Natur beton

1.

UVOD
Beton- Prirodno lijep.

Ljepota u arhitekturi odraz je ljepote u prirodi. Ona se raa u glavi arhitekte, koji vizualizuje
savremene oblike od zemljanih materijala da bi zadovoljio potrebe kako funkcije tako i forme. Danas,
da bi ispunili svoje vizije snage i ljepote veina svjetskih slavnih arhitekata biraju materijal poznat pod
imenom beton.

Ponekad zidovi manifestuju mo koji se granii sa silom. Imaju mo podijeliti prostor, preobraziti
mjesto i kreirati nove sfere. Zidovi su najosnovniji elementi arhitekture, ali mogu biti i najbogatiji.

Tadao Ando, japanski arhitekt

Historija betona
Izuzetna kvaliteta dananjeg betona rezultat je njegove bogate
prolosti, koju obiljeavaju dekade tehnikih inovacija i
poboljanja.
Iako historija betona datira jo od vremena Rimskog carstva,
materijal kakvog ga danas poznajemo zapravo je nastao godine
1867, u Francuskoj, gdje je vrtlar po imenu Josef Monier prvi
razvio sistem armiranog betona za svoje vaze za cvijee. Nije
trebalo mnogo vremena da svijet sazna za jainu ovog novog
materijala, i ubrzo se beton poeo primjenjivati irom svijeta.
Arhitektura je volja jedne epohe prevedena u prostor.
Ludwig Mies van der Rohe, njemaki arhitekt

Tehnologija betona

Natur beton

Mnoga lica betona

Beton takoer moe imati sve zamislive izglede: od svileno meke do veoma hrapave povrine. Za
izgled betona veoma je znaajan kalup u kojem beton otvrdnjava. Povrina kalupa odreuje kakva e
biti povrina betona. Ranije se kalup pravio od drveta, ali danas se pravi od razliitih materijala
ukljuujui staklo, vlakna, plastiku, gumu i elik. Veliki arhitekti osobitu panju posveuju tom
aspektu, a u nekim sluajevima prave svoje sopstvene oblike.

Tehnologija betona

Natur beton

1.1. Opte karakteristike i zahtjevi za natur beton

Izvedba i obrada same povrine betona, jesu osnovne komponente izvedbe natur betona. Kakva e
obrada biti u pitanju, potrebno je usaglasiti prije samog pristupanja planiranju mjeavine.
Traeni izgled i tekstura finalne betonske povrine, moe se postii primjenom nekih od slijedeih
tehnikih mjera:

kombinovanjem razliitih veliina i rasporeda elemenata oplate,

izmjenom povrine elemenata oplate (oplata od drvenih dasaka, glatka oplata, strukturna
oplata, oplata sa matricama, oplata sa ornamentima, ...),
naknadnom mehanikom obradom betonske povrine (tokovanje, klesanje, bruenje,
poliranje, ...),
hemijskom obradom betonske povrine (obrada posebnim kiselinama),
specijalna obrada (pjeskarenje, foto-tehnika, paljenje, ...),
odreivanje rasporeda ankera, ankernih rupa, fuga, krajeva i sl.,
obrada ciljanim odabirom boje (vrstom cementa, vrstom agregata, kamenim branom,
pigmentima, premazima i sl.).

Mehanika obrada povrine

tokovanje

poliranje

bruenje

Specijalna obrada povrine

pjeskarenje

Tehnologija betona

foto-tehnika

Natur beton

Upotreba posebnih matrica

Farbani beton
pigmenti

Tehnologija betona

agregat odreene boje

kameno brano u boji

Natur beton

1.2. Klase natur betona

Tabela 1. Klase natur betona
KLASA BETONSKE
POVRINE

ZAHTJEVI ZA
NATUR BETON

OBJANJENJE

KLASE
POKOICE

Niski

Niski zahtjevi na kvalitet

betonske povrine.
Minimalan kvalitet bez
izraene namjere za
oblikovanjem.

SHK1

Normalni

Normalni zahtjevi na
kvalitet betonske povrine.
Planiranje sa odreenom
namjerom za oblikovanjem.

SHK2

SBK3

Visoki

Visoki zahtjevi na
betonsku povrinu.
Planiranje sa posebnim
zahtjevima za oblikovanjem
i visokim oekivanjem na
podudaranje rezultata sa
zamiljenim oblikovanjem.

SHK2

SBKS

Prema planskoj
specifikaciji

Posebna klasa sa
posebnim/individualnim
zahtjevima za oblikovanjem.

SHK3

SBK1

SBK2

Tabela 2. Klasa natur betona u skladu sa zahtjevanom teksturom i bojom

alovana
betonska povrina

Klasa betonske povrine

SBK1

TX1

TX2

Tekstura
TX3

TXS

Tehnologija betona

SBK2

SBK3

SBKS

Betonska povrina
sa jednolikom
strukturom.
Betonska povrina
sa daanom/ploastom
strukturom.
Struktura prema
planovima
oplate.
Prema planskoj
specifikaciji.

Natur beton

SBK1
FB1

Boja
betonske
povrine

SBK2

SBK3

SBKS

Svijetla-/tamna
promjena boje je
dozvoljena.
Tragovi od
prljavtine i
hrave vode nisu
dozvoljeni.

FB2

Po mogunosti
ravnomjerna boja
betonske povrine.
Posebne
odredbe.

FB3

Prema planskoj
specifikaciji.

FB4

Tabela 3. Klase povrina (oplate)

POVRINA

POVRINA

POVRINA

KLASA 1 (SHK1)

KLASA 2 (SHK2)

KLASA 3 (SHK3)

Zatvara se plastinim
zatvaraima

Dozvoljeno kao mjesto

popravke1

Nije dozvoljeno

Rupe od eksera i
vijaka

Dozvoljeno

Dozvoljeno ukoliko ne
doe do odcjepljenja

Dozvoljeno kao mjesto

popravke1 samo po
dogovoru sa
investitorom

Oteenje povrine
uzrokovano vibroiglama

Dozvoljeno

Nije dozvoljeno2

Nije dozvoljeno

Ogrebotine

Dozvoljeno

Dozvoljeno kao mjesto

popravke1

Dozvoljeno kao mjesto

popravke1 samo po
dogovoru sa
investitorom

Ostaci betona

Dozvoljeno u
udubljenjima, nije
dozvoljeno nakupljanje
na veim povrinama

Nije dozvoljeno

Nije dozvoljeno

Ostaci cementa

Dozvoljeno

Dozvoljeno

Dozvoljeno samo po
dogovoru sa
investitorom

KRITERIJUM

Buotina

Tehnologija betona

Natur beton

POVRINA

POVRINA

POVRINA

KLASA 1 (SHK1)

KLASA 2 (SHK2)

KLASA 3 (SHK3)

Rippling

Dozvoljeno

Nije dozvoljeno2

Nije dozvoljeno

Mjesto popravke1

Dozvoljeno

Dozvoljeno

Dozvoljeno samo po
dogovoru sa
investitorom

KRITERIJUM

Popravke na betonskoj povrini trebaju biti vrene samo od strane kvalifikovanog osoblja uz
prethodno definisanje stanja betonske povrine
1

Po dogovoru sa investitorom eventualno dozvoljeno

TEKSTURA (TX)
TX1: Tekstura/Oplatni element
Zahtjevi na betonsku povrinu:
- Zatvorena i preteno ravnomjerna betonska povrina
Projektant nalae slijedee zahtjeve:
-

Cementna pasta koja je iscurila iz anker rupa (<= 10mm iroko, <= 5mm duboko) dozvoljena
Pomjerene anker rupe ( 5mm) dozvoljene
Otisak oplatnih ploa dozvoljen
Nema zahtjeva na plan postavljanja oplate

TX2: Tekstura/Oplatni element

Zahtjevi na betonsku povrinu:
- Glatka, zatvorena i preteno ravnomjerna betonska povrina
Projektant nalae slijedee zahtjeve:
-

Curenje cementne paste iz anker rupa nije dozvoljeno

Dodatni zahtjevi (npr. anker rupe, otisak oplatnih ploa) se detaljno planiraju
Nema zahtjeva na plan postavljanja oplate

TX3: Tekstura/Plan postavljanja oplate

Oekivana struktura oplate na betonskoj povrini se u planu postavljanja oplate moe detaljno
prikazati. Pri tome se uz tekstualno objanjenje zahtijevaju i dodatne naznake od strane projektanta.
Dimenzije oplatnih elementata su odreene tipom i proizvoaem i potrebno ih je preuzeti direktno od
proizvoaa.
Tekstura se definie u zavisnosti od TX1 i TX2.

TXS:
Zahtjevi na teksturu su odreeni prema specifikaciji projektanta.

Tehnologija betona

Natur beton

2. Materijali za izradu natur betona

Povrina natur betona je povrina na koju se polau veliki zahtjevi u smislu izgleda i estetike. Za
realizaciju visokovrijedne povrine ovog betona potrebna je, pored velikog znanja svih uesnika,
visoka preciznost prilikom planiranja i samog izvoenja.

2.1. Agregat
U optem sluaju se pod agregatom podrazumijeva materijal rastresite strukture formiran u vidu
manje-vie istovrsnih estica, odnosno meusobno nevezanih zrna (granula) odreene krupnoe.
Agregat preuzima centralnu ulogu u proizvodnji betona (70%), te od njega zavise sve njegove osobine,
a posebno obojenog betona.
Za natur beton:
Koristiti meavine sa velikim sadrajem sitnih estica
Minimalan sadraj najfinijih zrna kao za pumpani beton
Odabrati optimalnu granulometrijsku krivu
Koristiti zaobljene materijale ako je mogue
Uzeti u obzir razliite boje agregata
Najvei dio agregata se dobija iz prirode, kao na primjer vapnenac, granit, kvarc, porfir i sl.. Boja
agregata, meutim, dolazi do izraaja tek nakon obrade betonske povrine i pri tome, sam agregat, ima
razliit intenzitet boje, u zavisnosti od naina obrade.
Ravnomjeran udio finih estica i sitnog agregata <0,25mm ima poseban znaaj kod farbanog betona.
Posebno pri upotrebi bijelog cementa, boja finih estica i pijeska (zrna 0/2mm ili 0/4mm) igra
znaajnu ulogu. Tako pri upotrebi utog pijeska, finalna betonska povrina ima toplu bijelu boju, dok
pri upotrebi sivog pijeska dobijemo hladnu bijelu boju.

Slika 1. Razliite nijanse agregata

Kod betonskih povrina, koje trebaju biti naknadno obraene, potrebno je prethodno odabrati vrstu i
boju agregata i po mogunosti naruiti agregat dobijen iz jednog nalazita sa to manjom fluktacijom
boje. Pri tome, takoer treba utvrditi da unutar agregata nema elemenata koji putaju boju, kao npr.
pirit.
Prilikom izbora agregata za beton posebnu panju treba obratiti na eventualno prisustvo amorfnog
silicijuma u krupnom agregatu koji moe da bude uzronik tzv. Alkalno-silikatne reakcije u betonu.
Reaktivni alkalno-silikatni sastojci u agregatu su opal (amorfni SiO), tridimit, kristobalit, ronjaci,
vulkanska stakla, hidroliskuni i sl. Ukoliko je u betonu prisutan amorfni silicijum, on pod odreenim
uslovima moe da stupi u hemijsku reakciju sa alkalijama i da dovede do stvaranja takvih produkata
koji u prisustvu vlage poveavaju svoju zapreminu. Usljed ove ekspanzije dolazi do velikih
unutranjih napona u masi beton i do pojave prslina i pukotina, to uslovljava pad vrstoe i dovodi do
postepene destrukcije betona. Da bi ova reakcija uopte bila mogua, pored amorfnog silicijuma i
Tehnologija betona

Natur beton

vode, potrebno je i prisustvo alkalija, a one predstavljaju jednu od komponenata svakog cementa.
Ispitivanja pokazuju da je alkalno-silikatna reakcija mogua samo ako cement sadri vie od 0,5
0.6% alkalija. Ukoliko je u krupnom agregatu prisutno do 5%, a u sitnom do 0,5% alkalno-silikatnoreaktivnih sastojaka takav se agregat moe upotrijebiti bez ikakvih ogranienja.
Sadraj sumpora izraen kao SO3 je ogranien na 1%, dok je sadraj hlorida ogranien na 0,1%. U
prirodnom ljunku (krupni agregat) ne smije da bude prisutno vie od 3% slabih zrna, a dok grudvi
gline u sitnom agregatu smije iznositi najvie 0,5%, a u krupnom 0,25%.

2.2.

Cement

Mada u sastavu betona uestvuje samo sa 10-20%, cement ima vrlo velikog uticaja na svojstva betona.
Cement je hidraulino mineralno vezivo koje se dobija mljevenjem tzv. portland cementnog klinkera vjetakog kamenog materijala koji se stvara peenjem krenjaka i gline.
Izbor cementa koji e se koristiti pri spravljanju betona za odreenu konstrukciju je veoma znaajna i
odgovorna faza projektovanja sastava betona, i u najveem broju sluajeva se vri na bazi tri osnovna
kriterijuma:
vrstoe (klase) cementa,
toplote hidratacije,
hemijske otpornosti.
Na izbor koliine cementa utiu slijedei faktori: zahtijevane fiziko-mehanike karakteristike betona,
uslovi eksploatacije konstrukcije, veliina najkrupnijeg zrna agregata, granulometrijski sastav
agregata, sredstva za transport i ugraivanje betona, itd. Sirovina za proizvodnju cementa se pee do
temperature sinterovanja koja iznosi 1350- 1450C. Na temperaturi sinterovanja dolazi do niza
hemijskih reakcija, od kojih su osnovne one koje dovode do stvaranja klinker minerala. Shematski
prikaz tih reakcija je:

Alkalije koje ulaze u sastav cementa potiu uglavnom iz glinene sirovinske komponente. Ispitivanja su
pokazala da prisustvo alkalija utie na poveanje vrstoe cementa u prva 3 dana, dok u periodu
poslije 28 dana alkalije utiu na usporavanje porasta vrstoe cementa.

Tehnologija betona

Natur beton

BAS EN 197 je svrstao cemente prema vrstoi cementa i sastavu. U standardu su definisani pet
razliitih tipova:
CEM I - Portland cement
CEM II - Portland kompozitni cement
CEM III Cement visoke pei
CEM IV Pucolanski cement
CEM V - Kompozitni cement.
Za izradu natur betona mogua je primjena svih vrsta cementa prema BAS EN 197-1:
portland cement CEM I npr. Normo,
portland cement sa vapnencem CEM II/A-LL npr. Fluvio,
kompozitni portland cement CEM II/B-M (T-LL) npr. Optimo,
bijeli portland cement CEM I npr. Albaro,
cement sa zgurom visokih pei CEM III/B npr. Modero.

Slika 2. Cement razliitih nijansi

Bijeli cement u prahu

Bijeli cementni beton je sjajan arhitektonski materijal. Bilo obian ili pigmentiran, on omoguava
irok spektar boja- od svijetlo bijelih i pastelnih do zasienih boja. Moe biti teksturirani, dezenirani ili
u skoro bilo kojem obliku, omoguavajui arhitekti istinsku kreativnost u svom dizajnu. Mata postaje
arhitektonska stvarnost s bijelim cementom.
Ono to bijeli cement ini tako arhitektonski privlanim je njegova svestranost. Moe se koristiti za:

Beton liven u mjestu

Prefabrikovani beton
Nagibni beton
Popravak i naknadne aplikacije
Zidarstvo i maltere
tuko zavrne obrade.

Bijeli portland cement ima u sutini ista svojstva kao sivi cement, osim boje. Vano pitanje u industriji
kontrole kvaliteta, boja bijelog cementa ovisi o sirovinama i proizvodnom procesu. Metalni oksidi,
prvenstveno eljezo i mangan, utiu na bjelinu i podton materijala. Izraeni su od vrlo niske
koncentracije eljeza (Fe2O3 sadraja <0,1%). Tehnika svojstva cementa moraju se specificirati
prema normi BAS EN 197-1 za vrstu CEM I, a granina vrijednost bjeline i naina kontrole bjeline
uslovljavaju se u projektu betonske konstrukcije.
Dizajn mjeavine za bijele ili obojene betone su formulirane u odnosu na sljedee sastojke, posebno
obraajui panju na rezultirajui uinak na boju:

Vrsta i boja cementa

Vrsta i doziranje pigmenta
Tip i doziranje kemijskih dodataka
Tip, gradacija, boja i istou finog i grubog agregata
Vrsta i doziranje dopunskih cement materijala: kalcinisane gline, zgure, bijele mikrosilike..

