Saniranje oneienog tla

Fitoremedijacija: Bilje spaava ovjeanstvo!

Datum: 30.06.2014. 16:00 |
1
Kategorija:
Eko proizvodnja
Zbog naglog rasta svjetske populacije, industrijalizacije drutva
i prekomjerne upotrebe zatitnih sredstava u poljoprivredi, na
naoj se planeti ubrzano smanjuje koliina raspoloivih
nezagaenih poljoprivrednih povrina. Direktna posljedica ovog
trenda u budunosti bi mogla znaiti nedostatnu proizvodnju
hrane za nae potomke.
Kao direktna posljedica industrijske, vojne ili poljoprivredne
djelatnosti irom svijeta, sve je vie oneienih povrina te
zagaenih vodotokova. Nagomilavanje otrovnih oneiivaa
(teki metali, radionuklidi, organski oneiivai) optereuje
proizvodni kapacitet ekosustava. Tlo uestalo prima, vee i
zadrava tetne tvari. No, ako unos tih polutanata prijee
odreenu granicu, tlo poinje predstavljati zdravstveni rizik.
Svjetske plodne povrine se iz dana u dan smanjuju, glad
poveava, a katastrofa zbog ljudskog nemara poprima jo vee
razmjere. Saniranje kontaminiranog tla konvencionalnim
metodama kao to su iskopavanje i uklanjanje zagaenog tla je
esto preskupo te primjenjivo samo na manjim povrinama.
Takoer, konvencionalne metode tretirano tlo esto ine
neplodnim i nepogodnim za poljoprivrednu proizvodnju zbog
oteivanja mikroflore. Stoga, dananja znanstvena garnitura
razmilja u smjeru alternativnih ekoloki prihvatljivih metoda
ozdravljenja zagaenih tala, imajui u vidu namjenu tla nakon
tretiranja.
Nasad suncokreta u svrhu dekontaminacije tla
Metode saniranja oneienih tala
Konvencionalne metode saniranja oneienih tala temelje se na
iskopavanju/ispumpavanju te odvozu tla na drugu lokaciju na
kojoj se ono naknadno fiziki izolira odlaganjem u bave ili
zakapanjem u dublje slojeve zemlje. Ovo su skupe metode zbog
utroka energije za iskapanje i prijevoz. Takoer, tlu se kvaliteta
moe popravljati in situ (na mjestu nastanka) na nain koji ne
ukljuuje premjetanje oneienog tla ve se vri kemijsko
tretiranje. Kemijsku sanaciju moemo temeljiti na stabilizaciji,

solidifikaciji, oksidaciji ili kalcizaciji, no upitna ostaje ekoloka

prihvatljivost ovakvih metoda zbog upotrebe kemikalija. I na
kraju, mogue je vriti saniranje tla sadnjom pogodnih biljnih
vrsta i naseljavanjem odabranih gljiva koje e utjecati na
smanjenje razine toksina u tlu.
to je to fitoremedijacija i kako nam moe pomoi u ienju tla?
Pojam "fitoremedijacija" skovao je dr. Ilya Raskin sa Rutgers
Sveuilino-biotehnolokog centra za poljoprivredu i okoli. On
je bio lan strunog tima koji je poslan u ernobil nakon
katastrofe radi analize zdravstvene ispravnosti hrane
proizvedene na tom podruju. Ovaj termin se koristi za proces
koji se temelji na sposobnosti zelenih biljaka da izlue i
koncentriraju odreene elemente u ekosistemu. Ovo je relativno
nov proces ienja tla (primjena poela poetkom 80-ih godina),
no ve je testiran na vie od 200 lokacija diljem svijeta. Ekoloki
je prihvatljiva tehnologija koja koristi biljke za razgradnju,
asimilaciju, metabolizam ili detoksifikaciju razliitih oneiivaa
okolia. Koristi se za uklanjanje oneiivaa iz tla, vode i zraka.
Nakon tretiranja, tlo se moe ponovno koristiti za proizvodnju
hrane. Osim biljaka, organizmi koji sudjeluju u fitoremedijaciji su
biljkama pridrueni mikrobi, te ponekad gljive. Profesor
biokemije B. Franz Lang iz Montreala koji je ukljuen na
istraivanju utjecaja bakterija i gljivica na fitoremedijaciju tvrdi:
Nisu biljke te koje su kljune za ienje tla, ve simbiotski
mikroorganizmi na korijenu!.
Vrste fitoremedijacije
Strunjaci su tijekom testiranja tehnologije razvili nekoliko
naina sanacije tla pomou biljaka, ovisno o vrsti i koliini
oneiivaa, mjestu kontaminacije i tipu biljke.
Fitostabilizacija.
Biljka
korijenskim
sustavom
stabilizira
polutante i sprjeava njihovo otjecanje. Korijen imobilizira teke
metale ime se smanjuje njihova dostupnost, a time i tetnost
za okoli. Biljke koje se koriste u ovoj tehnologiji tolerantne su
na velike koliine tekih metala, imaju visoku sposobnost
produkcije korijenske biomase i mogunost vezanja polutanata
na korijen. Ovom se metodom najee saniraju tla oneiena
minama.
Fitofiltracija/rizofiltracija. Filtriranje vode kroz korijensku masu
radi uklanjanja otrovnih tvari. Otrovi se akumuliraju u korijenju.
Fitovolatizacija. Vezanje tetnih tvari iz tla u biljku te njihovo
isputanje u atmosferu kroz lie.

