Automehaniari

Automehaniarski popravci obuhvaaju velik broj razliitih popravaka na samom vozilu, od

redovnog servisiranja vozila, popravaka kvarova na motoru (ak i do generalnog ureivanja,
takozvanih generalki, gdje se motor raskapa do zadnjeg dijela i vre se ispitivanja potroenosti ne
bi li se utvrdilo to sve tono treba promjeniti), preko pregleda i utvrivanja potroenosti cijelog
ovjesa vozila (ovjes definira kako e se vozilo ponaati na cesti, u zavojima pogotovo i naravno
na kraju na samu udobnost vonje) nadalje konice jedna od najbitnijih stvari na vozilu jer u
kakvom god stanju vozilo bilo ono se mora uspjeti zaustaviti. Automehanika se bavi jo i samim
sustavom prijenosa tonije popravkom sustava kvaila i same mjenjake kutije (ponaki getribe).
servis i popravak motora
generalano ureenje motora (generalka)
popravak ovjesa automobila
popravak koionog sustava
popravak kvaila
popravak mjenjaa
Automehaniari popravljaju i servisiraju automobile i manje kamione. Osnovni posao
automehaniara sastoji se u utvrivanju i uklanjanju kvarova i oteenja na motoru. Kako bi svoj
posao mogli dobro obavljati, trebaju poznavati dijelove i princip rada motora, kao i toplinske i
hidrauline zakone i procese.
Prilikom servisiranja uglavnom provjeravaju, podmazuju i prilagouju dijelove motora, kako bi
sprijeili mogui nastanak kvarova. Rutinski pregledavaju svjeice, mehanizme koenja,
podsustav za paljenje, razinu ulja u motoru.
Podeavaju signalnu opremu auta. Ispituju poloaj motora, tlak, temperaturu, potronju motora,
elektrine i vozne karakteristike.
Ako je potrebno, rastavljaju motor te ispituju i namjetaju sklop ili sustav motora i vozila.
Prilikom rastavljanja motora iste njegove dijelove i zamjenjuju oteene dijelove te sastavljaju i
ispituju cijeli sustav.
Katkada su potrebni i vei zahvati, kao to su bruenje cilindara motora i obnavljanje leita
motora. Popravljaju kvarove na elektrinom pokretau i uklanjaju uzroke nedovoljnog paljenja
baterije.
U radu se slue runim alatima, elektrinim mjernim instrumentima, dizalicama, brtvama,
brusilicama i sredstvima za ienje.

Automehatroniar obavlja prijam, postavlja dijagnozu i izvrava popravak vozila ili po potrebi
upuuje vozilo drugim specijaliziranim strunjacima, ovisno o utvrenom kvaru.
Automehatroniar mora poznavati tehnologiju automehanike, nain rada mehanikih, elektrinih
i elektronskih sustava na vozilu te biti osposobljen za rukovanje modernom dijagnostikom
opremom. Glavni poslovi automehatroniara/ke su redovito odravanje, popravci pojedinih
sklopova te generalni remont vozila. Pri redovitom odravanju vozila, automehatroniar/ka
zamjenjuje, odnosno dopunjava odgovarajue tekuine, kontrolira i podeava rad pojedinih
mehanizama, kontrolira elektroinstalacije, mijenja i podeava svjetlosna tijela, mijenja potroene
dijelove. U sluaju kvara na vozilu, automehatroniar/ka nastoji ustanoviti uzrok, zatim
odgovarajuim alatima rastavlja sklopove vozila, te popravlja kvar ili zamjenom neispravnog
dijela, ili popravljanjem neispravnog mehanizma. Pri generalnim remontima, automehatroniar
mora pregledati i rastaviti sve sklopove, oistiti pojedine dijelove, ispitati i procijeniti njihovu
upotrebljivost, te popraviti ili zamijeniti potroene dijelove te na kraju provjeriti ispravnost
vozila.

Znanja, vjetine i poeljne osobine

Za popravak i odravanje modernih vozila nije vie dostatno poznavanje mehanikih sklopova, i
klasinog sustava paljenja, ve je potrebno opseno poznavanje kako mehanikih, tako i
elektrinih i elektronskih sustava na vozilu te rukovanje modernom dijagnostikom opremom.
Automehatroniari/ke trebaju znati itati i primijeniti tehnike podatke o materijalima,
komponentama, alatima, strojevima i ureajima za motorna vozila. Trai se samostalnost u
samostalnom koritenju raunala; planiranje postupaka i tijeka rada, uporaba razliitih alata,
materijala i komponenti. Potrebno je znati primijeniti postupke obrade materijala runim i
mehanikim alatima; poznavati naela elektrinog mjerenja neelektrinih veliina i automatske
regulacije i upravljanja, upoznati organizaciju i radne procese autoradionice; rastaviti i sastaviti
ureaje i dijelove sustava prilikom odravanja motornih vozila; poznavati i primijeniti postupke
ispitivanja, otkrivanja, podeavanja, spajanja i otklanjanja pogreaka mehanikih, hidraulinih,
pneumatskih, elektrinih i elektroninih ureaja i sustava motornih vozila; razumjeti principe
rada dijelova motora, transmisije, koionih i upravljakih sustava te sustava za ovjes; upoznati
osnove odravanja karoserije vozila. Naglasak je na razvijanju svijesti o vanosti redovitog
odravanja motornih vozila i pridravanja uputa proizvoaa motornog vozila; osposobljenosti za
samostalnu uporabu literature i samostalno usavravanje u struci i zanimanju kao i usvajanju
kulture ophoenja sa strankama. Za obavljanje poslova automehatroniara/ke potrebno je imati
uredan vid i sluh te sposobnost razlikovanja boja. Razvijena motorika ruku i prstiju, koordinacija
pokreta te preciznost pri obavljanju posla, vani su u radu automehatroniara/ke kao i uredno
ope zdravstveno stanje s naglaskom na sustav unutarnjih organa.

