UNIVERZITET U SARAJEVU

EKONOMSKI FAKULTET
MENADMENT I INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

Analiza teksta: Digital Dividens Globalna saradnja

Studenti:

Profesor:

rndi Mirza, 3361

Prof. Dr. Zlatko Lagumdija

Gui Haris, 2256

Bostandi Sabina, 3443
Prelo Medina, 3350
Zuki Amina,
Proli Dalila, 3480

Poglavlje 6. : Globalna saradnja

Podaci, spam, bolest, siromatvo, trgovina, rijeke i zagaeni zrak su neki od faktora koji
prevazilaze granice i utiu na ljude irom svijeta. Ovim faktorima, kao i problemima koje oni
prouzrokoju uspjenije bi se upravljalo kada bi narodi i nacije uspostavili neku vrstu saradnje.
Danas, u vrijeme stalnog napretka tehnologija, Internet je nezaobilazan u raznim sferama, pa
tako i u ovom sluaju moe predstavljati predmet saradnje i alat za njeno olakavanje. Ovo
poglavlje istrauje potencijal za jaanje tri oblika saradnje.
Prvo je upravljanje Internetom. Internet zahtijeva tehniku koordinaciju harmoniziranih
standarda, kako bi se osigurao nesmetan rad irom svijeta. Gdje god da ste, klikom ili
pritiskom na http://www.worldbank.org/wdr2016, poruka odlazi sa vaeg ureaja, pokreui
proces otkrivanja koji od miliona servera odgovara toj adresi.
Drugo, olakavanje prekogranine razmjene dobara i usluga. Tokom poslednja dva desetljea
i vie, zemlje su razradile trgovinske sporazume, za prikupljanje carina i poreza, i sprovoenja
prava intelektualnog vlasnitva:

patent, autorska prava, zatitni znakovi. Mnogi od tih

sporazuma su slabo prilagoeni Internet svijetu, jer se intelektualno vlasnitvo moze kopirati i
distribuirati, sa malo ili nimalo trokova, i cista dobra i usluge mogu prei granice bez
carinskih pregleda.
Tree je pruanje javnih dobara globalno - ukljuujui smanjenje siromatva i odrivost
okolia. Ovo su sloeni i teki izazovi koji zahtijevaju ujedno saradnju i ogromnu koliinu
informacija. Moe li Internet uiniti ove zadatke vie ukljuivim i uinkovitijim?
Upravljanje internetom
Od svojih poetaka, Internet je bio drugaiji od mrea koje su prethodile poput telefona,
radija, televizije i kablovske. Osnovan je kao istraivacka mrea, izriito kao nekomercijalan,
prvih nekoliko decenija svog postojanja, a zamiljen kao radikalno decentralizovana mrea.
Kao rezultat toga, uraen je poput federacije mrea, ili poput republike korisnika. No,
pragmatina, slobodarska ideologija Internet osnivaa, je pod napadom od strane
komercijalnih i politikih interesa drugih aktera, uglavnom velikih korporacija i nacionalnih
drava. Rastua komercijalizacija korisnikih podataka, od strane privatnih poduzea, i
masovni nadzor od strane drave, ukljuujuci i mnoge vladare naviknute na veliku kontrolu
drave nad svojim graanima, postupno smanjuje povjerenje koje je Internet nekad uivao.

To je dovelo do bitno razliitih stajalita o tome kako upravljati Internetom. Sve vea
popularnost Interneta, poveava potrebu za upravljanjem njegovog rada, u cijelom svijetu.
Kao globalni resurs, zahtijeva neki stepen meunarodne koordinacije da bi funkcionisalo.
Protok informacija Internetom ima prekogranine posljedice, podiui i druga pitanja za
meunarodnu raspravu i diskusiju. Za rjeavanje ovih pitanja, UN-ovlatena Radna grupa za
upravljanje Internetom, definisala je Internet upravljanje kao "razvoj i primjenu od strane
vlada, privatnog sektora i civilnog drutva, u svojim ulogama, zajednikih naela, normi,
pravila, procedura u donoenju odluka i programa koji oblikuju evoluciju koritenja
Interneta".
Kako je Internet ureen?
Glavni atributi globalnog Interneta su: rasprostranjen, decentraliziran, flexibilan, vieslojan i
end-to-end. Znaajke Internet upravljanja razlikuju se od onih u telekomunikacijama, odlikuje
ih multilateralni sistem. Okvir upravljanja Internetom je znatno drugaiji nego u telekom
sektoru. Politika, pravni i regulatorni okvir za informacijsko-komunikacijske tehnologije
(IKT) se promjenio od poetka milenija. Tada se primarno radilo o tehnikoj i ekonomskoj
regulaciji, liberalizirane i konkurentne telekomunikacijske infrastrukture. Sada je mnogo
sloenije, mnogobrojne i slobodne mjeavine politika, zakona i uesnika koji imaju svoje
korijene u ustavu prava, kaznenog pravosua, te tehnike i ekonomske regulacije. Ovaj novi
okvir takoer ukljuuje nedravne aktere, nacionalne, regionalne pa ak i multilateralne
agente- svaki sa interesima irokog raspona i raznolikih aspekata, onoga to je postalo
poznato kao okvir za upravljanje Internetom.
Prevladavajui model upravljanja Internetom i dalje se razvija ukljuujui glavne
stakeholdere. Model multidioniara odraava ideju da se bolje politike i rezultati mogu
postii, ako su pogoeni dio konsultacijskog procesa politika. Takoer se odnosi na raspon
uesnika koji upravljaju i ureuju Internet. Izraz je postao popularan za upotrebu kao rezultat
UN-ovog Svjetskog summita o Informacijskom drutvu; koji je odran u dvije faze u 2003.
godini( eneva) i 2005. (Tunis).
Summit je potvrdio da "upravljanje Internetom obuhvata pitanja i tehnike i javne politike i
treba ukljuiti sve zainteresirane strane". Kao to je opisano u dnevnom redu, skupine
stakeholdera u ijem je interesu upravljanje Internetom, ukljuuje vlade privatne firme,
civilno drustvo, meuvladine i meunardone organizacije, akademske i tehnike zajednice.
MSM oznaka odraava razliite uesnike koji de facto ine slobodan okvir upravljanja
Internetom. Naprimjer, jedan od ovih stakeholdera je Internet Engineering Task Force,

slobodno udruenje ininjera koji su zadueni za Internet protokol. Drugi je ICANN, Internet
Corporation for Assigned Names and Numbers, Kalifornijska neprofitna korporacija, koja
obavlja odreene

tehnike funkcije na

Internetu-

kao to su upravljanje

root

serverima( kompjuteri koji kontroliu promet na Internetu) i administrira sistem za imena

domena (.cm, .org, .gov) No, nisu svi sudionici jednako zastupljeni unutar trenutnog okvira
upravljanja.
Internet ujedinjuje ljude, njegovo upravljanje dijeli narode
Politiari i regulatori su sve vie zabrinuti zbog njihovog ulaganja u budunost upravljanja
Internetom. Njihova zabrinutost moe biti opravdana (slika 1.)

Slika 1.Concerns that have fueled the debate on how the internet is
governed

Brz i jedinstven rast Interneta znai da je evoluirao od amerikih tehnologija do

kritine globalne infrastrukture, u vrlo kratkom roku. To je dovelo do neujednaene
borbe za vlast izmeu tradicionalnih stakeholdera i mnogo novih, posebno nekih od

vlada zemalja u razvoju, koje se osjeaju izostavljeno iz rasprava.

