ta bih trebao/la

znati o alkoholu?

Comugnero Silvana Fotolia.com

Alkohol moe biti sredstvo uivanja.

On, takodje, moe biti i opojno sredstvo,
sa negativnim posljedicama, kako za
zdravlje tako i za okolinu.

Ovaj infolist odgovora na slijedea pitanja:

U kom sluaju je konzumiranje alkohola manje rizino?
Koji su rizici prevelikog konzumiranja alkohola?
Da li je moje konzumiranje alkohola rizino?
Savjeti, kako da se kontrolie vlastito konzumiranje alkohola
Da li imam problem s alkoholom?
Gdje da pronaem pomo?

Alkohol nema problema!

U kom sluaju je konzumiranje alkohola manje
rizino?
Zdravim odraslim mukarcima se preporuuje da ne konzumiraju vie od 2 standardna alkoholna pia dnevno.
Zdravim odraslim enama se preporuuje da ne konzumiraju
vie od jednog standardnog alkoholnog pia dnevno.

1 standardno pie
= ca. 3dl piva
= ca. 1dl vina
= ca. 2cl estokih pia

Kada treba biti oprezan sa alkoholom?

U sluaju bolesti ili uzimanja lijekova: porazgovarajte sa ljekarom, da li je mogue konzumirati alkohol.
Osobe, starije od 60 godina bi trebale biti opreznije, jer alkohol kod njih poinje jae da djeluje.

Kada se treba odrei alkohola?

Alkohl nije pie za djecu. Djeca i mladi, do 16 godina ne
bi trebali piti alkohol. Oni na njega posebno osjetljivo
reaguju.
Trudnicama se preporuuje da sasvim ostave alkohol.
Alkohol moe otetiti embrio i plod.
U saobraaju, na radnom mjestu, pri sportu ne bi trebalo, ni u
kom sluaju, da se konzumira alkohol. Kako pri konzumiranju
alkohola opada sposobnost vladanja sobom, i male koliine
poveavaju rizik i mogu uzrokovati nesreu.

Uivati u alkoholu ta to znai?

Alkohol bi trebao biti neto posebno. On nije pie kao i svako
drugo.
Savjesno konzumirajte alkohol. Alkohol ne bi trebalo piti onako
usput ili samo iz navike.

Previe alkohola je tetno

Koji su rizici uestalog konzumiranja
alkohola?
Neposredni rizici konzumiranja alkohola (primjeri)
I male koliine alkohola smanjuju brzinu reakcije.
To poveava rizik od nesree, na primjer, u
saobraaju.
Pod dejstvom alkohola raste i spremnost na rizik, tako da
se moe izgubiti kontrola nad vlastitim ponaanjem.
Konzumiranje velike koliine alkohola moe dovesti do
gubitka svijesti. Ovisno o situaciji, trovanje alkoholom moe
imati smrtne posljedice.
Rizici, u sluaju redovnog konzumiranja veih koliina
alkohola (primjeri)
Alkohol moe otetiti gotovo svaki organ ( jetru, guterau,
eludac itd.)
Poveani krvni pritisak, rizik za dobijanje sranog udara
Oteenje mozga: od potekoa pri koncentraciji, pa sve do
teih oblika demencije
Psihiki problemi, na primjer depresije
Socijalini problemi, kao to su potekoe na radnom mjestu, u porodici ili krugu prijatelja
Konzumiranjem vee koliine alkohola poveavate rizik da
postanete ovisnik.

U slijedeim situacijama treba biti oprezan

s alkoholom:
Ko upravlja motornim vozilom ili se bavi sportom,
ne bi trebao prije toga da pije alkohol.
Mladi do 16 godina i trudnice bi trebali sasvim da se
odreknu alkohola.
U sluaju bolesti ili uzimanja lijekova trebalo bi se
posavjetovati sa ljekarima, prije nego se konzumira
alkohol.

Da li alkohol titi srce?

Alkohol moe umanjiti rizik za obolijevanje od odredjenih
sranih bolesti. Ali to vai samo u sluaju konzumiranja
malih koliina.
Srce ete bolje, zatiti nepuenjem i redovnim bavljenem

Marius Graf Fotolia.com

sportom, nego konzumiranjem alkohola.