Tehnologija betona

10

Natur beton

Preporuuje se uvijek da se razvije dizajn mjeavine i izgrade uzorci prije pokretanja projekta bijelog
cementnog betona. Na taj nain, mjeavine mogu biti rafinisane i poboljane te koritenje materijala
moze biti optimizirano. Izbjegavati netano doziranje cementa, to e pogorati vrstou betona; Paziti
da odnos voda/cement bude to taniji. Visoka vrijednost odnosa e dovesti do smanjene vrstoe i
vee poroznosti; Provjeriti kompatibilnost cementa i hemijskih aditiva koji se koriste; Preduzeti mjere
da bi se izbjegao prijevremeni gubitak vlage betona/maltera, u suhim i toplim vremenkim uslovima;
Preduzeti mjere da se koriste odgovarajui hemijski aditivi kada se radi sa betonom na temperaturama
izvan okvira +50 C do +300 C; Koristiti iste aditive pri proizvodnji bijelog i obojenog betona.
Neispunjen ovaj zahtev e utjecati na hidrataciju i smanjiti prijanjanje;

Primjer cementa za izradu dekorativnih betona je Holcim Lumen cement

Holcim Lumen cement je portlandski cement s dodatkom vapnenca, sadri 80-94%
portlandskog cementnog klinkera i 6-20% prirodnog vapnenca kao glavnih sastojka, te 0-5 % filterske
praine iz procesa proizvodnje portlandskog cementnog klinkera kao sporednog sastojka, zajedniki
mljevenih u kuglinom mlinu uz dodatak industrijskog gipsa dihidrata iz termoelektrane, kao
regulatora vezivanja. Opis svojstava:
mala potreba za vodom
vea sposobnost zadravanja vode i poboljana nepropusnost zbog dodatka visokokvalitetnog
vapnenca
ubrzan razvoj vrstoe
povean razvoj topline hidratacije
svijetla i ujednaena boja
Prednosti:
visoka mogunost zbijanja betona zemljovlane (polusuhe) konzistencije strojnim preama (kod
izrade raznih vrsta betonskih proizvoda)
vrlo dobra obradivost, ugradljivost i pumpanje betona
bolja hidratacija cementa u betonu, vei stupanj hidratiziranih cementnih estica
vea gustoa mikrostrukture betona i vrstoa
visoke poetne i zavrne vrstoe
manja potronja i bolja disperzija pigmenata.
Deklarirani glavni i sporedni sastojci u skladu su s odredbama toaka 5.2. i 5.3. EN 197-1:2005,
paljivo odabrani i ispitani u vlastitom i vanjskim ovlatenim laboratorijima. Kalcijski sulfat dihidrat
visoke istoe kao regulator vezivanja nusproizvod je odsumporavanja dimnih plinova u
termoelektrani i u potpunosti udovoljava zahtjevima toke 5.4. EN 197-1:2005. Radi poboljanja
meljivosti u cement se dozira i 0,03% aditiva koji u potpunosti udovoljava zahtjevima toke 5.5. EN
197-1:2005. Tipina fizikalna i hemijska svojstva:

Tehnologija betona

11

Natur beton

Preporuuje se za:
strojne izrade predgotovljenih betonskih proizvoda kao to su oplonici, vrtni elementi, rubnjaci,
betonske ploe, travni betonski elementi, lomljeni blokovi i drugi dekorativni betonski proizvodi i
elementi
izradu dekorativnih natur betona
izradu prednapregnutih betona
izradu transportnih, pumpanih betona kod izrade inenjerskih visoko nosivih betonskih
konstrukcija.

2.3. Voda
Voda predstavlja neophodnu komponentu svake betonske mjeavine, poto je samo uz njeno
prisustvo mogue odvijanje procesa vezivanja i ovravanja cementa. Pored toga, voda u svjeem
betonu je znaajna i kao komponenta putem koje se ostvaruje potreban viskozitet betonske smjese,
odnosno kao komponenta koja omoguava efikasno ugraivanje i zavrnu obradu betona.
Voda za spravljanje betona ne smije da sadri sasatojke koji mogu nepovoljno uticati na proces
hidratacije cementa, kao ni takve sastojke koji mogu da budu uzronici korozije armature.

2.4.

Hidratacija kao hemijski proces

Glavni hemijski procesi koji se odvijaju nakon mijeanja cementa i vode se mogu prikazati kao:

H = H2O
CH = Ca(OH)2

Tehnologija betona

12

Natur beton

Tijekom

hidratacije od klinker minerala C3S i C2S nastaju hidrosilikat kalcijuma

(trikalcijumsilikat-hidrat), dok se od klinker minerala C3A i C4AF dobijaju
trikalcijumaluminat- hidrat
i trikalcijumferit- hidrat
. Takoer, moe se primjetiti da je
produkt hidratacije minerala C3S i C2S i kalcijev hidroksid Ca(OH)2.
S obzirom da je u cementu gotovo uvijek prisutna odreena koliina sadre, kao rezultat reakcije
izmeu C3A, sadre i vode nastaje mineralna supstanca etringit koja se odlikuje velikom zapreminskom
ekspanzijom. Kristali etringita se razvijaju veoma brzo i stvaraju ljuske oko zrna cementa i na taj nain
oteavaju prodor vode do cementa, te usporavaju proces hidratacije. Bitno je napomenuti da ova
ekspanzija u mjeavini cement- voda nije od naroitog znaaja, poto se poveanje zapremine etringita
vri u okviru jo tene cementne paste. Pored toga, eventualna razaranja formirane krute, igliaste
strukture mogu se zanemariti, stoga to postojeu strukturu vremenom potiskuje silikatna struktura.
Ekspanzivno djelovanje etringita je opasno ako se vri u ovrslom cementnom kamenu, naroito u
sluajevima u kojima je cementni kamen izloen djelovanju sulfata. U tom sluaju se deava
poveanje zapremine etringita i u cementnom kamenu nastaju veliki unutranji naponi, koji uvijek
dovode do razaranja, tj. sulfatne korozije cementa.
Produkti hidratacije klinker minerala se razlikuju i po vrstoi. Glavni nosilac vrstoe su silikati
kalcijuma. Naroito brz prirataj vrstoe imaju produkti klinker minerala C3S, za koga se obino kae
da je nosilac poetnih vrstoa. Mineral C2S ne pokazuje tako brz prirataj vrstoe, meutim, tijekom
vremena, produkti hidratacije ovog minerala izjednaavaju se po vrstoi sa produktima minerala C3S.
Brzina procesa hidratacije zavisi od:
-

finoe mliva (finije estice uzrokuju bru hidrataciju)

koliine vode (nii vodocementni faktor uzrokuje manju brzinu hidratacije)
temperature sredine (via temperatura uzrokuje bru hidrataciju)
mineralnog sastava cementa.

Jedna od vrlo vanih karakteristika hemijskih reakcija koje se odvijaju tijekom hidratacije je
postojanje kalcijum- hidroksida kao produkta hidratacije. Njegov glavni znaaj je u tome da
omoguava mijeanje cementa sa razliitim materijalima koji posjeduju vezivna svojstva. Zbog toga
se danas proizvode cementi kod kojih je cementni klinker samo jedna od komponenti, dok su ostale
komponente dodaci ija se vezivna svojstva aktiviraju zahvaljujui prisustvu kalcijum- hidroksida.
Primjenom razliitih dodatak sa vezivnim svojstvima, poveana je hemijska otpornost cementa .
Dakle, u bilo kojem stadiju hidratacije, ovrsli cement se sastoji od cementnog gela sa gelskim
porama, kristala kalcijum- hidroksida, od neistoa, nehidratisanih dijelova cementa i ostataka vode
koja se zadrava u kapilarnim porama.

Tehnologija betona

13

Natur beton

Shematski prikaz pora.

Uproteni model strukture cementne paste:
1. Crne take predstavljaju estice gela
2. Meuprostori su pore u gelu
3. Prostori oznaeni sa C su kapilarne upljine
Poto je veina produkata hidratacije koloidne prirode, to se specifina povrina vrste faze, tijekom
procesa hidratacije, poveava, pa velika koliina vode biva apsorbovana na toj povrini. Ako je
kretanje vode prema esticama onemogueno, hemijskim reakcijama dolazi do potronje te vode i tako
relativna vlanost cementa opada. Budui da se gel moe formirati jedino u prisustvu vode, u ovom
sluaju e doi do sporijeg razvoja hidratacije, u odnosu na cement koji se uva u vlanoj sredini.
Meutim, ako je vodocementni faktor vei od 0.4, onda je koliina vode dovoljna da omogui pravilnu
hidrataciju.

Struktura kontakta cementa i agregata

Podruje kontakta cementa i agregata mnogo utie na zajedniko djelovanje ove dvije
komponente betona. To podruje predstavlja tanki sloj cementnog kamena na kontaktu sa
povrinom zrna kamenog agregata. irina kontakta iznosi 0.03- 0.06 mm i po svom sastavu i
svojstvima se mnogo razlikuje od ostatka cementnog kamena.

Kontaktna zona izmeu agregata i cementa

Tehnologija betona

14

Natur beton

Spoj agregata i cementa najvie zavisi od jednog od osnovnih produkta hidratacije- Ca(OH)2.
On se u velikim koliinama taloi na povrini agregata i tu jednim dijelom kristalizira, a
drugim prelazi u CaCO3, koji se takoer javlja u kristalnom obliku. Na osnovu ovih produkata
formira se veza izmeu agregata i cementa. Ovi produkti uslovljavaju pojavu van der
Waalsovih sila, tj. osnovnog faktora adhezije izmeu cementnog kamena i zrna agregata [3].

Taloenje Ca(OH)2 u tranzitnoj zoni

Kontaktni sloj ima neto veu poroznost od ostatka mase cementa, to uslovljava veu vodopropusnost
u odnosu na cement i agregat. Lokalna zapreminska koncentracija kapilarnih pora u kontaktnoj zoni je
vea nego u ostatku cementnog kamena, te kroz nju prodire voda.
vrstoa spoja mnogo zavisi od prirode agregata, od njegove eventualne poroznosti, kao i od istoe
povrine zrna. Ta veza najvie utie na:
-

vrstou betona
vodonepropusnost
otpornost na djelovanje mraza
termiku stabilnost.

U sluaju da doe do zaprljanosti povrine zrna agregata glinenim filmom kod rijenog agregata ili
prainom kod drobljenog agregata, vrlo mali broj kristala cementa sraste sa povrinom kamena, te
kontaktna zona postaje veoma propusna. U ovakvim sluajevima vrstoa betona raste samo do
odreene granice, nakon ega poinje stagnirati, to je prikazano na slici.

Tehnologija betona

15

Natur beton

Promjena vrstoe usljed zaprljanosti povrine zrna agregata

Dakle, kontaktni sloj je najslabiji dio zbog:

-

slabije strukture cementnog kamena u toj zoni

mikropukotina nastalih prije poetka djelovanja vanjskog optereenja i zbog sprijeenih
deformacija od skupljanja
upljina koje nastaju zbog izdvajanja vode.

Svojstva kontaktnog sloja se mogu poboljati upotrebom mineralnih dodataka (silicijske

praine, leteeg pepela) kojima se smanjuje poroznost kontakta agregata i cementa, kao i
koliina kalcijevog hidroksida.

Tehnologija betona

16

Natur beton

2.5. Dodaci betonu

Dodaci su oni sastojci u betonu koji se osim portland cementa, agregata i vode, dodaju u
mjeavinu neposredno prije ili tokom mijeanja. Najei dodaci su uvlaivai vazduha, sredstva za
smanjenje vode, akceleratori, mineralni dodaci (pucolani), i repelenti vode. Svaki tip dodatka ima
drugaiji uinak na boju i pojavu betonskog proizvoda.
Aditivi utiu na osobine betona svojim hemijskim ili fizikim djelovanjem. U mjeavinu natur betona,
najee se dodaju plastifikatori i superplastifikatori.
Dodaci za smanjenje koliine potrebne vode u betonu, zadravajui visok nivo obradivosti. Smanjenje
vode poveava vrstou betona. Ovi aditivi smanjuju i pore na povrini. Smanjena poroznost smanjuje
rasprenje svjetlosti, to rezultira tamnijom bojom.
Plastifikatori su dodatna sredstva koja poboljavaju obradljivost odnosno ugradljivost betonske
mjeavine smanjenjem povrinskog napona vode. Oni smanjuju potrebu za vodom i omoguavaju
veu vrstou betona. Smanjujui povrinski napon vode uslijed ega nastaje bolje kvaenje agregata,
oni podstiu potpuniju finu raspodjelu cementa i time smanjuju trenje izmeu vrstih estica, tj.
njihovu bolju pokretljivost, a samim time i bolju obradljivost betona. Doziraju se u koliini 0,2 do 3%
u odnosu na masu cementa.
Prilikom upotrebe bijelog cementa, potrebno je koristiti aditive svijetlih boja kako ne bi dolo do
promjene traene finalne boje betona.
Aeranti se koriste za poboljanje otpornosti na dejstvo mraza (smrzavanje/odmrzavanje) stvaranjem
mikroskopskih vazdunih praznina. Ovi aditivi u strukturi betona formiraju mjehurie (globule)
vazduha reda veliine 0,01 do 0,3 mm. Ravnomjerno rasporeeni unutar mase betona meusobno
odstojanje mjehuria ne prelazi 0,25 mm. Na povrini betona, to dovodi do poveanja rasprenja
svjetla, to opet rezultira svjetlijom bojom betona. Mjehurii vazduha prekidaju mreu finih kapilara u
cementnom kamenu, pa se na taj nain s jedne strane smanjuje kapilarno upijanje vode, a s druge
strane, ukoliko doe do smrzavanja unutar mase betona, dobija prostor za nesmetano irenje leda ime
se eliminiu unutranji naponi koji dovode do destrukcije betona. Drugim rijeima, putem mjehuria
uvuenog vazduha u betonu se stvara rezervna zapremina vazdunih pora koja je najee za oko 20 %
vea od zapremine zamrznute vode, a kako optimalan procenat uvuenog vazduha obino iznosi 4-6 %
u odnosu na ukupnu zapreminu betona, poveanje otpornosti betona na dejstvo mraza podrazumijeva
istovremeno i smanjivanje njegove vrstoe. Razlozi za ovo lee u injenici da mjehurii vazduha u
svjeem betonu igraju i ulogu plastifikatora, pa se time smanjuje potreba za vodom i nadoknauje
eventualni gubitak vrstoe prouzrokovan poveanom poroznou. Aeranti pripadaju kategoriji
povrinski aktivnih materija i grupi smolastih organskih jedinjenja. Doziraju se u vrlo malim dozama
0,5-1% u odnosu na masu cementa.
Akceleratori su aditivi koji se dodaju u beton s ciljem smanjenja vremena postavljanja i poveanja
visoke rane vrstoe. Dodavanje akceleratora obino rezultira tamnijom bojom zbog rane postavke
betona, i zbog toga, donekle smanjuje anse za eflorescenciju. Kao akceleratori najee se koriste
alkalni silikati i aluminati a u posljednje vrijeme i trietanolamin ( u koliini od 0,1 % u odnosu na
masu cementa). Najpoznatiji i najee upotrebljavan je kalcijum hlorid (CaCl) koji ne utie bitno na
vezivanje cementa koliko na ubrazan proces ovravanja. U koliini od samo 0,2 % u odnosu na
masu cementa u prvih 7 dana omoguava brzi porast a pri najveoj dozvoljenoj dozi od 2%
omoguava da se za 7 dana dobiju vrstoe koje odgovaraju vrstoi betona nakon 28 dana.
Tehnologija betona

17

Natur beton

Pucolani su dodaci koji se koriste za poveanje obradivosti i zamijenu cementa. U principu, pocolani
su laki i finiji od portland cementa, to rezultira svijetlijom bojom betona. Odreeni pucolani,
meutim, mogu se ponaati kao plastifikatori. Ovaj plastifikator uinak moe dozvoliti smanjenje
koliine vode koje opet uzrokuje tamniju boju betona.
Repelenti vode smanjuju vodopropusnost betona. U principu, ne postoji nikakav utjecaj na boju
betona.
Tip dodatka
Aeranti

Plastifikatori

Akceleratori

Materijal
Soli od smole drveta
Neki sintetiki deterdenti
Soli sulfonatne lignine
Soli naftnih kiselina
Soli proteinskih materijala
Masne i smolaste kiseline i
njihove soli
Alkydbenzene sulfonati
Lignosulfonati
Hydroxylati
karboksilne
kiseline
(takoer
imaju
tendenciju da uspori set, tako
da akcelerator se dodaje)
Kalcij-klorid
trietanolamin

Pucolani

Prirodni pucolani (klasa N)

Fly Ash (klasa F i G)
Drugi materijali (klasa S)

Repelenti
vode

Stearati kalcija, aluminija,

amonijaka, ili butil
Petroleum masti ili ulja
Rastvorljivi kloridi

Efekti

Uticaj na boju

Poboljana izdrljivost

Svjetlije boje

Smanjuju
potrebnu Poetkom
tamnija;
koliinu vode (za datu smanjen efekt boje u
konzistenciju)
kasnijoj fazi
Ubrzava postavljanje i
razvijanje
rane
vrstoe
Smanjeni trokovi;
poboljana
ugradljivost
i
obradljivost

Tamnija boja

Smanjuje propusnost

Mogua tamnija boja

Tipino osvjetljava, ali

moe potamniti zbog
plastifikator uinka;
svojstvena boja utjee
i na konanu boju.

