Você está na página 1de 13

Historia del Guaran

Haekura hete ipoguasu ha joja por. Ikangue poguasu, imbarete ha ipyae. O avei hevaekue
iporitereiha ava guarani. Haekura ipytia guasu ha ipe, hetyma ha ijyva ndaipukuiete ipoguasu,
ipy ha ipo mich. Hova kanguepo, it mbyky, inambi ha ijuru ndatuichi, hembe perer, ha morot
ha ipor, Guaranikura ima arandu. Hete ndahague heti, ha katu iakrague heta, ipoguasu, h
ipuku, ha iapop, hasy jajuhu haggua ava guarani akper ter iakrague morotva, itujr mante
morot. Hekoasykuaa katuete ndohechauki hemimbyasy ter hasva chupe.
Potme ndaijojahi, haekura omopot, hete, ga ha itva ojahu manterei ha ojepohi okaru
mboyve, oakkyo sukara ter andyrme (frutos machacados de espinas de corona). Iakrague
rupive haekura ohechauka tesa ha mbarete upvare ijavuku ha oangareko por hese.
Voi omenda, amo papo ary rupi. Kua ha kuimba'e ndaikati oiko oondive omendare.
Ha umi kuimbae, tva tr mburuvicha, katu ikatu oguereko heta kua (poligamia) ndoguereki
rupi relaciones sexuales hembireko ndive hyeguasu tr oguereko aja menstruacin. Pe membykua
saieterei haekura ndojapi. Heta imemby hikui ha hinte kuimbae meme hei, ha oguereko
voi hikui poh os haggua mit kuimbae.
Heta tvape kuimbae ojapo Couvade pe tva oeno ha ndoi mbaeve hoa peve mit puru. Pe
kuimbae ndoikuaaporir haeha pe mit ru ndojapi pe Couvade.
Ogguahvo pe pubertad kuimbae oemoakper ha ipuku jevo oikma kuimbae kakuaa apytpe
kua avei menstruacin epyrvo oikyt iakrague ha ipuku jevo, oma omenda hagguicha.
Umi imna ha hembireko manva oikyt iakrague pva heise ojapoha abstinencia ha ikatntema
oheka jey iirr. Haekura oguerovia oongatramo pete ava akrague oguerekoha pokatu upe
mvar
Tavarandu Ara
Karai Hilario ha hogayguakura oikova'ekue, epyrrme, Itakyrpe. Uppe
omba'apo hikui kokupe. Mandyju ha manduvi niko umi mba'e
oemitkakuaavva, ohepyme' hagg ua. Oiko por hikui, imboriahu rygg uat.
Imarangatu hikui. Heta tapicha ohayhu aete Hilario ha hogayguakurape, ha
orae avei ohayhuva chupekura.
Picha ndaje, pete ko, ojuhu hikui juky iasiva hga jerre. Os ha
ohohpente, hga jerre, juky mante ojuhu. Oemondivoi haekura.
Oemboe avei, ha upi ohypi ykaraipyrpe. a Carmen -Hilario rembirekooitypekuri ha ombyatypa pete vospe, hae.... kaarupyt jave ootkuri
-imna ndive- kuarahy reike gotyo.
Tavarandu emohenda (Clasificacin del folklore)
Apytu' rehegua tavarandu = Folklore Espiritual o Animista
Mba'eapo rehegua tavarandu = Folklore Material o Ergolgico
Ava'aty rehegua tavarandu = Folklore Social o Sociolgico

