Você está na página 1de 9

Agazzi pedagogija

Ova metoda nastala je kao rezultat prouavanja i odgojnog rada sestara Rose i Caroline Agazzi i
njihova uitelja Pietra Pasqualija te iz drutveno-kulturolokog konteksta u kojemu su djelovali krajem
19. stoljea. Osnovna karakteristika Agazzi pedagogije je da je dijete u sreditu i da je vrti
organizacija djejih aktivnosti. Glavna vrijednost Agazzi psihologije sastoji se u izgradnji odnosa
izmeu djeteta i odgojitelja na poseban nain: odnos se raa od prvog susreta s djetetom koje ivi s
drugima, igra se, radi, govori i samo djeluje.

U Krievcima djeluje Djeji vrti "Zraka sunca" u kojem se ostvaruje pedagogija zajednitva sestara
Agazzi koje je utemeljila Kiara Lubi

Agazzijeva pedagoka koncepcija


Sve alternativne koncepcije temeljene su na idejama slobode djeteta i odgojitelja, samostalnosti
u radu, uenja otkrivanjem bez krutosti sustava, uenja iz okoline, polazei pri tom od djetetova doivljaja s posebnim naglaskom na umjetniki odgoj2
.
2 U Hrvatskoj su zastupljene, osim Agazzijeve, jo i Reggiova, te koncepcije Montessorijska i
waldorfskih
vrtia. Temelje se na sutinskom istraivanju stvarnih vrijednosti u podruju djejeg
21
smiljana zrili Djeje umjetniko (su)djelovanje u Agazzi vrtiu
Agazzijevu koncepciju ranoga i predkolskog odgoja razradite su sestre Rossa
i Carolina Agazzi3
krajem devetnaestog stoljea. Nema sumnje da su ostavile
veliko nasljee djejim vrtiima, a motivi koji inspiriraju njihovu metodu predstavljaju
temeljne metode odgoja u djejim vrtiima i u nae vrijeme. Ova je koncepcija
povijesno neodreena upravo zato to se prilagoava i podlijee promjenama
koje dolaze s vremenom. Tematika odgoja za ivot kroz ivot karakterizira
itavu Agazzijevu metodu, jer kad je otvorena prema djetetu, otvorena je prema

cijeloj drutvenoj realnosti koju dijete proivljava i koja karakterizira njegov ivot.
Dakle, vrtii su otvoreni prema obitelji, uem i irem drutvenom kontekstu,
prirodi u kojoj dijete stjee osobno iskustvo o(u) ivotu. Agazzijsku pedagogiju
karakterizira potivanje djeteta u smislu organiziranja vrtia na temelju djetetova
iskustva. To je vrti koji stvaraju sama djeca, grade i kreiraju okruenje svojim
radom, na temelju svojih razmiljanja i predmetima koje su sami donijeli (Bidoli,
1996). Agazzijevska koncepcija karakterizira se kao:
1. pedocentistika (dijete u sreditu)
2. pedagogija igre (igra je prva polazna toka odgoja)
3. svrhovita pedagogija (uskladiti neposredan didaktiki cilj i odgojnu
stvarnost)
4. majinska pedagogija (neophodnost)
5. pedagogija ureivanja (pojam reda zauzima sredinje mjesto, a estetski je
utemeljen na dobrom ukusu i ljepoti).
Prema ovoj koncepciji odgojitelj je samo poticatelj unutarnjeg istinskog uenja,
a njegova je osnovna zadaa poticanje djece da postanu ono to jesu. Ne radi
se samo o potovanju prema djetetu, nego o neemu to e biti usredotoeno
na vrti koji e biti organizacija djejih aktivnosti, nainjena od same djece, tj
nainjena na njihovu djelovanju (razliita zanimanja iz praktinog ivota), na njizanimanja
i djejih postignua. Istaknuto mjesto ima poticanje djejeg stvaralatva, nesputanosti
u razvoju, ime se daje posebna vanost umjetnikom odgoju. Okolina i ozraje u montessorijskim
vrtiima poticajni su za razvoj stvaralatva. Prostorije su atraktivne s obiljem prirodnog
materijala sa svjeim cvijeem i biljkama ili predmetima iz prirode. Puno vjebi iz praktinog ivota
u montessorijskom nastavnom planu i programu su umjetnike prirode, npr. rezanje, tkanje,
ivanje, koritenje pribora i alata, matrice itd. U sve aktivnosti u waldorfskim vrtiima utkano je
slikanje, crtanje, modeliranje, muziciranje, recitiranje i dramsko prikazivanje. Svakom aktivnou
i svakom temom proima se i potie umjetniki odgoj.
3 Rosa Agazzi roena je 1866. u Volongu (Cremona). Zavrila je uiteljsku kolu i dobila prvi posao
1889. u koli s vie razreda, dok je sestra Carolina vodila vrti. Pietro Pasquali, tadanji ravnatelj

