luk da omekaju. Na kockice isei plavi paradajz i tikvice i dodati u tiganj.
Dinstati jo malo, uz povremeno meanje. Dodati seene paprike, celer i seeni
paradajz. Kuvati na laganoj vatri, dok sve povre ne bude kuvano. Dodati zaine.
Krompir oljutiti, isei na krike, poreati na tanjir, pa preko toga sipati pripremljeno povre. Ukrasiti granicama celera. Sluiti vrue.

Lepikrompir
2 kasike maslinovog ulja
1/2 kg oienog krompira
1/2 olje oienog crn og luka
1paprika babura
2 ena belog luka
1/4 kaiice morske soli
1/2 kaiice aleve paprike
1/4 kaiice bibera/umbira
Krompir oljutiti i isei na kolutove. Papriku iseckati na parie, crni luk iseckati
na tanje krike. Zagrejati ulje, staviti krompir na vrue ulje, poklopiti i priti na tihoj
vatri. Posle 10 minuta dodati crni luk i papriku. Izmeati i nastaviti sa prenjem jo
10 minuta. Dodati 1 oljicu vrue vode, seckani beli luk, alevu papriku, so i biber/
umbir. Skinuti poklopac i nastaviti sa prenjem jo 10 minuta, da krompir porumeni. Vru krompir sluiti uz kuvanu ribu t zelenu salatu.

nicle od krompira i spanaa


1/2 kg krompira
1/2 olje skuvanog i iseckanog spanaa
1 kaika maslinovog ulja
prezla/mrvice
biber/umbir
morskaso
Krompir oistiti i izrendati na krupnije rende. Spana sastaviti sa krompirom,
dodati ulje, biber/umbir i so. Dobro izmago, pa gravigi nicle, Uvaljata svaku
u prezlu/mrvice, reati u namazan pleh i pei u prethodno zagrejanoj rerni. Ove
nicle mogu da idu kao prilog uz ribu ili paprika.

Punjeniluk
7 glavica \uka, velikih
3/4 olje seckanih peuraka
1 argarepa, manja
1/4 kaiice bibera/umbira
5 kaika maslinovog ulja
3/4 olje soka odjabuke
1peena jabuka, iseckana
1/2oljepirina

1/3 olje seckanih oraha ili lenika


1/4 kaiice morske soli
1 olja prezle/mrvica
1
kaiica sveeg bosiljka

Glavice luka izdubiti, ali tako da ostane dno i da ispod Ijuske budu dva reda
mesa". Ovamo napraviti fil za punjenje: na ulju propriti peurke, izrendanu argarepu i jabuku, dodati pirina, sok od jabuke, prezlu/mrvice i bosiljak i ostaviti da
se jo ma|o dinsta, na kraju posoliti, dodati biber/umbir i orahe ili lenike. Puniti
glavice luka, poreati ih u pleh i pei u prethodno zagrejanoj rerni.

Glaziranicmiluk
5 glavica crnog luka
2kaike maslinovog ulja
1kaikautogeera
1 listodlorbera
perunovlist
biber/umbir
morskaso

U tiganju zagrejati ulje, dodati 1/4 olje vode, eer, so, biber/umbir i lorber.
Kuvati sve oko 15 minuta na tihoj vatri. U to dodati luk iseen na kolutove. Ostaviti
jo 10 minuta da se dinsta. Kada je gotovo, posuti sitno iseckanim perunovim
listom i sluiti kao prilog uz ribu.
Musaka odplavog paradajza
2 plava paradajza
2 babure, crvene
2babure,zelene
2crvenaparadajza,vea
1crniluk
1/2olje
aslinovog ulja
1/2oljepiva
3oljekukuruznogbrana
1 veza perunovog lista
biber/umbir
morskaso

Plavi paradajz oljutiti i isei na kolutove. Poreati kolutove u cediljku, posoliti, pritegnuti i ostaviti da se ocede. Ovamo napraviti smesu za pohovanje: u pivo
dodati 1 olju brana, biber/umbir i so, a ako je potrebno i malo vode. Smesu
napraviti da bude malo rea (skoro kao za palainke). Kolutove paradajza uvaljati
u brano, pa u smesu za pohovanje, priti u tiganju i ostaviti na stranu. Iseene
paprike i iseckan paradajz propriti, dodati iseckan perun, biber/umbir i so. U
namazanu uvearu reati red kolutova paradajza, pa fil, i sve tako, dok se materijal
ne potroi. Pei u rerni oko 1 sat, na umerenoj vatri.

uveopraziluka
4-5 strukova prazlluka
1soljapirina
1/2 olje maslinovog ulja
1/2 olje gusto kuvanog paradajza
2 crvene paprike babure
sokod 1limuna
1sargarepa
persunovlist
alevapaprika
biber/umbir
morskaso
Praziluk oistiti, oprati i isei na kolutove. argarepu i paprike iseckati na komadie. Sve dinstati na ulju, dodajui po malo vode. Kada je upolovaeno, dodati
pirina, promeati i skinuti sa vatre. Pripremiti namazanu uvearu i presuti u nju
povre. Ovamo u dve olje vode razmutiti paradajz, alevu papriku, biber/umbir, so
i limunov sok, pa time preliti pirina i praziluk. Pei na umerenoj vatri, dok pirina
ne bude gotov. Kada je gotovo, posuti sitno iseckanim perunovim listom.

Pasuljsasuvim palrikama
1/2kgpasulja
1kg luka
1/4 olje maslinovog ulja
4 suve paprike, crvene
2 lista lorbera
alevapaprika
biber/umbir
morskaso

Pasulj skuvati na gusto, pa ocediti. U meuvremenu na ulju propriti crni luk


iseckan na rebarca, posoiiti ga i dodati biber/umbir. U zemljanu posudu sipati red
pasulja i red luka i posuti malo aleve paprike. U sredinu staviti paprike i lorberov
list. Prekriti jo jednim redom luka i pasulja. Ako je potrebno, dodati malo vode.
Pei na umerenoj temperaturi, da voda potpuno ispari, a pasulj potpuno omeka.
Za vreme peenja ne meati.

Barenipirina
2$oljepirina
2 paprike, crvene
2 paprike, zelene
2 glavice crnog luka
7 kasika maslinovog ulja
biber/umbir
morskaso
Zagrejati 3 kaike ulja, dodati opran i oceen pirina, pa uz meanje priti desetak minuta na tihoj vatri. Zatim naliti vodom da ogrezne. Dodati biber/umbir i
dalje kuvati na tihoj vatri, uz meanje. Na 4 kaike ulja dinstati seckani luk i paprike,
da sve omeka. Sastaviti paprike sa pirinem, lagano izmeati, sipati u namazanu
posudu i staviti u rernu da se malo zalee, oko pola sata na 180-200 stepeni. Ako
je potrebno, dosuti malo vode.

Paradajzpunjen pirinem iorasima


6 paradajza, manjih
4 kaike maslinovog ulja
1 olja seckanog luka
1olja kuvanog pirina 1/4 oljeseckanih oraha
2 kaike seckane miroije
1kaika seckanog perunovog lista
1/4 olje belog vina
biber/umbir
morskaso
Paradajzu odsei gornji deo, ravno kao eiri i sauvati. izvaditi seme i prevrnuti
paradajz da se ocedi. Zagrejati ulje, dodati seeni crni luk i propriti, da porumeni.
Dodati kuvani pirina, orahe, biber/umbir, perun, miroiju i so. Izmeati dobro,
puniti paradajze i reati ih u vatrostalnu iniju. Pomeati vino i ulje i sipati po kaiku

preko pirina u svaki paradar. Pokriti odseenim delom paradajza. Prekriti ceo pleh
folijom i pei 20-25 minuta. Sluiti toplo.