APYTU'GUIGUA TAVARANDU (FOLKLORE ESPIRITUAL O ANIMISTA)[jehaijey |


editar cdigo]
Kvape oikepaite mbae tavarandugua oemombytva ane apytume,
tekotevre jahecha tr jajapo. Hyeppe jajuhukuaa: ejovake,
eemiguerojera, mombeuguau, mombeupy, kso emombe'u, e'nga ha
hetaiteve mbae.
1.1. ejovake (relacin) niko epotymimi joguaha java ojupe, ha ane ir
ombohovakekuava andve.
Techapyr:
Che korappe areko
Kaavo hrava aromita
Jepmo pe heta nde rogaygua
Che rohetmta
Nde korappe reguereko
pete kaavo hrava aromta
Annte eja cherehe, chke! Che ru nderaviramta
1.2. eemiguerojera (adivinanza) niko eporandu oepyrva maravichu
maravichpe, ha oharva embohovi katupyry.
Techapyr 1. Maravichu maravichu, mba'motepa
apo'ramo hesape okaru (jetapa)
2. Maravichu, maravichu, mba'motepa
pete karai poi oike ka'agupe ha
os iak rehe ysypo (ju).
1.3. Jeroviapy (creencia) niko umi mbaekuaa jaguerekva, jepmo erei,
upeichavr jepe ojepuru tapiva oparupiete oembohovivo mbae
hesakava.
Techapyr:

Mbarakaja hekove poki


Mbarakaja h ome' po'a
Chavurro hasramo, okta
1.4. Jeroviajerovu (supersticin) niko umi mbaekuaa oembotuichareva;
jaeporsr, jeroviajerovu niko haehna umi jeroviapy emongakuaave.

Techapyr:
Typycha ok kuppe pyae omondo ogapgui jahayhuvape
Kua ndojahuivaer imemby rire, ramo imembymi omanokuaa chugui
Pitogue opurahiramo, he'ise oha hyeguasva
1.5. Paje (magia) niko mbaekuaa ojepurva mbae por ha mbae vai apor. O
tapicha -iarandukaatva- oembokatupyryvaekue pajpe, upicha rupi
umva oporopohnokuaa. Heta tapicha ohasaasva, hasykatuetva,
ndojejuhiva, ndaipirapiriva, ikerair pochva hambae oepohnouka
hekokatujey hagg ua ramo ojora hagg ua mbae vai ojejapva hesekura; ha katu,
o oipurva paje oharu hagg ua hapichpe. Jaekuaa avei oha kuimbae ha kua
ojapokuava paje. O oipurva imbaekuaa oharu, ojahi tr ombyai hagg ua
oimervape, umvape oembohra paje apoha hva; ohicha avei ojorva
mbae vai tr ombohekokatujeva tapicha ojeharuvaekupe, ha kovape
oembohra paje apoha morotva. Pe paje morot apohra ndaikati ojapo paje
hva ha picha avei pe paje h apohra ndaikati ojapo paje morotva. Paje
appe ojepuru opa mbae: ana, tembiu, yvoty, tuguy, yvy, kuatia, ao, inimbo,
tanga, marangatukura ranga, kurusu, y karaipyre, juky, akrague, kangue,
kavure'i rague, guina kyra, tepoti, ka'a, itakaru, ju ha emboe San Antonio,
San Miguel Arcngel, Santo Toms, Santa Elena ha Santa Catalina de Sena-pe.
1.6. epohno chae (medicina popular): Paraguype hetaiteve o tapicha
hasykatu jave oepohnoukva pohnohra chape ha umichahpe e
ojepuruvva omongetahpe haehna avae. Umi pohnohra chae oipuru
pohr umi mbae oguerekva hekohpe. Ndaipri haekuraichagua oikuaa
porvva kaavo ha anamimi ova ijerre. Umva haehna hembipuru. Umi
poh oipuru hikui oporomonguera hagg ua. O ambue pohnohra ndoipuriva
ana. Aetehpe, o oporomonguerva yvy, y tr katu oporopohnva
emboe rupive. Nahii jaheja tesaripe Guaranikura oikuaaporhague upe
hekoha. Ndaipri kaavo, ita tr mymba herava Guaranme. Ko tapicha
imbaekuava apytpe, o avei pe oporomomembva, oembohrava partra
chae, oipytyvva kua hyeguasvape imemby hagg ua, hogappe. Jaikuaahicha
sai o kua ohva pete tasype (hospital) imemby.
Ipor avei jae, mbaasykura ohicha heraha avei Guaranme. Techapyrr:
oho tr haru; py'aruru; tavardillo; kambyrujere; mitreterasy; ispula;
topepireko ha ambuva.
Pohramo ojepuru kova: ka'ahi, ka'ar; guavirami, taperyva; arasa, yvapur;
tapekue; tarope, jaguarundi; amba'y, kumanda yvyra'i, mamne; kok,
jaguareteka'a; karaguata, mba'ysyvo; ka'arurupe, ka'apiky'i; kalaguala ha
ambuva.
1.7. Jeroviakatu (religin). ane retygua omombaeguasu opa mbae ijva
jeroviakatpe, tahae haehicha. Picha opavave jaguereko pete tr hetave
angarekohra: San Blas (ahy'o rerekua), San Roque (jagua ha imegg uva
rerekua); Santa Luca (ohecha'va rerekua); San Ramn (hyeguasva ha