Fitoekstrakcija. Procesom hiperakumulacije biljka akumulira

metale i redistribuira ih u nadzemne dijelove. Fitoekstrakcija se
moe potpomoi dodavanjem tvari koje utjeu na topljivost ili
pokretljivost toksina.
Fitotransformacija. Koritenjem ove metode biljka kemijski
izmjenjuje oneiiva u nekakvu netoksinu tvar. Najee se
koristi za tetne organske tvari, pesticide, eksplozive, otapala.
Takoer i mikroorganizmi u simbiozi s korijenom biljaka imaju
sposobnost metaboliziranja polutanata. Biljke iz roda Canna,
koriste se za ovu metodu.
Fitostimulacija. Poveanje mikrobioloke aktivnosti u svrhu
razgradnje oneiivaa dodavanjem odreenih tvari u tlo. Ovaj
je proces poznat i kao rizosferna degradacija.
Za koje oneiivae se koristi fitoremedijacija?
Teki metali na sva iva bia djeluju izrazito toksino jer se
taloe u organizmu bez mogunosti izluivanja. Kako dospijevaju
u tlo, pasivno zaostaju u porama tla ili se aktivno veu za
koloidni kompleks. Nadalje, smatra se da danas na svjetskom
tritu postoji preko 1.500 aktivnih tvari s pesticidnim uinkom.
Organoklorni i organofosforni pesticidi upotrebljavaju se u
proizvodnji hrane zbog svoje uinkovitosti i niske cijene. Ovi
postojani organski oneiivai dugo nakon primjene mogu
zaostajati u tlu ili ui u vodene tokove, te dospjeti izravno u
prehrambeni lanac. Meu toksinima su jo: radionuklidi, otapala,
eksplozivi, sirova nafta i njeni derivativi, poliaromatski
ugljikovodici i procjedne vode.
Kako izabrati biljnu vrstu pogodnu za proces fitoremedijacije?
Fitoremedijacijska biljna vrsta mora biti neinvazivna vrsta koju
ivotinje ne vole jesti. Biljka se izabire prema njenoj sposobnosti
izdvajanja toksina iz okolia, prilagoenosti na lokalne klimatske
prilike, veliku proizvodnju zelene mase, dubini do koje korijen
prodire, kompatibilnosti sa vrstom tla koje e se sanirati, brzini
rasta, jednostavnosti sadnje i odravanja te sposobnosti da
upije velike koliine vode.
Znanstvenici se slau da stabla bolje od zeljastih biljaka i
efikasnije tretiraju zagaenja na dubljim tlima. Najpopularnije
stablaice su vrbe i topole zbog velikog kapaciteta za upijanje
vode i brzog rasta nadzemnih dijelova. Na sljedeim
poveznicama pronai ete toksine i za njih namijenjene
fitoremedijacijske biljke (Link 1, Link 2, Link 3).
Mogu li se i gljive koristiti u saniranju tla?