Najvei dio ljudi koji ne koristi Internet, su iz zemalja u razvoju- 4.2 milijarde ljudi,
vie od polovine svijeta, nema pristup Internetu, a 5.1 milijarda nije na drutvenim
mreama. Njihove interese, neki tvrde, najbolje promoviu njihove nacionalne vlade.

Masa prikupljenih korisnikih podataka, od strane privatnih firmi i neovlaten nadzor

vlade, naruava povjerenje i hrani sve vei skepticizam o trenutnom rasporedu

upravljanja.
Poveana upotreba drutvenih medija i neometan pristup svim sadrajima, koji se
openito smatra pozitivnim za razvoj, moe se sukobiti sa lokalnim kulturalnim
normama i drutvenim praksama, navodei neke vlade da zagovaraju aktivniji pristup
upravljanja Internetom.

Kao rezultat toga, podrka za MSM nije jednoglasna. Napetost izmedu MSM i multilateralnog
modela (MLM), koji stavlja odgovornost upravljanja Internetom u ruke nacionalnih drava, se
dizala mnogo puta, nakon sto je Svjetski summit prihvatio MSM. Neke vlade brinu o predaji
suvereniteta, ili isticu nacionalnu nadleznost nad Internet aktivnostima unutar njihovih
granica. U septembru 2011. godine Kina, Ruska Federacija, Tadikistan i Uzbekistan,
zajedniki su podnjeli nacrt rezolucije Generalnoj skuptini UN-a, na Meunarodnom
kodeksu ponaanja, istiui svoju viziju upravljanja Internetom.
Promoteri MSM-a tvrde da dravna kontrola Interneta ne bi ostavila prostora spektru igraa,
trenutano ukljuenih u upravljanje Internetom, i mogao bi utrti put za suzbijanje privatnosti i
prava na slobodno izraavanje- recimo u ime nacionalne sigurnosti. tabela 1.

Tabela 1. Multistakeholderism or multilateralism

Bez provjere stanja dostupnog putem MSM-a zloupotreba se moe poveati. UN tvrdi da
prava, koja su vec zatiena, u stvarnom svijetu- pravo na privatnost i pravo na komunikaciju
( primanje i irenje informacija) - trebaju biti zatiena i u virtualnom svijetu.
U novije vrijeme, novi pristup oivljavanja multilateralnog modela, nastao je u pokuaju
lanstva

Meunarodne unije za telekomunikacije (ITU) da aurira Meunarodne

telekomunikacijske propise, na Svjetskoj konferenciji o meunarodnim telekomunikacijama

(WCIT)

u Dubaiu, 2012. godine. Mjere usmjerene na regulisanje privatnosti i slobode

govora su predstavljene u specijalnom dodatku u propisima.

Rezultat je bio jasna podjela izmeu 89 zemalja, koje su odobrile novi nacrt, i 80 koje su bile
uzdrane (karta 1.)

Karta 1. A divided world: Country positions on the International Telecommunication

Regulations

Iako se oekivalo da bi ovi problemi mogli biti spomenuti na ITU Plenipotentiary in Busan,
Republike Koreje, u 2014.god. nisu i ostaju nerijeeni.
Kljuna taka spoticanja za zemlje koje favoriziraju multilateralni pristup je nadzor SAD
vlade nad IANA (Internet Assigned Numbers Authority). MLM bi volio vidjeti tranziciju
IANA, na meuvladina tijela kao sto je ITU. MSM, narocito SAD, inzistiraju na daljnjoj
autonomiji ICANN i IANA. U martu 2014. god. Ministarstvo trgovine SAD, najavio je
postupak odricanja svog nadzora nad odreenim funkcijama koje obavlja IANA, na mnogo

iru zajednicu- ukratko IANA tranzicija, prvobitno planirana da e biti zavrena do septembra
2015.g. Kljuni uvjet IANA tranzicije je da nadzor tehnikih funkcija nee biti ustupljen
vladi ili skupinama vlade, ve zainteresiranim stranama, Internet zajednice.
Zastita Internet korisnika je na prvom mjestu
Nemogunost Internet stakeholdera da postignu konsenzus o buduim upravljakim
mehanizmima, mogla bi kotati puno. Odugovlaenje, neizvjesnost e vjerovatno uticati na
dugorono planiranje ulaganja privatnog sektora. Kanjenje u dogovoru oko novih protokola
i standarda, mogao bi usporiti tempo inovacija. Neki su ak govorili da je Internet u opasnosti
da bude podjeljen, tada bi svijet ostao sa nekoliko lokanih Interneta- Google CEO, Eric
Schmidt to naziva splitnet- unitenje najbitnijeg globalnog karaktera Interneta.
Nova upravljaka struktura Interneta treba tano odraavati pluralnost i raznoliku prirodu
Internet aktera, i biti dovoljno flexibilna da se prilagodi brzom i stalnom razvoju. MSM model
se razvija i ovo je jedna od njegovih velikih prednosti. Meutim, treba voditi rauna da se
osigura potovanje principa dobrog upravljanja, (ukljuujui transparentnost, odgovornost,
inkluzivnosti reprezentativnost); osigurati smislen dijalog meu akterima; osnaiti aktere za
uinkovito sudjelovanje u grupama; i sprijeiti specijalne interese. Prema nedavnom
istraivanju, sprovedenom u 24 zemlje, MSM je takoer poeljan model upravljanja krajnjih
korisnika. (Slika 2.)

Slika 2. The multistakeholder model of internet governance enjoys greater support

than other options

U susret globalnom digitalnom tritu

Jedna od prednosti interneta, je njegova sposobnost da dostavi digitalna dobra na globalnom
tritu, bez ogranienja nacionalne infrastrukture. To dozvoljava zemljama u razvoju i
njihovim graanima da uivaju u blagodatima istih proizvoda kao i ostatak svijeta. Digitalne
transakcije e se nastaviti poveavati sve dok se broj usluga i proizvoda ponuenih na
internetu poveava. Na primjeru online muzikih prodavnica dostupnih u zemljama u razvoju,
uoava se rast udjela prodaje muzike na globalnom nivou sa 2% u 2004. godini na 46% u
2014. Pristup globalnom tritu moe biti od posebne prednosti za firme u malim, otonim ili
zemljama koje nemaju izlaz na more, kao i za zemlje sa malom populacijom u kojoj je
veliina lokalnog trita ograniavajui faktor za razvoj. Digitalna trgovina je potencijalno
globalna u svom obimu, ali barijere ka digitalnoj integraciji sprjeavaju firme da dostignu
odgovarajui rast. Problemi poput trgovinske logistike i infrastrukture, online sistemi plaanja
i trgovinske barijere mogu biti rijeeni uz pomo nacionalnih vlada. Zaista, sposobnost
interneta da bez po muke dostavi digitalna dobra u usluge na cijelom svijetu je znaajno
umanjena raznim regulacijama koje bi mogle biti usklaene kroz veu i jau meunarodnu
saradnju. Dva glavna problema u prekograninoj trgovini su barijere na tokove podataka i
nekoordinisani reim zatite intelektualnih prava.
Ukidanje barijera na protok informacija
Internet je revolucionalizirao nain na koji se podaci sakupljaju i dijele, to je izazvalo
poveanje u ekonomskoj efikasnosti i produktivnosti, povealo sveope blagostanje i podiglo
standard ivljenja. Barijere na protok informacija spreavaju zemlje od potpunog profitiranja
od interneta, poveavajui trokove i neefikasnot za firme i graane. Firme zahtijevaju
slobodan protok informacija preko nacionalnih granica kako bi radile internacionalno. Ovo je
sve vanije budui

