B. Nemeth, dipl.

ing iPC Rijeka

ADSL VEZA
ESTI POJMOVI
( izvor: Wikipedija)

DSL

(Digital Subscriber Line) je akronim za digitalnu pretplatniku liniju u komunikacijskoj

tehnologiji, koja se ostvaruje putem bakrenih telefonskih linija (parica), omoguujui
prijenos digitalnih (raunalnih, televizijskih i dr.) signala visokim brzinama. Razvijene su
brojne varijante simetrine i nesimetrine (ADSL) veze ove vrste, koje se razlikuju po
moguoj brzini prijenosa signala, koje se kreu od 160 kb/s (kilobita u sekundi) koliko je
postizano u ISDN vezama, do 52 Mb/s u VDSL (Very high bit rate Digital Subscriber Line)
varijanti.
Domet (mogua udaljenost do primatelja) se smanjuje s poveanjem brzine prijenosa, pa
ako je ta udaljenost kod pojedine vrste veze prevelika, smanjuje se jakost signala, a u
krajnjem sluaju prijenos moe biti i onemoguen.
DSL veze (pa i ADSL) omoguuje istovremeni prijenos telefonske veze na frekventnom
podruju od 0-4 kHz, sa prijenosom digitalnih signala na viem frekventnom podruju (npr.
25,875 1 104 kHz prema Annex A standardu)

ADSL

(Asymetric Digital Subscriber Line) je akronim za asimetrinu digitalnu pretplatniku

liniju, tj. takvu, koja ima veu brzinu prijenosa podataka prema korisniku, a manju od
korisnika prema mrei. Postie brzinu prijema podataka (download) do 8 ili 12 Mb/sek na
udaljenostima do 1,5 ili do 2,5 km zavisno o verziji (ADSL ili ADSL2), a novije verzije i
vie. Upload (slanje podataka) je mogue do 1 ili 3,5 Mb/sek. Davatelji komunikacijskih
usluga nude nekoliko stupnjeva brzine prijenosa, koje korisnik po elji moe i naknadno
odabrati, ako to doputaju tehnike mogunosti infrastrukture. ADSL prijenos je mogu do
5,5 km od ADSL centrale.

Ethernet
Veza se ostvaruje prikljuenjem Ethernet lokalne informatike mree na vanjsku
mreu (obino na Internet) putem ADSL-modema prema Annex B standardu. ADSL modem
je poznatiji pod imenom Router. Izmeu Routera i dolazne parice ukljuuje se razdjelnik
(tzv. Splitter), koji odvaja analogni signal za obian telefon od digitalnog signala koji se
putem Routera upuuje na Ethetnet-karticu raunala. Ova moe biti integrirana u matinoj
ploi ili umetnuta u PCI utor (eljasto kontaktno gnijezdo na matinoj ploi raunala) kao
dodatna kartica (ploica s elektronikom). Veza koristi bakrene parice ili optike kablove.
LAN

(Local Area Network) je akronim za lokalnu raunalnu mreu unutar jednog ureda,
odnosno u vlasnitvu korisnika. Izvodi se kao iana ili bezina mrea po IEEE 802.3
(Ethernet) ili IEEE 802.11 (Wi-Fi) standardu. Na lokalnoj mrei moe biti prikljueno jedno
ili vie raunala, te se ADSL veza uvijek ostvaruje putem LAN lokalne mree. Stoga i kad
korisnik ima samo jedno raunalo, mora instalirati lokalnu mreu u cilju prikljuenja na
ADSL vezu.

WAN

(Wide Area Network) je akronim za "vanjsku" (ili "globalnu") informatiku mreu koja
pokriva vee geografsko podruje, povezujuu meusobno udaljene lokalne mree ili
raunala. Najpoznatija takva mrea je Internet, no postoje i druge (u Hrvatskoj primjerice
sveuilita povezuje mrea Carnet). Davatelji komunikacijskih usluga nude vie naina
koritenja (zakup voda, prospajanje kanala ili tzv. "paketa" i dr.).

TCP/IP je akronim za grupu protokola (pravila i standarda) za ostvarivanje komunikacija

putem meusobno povezanih lokalnih mrea (ukljuivo Internet) , od kojih su
najvaniji TCP (Transmission Control Protocol) i IP. IP model ukljuuje velik broj drugih
protokola (DNS, FTP, TLS/SSL, POP3, SMTP , SSH, BitTorrent, Wi-Fi, PPP, ATM i brojne
druge.
POP3

(Post Office Protocol version 3) je uobiajen protokol za preuzimanje elektronike

pote sa posluitelja. Sastavni je dio IP modela.

SMTP

(Simple Mail Transfer Protocol) je protokol (skup pravila) za prijenos elektronike pote
putem interneta. Sastavni je dio IP modela.