Integralnipirinalsaorasimailjivama
4 struka celera
1glavica crnog luka
2 kaike maslinovog ulja
1olja integralnog pirina
5-6 suvih ljiva, bezkotica
1/4 olje seckanih oraha
morska so
U veem tiganju dinstati na ulju seeni celer i seeni crni luk, oko 10 minuta, dok
ne omeka. Dodati opran i oceen nekuvani pirina. Napiti 1 olju vode, dodati soli
i promeati. Pustiti da se kuva na tihoj vatri, uz meanje i dolivanje jo 1 olje vode.
Kuvati dok se pirina ne skuva i voda ne ispari. Kada je ve suvo, dodati suve ljive i
orahe. Doliti jo malo vode, pustiti da se krka jo 3-4 minuta i sluiti vrue.

Prilog sa plrinem i povrem


1/2 olje
kuvanog pirina
1/4 olje sitno seckanog crnog luka
2 kaiice maslinovog ulja
1/2oljeseckanogparadajza
1/4 olje iseckane svee paprike
1/2 olje obarenog graka
biber/umbir
morska so
Na tihoj vatri priti pirina sa lukom, dok ne porumeni. Dodati paradajz, biber/
umbir, paprike, 1/4 olje vode i posoliti. Smanjite vatru, pa tako na tiho kuvajte
oko 5 minuta, da pirina omeka. Poklopiti i nastaviti sa kuvanjem na tihoj vatri. Na
kraju ubaciti kuvani graaki prokuvati svezajedno.Sluitetoplo ili hladno.

Pilavsapomorandom
2 kaike seckanog oljutenog badema
4 kaike maslinovog ulja
1 manji crni luk, iseckan
1

1 argarepa, oiena i izrendana


kaiica limunovog soka

1 olja nekuvanog krupnog pirina


1/2 olje soka od pom orande
1 kaika strugane kore od pom orande
1/4 kaiice mlevenog korijandera
1/4 olje seenih urmi, bez kotica
1/4 oljice iseckanog lista od nane
m orskaso
U manjem tiganju na gihoj vatri islei bademe i meati oko 2 minuta. Ostaviti
bademe na stranu. Skuvati pirina i ocediti. U veem tiganju zagrejati ulje na tihoj
vatri i dodati luk i argarepu. Priti oko 5, minuta, da omeka. Dodati sok i koru od
pomorande, korijander, nanu i so. Kuvati jo $amo 5-7 minuta, da pirina upije
sokove i zaine. Jelo po vrhu ukrasiti urmama i bademom. Sluiti vrue.

Pirinacsa bademima i
1/2 olje seckanog badem a
4 kaike m aslinovog ulja
4 -5 peuraka am pinjona
3 -4 olje kuvanog pirina
biber/umbir
m orskaso
U veem tiganju zagrejati ulje, staviti iseckane peurke, malo ih propriti, dodati
pirina, bademe, so i biber/umbir. Polako meati, da se bademi ne izmrve mnogo.
Sluiti toplo.

Pirinasapovrem
2o ljep irina
2 paprike babure, crvene
2 paprike babure, bele
1 glavica crnog luka
1 vezica perunovog lia
3 m ladeargarepe
2 kaikem aslinovog ulja
1 veza m ladog crnog luka
2 en a belogluka
biber/umbir
m orskaso

Pirina skuvati u slanoj vodi i ocediti. Crni luk, babure, argarepu, perun i miadi
luk iseckati i propriti do ioia, pa dodati beli luk i biber/umbir, i posoliti. U vei
tanjir staviti povre u sredinu, a pirina okolo.
Integralnipirinacsapeurkama
7 solja opranog pirina
250 gr peuraka
1/4 olje maslinovog ulja
1glavica crnog luka
nekoliko listova zelene salate
biber/umbir
morskaso
U erpu sipati 3 olje vode i 1/2 kaiice soli, i pustiti da provri. Dodati pirina
i ostaviti na tihoj vatri da se skuva. Pirina procediti i isprati vruom vodom, ako
elite da servirate toplo.z hiadnom ako elite da servirate kasnije. Na ulju dinstati
iseckane peurke i iseckani crni luk. Kada omekaju dodati so i biber/umbir. Na
vei tanjir poreati nekoliko listova zelene saiate, preko njih sipati pirina, a odozgo
proprene peurke. Siuiti topio.
Paradajzpunjen pirinem
1/2 oije masiinovog ulja
4 glavice crnog luka
300grpirina
1kaiica utog eera
8-10 plavih paradajza, manjih
4 crvena paradajza
1 vezica miroije
2 kaike suvog groa
nana
biber/umbir
morska so
Na ulju propriti iseen crni luk, dodati opran pirina i promeati. Naliti 1 oiju
vode i kratko prokuvati. Dodati crveni paradajz iseen na komade, iseckanu miroiju, eer, perun, so, izmrvljenu nanu, biber/umbir i suvo groe, i kuvati na tihoj
vatri, da pirma omeka. Plavi paradajz presei popreko na pola i izdubiti. Puniti
paradajze filom i reati u namazanu posudu. Naliti 1 oljom vode i zapei na sasvim
tihoj vatri. Moe da se slui hladno.

Pilavsamiroijom
200 grpirina
1strukpraziluka
1 veza miroije
biber/umbir
morska so
Pirina skuvati u posoljenoj vodi i ocediti. Sitno iseckan praziluk izdinstati, sastaviti sa pirinem i dodati sitno seckanu miroiju, biber/umbir i so. Sluiti vrue.

Pilavsa meanim semenjem


2oljepirina
50 gr oienih semenki bundeve
50 rp. oienih semenki suncokreta
7 kaika maslinovog ulja
biber/umbir
morska so
Pirina oprati, ocediti i dinstati na 5 kaika ulja, uz stalno meanje. Potom naliti
toplom vodom, da ogrezne. Dodati so i biber/umbir i kuvati, uz povremeno meanje, dok pirina ne omeka. Na 2 kaike ulja propriti semenke bundeve i suncokreta, da poute, a onda ih umeati u pirina. Sluiti vrue, uz kuvanu ribu.

Paprikepunjenekrompirom
~8 paprika babura
1/2kgkrompira
1glavica crnog luka
1/2 olje maslinovog ulja
biber/umbir
morska so
Krompir oljutiti, oprati i izrendati. Crni luk iseckati i zajedno sa krompirom propriti na ulju. Zainiti solju i biberom/umbirom. Oiene paprike napuniti nadevom od krompira i luka, zapuiti, reati u namazanu posudu i pei u zagrejanoj
rerni. Moe da se jede.i hladno i toplo.

Pohovane pecene paprike


paprike babure
3 kaike kukuruznog brana

2soljicepiva
aieva paprika
biber/umbir
morskaso
Paprike ispei na plotni, oljutiti i ocediti. Umutiti testo od kaike brana, piva,
aleve palrike, bibera/umbira i soli, pa u umakati paprike, malo otresti i priti na
vruem ulju.

Paprike punjene povrem


4-6 sveih paprika babura
3 glavice crnog luka
2 sargarepe
1paskanat
1/2 kg rendanog krompira
1/4 solje maslinovog ulja
1asa kuvanog paradajza
alevapaprika
perunovlist
biber/umbir
morskaso
argarepu i crni luk iseckati i propriti na polovini pripremljenog ulja. Doda-

ti krompir, alevu papriku, iseckan perunov list i biber/umbir. Izmeati i ovom


masom puniti paprike. Paprike zapuiti komadima paradajza ili krompira. Punjene
paprike reati u vatrostalnu posudu namazanu uljem. U kuvani paradajz dodati
1-2 kaike vode, malo bibera/umbira i soli. Promeati i preliti preko paprika. Pei
oko 45 minuta na 180-200 stepeni, prvo pokiopljeno, a poslednjih 10 minuta otkriveno, da se zapee.