da se proizvodnja fragmentira u globalne lance vrijednosti i da se

proizvodi i usluge sve vie digitalizuju. Firme pomijeraju podatke preko granica kako bi
kontrolisali i koordinisali svoje internacionalne operacije, odravali lanac isporuke efikasnim i
upravljali ljudskim resursima, proizvodnjom i prodajom. Podaci mogu varirati od linih
informacija o zaposlenim i kupcima do proizvoakih i tehniih podataka. Sve vea upotreba
cloud raunarstva i interneta stvari e poveati potrebu za slobodnijim tokovima podataka.
U anketi firmi iz SAD-a, napravljenoj 2012. godine, veliki udio firmi je izjavilo da su
lokalizacija podataka i privatnost postale velike prepreke za trgovinu.
Mnoge od ovih firmi posluju globalno i imaju poslovne modele koji zavise od slobodnog
pristupa podacima o njihovim korisnicma. Kontrast preferencijama industrije za slobodnim

tokovima podataka, mnoge zemlje poinju insistirati na tome da podaci ne izlaze iz

nacionalnih granica - esto se naziva podatkovni nacionalizam - i postavljaju barijere na
prekogranini protok podataka. Tzv. lokalizacija podataka zahtijeva od firmi da lociraju
servere podatka i centre podataka unutar drave kako bi sauvali i procesuirali informacije.
Ostale zemlje imaju stroge regulative o podacima koji izlaze izvan granice kako bi sauvali
privatnost, reflektujui preferencije svojih graana. (Slika 3.)

Slika 3. A majority of respondents agree that their online data and personal
information should be physically stored on a secure server in their own country

Barijere protoku podataka mogu uticati na trgovinu vie nego poveanje tarifa; mogu
sprijeiti firme da uu ili ponu sa poslovanjem u nekom sektoru, dok tarife samo postavljaju
dodatni troak na poslovanje koji moe biti apsorbiran od strane firme ili prenesen na kupce.
Meugranini protok podataka, koji je osnova internacionalne trgovine predstavlja znaajan
procenat protoka podataka (16-25% u SAD-u, 13-16% u EU). Meugranini protok podataka
e se vjerovatno poveati sa poveanom upotrebom cloud raunarstva koje se oslanja na
podatke koji idu naprijed-nazad dok korisnici skidaju i update-uju informacije direktno na ove
servere. Barijere protoku podataka e natjerati firme da premjeste zadatke i operacije,
promijene svoju informacionu tehnlogiju (IT), zaposle novog dobavljaa ili prestanu sa
pruanjem usluga korisnicima. Ove barijere negativno utiu na dva najvanija poslovna
trenda koja su uvjetovana internetom: fragmentacija proizvodnje na globalne lance vrijednosti
i kreacija offshore servisnih centara poput poslovno-procesnih centara u Indiji ili Filipinima.

Predvieni efketi barijera na protok podataka meu granicama su znaajni. Ekonomska

simulacija koju je proveo Evropski centar za Internacionalnu Politiku Ekonomiju (ECIPE)
smatra da je predloena legislativa o protoku podataka u 6 zemalja u razvoji i EU tetan za
sve strane. Ispitane zemlje su predloile niz mjera koje e dovesti do stroije regulative u
protoku podataka. (Tabela 2.) Studija je pokazala da bi ovi zakoni doveli smanjenja BDP-a do
1,7%, smanjila investicije do 4,2% i izvoze za 1,7%. (Slika 4.)

Tabela 2. Many countries have proposed comprehensive legislation on data flows

Slika 4. Changes in GDP, investment, and exports due to regulatory restrictions on data
flows

Argumenti za ukidanje svih barijera nisu toliko jasni koliko argument za ukidanje barijera
samo na meugranini protok podataka. Dravne regulative koje utiu na postavljanje servera

podataka unutar zemlje ili da sprijei dijeljenje informacija preko granica moe doi od
istinske brie za privatnost i sigurnost graana. Zemlje mogu vjerovati da nareivanjem
lokalizacije podataka ili zahtjeva o privatnosti mogu bolje zatititi podatke u njihovoj zemlji,
ali nije uvijek jasno da li su ti podaci sigurniji u lokalnom serveru ili serveru u stranoj zemlji.
Nadalje, lokalizacija moe ugroziti napredak novih tehnologija koje zavise od neometanog
preotoka podataka - poput interneta stvari, big data i cloud raunarstva. Postavljanjem
barijera zemlje mogu povjerovati da mogu ohrabriti domae kompanije koje su u
podatkovnom sektoru ili cloudu. Ovakve politike su sline strategijama supstitucije uvoza,
koje u praksi nemaju dobar rezultat. Nadalje, barijere ne bi trebale tretirati firme drugaije u
zavisnosti od toga odakle su vlasnici, budui da to dovodi do smanjenja konkurencije i
usporava digitalno prihvatanje u ostatku ekonomije.
Dok god barijere postoje, zemlje u razvoju koje uestvuju na globalnom tritu trebaju uiniti
sve da ne ostanu iskljuene iz tokova zbog slabih ili nepostojeih regulativa. Minimalne
potrebe su usvajanje regulative o zatiti podataka kako multinacionalne kompanije ne bi
izbjegavale tu zemlju zbog straha od nesigurnosti i vjere u pravilno upravljanje njihovim
podacima. EU dozvoljava da personalni podaci napuste njene granice ako zemlje u koje se
podaci prenose imaju adekvatnu zatitu za njih. Australija dozvoljava da podaci napuste
granice samo u one zemlje koje su na slinom nivou zatite privatnosti. Meutim, ove
regulative e nastaviti da evoluiraju, i zemlje morajuju konstantno usvajati i navikavati se na
te promjene kako bi uticale na nepredvidivost i trokove usklaivanja za kompanije.
Prepoznavanjem vanosti meugraninog protoka podataka, mnoge zemlje su se sloile o
osnovnim principima kako bi koordinirale regulative iz oblasti zatite podataka kao to je
sluaj sa dokumentima poput: Privacy Guidelines and Declaration on Cross-Border Data
Flows by the Organisation of Economic Co-operation and Development (OECD) i Privacy
Framework of the Asia-Pacifi c Economic Cooperation (APEC).
Ostali napori su fokusirani na to da kompanije koje prenose podatke preko granica imaju
rigorozne interne politike kako bi osigurale privatnost i zatitu podataka. U nedostatku
internacionalne koordinacije o pravilima privatnosti, druga rjeenja su esto traena i koja se
oslanjaju na interne politike kompanija kako bi se zatitila privatnost, poput Obavezujuih
pravila za kompanije - EU i Prekograninih pravila privatnosti - APEC (Azija). Ovi
programi pomau protoku podataka u principu, ali implicitno oteavaju poslovanje veini
manjih i srednjih preduzea, a pogoduju velikim korporacijama.