ADSL VEZA
Uspostava komunikacija na raunalu nekima zna zadati muke, pa evo saete upute. ADSL je
brza veza koja se ostvaruje preko lokalne raunalne mree u kui ili uredu korisnika, na koju moe
biti prikljueno samo jedno ili vie raunala, posredstvom ureaja koji zovemo ROUTER.
Router treba instalirati uz pomo instalacijskog CD-a, to e obino obaviti ISP-ov serviser.
Konfiguracija modema zavisi od tipa ADSL modema. Upute za to mogu se nai i na internetu
(ukucaj [ADSL konfiguracija tip-modema] vidi primjer konfiguriranja modema Siemens_C010I)
Router moe biti predvien i za beinu vezu (onda ima prikljuak za antenicu). Router se napaja
iz ispravljaia sa zidne utinice 220 V. (PVR svijetli ako je router ukljuen).
LAN (Local analog network) je naziv za lokalnu mreu koja povezuje nekoliko korisnikovih raunala
ili je na njoj samo jedno raunalo. Vezivanje na vanjsku mreu (ADSL) obavlja se preko jednog od
(ili jedinog) raunala na LAN-u. Raunalo spajamo mrenim kabelom za lokalne mree u
jedan od LAN prikljuaka routera. Jedini ADSL prikljuak routera (koji je potpuno jednak kao
obini telefonski mikroprikljuak) spajamo telefonskim kabelom na razdjelnik (tzv. Swich).
Razdjelnik uz ADSL prikljuak ima ulaznu i izlaznu telefonsku mikroutinicu. Svi prikljuci razdjelnika
izgledaju jednako, a razlikuju se po oznakama. Razdjelnik razdvaja telefonski vod iz telefonske
zidne utinice (LINE) na ADSL ogranak i na analogni ogranak (PHONE) na koji se moe
prikljuiti obian telefonski aparat, faks ili dial-up modem za razmjenu fax-ova preko raunala. Ako
prikljuujemo i telefon i modem, ogranak PHONE se moe razdijeliti obinom telefonskom ravom s
jednim ulazom i dva izlaza. Neki modemi omoguuju prikljuenje telefona i na modemsku karticu.
Na LAN prikljuke routera osim raunala u mrei ili razdjelnika moe se prikljuiti i hub (to je ustvari
rava koja jedan vod razvodi na nekoliko ureaja). Telefonski prikljuak korisnika u zidnoj
telefonskoj prikljunici mora biti predvien za ADSL (irokopojasnu brzu) vezu, to se ugovara sa
telefonskom tvrtkom (tzv. operaterom).
Trepu za vrijeme
prijenosa signala

Svijetli kad je router

ukljuen

Ako nema beine mree, ne svijetli

Ako ADSL trepe, ne valja konekcija

Ako svijetle, mree su povezane

INSTALACIJA
Za uspostavu ADSL internetske veze potrebno je
raunalo sa ugraenim LAN mrenim prikljukom
ili sa mrenom karticom u PCI utoru matine
ploe, koja onda ima LAN prikljuke. (LAN
prikljuci su slini telefonskom mikroprikljuku,
samo su neto vei).
Lokalna mrea se moe instalirati Windowsovom
(XP) instalacijskom procedurom:
START -> SETTINGS -> CONTROL PANEL ->
NETWORK CONNECTIONS -> Set up a home or
small office network. Prikazat e se paneli za
automatsku uspostavu lokalne LAN mree
(postupite po uputama na panelima), koja se u
pravilu instalira bez problema ako su ispunjeni
potrebni preduvjeti (postojanje potrebnih ureaja i
ispravno spojeni kablovi). Tijekom instalacije
Windowsi e sami detektirati vrstu mrene kartice
u raunalu i routera. U panelu koji se iz "Local
Area Connection" otvara desnim klikom i izborom PROPERTIS, treba biti zakliknuta vrsta veze
Internet Protocol (TCP/IP). Kliknemo na tu vrstu veze i otvorimo PROPERTIS ispod popisa veza.
U panelu koji e se otvoriti treba odabrati automatsku dodjelu IP adrese i adrese DNS servera (kao

