Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
Haekura hete ipoguasu ha joja por. Ikangue poguasu, imbarete ha ipyae. O avei hevaekue
iporitereiha ava guarani. Haekura ipytia guasu ha ipe, hetyma ha ijyva ndaipukuiete ipoguasu,
ipy ha ipo mich. Hova kanguepo, it mbyky, inambi ha ijuru ndatuichi, hembe perer, ha morot
ha ipor, Guaranikura ima arandu. Hete ndahague heti, ha katu iakrague heta, ipoguasu, h
ipuku, ha iapop, hasy jajuhu haggua ava guarani akper ter iakrague morotva, itujr mante
morot. Hekoasykuaa katuete ndohechauki hemimbyasy ter hasva chupe.
Potme ndaijojahi, haekura omopot, hete, ga ha itva ojahu manterei ha ojepohi okaru
mboyve, oakkyo sukara ter andyrme (frutos machacados de espinas de corona). Iakrague
rupive haekura ohechauka tesa ha mbarete upvare ijavuku ha oangareko por hese.
Voi omenda, amo papo ary rupi. Kua ha kuimba'e ndaikati oiko oondive omendare.
Ha umi kuimbae, tva tr mburuvicha, katu ikatu oguereko heta kua (poligamia) ndoguereki
rupi relaciones sexuales hembireko ndive hyeguasu tr oguereko aja menstruacin. Pe membykua
saieterei haekura ndojapi. Heta imemby hikui ha hinte kuimbae meme hei, ha oguereko
voi hikui poh os haggua mit kuimbae.
Heta tvape kuimbae ojapo Couvade pe tva oeno ha ndoi mbaeve hoa peve mit puru. Pe
kuimbae ndoikuaaporir haeha pe mit ru ndojapi pe Couvade.
Ogguahvo pe pubertad kuimbae oemoakper ha ipuku jevo oikma kuimbae kakuaa apytpe
kua avei menstruacin epyrvo oikyt iakrague ha ipuku jevo, oma omenda hagguicha.
Umi imna ha hembireko manva oikyt iakrague pva heise ojapoha abstinencia ha ikatntema
oheka jey iirr. Haekura oguerovia oongatramo pete ava akrague oguerekoha pokatu upe
mvar
Tavarandu Ara
Karai Hilario ha hogayguakura oikova'ekue, epyrrme, Itakyrpe. Uppe
omba'apo hikui kokupe. Mandyju ha manduvi niko umi mba'e
oemitkakuaavva, ohepyme' hagg ua. Oiko por hikui, imboriahu rygg uat.
Imarangatu hikui. Heta tapicha ohayhu aete Hilario ha hogayguakurape, ha
orae avei ohayhuva chupekura.
Picha ndaje, pete ko, ojuhu hikui juky iasiva hga jerre. Os ha
ohohpente, hga jerre, juky mante ojuhu. Oemondivoi haekura.
Oemboe avei, ha upi ohypi ykaraipyrpe. a Carmen -Hilario rembirekooitypekuri ha ombyatypa pete vospe, hae.... kaarupyt jave ootkuri
-imna ndive- kuarahy reike gotyo.
Tavarandu emohenda (Clasificacin del folklore)
Apytu' rehegua tavarandu = Folklore Espiritual o Animista
Mba'eapo rehegua tavarandu = Folklore Material o Ergolgico
Ava'aty rehegua tavarandu = Folklore Social o Sociolgico
Techapyr:
Typycha ok kuppe pyae omondo ogapgui jahayhuvape
Kua ndojahuivaer imemby rire, ramo imembymi omanokuaa chugui
Pitogue opurahiramo, he'ise oha hyeguasva
1.5. Paje (magia) niko mbaekuaa ojepurva mbae por ha mbae vai apor. O
tapicha -iarandukaatva- oembokatupyryvaekue pajpe, upicha rupi
umva oporopohnokuaa. Heta tapicha ohasaasva, hasykatuetva,
ndojejuhiva, ndaipirapiriva, ikerair pochva hambae oepohnouka
hekokatujey hagg ua ramo ojora hagg ua mbae vai ojejapva hesekura; ha katu,
o oipurva paje oharu hagg ua hapichpe. Jaekuaa avei oha kuimbae ha kua
ojapokuava paje. O oipurva imbaekuaa oharu, ojahi tr ombyai hagg ua
oimervape, umvape oembohra paje apoha hva; ohicha avei ojorva
mbae vai tr ombohekokatujeva tapicha ojeharuvaekupe, ha kovape
oembohra paje apoha morotva. Pe paje morot apohra ndaikati ojapo paje
hva ha picha avei pe paje h apohra ndaikati ojapo paje morotva. Paje
appe ojepuru opa mbae: ana, tembiu, yvoty, tuguy, yvy, kuatia, ao, inimbo,
tanga, marangatukura ranga, kurusu, y karaipyre, juky, akrague, kangue,
kavure'i rague, guina kyra, tepoti, ka'a, itakaru, ju ha emboe San Antonio,
San Miguel Arcngel, Santo Toms, Santa Elena ha Santa Catalina de Sena-pe.