2.5.1. Mineralni dodaci betonu

2.5.1.1.

Pigmenti

Dodavanjem pigmenata, prema BAS EN 12 878:2007, u betonsku mjeavinu mogue je uticati na

finalnu boju cementnog kamena.
Pigmenti su suhe obojene materije, nosioci boje, u obliku praka mineralnog (prirodnog), organski ili
neorganski, ili sintetikog porijekla, nerastvorni u vodi, uljima i drugim rastvaraima, zbog ega boje
sa njima daju neprozrani premaz.
Mineroloka svojstva pigmenata
Minerali eljeznog oksida koji formiraju veinu sastojaka pigmenta su hematit, magnetit, getit,
magenit, lepidokrokit. Limonit, koji se esto koristi za opis pigmenata, je hidratizirani eljezni oksid
slabe kristalnosti te se najvie sastoji od getita i lepidokrokita. Hematit i magnetit su dva stabilna
Tehnologija betona

18

Natur beton

eljezna oksida. Obje se strukture sastoje od slojeva kisikovih iona, ali je sloj koji predstavlja spajanje
nizova u hematitu esterokutan/heksagonalan i zatvoren, dok je forma estica magnetita kockasta i
zatvorena. Magnetit moe preuzeti viak hematita u svoju strukturu te kakvou promijeniti u magemit,
etverokutnu formaciju hematita, te tako tvori krutu otopinu spinalne strukture. Magemit je polu
stabilan te se mijenja u hematit tijekom zagrijavanja na temperaturi izmeu 200 i 700 C. Magnetit je
stabilan na temperaturi zraka iznad 1,388 C, a ispod te temperature hematit postaje stabilni eljezni
oksid. Prilikom isuivanja getit daje hematit, a lepidokrokit daje magemit. Meu etiri glavna
pigmenta eljeznog oksida, oker sadri najvie limonit te je zato karakteristine ute boje.
Dehidracija mijenja limonit u hematit te mijenja boju iz ute u crvenu. Umbra je uta ili uto-smee
boje radi mijeanja utog eljeznog oksid hidrata i crnog mangan oksida, uobiajeno izmeu 10-15 %.
Kalcinizira se na temperaturi od 250 do 425 C, te tada umbra mijenja boju od ute prema tamno
smeoj radi eljeza i mangana. Siena se najvie sastoji od getita te FeO3 u 60% te od male koliine
(1-2%) manganskog oksida. Kalcinifikacija mu mijenja boju od ute i uto- naranaste na crveno
smeu. Prirodno crvena, kao to je perzijska crvena i panjolsko crvena, je karakteristina radi velike
zastupljenosti hematita, 90% FeO3. panjolska crvena je proeta smeom bojom, dok je perzijska
crvena ista. Sintetiki pigmenti eljeznog oksida su postali izuzetno bitni zbog iste boje,
konzistentnih svojstava te snage. Oni se proizvode u crvenoj, utoj, naranastoj i crnoj boji koji
odgovaraju hematitu, getitu, lepidokritu i magnetitu. Smei pigmenti se obino dobivaju od crvenih,
utih i crnih pigmenata. Koriste se tri glavne metode za proizvodnju sintetskog pigmenta eljeznog
oksida:
Reakcija eljeznih spojeva za crvene, crne i smee pigmente
Taloenje i hidroliza luina eljeznih soli za ute, crvene i naranaste i crne pigmente
Redukcija organskih komponenti za crne, ute i crvene pigmente.
Pigmenti posjeduju odreenu boju, tj. oni su sposobni da selektivno reflektuju zrake dnevne
svjetlosti. Kada na pigment padaju svjetlosni zraci, dio zrane energije se apsorbuje, a drugi se
reflektuje, bojei pigment u boju reflektovanih zraka. Pigment koji reflektuje gotovo svu svjetlost koja
pada na njega smatra se bijelim, a pigment, koji apsorbuje svjetlosne zrake koji padaju na njegacrnim. Hemijski sastav pigmenta odreuje njegove glavne osobine i smatra se jednim od glavnih
pokazatelja za ocjenu osobina i kvaliteta pigmenata. Po hemijskom sastavu pigmenti treba da
ispunjavaju sljedee zahtjeve:
da su hemijski inertni u odnosu na druge kompozicije boje i lakova,
da su nerastvorni u organskim rastvaraima i vodi,
da su otporni na djelovanje alkalija,
da posjeduju odgovarajuu termiku stabilnost, min. 150 C za neorganske pigmente i min.
100 C za organske,
da sadri minimalne koliine soli rastvorne u vodi.
U crvene pigmente eljeznih oksida spada niz pigmenata sa nijansama od narandasto crvene do
ljubiasto crvene i sastoje se uglavnom od oksida trovalentnog eljeza. Oni posjeduju visoku
intenzivnost boje, dobru sposobnost razlivanja (6...8 g/m2), otporni su na svjetlost i alkalije, a
rastvorljivi su u mineralnim kiselinama. Potrebna koliina pigmenta koja se dodaje u betonsku smjesu
se odreuje traenom bojom i ekonomskom opravdanou. Poveanje koliine pigmenta u prvoj etapi
dovodi do linearnog poveanja intenzivnosti obojenja. Daljim poveanjem koliine pigmenta nastupa
momenat, kada se boja prestaje mijenjati, sa iole znaajnijom promjenom intenzivnosti. Na taj nain,
poveanje koliine upotrebljenog pigmenta postaje od tog momenta ekonomski nepovoljnim.
U sluaju korienja pigmenta sa niom sposobnou bojenja, granica zasienja se dostie
dodatkom znaajno vee koliine pigmenta, meutim, porast koliine pigmenta u betonu iznad 5 %
moe da dovede do suvinog poveanja sitne frakcije, poveanja potrebe za vodom betonske smjese i
pogoranja tehnolokih osobina betona (smanjenja vrstoe, otpornosti na mraz itd.).
Za slabo obojeni beton, pastelnog tona sa korienjem bijelog cementa dovoljno je 12 kg
pigmenta na 100 kg cementa. Za srednju intenzivnost obojenja 34 kg pigmenta na 100 kg cementa.
Tehnologija betona

19

Natur beton

Za intenzivno obojenje 56 kg pigmenta na 100 kg cementa. Za crne i mrke pigmente su

karakteristine donje oblasti navedenih cifara, a za ute, zelene i naroito plave gornje. Za crvene
betone su karakteristine srednje vrijednosti iz navedenog dijapazona.
Pigmenti su, zavisno od boje, 10-20 puta manji od zrna cementa, te zbog toga imaju puno veu
specifinu povrinu, zbog ega potrebna vrlo mala koliina pigmenata za postizanje eljene boje.
Pigmenti su veinom sintetiki proizvodi, kao npr. neorganski oksidi eljeza, kobaltplava, oksid
hroma, titandioksid, a... Dananja industrija je u stanju proizvesti gotovo sve nijanse i palete boja,
tako da je mogue dobiti razne vrste finalnog betona.Vano je jo napomenuti, da prilikom primjene
bijelog cementa, pigmenti dolaze vie do izraaja, te je u tom sluaju potrebna manja koliina
pigmenata.
Utjecaj na svojstva i vrstoe betona moe se suditi na osnovu svojstva pigmenta; njihova apsolutna
finoa (specifina povrina), i posljedica iste potranja za vodom. Ostali utjecaji su sigurno iskljueni
sve dok su pigmenti inertni to se tie hidratacije cementa i cement-agregat interakcije. Ako se
testiraju vrstoe betonske mjeavine s poveanjem pigmenta, smanjena vrstoa na pritisak i vrstoa
na savijanje e se uoiti ako se, s dodatkom pigmenta, voda takoer doda da odrava ugradljivost.
Razlog za smanjenje vrstoe, meutim, nije dodatak pigmenta, nego dodavanje dodatne koliine vode
za odravanje ugradljivosti. No, ve je poznato da povean vodocementni faktor rezultira smanjenjem
vrstoe.
Izbor pigmenta je od velike vanosti za kvalitetu krajnjeg proizvoda. Godine posmatranja
obojenog betona izloenog razliitim klimatskim uvjetima irom svijeta pokazala su da anorganski
pigmenti eljeznog oksida imaju prilino dobra svjetlo-otporna svojstva. Moderna proizvodnja
objekata i uspostavljen sistem kvaliteta postavlja standarde za proizvodnju anorganskih pigmenata u
betonu. Zahtjevi koji se postavljaju na pigmente za bojanje betona su obavezni da izdre agresivne
napade jakih alkalnih cementih pasti. Oni takoer moraju biti i stabilni na vremenske uslove,
nerastvorljivi mjeanjem u vodi i mora postati vrsto integriran u betonskoj matrici za vrijeme obrade.
Anorganski pigmenti, naroito eljezni oksid pigmenti su posebno pogodni za ovo.
Zbog izuzetne vanosti uticaja izbora pigmenta na svojstva betona, uzet je primjer upotrebe
crvenog mulja kao pigmenta u proizvodnji betona.
Crveni mulj kao pigment u proizvodnji betonskih elemenata otpadni produkt u proizvodnji
glinice se po svojim fizikim i hemijskim karakteristikama moe koristiti kao pigment u proizvodnji
betonskih elemenata i fasadnih boja. Meutim, potronja crvenog mulja u odnosu na klasine oksidne
neorganske pigmente je najmanje trostruko vea za postizanje istog intenziteta boje. Poto porast
koliine pigmenta u betonu moe da dovede do poveanja sitne frakcije i potrebe za vodom u
betonskoj smjesi, te pogoranja tehnikih osobina betona (smanjenje vstoe, otpornosti na mraz itd.),
potrebno je eliminisati taj negativni efekat uvoenjem u crveni mulj odreenih dodataka. To se moe
postii dodatkom odreene koliine hlorovodonine kiseline za neutralizaciju alkalnog rastvora mulja
i stvaranje CaCl u reakciji sa kreom sadranim u njemu, koji slui kao ubrziva vezivanja i
ovravanja betonske smjese. Betonski materijali bojeni tako tretiranim crvenim muljem pored
poveane vrstoe posjeduju i vei intenzitet boje. Crveni mulj predstavlja gustu suspenziju silikata,
alumosilikata i oksida metala, nerastvornih u vodi. Sastav crvenog mulja zavisi od sastava preraenog
boksita i postupka prerade. Kako je poznato, boksiti predstavljaju rudnu stijenu, koja se uglavnom
sastoji od aluminijum hidroksida, oksida i hidroksida eljeza, oksida titana, minerala silicijum
dioksida. Upravo ti oksidi, natrijumova luina, vezana vlaga, a takoe i naknadno doziran u tehnoloki
ciklus kalcijum oksid odreuju sastav mulja. Mineraloki sastav crvenog mulja je dosta sloeniji u

Tehnologija betona

20

Natur beton

odnosu na polaznu komponentu boksita, a nastao je hemijskom reakcijom izmeu minerala boksita,
natrijumove luine i krea u autoklavima.
Mineraloko-fazni sastav mulja
eljezni oksid je u boksitu prisutan uglavnom u obliku minerala hematita, hidrohematita, hematogela,
getita i alumogetita, dok su u crvenom mulju identifikovani samo hematit i alumogetit.
Hematit FeO3. Teoretski hemijski sastav hematita u % je: Fe 69,94 i O 30,06, ali su obino u
obliku primjesa prisutni titan, magnezijum, hrom, sumpor, aluminijum, a takoe i voda do 8 % (mol).
Hematit ima gustinu od 5,0 5,3 g/cm, tvrdou 5,5 6 (po Mosovoj skali), boju mrkocrvenu.
Visoka vrstoa i ugueni oblik kristala pogoduju tome, da kod mokrog mljevenja boksita on
neznatno disperguje i praktino zadrava dimenzije svojih kristala. Smatra se, da se hematit u
Bajerovom procesu na uobiajenoj temperaturi rainjavanja od 240 C i koncentracijom luine,
manjom od 300 g/l, javlja balastnim mineralom i prelazi u crveni mulj. Hidrohematit i hematogel u
uslovima autoklavnog rainjavanja na temperaturi iznad 210 C postepeno dehidratiu sa stvaranjem
finodisperznih estica bezvodnog eljeznog oksida. Pretpostavlja se da je taj proces nepovratan.
Takoe i getit na rainjavanju daje hematit. Za Bajerove muljeve je uloga hematita izuzetno znaajna.
Taj mineral ima najveu gustinu i po pravilu, najvee dimenzije estica sa neznatnom specifinom
povrinom 15 m/g, to bitno utie na brzinu taloenja i uguenja u sistemu ispiranja. Hematit
uglavnom odreuje agregatnu stabilnost muljeva, poto je elektrokinetiki potencijal njegovih estica
u alkalnoj sredini blizak nuli. S obzirom da su ostale faze mulja negativno naelektrisane i imaju manje
dimenzije, hematit se javlja kao centar agregacije. U uslovima muljnih deponija hematit je stabilan.
Alumogetit, AlxFe1-x(OOH).
Alumogetit predstavlja varijetet getita- FeOOH u kojem do 30 mol. % moe biti izomorfno
zamjenjeno dijasporom (AlOOH).
Ostali minerali i mineralne faze u crvenom mulju ne poboljavaju kvalitet crvenog pigmenta, nego
ak i obaraju njegovu vrijednost, ili kao bezbojno punilo, ili kao pigment bijele boje.
U njih spadaju: natrijum hidroalumosilikati (NHAS), hidrogranati, bemit AlOOH, hidrargilit
Al(OH)3, kvarc - SiO, anatas TiO.
Granulometrijski sastav i specifina povrina mulja zavise od etiri osnovna faktora: finoe
mljevenja boksita; hemijskog dispergovanja njegovih dijelova u procesu autoklavnog rainjavanja;
dimenzija estica , koje se pri tom stvaraju; te agregacije estica mulja u procesu pranja i uguenja
pod uticaj koagulanata i flokulanata. Hemijsko dispergovanje u procesu autoklavnog rainjavanja
dovodi do znaajnog usitnjavanja niza faza. Naprimjer, estice alumogetita se smanjuju od 10 - 20 m
na nekoliko mikrometara. Stvaranje novih faza, prvenstveno natrijum hidroalumosilikata i
hidrogranata , dovodi do poveanja polidisperznosti mulja i do nehomogenosti fazno mineralokog
sastava njegovih frakcija. Mineraloki sastav razliitih granulometrijskih frakcija mulja se razlikuje.
Krupne frakcije disperznog mulja od 100250 m se sastoje od kvarca, hematita i kalcita, u frakciji od
50 100 m preovlauju getit i alumogetit, a u frakciji od 1050 m su prisutni hematit,
alumohematit, alumogetit, hidrogranati. Sitne frakcije (ispod 10 m) su predstavljene
hidroalumosilikatima (alkalni i aluminatni sodaliti, nozean ili kankrinit), hidrogranatima, karbonatima,
alumogetitom, disperznim hematitom, silicijum dioksidom, rutilom. Karakteristika raspodjele estica
po krupnoi u crvenom mulju daje mogunost razdvajanja mulja u hidrociklonima, sa obogaivanjem
pjeskovite frakcije eljezom, a prakaste silicijum dioksidom i alkalijama. Crveni muljevi su skloni
agregatizovanju, zbog ega se njihov realni disperzni sastav i stvarni agregatni sastav razlikuju.
Glavninu sastava muljeva ini hematit sa kristalima od 30 40 m. estice takve krupnoe su
Tehnologija betona

21

Natur beton

sposobne da formiraju agregatizovane komplekse sa dimenzijama agregata od 50 120 m. Podaci

sedimentacione analize su pokazali, da u crvenim muljevima sadraj estica prenika ispod 20m
premauje 90 % .
Priprema crvenog mulja kao produkta
Prvi postupak koji je potreban za pripremu crvenog mulja kao pigmenta za izradu obojenih
betonskih proizvoda, prije isporuke potroaima, je neutralizacija slobodne natrijumove luine
ispiranjem rastvorom sone kiseline tj. smanjenje pH vrijednosti mulja. To je potrebno da bi se
sprijeilo uvoenje u beton dopunske koliine alkalija, pored one ve postojee u cementu. Sadraj
alkalija u cementu varira od 0,5 1,2 %, a u pojedinanim sluajevima iznosi i do 2 %, to moe
dovesti do korozije i degradacije betona u sluaju postojanja u sastavu punila reakciono sposobnog
silicijum dioksida, tj. do tzv. silikatno-alkalne reakcije. Sadraj alkalne komponente mulja u obliku
natrijum alumosilikata ne uestvuje u reakciji, zbog njegove hemijske postojanosti i nerastvorljivosti u
vodi. Treba naglasiti da poto se radi o maloj koliini luine za neutralizaciju, dodata koliina rastvora
sone kiseline nee smetati, nego ak pozitivno utie na ubrzavanje ovravanja cementa (reakcijom
sa CaO u cementu stvara se CaCl- najpoznatiji ubrziva vezivanja). Mora se voditi rauna da koliina
kiseline ne premai 2,5 % u odnosu na teinu cementa, poto se tada uoava pad vrstoe betona na
mjesenom nivou.
Koje nijanse pigmenata se mogu proizvoditi?
Na bazi eljeznog oksida pigmenti obino koriteni u betonu pokrivaju sve od najpopularnijih boja.
Nijanse su orijentirane na zemljane boje kao to se pojavljuju u prirodi, i tako skladno uklapaju u
okoli:
Crvena: ukasta do plaviasta crveno
uta: zelenkasto do crvenkasto uta
Smea: svjetlo do tamno smea / crvena smea
Crna: tamno sive do ugljen
Osim toga, bijele, zelene i plave boje se mogu proizvoditi, ali ove nijanse zahtijevaju razliite vrste
pigmenta. ista boja, kao to je uta, moe se postii pomou bijelog cementa.