kola u Bresci, uoio je osobite pedagoke sposobnosti sestara Agazzi. Tako su dvije mlade
odgojiteljice,
pod njegovim vodstvom, zapoele s reformom djejih vrtia. eljele su osnovati djeje
vrtie nalik kui, domu, u kojem e djeca stjei higijenske, drutvene, tjelesne i intelektualne navike
te razvijati osjeaj solidarnosti u pomoi velikih malima. Jedan od uzora bio im je Pestalozzijev
rad u Stanzu.
Zbornik Dijete i estetski izriaji
22
hovu razmiljanju (logike vjebe koje izviru iz aktivne upotrebe predmeta), na
njihovim predmetima (koje su oni sami prikupili i donijeli). Igra je opi oblik djetetove
prirodne aktivnosti, prva polazna toka odgoja, koja predstavlja ivot, duu
djetinjstva i djeji nain upoznavanja ivotne stvarnosti i kreativnosti. Uz to, treba
uskladiti neposredan didaktiki cilj i odgojnu svrhovitost, slijedei naelo koje bi
trebalo nai svoje mjesto u svakom trenutku kolskog ivota: pouavati da bi odgajali.
Ovakvo djeje ponaanje zahtjeva od agazzi odgojitelja sposobnost prilagoavanja najrazliitijim situacijama, odnosno odbacivanje bilo koje rutine i navika.
On mora posjedovati kreativan i inventivan duh koji se ne razlikuje od djetetova
duha, te fleksibilnost koja e mu omoguiti prilagoavanje najrazliitijim potrebama
i situacijama pred kojima se moe nai. Odgojitelj mora posjedovati dubok
majinski osjeaj koji je Pestalozzi idealistiki prikazao u liku Gentrude4
. Nazoan
je uvijek, i kada s djecom priprema i ureuje prostor, i kada ih poziva da mu pomognu
poslagati predmete na policu, pospremiti ih u kutije i sl.
Odgojni programi usredotoeni su na odgoj za ope zadovoljstvo i na humanistike
pedagoke vrijednosti. Odgoj za ope zajednitvo zahtjeva antropoloku
zrelost i sposobnost otkrivanja novih pedagokih sadraja, drugaiji stav pred svakom
vrstom znanja, individualizaciju nove metodologije pogodne za formiranje
novih generacija, koje su pozvane na stvaralatvo (Gasparini i Konda, 2004).
Primarni ciljevi Agazzijeva djejeg vrtia su sljedei:

omoguiti djetetu aktivitet kojim e iskoristiti vlastite sposobnosti za samopupotpunjenje,

omoguiti djetetu susret s konkretnim, pri emu konkretno znai ponajprije

blie ivotu,

osigurati dinamiku upotrebu predmeta, odnosno razmiljanje djelovanjem

te

omoguiti djetetu kretanje i sakupljanje kao dva osnovna zajednika uporita

(Milanovi, Strievi, Male i Sekuli-Majurec, 2001).