Punjvniplaviparadajz
2 plava paradajza, vea
150 gr skuvanog pirina
150 gr oljutenog i iseckanog crvenog paradajza
1glavica crnog luka
1paprika babura
2-3 ena belog luka
1kaiica origanoa
maslinovo ulje

biber/umbir
morska so
Plave paradajze umotati u foliju i pei ih u rerni na 180-200 stepeni, da omekaju. Ohladiti ih, isei popreko na pola i svaki izdubiti. Na ulju propriti seckani crni
i beli luk, iseckane paprike,meso"iz peenih paradajza i seckani crveni paradajz.
Promeati i posle 15 minuta prenja dodati origano, biber/umbir i so. Opet promeati i izdublzene plave paradajze. Pei 15-20 minuta na 180-200 stepeni.

Plavi paradajzna rotilju


1plavi paradajz
1 solja listova od bosiljka
1/2 solje kikirikija
6 enova belog luka
5 kaika maslinovog ulja
morska so
Paradajz oprati, isei na krike i ispei na plotni prekrivenoj folijom. U mikser
staviti i samleti bosiljak, kikiriki, beli luk i 5 kaika maslinovog ulja. Posoliti i preliti
preko peenog paradajza.

Peeni praziluk
12-15 strukova praziluka
aleva paprika
biber/umbir
morska so
Praziluk oprati, oistiti i kuvati u malo posolzvnoj vodi oko 10 minuta, da malo
omeka. Ocediti, a vodu od kuvanja sauvati. Isei praziluk na tanje kolutove, staviti
u namazanu plitku vatrostalnu iniju i posuti biberom/umbirom i solju. Preliti
sa malo vode od kuvanja praziluka. Pei na umerenoj vatri, a pre siuenja posuti
alevom paprikom. Slui se vrue, uz prepeen hleb.

Praziluksa belim lukom


2kgpraziluka
1/2 olje maslinovog ulja
2 glavice belog luka
jabukovo ili vinsko sire
kukuruzno brano
morska so

Praziluk oistiti, odvojiti beli deo od zelenih peraja, oprati i malo obariti u slanoj
vodi. Ocediti kuvani praziluk i svaki komad uvaljati u brano i reati u namazanu
vatrostalnu iniju. Kada malo porumeni, na temperaturi od 180-200 stepeni, onda
polako, da staklena inija ne bi pukla, dodavati sire pomeano sa malo ulja i seckanim belim lukom. Vratiti u rernu da se dopee.
Pecene pecurke
1/2 kg lisiarki
30 g rk u ku ru zn o g b ra sn a
100 g r prezle/m rvica
1/2 olje m aslin o vo g ulja
m orska so

Lisiarke oistiti i oprati, isei na pola po duini, posoliti, uvaljati u brano i prezle, i priti na ulju. Sluiti vrue, uz kuvanu ribu garniranu grakom spanaem.

Peurkesalukom
2 glavice crnog lu ka
2 kaike m aslin o vo g ulja
700 gr a m p in jo n a
m o rsk a so

Luk isei na rebarca i dinstati ga na ulju, da omeka, uz stalno meanje. Peurke


oprati i oistiti, a ako su vee isei ih po duini na pola i dodati u dinstani luk. Dinstati jo 7-8 minuta i posoliti.

Povrezaprilog
1/4 olje m aslin o vo g ulja
1 p la v i p a ra d a jz, m a n ji
1 g la vica crnog lu ka
2 pap rike,zelen e
2 paprike, crvene
3 - 4 crven a p a ra d a jz a
biber/um bir
m o rsk a so

Oljuten i iseckan plavi paradajz priti oko 5 minuta, da omeka. Dodati crni luk
iseen na rebarca. Promeati i priti jo, da luk omeka. U to dodati seene zelene i
crvene paprike. izmeati i priti jo 5 minuta. Na kraju dodati crveni paradajz iseen
na krike, so i biber/umbir. Promeati i kuvati jo koji minut, uz meanje. Sluiti uz
pren krompir i peenu ribu.

Sarmice od vinovog lista


1/2 olje maslinovog ulja
1 kaiica kukuruznog brana ili pivskog kvasca
1glavica crnog luka
1/2 olje pirina
1/2 olje kikirikija
1/2 kg lia vinove loze
1/2 olje suvog groa
1kaika limunovog soka
1kaika iseckanog perunovog lista
1kaiica aleve paprike
biber/umbir
morska so
Na ulju propriti seckani crni luk, dodati pirina i izmeati. Dodati 2,5 olje vrue
vode i promeati. Kuvati oko 3-5 minuta. Sada dodati suvo groe, iseckan kikiriki,
biber/umbir i so. Promeati i kuvati jo 10 minuta, da voda ispari, pa dodati 1 kaiku limunovog soka. Vinov list, ako je sve, popariti u vruoj vodi i drati oko pola
sata, da omeka. Ako je lie iz tegle, tada ga drati u hladnoj vodi oko 10 minuta i
islrati. Zasei deblji deo oko drke. Listove ftlovati i savijati sarmice. Napraviti hladnu zaprku od ulja, brana ili pivskog kvasca i aleve paprike. Zaprku preliti preko
sarmica. Pei oko 45 minuta na 200 stepeni, da se lie i pirina skuvaju.

argarepeitikvice
4

tikvice

4argarepe
2 kaike maslinovog ulja
2 kaiice seckanog perunovog lia
biber/umbir
morskaso
Tikvice i argarepu oistiti i isei po duini na talie kao cigarete. U tiganj staviti
1/4 olje vode i kuvati argarepe 1-2 minuta. Vodu ocediti, dodati ulje, i na tihoj
vatri 1 minut propriti argarepe, a onda dodati tikvice. Sve izmeati i propriti jo
malo. Dodati biber/umbir i so. Promeati jo jednom polako, da se ne polome
tikvice. Presuti u iniju i posuti perunom.

Riba barena u bujonu


3 argarepe
3 glavice crnog tuka, velike

nekoliko korenia persuna


3 lista lorbera
2 struka m ajin e dusice
15 zrn a belog/crnog bibera
2 -3 karanfiiia
kora od 7 lim u n a
S O g rk ru p n e so li
2 a e sireta
1 lita rb la e g belog vina

Ovaj bujon moe se praviti na dva naina. Prvi nain je da se svi sastojci stave
u 1 litar hladne vode, dodaju 2 ae sireta, kuva 30-40 minuta, a onda dodaju jo
2 litra hladne vode. Drugi nain je da se svi sastojci stave u 1 litar vina, doda 1/2
ae sireta i 1/2 litra vode i kuva. bilo u przom drugom bujonu, riba se kuva
uvijena u tanko platno, koje se skida im je riba obarena. Ribu ocediti i servirati ju
sa orilozima.

Amur
a m u r o d 2 - 3 kg
250. g rp irin a
2 g lavice crnog luka
2 argarepe
1 olja belog vina
2 lista lorbera
S z r n a bibera
1 olja m aslino vo g ulja
1/2 kaiice m levenog bibera
1/2 vezice celerovog lista, iseckanog
m o rsk a so

Amura oistiti i oprati. Sa stranezarezati i u zareze usuti malo soli. Na ulju izdinstati
izrendanu argarepu i iseckani luk i celer. Dodati biber i $o. U namazanu vatrostalnu
posudu staviti na dno pirina, a preko dinstano povre. Preko toga staviti ribu. Ovamo skuvati 2 olje vode sa listom lovora, biberom u zrnu i malo soli. Preliti preko ribe
i povra i staviti da se lee na 200 stepeni. Posle pola sata peenja preliti ribu malo
zagrejanim vinom, da se pirina ne bi zalepio za dno posude. Pei jo oko pola sata.