Uinkovitost u biorazgradnji toksinih oneiivaa utvrena je za

gljive bijelog truljenja, posebno iz roda Phanerochaete. Paul E.
Stamet poznati je ameriki mikolog koji dri TED govore o
spaavanju svijeta pomou gljiva. Veliki je zagovornik
mikoremedijacije - dekontaminacije okolia koritenjem gljiva za
koje je poznato da zadravaju teke metale. Stimulirajui
mikrobioloke i enzimske aktivnosti,
micelij smanjuje
koncentraciju toksina u tlu. Neke gljive su hiperakumulatori, te u
svojem tkivu nakupljaju teke metale iz okolnog tla. Nadalje,
poznato je da neki sojevi gljiva uspjeno degradiraju nervne
otrove VX i sarin.
Donosimo jednu od nekoliko dostupnih lista toksina i biljnih
vrsta na Internetu
Aluminij jeam, bob, hortenzija, zlatoipka;
Arsen suncokret , gljiva Sarcosphaera coronaria;
Benzen klorofit, fikus, kalanhoa, geranija;
Krom uljana repica, suncokret;
Bakar indijska goruica, suncokret;
iva uljana repica, vrba Salix viminalis;
Olovo brokula, kupusnjae, uljana repica, suncokret;
Kadmij goruica, kupusnjae, suncokret;
Cink goruice, brokula, kupus, uljana repica, suncokret, crvena
djetelina;
Cezij crveni javor, goruica, kupusnjae, repa, kvinoja,
kokosova palma, suncokret, tisa, bijela djetelina, kukuruz;
Stroncij-90 kanadski javor, goruica, kupusnjae, kvinoja,
suncokret, mrkve i perin, mahunarke;
Uran amarant, kupusnjae, suncokret, smreka, hrast, kukuruz;
Metil bromid suncokret;
Organske zagaivae, pesticide, eksplozive, otapala, industrijske
kemikalije i druge ksenobiotike neutraliziraju biljke iz roda
Canna.
Prednosti metode fitoremedijacije
Troak energije i posljedino ukupni financijski troak
fitoremedijacije je znaajno nii od konvencionalnih procesa
dekontaminacije.
Biljke se mogu jednostavno nadgledati i pratiti promjene
koncentracija otrovnih tvari.
Postoji mogunost "recikliranja" vrijednih metala iz pepela
koritenih biljaka.

Ovo je potencijalno najmanje tetna metoda jer koristi ive

organizme (prirodu), a ne kemikalije pa ima najmanji utjecaj na
okoli.
Biljni materijal koji je upio toksine se moe obraditi: suenjem i
paljenjem.
Krajnja koliina proizvedenog toksinog otpada nakon tretiranja
je samo manji dio koliine toksinog otpada dobivenog
koritenjem konvencionalnih metoda.
Nedostaci metode fitoremedijacije
Znanstvenici
nisu
zadovoljni
brzinom
kojom
biljke
dekontaminiraju tlo te se vre veliki napori u pronalaenju GMO
biljaka koje bi radile bre na uklanjanju polutanata iz tla. U
nekim se sluajevima geni jetre sisavaca unose u biljke radi
ubrzavanja detoksifikacije. Dodue, postavlja se pitanje koliko
su ovakva nastojanja etiki prihvatljiva.
Iako ova metoda generira znaajno manje koliine toksinog
otpada, jo uvijek se lome koplja oko najboljeg naina
odlaganja. Postoji nada da e se zelena masa s nakupljenim
toksinima moi u budunosti koristiti kao biogorivo.
Uspjenost fitoremedijacije ovisi o dubini na kojoj se korijenje
razvija. to je kontaminant dublje u tlu, due e trebati korijenu
da dopre do njega.
Tijekom fitoremedijacije, dolazi do bioakumulacije toksina koji
mogu ui u hranidbeni lanac. Na taj nain postaje tetna za neke
male organizme koji je u prirodi konzumiraju. Ovaj se problem
rjeava ograivanjem tretiranih podruja. Nisam pronala
podatke o utjecaju akumuliranih tekih metala u npr. bagremu
na sadraj bagremovog meda.
Kod
fitoremedijacije,
ponekad
problem
predstavlja
i
neprilagoenost biljne vrste na klimatske uvjete podruja u
kojem je potrebno saditi.
Preivljavanje biljaka ovisi o stupnju oneienosti tretiranog tla.
Primjeri upotrebe fitoremedijacije
U Saveznoj dravi Michigan, fitoremedijacija se koristi na lokaciji
poznatoj kao Bakrena zemlja ili mjeseeva povrina. Istraivai
su u kontejnere s normalnim tlom dodali bakterije koje su
pronaene u velikom broju na lokacijama zagaenim otpadom iz
naputenih rudnika bakra. Kukuruz koji je posaen u ovim
kontejnerima, inae bi se razvijao usporeno, no u prisutnosti
spomenutih bakterija rastao je brzo, u razvijenu veliku biljku
koja upija bakar. Kao i vrba, kukuruz je popularna biljka za
fitoremedijaciju jer brzo raste i razvija veliku lisnu masu. U