Konstruktivne i temeljne dimenzije odgoja za ope zajednitvo implementiraju
se:

s odgojem za mir: graditi i njegovati odnose mira (u sebi, s drugima, s

prirodom, s Bogom), sve dok mir ne postave stilom ponaanja;

sa socijalnim, etikim i drutvenim odgojem: postaviti u sredite odgojnog

rada teme kao to su: suivot, uzajamnost, pravednost, demokracija,


dostojanstvo ovjeka;
4 JOHANN HEINRICH PESTALOZZI (1746-1827): Spasitelj sirotih na novom seljakom
gospodarstvu,
to je bio veliki pedagoki uspjeh, jer je okupio siromanu djecu i sauvalo ih od pronje.
Iskustva je sabrao u romanima: Lienhard i Gertruda i Kako Gertruda ui svoju djecu.
23
smiljana zrili Djeje umjetniko (su)djelovanje u Agazzi vrtiu

odgojem za razvoj: osjea se potreba za autentinim poimanjem razvoja

koji se temelji na multidimenzionalnosti, meuovisnosti, otvorenosti


prema novim vidicima, sposobnosti da se gradi jedinstvo u razliitosti,
to znai da se dijete odgaja za kulturu prihvaanja;

odgojem za komunikaciju u perspektivi opeg zajednitva: promatrati obitelj,

kolu i sve odgojne imbenike kao uporita drutvene komunikacije i


prevladati rizik od zatvaranja

ekolokim odgojem: potreba za pravom ekolokom etikom5

; (Gasparini i

Konda, 2004).
Neophodna temeljna vrijednost je ljubav, a novi odnosi se grade kulturom davanja,
zamjenjujui tako kulturu posjedovanja. Agazzijev odgoj predstavlja izvor
skladnog i cjelovitog razvoja (pri emu moralni red i autentino kranski religiozni
osjeaji predstavljaju vrhunac ovjekove kulture). S druge strane, na didaktikom planu, on uva svjeinu istinske prirode i fleksibilnost razvoja.
Umjetniki odgoj u Agazzijevoj koncepciji ranog i predkolskog odgoja
Aktivnosti u Agazzijevu vrtiu usmjerene su prema spontanosti, ali i ciljanom
radu, djejoj samostalnosti i vedrini koja se konkretizira u aktivnostima iz praktinog
ivota, govornim, glazbenim i likovnim aktivnostima s upotrebom vrlo
jednostavnih stvari i prirodnih materijala.
Pojam reda zauzima sredinje mjesto i ulazi kao polazna toka u veliku Aggazijevu
obitelj. Ne radi se samo na materijalnom redu (svakoj stvari svoje mjesto,
svaka stvar na svoje mjesto), nego o duhovnom redu (unutarnja ljepota), mentalnom
i intelektualnom redu, moralnom, drutvenom, ali i estetskom redu
(utemeljenom na dobrom ukusu i ljepoti).
Odgojno-obrazovni program temelji se na:
1. sutinskom istraivanju stvarnih vrijednosti u podruju djejeg zanimanja
i djejih postignua (istaknuto mjesto ima poticanje djejeg stvaralatva),
2. nesputanosti u razvoju,
3. razvijanju osnovnih ljudskih vrijednosti: kulture mira, prihvaanja, davanja.
Odvija se preko projekata podijeljenih po stupnjevima, a nastaju
iz djejih potreba i interesa; ostvaruju se po podrujima: tijelo i pokreti;
govor i rijei; prostor, red i mjera; predmeti, vrijeme i priroda; poruke,
oblik i mediji te ja i drugi.
5 Barem jedan kutak svakog dvorita Agazzijeva vrtia preureuje se u zelenu, rascvjetanu gredicu.
Rast i razvoj biljaka djeca pomno prate. Na ovome se ne zaustavlja koncept realizacije ekoodgoja,
ve je niz i drugih zanimljivih primjera realizacije ekozadataka i sadraja.
Zbornik Dijete i estetski izriaji