Alaskiribljipaprika
2 k g ara n a
4 g lavice crnog luka

1 olja kuvanog paradajza


1kaiicd aleve paprike 7/2 kaiice bibera
2 Ijute papriice
1 veza celerovog Hsta
morska so
arana oistiti, oprati, isei na manje parie i ocediti. Reati ribu u veu erpu
i preliti kuvanim paradajzom. Crni luk iseckati i izgnjeiti, pa loreati preko ribe.
Dodati biber, so i alevu papriku. Preko toga nabaciti iseckane papriice i iseckani
celer. Naliti vodom i kuvati oko 45 minuta, poklopljeno i na tihoj vatri. Paprika ne
meati, ve samo povremeno protresti lonac, da ne zagori.

aransajabukom
2 kg arana
7kgpraziluka
1 kg crnog luka
lcrvena paprika
l/2oljemaslinovog ulja
1 argarepa
1jabuka
biber
morska so
Luk i praziluk iseckati i dinstati, pa dodati izrendanu argarepu i jabuku, iseckanu papriku, so, biber i iseckan perun. Kada je to izdnistano, povre sipati na dno
namazanog pleha, preko staviti celog arana, namazanog uljem i posoljenog. Pei
u zagrejanoj rerni, da se uje kako krka. Pee se ukupno oko 1 sat, s tim to se posle
pola sata aran okrene.

uve od arana Hisomovm


1kg oiene ribe
1/4 olje maslinovog ulja
1/2 kg praziluka ili crnog luka
3-4paprike,zelene
1kg oljutenog paradajza
3-4 krompira
1 olja pirina
1 argarepa
celerovlist

biber
m orska so

Od pripremijenog ulja odvojiti polovinu i ostaviti na stranu, Na drugoj polovini


utja dinstati sitno iseckan praziluk ili luk, izrendanu argarepu, iseckane paprike i
sitno iseen celerf pa u to dodati iseckan paradajz, pirina i iseckan krompir, Dinstati
jo malo, pa preruiti u namazanu uvearu. Odozgo sipati 1 olju vode i poreati
komade usoljene ribe. Preko ribe preliti ostatak ulja i pei oko 1 sat, otkriveno.
*

Keiga kuvana u vinu


1 kg keige
1 /2 lv in a
2 kaike mastinovog utja
1 lim un
celerovlist
biber
m o rskaso

Ribu oistiti i isei, pa staviti uuvearu. Sipati ulje, doliti vino, posuti biberom i
posoliti. Limun isei na 4-5 kolutova i staviti ih preko ribe. uvearu pokriti i pei
ribu oko pola sata na 180 stepeni. Kada je gotovo, posuti seckanim celerom.

Lignje sa krompirom
7 kg lignji
6 -8 k ro m p ira
6 -8 p a ra d a jz a
2 ena belog luka
1/2 olje m aslinovog ulja
2 g la v ic e crn o g lu ka
1/2 veze celerovog lista
biberuzrnu
listlo rbera
m o rskaso

Krompir oljutiti i isei na kolutove. Lignje oprati, isei na kolutove i ocediti od


vode. Isei na kolutove paradajz i crni luk. Namazati pleh i reati krompir, lignje, luk
i paradajz. Sve posoliti i pobiberiti. Poslednji red treba da bude paradajz, a preko
toga ide seckani celerov list sa belim lukom, Sve se zalije maslinovim uijem i pee
oko 45 minuta na 200 stepeni.

Oslinaluku
1/2 kg oslia
2 struka praziluka 2 glavice crnog luka
1/4 olje maslinovog ulja
1/2 ase gusto kuvanog paradajza
1 asa belog vina
1 kaika seckanog perunovog lista
aleva paprika
biber
morskaso
Ribu oprati, usoliti i posuti biberom. Seckani praziluk ili luk izdinstati, pa u to
umeati kuvani paradajz, vino, perun i alevu papriku, i preruiti u namazanu posudu za peenje. Odozgo staviti oceenu ribu i pei pola sata u dobro zagrejanoj
rerni, otklopljeno. Sluiti uz kuvan pmrina kao prilog.

Pijanapastrmka
1- 2kgpastrmke
1/2 olje maslinovog ulja
2oljebelogvina
2 kaike kukuruznog brana
2 listalorbera
1paprika
1 kaiica aleve paprike
sokod 1limuna
biber
morska so
Oienu, opranu i oceenu ribu namazati malo uljem, solju i biberom, pa staviti
u namazan sud, U vinu razmutiti brano, ulje, alevu papriku i biber. Sve lepo izmeati
i preliti preko ribe. Oienu ceiu papriku staviti pored ribe i staviti i list lorbera. Pei
poklopljeno u rerni oko pola sata na 180 stepeni. Pred kraj peenja, na oko 10 minuta,
otkriti i pustiti da se malozapee. Ribu prilikom sluenja preliti sokom od limuna,

Pastrmke u vinovojlozi
2 pastrmke porcijaice
1 limun,ceo
sokodllim una
2 - 3 ena belog luka

1 solja belog vina


3- 4 kaike maslinovog ulja
5 - 6 listova vinove loze
veza peruna
biber
morska so
Oiene pastrmke posoiiti iznutra, staviti u svaku kolutove limuna, posuti iseckanim perunom i zatvoriti. Svaku uviti u vinov list, a potom ispriti na ulju, u koje
je dodat seckan beli luk. Posle 5 minuta ribe preliti sokom od limuna i vinom, pa
pustiti da se krka jo 10 minuta. Ribe u listu izvaditi i staviti na tanjirza serviranje.
Preko riba preliti sok u kojem su se kuvale, a za prilog staviti pirina.

Pastrmke sa belim lukom


4 - 6 pastrmki
2-3 kaike kukuruznog brana
l/2oljesireta
6- 8 ena belog luka
maslinovo ulje
morskaso
Oiene pastrmke dobro ocediti od vode, posoliti, uvaljati u brano i priti na
vrelom ulju sa obe strane. U drugom tiganju na malo ulja kratko propriti iseckan
beli luk i preliti siretom.Tople pastrmke preliti siretom i lukom. Sluiti odmah, sa
prilogom od nekog povra.

Pastrmkeuvinu
4

pastrmke

1glavica crnog luka


Iargarepa
1/4 olje maslinovog ulja
2 kaike belog vina
sokod 1 limuna
celerovlist
biber
morskaso
Ribe i iznutra posoliti. U lonac sa vodom staviti luk i argarepu i, kada voda provri, spustiti ribe i kuvati 15 minuta. Izvaditi ih i ostaviti da se ocede. U drugoj posudi
zagrejati ulje, dodati vino, sokod limuna i biber. Promeati i preliti preko riba poreanih u iniji. Ukrasita kolutovima limuna i listovima celera. Sluiti odmah.

Pastrmke sa meom na rotilju


3- 4 manje pastrmke - porcijasice
sok od 1limuna
5 kaika maslinovog ulja
2 ena belog luka
1 kaiica meda
1 kaiica bosiljka
2vezeperuna
morskaso
Pastrmke oistiti i iznutra posoliti. Otrim noem zasei pastrmku sa lene strane i nakapati sok od limuna. Ribe napuniti seekanim perunom sa malo bosiljka,
pa ostaviti da odstoje 1 sat. Ovamo sastaviti bosiljak, med, sitno seckani beli luk i
ulje. Dodati malo vode i prokuvati. Premazati ovim pastrmke i staviti na vreo rotilj.
Pastrmke okretati i premazivati ovim prelivom.