Uticaj boje cementa

Svi betonski proizvodi sadre cement, i boja cementa strahovito utie na konanu boju proizvoda.
Cement djeluje kao vezivo izmeu pijeska, agregata, i pigmenta u betonu. Cement i pasta koja se
stvara kada se doda voda, ukljuuje i vee pigment estice u proizvod i spreava ih da budu isprani.
Najea boja cementa je siva. A poto siva boja umanjuje sjaj bilo koje boje koja se koristi, to je
nemogue dobiti mnogo svijetle ili pastelne boje koristei sivi cement. Sivi cement najbolje radi s
tamnijim bojama kao to su tamno smee, crne, sive, i jo mnogo crvene.

Tehnologija betona

22

Natur beton
4 % Bayferrox 920

4 % Bayferrox 110

4 % Bayferrox 318

Sivi cement

Bijeli cement

Slika 3. Interakcija sivog i bijelog cementa sa razliitim nijansama Bayferrox

Ako je pigment crni, praktino nema razlike izmeu proizvoda od bijelog ili sivog cementa. S tamno
smeim i crvenim pigmentima, razlika je blaga, ali sa utim i zelenim pigmentima, razlika postaje vrlo
izraena. to svjetlije i istije su eljene nijanse, vea je ovisnost o bijelom cementu. Vano je biti
svjestan da sivi cement moe osjetno varirati u boji od svjetlo do tamno sive. Kada se mijenja klasa
cementa ili dobavljai, esto se deava da postoje razlike u prirodnoj boji cementa, to moe imati
znatan utjecaj na konanu boju betonskih proizvoda. Kada se koristi bijeli agregat sa bijelim
cementom i pigmenti, ak i svjetlije nijanse su mogue. Stoga, kako bi se smanjio rizik od
nedosljednosti boje na istom projektu, koriste se isti cement dobavljai i tipovi cementa. Pri svakoj
promjeni dobavljaa, ili vrste cementa, vano je shvatiti da e se konana boja vjerojatno promijeniti.
Uticaj boje cementa na boju betona

Bijeli cement
Sivi cement

Slika 4. Uticaj boje cementa na boju betona

Kod obojenih betona, pigment estice su netopive i kao to je spomenuto, 10-20 puta finije od
cementa. Budui da je cement "ljepilo" koje dri komponente betona zajedno, takoer dri i pigment u
mjestu. A poto se iznos pigmenta koji e se dodati betonu odreuje (u procentima) od ukupne teine
cementnih materijala, porastom koliine cementne paste raste i koliina pigmenta i konane boje
betonskog proizvoda. Ako je iznos dodatog pigmenta konstantan, a koliina cementa varira, beton sa
viim sadrajem cementa e imati manje zasienih boja. Briljantne, sjajne nijanse, poput onih od boje
ili plastike, ne mogu se postii u betonskim proizvodima, zbog sastava i svojstvene prirode betona.
Nadalje, glatke povrine plastika reflektiraju svjetlost drugaije od betona, to doprinosi njihovom
sjajnijem izgledu.

Tehnologija betona

23

Natur beton

Uticaj sadraja cementa na boju betona

Slika 5. Uticaj sadraja cementa na boju betona

Uticaj boje agregata

Pored cementa, svi betonski proizvodi sadre i pijesak i agregat, a njihova boja ima uticaj na
konane boje proizvoda jer predstavljaju najvei dio betona. U proizvodnji obojenog betona i/ili
betonskih proizvoda, estice agregata pokriva pigmentna cementna pasta. Mogue je da zrna agregata
intenzivne boje ne bivaju potpuno pokrivena, to rezultira u boji finalnih proizvoda koji su zaraeni
prirodnom bojom agregata. Dok je ovaj efekat vrlo oigledan, to postaje posebno vidljivo kada krajnji
proizvod izloen atmosferlijama i eroziji povrine izlae estice agregata. Ono to emo tada vidjeti je
mijeana nijansa koju ine boja cementne paste i izloeni agregat. Kao i boja cementa, prirodna boja
pijeska ima jako oznaen uinak na svijetle boje betona (npr. uta, zelena) nego na tamni beton (npr.
smea, crna). U svakom sluaju, kao i kod cementa u boji, prirodna boja agregata ima vei uinak na
beton koji je bio obojen s niskom dozom pigmenta nego sa viim koncentracijama pigmenta. Mjera u
kojoj je pogoena boja pijeska i agregata ovisi o dizajnu mjeavine. Ako je omjer cementa i agregata
1:10 ili vei, vie tih estica e biti izloeno na povrini betona i neobojeni cementnom pastom.

Uticaj boje agregata na boju betona

Slika 6. Razliite boje agregata

Uticaj vode na boju

Kada se pokuavaju proizvesti jedinstvene nijanse pigmentiranih betona, vano je paljivo pratiti
koliinu vode koja se dodaje u mjeavinu, te sadraj vlanosti sirovina, posebno pijeska. Ne samo da
visoki vodo-cementni faktor ima tetan uinak na vrstou betona, takoer ini da proizvod izgleda
svjetlije. Zato je to istina? Razmislite o tek nasutoj ai piva. Na vrhu ae je bijela pjena, dok je
Tehnologija betona

24

Natur beton

ostatak ae ispunjen pivom koje ima zlatno-utu boju. To je zato to se pjena sastoji od mnogo malih
mjehuria zraka koji raspravaju svjetlost inei pjenu vrlo svijetlom. Slino tome, u betonskom
proizvodu, viak mijeane vode isparava na povrinu i ostavlja iza sebe mnoge fine pore ili upljine poput pjene u pivu - koji ishode svjetlom bojom betona. Dakle, vei vodocementni faktor rezultira
svjetlijim bojama. Shodno tome, svi proizvoai betonskih proizvoda moraju paljivo pratiti koliinu
umijeane vode i vlanosti agregata kako bi se osigurala konzistentna boja u svojim proizvodima.

Uticaj vodo-cementnog faktora na boju

betona

Neobojeni
2% Bayferrox 130
4% Bayferrox 130

Slika 7. Uticaj vodo-cementnog faktora na boju betona

Dostupni oblici pigmenata

Decenijama, pigment kao prah je jedini oblik pigmenta na raspolaganju. irom svijeta, prah je
najee koriten oblik pigmenta, jer je dostupan u irokom rasponu boja, i ekonomske prednosti ine
ga privlanim. Puder je, meutim, pranjav i ne tee slobodno.
Danas, proizvoai betonskih proizvoda imaju i druge opcije. Pigment se moe kupiti kao preproizvedena tekuina, neprakasti proizvod koji se moe automatski mjeriti. Meutim, trokovi
(dostava vode je skupa), dostupnost, trokovi koloracije, smrzavanja i isparavanja su problemi koji
ograniavaju njihovu upotrebu. Najnoviji oblik pigmenta omoguava mjerenje pigmenta pneumatski i
vrlo precizno u mikseru u suhom stanju. U poetku su bile granule u spreju: mnoge estice praha
kombinovane u pigmentne sfere. Zatim 1997, uvedena je i patentirana druga generacija ovih
pigmenata, pod nazivom Bayferrox C. "C" je za "zbijene" sfere. Bayferrox C je tean, niskog
otpraivanja, i nepravilnog oblika granula, pogodan je za cementne aplikacije.

Odreivanje relativne snage nijansiranja Bayferrox pigmenata

Pigmenti u beton se dodaju prema teini. Ta teina se odreuje kao postotak teine cementnih
materijala u mjeavini, obino 3 ili 4%. Nisu svi pigmenti onakvi kakvi izgledaju. U svom suhom
stanju, boja moe izgledati da je identina, ali s obzirom da se pigment nikad ne koristi, bez mijeanja
u neto, kao to je beton, nikada ne bi trebalo procijeniti pigment sam po sebi. Ova razlika u boji
pokazuje snagu (intenzitet) nijansiranja dva pigmenta.

Tehnologija betona

25

Natur beton

Pigment B

Glineni puder

Pigment

3%

Pigment A 3%

10 %

Slika 8. Intenzitet nijansiranja dva pigmenta A i B

Na primjer, na slici iznad, dva crvena praha izgledaju gotovo identino. Na lijevoj strani je prah
glinene cigle a na desnoj strani je standardni Bayferrox crveni pigment. Ali, kada se ovi "pigmenti"
mjeaju u betonu u koliini od 6% pigmenta, razlika je rezultirala znaajno drukijom bojom. U
narednom primjeru, u odnosu pigmenta "A" i pigmenta "B" kod 3% pigmenta, napravljena su tri
razliita plonika. Obratite panju na dva plonika koristei pigment A, jedan sa 3% i drugi sa 10%
pigmenta. Sada usporedite ove rezultate sa jednim napravljenim sa 3% pigmenta B.
Usporedba pigmenata sa niskom i jakom
snagom nijansiranja

Slika 8. Usporedba pigmenta sa niskom i jakom snagom nijansiranja

Sa 3 % oba pigmenta, boje izgledaju potpuno drugaije. Ali, kada se koristi 10% pigmenta A, ta boja
je slina onoj dobijenoj koristei samo 3% pigmenta B. Dakle, jaina pigmentiranja pigmenta B je via
(3x) nego jaina pigmentiranja pigmenta A. Iako moe biti jeftiniji po kilogramu, pigment A ne moe
biti najekonominiji.
Relativna snaga nijansiranja Bayferrox pigmenata se odreuje na temelju BAS EN 12 878. Suha
mjeavina pigmenta koji se testira i barijev sulfata poredi se sa mjeavinom odgovarajueg
Bayferrox standarda i barijev sulfata. Razlike u intenzitetu nijanse izmeu referentnog pigmenta i
test pigmenta se odreuje preko omjera referentnog pigmenta i test pigmenta. Relativna snaga
nijansiranja zatim se izraunava na sljedei nain:

relativna snaga nijansiranja =

Tehnologija betona

100%

26

Natur beton

Jaina pigmenta je vana karakteristika kvaliteta i od sutinskog znaaja u ocjenjivanju njihove

isplativosti. Definira se kao sposobnost pigmenta da prenosi svoje prirodne boje u srednjoronom
bojenju.

Kako se isporuuju pigmenti?

Zahtjevi na preradivost pigmenata za betonske proizvode su se promijenili tijekom godina.
Godinama su prah pigmenti koriteni kao boja betonskih proizvoda. Tekui pigmenti na bazi vode su
takoer uspostavljeni na tritu. Pored injenice problema rasprivosti, prah pigmenti su jednostavni
za rukovanje. Tene smjese sadre relativno visok udio vode, to znai vei trokovi prevoza nego za
prah pigmente. Pored toga, pigment moe prioniti za dno ako se pigment suspenzija ne promjea u
redovnim intervalima, i takoer mogu zamrznuti.

Uticaj koncentracije pigmenta na boju

Poznavajui optimalnu koncentraciju pigmenta tedi se novac, jer tada znamo da ne dodajemo
vie pigmenta nego to je apsolutno neophodno. Ako se doda poveana koliina pigmenta betonu,
intenzitet boje u poetku raste linearno s koncentracijom pigmenta.
Meutim, kako se sve vie i vie pigmenta dodaje, boja se kree u rasponu u kojem daljni dodatak
pigmenta ne produbljuje znaajno nijansu a postaje neekonomian. Tipino, dopune iznad 5 %
(raunato na veziva) openito nisu potrebne za visoke vrstoe Bayferrox pigmenata. Uz slabije
pigmente, interval zasienja se postie pri mnogo veim koliinama pigmenta.
Koliina pigmenta potrebna da se proizvede data nijansa ponekad moe biti 8%, pa tako velika ini da
ovo poveanje ima negativan utjecaj na tehnika svojstva betona.
Bayferrox 920 Bayferrox 110 Bayferrox 318

2%
%

4%
%

6%
%

8%
%

Slika 9. Uticaj koncentracije pigmenta na konanu boju betona

Tehnologija betona

27

Natur beton

Slika 10. Dijagram zavisnosti promjene boje o poveanju koliine pigmenta

Karta iznad pokazuje promjenu boje u ovisnosti o poveanju koliine pigmenta. Na grafikonu,
intenzitet boje je iscrtan u smislu refleksije oitane kao funkcija dodatog pigmenta. Fotografije
pokazuju stvarne promjene u boji, i moete vidjeti da je promjena znaajna od 2% do 6% kada se
koriste isti sintetiki pigmenti eljeznog oksida. U okviru raspona od 5 do 6%, Bayferrox pigmenti e
dostii optimalni nivo zasienja. Sa dodavanjem vie Bayferrox pigmenta, postoji mala razlika u boji
od 6 do 8%. To je pokazano u oba uzorka, a na grafikonu pokazuje izravnavanje krive refleksije.
Stoga, ne samo da je nepotrebno dodati ovoliku koliinu, nego je i neekonomino. Vano je znati
optimalno postii eljenu boju, tako da samo potreban iznos pigmenta dodamo u mjeavinu.

Slika 11. Uzorci zidnih panela betona pokazuju malu promjenu boje nakon 25 godina u odnosu uzorke
ispred njih
Kada se koriste isti sintetiki ili prirodni eljezni oksidni pigmenti za bojenje betonskih
proizvoda, pigmenti ne blijede. Prije da, kako su betonski proizvodi izloeni, povrina proizvoda
erodira. Ova prirodna erozija mijenja povrinu proizvoda: cement i pigmentne estice se postepeno
uklanjaju, vie estica agregata se izlau, prljavtina povrine, itd. Sve ove radnje imaju tetan uinak
na boju proizvoda, ali pigment nije izblijedio. Uzorci zidnih panel betona na slici pokazuje da
promjena boje nakon 25 godina izloenosti je vrlo mala u odnosu na neizloene uzorke ispred njih.
Kao to je ranije reeno, to nije blijeenje boja. Prije e biti, da je povrina blago naruena i cementna
matrica (i pigmentne estice) su uklonjene.

Tehnologija betona

28

Natur beton

Organski pigmenti
Organski pigmenti su odlian izbor za automobilsku, industrijske i arhitektonske boje, ali veina
organskih pigmenata ne zadovoljavaju standarde za bojanje betonskih proizvoda. Oni nisu u stanju da
izdre visokoalkalne sredine cementnih proizvoda. Na otvorenom izloeni atmosferlijama, betonski
proizvodi obojeni organskim pigmentima blijede u samo nekoliko mjeseci.

Uticaj koliine pigmenta na trajnost boje

Zapamtite da je cement "ljepilo" koje dri betonske komponente zajedno, nerastvorljive pigment
estice u mjestu, a da iznos dodatog pigmenta odreuje kao postotak teine cementa.. Na povrini od
betona, postoji sloj koji se sastoji od finog agregata, cementne paste, i pigment estica koji se odrava
u mjestu. Debljina ovog sloja ovisi o dizajnu mjeavine, metode zbijanja, itd. Kako je ovaj sloj izloen
vremenskim uticajima, fine estice cementne matrice postepeno se skidaju, oduzimanje pigmenta, a
estice agregata postaju izloene na povrini, to rezultira veem doprinosu boje agregata u ukupnoj
boji proizvoda.

Mjerenje pigmenta
Suhi pigment prah i Bayferrox C moraju se mjeriti po teini. U veini sluajeva u praksi,
preciznost od +/- 5% po boji je dovoljno da se izbjegnu primjetne fluktuacije. Ni u kom sluaju suhi
pigment dodavati po volumenu. Prije svega, pigmenti imaju razliit odnos zapremine i teine.
Takoer, gustoa odreenog razreda moe da varira od poiljke do poiljke zbog razliite zbijenosti u
paleti, odnosno uvjeta skladitenja. Stoga, "vaganje" pigmenta po zapremini moe rezultirati sa
nekonzistentnosti boje po serijama. Tekui pigment moe se mjeriti po teini ili volumenu.
Bayferrox pigmenti su proizvedeni u tri osnovne boje: crvena , uta i crna. Iako su dostupne razliite
nijanse ovih osnovnih boja, odabirom jedne standardne crne i ute boje, plus dvije crvene- jedna
ukasta a druga plavkasta e pruiti irok spektar boja. Najee preporuavane primarne boje su
Bayferrox crna 330, crvene 110 (uto - crvena boja) i 130 (plavo - crvena boja) , i uta 820 ili 920.
Kada koristite primarni pigment, nema potrebe da ih prethodno mijea. Pigment mjerni sistemi su
sposobni automatski da odabiru pravi pigment (s), mjere tanu neophodnu koliinu, i vre prijenos
pigmenta na mixer za beton gdje se mijeanje odvija.
Kombinacija Bayferrox pigmenata

Slika 12. Kombinacija Baferrox pigmenata

Tehnologija betona

29

Natur beton

Mijeanje pigmenta u beton

Kada ste odabrali oblik pigmenta i odgovarajui sistem za doziranje da zadovolji vae trenutne i
budue potrebe, preporuuje se slijed u nastavku za dodavanje boje na mikser.