Postavljanje globalnih standarda na razmjenu podataka

Postavljanje standarda moe biti jo jedno sredstvo za ubiranje digitalnih dividendi. Standardi
razmjene podataka, npr, mogu znaajno olakati

prekogranine usluge i omoguiti bri

protok informacija Razliite inicijative u toku gledaju na postavljanje standarda razmjene

podataka u odreenim sektorima na meunarodnom nivou. Standard bi trebao biti otvoren i
koristiti javno dostupne platforme i softver, tako da ne iskljuuje firme. Jedan primjer je GS1
sistem standarda koriten u transportu i logistici. GS1 dodjeljuje jedan globalno jedinstveni
broj, tako da bilo koja firma moe identificirati i dijeliti podatke o proizvodu sa svojim
trgovakim partnerima. Taj broj doputa bilo kome da prati porijeklo proizvoda uz lanac
opskrbe i da prati kretanje tog proizvoda prema dolje. Standardi razmjene podataka se
promoviu u kontekstu Otvorenih Podataka, od strane meunarodnih organizacija. Primjeri
ukljuuju standarde Mree Obimne Arhive Znanja (CKAN) koje je ve usvojilo vie od 40
vlada i organizacija kao to su vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Urugvaja i EU i otvoreni
portali podataka za Africu i Bermudu. Napredak je takoer postignut u razvijanju standarda
razmjene podataka za geoprostorne informacije(kao u EU INSPIRE direktivi), u
elektroenergetskom sektoru, posebno za pametne mree, i u zdravstvenom sektoru. Drave bi
trebale razmotriti mogunost prikljuivanja meunarodnim pokuajima postavljanja standarda
za razmjenu podataka koji su u toku i mogunost njihovog proirivanja na druga podruja,
barem u najvanijim, kritinim sektorima. Standardi razmjene podataka, meutim, nemaju
magina svojstva; oni moraju biti popraeni prikladnim politikama i djelima da bi imali nekog
efekta na digitalno trite. Za e-prevoz robe, Meunarodna Asocijacija Zranog Transporta
(IATA) je radila na postavljanju standarda razmjene podataka i identificirala je djelovanja koja
moraju biti uinjena da bi ove inicijative uspjele. 24 Jedan je zahtjev da javne ustanove(kao
to su carine za e-prevoz robe) prihvate elektronsku dokumentaciju kao alternativu za
dokumentaciju baziranu na papiru. Jo jedan zahtjev je da svi vani faktori moraju biti
ukljueni i djelovati na koordiniran nain(kao to su carina, obezbjeenje i transport). I trei
zahtjev je nadzor lanca opskrbe u cjelosti i e-dokument, kao i esti, zajedniki poslovni
procesi koji su srodni sa meunarodnim tijelima za postavljanje standarda kao to su Svjetska
Carinska Organizacija, Centar Ujedinjenih Nacija za olakavanje trgovine i elektronske
poslove, i Meunarodna organizacija civilne avijacije. Bolja koordinacija reima prava
intelektualnog vlasnitva. Internet omoguava ljudima da kupuju proizvode i da pristupe
velikim koliinama sadraja i informacija, bilo da su oni zatieni pravima intelektualnog
vlasnitva (IPR) ili ne, to vodi do navoenja IPR prekraja. IPR prekraj predstavlja rizik za
potroae koji mogu kupiti falsifikovana dobra i osjetljivost za firme i umjetnike da kreiraju
nove proizvode i sadraj. 25 Dravni IPR reimi omoguavaju firmama da zatite i koriste

njihovo intelektualno vlasnitvo. Ali postojanje razliitih IPR reima i mnogih IPR
registracija u razliitim zemljama, stvara probleme firmama koje prodaju na globalnim
tritima. Firme moraju traiti prepoznavanje i jaanje u svakoj jurisdikciji. Slino tome, ako
firma eli koristiti IPR koji ne posjeduje, da proizvede digitalno dobro ili uslugu, mora
aplicirati za licence u svakoj zemlji u kojoj eli prodavati. I dok postoje meunarodni
sporazumi koji garantuju priznanje i izvrenje u zemljama lanicama, svaka jurisdikcija ima
razliita pravila i zahtjeve, ovisno od vrste IPR-a. Upravljanje ovim IPR reimima je
zbunjujue i stvara ogromne administrativne trokove za firme. Ovi trokovi mogu ak
sprijeiti firme da ulaze na nova trita. Firme koje djeluju na globalnom tritu suoavaju se
sa ogromnim trokovima da apliciraju i koriste IPR-ove preko granice. Npr, kako bi se zatitio
IPR, odvojena patent aplikacija je potrebna u svakoj zemlji gdje se zatita trai. Patent
aplikacija koja je vaea u EU kota najmanje pet puta vie od alikacije u SAD-u. 26. Rasuta
priroda IPR reima moe izazvati dodatne komplikacije za firme kada trebaju identificirati
vlasnike prava i izgraditi novi poslovni model. Dakle, firma koja nudi digitalno dobro ili
uslugu preko interneta, treba aplicirati za licencu autorskih prava, patent, ili zatitni znak na
svakom tritu koje posluuje, a zatim mora biti spremna primijeniti to pod svakim dravnim
reimom. Kompleksnost i trokovi ovoga mogu obeshrabriti nove uesnike na tritu. Samo
vee firme e moi iznijeti ove trokove i ubrati koristi interneta. Drave bi trebale olaakati
firmama zatitu njihovih prava intelektualnog vlasnitva, stimuliui tako vie inovacija i
kreativnih sektora. Proces regulacije apliciranja za licencu intelektualnog vlasnitva bi takoer
trebao biti harmoniziran i dinaminiji. Sporazum kooperacije patenata omoguava firmama da
ubiljee aplikaciju za meunarodni patent, ali ovo samo stvara standardiziranu aplikaciju za
firmu koja i dallje mora biti predana dravnim vlastima. Bilo bi bolje ii korak dalje. Npr, pod
madridskim protokolom svjetske organizacije intelektualnog vlasnitva, firme trebaju samo
registrovati svoj zatitni znak u bilo kojoj zemlji potpisnici i bie zatien u svim zemljama
lanicama. Sino tome, trebalo bi biti lake firmama da dobiju licence za odreene IPR-e
koji e im omoguiti da djeluju globalno. Dostupnost online sistema licenciranja za prava na
intelektualno vlasnitvo mogu smanjiti administrativni teret firmi. Dravni IPR reimi bi se
trebali proiriti izvan zakona koji definiu i tite intelektualno vlasnitvo(IP). Drave trebaju
iru strategiju javnog IP sektora koji razmatra kako police i regulacije u prezu, obrazovanju,
nauci, tehnologiji i industrijske police ne mogu samo olakati firmama da zatite svoje IPR-e,
nego i takoer pomoi da stimuliu inovaciju i kreativne sektore, kao i koristiti javnom
interesu. Dostupnost online sistema licenciranja za IPR-e moe smanjiti administrativni teret
firmama. Takav online sistem licenciranja zahtijeva meunarodnu koordinaciju i sporazum
izmeu mnogih zemalja. Drave mogu takoer dopustiti koncept pravednog koritenja u

regulacijama intelektualnog vlasnitva, koji doputa pojedincu ili firmi da koristi IPR u svrhe
kao to su istraivanje ili obrazovanje, novinarstvo i knjievne aktivnosti.
Uzimanje informacija za ocjenu: informacije kao input

Tabela 3. Information as feedback and as input, by expenditure type

Donosiocima odluka iz sela nedostaju informacije potrebne da se optimiziraju njihove odluke.