Ribanagrckinalin
1 kg bele ribe
2 ena belog luka
4glavicecrnogluka
4paradajza
1 olja belog vina
4limuna
1kaika seckanog perunovog lista
1/4 olje maslinovog ulja
biberuzrnu
morskaso
Ribu oistiti, isei na parie i ostaviti da se dobro ocedi. Ovamo sastaviti ulje,
iseckan crni i beli luk, sok od 2 limuna, so i biber. Ribu poreati u neku erpu, pa preliti ovim marinatom. Ostaviti da. stoji 1 sat na hladnom. Sve preruiti u namazanu
vatrostalnu posudu, rasporediti ribu, isei paradajz na kolutove i poreati ih preko
ribe, pa sve preliti vinom. Preko svega rasporediti iseene krike od 2 limuna. Pei
oko pola sata na 180-200 stepeni. Pre sluenja posuti perunom.

Ribasabeiimlukomilimunom
1-2 kgsomovine
1 oljica limunovog soka
4- 5 enova belog luka

kukuruzno b ra ln o
biber
m orska so

Ribu oistiti i isei komade, pa ostaviti da se dobro ocedl Potom ribu posoliti
i ostaviti da stoji najmanje 1 sat Parad ribe uvaljivati u brano izmeano sa biberom i priti sa obe strane, da porumeni, Prenu ribu staviti u namazan pleh, posuti
limunovim sokom i seckanim belim lukom. Pei u rerni oko 30 minuta na 180-200
stepeni. Sluiti vrue.

Ribaupivu
750 g rp a r i a ribe sa sto m a n je kostiju
1 olja kukuruznog brana
1 kaiica p raka z a pecivo
1 kaiica morske soli
2 kaike m aslinovog ulja
1/3o ljepiva
p eru n o vlist
biber

U veoj iniji umutiti 2/3 olje vode, pivo, brano, praak za pecivo, uije, so i
biber. Umakati oceene parie ribe u pripremljeno testo, malo otresi i priti, da
porumene sa obe strane. Reati na tanjir i ukrasiti seckanim perunom liem.

Ribasajabukama
6 p a r i a b e le rib e
3 -4 kaike m aslinovog ulja
2 glavice crnog luka
jabuke, iseene n a tanke krike
1 olja so ka od ja b u k a
1,5

olja sireta o djabuka

p eru n o vlist
1 kaiica morske soli
1/2 kaiice bibera

U tiganju zagrejati ulje, dodati iseckani luk i pirjaniti na tihoj vatri, da lukomeka.
Dodati jabuke, jabukovo sire, sok od jabuka, so i biber, i kuvatijo 1-2 minuta, pa
skloniti sa vatre. Oceenu ribu staviti u namazan pleh i sipati preko nje pripremljenu meavinu. Pokriti poklopcem ili folijom, pa pei oko 10-15 minuta na 180-200
stepeni, dok se riba ne isoee. Ukrasiti seckanim perunovim liem.

Som na dunavski nain sa ampinjonima


2,5 kg somovine
1/2 olje maslinovog ulja
2 paprike babure
200 gr oljutenog paradajza
50 gr kukuruznog brana
2dlbelogvina
2glavicecrnog luka
perunov i celerov list
200 gp.ampinjona
aleva paprika
biber
morskaso
Oienu ribu isei na nicle, posoliti, uvaljati u brano i priti, da porumeni sa
obe strane. Izvaditi nicle i poreati u tanjir. Luk izdinstati sa seenim paprikama,
dodati ampinjone i krike sveeg oljutenog paradajza. Sipati malo vode uz stalno
meanje. Kada je gotovo, posoliti, dodati bibera, aleve paprike, peruna i celera i
naliti belim vinom. Ostaviti da kuva jo desetak minuta uz stalno meanje. Preliti
preko somovine i sluiti vrue uz bareni krompir.

Smusasosom odiimuna
1,5 smua
2 lista lorbera
1/2 olje seckanog perunovog lista
2 argarepe
1koren celera
biber
morska so
U 3 litra vode staviti zain: biber, lorber, iseenu argarepu i iseen celer, i u to
staviti ribu da se kuva oko 30 minuta. Posle kuvanja izvaditi ribu, ocediti i poloiti
na tanjir za serviranje. Okolo poreati skuvano povre i kolutove limuna.

aranusosu
1 arando2kg
3krompira
1glavicacrnogluka
2 ena belog luka

1 dlvina
1kasiica kukuruznog bralna
biber
morska so
Ribu oistiti, oprati i ostaviti da se ocedi. Kada se dobro ocedi, arana posuti
seckanim beiim lukom i posoliti. Na ulju propriti seckani crni luk, krompir iseen
na kockice i brano. Dodati vino i izmeati. Staviti ribu u namazan pleh i preliti ve
pripremljenim povrem. Pei na umerenoj vatri, dok riba ne bude gotova.

aran napirinu
1 aran od oko 1 kg
250grpirina
1glavicacrnogluka
2-3 ena belog luka
sokod 1limuna
1/4 solje maslinovog ulja
seckani persunov list
biber
morskaso
arana kuvati 10 minuta u posoljenoj vodi, izvaditi ga i oeediti. Na zagrejanom
ulju prodinstati iseckani crni i beli luk, pa kada je gotovo dodati malo peruna,
bibera i soli. Skuvati pirina i ocediti. U namazanu posudu staviti pirina, polovinu
pripremljenog luka, arana, pa drugu polovinu luka. Odozgo poprskati sokom od
limuna. Staviti u zagrejanu rernu i pei oko pola sata.

Belaribasakiselimsosom
4

pareta bele ribe

1/2 solje maslinovog ul]a


1/2 kg oisenog crnog luka
1/2soljebelogvina
1/4oljekikirikija
1/4 olje suvog groa, natopljenog u rumu
1/2oljesireta
morskaso
Zagrejati 1/4 olje ulja u tiganju, dodati sitno iseckan crni luk i dinstati ga oko
20 minuta, da omeksa. Dodati vino, sire, kikiriki i suvo groe. Promeati, pustiti
da provri i skloniti sa vatre. U drugom tiganju zagrejati preostaiu 1/4 olje ulja i

propriti parie ribe sa obe strane, da budu svetlo ute boje. Ribu staviti u tanjir,
pa preko paria posuti pripremljeni luk. Ostaviti da se ohladi, pa staviti u friider
da stoji 2 dana, kako bi riba dobro upila sastojke. Nekoliko sati pre sluenja izneti
iz friidera i drati na sobnoj temperaturi.

TESTENINE

Testeninabr. 1
testenina bezjaja
1solja kuvanog paradajza
1argarepa
1glavica crnog luka
1koren celera
5-6 peurki
3-4 kaiice masfinovog ulja
2-3 cela paradajza
1/2 kaiice kukuruznog brana ili pivskog kvasca
uti eer
origano
biber
morska so
argarepu i celer izrendati, luk, peurke i oljuten paradajz iseckati, pa sve dinstati oko 20 minuta, uz dolivanje po malo vode i povremeno meanje. Kada povre
omeka, dodati kuvani paradajz, biber, origano, so i brano ili pivski kvasac. Stiati
vatru i ostaviti da se ukrka, dok se ne pojave mehurii. Na kraju dodati eer. Skloniti sa vatre i prelivati vrue preko prethodno skuvane testenine.