Redoslijed mjeanja za pravilnu disperziju bilo koje vrste

BAYFERROX pigmenata

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Dodati pijesak i agregat

Dodati Bayferrox u prahu ili klasu C pigmenta
Mijeati 30 sekundi, minimalno
Dodati cement
Dodati preostali dio vode
Mijeati dok ne dobijemo homogenu smjesu.

Poto je pigment u prahu takav materijal male veliine estica, mora se voditi rauna da se
osigura potpuna disperzija mjeavine. Kao ope pravilo, pre-mjeavina pigment prah ili Bayferrox C,
pijesak i agregat je najpovoljnija. Grublji agregat djeluje kao "disperziono pomagalo" i pomae
distribuirati estice pigmenta ravnomjerno. Zatim se dodaje odreeni iznos vode i mijea do
homogenosti. Prilikom spravljanja vlastite disperzije pigmenta, ili kupovine pre-industrijskih tekuih
pigmenata, preporuuje se prethodno kvaenje. U suprotnom, moe doi do problema kao to su
nanosi ili stvaranje pigmentnih takica. Ako se koriste lagani agregati, neophodno je prethodno
navlaiti agregat. Ovaj postupak doputa vodi da popuni pore agregata. Mijeanje onda moe biti
zavreno kako je ve predloeno.
Naime, iznos pigmenta koja se dodaje betonu ne bi smio da iznosi vie od 10%. Iznos tih
pigmenata potrebnih za datu nijansu ponekad moe biti tako velika da ima negativan uticaj na tehnike
karakteristike betona. Pigmenti ne prate relativnu mjeru specifine povrine cementa jer se razlikuju
po finoi od cementa. Ali sa Bayferrox razredom pigmenata koji se najee koriste u betonu, ti
pigmenti imaju nominalni uinak na svojstva betona s obzirom na veliinu estica, oblik estica i
hemijski sastav.
uti pigmenti imaju igliastu strukturu, dok crveni pigment ima sfernu, a crni pigment je kockaste
strukture. Kao takav, uti pigment ima veu potrebu za vodom. Ovaj efekt je primjetan pri poveanju
pigmenta iznad 5%. Ako se doda vie od 5% utog pigmenta, to e dovesti do smanjenja efektivnog
odnosa vode i cementa i promjene u konzistenciji betona. Ako uporedite dodatak utog pigmenta na
neobojeni beton, moda e biti potrebno poveati koliinu vode u cilju dobijanja iste konzistencije, ili
obradivosti, pri veim koliinama pigmenta.

2.5.1.2.

Letei pepeo

Letei pepeo je fini pepeo sagorjelog uglja iz termoelektrana koji se koristi kao mineralni dodatak
cementu i betonu. Sastav leteeg pepela uglavnom zavisi od vrste uglja i njegovog porijekla kao i
uslova sagorjevanja. Prema svojstvu spada u pucolane jer aktivno sudjeluje u procesu hidratacije
cementa.

Tehnologija betona

30

Natur beton

Nakon sagorijevanja usitnjenog uglja, na posebnim

elektrofilterima se zadrava fini mrkocrn prah sastavljen
od zrnaca sferinog oblika prenika 0,005-0,1mm.
Specifina masa ovog materijala se kree od 1800-3300
kg/m, dok mu je zapreminska masa izmeu 500 i 800
kg/m. Ukoliko se upotrebljava za spravljanje farbanog
betona, letei pepeo mora imati ravnomjernu boju i po
mogunosti dolaziti iz jedne jedinice sagorijevanja.
Slika 13. Letei pepeo

2.5.1.3.

Kamena brana (kvarcna praina, krenjaki filer)

Mjeavine sa malo sitnog peska mogue je poboljati dodavanjem kamenog brana. Ti inertni
materijali koriste se za poboljanje granulometrijske krive. Potreba za vodom je poveana, posebno
ako se koristi krenjaki filer. Kameno brano, kao na primjer mramorno ili kvarcno brano, koje
omoguava samo decentno farbanje betona, rijetko se upotrebljava. Treba naglasiti, da prilikom
upotrebe treba posebnu panju obratiti na njegovo skladitenje jer je sklono zgrudnjavanju.

3.

Mjeavina betona - receptura

Betonska mjeavina mora biti tako spravljena, da prilikom ugradnje ne doe do segregacije i
izdvajanja vode, odnosno tzv. curenja mlijeka. Eventualna pojava curenja mlijeka bi ostavljala rune
tragove i teksturu na gotovoj betonskoj povrini.
Konzistencija i krupnoa zrna agregata, u ovom sluaju maksimalno zrno, mora biti prilagoeno
geometriji betonskog elementa. Maksimalno zrno se bira shodno debljini betonskog elementa i
razmaku i debljini armature. Beton mora prilikom transporta i betoniranja, koje se vri bez pauza,
imati konstantnu konzistenciju.
Bitni zahtjevi za natur beton:
Tehnologija betona

31

Natur beton

ne smije doi do segregacije,

ne smije doi do izdvajanja vode,
dobra obradivost,
potrebna konzistencija,
dobra sjedinjenost.

Slika 14. Kontrola svjee betonske mjeavine na gradilitu

Osnovne preporuke:

poman odabir komponenata,

cement, agregat i aditive ne mijenjati unutar jedne faze betoniranja,
drati vodocementni faktor u uskim granicama,
neprestano kontrolisati granulometrijski sastav,
obezbijediti ravnomjernu konzistenciju,
maksimalni vodocementni faktor smije iznositi 0,55 kako ne bi dolo do izdvajanja vode,
sadraj cementa treba minimalno iznositi 320kg/m, a za veu stabilnost se treba kretati
izmeu 340 i 350kg/m,
granulometrijsku liniju drati unutar podruja A/B, pri emu se treba pribliavati krivoj B,
sadraj cementne paste treba biti izmeu 450-550kg/m,
konzistencija u svjeem stanju treba biti na granici izmeu F3 i F4 (480-520mm),
prilikom transporta betonske mjeavine, potrebno je naglasiti da se radi o natur betonu.

to se tie temperature prilikom ugradnje, najpovoljnije je da se ona kree izmeu 15C i 25C. Pri
ovim temperaturama se po pravilu dobija najbolji natur beton. Na gradilitu se, prije ugradnje,
obavezno treba uraditi test konzistencije kako bi se utvrdilo da se radi o ravnomjernoj betonskoj
mjeavini.

Tehnologija betona

32

Natur beton

Prolaz kroz sito (M %)

Prolaz kroz sito (M %)

Granulometrijski sastav

Veliina otvora sita

Veliina otvora sita

Slika 16. Granulometrijske krive

Branasta zrna
Preporuke za vidni beton visokih zahtjeva:

sa dovoljno visokim sadrajem praha (cementa, aditiva i agregata 0,125 mm).

jednolina boja pijeska
vodi za slim komponente (BAS EN 206-1)

Najvee zrno
agregata
Sadraj pudera

16

22,5

32

45

63

450

400

375

350

325

300

Stubovi
Zidovi
Ploe

Slika 17. Preporuke za sadraj branastih zrna prema najveem zrnu agregata

Tehnologija betona

33

Natur beton

Konzistencija
Opis konzistencije
Klasa

Vrijednost (mm)

Klasa Vrijednost (mm)

C0*

F1*
F2
F3
F4
F5
F6*

<= 340
350 do 410
420 do 480
490 do 550
560 do 620
>=630

4.

C1
C2
C3

Klase Vrijednost (mm)

vlana

>= 1,46
1,45 do 1,26
1,25 do 1,11
1,10 do 1,04

S1
S2
S3
S4
S5*

10 do 40
50 do 90
100 do 150
160 do 210
>=220

kruta
plastina
meka
veoma meka
tena
veoma tena

Ugradnja betona

Beton treba postaviti to je bre mogue uz minimalnu koliinu segregacije i prskanje na

obrascima. Nakon to je grubi agregat odvojen od maltera loim rukovanjem i praksom ugradnje, to je
gotovo nemogue vratiti malter natrag u praznine i vratiti gustu masu vibriranjem. Segregacija i
odvajanje uzrokuju saaste greke. Poprskan malter na oplati proizvodi varijacije boja i loe teksture
povrine. Prespora ugradnja betona moe izazvati gubljenje obradivosti i moe proizvesti slojevite
linije ili hladne zglobove zbog nepravilne konsolidacije.

Transport betona
Dolaskom na gradilite, potrebno je svjeu betonsku mjeavinu osigurati od vremenskih, odnosno
temperaturnih uticaja. Ukoliko vladaju visoke temperature mogua je pojava prijevremenog vezivanja
betona ime se gubi zahtijevana konzistencija. Ukoliko vladaju niske temperature dolazi do hlaenja
betona to za posljedicu ima javljanje veeg "curenja mlijeka", odnosno izdvajanja vee koliine vode
iz betonske mjeavine. Dakle, dugo ekanje prije same ugradnje betona treba izbjegavati.
Dolaskom na gradilite se beton prvo treba jo jednom dobro izmijeati. Da bi se utvrdilo da
dopremljeni beton ima traenu konzistenciju potrebno je na licu mjesta izvriti ispitivanje
konzistencije. Ukoliko konzistencija nije zadovoljavajua, mogue ju je popraviti dodavanjem
plastifikatora, ali samo pod nadzorom tehnologa koji ima na uvid recepturu date mjeavine. Nikako se
ne dozvoljava "popravljati" konzistenciju dodavanjem vode.
Dopremu betona treba tano isplanirati, uzimajui u obzir brzinu ugradnje, geometriju elemenata,
uvjete pristupa gradilitu i samom mjestu betoniranja i sl. A da bi se osigurali od mogueg kanjenja
dopreme potrebno je unaprijed angaovati dodatnog dopremaa.

Armiranje
Prilikom postavljanja armature, potrebno je obratiti panju da se uvijek ostavi dovoljno prostora i
otvora kako bi se moglo lahko i ravnomjerno vriti zbijenje ugraenog betona. Naroito kod
betoniranja zidova i stubova, potrebno je ostaviti dovoljno prostora za ugradnju betona i za uranjanje
vibro-igle. Ukoliko nije mogue obezbijediti traene uslove, treba se vriti oplatno zbijanje, ali po
dogovoru sa odgovornom osobom, odnosno nadzorom.

Tehnologija betona

34

Natur beton

Zatita oplate ploa

Po oplati ploe i postavljenoj armaturi se treba to manje kretati kako bi se izbjeglo mogue
prljanje oplate to utie na finalnu betonsku povrinu. Ukoliko je to ipak neophodno, potrebno je na
postavljenu armaturu stavljati drvene daske po kojima e se osobe kretati. Prilikom kretanja, potrebno
je obratiti panju da obua ne bude prljava. Da bi se izbjegla pojava vode zaprljane hrom, potrebno je
postavljenu armaturu prekriti dok se ne pristupi samom inu betoniranja. Alternativno je mogue
koristiti pocinanu armaturu. Po mogunosti treba armiranje i betoniranje vriti pri lijepom vremenu i
izbjegavati due kine faze.

ienje oplate prije betoniranja

Prije betoniranja potrebno je oplatu dobro oistiti. Prvo se trebaju ukloniti metalni dijelovi i
eline ice za uvezivanje armature i to po mogunosti magnetom. Ukoliko se ice ne uklone, mogue
je da na finalnoj betonskoj povrini ostave rune hrave fleke. Otiske od cipela, kao i druge prljavtine
potrebno je ukloniti vodenim mlazom pod visokim pritiskom. Prije betoniranja potrebno je oplatu
pokvasiti ne dozvoljavajui skupljanje vode na povrini. Preporuuje se sredstva za odvajanje oplate
nanijeti gumenim strugaem ili krpom.

Betoniranje
Zidovi
Prilikom betoniranja zidova od natur betona potrebno je cijev pumpe ubaciti do dna zida i vriti
upumpavanje betonske mjeavine kako ne bi dolo da segregacije. Ukoliko se betoniranje vri sa vee
visine, armatura djeluje kao sito. Sitna frakcija se odvaja i ostaje "zaljepljena" na armaturi i/ili oplati, a
grubi/krupni agregat pada na dno. Osim toga, postoji mogunost da se sitni agregat zalijepi na oplati
pa nakon skidanja oplate na finalnoj povrini ostavi rune tragove.
Najbolji rezultati se postiu ukoliko je visina padanja betona izmeu 20 i 30 cm. Sam in
betoniranja treba trajati manje od 90 minuta. Treba izbjegavati due pauze izmeu dva betoniranja. U
zimskim uslovima, pri niskim temperaturama, preporuuje se prethodno zagrijavanje oplate.

Slika 18. Ispravan i lo nain zbijanja zida- lijevo i, desno segregacija

Tehnologija betona

35

Natur beton

4.1.

Konsolidacija

Zbijanje svjee betonske mjeavine je odluujue za kvalitet natur betona - za trajnost, zbijenost i
konano za izgled finalne povrine. Vibracije koje se oslobaaju prilikom zbijanja utiu na
konzistenciju betona, tj. beton postaje tean pri emu dolazi do popunjavanja svih upljina i
oslobaanja zarobljenog zraka iz mjeavine. Ukoliko se izvri pravilno zbijanje ostaje vrlo malo
vidljivih pora na povrini betona. S druge strane, ukoliko se vri prejako, odnosno intenzivno zbijanje
mogue je da doe do pojave segregacije betona i izdvajanja vode iz mjeavine to se ogleda u
neravnomjernoj finalnoj boji ili mramornoj teksturi na povrini betona. Ukoliko se zbijanje vri vibroiglom potrebno ju je brzo uroniti i polahko izvlaiti iz betona. Na taj nain zarobljeni zrak moe izai
na povrinu.
Beton se sastoji od grubih estica agregata u matrici maltera, i nepravilno distribuiranih depova
zarobljenog zraka. Volumen zarobljenog zraka u nekonsolidovanom betonu moe varirati od oko 5 %
do 20 % ovisno o obradivosti smjese, veliine i oblika oplate, iznosa betonskog elika, i naina
polaganja betona. Svrha konsolidacije je ukloniti to vie ovog zarobljenog zraka. Vibracija je najei
nain konsolidacije. To uzrokuje vrlo brzo kretanje estica betonske mjeavine i nakratko rastvara
smjese, ime se smanjuje unutranje trenje. Kada je vibriran, beton postaje tekuina i kroz djelovanje
gravitacije trai nii nivo i gue stanje, zarobljeni vazduh biva protjeran i izlazi na povrinu.
Kompaktira bono i nasuprot oplate i oko armature. U praksi, vibracije se normalno nastavljena sve
dok itav plasman stie jedinstven izgled i njegova povrina tek poinje da se presijavaju ili velikih
mjehuria prestati da se pojavi.
Sloj cementne paste bi trebalo da bude uoljiv izmeu betona i oplate. Ovi vizualni pokazatelji
nisu nuno precizan pokazatelj dobre konsolidacije. Treba voditi rauna o sljedeem:
1. Koritenje ispod prosjene veliine, nedovoljno mone ili loe odravane vibratore;
2. Prekomjerne ili nasumine razmake umetanja vibratora;
3. Neadekvatne vibracije prilikom svakog umetanja;
4. Neuspjeh vibratora da prodre u prethodni sloju, i / ili
5. Vibrator u pogrenom poloaju u odnosu na oplatu.
Nesavrenosti nastale usljed nedovoljno vibracija su saaste, pretjerane praznine zarobljenog
zraka, i slojevite linije. Do prekomjerne vibracije moe doi ako se vibriranje nastavlja na due
vrijeme (nekoliko puta preporueni vremenski period). Prekomjerno vibriranje je uglavnom rezultat
koritenja prevelike opreme, nepravilne procedure, visokog pada, ili nepravilne proporcije mjeavine.
To moe dovesti do segregacije, pretjeran ugib oplate, nanose pijeska, i oteenja oplate. Backstrom et
al. (1958.) je utvrdio da sadraj zraka u betonu je smanjen poveanjem perioda vibracija, ali mali efekt
je primjeen na faktoru razmaka zarobljenih mjehuria vazduha u betonu. Mjeavine strukturnog
betona trebaju proporcije koje daju ugradljivost, izdrljivost, snagu, i druga potrebna svojstva s
obzirom na uvjete ugradnje.
Pad sa 75-mm je obino dovoljan za pravilno vibriranje strukturnog betona u oplati. Ono to se
moe smatrati kao potreba za vei pad betona je uglavnom bolje zadovoljenje temeljnih vibracija.
Zapravo, beton za teke strukturne elemente mogu esto biti na zadovoljavajui nain postavljeni na
maksimalnim padom od 50 mm kada se efikasno vibrira. U onim podrujima u kojima se temeljna
vibracija ne moe postii zbog zakrene armature ili drugih prepreka, moe biti poeljno da se povea
pad pomou dodataka koji e proizvesti tenije betone, koji se mogu efikasnije konsolidovati.
Meutim, vano je napomenuti da je upotreba tenog betona ne iskljuuje potrebu za vibriranjem.