Poljoprivrednici bi bolje upravljali svojim poljima uz pravovremene informacije o vremenu,
tetoinama i tritima. Ministarstva bi se bolje borila sa siromatvom koristei blagovremene
informacije o tome gdje siromani ljudi ive i o njihovim ogranienjima. Trite zemlje i
okolinske zatite bi bilo efikasnije uz dostupnost informacija o stanju i vlasnitvu zemlje.
Nove tehnologije ine moguim iroko i jeftino distribuiranje svih ovih informacija, radi
boljih rezultata. Ali moe li ovo uspjeti uz otpor onih koji dobijaju u okruenju u kojem su
informacije uskraene?
Formiranje globalnih informacija radi globalnih dobara.
Globalne podatke o vremenu i

vodi je skupo prikupiti ali danas gotovo besplatno za

distribuirati. Oni vae za globalno javno dobro. Informacije o utjecaju vremena na planinske
vode pomau ljudima da se pripreme za poplave ili etvu pola kontinenta dalje. Nove
tehnologije ine lakim za sakupiti i analizirati ove informacije. Ali ko e to platiti? I mogu li
se zemlje sloiti da ih dijele sa svojim komijama, uzvodnim i nizvodnim?

Neki od projekata su karakterizovani po geografskoj disperziji, osjetljivosti na lokalni

ekoloki i socijalni kontekst i inherentnoj potrebi za adaptivnu implementaciju. (Slika 5.)

Slika 5. The evolution of development aid by information needs, 19732010

Ove aktivnosti mogu profitirati mnogo na osnovu bogatog i brzog odgovora. Jo jedan nain
finansiranja ukljuuje investiranje u velike infrastrukturne sisteme ili podrku vladinim
politikama. Pravovremene informacije mogu utjecati na bolje odluivanje o sistemskom
dizajnu i operacijama u poljima irokog spektra, od siromatva preko potronje vode do
isporuke usluga.

Ovaj dio istrauje potencijalni obim ovih prednosti i ogromne

institucionalne izazove u njihovom postizanju. Diskusija je neminovno spekulativna.

Povratne informacije o tome ta funkcionira a ta ne omoguava okretniju i efikasniju

implementaciju. U prolosti su povratne informacije bile tanke, spore i nepouzdane. Sada su
tehnike barijere za bolje povratne informacije prevaziene, ali esto organizacioni otpor
sprjeava postignue dobrobiti inovativnih tehnologija. Preraene strukture i poticaji ukazuju
na mogunosti kretanja u budunosti.
Nedostatak povratnih informacija koi napor za razvojem
Razvoj je inherentno sloen i agencije za razvoj se udruuju u podruja u koja drugi ne bi;
visoka stopa uspjeha ukazuje na neambiciozne ciljeve. Meutim, ima prostora za poboljanja
u izvodljivosti internacionalnih osnova, davaoca i pozajmljivaa, bilateralnih ili
multilateralnih. Oko treina nedavnih projekata internacionalnih finansijskih institucija
osueno je na neuspjeh od samih institucija. ta polazi po zlu?
Kritike opisuju praksu razvoja nefleksibilnom, neefikasnom i nedodirljivom. Bez pouzdanih
informacija o efikasnosti projekta, izraajne loe ideje idu u eter dok one suptilne dobre
propadaju.
Veliki dio razvoja obuhvata upravljanje kompleksnim sistemima kao sto su elektroenergetske
mree i gradski prevoz. Sa boljim informacijama i analizama sistemi mogu biti puno
efikasniji.
Informacije mogu pomoi strujnom sistemu na nekoliko naina. Zemlje u razvoju, iako u
nedostatku elektrine energije, najvie gube proizvedenu elektrinu energiju zbog loeg
odravanja i krae. Analiza podataka moe optimizirati raspored odravanja transformatora i
njihove zamjene i moze tano pokazati na sta treba obratiti paznju da bi se smanjila kraa.
Takoe se moe koristiti Big data za regulisanje cijena. Ovim malim ispravkama mogu se
smanjiti gubici struje, smanjiti potreba za skupim investicijama, poveati isplativost struje i
lo uticaj na okoli.
Gradski prevoz je jo jedan kompleksni sistem kojem nove jeftine informacije otvaraju
mogunosti jos vee efikasnosti. Od 25 najveih gradova sa niskim i srednje niskim
primanjima, 92% nemaju izraenu kartu tranzitne mree. Novim mobilinim aplikacijama
uspjeno su mapirane rute koristei open-source standard.
Upravljanje ruralnim posjedom da bi bilo efikasno zavisi od preciznosti i tanosti informacija
o postojeem zemljitu. Prodaja zemljita funkcionie bolje kada postoji sveobuhvatan sistem
registracije zemljita.

Slika 6. Proportion of international financial institution projects with successful

outcomes

Slika 7. High-quality M&E improves project outcomes

Fokus na rezultatima i uenju moe promijeniti poticaje prema traenju informacija. Dakle,
klju za uinkovitost tehnologije je, jo jednom, u analognom svijetu u institucijskim
strukturama i podsticajima koji podiu feedback i uenje. Mnoge privatne kompanije i neke
razvojne agencije kao to je razvojna organizacija BRAC, bazirana u Bangladeu, ve imaju
kulture da ovo uradwe. Za druge, promjena kulture e biti izazov. Tradicionalne i
netradicionalne agencije eksperimentiraju sa nainima na koje treba da uine svoje firme
agilnijima nainima koji jo nisu isprobani i nose rizik, kao i mogunosti. Jedan pristup se

koncentrira na inkluzijzu uvoenje feedbacka i ideja u fazi dizajna, da bi kombinovali

globalnu tehniku ekspertizu sa temeljnim lokalnim uviajima i znanjem. Proireno, inovacija
britanskog ministarstva za meunarodni razvoj(DFID) pokuava izgraditi kolaborativne
mree razvojnih praktiara, kako bi razvila inkluzivnije prijedloge za dodjelu sredstava.
Koristi online istraivanje za predlaganje i preraivanje ideja i olakava kolaboraciju izmeu
dalekih grupa kao to su studij dizajna u New Yorku i NGO u Nepalu. Drugi pristup
mijenjanja institucionalnih podsticaja je traenje pomoi bazirane na ishodu. Ovo mijenja
panju klijenta i finansijera sa isplate na rezultate. Isplate se izvravaju tek nakon postizanja
ranije dogovorenog ishoda. Ovo bi trebalo motivisati i finansijere i primaoce da bre prate
procese, proizvodnju i rezultate, uvodei mogunost fleksibilnosti u dobivanju ovih rezultata;
loa strana je prebacivanje rizika implementacije na primaoce. Novi program Svjetske Banke
za rezultate (P4R) koristi nezavisnu verifikaciju proizvodnje i ishoda, da motivie drave da
unaprijede vlastite sisteme nadgledanja. U Vijetnamu, npr, P4R projekt sanitacije povezuje
isplate sa instalacijama kunih toaleta. Dravna agencija za reviziju alje istraivae
opremljene pametnim telefonima da nezavisno provjere, sa GPS-tampanim slikama, uzorak
instalacija koje je prijavilo ministarstvo zdravlja. Osim to jednostavno podstie odreene
ishode, ovaj pristup moe pokrenuti cijelu prodajnu smjenu meu P4R klijentima prema
kulturi rezultata, motiviui ih tako da uloe u praenje u realnom vremenu. Razvoj uticajnih
obveznica je predloen kao nain upotrebe pristupa baziranog na ishodu, kako bi se rijeila
ogranienja nefleksibilnosti, averzija prema riziku i kratkoroni horizonti u agencijama. U
ovom relativno neisprobanom pristupu, agencije sarauju sa privatnom strankom ili NGO-om,
zbog postizanja odreenih i verifikovanih rezultata, potencijalno u periodu duem od veine
projekata. Potpisnik ugovora ima fleksibilnost da odlui kako postii ove rezultate i moe
zaraditi ili izgubiti, ovisno od uinka. Ali uinkovitost ovog pristupa e ovisiti o tome koliko
su dobro odreeni i pouzdano izmjereni indikatori, za pravljenje isplata. Digitalne tehnologije
mogu uiniti razliku, omoguavajui bolje mjerenje i nezavisnu verifikaciju eljenih ishoda.
Takoer mogu nadgledati neoekivane drutvene uticaje ili uticaje okoline. I mogu se koristiti
za skupljanje bogatihz kvalitativnih podataka kao provjera protiv potencijalnih sklonosti usko
odreenih kvantitativnih meta. Drugi nain za motivisanje panje na rezultate je pristupom
finansiranja baziranog na dokazima, kao to je prikazano u inicijativi razvojnih inovacijskih
ulaganja amerike agencije za meunarodni razvoj (USAID). Ideje koje su prole prvu fazu se
rigorozno procjenjuju u drugoj fazi testiranja. One ideje sa demonstriranim utjecajem mogu
dobiti velike stipendije za razvijanje i unaprijeivanje. Iako razvojna inovacijska ulaganja
nisu ograniena na digitalnu tehnologiju, mnogi od podranih koncepata su bazirani na ICTovima ili koriste ICT-ove za nadgledanje u fazi demonstracije. ICT-ovi bi stoga mogli ubrzati