Alkohol postaje problem

Da li je moje konzumiranje alkohola rizino?
Poveano konzumiranje
Ko unosi vee koliine alkohola od onih, koje su gore
navedene, rizikuje da sebi nateti.
Razlog konzumiranja
Na primjer:
Konzumiranje iz navike: Trebaju mi, svako vee, dvije
do tri aice. Samo tako moe poeti moje slobodno
vrijeme. Oprez: navika moe prei u ovisnost.
Piem rjeavati probleme: Imam problema i stres na
poslu. Alkohol umanjuje moje brige. Oprez: ko konzumira alkohol da bi zaboravio stres i probleme, rizikuje da
pone piti sve vee koliine alkohola.
Neke osobe su, vie od drugih, izloene riziku za
nastanak problema sa alkoholom.
Uslovi, koji mogu doprinijeti razvoju ovog problema:
Optereenja, na primjer, na poslu ili u porodici
Optereujua iskustva u prolosti (traumatini dogaaji)
Ovisnost o alkoholu blinjih lanova porodice

ta je, u stvari, alkohol?

U svim alkoholnim piima (vino, pivo, estoka pia) se nalazi
etanol (isti alkohol).
Etanol je uzrok tome, da alkohol izaziva opijenost ili utie
na razvoj ovisnosti.
Etanol je otrovan za tijelo.

Da li imam problem sa alkoholom?

Da li ste ve imali osjeaj, da biste trebali smanjiti
konzumiranje alkohola?
Da li ste se ve ljutili, kada su Vai prijatelji kritikovali
Vae konzumiranje alkohola?
Da li ste, zbog Vaeg naina konzumiranja alkohola,
ve imali grinju savjeti?
Da li ste ve ujutro, nakon to ste se probudili, prvo konzumirali alkohol, kako biste se smirili ili dali sebi oduka?
Ako ste na neko od pitanja odgovorili sa da, to bi moglo
nagovijestiti da je Vae konzumiranje alkohola ve postalo
problematino. Ako ste dva ili vie pitanja odgovorili sa
da, postoji velika mogunost da ste ovisni o alkoholu.
U tom sluaju, bilo bi od velike koristi da porazgovarate sa
strunom osobom. Tako najbolje moete saznati, kako se
odnosite prema alkoholu.

Ovisnost o alkoholu
Samo struna osoba moe dijagnosticirati ovisnost o
alkoholu. Primjeri za znakove ovisnosti.
Ne moete se odrei alkohola
Ne moete vie kontrolisati Va konzum
Pijete sve vee koliine alkohola
Nije sramota biti ovisan/na o alkoholu. Ovisnost o alkoholu
je bolest, za koju postoji odgovarajua terapija.
Pretpostavlja se, da u vicarskoj ivi oko 250000 osoba,
koje imaju problem alkoholne ovisnosti.

Gdje da naem podrku?

Zatraiti pomo je znak snage!
Cilj je postii ponovnu kontrolu nad
vlastitim ponaanjem, kako bi ste
rasteretili blinje.

Kome se moete obratiti?

Ljekaru/ljekarki (kunim ljekarima ili specijalistima psihijatrije i psihoterapije): postoje takoe ljekari, koji govore
Va maternji jezik (pogledaj www.doctorfmh.ch)
Savjetovalita za pobleme ovisnosti o alkoholu: strunjaci, koji rade u savjetovalitima garantuju anonimnost.
U strunim slubama Vaeg regiona moete se informisati,
da li postoji mogunost savjetovanja na Vaem maternjem
jeziku.
Adrese savjetovalita u Vaoj regiji, kao i adrese za
stacionarno lijeenje nai ete, na primjer, pod:
www.suchtindex.ch. Informacije o strunim slubama po
regijama, mogu se dobiti kod Sucht Schweiz / Addiction
Suisse, Tel. 021 321 29 76.
Grupe za samopomo, na primjer, grupa
Anonimni alkoholiar (D: Tel. 0848 848 885,
www.anonyme-alkoholiker.ch / F, I, E: Tel. 0848 848 846,
www.aasri.org)
Psihoterapeuti / psihoterapeutkinje: Vam, takodje,

Igor Skrbic iStockphoto

mogu pruiti podrku. Adrese psihoterapeuta/ psiho-

terapeutkinja (po kantonima i po stranim jezicima,

koje govore) nai ete, na primjer, pod:
www.psychologie.ch (Fderation Schweizer Psychologinnen und Psychologen FSP / Fdration Suisse des
Psychologues FSP) ili pod www.psychotherapie.ch
(AssoziationSchweizer Psychotherapeutinnen und
Psychotherapeuten ASP / Association Suisse des Psychothrapeutes ASP)
Vama povjerljive osobe, na primjer, iz kruga prijatelja,
vjerske ili kulturne zajednice, mogu biti, takoe, vani
partneri za razgovor.