Tehnologija betona

36

Natur beton

Unutranji vibratori
Za veinu strukturnih betona, vibracije se najefikasnije vre pomou standardnih uranjanja
vibratora. Vano je da izabrani vibrator bude pogodan za mjeavinu i uvjete ugradnje. Za zidove i
grede, treba generalno koristiti dva vibratora, jedan za odmah izjednaavanje mjeavine nakon
postavljanja, a drugi za daljnu konsolidaciju. Na veim i vie kritinim radnim mjestima, trei, koji
moe biti manje moan od druga dva, moe isto biti koristan. Treba se koristiti u nizovim umetanja
blizu jedan drugom nekoliko centimetara od oplate, kao i na gornjem sloju, kako bi se pomoglo
mjehuriima da pobjegnu. Ploe postavljene monolitno sa gredama ili greda treba biti izgraen na
sljedei nain: sve grede trebaju biti postavljene i vibrirane prije same ploe. Vremenski interval od
oko sat vremena e omoguiti poravnanje a time i krvarenje e se odrati u ovim elementima prije
stavljanja betona u sekciji ploe. Vibrator treba prodrijeti kroz plou u prethodno postavljene betonske
grede da se konsoliduju i vee strukturne elemente.

Oplatni vibratori
Oplatni vibratori su ureaji koji se privruju za oplatu i pogodni su za mnoge tanke sekcije i
koristan dodatak unutranjim vibratorima na lokacijama na kojima nalazimo zakrenje betonskog
elika, betona, gdje se ne moe izravno, ali se mora tei u poloaj, ili ako se ne moe umetnuti interni
vibrator. Meutim, oplatne vibracije mogu dovesti do pritisaka oplate znatno viih od normalnih, a
posebnu panju treba posvetiti dizajnu oplate. Oplata s jedne strane mora da bude dovoljno vrsta
kako tokom vibriranja ne bi bila oteena, a s druge strane mora biti dovoljno elastina kako bi se
vibracije sa vibro-ureaja prenosile na betonsku masu. Vrijeme rada vibratora na jednom mjestu je 5090 s.

4.2.

Oplate

to se tie oplate, razlika mora da se napravi izmeu upijajue i ne-upijajue obloge i glatke i
strukturirane obloge. Struktura moe varirati od jednostavnih godova do koritenja forme brodova.
Veina ne-upijajuih oplata ukljuuju plastine ili fenolne smole kao povrinski sloj ili su itave
plastine ili itave eline. Njihova povrina je glatka, osim ako je strukturirana prema obliku
brodova. Upijajue ploe su uglavnom od drveta. Njihova povrina pokazuju razliite stupnjeve
poroznosti ili su djelimino tretirane (rezane ili planirane) ili obloene dodatnim, tankim povrinskim
filmom.
Sasvim je jasno, povrinska svojstva oplate s kojom se suoava, bitno utiu na pojavu
arhitektonskog betona koji odraava povrinsku teksturu oplate. Ovo se odnosi i na kapacitet
hrapavosti i apsorpcije. Na primjer, upijajui tip oplate-obloge e rezultirati u tamnije povrine sa
manje pora. Svjetlije povrine e se pojaviti kada kapacitet apsorpcije oplate bude smanjen nakon
nekoliko ciklusa koritenja.
Moe doi do hemijske reakcije izmeu oplate i sastojaka betona. Ove reakcije mogu vizualno
ugroziti povrine. Na primjer, visoko alkalne porne vode u betonu napadaju pojedine polimere koji se
koriste kao oplate ili brodovi.
Kada koristite netretirane drvene oplate po prvi put kemijske reakcije mogu se pojaviti u zoni
betonskog ruba koje dovode do varijacija boja i bruenja. Cementna pasta moe se primijeniti za
spreavanje ove pojave.
Primjena glatke, ne-upijajue oplate rezultira u svjetlije povrine. Meutim, kao rezultat povrine
su vie podlone nanosu i pomuenju. Identine oplate treba koristiti za postizanje uniformne reljefne
povrine. ak i izloenost oplate na svjetlo koje varira u intenzitetu preko odreenog trajanja moe
imati uticaj na pojavu arhitektonske betonske povrine.
Tehnologija betona

37

Natur beton

Mrlje hre mogu postati vidljive na povrini, ako se koriste eline oplate. Mora se voditi rauna
kada se koristi eline oplate u spoju sa pigmentiranim betonom. Obino se koriste metal oksidni
pigmenti koji pokazuju feromagnetnu privlanost prema eliku, to je razlog zato takva ploa treba
generalno biti demagnetisana, ako je potrebno. Oplate se mogu svrstati u klase dodijeljene klasama
arhitektonskog betona. Spojevi izmeu pojedinih elemenata oplate moraju biti zapeaeni na takav
nain da ni vrste materije, niti voda moe proi kroz.
Pri izboru oplate najvanije je obratiti panju na veliinu upijanja materijala od kojeg je izraena.
Mogue je upotrijebiti oplatu koja je u stanju upiti vazduh i/ili viak vode iz rubnih dijelova betona te
time omoguiti stvaranje finalnih povrina s vrlo malo pora i relativno ravnomjerne boje. Takva oplata
je npr. oplata od daske. S druge strane oplata koja ne upija, omoguava stvaranje gotovo prefektno
glatke finalne povine betona, ali je nedostatak pojava veeg broja pora, mermerne teksture i
neravnomjerne boje.

4.2.1. Upijajua oplata

Pri upotrebi upijajue oplate dobijeni beton je tamnije boje i ima manje pora. Zavisno od teksture
oplate veliina pora i ravnomjernost boje mogu da variraju i budu manje ili vie primjetne. Veliina
upijanja sa svakom sljedeom upotrebom postaje manja, a finalna povrina betona sve svjetlija. Prije
upotrebe upijajue oplate, potrebno ju je okvasiti, pri emu naravno treba obratiti panju na mogue
bubrenje ili puzanje.

Slika 18. Upijajua oplata

Upijajua oplata ima slijedee karakteristike:
-

upijanje vode i vazduha iz rubnih dijelova betona

manje pora
ravnomjerna boja
tamnija boja betona

Prethodni tretman upijajue oplate

Kod upijajue oplate, u koju se ubraja oplata od daske, kao sredstvo za odvajanje upotrebljava se
emulzija vode i ulja ukoliko je prethodno izvreno vjetako starenje daske pomou cementne paste.
U svakom sluaju, preporuuje se prije prve upotrebe namazati oplatu cementnom pastom, te je nakon
to se osui odstraniti. Ovaj postupak se po potrebi moe i nekoliko puta ponoviti. Koje sredstvo za
odvajanje oplate e se tano upotrijebiti, potrebno je prethodno ispitati, jer svaka vrsta oplate u
kombinaciji sa premazom i betonskom mjeavinom reaguje drugaije.

Tehnologija betona

38

Natur beton

Slika 19. Vjetako starenje daske pomou cementne paste

Nedostaci upijajue oplate

Zavisno od starosti i uestalosti upotrebe upijajue daane oplate mogua je pojava vee
varijacije finalne boje betonske povrine. S toga je preporuljivo unutar jedne oplate ne upotrebljavati,
odnosno kombinovati staru i novu dasku.

Slika 20. Razlike u boji zbog razliite starosti upotrebljenih ploa

Tehnologija betona

39

Natur beton

4.2.2. Neupijajua oplata

Pri upotrebi neupijajue oplate dobijamo svjetliju finalnu povrinu betona, meutim imamo vie
pora, neravnomjerniju boju, mogua je pojava i mramorne teksture i sl.

Slika 21. Neupijajua oplata

Neupijajua oplata ima slijedee karakteristike:
-

gotovo glatka finalna povrina betona

ravnomjerni zidovi
svijetla finalna povrina betona.

Nedostatak upijajue oplate je i pojava tzv. Ripplings-a, odnosno

pojava talasa u oplati zbog pojave bubrenja to ostavlja trag i na
betonskoj povrini. Zbog toga se rubovi oplate moraju zapeatiti.

Slika 22. Pojava tzv. Ripplingsa na oplati i betonskoj povrini

Tehnologija betona

40

Natur beton

Slika 23. Neupijajua oplata

4.2.3. Oplate sa teksturom

Oplata sa teksturom je prefabrikovana oplata sa obraenom povrinom i u sutini djeluje kao
kalup kojim dobijamo finalnu povrinu prema naim zamislima. Mogu biti nosive ili imati posebnu
nosivu podkonstrukciju.
to se tie same teksture, ona moe biti viestruka jer proizvoai imaju veoma velik asortiman
moguih finalnih povrinskih teksturama.
Za dizajn betonske povrine esto se koriste sljedei tipovi:
- Sirova, neuglaena drvena daska
- Obraena drvena ploa
- Oplata presvuena plastikom (poliester, polistiren, linoleum, elastomeri, itd)
- eline oplate
- Potpuno plastine oplate.

Grubo piljene daske

Tehnologija betona

41

Natur beton

Obraene daske

Furnir perploa
Premaz: fenolni film

Slojevite ploe
Premaz: Melamin

Puna plastina ploa (Alkus)

Premaz: polipropilen

Tehnologija betona

42

Natur beton

Azijske ploe
Premaz: Fenolni film

perploe sa povrinskom teksturom

U ovom sluaju, radi se o perploi koja ima povrinski pemaz u koji
je utisnuta odreena tekstura. Kao tekstura se najee koristi ona u
obliku drveta sa razliitom debljinom profilacije.
Zbog premaza se ova vrsta oplate svrstava u neupijajuu oplatu.

Plastina oplata sa staklenim vlaknima

U ovom sluaju je rije o manuelno napravljenoj oplati ija forma prua gotovo beskonano mnogo
mogunosti. Zavisno od izvedbe, mogua je viestruka upotreba (preko 100 puta). Meutim, upotreba
se ograniava samo na podruje proizvodnje prefabrikovanih betonskih elemenata. Ova vrsta oplate se
takoer ubraja u neupijajuu oplatu.

Polisulfidna oplata
Ova oplata je elastina teksturna oplata koja ima prethodno odreenu formu dobijenu na osnovu
originalog modela, odnosno kalupa. Zbog svoje elastinosti mogua je izvedba i vrlo komplikovanih
formi i tekstura, ali zbog toga zahtijeva i posebnu nosivu podkonstrukciju.

PVC oplata
PVC-materijal/ploe razliite debljine se pod uticajem toplote utiskuju u odreene matrice i tako
poprimaju razliite oblike. Zavisno od teksture i debljine upotrijebljenog materijala ove oplate mogu
biti nosive ili mogu zahtijevati nosivu podkonstrukciju. Takoer spada u neupijajuu oplatu.

Poliuretanska oplata
Ova oplata se moe proizvesti kao kruta i fleksibilna oplata, a kvalitet se moe varirati zavisno od
recepture plastine mase.

Tehnologija betona

43

Natur beton

Slika 24. Poliuretanska oplata

Gumena oplata
Materijal: polipropilen-silikon-kauuk.

Tehnologija betona

44

Natur beton

Polistirol oplata

Za razliku od prethodno navedenih oplata, ova oplata je

industrijski proizvedena zapjenjena plastina oplata. Ova vrlo
lagana teksturna oplata se moe vrlo jednostavno i jeftino
proizvesti i spada u tzv. jednokratnu oplatu.
Za ovu oplatu je potrebna nosiva podkonstrukcija na koju se
nanosi cijelom povrinom.

4.2.4. Glatke oplate

Metalna oplata
Metalna oplata se preteno koristi kao sistemska oplata
koja se moe upotrebljavati vie puta. U sistemske
oplate spadaju prostorne, zidne i plate za stubove. Osim
krutih sistemskih oplata postoje i lake limene oplate.
Kod ove vrste oplate posebnu panju treba obratiti na
probleme sa korozijom.

Rezime

UPIJAJUA OPLATA, slijedi: tamnija boja betona, manje pora, manje osjetljiva povrina betona.
NEUPIJAJUA OPLATA, slijedi: svjetlija boja betona, vie pora, osjetljiva povrina betona.
OPLATA SA TEKSTUROM, slijedi: pore i neravnomjerna boja su manje primijetne.
GLATKA OPLATA, slijedi: vea podlonost nastanku neravnomjerne boje i mramorne teksture.

Moe se zakljuiti, da je prilikom odabira oplate potrebno obratiti panju na slijedee:

-

nove, upijajue oplate se prije prve upotrebe moraju vjetaki ostariti nanoenjem cementne
smjese,
nove i stare oplate ne upotrebljavati skupa, jer finalna betonska povrina nee biti
ravnomjerna,
smjese koje olakavaju odvajanje oplate potrebno je nanijeti u vrlo tankom sloju, a takoer je
neophodno prethodno ih ispitati na mogue tetno djelovanje na beton, npr. u vidu
pospjeavanja stvaranja pora ili promjene boje,

Tehnologija betona

45

Natur beton

ankere oplate treba postaviti na ravnomjernom rastojanju ili po prethodno napravljenom planu
rasporeda ankera,
oplatu je prije upotrebe potrebno oistiti i testirati na mogunost ponovne upotrebe.

4.3.

Sredstva za odvajanje oplate

Upotreba sredstava za lake odvajanje oplate posebno je relevantno kod natur betona. Odvajanje
oplate bez potekoa omoguava upotreba tzv. oplatnog ulja koje moe biti na bazi mineralnog ulja ili
u vidu emulzije ulja i vode. Sredstva koja se koriste za lake skidanje oplate slue za sprijeavanje bilo
kakve tete na arhitektonskoj betonskoj povrini, za donoenje vee uniformnosti vidne povrine i
zatitu same oplate. Sastoje se od sloenih kemijskih spojeva i mjeavina. Nema generalne preporuke s
obzirom na izbor agenata za otputanje. Ovaj izbor mora biti zasnovan na specifinom iskustvu
steenom s takvim proizvodima u kombinaciji sa izabranom oplatom. Osim lahkog odvajanja, ova
sredstva imaju i dodatne funkcije, kao npr.:
-

konzervacija i zatita materijala oplate

sprjeavanje pojave fleka i mramorne teksture na betonskoj povrini
sprjeava pojavu cvjetanja krea
pospjeuje migraciju zraka van
ne umanjuje mogunost prijanjanja maltera, premaza, ljepila i sl.

Meutim, prije upotrebe potrebno je:

-

ukljuiti i samog proizvoaa smjese u proces planiranja betonske povrine,

izvriti probno betoniranje,
smjesu, prema uputama proizvoaa nanijeti tedljivo, u tankom sloju i naravno ravnomjerno,
ukloniti svaki viak smjese jer on moe uticati na promjenu boje betona,
smjesu po mogunosti istovremeno nanijeti na oba lica oplate, jer friko nanesena smjesa
usporava ovravanje betona na dodirnoj povrini i pospjeuje formiranje pora,
testirati i upotrebljivost smjese za dati beton,
obratiti panju da li se radi o upijajuoj ili neupijajuoj oplati (kod neupijajue oplate potrebno
je nanijeti vrlo malu koliinu smjese, oko 10g/m).

Naini djelovanja sredstava za odvajanje oplate

Fiziko odvajanje kroz hidrofobno djelovanje osnovnog materijala. Sa vodoodbojnim slojem se
smanjuje kontakt izmeu betona i oplate.
Hemijsko-fiziko odvajanje pored gore navedenog pospjeuju i masne kiseline koje reaguju sa
alkalnim komponentama u betonu i ciljano sprjeavaju hidrataciju.

Masna kiselina+kalcijumhidroksid sapuni krea+voda

Viskoznost
Sredstva za odvajanje oplate bez razrjeivaa, tj. mineralna ulja imaju veu viskoznost i njih nije lahko
ravnomjerno nanijeti na oplatu, te je neophodno ukloniti svaki viak.
Tehnologija betona

46

Natur beton

Sredstva za odvajanje oplate koja sadre razrjeiva imaju malu viskoznost te se zbog toga mogu
lahko nanijeti u vrlo tankom sloju na oplatu. Udio razrjeivaa od 50-80% isparava i time smanjuje
debljinu nanoenja. Premazi koji sadre razrjeiva posebno su pogodni za upotrebu kod neupijajue
oplate.
Kod vodenih emulzija je razrjeiva zamijenjen vodom, a mineralno ulje nekim obnovljivim
resursima. Viskoznost ovih premaza je niska i nakon isparavanja vode preostaje tanak film na oplati.
Nanoenje sredstava za odvajanje oplate
Iskustveno je dokazano da se najbolji rezultati, odnosno najljepe povrine betona, dobiju ako se
upotrijebi to manja koliina sredstava za odvajanje oplate i svaka prekomjerna koliina odstrani
pomou gumenog strugaa ili jo bolje, pomou krpe.