1.6. epohno chae (medicina popular): Paraguype hetaiteve o tapicha
hasykatu jave oepohnoukva pohnohra chape ha umichahpe e
ojepuruvva omongetahpe haehna avae. Umi pohnohra chae oipuru
pohr umi mbae oguerekva hekohpe. Ndaipri haekuraichagua oikuaa
porvva kaavo ha anamimi ova ijerre. Umva haehna hembipuru. Umi
poh oipuru hikui oporomonguera hagg ua. O ambue pohnohra ndoipuriva
ana. Aetehpe, o oporomonguerva yvy, y tr katu oporopohnva
emboe rupive. Nahii jaheja tesaripe Guaranikura oikuaaporhague upe
hekoha. Ndaipri kaavo, ita tr mymba herava Guaranme. Ko tapicha
imbaekuava apytpe, o avei pe oporomomembva, oembohrava partra
chae, oipytyvva kua hyeguasvape imemby hagg ua, hogappe. Jaikuaahicha
sai o kua ohva pete tasype (hospital) imemby.
Ipor avei jae, mbaasykura ohicha heraha avei Guaranme. Techapyrr:
oho tr haru; py'aruru; tavardillo; kambyrujere; mitreterasy; ispula;
topepireko ha ambuva.
Pohramo ojepuru kova: ka'ahi, ka'ar; guavirami, taperyva; arasa, yvapur;
tapekue; tarope, jaguarundi; amba'y, kumanda yvyra'i, mamne; kok,
jaguareteka'a; karaguata, mba'ysyvo; ka'arurupe, ka'apiky'i; kalaguala ha
ambuva.
1.7. Jeroviakatu (religin). ane retygua omombaeguasu opa mbae ijva
jeroviakatpe, tahae haehicha. Picha opavave jaguereko pete tr hetave
angarekohra: San Blas (ahy'o rerekua), San Roque (jagua ha imegg uva
rerekua); Santa Luca (ohecha'va rerekua); San Ramn (hyeguasva ha
Ary 1931 jave oho igrupo ndive Buenos Aires gotyo, Argentina, kope
ombaapo ha heta arpe. Picha tet rembiaspe hetaiterei msico paraguayo
ohva ha omokunuva tavaguasu l portea imembicha, heta tapichpe
ymaite guive.
Introduccion
Tavarandu: niko pete kuaaty ijva Avakuaaty tembiapoguigupe. Ohapykueho,
ombyaty ha oikuaakajeva arandu kaaty. Mayma kuaaty oguerekohicha,
tavarandu oipuru avei aporeko ha tapereko oipytyvva ichupe ohupyty hagg ua
hembipota. Tavarandu tr tetkuaa, ha'e kuaaty (disciplina, ciencia) tet
rembikuaaguigua. Upe e' omoheoiva'ekue pete karai katupyry hrava
Willians John Thoms, ary su poapysa irundypa poteme; ha ojepuru oeheni
hagg ua umi mba'e ha'e: jeroviapy (creencias), jepokuaa (costumbres),
mombe'ugua'u (mitos), mombe'upy (leyendas), e'arandu (proverbios),
e'nga (refranes), tetygua rembiapokuva. Upe e' ojepuru mayma tetme,
yvy ape ri ova.
Guarani e': ombohra hikui umi Guaranikura pe ie' tepe. Guarani ha'e
peteva umi te'yikura Amrika-gua e'ngura apytpe hetave ie'hrava,
oemohendva irundy tetngura iambuvape (Paragui, Argentina, Volvia
ha Vrasil). Avei, ha'eoite ojehechakuava e' teramo pete tet
embyamrika-gupe.
Tupi ha guarani e' aty guasu rehegua, oguereko hetichagua e'nunga,
upichar jepe o jekupyty ijapytepekura ha heta mba'pe ojojogua ko'
e'nungakura.
Avae' ha karaie' ha'e Paragui retame e' tee ary 1992 guive. Japypate
2006 guive ha'e avei e' tee Mercosur-pe, karaie' ha poytugae' ykre.
Conclusion:
Ko tembiapo che mbo e heta mbae tavarandure, guarani ee