Ovisnost o alkoholu nije lini neuspjeh, i nema nikave

veze sa slabom voljom pojedinca. Ovisnost o alkoholu je
bolest.

Brad Killer iStockphoto

Postoji pomo!

Savjeti, kako da se kontrolie

konzumiranje alkohola
Slijedei savjeti Vam mogu pomoi,
da kontroliete Vae problematino
konzumiranje:
Ugasite e sa bezalkoholnim napitcima.
Pijte polako!
Donesite pravilo, da poslije svakog alkoholnog napitka
konzumirate jedan, bez alkohola.
Sami odluite koliko brzo ete ispiti svoje pie.
Nemojte da drugi utiu na to.
Ne dosipajte u au, ve prvo ispijte ono to imate u ai.
Time moete lake kontrolisati kolinu alkohola, koju
konzumirate.
Ne konzumirajte alkohol, kada ste loe raspoloeni.

moniaphoto iStockphoto

Alkohol ne rjeava probleme!

I promjena svakodnevnih navika, takoe moe biti veoma

vana:
Izbjegavajte situacije, u kojima e Vas nagovoriti da
konzumirate alkohol.
Odvojite vrijeme za hobi i druge interese.
Obratite panju na Va nain ivota: svjesno traite
ravnoteu svakodnevnom stresu (sport, oputanje
i sl.)

Ako ne moete ostvariti cilj:

Ne oklijevajte, da potraite pomo (pogledaj Gdje da
naem podrku?)
Moda Vam pomae da porazgovarate s nekom Vama
povjerljivom osobom. Ona Vas moe ohrabriti i pomoi Vam
da napravite prve korake.

Dodatne informacije
www.migesplus.ch Informacije o zdravlju na raznim
jezicima (internet stranica na njemakom, francuskom,
italijanskom, engleskom, panskom, portugalskom, turskom,
albanskom, srpskom/hrvatskom/bosanskom, Informativni
materijal je, takodje,preveden i na druge jezike).
Schweizerisches Rotes Kreuz
Werkstrasse 18, 3084 Wabern
info@migesplus.ch, Tel. 031 960 75 71
www.suchtschweiz.ch / www.addictionsuisse.ch /
www.dipendenzesvizzera.ch Informacije o sredstvima
ovisnosti (njemaki, francuski i italijanski).
Infolist Bliski ste osobi koja ima problem ovisnoti:
ta initi? (njemaki, francuski, italijanski, albanski,
bosanski/srpski/hrvatski, engleski, portugalski, ruski, panski,
tamilski, turski)
Priloeni infolist, kao i infolist Bliski ste osobi koja ima
problem ovisnoti: ta initi? se mogu prekopirati u PDF formatu sa www.migesplus.ch ili sa www.suchtschweiz.ch /
www.addictionsuisse.ch, ili naruiti, ukoliko poaljete
povratnu kovertu sa potanskom markicom, kod:
Sucht Schweiz / Addiction Suisse, CP 870, 1001 Lausanne.

Impresum
Izdava:
Sucht Schweiz / Addiction Suisse, 1001 Lausanne
Ovaj infolist je nastao uz strunu i finansijsku podrku
migesplus.ch u okviru nacionalnogh Programa Migracija i
zdravlje 20082013, a pod pokroviteljstvom Ministarstva
zdravlja.
Slijedeim institucijama se zahvaljujemo za podrku: Fachstelle
fr interkulturelle Suchtprvention und Gesundheitsfrderung
FISP iz Zricha, kao i savjetovalitu Appartenances.
Prevod: Adelita Bei
Layout: www.alscher.ch

20.0405 Bosnisch/Kroatisch/Serbisch | bosniaque/croate/serbe

Tisak: Jost Druck AG