Testeninabr.2
testenina bezjaja
1glavica crnog luka
2-3 ena belog luka
1 kaika maslinovog ulja
1 kgzrelih crvenih paradajza
1kaiica utog eera
1/2 kaiice mlevenog bibera
3 kaike seckanog lia od bosiljka
morskaso

U tiganju zagrejati ulje i dodati seckani crni i beli luk i dinstati, dok ne omekaju.
Paradajz oljutiti i isei na kockice, pa dodati u tiganj sa belim i crnim lukom. Promeati i dodati eer, biber so.
Kuvati oko 15-20 minuta na tihoj vatri, uz meanje. Na kraju dodati bosiljak,
promeati i kuvati jo 2-3 minuta. Sluiti toplo, preko ve skuvane testenine.
Testeninabr.3
testenina bezjaja
1/4 olje sitno seenog crnog luka
1 en belog luka
1/4 olje sitno seenog perunovog lista
1/4 olje sitno seenog celerovog lista
4kaikemaslinovogulja
2 olje oljutenog iseenog paradajza, bezsemena
1/4 kaiicestruganog oraia
1/2 kaiice origanoa
1/4 kaiice praka za pecivo
1 olja sveih seenih peurki
1 kaiica morske soli
1 kaiicautogeera
biber
Crni luk, seckani beli luk i celer dinstati na maslinovom ulju, da sve omeka.
Paradajz dodati u luk, pa priti nekoliko minuta. Posie toga dodati orai, origano,
so, eer i biber. Pustiti da krka jo malo, pa dodati pedrke. Kada se sos zgusne,
skinuti sa vatre i dodati praakza pecivo. Ostaviti da se ohladi samo malo, pa prelivatm preko ve skuvane testenine.
Testeninabr.4
testeninabezjaja
1glavica crnog luka
1 en belog luka
2 kaike maslinovog ulja
1/2 kg oljutenog paradajza
1/4oljegustokuvanogparadajza
1kaiica sireta
1 kaiicaeera
1/4kaiicebibera

1/4 koiice morske soli


1kaika seenog lia od bosiljka
1paprika
Iseckani crni i beii iuk i seckane paprike dinstati, uz dodavanje malo vode, i
povremeno meati. Kada je luk mekan, dodati iseckan oljuteni paradajz, kuvani
paradajz, eer, sire, 1/2 olje vode, so i biber. Smanjiti vatru i ostaviti da se krka, uz povremeno meanje. Preliti sosom prethodno skuvanu testeninu, a odozgo
posuti bosiljkom.

Testeninabr.S
testenina bezjaja
1/2$oljeseckanogcrnogluka
3-4 ena belog luka
1/2$oljeseckanihpaprika
1,5 olja oljutenog i seenog paradajza
2 olje gusto skuvanog paradajza
2 kaiiceutog eera
1/2 kaiice origanoa
1/2 kaiice bosiljka
1/2kaiicebibera
2-3 kaike maslinovog ulja
morskaso
Iseckani crni i beli luk i papriku dinstati oko 10-15 minuta. Dodati seeni paradajz, promeati i, kada je voda isparila, dodati kuvani paradajz, eer, origano,
bosiljak, biber i so. Na tihoj vatri kuvati jo 10-15 rninuta, uz meanje. Preliti vruim
sosom ve skuvanu testeninu.

Testeninasasosom odcrvenih paprike


testeninabezjaja
6paprikababura,sveih
1/2 kg peenih crvenih paprika
4 ena belog luka
2 kaike maslinovog ulja
2kaikeseckanogbosiljka
1/2 olje kuvanog paradajza
2 kaike vinskog sireta
biber

origano
morskaso'
Peene paprike oljutiti, pa i njih i svee paprike iseckati. Dinstati na ulju, dodajui, ako je potrebno, malo vrue vode, Dodati seckani beli luk, sire, biber, so,
origano i kuvani paradajz. Stiati vatru i kuvati sve jo 4-5 minuta. Sipati preko
skuvane testenine, i posuti bosiljkom.

Flekicesa tunjevinom
flekice, domae iii kupovne
1/4 solje maslinovog ulja
1 kasika sireta
1/4 kasiice morske soli
1/4 kasiice bibera
1 kasika soka od limuna
1/2 kasiice izrendane kore limuna
2 olje seenog paradajza
250 gr tunjevine iz konzerve, oceene od ulja
1/2 olje tanko seckanog crnog luka
1/2 olje maslinki, bezkotica
1/4 olje sveeg lia od bosiljka
Flekice skuvati, ocediti i staviti na stranu, a u veoj iniji sastaviti sve ostale sastojke. Izmeati dobro i staviti da se ohladi oko 10 minuta. izvaditi iz friidera i sipati
u iniju skuvane flekice. Izmeati i sluitl

Testenina sa plavim paradajzom


testenina bezjaja
1glavica crnog luka
1/2 olje maslinovog ulja
1paprika, crvena
1paprika,zelena
2tikvice
3 crvena paradajza
1plavi paradajz
origano
beli luk
biber
morskaso

Plavi paradajz, paprike i crveni paradajz iseckati na kockice. Tikviceiseci natan


ke kolutove. Sitno iseckati cmi !uk, izdinstati na ulju i malo vode, dodati iseckan beli
luk i seckano povre. Posoiit, pobiberiti i dodati origano. Staviti skuvanu testeninu
u miju i preko nje preliti pripremljeni sos.

Testeninaza decu
testenina bez jaja
200 gr, paprike, crvene i u te
lO O grcrnog luka
400 g r oljustenog / iseckanog sveeg paradajza
1 glavica crno g lu ka
2 ena belog luka
2 ravne kaiiceutog eera
3 kasikem aslinovog uija 1ja b u ka
1 argarepa
1 otjica jab u ko vo g sireta
ruzm arin
bosiljak
m o rska so
Na masiinovom ulju prodinstati iseckan crni ? beli luk, uz dolivanje rnalo vode
i meanje, Dodati sitno seene paprlke, izrendariu argarepu I jabuku, paradajz!
sire. Meati neprekldno, dok voda ne ispari. Dodati ruzmarirL hosiijak i so 1preliti
pmko testenine.

Testenina sg sosom od tikvica

testenina bezjaja
1 kaika m asiinovog ulja
100 g r oljutenih m c iih tikvica
2 ena belog luka
1/2 olje belog vina
400 g r tunjevine iz konzerve , oceene od uija
2 kaike seckanrg perunovog lista
biber
m o n k a so
Tikvrce iseckati na kolutie i dinstati na ulju, oko 5 minuta. odati seckani beli
luk i dinstatijo 1-2 minuta. Naliti vinom#dodati tunjevinu, perun, biber i so. U sud
u kojem se ovo dinsta dodati testeninu i paljivo izmeati. Slui se toplo,

Tasteninasa tunjevinom iliskuom imaslinama


testenina bezjaja
1/4 olje maslinovog ulja
1 veipraziluk
12 veih crnih maslina, bezkotica
1konzerva tunjevine ili skue
1 kaiica tucane suve paprike
izrendana kora od 1limuna
2 kaiice soka od limuna
bosiljak
biber/umbir
morskaso
lseckani praziluk dinstati na maslinovom ulju, u tiganju, oko 2 minuta, da postane staklast. Dodati struganu koru od limuna, bosiljak, seckane maslinke, tunjevinu
ili skuu i sok od limuna. Izmeati, dodati so, biber/umbir i papriku. Promeati,
pokriti i skinuti sa vatre.Testeninu skuvati u slanoj vodi, ocediti, preliti hiadnom
vodom, da se ne slepe, i sastaviti sa smesom u tiganju. Sve dobro izmeati i siuiti.