Nanoenje polir-mainom

nanoenje gumenim strugaem

razmazivanje krpom

Ukoliko se sredstvo nanosi pricanjem, potrebno ga je vrlo fino raspriti kako bi s ostvarilo
ravnomjerno pokrivanje cijele oplate, a za to je potrebno imati odgovarajui raspriva i pritisak pod
kojim se vri raspravanje.

Ukoliko se predozira sredstvo za odvajanje oplate, dolazi do diskoloracije betonske povrine u vidu
pojave uto-smeih mrlja i do pojave veeg broja grupisanih pora.

Tehnologija betona

47

Natur beton

4.4.

Procjena povrina i greke na povrini betona

Procjena arhitektonskih betonskih povrina temelji se na kriterijima koji su ugovorom dogovoreni

unaprijed, kao to su klase arhitektonskog betona ili reference povrine. Treba napomenuti da se
referentna povrina ne moe replicirati bez odstupanja. ak i ako se uzima sa najveom panjom svaki
elemet je jedinstveni komad poto se sa nekim od faktora i parametara koji utjeu na pojavu ne moe
upravljati na gradilitu. Ovo ukljuuje vremenske uvjete (kao to su temperatura i vlanost) koji
prevladavaju u toku proizvodnje arhitektonskog betona i skidanja oplate, kao i nezaobilazne
fluktuacije u karakteristikama svih materijala i supstanci koje se koriste i iji je utjecaj na pojavu
betona na isti nain kao i nekontrolisana odstupanja u proizvodnji i ugradnji betona. Arhitektonski
beton moe se ocijeniti tek nakon ravnomjerno osuene povrine.
Sveukupni dojam izloene povrine je osnovni kriterij prihvatanja. Ovaj dojam mora biti
zasnovan na posmatranju pod uobiajenim uvjetima osvjetljenja iz odgovarajue udaljenosti.
Individualni kriterij, kao to su poroznost ili jednolinost boje, treba uzeti u obzir u svrhu procjene
samo ako ukupni dojam izloenih povrina nije u skladu s dogovorenim izgledom od strane stranaka.
Nedostaci i korektivni rad
Izvan nepotivanja kriterija navedenih u relevantnim smjernicama, pruge, zamagljivanja, takice,
cvjetanja i diskoloracije predstavljaju tipine nedostatke arhitektonskog betona. Za svaki sluaj
posebno, strunjak treba konsultovati da odlui da li posmatrani fenomen u stvari predstavlja
nedostatak. Pruge, pomuenje i takice javljaju se kao rezultat lokalnih segregacija betona u tranzitnoj
zoni do suoavanja sa oplatom. Te pojave mogu biti uzrokovane sastavom mjeavine ali i metodom
koja se koristi za ugradnju betona i / ili nabijanje. Uz glae i manje upijajue oplate, vei je rizik za
takve nedostatke da se dogode.
Tamnija, a u veini sluajeva glaa podruja ukazuju na lokalna smanjena w/c omjer i vei udio
kalcij-karbonata, dok je vei iznos kalcija silikata pronaen u grubljim i svjetlijim zonama. Hrapavost
povrine i depozit razliitih spojeva ili kristala dovodi do razliitih prelamanja svetlosti uzoraka, a
time i razlika izmeu svijetle i tamne sekcije. Drugi znaajan faktor koji promovira pojave tamne
promjene boje je uticaj preovlaujueg vremena tijekom arhitektonske proizvodnje betona i skidanja
oplate.
Kada se arhitektonski beton proizvodi u zimskoj sezoni (sa niskim temperaturama i visokom
relativnom vlanosti) , rizik za mrlje poput tamnih diskoloracija postaje znatno vei u odnosu na
situaciju u ljetnim mjesecima. Varijacije boje mogu biti uzrokovane sastavom mjeavine, ali i od
strane oplate i naina zbijanja. Svaka promjena upotrijebljenog tipa cementa, pa ak i nova serija
cementa, moe utjecati na sivu nijansu. A vei stepen finoe mliva , nii kalcij - aluminatni - ferit
odnos u cementnom klinkeru i vei w/c omjera rezultiraju svjetlijim izloenim povrinama. To takoer
objanjava zato sjajnije povrine se stvaraju pri smanjivanju kapaciteta apsorpcije oplate zbog estih
koritenja.
Isto tako, razliite gustine vibracije, na primjer, odstupanja u obradivosti ili neeljena manja
ukruenja betona mogu dovesti do varijacije boja izmeu pojedinih slojeva. ak i betonski elik
duboko ugraen u beton moe pokazati uzorak na povrini ako vibrirajui cilindar ima kontakt sa
armaturom i aktivira svoje vibracije.
Eflorescencija ili procvat javlja se preteno, ubrzo nakon ugradnje betona i skidanja oplate, kada
je dozvoljeno da voda prodre u mladi beton (jo uvijek) niske vrstoe, i opet se transportira do fronta
isparavanja u kasnijoj fazi. U sluaju smee diskoloracije, metalni oksidi igraju glavnu ulogu u veini
sluajeva. Na primjer, oni mogu da potiu od korozije armature, a zatim su prebaeni na povrini od
vlage.
Plave ili zelene diskoloracije su tipine upotrebom cementa koje sadre trosku visokih pei. Oni
su kreirani formiranjem metalnih sulfida. Ove pojave, meutim, opet nestaju, kada kisik iz zraka
raspren u rubnu zonu reagira s metalnim sulfidom i formira bezbojne metalne spojeve. To se obino
dogaa unutar samo nekoliko nedelja.
Tehnologija betona

48

Natur beton

Bilo kakav rad na otklanjanju arhitektonskih betonskih nedostataka je izuzetno zahtjevan zadatak
koji zahtijeva visok stepen strunosti i njege. Po pravilu treba prije otpoinjanja procijeniti da li to
zaista vrijedi poduzimanja takvog rada, i da li mogua korist nadmauje trokove. Svaki ispod
standarada poduzeti sanacioni radovi mogu dovesti do pogoranja izgleda. Iz tog razloga kada treba
popraviti arhitektonski beton iskusan betonski tehnolog treba pogledati.
Mjere koje treba poduzeti ovisit e o vrsti i veliini vizuelnog toka i od uzroka, koji se moraju
razjasniti prije poetka posla. Razlika se moe napraviti izmeu par metoda za otklanjanje
nedostataka: ienje (kemijski ili mehaniki), primjena kamenar tehnika, upotreba punila i zamjene
betona u kombinaciji sa punjenjem pukotina i praznina. Prije poetka sanacionih radova, mora se uzeti
uzorak povrine i koristiti za provjeru da li odabrani metod postie planirani ishod.
Beton treba zamijeniti, na primjer, kada postojei nedostatci idu dublje u beton (kao to su
praznine, depovi ljunka ili curenje radnih spojeva) takoer ugroavaju trajnost vrstoe, ili usljed
nastalih lokalnih kontaminacija (na primjer prodorna ulja). Na osnovu odgovarajuih preliminarnih
testiranja i mjeavine osmiljene posebno za predviene popravke, izvoa obino uspijeva postaviti
popravljeni beton prilagoen arhitektonskom betonu, na takav nain da se podruje popravke moe
poznati samo u poetnoj fazi i gledano iz blizine.

Rupice na povrini betona

"Bughole;" je naziv za malu regularne ili neregularne praznine, u rasponu od mikroskopskih
veliina do prenika od 1 in (2,5 cm) , koje nalazimo formirane na povrini betona.
Prije nego to se moemo nadati rjeenju problema prvo moramo razumjeti kako se formirao, kako su
se formirale rupice na povrini. Pod odreenim uvjetima zarobljeni zrak i slobodna voda naeni u
svjeem betonu migriraju na formirane povrine betona i formiraju mjehurie zraka ili vode. Kasnije,
u fazi kada beton ovrava i slobodna voda isparava, ostaju na povrini vidljive prazne upljine,
poznatije kao rupice.
Zarobljeni zrak je najvei izvor rupica
Zarobljeni zrak je prirodna pojava u betonu. Zrak moe biti zarobljen u betonu na dva naina:
1) nemogunost cementne paste da popuni sve praznine izmeu estica agregata i
2) za vrijeme mijeanja betona, zrak moe biti zarobljen u cementnoj pasti.
Zarobljeni zrak se razlikuje od uvuenog zraka. Uvueni zrak je namjerno ugraen u beton
prvenstveno za zatitu od smrzavanja/odmrzavanja. Veliina balona uvuenog zraka je obino izmeu
10 i 100 mikrona u promjeru, dok zarobljenog zraka je od 1 mm i veih prenika i ne nudi zatitu
smrzavanja/odmrzavanja. Sadraj zarobljenog vazduha u veini betona moe biti u rasponu od 1/2 % i
3%, ali je tipino izmeu 1% i 1 1/2 %.

Problem sa "slobodnom" vodom:

Zatvaranje povrine ... isto putanje na slobodu od oplate e ostaviti povrinu betona netaknutu i
sprijeiti podruja praznina tik ispod povrine da postanu rupice. Meutim, zarobljeni zrak je samo
dio problema. Druga s loom ulogom je "slobodna" voda. Prvo, neke osnove: sve vode, koje se nalaze
u betonu, se mogu svrstati u jednu od tri kategorije: 1) vode za hidrataciju, tj. voda koja se hemijski
kombinira sa cementom u procesu hidratacije i postaje dio ovrslog cementnog gela; 2) vode
apsorbovane od strane agregata i 3) slobodne vode, voda koja se ne koristi za hidrataciju niti je
apsorbira agregat. To je slobodna voda koja moe izazvati problem povrinskih oteenja, ukljuujui
taloenje pijeska i rupice.

Tehnologija betona

49

Natur beton

Slobodne vode, budui da nisu hemijski vezane za cementnu pastu ili fiziki zarobljene unutar
agregata, slobodno migriraju kroz plastini beton i na kraju mogu proizvesti rupice i linije pijeska ili,
e nai svoj put do povrine kao krvave vode. Veina dizajniranih betonskih mjeavina ima do 15
litara slobodne vode po kubiku, to je gotovo polovina ukupne vode umijeane u beton.
Dokle god su zarobljeni zrak i slobodna voda dobro rasporeeni u masi betona, rupice nisu
problem. Problem je samo kada je poremeen ovaj balans i zarobljeni zrak i voda su slobodni da
migriraju ka formiranoj povrini betona gdje se stvaraju rupice. Ispitivanjem betona koji ima ovaj
problem, dvije stvari su oigledne. Prvo, rupice su na povrini ili tik ispod povrine, iza tanke koe
suene cementne paste. Drugo, postoji neproporcionalan broj upljina u ovoj zoni u odnosu na
unutranjost betona.
Premazi oplate: Ponekad vie tete nego koristi.
Sredstva za premazivanje oplate ne mogu kontrolirati koliinu zarobljenog zraka i slobodne vode
u mjeavini betona. Zarobljeni vazduh i slobodne vode su pod kontrolom samo betonske mjeavine i
onih materijala koje ine beton. Meutim, dobro sredstvo za otputanje oplate moe trebati dug put u
sprjeavanju formiranja povrinskih nepravilnosti koje mogu postati rupice. Visok kvalitet ovih
premaza koji proizvodi glatku povrinu betona baca se protiv smanjenja otpora oplate, i na taj nain
sprjeava ukljetenje vazdunih depova izmeu lica oplate i formirane betonske povrine. A isto
otputanje od oplate e ostaviti povrinu betona netaknutu i sprijeiti podruja praznina tik ispod
povrine da postanu rupice. Ako postoji tanka koa suene cementne paste ostavljena na obrascima,
otputanje nije bilo isto i efektno, ili je sredstvo za otputanje slabo ili su forme bile prljave ili
oteene prije sipanja.
Svi smo svjesni da je dobro odravanje oplate klju za izbjegavanje nepravilnosti, formirane
betonske povrine. Jednako je vana jo uvijek malo poznata da premazi oplate visoke viskoznosti ili
oni koje se primjenjuju u pretjerano debelim aplikacijama imaju tendenciju da dre zrak (na povrini
forme), i trebaju se izbjegavati. Treba takoer naglasiti da premazi izraeni od goriva ili otpadnih ulja
su esto takoer uzrok rupica formiranog betona. Premazi forme ove vrste ine fiziku barijeru izmeu
svjeeg betona i oplate i neophodno je da bude stavljen u debelim aplikacijama, za pozitivan uinak
otputanja.
Visoka kvaliteta sredstava za odvajanje oplate: Prva linija odbrane.
Postoji bolji nain. L & M osniva, Larry Schwietz, otkrio je prije vie od etrdeset godina da su
hemijski aktivni agenti za odvajanje oplate su bolji. On je iskoristio svoje nalaze da razvije prvi
proizvod, hemijski aktivni agent (sredstvo) za odvajanje formi. Danas, DEBOND je jedan od vodeih
industrija hemijski aktivnih sredstava za odvajanje oplate.
Jednostavno reeno, DEBOND radi na ovaj nain; Vrlo tanka aplikacija DEBOND-a moe biti lagano
prskana na lice oplate i zatim se suiti nekoliko minuta. Nakon to se svjei beton sipa u oplatu dolazi
u kontakt sa sredstvom za odvajanje tretirane povrine oplate, alkalije unutar betona reaguju sa
DEBOND aktivnim sastojcima na povrini oplate, stvarajui vrlo tanak, klizavi film izmeu lica
oplate i betona. Ovaj sapun film je vrlo klizav, a ne samo da osigurava isto odvajanje, nego i
smanjuje povlaenje oplate, omoguavajui upljinama zarobljenim izmeu lica oplate i betonske
mase da lako klizi sa strane lica oplate i van betona.

4.4.1.

Ostale mogue greke na povrini betona

Pri strunoj i paljivoj izvedbi natur betona, sljedee greke bi se mogle izbjei:

1. Ostaci maltera koji su iscurili zbog nezatvorenih fuga na vertikalnoj oplati

Ove greke se mogu izbjei ako:

Tehnologija betona

50

Natur beton

u potpunosti zatvorimo fuge oplate,

betonsku povrinu nakon betoniranja oistimo,
ostatke betona i maltera ostruemo.

2. Prekidi betoniranja jasno vidljivi na betonskoj povrini

Ove greke se mogu izbjei ako:

-

ravnomjerno ugraujemo betonsku mjeavinu,

ne pravimo pauze prilikom betoniranja,
velike betonske elemente betoniramo pomou betonske pumpe,
vrimo pravilno zbijanje.

3. Segregacija vidljiva na betonskog povrini, odnosno jasno vidljiv agregat koji je

neobloen cementnim kamenom. Ova greka se javlja zbog nepravilnog betoniranja i zbijanja.

Tehnologija betona

51

Natur beton

Ove greke se mogu izbjei ako:

-

se vri ravnomjerno zbijanje cjelokupnog betonskog elementa,

betoniramo bez pauza,
obezbijedimo mekanu konzistenciju betona,
betoniranje vrimo pomou cijevi ime smanjujemo visinu padanja betonske mjeavine.

4. Oteeni i nepravilni rubovi nastali mehanikim oteenjem, nepravilnom ugradnjom rubnih

lajsni ili upotrebom neadekvatnih lajsni.

Ove greke se mogu izbjei ako:

-

pravilno izvodimo rubove,

paljivo i pravilno ugraujemo rubne lajsne,
pravilno zatvorimo oplatu.

5. Segregacija u podruju rubova zbog curenja cementne paste.

Tehnologija betona

52

Natur beton

Ove greke se mogu izbjei ako:

- se zatvore rubovi i fuge u oplati kako bi se sprijeilo curenje cementne paste,
- projektovati gustu mjeavinu.

7. Curenje hrave vode.

Ova pojava se javlja kod vertikalnih kao i horizontalnih betonskih elemenata, a posljedica je
preostalih dijelova armature koji nisu uklonjeni prije samog betoniranja. Ove greke se moraju
naroito izbjegavati. Ostaci armature ostanu izloeni vanjskim uticajima i korodiraju. U dodiru sa
vodom, ista se farba i curenjem niz betonsku povrinu ostavlja rune smee fleke.

Ove greke se mogu izbjei ako:

-

armaturu prije betoniranja prekrijemo folijom,

armaturu namaemo cementnom pastom,
uklonimo ostatke armature i ice za vezanje armature.

8. Neplanski raspored ankera.

Ove greke se mogu izbjei ako:

- u planu oplate tano odredimo mjesto i raspored pojedinih ankera.
Tehnologija betona

53

Natur beton

9. Odstupanja debljine betonskih elemenata usljed nepravilno postavljene i nastavljane oplate.

Ove greke se mogu izbjei ako:

- pravilno postavimo oplatu i dovoljno stegnemo i osiguramo od pomjeranja.

10. Curenje mlijeka

Preveliko curenje mlijeka na nastavcima oplate i anker rupama.