pouzdaniju demonstraciju i irenje ideja za ulaganje. Da sumiramo, alternativna vizija

razvojne prakse poinje sa podsticajima. Projekat ili program materijal dobiva podsticaje i
fleksibilnost kako bi ponudio rezultate. Ba kao i korisnici. Digitalne tehnologije olakavaju
brzo, nadgledanje rezultata proizvodnje i uinka koji su vani, u realnom vremenu, i nude
informaciju u razumljivom obliku onima koji dolaze u dodir s tom informacijom.
komplementirana sistemima koji procjenjuju uticaje. Konzistentno sa razmatranjima
privatnosti, ovi nizovi podataka bi bili javni, kao otvoreni podaci. Bilo ko program
menaderi, civilno drutvo, akademici, ili revizori mogu imati pristup informacijama. Sa
mnogim oima na ovoj informaciji i profuziji analiza, poboljani su odgovornost i uenje. U
ovom sistemu je vano imati nezavisnu grupu koja osigurava integritet sistema podataka.
Kako nastajanje prilika za izgradnju usluga baziranih na internetu moe uiniti razvoj i
ekoloki menadment efikasnijim i inkluzivnijim? Ove usluge smanjuju troak informacija
kao ulazni podatak, time smanjujui rizike ili poboljavajui odluke za pojedince, za
menadere infrastrukturnih mrea i za javne vlasti. Obrazloenje za ukljuivanje razvojem ili
internaconalne agencije je etverostruko. Prva je karakteristina stavka informacionih usluga:
mnoge od ovih intervencija su skupe da bi se postavile i pokrenule, ali mogu distribuirati
informacije po veoma niskom, marginalnom troku. Tako finansiranje postaje problematino.
Ako je ova usluga priblino neprocjenjiva za distribuciju, onda je efikasno omoguiti je
svakome ko bi mogao imati koristi od nje. Ali fiksni trokovi moraju biti nekako finansirani.
Visoki izdaci mogu iskljuiti siromane ljude; mali izdaci nisu odrivi; diskriminacija u cijeni
bi mogla biti teka. I ako se ova informacija moe kopirati, moglo bi biti teko natjerati ikoga
da je plaa. Dakle, postoji esto argument za javnost ili donatora finansija. Drugo, informacija
esto podupire javno dobro, kao to je ekoloka zatita ili smanjenje siromatva, jaajui
obrazloenje za javno finansiranje. Tree,, razvojne agencije ukljuujui NGO-ove i
fondacije mogu igrati karakteristinu ulogu, ne samo kroz finansije, nego takoer i kroz
graenje kapaciteta i podrke za komplementarna ulaganja i politike reforme. Konano,
postoji potreba za meunarodnom koordinacijom zbog suoavanja sa planetarnim problemima
kao to su klimatske promjene. Ono to slijedi su neki konkretni primjeri kako informacije i
analize mogu poboljati efikasnost na individualnom i sistemskom nivou, sa implikacijama za
ulogu razvojnih agencija (primjer 1.). Informacija kao ulazni podatak za pojedince. Siromani
ljudi su esto siromani u vanim informacijama: o koristima pranja ruku, ili sutranjoj
vremenskoj prognozi itd. Kada informacija postane dramatino jeftinija, postoji prospekt za
dobitnike socijalne pomoi. Neki od najjasnijih i najvanijih primjera smanjenja siromatva
su u poljoprivredi, koja e nam ovdje posluiti kao ilustracija ireg potencijala kroz mnoge
aspekte ivota i ekonomije.

Za tropske kukuruze u Africi, prinosi su obino jedini peti po potencijalu i za druge etve i
mjesta u tranzicijskom svijetu, prinosi rijetko premauju 80% POTENCIJALA. 33. Mnogi
faktori su odgovorni za ovaj slabi uinak, ali manjak informacija o tehnikama, vremenskim
prognozama i tritima je dio ove praznine. Tradicionalne agencije poljoprivrednog irenja
su pokuale ispuniti tu informacijsku prazninu, ali ovisili su o osobnim posjetama farmi i
printanom materijalu. Agentima za proirenje se uglavnom dodjeljuje zadatak da slue
nemogue veliki vroj farmera rairenih preko cijele zemlje, tako da informacije teku presporo
i ne ukljuuju prilagoene informacije bazirane na sezonskim i dnevnim vremenskim
prognozama. Pilot programi poinju izvlaiti potencijal iz ICT-ova da smanje trokove i
poveaju domet pokuaja proirenja. Neke inicijative u Indiji pokazuju mjeovite rezultate.
32. Program koji je slao glasovne savjete farmerima se malo koristio i nije imao uticaja.
Drugo, usmjeren prema farmerima koji rade s pamukom, program ih je usmjerio prema manje
opasnim pesticidima i vrijednijim usjevima. Program koji je imao dodatak agenata
opremljenih pametnim telefonom u kontaktu sa ekspertima poboljao je svjesnost farmera o
uslugama proirenja, ali uticaj na prihode nije izmjeren. U Peruu, meutim, paljivi
eksperiment je pokazao da je provizija trine informacije preko mobilnih telefona poveala
prodajne cijene farmera za 13% i poveala uee opstanka farmera na tritima. 35. Efekti su
bili posebno oznaeni za kratkotrajne ciljeve i za poljoprivrednike koji su se plaili rizika.
Osobito interesantan program jer je to tutorijal, tzw how to video pristup koji se mogao
primijeniti u podrujima izvan poljoprivrede je DigitalGreen (primjer 2.). Ambicioznije,
kretanje prema preciznoj poljoprivredi drobi velike podatke da bi omoguio poljoprivredni
savjet. U svom najveem kapitalnom intenzitetu, instrumentirani traktor skuplje georeferentne
podatke na uvjetima terena i zdravlja biljaka. Ovi podaci su kombinirani sa podacima o
vremenu i uneseni u komopjuterski model rasta biljaka. Model zatim radi kroz traktor, fino
podeavajui aplikaciju ubriva i pesticida dok prelazi polje. Ograniavajui prekomjernu
upotrebu ubriva, vode i pesticida, precizna poljoprivreda moe unaprijediti ekologiju
poveavajui istovremeno i zaradu farme. Priutiviji pristupi su potrebni za svijet u razvoju.
Pojavni primjer je sistem podravanja odluka za rinu poljoprivredu u Kolumbiji koju razvija
nacionalna asocijacija rie sa podrkom od meunarodnog centra za tropska istraivanja.
Prinosi kolumbijske rie padaju sa poveanom promjenljivou klime koja ini nevaeim
tradicionalna pravila o vremenu sadnje, bazirana na kalendaru. Sistem podrke odluka spojio
je historijske podatke o klimi i etvi sa trenutnim vremenskim prognozama, kako bi
savjetovao farmere o optimalnim odlukama o sadnji. U ranijoj aplikaciji, model je tano
predvidio da e usjevi propasti zbog sue i obavijestio je farmere da ne troe vrijeme i novac
na sadnju. Donatorska sredstva (ukljuujui NGO sredstva) i tehnike upute su bile vane u