na slici), a samo ako automatski postupak ne uspije, pokuat e se runo unoenje ovih adresa uz
telefonsku asistenciju naeg ISP-a (pruatelja internetskih usluga).
Po uspostavi mree moemo odabrati da li e se lokalna konekcija prikazati u naredbenoj traci desno
na dnu ekrana u obliku malih udvojenih ekrana (to je korisno uglavnom ako smo neprekidno
prikljueni na mreu). Uspjena instalacija i pokretanje lokalne mree treba rezultirati porukom
"Local Area Connection connected at 100 Mbps".
Mbps je jedinica za kapacitet mree u megabitima u sekundi. Dijeljenjem sa 8 (jer se veza ostvaruje
8 bitnim bajtom) dobivamo brzinu prijenosa podataka u MB/sek, koja u LAN mrei ne moe prijei
12,5 MB/s. Stvarna brzina prijenosa bit e uvjetovana kapacitetom ADSL mree i optereenosti
severa s kojim se razmjenjuju podaci i bit e daleko manja. Smatra se pristojnom vezom ona kod
koje download ("skidanje" podataka sa interneta) ide prema 500 bps (tj. oko 50-60 MB/s) dok je
brzina otpreme podataka (upload) mnogostruko nia.
Konano, preostaje instaliranje pristupa internetu i otvaranje jednog ili vie mail-account-a, tj.
mogunosti slanja i primanja elektronske pote putem jedne ili vie e-mail adresa. Potrebne
elemente za to korisnici ugovaraju sa svojim pruateljem internetskih usluga (ISP). Dok se pristup
internetu moe ugovoriti samo sa pruateljima usluga prisutnima na podruju korisnika, besplatne
mail adrese daju sve poznatije tvrtke koje se bave internetskim prometom (Yahoo, Hotmail,
Google i mnoge druge). Bez obzira kod koga emo otvoriti elektronski sandui za potu, internetu,
dakle i naim elektronskim sanduiima pristupat emo preko ISP-a kome za to plaamo naknadu.
Otvaranje internetske veze obavljamo slijedom naredbi:
START -> SETTINGS -> CONTROL PANEL -> Create a new connection -> NEXT -> oznaimo
"Connect to the Internet" -> NEXT -> oznaimo "Set up my connection manually" -> NEXT ->
biramo "Conect using a broadband connection that requires a user name and password" -> NEXT ->
ukucamo proizvoljno ime nove veze (npr. "privat") - > prikazuje se panel za unos korisnikog
imena (User name) i lozinke (Password), koju unosimo i u polje "Confirm password", da bi se
sprijeila greka tipkanja pri upisu lozinke.
Korisniko ime, e-mail adresu i lozinku
dogovaramo sa pruateljem usluga.
Pokuajmo se sada logirati na mreu, tj.
pokrenuti Internet eksplorer ili aktivirati novu
internetsku vezu. Prikazuje se panel za prijavu
na mreu prema donjoj slici. Korisniko ime bit
e ve upisano, kao i lozinka, a kvaicama
emo definirati elimo li da se ona pamti i veza
ubudue uspostavlja bez prikazivanja toga
panela.
Prvotno dobivenu lozinku pri prvoj prijavi na
Internet zamijenit emo proizvoljnom lozinkom
koju dobro pamtimo na korisnikoj webstranici pruatelja usluga, gdje emo takoer
po potrebi elektronskim putem zatraiti jo jednu ili dvije
nail adrese ako nam trebaju, i obavezno ukljuiti zatitu
od virusa i neeljene pote (firewall, odnosno antispam)
na serveru pruatelja usluga (provider), tako da takva
roba po mogunosti uope ne dolazi do nas. Uz to
svakako trebamo instalirati kakav antivirusni i antispy
program i na vlastitom raunalu (Antispy programi
sprjeavaju neeljeni upad "pijunskih" programa i
neeljeno slanje podataka s naeg raunala na mreu), a
nije na odmet ni vlastiti firewall koji e nadzirati pristup
raunalu sa interneta i blokiranje samovoljnih izlazaka i
slanja podataka od strane pijunskih programa na
Internet.
PAMTIMO: - razlikujemo:
Username (korisniko ime) za prijavu na Internet i lozinku (password) za prijavu na Internet
Account name (korisniko ime za elektronsku potu) i lozinka (za elektronsku potu)
E-mail adresu na koju nam drugi alju e-potu (svaki korisnik ih moe imati nekoliko)
Izvorno razliite lozinke za pristup internetu i e-mail sanduiu, korisnik moe promijeniti u jednu istu.

POSTAVA ELEMENATA ZA ELEKTRONSKU POTU

Najjednostavnije je obaviti iz OUTLOOK EXPRESS-a. Otvorimo OUTLOOK EXPRESS i aktiviramo:
TOOLS -> ACCOUNTS -> oznai jednu od prethodno uspostavljenih internetskih veza -> PROPERTIES
(Ako veza nije prethodno uspostavljena, moe se kreirati komandom ADD - > MAIL)

Nakon unosa podatakla klikni SERVERS

Proizvoljno ime
veze (accounta)

(Upisuje se u popis veza)

ime poiljatelja
koje e se upisivati
pod "from:" u

e-mail adresa - za odgovor (Reply)

se upisuje samo ako je razliita od ove.

prihvatni e-sandui
(kod operatera kod
koga je otvoren mail
koji eli dizati) --------->
Izlazni sandui ---------->
Kod tvog operatera.
Ime account-a s ---------->
Kojim se logira na
mreu.

bnemet1

Stavlja kvaicu --------->

Ako nisi trajno
povezan na mreu.

Pod "tvoj operater" podrazumijeva se onaj na ijem prikljuku je raunalo prikljueno. U sloenijem
primjeru account ipcklub moe biti otvoren npr. kod t-com-a, a pota se sa t-com-ovog servera
(prihvatnog POP3 sanduia) die na telefonskom prikljuku optinet-a ("tvoj operater"), kome se
plaa telefonska pretplata. U tom sluaju je:
Incoming mail (POP3): pop.t-com.hr a Outgoing mail (SMTP): mail.optinet.hr , tj. navodi se
izlazni (outgoing) mail onog operatera kome plaa pretplatu.