imembyramva rerekua); San Isidro (emithra rerekua), San Cayetano


(mbaapohra rerekua); Santo Toms (oemoarandva ha iarandva rerekua);
Santa Cecilia (puraheihra rerekua); San Antonio (ojohayhva rerekua); San
Judas Tadeo (imbaehasva ha apaui rerekua).
Paraguype -hra Guaran reheve- jahechakuaa gueterei: tupni, ga
emongarai; jepokuaa ha jerovia pra rehegua (upva jeko hekovaiva'ekue,
iangaipa hetava'ekue), ha Estacionero opuraheiasva kurusu rape ha
Arapokindy Marangatpe (Samana Santa).
Jeroky
1 Origen
2 Las danzas paraguayas se agrupan en
3 Traje tpico masculino
4 Traje tpico femenino
5 Formas de interpretacin de algunas danzas
5.1 El Valseado o polka valseada
5.2 La Golondriana
5.3 La Galopera
5.4 Cielito, Chopi o Santa F
5.5 Londn Karape
5.6 Mazurca
5.7 El Malagueo
5.8 La Polka paraguaya

Traje tpico masculino


Sombrero piri.
Pauelo al cuello con forma triangular y anudado adelante, en color
blanco, negro, rojo o azul.
Camisa blanca de Ao Po'i con bordados en la parte delantera, en
los puos y en el cuello.
Pantaln recto color blanco o negro.
Faja ancha en la cintura, confeccionada con hilos de algodn en
negro, tricolor(rojo, blanco y azul) o en colores, con flecos en los extremos.

Poncho de un solo color o de sesenta listas.


Pies descalzos o zapatos negros comunes
Traje tpico femenino
Typi: blusa blanca hecha de Ao po'i con mangas de encaje ju.
Falda ancha y larga hasta el tobillo con uno o dos volados y con
adornos de encajes. Se preparan lavndolas en aguas almidonadas.

Adornan la cabeza con claveles, resed, jazmines y otras.


Tradicionalmente los pies van descalzos.
El vestuario tpico femenino se complementa con una gran variedad de joyas y
accesorios como el rosario de oro
Pukara
HOLA NDE
(Omombeva: Edgar David Galeano Nez Kapiata
Pregunta: Qu le dice el paraguayito al holands?
Respuesta: Le dice hola nde
ESPRITU SANTO
(Omombeva: Anglica Snchez Centurin Karapegua)
Pete kariay akinte hekopotva, pete ra ojogua imbayrumir ha oho heseve
tuppe ha ouahvo uppe omoingvoi imbayrumi tupo ryeppe, ok
tuichavva rupi.
Ohechvo upva, pai hei pe kariape: Maeriko remoinge ne mbayrumi
kope ha kariay ombohovi chupe: Ani haua ojegueraha chehegui.
Mbapa oikovaer chehegui oemondasapyr chehegui, ko ipyahuetva
Pai os hei kariape: Enoh okpe ha Espritu Santo oangarekta hese.
Kariaymi ojerovigui pai ere ohoh okpe imbayrumi.
Upingo oepyr emboeguasu ha ojovasvo, kariay os hei: Padre, Hijo,
amn.
Iir ova ijykre oparandu chupe: Mbareiko ndeeri Espiritu Santo.
Kariay os hei hapichpe: Espritu Santo niko oime oangarekohna che
mbayrumire
MBAPA PE TUICHAVVA
(Omombeva: Catalino Gilberto Recalde Villeta)