veini ovih inicijativa. Mnogi ne uspijevaju da se prilagode. Svi se suoe sa izazovom

nalaenja odrivog modela poslovanja. Ovo moe zahtijevati kombinaciju prodaju pretplate i
povratno javno finansiranje. Procjena koristi od ove informacije bi mogla pomoi u
zacjenjivanju odluka i u odreivanju uloge javnog finansiranja.
ICT-ovi i odrivi razvojni ciljevi. (Primjer 1.)
U 2000. godini, kada je meunarodna zajednica dola u UN da odobri Millennium razvojne
ciljeve(MDG-i), digitalna revolucija je tek poinjala. U to vrijeme, bilo je manje od 1
milijarde mobilnih telefona u upotrebi irom svijeta i samo 400 miliona internet korisnika. U
nadolazeim godinama, do 2015, kada su MDG-ovi ponovo preghledani, oba indikatora su
narasla za vie od sedmostruko. Dakle, meta 18 - da se ove koristi nove tehnologije uine
dostupnim, ukljuujui ICt-ove (informacije i komunikacijske tehnologije) je bila jedna od
onih gdje je napredak bio lako vidljiv. Ali sa novom generacijom Odrivih Razvojnih Ciljeva
(SDG-ova), usvojenih od strane UN-a 2015. godine, ljestvica je podignuta. Kao dio ireg cilja
9, u vezi sa infrastrukturom, industrijalizacijom i inovacijom, SDG-ovi su se posvetili
statistikom poveanju pristupa ICT-ovima i tenji da se omogui univerzalni i priutiv
pristup internetu u LCD-ovima (najmanje razvijenim zemljama) do 2020. godine. S obzirom
na to da mnoge razvijene zemlje ve idu prema zasienju to se tie mobilne penetracije,
logino je da se fokusiraju na pristup internetu, a pogotovo na potrebe najmanje razvijenih
zemalja. Dvije kljune rijei u novoj meti su univerzalno i dostupno. S obzirom na
trenutni nizak nivo internet proboja u najmanje razvijenim zemljama samo svakih 10 od 100
stanovnika do kraja 2015. postizanje univerzalnog pokrivanja internetom bi impliciralo
traenu stopu rasta od 51% godinje, mnogo bre nego to su najmanje razvijene zemlje
postigle od 2000. godine. Dostupnost e takoer vrlo vjerovatno biti izazov, jer samo 1 od 48
najmanje razvijenih zemalja, Bhutan, zapravo zadovoljava UN metu u 2013. Bez obzira,
mobilna pokrivenost najmanje razvijenih zemalja trenutno stoji na skoro 70 pretplatnika na
100 stanovnika. Kako su ovi mobilni telefoni nadograeni na pametne telefone i kako se
pokrivenost 3G (trea generacija) i 4G (etvrta generacija) signalom iri, ova meta e postati
dostinija iako moda ne do 2020 godine. Pravi statistiki razvoj interneta za SDG-ove
vjerovatno lei u pomaganju postizanja drugih meta, kao to su meta 3.9 postizanje
univerzalne zdravstvene pokrivenosti, meta 5b promovisanje osnaivanja ena, ili meta 10 c
smanjivanje troikova poiljki migranata ispod 3%. Kao to smo spomenuli, dobro
tempirana informacija u vezi domainstva, ekonomije i okolia moe ubrzati dostignua
SDG-ova. Ova informacija moe omoguiti feedbac o tome kad i kako ide napredak i da li
napretka uopte ima. Ovo je sutina revolucije podataka koju je pozvala visokostepena

komisija eminentnih osoba u svom izvjetaju iz 2013. godine, ime je zapoeta diskusija o
razvojnoj agendi poslije 2015. godine.
Digital Green How to video prirunici za poljoprivredu i zdravlje ( Primjer 2.)
Digital Green koristi video kamere, projektore koji rade pomou baterija i internet da donesu
informacije do seljaka u Indiji i Africi. To funkcionie na sljedei nain: Lokalni ljudi snimaju
lokalne farmere koji demonstriraju korisne poljoprivredne tehnike ili zdravstvenu praksu. Ovo
ukljuuje pripremu sjemena, poveanje prinosa mlijeka kod stoke, oralna rehidracijska
terapija za djecu koja pate od proljeva. Video klipovi se postave na internet. Onda lokalni
ljudi preuzmu, pokau i objasne sezonski prikladne videoklipove okupljenoj zajednici.
Premisa je da video klipovi raeni kod kue prenesu tehnike detalje tehnike i da to urade sa
kredibilitetom susjeda koji govori poznatim dijalektom.
Sistem automatski prati koji videoklipovi imaju najvie anse da budu promptno usvojeni,
tako da je nadgledanje integralni element operacija, a ne teretni dodatak. Rana samoprocjena
je prijavila 90 postotno smanjenje trokova po adaptaciji. Randomizirana kontrolisana proba
pokazala je da je 16% farmera koji su izloeni Digital Greenu zabiljeilo rast prinosa, sistem
uzgajanja rie uz utedu vode, naspram 10% u kontrolisanoj grupi. Program, u pogonu od
2008 godine, je dostigao 660.000 ljudi u 7,645 sela, do aprila 2015. godine.

Skupljanje informacija za dobro globalne javnosti

Mnogi problemi

- klimatske promjene, gubitak ozona, zagaenje zraka, epidemije,

finansijske krize sve su to karakteristike globalno povezanog drutveno-ekonomskog

sistema. Rjeavanje ovih problema zahtijeva globalno koordinisane akcije. Postavljanje
prioriteta i ciljanih akcija zahtijeva globalne informacije. Ta informacija sama od sebe
predstavlja javno dobro. Kao takva, podlona je efektima skalabilnosti. Moda najbolji
primjer ovih informacija predstavljaju neizmjerno vani podaci o vremenu, vodnim tokovima
i klimi. Jedno predvianje prednosti

poboljavanja sistema izvjetavanja o vremenu i

prognozi u zemljama u razvoju navodi prednosti od preko 4 milijarde dolara u sluaju

uvoenja slinog sistema. Podaci o vodnim tokovima su kljuni u planiranju rizika i za
planiranje hidroenergetskih i irigacijskih sistema. Ovakvi podaci su naalost rijetko
objavljeni. Budui da je vrijeme globalni sistem, svaka opservacija temperature poboljava
tanost vremenske prognoze na transnacionalnom ili ak i globalnom nivou. Meutim,
siromane zamlje nemaju dovoljno gustu mreu opservacijskih stanica ak ni za svoje

potrebe, a kamoli za globalne. ( Karta 2.) Dodatnih 4000-5000 stanica je potrebno samo u
Africi.