24
Posebna pozornost pridaje se estetskom ureenju, materijalnom redu koji
utjee na unutarnji mir, higijenu, navike, ponaanje: red kao element ravnotee u
slobodi, samoureivaka sloboda, jer red je plod djetetova otkria i nije nametnut.
Dijete trai materijal za svoje djelovanje, za istraivanje, iskuavanje, a njegovo
(su)djelovanje zahtjeva i od odgojiteljice:
1. sposobnost prilagoavanja najrazliitijim situacijama,
2. odbacivanje bilo koje rutine i navike,
3. izazivanje inspiracije i stalno poticanje djeteta u estetskom izraavanju.
Osjeaj za iskoritavanje prilika mora biti maksimalan kako bi proces uenja
bio to ivopisniji. Djeje umjetniko (su)djelovanje trai koncentraciju, uivljavanje,
osjeanje, bilo da se radi o modeliranju skulpture, uvjebavanju skladbe, ali
ujedno to je unutarnje previranje i nain kako da se reagira na doivljaj. Umjetnost
je oblikovanje, ne samo u predmetnom svijetu nego i u duhovnoj sferi, stoga
umjetniko djelovanje duboko odgojno djeluje na dijete.
U odgojnim nastojanima Agazzi pedagoke koncepcije posebno mjesto zauzima
glazbena umjetnost. Rossa Agazzi poetkom dvadesetog stoljea uvodi
pojam odgojno pjevanje. Pjeva domorodac kad se obraa nepoznatim silama,
pjeva majka kad uspavljuje svoje dijete, pjeva radnik kad radi, pjeva seljak u polju
i dijete u svojim igrama, pjevui starac kad zasja sunce, pjeva onaj koji voli i tko se
nada. I tek kad bi se ovjeanstvu zabranilo pjevanje, shvatili bismo da je ono potreba
ljudskog ivota (citirano prema Manasteriotti, 1988), rijei su Rosse Agazzi.
Odgojno podruje pjevanja razvija osjeaj tone intonacije i ritma, glazbeno pamenje i samopouzdanje. Pjevanje podrazumijeva kontinuirano izvoenje pjesama
bez obvezatnoga zapamivanja teksta. Podruje sviranja razvija osjeaj ritma, metra,
precizne koordinacije i suradnje. Sluanje glazbe razvija sposobnost slune
koncentracije, specifikacije sluha (mogunost prepoznavanja zvukova i boja razliitih
glasova i glazbala), analize odsluanog djela i uspostavlja osnovne estetske
kriterije vrjednovanja glazbe. Glazbeno stvaralatvo izotrava pojedine glazbene

sposobnosti (intonacija, ritam), razvija senzibilitet za glazbu, potie matovitost


glazbenoga izraza i samopouzdanje pri iznoenju novih ideja. Sve kljune pojmove
potrebno je rabiti na razini prepoznavanja, a ne njihova definiranja i teorijskoga
obrazlaganja. Praenje i vrjednovanje nuno je prilagoditi individualnom
razvoju glazbenih sposobnosti nakon utvrenoga inicijalnog stanja.
Umjesto zakljuka
Tematika odgoja za ivot kroz ivot je tematika koja karakterizira itavu Agazzijeva
metodu, ali kad je ona otvorena prema djetetu, otvorena je prema cijeloj drutvenoj realnosti koju dijete proivljava i koja karakterizira njegov ivot. Vano je
25
smiljana zrili Djeje umjetniko (su)djelovanje u Agazzi vrtiu
dopustiti djetetu da slobodno rasporeuje, ovisno o vlastitom ukusu, razliite elemente.
Stvaranjem reda dijete razvija i osobni estetski doivljaj i izriaj, pa pojam
reda zauzima sredinje mjesto. Tim vie to uz materijalni red prevladava i estetski
red, utemeljen na dobrom ukusu i ljepoti, te duhovni, mentalni i intelektualni
red kao unutarnja ljepota. Red kao element ravnotee u slobodi, samoureivaka
sloboda, jer red je plod djetetova otkria i nije nametnut. Alternativne koncepcije
daju odgovor na pitanje kako poticati stvaralatvo i omoguiti primjenjivost znanja
za ivot. Specifinosti rada u alternativnim vrtiima predstavljaju reafirmaciju
prirodnoga uenja i slobodnog naina odgajanja (Matijevi, 2001). Alternativni
vrtii u djece i mladih jednako razvijaju umne, stvaralake, umjetnike, praktine
i socijalne sposobnosti. injenica je kako sloboda koju djeca imaju u alternativnim
vrtiima, nain uenja otkrivanjem, vrjednovanje stvaralatva, svakako uvijek
treba poticati i implementirati u sve aktivnosti, ne samo kad se misli da je to
mogue. To je mogue uvijek, i s djecom je primjenjivo svakodnevno, samo ih
treba usmjeravati da ue i stvaraju na njima zanimljiv i primjeren nain. Dijete
trai materijal za svoje djelovanje, za istraivanje, iskuavanje, a njegovo (su)djelovanje
zahtjeva i od odgojiteljice sposobnost prilagoavanja najrazliitijim situacijama,
odbacivanje bilo koje rutine i navike, izazivanje inspiracije i stalno poticanje