SOKOVI

Bez obzira na to kako se neko hrani, trebalo bi svakodnevno da pije sokove od povra i voa. Koliina nije vana. Neko moe da popije 1 dl, neko pola litra - sasvim
svejedno. Vano je piti ih.
Pomeani se mogu piti sokovi od cvekle, kupusa, argarepe, ali i praviti razne
kombinacije, kako ih se organizam ne bi zasitio. Na primer, ako nekome ne prija sok
od argarepe, moe da ga pomea sa sokom od jabuke.
Tokom dana nije neophodno piti razliite vrste sokova. akje bolje piti ih naizmenino: jednog dana sok od argarepe, narednog od cvekle, itd.
Kao dodataksvim vrstama sokova preporuujemo dnevno 0,1 do 0,5 dl soka od
presnog (sveeg) - krompiral
Ukoliko nije moguno da se sok pravi svakoga dana, moe odjednom da se
pripremi koliina za dva dana i da se dri u friideru.

Voeipovre za pravljenje sokova


Mogu se koristiti: jabuka, trenja, vinja, groe, jagoda, limun, kivi, cvekla,
krompir, argarepa, kupus, crni i beli luk, kopriva, spana, zelena salata, blitva,
eventualno perunov list, celerov list, cvekla, koren celera, keleraba, svea paprika,
krastavac, paradajz.
Trebalo bi da se sokovi od ovog voa i/ili povra piju redovno, kako bi obezbedili
neophodne vitamine, i da se pri tome ne obraa panja na raznorazne preporuke o
dnevno potrebnim koliinama" koje se mogu nai u nekim knjigama.
Evo samo nekoliko predloga. Ostalo je preputeno na volju i matu itaocimal
Uvee iz jedne cvekle iscediti sok i pomeati ga sa saem od meda (koga treba
da bude vie) i sokom isceenim iz jednog limuna. Ovo zatim ostaviti da prenoi
u staklenom ili drugom nemetalnom sudu i sutradan piti na prazan stomak. Ovaj
napitak izvrstanje antioksidans.

Sokoddrenjina
5 kg plodova drenjina
1 kg u to g e e ra

Oiene i oprane drenjine preliti sa 2 litra vode i staviti na vatru, a poto prokljua kuvati jo oko 5 minuta. Zatim ih propasirati, dodati eer i ponovo zagrejati
do 75-80 stepeni. Vru sok sipati u zagrejane boce i dobro zatvoriti.

Sokodzove
2,5 kg zrelih plodova zove
750grutogeera
Plodove zove oprati, oistiti od peteljki, naliti 1 litrom vode i kuvati dok ne
omekaju. Onda propasirati, dodati eer i ponovo prokuvati. Sipati u zagrejane
boce i zatvoriti.

Sokodargarepe
1 kg oiene argarepe
1/2 oijeutog eera
sok od 1/2 limuna
argarepu izrendati, staviti u sokovnik, dodati eer i sok od pola limuna, izmutiti sve. Pije se ohlaeno.

Sok odargarepe i cvekle


1cvekla
1celer
1 argarepa
1/2 glavice crnog luka
sok od 1/2 limuna
Sve povre isei na parie i staviti u sokovnik. Iscediti u sok 1/2 limuna. Popiti
rano ujutru, pre jela. Pomae onima koji pate od reumatizma, boiesti mokranih
kanala, povienog pritiska i loeg apetita.

Sokodargarepe i celera
2-3 argarepe
2 korena celera
sok od 1/2 limuna
umbir
morska so
U sokovniku iscediti argarepu i celer, dodati limunov sok, malo umbira i so.
Piie se odmah.

Sok odargarepe ipraziluka


2 sargorepe
2 p a ra d a jz a
1 strukpraziluka
so k o d 1/2lim una

Oieno povre i sok od limuna staviti zajedno u sokovnik i iscediti sok. Pije se
odmah.

Sokodraznogpovra
1 a a svenog presnog kupusa
1 a a sp a n aa
1/2 korena celera
1/2 olje lista ceiera
1 olja izrendane argarepe
1 lim un, oien
1po m o randa, oiena

Sve staviti u sokovnik, iscediti sok i piti 3 puta dnevno.

Sokodborovnica
2 kg borovnica
1/2 kg utog eera

Oiene i olrane borovnice preliti sa 1/2 iitra vode i kuvati, da omekaju. Zatim
propasirati, pa oceen sok kuvati sa eerom. Dva minuta poto pone da vri skinuti penu, pa vru sok sipati u zagrejane boce. Staviti ih u lonac sa vodom i pustiti
vodu 10 minuta da struji, ali da ne vri. Ovaj sok odlian je za popravljanje krvne
slike.

Limufrboza
1 o lja u to g e e ra
1 p a keti kvasca
sok od 4 lim una
1 4 $ o lja h la d n e v o d e

U 2 olje vode rastopiti paketi kvasca, dodati eer i sok od limuna. Dodati
ostatak vode, sve dobro izmeati i ostaviti da prenoi na sobnoj temperaturi. Ujutru staviti u friider, pustiti da odstoji do sutra, pa onda piti. Boza bi trebalo da se
potroi u sledea 2-3 dana.

Napitakojabukaiaja
4-6ja6uka
3 kaike nekog biljnog aja
3 kaike oljutenog badema
300 grsuvihljiva
4zrnakaranfilia
1 kaika ruma
200grmeda
3 kaike suvog groa
Tri kaike aja preliti jednim litrom kipue vode, dodati karanfili i ostaviti da
stoji 10 minuta. Procediti aj, pa u toj tenosti kuvati jabuke sa Ijuskom, iseene na
krike. Pri kraju dodati suvo groe, badem i suve ljive, i pustiti da kuva jo desetak
minuta. Ohladiti i dodati rum i med.

NOVl

RECEPTIZA

Anemine osobe bi u svoju ishranu trebaio da uvrste to vie sirove hrane i integralnih itarica, zatim spana, blitvu, endiviju, crveno voe i povre - cvekiu, vinju,
kupinu, potom penine kiice, zobene pahuljice sa mlekom, hleb od integralnog
zrnevija, crni hleb.
Trebaio bi da piju kupinovo vino - svaki dan po jednu ma!u asicu izmeu obroka. Ima vie starih recepata za odline domae lekove protiv anemije:
1. Vino od lista koprive: u litar prirodnog crnog vina staviti 100 gp. suvog lia
koprive, ostaviti da odstoji jedan dan, proceditl, presovati i pits po jednu aicu ujutru i uvee pre spavanja.
2. Oistiti 300 gr beiog luka, preliti alkohoiom da ogrezne f ostaviti 3 neelje na
tamnom mestu. Piti po 20 kali, tri puta dnevno, sa mlekom ili vodom.
3. Stari dobri lekje: pomeati 200 gr sala (loja), 200 gr meda i 200 ml. dobrog
presovanog ulja (najbolje neko ukusno ulje - od kikiriklja ili masline). fvleati
na laganoj vatri dok se ne istoph Piti pojednu kafenu kaiicu sa ajem ili, jo
bolje, sa vreiim mlekom. Slian recept se ranije upotrebljavao protiv tuberkuioze, ali je bio dosta jednostavniji. Stavljala se prosto jedna kaika masti u
olju vrebg mleka i to se pilo. Ovaj recept isti plua, daje neku prohodnost
i olakava funkciju plua.
4. Pola kilograma dobrog meda, 120 gr samlevenog polena i 5 gr mlea dobro
izmeati drvenom kaikom u nemetalnom sudu. Staviti u dve manje teglice,
uvati na tamnom mestu i uzimati po 1 kafenu kaiicu dnevno.
5. ivojaje (ili samo umance) umutiti sa eerom i preiiti vrelim mlekom - i eto
pravog miik-elka, po koji ne moramo ii u Mekdonals.
6. aj od kiice: na pola litra vode stavlja se 10 gr kiice i pije se. Ovaj aj, veoma
gorak, otvara apetit, pomae varenje i uva eluanu sluzokou.
Moe sok od limuna da se pomea sa ribljim uijem, da se dobro izmiksuje i ostavi
ufriideru, u razmeri 1:1, recimo 100 ml. ribljeg ulja i 100 ml. soka od limuna. Ovu
meavinu ne bi trebalo zasladiti, jer mirisu ribljeg ulja vie pristaju biber i morska
so, ili maio soka od rena ili ceiera, tako da bi se dobio zaista ukusan sirup.