Karta 2. Availability of reports from weather stations

Dio problema je nedostatak novca i kapaciteta da se stanice izgrade i odravaju. Drugi dio je
injenica da mnogi dravni hidrometeoroloki zavodi ne ele slobodno plasirati podatke na
globalnom nivou, i odluuju se na prodaju takvih podataka za skromne prihode. Ovo nije
sluaj samo u Africi ve i u mnogim evropskim dravama. Jo jednom, tehnologija nam
omoguava da skupimo i analiziramo podatke od globalnog znaaja. Uz pomo satelita mogu
se prikupiti podaci na nain na koji je bilo nezamislivo doi do njih. U tome naravno postoji
finansijski faktor, jer da bi se koristile tehnologije potrebno je izdvojiti novac. Ali to je tek
poetak, jer postoji potreba da stvori elja za dijeljenjem informacija kao i kapacitet da se one
koriste.
Budunost globalne saradnje u razvoju
Koja je uloga razvojnih agenata i meunarodnih organizacija u svijetu? Odgovor se sastoji iz
tri dijela: u koncentrisanom naporu u najsiromanijim zemljama; u katalizatorskom
upumpavanju ideja, podranih novcem; i u voenju globalnih kolektivnih akcija. Podatkovna i
tehnoloka revolucija dolaze na vrijeme da premoste prazninu izmeu resursa i ambicije
pojaavajui uticaj akcije i ukljuujui vie ljudi u formulaciju i izvedbu planova. Meutim,

kako bi sve ovo radilo, razvojni agenti moraju napasti politika ogranienja. Sa novim
tehnologijama razvojne agencije mogu postati efikasnije, koristei brzu povratnu vezu kako bi
poboljali svoj rad kroz pokuaj i greku i koristei otvorene evaluacije da usklade
menadment performansi sa uenjem. Ovi pristupi ne dolaze lako u organizacijama koje
naglaavaju troenje iznad rezultata, koje imaju oteavajue strukture odgovornosti i ne ue iz
svojih poraza. Ako se tradicionalne agencije ne mogu prilagoditi, neki od njihovih poslovanja
mogu biti preuzeti od strane novajlija.
Ove usluge imaju fiksne trokove postavljanja i sakupljanja podataka, ali mogu imati gotovo
nikakve trokove za distribuciju prikupljenh podataka. Privatni sektor e teiti ka tome da ne
pruaju ove usluge ili da ih cijene na nivou koji ne moe koristiti ljudima kojima ti podaci
zaista trebaju. Donatori mogu ponuditi sredstva i strunost da pomognu pokrenuti ove usluge.
Oni mogu, naprimjer, podrati sakupljanje kritinih podataka i kreaciju iroko primjenljivih
open-source softvera. Postoji istinska potreba za koordinacijom. DFID studija pronala je 70
nepovezanih pilota za zadravstvene misije u Ugandi, i preko 1800 aplikacija na globalnom
nivou. Postoji jo jedan razlog za involviranost razvojinh agenata: pomo pri obraanju
organima vlasti u vezi problema koji oteavaju inovacije ili da podre komplementarne
investicije u izgradnji kapaciteta. Zbog toga, napredak zahtijeva kombinaciju informacionih
sistema, investicija u infrastrukturi i investicija koje se odnose na lobiranje za izmjenu
zakona.
Konano, vanjski agenti i meunardone organizacije mogu ohrabriti otkljuavanje postojeih
podataka. Otvoreni podaci mogu biti snaan alat, ali vrlo esto drutveno korisni podaci se
dri ispod radara. I privatni i javni sektor su krivci za ovaj sluaj. U nekim rijenim tokovima
koji prolaze kroz vie drava, te drave ne dijele podatke izmeu sebe i na taj nain oteavaju
planiranje u sluaju poplava. Osnovni podaci o siromatvu takoer nisu dovoljno
transparentni. U sub-saharskoj regiji skoro da nema uvida u izvore prihoda za stanovnitvo,
stepen obrazovanja i zdravstvene uslove. U istonoj Aziji i Pacifiku postoje podaci samo za
20% stanovnitva. Privatni telekomi ljubomorno uvaju podatke o uzorcima telefonskih
poziva koji su korisni za planiranje transporta i analize siromatva. Donatori i razvojne
agencije mogu katalizirati potencijal za otvorene podatke na vie naina. Oni mogu raditi sa
partnerima kako bi poboljali dostupnost podataka. Osnova bi bila da sve podrane aktivnosti
skupljaju otvorene podatke kao zadanu opciju, osim ako se kri privatnost. Podrka za
zdravstvene i obrazovne sisteme treba osigurati da ovi sistemi prate i objavljuju podatke o
performansama dok uvaju povjerljivost podataka. Ovo takoer vrijedi za javno-privatna
partenrstva, koja trenutno ne objavljuju podatke o svojim performansama i koji mogu koristiti

podatke dobivene od klijenata za ostvarivanje komercijalne koristi. Agencije koje savjetuju o

finansijskim koncesijama u energetskim, vodnim, tranzitnim i telekom uslugama mogu
javnim ustanovama demonstrirati prednosti otvorenih podataka. I tradicionalni i
netradicionalni donatori mogu postaviti dobar primjer ako ostave svoje podatke otvorenim
pogotovo meteoroloke i hidroloke podatke koji imaju prekogranine koristi. Oni mogu
podrati zakonske reforme u zemljama u razvoju koje bi dovele do smanjenje trokova
vezanih za agencije proizvoae podataka. Agencije ili internacionalne organizacije mogu
takoer istraiti potencijal da se stvore standardi u podatkovnom sektoru. Otvoreni podaci su
korisniji kada se mogu konzistentno uporeivati jedni sa drugim. Standardi takoer
omoguavaju lake razvijanje aplikacija i programa za upotrebu i analizu. Grupa za
opservacije planete Zemlje, internacionalni konzorcij, radi upravo to kako bi prikupili podatke
na daljinu. Razvojne agencije mogu raditi zajedno kako bi kreirali standarde za podake.
Poetak bi bio da se pone sa izvjetavanjem temeljnije kroz upotrebu Internacionalnim
Standardima

Transparentne

Inicijative.

Neke

agencije

izvjetavaju

finansijskim

transakcijama, ali samo 5 od 68 agencija izdaje informacije itljive na raunarima vezane za

projektne ciljeve i rezultate koje bi omoguile praenje rezultata i usporedbu od dobavljaa
do dobavljaa informacija.
Konano, mora se napomenuti da postoji znaajna potreba za graenje kapaciteta za uvanje
podataka i podataka koji mogu voditi ka odrivim razvojnim ciljevima. Postoje mogunosti da
se napravi ponovo iskoristiv, prilagodljiv open-source softver i sistem za praenje ciljeva
odrivog razvoja, koji bi smanjio dupliranje aktivnosti, smanjio trokove i poboljao ivote
ljudi.