Villtape oiko pete aty ndetuichapajepva. Uppe oeporandu opavavpe


mbapa pe mbae tuichavva ko mundope.
Opavavnte okirirjoaite ha oepyamongethna. O ombotva hesa, omava
yvate, ambuvakatu yvre. Hovasyjoa hikui.Ohasa rire pete aravo niko, pete
opu ha hei: Pe tuichavva niko andejra. Ambuva ombohovi: Pe
tuichavva niko che sy. Upi pete opu ha hei: Tuichavejeva ande sy ha
andejragui niko ande familla.Picha o hikui, upingomit Catalino ohupi
ipo ha os hei: Nahniri, pejavypaitevoi. Pe mbae tuichavvakomndope
niko, mndo frro. Upva ohendvo hikui, opavavete oporandu Catalinope:
Mbarepa ere.Catalino os ombohovi chupekura: Porque upvape
oembohyru.
Emiliano R. Fernndez
Amo ary 20 rupi, hae ojeehicha espritu bohemio ha errante oipyki,
oepyr oikundaha opa tenda Paragui rehe ojeipysva, ohavo verso hate
voi heva tr opurahiva omoir ichupe imbaraka: Primavera (I y II),
Trigueita ha Pyhare amagpe, oemoherakuva Okara poty kue mmei,
kva pete revista verso ha purahi memva o editva hetaite ary familia
Trujillo, kogite peve.Picha ohai avei moki composicin de tono pico
maymva oguerohorva ohendvo hava: Che la reinatr Ahma che
china ha Rojas Silva rekvo.
Oiko jave Chko orair, kva Paraguiha Bolivia (1932-1935) oike soldado
Regimiento de Infantera 13 Tuyutme, ohavo verso iporvva opytuu jave
orir mbytpe. Ojejapi ha upicha oembohasa Paraguape gotyo. Pva
combatiente ramo, upe batalla Nanawa, oguahvo yvatte ipyaguas ha
oehahgui. Oiko jave conflicto internacional, iverso oguah Patria
hugiuaitpe, omevo kyre ha ojerovivo victoria rehe, pva rehe ojehero
Tirteo verde olivo, kva e omeva Mauricio Cardozo Ocampo. Ohasvo
sesenta ary umi mbae oikohague, oehendvo purahi, hetpe omopir tet
ohagui umi conciudadano-kurape. Picha erudito e intelectual Carlos Villagra
Marsal hei hese haha pe epapra popular por excelencial Paraguipe.
Hendive upe verso ohava joparpe. (ombojopyru guaran ha castellano)
oiporu kuaa ha oguah pueblo nga ruguaite peve.
Felix Prez Cardozo
Hae tekove oemombaeguasva Paraguipe hembiapo andre, ombokatupyry
mbaichapa ipu ha imbopu rory emohenda yasappe (arpa). Jepiguicha tva
okahre, oemoarandu rudimento ejecucin ambue arpista ndive, upva rehe
oikuava autodidacta ha ndojekuai imboehra.
Oime pete tro, paradigmtico, arpa ha moki mbarakpe, Ampelio Villalba ha
Diosnel Chase, omoirva poeta Pedro Jos Carls, hendive oho tavaguasu
Paraguape (Paraguape) ary 1928 jave, ojekuaauka avei umi festival
tavarandre ojejapva, ombosakova Teatro Granados karai Aristbulo Nonn
Domnguez ha umi tenda atyha pyharegupe.

Ary 1931 jave oho igrupo ndive Buenos Aires gotyo, Argentina, kope
ombaapo ha heta arpe. Picha tet rembiaspe hetaiterei msico paraguayo
ohva ha omokunuva tavaguasu l portea imembicha, heta tapichpe
ymaite guive.