blizini Fort Worth, Texas, na podruju zrakoplovne baze

posaena je vrsta topole Populus deltoideus radi uklanjanja
trikloretena (TCE). Ovo je otrovno otapalo koriteno za ienje
borbenih aviona te je dospjelo u vodu. Topole posaene na
lokaciji Clackamus, u Oregonu iste hlapljive organske tvari s
ilegalnog odlagalita otpada.
U Engleskoj i Kini, biljka Eichhornia crassipes se koristi za
uklanjanje fosfora iz vode, a u Indiji za uklanjanje metala iz
ispusta tekstilne industrije. Plantaa kupusa je saena u blizini
ljevaonice cinka u poljskoj Silesiji. Kao rezultat ljevaonice,
koncentracije olova u tlu su bile poveane. U veljai 1996.
godine, kompanija Phytotech, Inc. je izvijestila da je razvijen
transgenetski soj suncokreta koji moe ukloniti do 95 % otrova i
radioaktivnih estica u manje od 24 h. Na lokaciji ernobilske
katastrofe, suncokreti se koriste na plutajuim stiropornim
platformama na malom jezercu. Biljka pomae sanaciji jezerske
vode jer korijen upija radionuklide cezij 137 i stroncij 90.
Istraivai na jednom britanskom sveuilitu su izvijestili u
svibnju 1999. godine u asopisu Nature Biotechnology da su
biljke transgenetskog duhana upotrebljive za uklanjanje
ostataka eksploziva. iva, selen i organski oneiivai kao to je
PCB uspjeno se uklanjaju iz tla koritenjem transgenetskih
biljaka koje sadre bakterijske enzime.
Vrsta vrbe Salix viminalis uspjeno je koritena 1999. godine u
ekstrakciji kadmija, cinka i bakra zbog svoje sposobnosti brzog
prijenosa tekih metala iz korijena u nadzemni dio biljke, te
zbog sposobnosti proizvodnje velike koliine biomase koja se
jednom moda bude koristila kao biogorivo.
Kako sami u svojem vrtu moete utjecati na razinu oneienja?
Veliki broj istraivanja fitoremedijacijskih kapaciteta biljaka je
raen na povrtnicama. Tako npr. tikve i tikvice, izluuju DDT
(insekticid) iz oneienog tla i transpiriraju ga u atmosferu.
Lupine izvlae neke herbicide i pesticide iz tla i akumuliraju ih u
sjemenkama. Biljke kao to je krumpir privlae kreozot koji
zadravaju na korijenu i gomolju. Neki strunjaci predlau sadnju
suncokreta uz autoceste. I kukuruz Zea mays, moe upiti
ogromne koliine olova, arsena, kadmija. Sojevi biljaka
tolerantni na koliinu soli u tlu (halofilna eerna repa i jeam)
uestalo se koriste za izdvajanje soli (NaCl) iz tla koja su
prethodno bila potopljena morskom vodom. Goruica i
ambrozija se koriste za akumulaciju olova. Vrste iz porodice
kupusnjaa Brassica juncea i Brassica carinata u laboratorijskim

uvjetima na metalom obogaenim umjetnim tlima, najefikasnije

uklanjaju krom, olovo, bakar i nikal. Obini kupus upija cezij. I
tako redom.
No, moda je bolje za saniranje zagaenih tala koristiti biljke
koje nisu uobiajene na naim jelovnicima da ne bismo grekom
konzumirali zatrovane biljke. I jeam upija aluminij, no ostaje
pitanje prihvatljivosti koritenja prehrambene biljke za
proiavanje okolia. Zato, posadite jasen i bagrem da bi njihov
korijenski sustav razgradio PCB poliklorirani bifenil koji se nalazi
u velikom broju komercijalnih insekticida. Vrsta vrbe Salix
viminialis i ostale vrbe akumuliraju veliki broj toksina, a ne
predstavljaju ljudsku hranu (kadmij, krom, bakar, olovo, stroncij,
uran, PCB, TCE). Tako, rogoz korijenskim sustavom izvlai olovo i
arsen. Ljubiasti naprstak upija kadmij, a ta je biljka ionako
otrovna za ljudsku konzumaciju. Ambrozija akumulira olovo, no
nju ne bismo trebali saditi zbog ljudi koji pate od alergija.
Amerika crna topola Populus deltoides Marsh. upija ogromne
koliine vode dnevno, te upija arsen, atrazin, klorirana otapala
koja se esto koriste za ienje, te pesticide, eksplozive i
metale. Obini brljan akumulira benzen, formaldehid, ugljini
monoksid, naftu, toluen, ksilen. Naa breza upija PCB
(insekticidi) i PAH (iz ispunih plinova automobila).
Boikovina i njeni srodnici dobro upijaju kadmij. Oleander upija
naftu, a mi ga imamo posaenog sredinom autoputa u blizini
Zadra. Kanadski javor privlai cezij i plutonij. Crni dud fenolnim
tvarima potie odreene bakterije koje razgrauju PCB. Takoer,
u laboratorijskim uvjetima je dokazano da razgrauje PAH tvari.
Smaragdna tuja upija naftu. Obini kuni fikus akumulira
formaldehid. Tamaris upija arsen, kadmij, kalcij, bakar, olovo,
mangan. Lopo nije samo lijepa vodena biljka ve pomae u
filtraciji bakra, kroma i mangana iz vode. Mogunosti su velike,
treba samo pronai informacije o predmetnom toksinu i
najpogodnijoj biljnoj vrsti.
Efikasna metoda za velike povrine gdje kontaminacija nije
duboko u tlu
Idealan proces fitoremedijacije tala bio bi takav da u cijelosti
razgradi oneiiva bez stvaranja meuproizvoda te da ne
utjee na zdravstvenu ispravnost koritene biljke/gljive/bakterije
koja bi mogla biti konzumirana. Najefikasnija je na podrujima
koja nisu jako oneiena. To je zato to jai toksini i vee doze,
onemoguavaju posaenim biljkama razvoj. Iz razloga to biljke
razvijaju veliku korijensku masu, fitoremedijacija je efikasna