Zastita na radu

Srednje i vee opravke motornih vozila vre se na odreenom mjestu u radionici. U radionici za
opravku vozila prostor na kojem se vri opravka mora biti obiljeen jasnim linijama. Kretanje i
zadravanje unutar ovih linija dozvoljeno je samo ovlatenim licima.
Radove na opravkama motornih vozila i njihovih dijelova moe vriti samo struno osposobljeno
lice tj automehaniar uz primjenu svih preventivnih mjera zatite na radu. Ovo lice mora
poznavati mjere zatite na radu. Servisno odravanje vozila obavlja se takoe na za to
predvienom mjestu.
Automehaniarska radionica za srednju i veliku opravku i servisiranje motornih vozila mora
imati sve neophodne ureaje i maine koje e omoguiti bezbjedno izvoenje automehaniarskih
radova bez improvizacija (dizalice, kuke, stalci za okretanje i drugi alat).
Tokom bilo kakve porvake motorno vozilo mora biti van pogona tj ugaeno.
Tokom toenja pogonskog goriva u vozilo, vozilo mora biti ugaeno.
Tokom opravke vozila, servisiranja, toenja goriva, sipanje maziva, na volan vozila mora se
postaviti znak NE PUTAJ MOTOR U POGON, RADOVI U TOKU.
Tokom vrenja proba i paljenja vozila unutar radione na izduvni auspuh postavlja se crijevo za
odvoenje izduvnih plinova pri emu se drugi kraj crijeva vodi van radione na udaljenost i pazei
da vjetar ne vraa izduvne gasove u radionicu. Ispravnost crijeva provjeravati a u sluaju pojave
mirisa dima izduvnih plinova u radionici onda treba provjeriti sistem odvoda gasova.
Tokom radova pri kojima se vozilo podie u zrak pomou hidraulikih ili elektro mehanikih
dizalica, na dizalici se postavlja tabla sa upozorenjem NE DIRAJ, POD VOZILOM SU LJUDI.
Ako se prilikom opravke vozila, skidaju tokovi onda se pod osovine skinutih tokova moraju
staviti nogari a ispod neskinutih tokova postavljaju se podmetai protiv pomjeranja vozila.
Pri skidanju ili postavljanju gibnjeva ili pri izvoenju drugih veih opravku na vozilu, vozilo se
mora obezbjediti od pada, poara i eksplozije.
Vozila koja imaju ureaje za automatsko istovaranje tereta, prilikom popravki moraju biti
obezbjeena od sluajnog podizanja ili sputanja korpe (sanduka).
Pri opravkama kip kamiona koji posjeduju automatski sistem za istovaranje tereta moraju se
ispod podignute karoserije postaviti sigurni podupirai. Zabranjeno je koristi nesigurne predmete
poput kljueva, drvenih greda, pasjera i slino).
Kod opravke vozila sa visokom karoserijom moraju se upotrebljavati odgovarajue sigurnosne
ljestvice. Prije upotrebe kao preventivna mjera zatite na radu obaveza je i izvriti pregled
ispravnosti ljestava.
Tokom izvoenja automehaniarskih radnji na popravci vozila akoje zahtijevaju podilaenje pod
vozilo, vano je prethodno osigurati da nema curenja goriva, ulja, vode iz hladnjaka ili tenosti
elektrolita akumulatora ispod vozila.
Vana mjera zatite na radu pri automehaniarskim radovima na opravci rezervoara goriva vozila
zavarivanjem jeste da se prazan rezervoar prethodno ispuni vodom ili ugljendioksidom a metalno
tijelo rezervoara uzemlji. Ne smiju ostati zrani depovi sa kiseonikom jer moe doi do
eksplozije.

Tokom skidanja dijelova ureaja koji u sebi sadre tenosti (hladnjak, mjenja, zadnji i prednji
most) vano je se prethodno iz njih ispusti tenost.
Teke dijelove prenositi pomou dizalica i pomonih sredstva i uz pomo kolege.