Mauricio Cardozo Ocampo


Oraha purahi tet ha tva vusu opytva yvy gotyo Amrica-pe ha amo
ipahpe oguah Buenos Aires, Argentina-pe, opyta hagupe ha ombohoove
iarandu mboeharakura katupyry armona, purahi jepyaha ha instrumento
emboppe Isidro Maistegui ha Gilardo Gilardi ndive. Tavarandu kuaha
Argentina-gua Juan Alfonso Carrizo ndive oepyr ohapykueho tavarandu.
O aja cuartel-pe oikuaa Eladio Martnez-pe, upi ojapo oondive aty MartnezCardozo, hendive onoh heta purahi disco rupi sello Oden Buenos Airesgupe ha hetaiterei hendpe opurahi teatro, puhoe, centro cultural-kurape.
1932-me, oepyrramo guare orair Guerra del Chaco Paragui oorair
hagupe Bolivia ndive, ahyojoyvy puraheihra Martnez-Cardozo, ambue
artista ndive, heta jey opurahi ombyaty hagua viru Cruz Roja Paraguaya-pe
guar.
Opa rire pe orair, ojeguerojera Buenos Aires-pe aty ojeherva Crculo
Paraguayo Martnez-Cardozo oike ha heta ombaapo hagupe, ha upe riremi,
Cardozo Ocampo omoepyr conjunto folklrico ande rga, heta tembiapo
purahi rehegua omboguata hagupe, ha upe rire, amo gotyove, pva opa
pete aty pyahu hrava Agrupacin Folklrica Guaran, upe rire heravaekue
Club folklrico Rincn Guaran.
Anexo:

Ministerio de Educacin y Cultura


Escuela Nacional de Comercio N2

Prof: Prudencio Vidal Zelaya


Guarani ee
Mboehara: Carolina Fernndez

Teminboe: Federico Daz


Mboesyry: 1 9na B T I
Ary: 2015
Asuncin- Paraguay

Introduccion
Tavarandu: niko pete kuaaty ijva Avakuaaty tembiapoguigupe. Ohapykueho,
ombyaty ha oikuaakajeva arandu kaaty. Mayma kuaaty oguerekohicha,
tavarandu oipuru avei aporeko ha tapereko oipytyvva ichupe ohupyty hagg ua
hembipota. Tavarandu tr tetkuaa, ha'e kuaaty (disciplina, ciencia) tet
rembikuaaguigua. Upe e' omoheoiva'ekue pete karai katupyry hrava
Willians John Thoms, ary su poapysa irundypa poteme; ha ojepuru oeheni
hagg ua umi mba'e ha'e: jeroviapy (creencias), jepokuaa (costumbres),
mombe'ugua'u (mitos), mombe'upy (leyendas), e'arandu (proverbios),
e'nga (refranes), tetygua rembiapokuva. Upe e' ojepuru mayma tetme,
yvy ape ri ova.
Guarani e': ombohra hikui umi Guaranikura pe ie' tepe. Guarani ha'e
peteva umi te'yikura Amrika-gua e'ngura apytpe hetave ie'hrava,
oemohendva irundy tetngura iambuvape (Paragui, Argentina, Volvia
ha Vrasil). Avei, ha'eoite ojehechakuava e' teramo pete tet
embyamrika-gupe.
Tupi ha guarani e' aty guasu rehegua, oguereko hetichagua e'nunga,
upichar jepe o jekupyty ijapytepekura ha heta mba'pe ojojogua ko'
e'nungakura.
Avae' ha karaie' ha'e Paragui retame e' tee ary 1992 guive. Japypate
2006 guive ha'e avei e' tee Mercosur-pe, karaie' ha poytugae' ykre.

Conclusion:
Ko tembiapo che mbo e heta mbae tavarandure, guarani ee

Ko ande tavape ande javy aieterei oguahevove tavarandu ara, aembosarai


ande rapichakuera ndive ha ja u tembiu

Você também pode gostar