metoda za velike povrine gdje kontaminacija nije prodrla

duboko u tlo. Dodatno, fitoremedijacija je najprilagodljivija
metoda za tretiranje tla, te se prisutni toksini biljkama mogu
samo vezati, upiti i zadrati u lisnoj masi, transformirati u
prihvatljivi kemijski oblik ili ispustiti u atmosferu. Na kraju,
jeftinija je od konvencionalnih metoda dekontaminacije.
Openito, fitoremedijacija ima veliki potencijal u saniranju tala
zagaenih tekim metalima, pesticidima, otapalima, benzinom i
eksplozivima. Amerika agencija za zatitu okolia procjenjuje
da samo u SAD-u postoji 30.000 lokacija koje trebaju tretman
fitoremedijacijom. Kada e Hrvatska uvesti fitoremedijaciju kao
prirodnu metodu sanacije tla i vode?
Broj pregleda lanka: 4062; Uspjenost lanka: 424.1
Tagovi: Kupus, Kukuruz, Ambrozija, Ekologija, Pesticidi, Stoni
graak, Biogorivo, Ekosustav, Sanacija tla, Zagaeno zemljite,
Oneiivai, Remedijacija, Fitoremedijacija, Mikoremedijacija,
Oneienje tla, Kontaminirano tlo, Iskopavanje, Kemijska
sanacija,
Ilya
Raskin,
Franz
Lang,
Fitostabilizacija,
Fitoekstrakcija, Fitostimulacija, Vrbe, Topola, Vrba, Tikva
Kljune
rijei
lanka:
fitoremedijacija,
bilje,
spasava,
covjecanstvo, biljke, biljaka, upija, tvari, fitoremedijacije, biljka,
fitoremedijacija, vrsta, toksina, metode, koliine, olovo, velike,
oneiivaa, proces, sposobnosti, veliki, metala, gljive, metale,
okolia, suncokret, goruica, kupusnjae, uklanjanje, bakar,
kadmij, gljiva, suncokret;, pesticide, koritenjem, uljana,
otapala, otpada, cezij, repica, veliku, arsen, postoji, akumulira,
takoer,
koristiti,
dekontaminacije,
polutanata,
korijen,
zagaenih, javor, stroncij, konvencionalnih, tretiranja, salix,
toksinog, proizvodnju, povrine, lokaciji, olova, godine, obini,
naftu, blizini, svijeta, suncokreta, bakterije, bakra, kukuruz,
esto, oneiivai, saniranje, vrste, organske, korijenu,
atmosferu,
akumuliraju,
oneienih,
tekih,
otrovnih,
eksplozive, ienje, organski, hrane, okoli, jeam, uspjeno,
fitoremedijaciju, biljkama, topole, teke, uljana repica, goruica
kupusnjae, toksinog otpada, pesticide eksplozive, tekih
metala, nakon tretiranja, teke metale, velike koliine, organski
oneiivai, koliine toksinog otpada, javor goruica
kupusnjae, uljana repica suncokret;, pesticide eksplozive
otapala, metode saniranja oneienih
Vesna Mijat
Svi tekstovi autora
Autorica Vesna Mijat

Vesna je agronom po struci koji iza sebe ima bezbroj razliitih

poslova i jo ju toliko drugih interesira. Ima: koke, koze,
plastenik s povrtnicama, konice, vonjak. Ne eli odati koliko
godina ima. Njezin je moto: Jedini neuspjeh u ivotu je ne
pokuati! Vesnina neispunjena elja je da radi direktno za
hrvatskog poljoprivrednog proizvoaa.