Moe se praviti salata sa ribljim uljem, od paradajza, sa puno luka, paprike, najobinija salata zalivena dobro ribljim uljem, moda sa listom celera, peruna miroije. Sa ribljim uljem se moe pomeati, recimo, sok od paradajza ili sok od crnog luka,
ali samo neki slani sok, siatko - nikako. Svi kiseli ili Ijuti sokovi - sok od belog luka
- odlino se slau. Moe se uzeti mleveni beli luk sa vrlo sitno seckanim perunom,
i napraviti jedna meavina sa kojom bi se sasvim lepo konzumirala kaika ribljeg
ulja, sa puno drugih lekovitih sastojaka.Tako bi i kiica, i lincura i mrtva kopriva ile
u riblje ulje, i nadvladale bi njegov neprijatan miris i ukus. Onda, sok od crnog luka,
cvekla, mogu ak i orasi da se meaju i drugo kotunjavo voe, mleveno
Piskavica je biljka ije je ulje zamena za riblje ulje
Anemini Ijudi treba intezivno da jedu hranu koja poboljava krvnu sliku. Bez
toga,Todoxin im teko moe pomoi, jer kod njih je oteena kotana sr i krvotvorni organi.
Za kotanu sr treba primeniti sledee recepte, koji se koriste u ciklusu od tri
desvtodneene faze:
Pova faza: Prvih deset dana - uzeti po jednu supenu kaiku koprive i cikorijs i
dve supene kaike dimnjae. Sve staviti u 7 dl kljuale vode, poklopiti
i ostaviti 2 sata. Procediti i piti pre svakog obroka po 200 ml.
Posle svakog obroka piti sledei aj: Uzeti 3 supene kaike kamilice,
staviti u 7 dl kljuale vode, poklopiti i ostaviti da stoji 20 minuta. Procediti i piti po 200 ml.
Drugafaza: Sledeih 10 dana - uzeti po jednu supenu kaiku hajduke trave,
kantariona, ruzmarina, podubice, kiice/ borovih iglica i peruna.
Sve staviti u 1.400 ml. kljuale vode, poklopiti i ostaviti 2 sata. Procediti i piti po 200 ml. pre i posle svakog obroka.
Trea faza: Poslednjih 10 dana - uzeti po jednu supenu kaiku kleke, kantariona,
ipka, zove, peruna, ruzmarina i borovih iglica. Sve staviti u 1.400 ml.
kljuale vode, poklopiti i ostaviti da stoji 2 sata. Procediti i piti po 200
ml. pre i poslz svakog obroka.
Naravno - ne treba zaboraviti kupinovo vino, a treba piti jo i sirup od svee
koprive, i uzimati polen.
Kupinovo vino treba piti naizmeniio sa sokom od cveklz. Zatim, treba da uzimaju vie plodova mora, koji jako poboljavaju krvnu sliku. Korienjem ribljeg
ulja treba da dobiju malo vie vitamiia D i da jedu ribe i alge, koje su takoe bogate
ovim vitaminom. Vitamin D treba da im pomogne i za posredno poboljavanje
krvne slike.

to se tie spanaa i biitve - biio bi dobro da ih piju u jakim koncentratima,


moda u vidu soka, posebno od blitve, upravo zbog toga im i treba vitamin D - d a
bi kaicijum koristili to je mogue bolje.Tu je i ajer konjak veoma dobar, sa mnogo kalcijuma. D vitamin e poboljati i korienje S vitamina i korienje vitamina
uopte u organizmu.
Ima jo jedan !ek, jo neto to fantastino isti ceo organizam, ne samo krv, a
to je ananas. On, pre svega, mora da bude dobrog kvaliteta.
Trebalo bi piti ist sok od ananasa, znai, ne samo da se iede, ve, recimo, da se
ujutro pone sa decilitrom istog sveeg soka od ananasa.
STANDARDNI RECEPTZA CIENjE LIMFNIH LEZDAISUDOVA KOD OBOLELIH
OD KANCERA
Pre svake terapije kancera trebalo bi sprovesti kuru ienja limfnih vorova i
lezda od zagaenja.
Prvog dana, pred poetak kure, bilo bi poeljno uzeti gorku so ili neko drugo
sredstvo za proiavanje i, ukoliko je izvodljivo, uraditi klizme.
Najjednostavniji recept za njihovo pripremanje:
5
kaika kamilice preliti sa 1.500 ml. prokljuale vode, ostaviti da odstoji 15-20
minuta i procediti. Jednom dnevno, pomou odgovarajueg pribora, davati kao

klzmu.
Temperatura tenosti mora biti 38 stepeni.
Tokom tri dana trebalo bi izbaciti svu hranu i konzumirati sok, koji se spravlja i
dozira na sledei nain:
Za pacijente sa telesnom teinom 40-120 kg uzima se 400-1.200 ml. soka od
grejpfruta, ista koliina soka od pomorande i 120-200 ml, soka od limuna. Sok se
mea sa 400-1.200 ml. vode. Vodu je neophodno, prethodno, prokuvati, pa potom
zamrznuti, pa odmrznuti. Ukoiiko ne postoji mogunost da se voda zamrzne, treba
je samo prokuvati i ohladiti.
Koliina soka i vode Iroporcionalne su telesnoj teini. Na primer: osoba koja ima
60 kg trebalo bi da pomea 600 ml. soka od grejpfruta sa 600 ml. soka od pomorande i 140 mLsoka od limuna sa 600 ml. vode.
Sok se uzima na lola sata, u koliini 40-120 ml., u zavisnosti od telesne teine. Na
primer: osoba od 60 kg e na svakih pola sata uzimati po 60 ml. soka.
Kada popijecelu koliinu soka predvienuza jedan dan, pacijent moe da odspava i potom napravi novu koliinu soka, neophodnu za naredni dan.
Tokom trodnevne kure, uz sok, trebaio bi uzimati odgovarajui pr@paratTodoxin
(u vidu kae, teriosti ili kapsula).

SADRAJ

1 . U V 0 D ......................................................
2. Neka pitanja o hrani i zdravlju............... ....
3.

TODoXINe" ................................................ .

4.

TODoXIN br. 1"- uzimanje prema uzrastu

5. Recepti za dopunske preparate..................


6. Opte preporuke............................................
7. Sedam dana pred post i posle posta...........
8. Namazi .............................................................
9. Predjela..................................... ......................
10. P ite ................................................................ .
11. Prelivi, sosovi i marinade...............................
12.Salate.................................................... ............
13. orbeisupe ................................................
14. Glavnajela ............................ .......................
15. Testenine ......................................................
16. S o k o v i....................................... .......................
17. Novi recepti................................................. ..

prim. dr sc. Todor Jovanovi


Mila Jovanovi
Dejan Jovanovi
TO D oXiN - posni kuvar

Urednik

Aleksandar Seni
Literatura i korektura

Aleksandar Seni
Kompjuterska obrada i prelom

Tatjana i Zoran Deni


Korice

Zoran Deni
Izdava

TOREKSIN

sa O.O.

Beograd

Tira: 1.000 primeraka

CIP -
,

(Todoxin)
Todoxin: / ,
, . - :
Torexin, 2001 (: Torexin). - 151 . :
: 21 cm

1.000
1. , 2.
) )

Você também pode gostar