djeteta u estetskom izraavanju. Agazzijevo okruenje upravo je takav kontekst,


slobodan i poticajan za djetetov estetski izriaj.
literatura
Bidoli, M. (1996), EKO program i njegovo ostvarivanje u Agazzi vrtiu, u: eljeznjak, Lj.
/gl. ur./: Ouvajmo Zemlju zajedno Zbornik radova 5. dani predkolskog odgoja, akovec:
Djeji centar, str. 93-97.
Bognar, L. (1994), Kako do kolskog pluralizma u hrvatskim kolama, u: Matijevi, M. /
ur./: Prilozi razvoju pluralizma u odgoju i kolstvu, Zagreb: Institut za pedagogijska istraivanja
Filozofskog fakulteta u Zagrebu, str. 47-52.
Gasparini, A. L. i Konda, I. (2004), Pedagogija zajednitva, u: Crni, J. i Puevski, V. /
ur./: kola nade zbornim radova 13. Krievaki pedagoki dani, Krievci: HPKZ
ogranak u Krievcima, str. 84-87.
Manasteriotti, V. (1988), Zbornik pjesama i igara za djecu, Zagreb: kolska knjiga.
Matijevi, M. (2004.) /ur./: Prilozi razvoju pluralizma u odgoju i kolstvu, Zagreb: Institut
za pedagogijska istraivanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Matijevi, M. (2001), Alternativne kole: didaktike i pedagoke koncepcije. Zagreb: Tipex.
Matijevi, M., Pranji, M., i Previi, V. (1994), Pluralizam u odgoju i kolstvu, Zagreb:
Katehetski salezijanski centar.
Milanovi, M., Strievi, I., Male, D. i Sekuli-Majurec, A. (2001), Skrb za dijete i
poticanje ranog razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Zrnoprint.
Miljak, A. (2007), Teorijski okvir sukonstrukcije kurikuluma ranog odgoja, u: Previi,
V. /ur./, Kurikulum: teorije, metodologija, sadraj i struktura, Zagreb: kolska knjiga,
str. 205-252.
Zbornik Dijete i estetski izriaji
26
Zrili, S., Valjan-Vuki, V. i Mioi, M. (2009), Umjetniki odgoj u alternativnim
kolama, u: Ivon. H. /ur./: Umjetniki odgoj i obrazovanje u kolskom kurikulumu, Split:
Filozofski fakultet u Splitu i HPKZ Ogranak u Splitu, str. 27-53.
Zrili, S. i Mende, B. (2010): Umjetniki odgoj u pedagokim koncepcijama predkolskog

odgoja, u: Ivon, H. /ur./, Zbornik radova znanstvenog i strunog skupa s meunarodnom


suradnjom Mirisi djetinjstva, Split: Djeji vrti Grigor Vitez i Djeji vrti Cvit
Mediterana, str. 91-96.