Ove greke se mogu izbjei ako:

- zatvorimo sve nastavke i fuge u oplati.

Tehnologija betona

54

Natur beton

11. Neravnomjerna boja betonske povrine

Jasna varijacija svijetle i tamne boje betona. Neravnomjerna boja nastaje kao posljedica segregacije na
nivou sitnog agregata, prevelikog zbijanja ili nedozvoljenog dodavanja vode betonskoj mjeavini.

Ove greke se mogu izbjei ako:

- oplatu to je mogue prije skinemo,
- sve betonske elemente drzimo jednako dugo u oplati,
- optimalno zbijemo betonsku mjeavinu.

12. Promjena boje uzrokovano sredstvom za odvajanje oplate. Ova greka se javlja pri upotrebi
prevelike koliine sredstva za odvajanje oplate.

Ove greke se mogu izbjei ako:

- sredstvo za odvajanje oplate nanesemo u vrlo tankom sloju,
- ostatke sredstva ostruemo gumenim strugaem,
- sredstvo krpom dodatno utrljamo.
Tehnologija betona

55

Natur beton

5.

Povrinske obrade betona

O obradi betona govorimo ukoliko se ovrsla betonska povrina naknadno mehaniki, termiki
i/ili hemijski obrauje, odnosno tretira. Razlozi zbog kojih se vri obrada betona su viestruki. Na
primjer, kao to je prethodno navedeno, boja upotrijebljenog agregata dolazi do izraaja tek nakon
obrade betonske povrine, takoer je sama boja betona ravnomjernija nakon obrade, obradom je
mogue betonu podariti i razliite teksture, itd. Razliiti naini obrade betona opisani su u EN 18 500.
Najea obrada betonske povrine je tzv. pranje betona sa razliitom dubinom prodiranja od 1 do
2 mm. Nakon ovakve obrade beton poprimi izgled kamena pjeara. Kod dubljeg pranja, krupniji
agregat se gotovo do pola oslobodi tako da kod ovakve obrade boja betona odgovara boji agregata.

Slika 25. Obraena betonska povrina (pranje s prodiranjem od 0.5, 1.0, 1.5 i 2.0mm)
Manje cementne smjese se skine ukoliko se betonska povrina obrauje upotrebom kiselina. U
ovom sluaju se ukloni vrlo tanak sloj cementnog kamena sa povrine, tj. beton se samo povrinski
ohrapavi.

Slika 26. Obrada mirglanjem

Jaa obrada se moe postii mirglanjem pri emu se vri i obrada osloboenih zrna agregata koja
pri tome dobiju mat izgled. Moemo zakljuiti da pomenute metode u sutini skidaju cementni kamen
sa povrine betona oslobaajui pri tome zrna agregata.

Zakiseljene povrine
Jedna zakiseljena povrina se postie ako se gornji sloj finog maltera betonske povrine ukloni
pomou kiseline. Samo cementna koa je uklonjena, habanje daje povrini vjetaki izgled.
Tehnologija betona

56

Natur beton

Druge vrste obrade meutim stvaraju sasvim druge i nove finalne povrine betona. Na primjer,
tokanjem se pomou razliitog alata odstranjuje finalna betonska povrina i oslobaa matrica betona.
Tragovi obrade stvaraju sasvim novu povrinu betona i daju joj individualan izgled.

Slika27. Obrada tokanjem

6. Njega betona
Povrina betona je bolja to je beton krae u oklopu konstrukcije drvene oplate. Vano je da beton ne
dolazi u dodir s vodom, jer bi moglo doi do rascvjetavanja betona. Vrlo jevano da kada se skida
oplata s betona suzbiti vlanost i nije preporuljivo skidati oplatu kada pada kia. Povrina betona se
najbolje ouva kada se poslije skidanja oplate prekrije folijom. Ali, ne smije biti direktnog kontakta
izmeu betona i folije, u sluaju dolazi do pojave crnih fleka. Posebno se pojavljuje tamna obojenost
na mjestima gdje je beton dobro hidratizovan. Ova tamna obojenost ne utie na kvalitetu betona, nego
samo na optiki izgled. Uz niske temperature ova obojenost se poveava. Da bi se sprijeilo ovo
dodirivanje betona sa folijom mora se napraviti pomona konstrukcija. Folija se treba zategnuti
pomou nosioca koji su udaljeni, te treba paziti, takoer, da ti oslonci ne dodiruju beton iz istog
razloga kao i folija. Samo uz pridravanje ovih pravila moemo imati ravnomjernu boju betonske
povrine.

Slika 28. Tamna obojenost na mjestima gdje je folija dodirivala beton

Tehnologija betona

57

Natur beton

Slika 29. Pravilno postavljanje folije i pomona konstrukcija

Tehnologija betona

58

Natur beton

7. Primjeri iz prakse
7.1.

Arhitektonski beton

Betonske povrine s posebnim zahtjevima o njihovom izgledu se nazivaju fer - lica ili
arhitektonski beton. Ova vrsta betona je vaan element dizajna moderne arhitekture. Koncept
arhitektonskog betona je definiran u smjernicama i kodeksima prakse za graevinsku industriju.
Meutim, ne postoji poseban, sveobuhvatan, openito primjenjiv standard ili smjernica koji se odnose
na arhitektonski beton, a sadre detalje s obzirom na dizajn, specifikacije i izgradnju. Pojmovi
"arhitektonskog betona" ili "fer - lice betona" se koristi za nepremazane betonske povrine, pojavu
koja je pod odreenim zahtjevima.
Postoji irok spektar pojava koji se moe postii. Jednostavno reeno, razlika moe biti izmeu
netretiranih i zavrnih povrina. Neobraene povrine karakterie boja betona i teksture oplate sa
svojim jednostavnim ili strukturiranim ureenjem. Zavrne povrine se ostvaruju primjenom zidar
tehnike (kao to je bodovni ili grm eki) ili miniranja (pomou estica pijeska ili eline kuglice, na
primjer), kao i pranje kiselinom, pranje-out, procesi bruenja i poliranja. Sljedea razmatranja
koncentriu se na arhitektonski beton s izgledom koji se odlikuje oplatom s kojom se suoava
(netretirane povrine).
Predloene specifikacije za arhitektonski beton
Mjeavina betona mora biti konstantna koliko je mogue kako bi se ispunio jedan od glavnih
uslova arhitektonskog betona, njegova uniformnost. Osim toga, sirovine koje se koriste-cement,
agregat, aditivi (ukljuujui pigmente) i primjese - moraju se pridravati specifikacije ukljuene u
relevantnim standardima, dok oscilacije osiguranja kvalitete treba svesti na to je manje mogue. ak i
mala odstupanja od tih parametara koji neznaajno utjeu na tehnike karakteristike betona, kao to su
vrstoa i deformaciona ponaanja, moe dovesti do znaajnih promjena arhitektonske betonske
povrine.
Nema standardnih recepta mjeavine za proizvodnju arhitektonskog betona visoke kvalitete.
Meutim, robustne mjeavine sa plastinom do mekom obradivosti (obradivost klase F2/F3 u skladu
sa BAS EN 206) pokazale su se odgovarajuim. Sadraj cementa ili vezivne paste i maltera mora biti
dovoljno visoka da sprijei krvarenje i / ili segregaciju ,uz izbjegavanje bilo kakve betonske
prionljivosti. Vodo-cementni omjer w / c treba biti nii od 0,55. Odnos voda/cement fluktuacije 0,02
moe ve uzrokovati znaajne promjene u osvjetljenju ili u boji. Kao po pravilu nii w/c omjer
rezultira tamnijom nijansom. Kod pridravanja prethodno navedenih parametara mjeavine i do
maksimalnih veliina zrna agregata 16 do 32 mm, biti e potrebno dodati plastifikatore. Dodavanje
aeranata dokazalo se u stabilizaciji mjeavine, bez obzira na uinak na otpornost na mraz. Posebno
pogodan za proizvodnju visokouniformne povrine su samozbijajui betoni uz izostavljanje procesa
sabijanja, mogue je izbjei nepoeljne utjecaje na vizualne karakteristike betona.
Redoslijed mijeanja treba biti isti kao i za konvencionalne strukturne betone. Ako se koriste
pigmenti, njih treba dodati ve na agregat. Vrijeme mijeanja treba radije biti due nego u sluaju
konvencionalnih betona, uz minimalno vrijeme mijeanja od najmanje 90-120 sekundi, ak i kada se
koriste mijealice visokih performansi. Znatno due vrijeme mijeanja potrebno je za SCC. Fluktuacije
u temperaturi svjeeg betona ( koja ne bi trebala prelaziti 25 C) treba izbjegavati koliko je to mogue,
jer one mogu izazvati varijacije boje.
Za isporuku betona na gradilitu, treba napomenuti da ve manja odstupanja od dogovorene
obradivosti moe imati negativan utjecaj na izgled arhitektonske betonske povrine. Preporuuje se
provjeriti i pratiti temperaturu svjeeg betona. Arhitektonski beton treba po mogunosti dostaviti i
dopremiti na to kraoj udaljenosti.

Tehnologija betona

59

Natur beton

Specijalne vrste arhitektonskog betona

Bijeli arhitektonski beton se proizvodi sa posebno osmiljenim portland cementom (bijeli
cement) i dodatkom bijelih pigmenata ako je potrebno. Za tu svrhu sirovine koje se koriste za portland
cement moraju biti bez eljeza i mangana oksida. to se tie betonske tehnologije i proizvodnje, tu
nema razlike u odnosu na sivi cement. Meutim, namijenjena bijela pojava zahtijeva posebnu brigu.
ak i najfinije pukotine, koje bi trebalo da su nevidljive, mogu postati smetnja na izloenoj bijeloj
povrini.
Obojeni arhitektonski beton obino se proizvodi uz metal-oksidne pigmente u prahu ili druge alkalno-i
lahko otporne estice. Njihov odnos je obino manji od 5 % po teini cementa i treba da bude to je
mogue nii jer njihov prah po prirodi poveava potrebnu koliinu vode pri izradi betona. Briljantna i
posebno uniformna boja moe se postii samo ako se koristi istovremeno bijeli cement. Meutim,
vrijeme mijeanja treba radije poveati kako bi se postigao najvii mogui nivo homogenizacije.

Uobiajeni
arhitektonski
beton
Arhitektonski
beton olakane
teine

Voda
206
Voda
170

Fini agregat
0/4 mm
Fini lahki
agregat 0/4 mm

Grubi agregat 4/16

mm

Grubi lahki
agregat 4/10 mm

Lagani arhitektonski beton je atraktivna modifikacija arhitektonskog betona, jer ova vrsta betona
osigurava i odgovarajui stupanj toplinske izolacije, ako je osmiljen i postavljen u skladu s tim.

Tehnologija betona

60

Natur beton

7.1.1. Obojeni betoni

Na povrini od 120.000 kvadratnih metara, dekorativni elementi ojaani staklenim vlaknima,
integralno obojenog betona, su uronjeni u ravne povrine, dok se prirodni kamen koristio za posebna
naglaavanja. Betonske komponente obojene sa Bayferrox pigmentima simuliraju prirodne teksture
i bogatstvo boja raznih nijansi granita poput Salisbury Pink, Royal Red i Juparana, i na taj nain je
skladno s prirodnim kamenom. 250.000 kubnih metara betona obojenog sa Bayferrox pigmentima je
koriteno za izgradnju hotela na povrini od 243.000 kvadratnih metara.

Slika 30. Emirates Palace Hotel, Abu Dhabi, United Arab Emirates

Ukupno 3.810 kubnih metara betona su obojeni sa 15 metrikih tona Bayferrox 110 i tri tone
Bayferrox 420.

Slika 31. Casa das Histrias Paula Rego, Cascais, Portugal

Tehnologija betona

61

Natur beton

7.1.2. Reljefni beton

Reljefna skulptura je skulptura u kojoj su oblici ili figure podignuti iznad okolne ravne povrine.
Takve skulpture esto se koristi kao arhitektonski ukras, ili primjenjuju kao sastavni dio strukture.
Kada je od betona, esto se lije u otpadne kalupe. Otpadni kalupi su uniteni nakon jednokratne
upotrebe, a razbijeni po uklanjanju ovrslog betona. Kalup fragmenti mogu biti odbaeni ili
reciklirani. Mnogi profesionalni umjetnici stvorili su velike reljefne skulpture u betonu. Veliine
panela su u rasponu od nekoliko centimetara do nekoliko stopa.

Slika 32. Reljefni beton

Agregat: Veliina agregata (kamen i pijesak) je vaan faktor. Dvije smjernice se primjenjuju:

Drite prosjenu veliinu estica u svrhu ogranienja zahtjeva betona za vodu, uz

poveanje vrstoe i smanjenje skupljanja.
Ograniite maksimalnu veliinu estica na ne vie od jedne etvrtine najmanje dimenzije
betona. Ova dimenzija moe biti irina projektiranog elementa u dizajnu reljefa ili neto
debljina.

Dodaci: plastifikatori posebno formulirani za beton se mogu koristiti, ali nisu bitni za veinu
projekata. Ako koristite primjese, konzultirati strunjaka.
Tehnologija betona

62

Natur beton

Pigmenti: Beton moe biti obojen dodavanjem pigmenata, ali samo kvalitetnih sintetikih metaloksidni pigmenata napravljenih za upotrebu u betonu.
Koristite jedan dio cementa na dva dijela agregata. Ovisno o hrapavosti, mjeavina e biti ili iz
jednog dijela cementa i dva dijela suhog pijeska ili jedan dio cementa sa jednim dijelom suhog pijeska,
a drugi dio kamen. Drugi izvori betona su pakirane suhe mjeavine za male poslove i spremne
mjeavine za velike ploe. Spremni betoni trebaju imati 28-dnevne tlane vrstoe od najmanje 27,6
MPa. Materijali trebaju biti suhi i labavi. Koristite istu mjeru za sve materijale kako bi izbjegli greke.
Prvo, suha mjeavina cementa i agregata do uniformne boje. Zatim postupno dodavanje vode da se
postigne prilino mokra mjeavina. Beton treba da tee sporo kada je ubaen u kontejner. Premaz
izloene povrine leita sa sredstvom za odvajanje, kao to je tanki sloj ulja. Polistiren takoer mora
biti obloen sa masnom ili votanom supstanom. Testirajte agent za otputanje na komadu otpadnog
stiropora kako bi se osiguralo da se agent nee rastvoriti. Pokriti plastinom folijom na najmanje 7
dana. Poprskajte betonsku povrinu vodom ako je potrebno. Ukloniti beton iz leita nakon 4 dana ili
due. Odvajanje od polistiren leaja moe zahtijevati znatne sile to moe otetiti beton. Poeljno,
prerezati stiropor koliko je to mogue.

Slika 33. Beton sa bijelim cementom i liven u polistiren leaj.

Studentski projekt iz Portland cement
Instituta, Midrand, Juna Afrika.

Tehnologija betona

63

Natur beton

Slika 34. Zgrada Razvitak u Mostaru

Slika 35. Zapadna fasada banke Gvatemale

Ovaj nevjerovatni reljefni betonski mural je stvorio slikar iz Gvatemale, kipar i muralista Roberto
Gonzlez Goyri za zapadnu fasadu banke Gvatemale u 1964-1965. g. Nadahnut majanskim dizajnom,
sastoji se od 3 sekcije, svaka dimenzija 7,2 x 40 metara s reljefnim dubinama u rasponu 5-12", a livene
su na licu mesta pomou viestrukih oblika drveta dimenzija 1,22 x 2,44 metara.
Tehnologija betona

64

Natur beton

Slika 36. Zgrada u Gvatemali, reljefni beton

Tehnologija betona

65

Natur beton

Ovaj veliki propinjui konj je kreacija plitkog reljefnog betona Jesse S. (Vet.) Anderson, lan
kluba Potkovica 1937.g.

Slika 37. Primjer plitkog reljefnog betona,

U Collins Parku u Miami Beach, reljefni beton obavija struktura, pod nazivom Pria jednog
ovjeka, a datira iz 1962.g. i potpisan je od strane manjeg umjetnika Floride pod imenom Albert
Vrana, dok bronzana plaketa u blizini kae da je sagraena "pod sat" gradonaelnika Melvin J.
Richard, u ije sjeanje je 2005.g., etiri godine nakon njegove smrti struktura obnovljena.

Slika 38. Reljefna struktura betonske konstrukcije u Miami, Pria jednog ovjeka
Tehnologija betona

66

Natur beton

Arhitektonske betonske povrine mogu dati poseban izgled lijui ih pomou posebne koe oplate.
Izloena povrina betona e dati odraz matrice pruajui jedinstven arhitektonski naglasak na strukturu
zgrade.

Slika 39. Projekat: Elephant compound, Cologne Zoo; Architect: Oxen + Rmer, Hrth;
Dodatno zanimljiva varijanta za obradu arhitektonskog betona je reljefni dizajn. Moete odrediti da li
elite reljef uvuen u povrinu panela ili je izdignut iz njega. Mogue je prenijeti komplikovane forme
u oplatu. Na ovaj nain, arhitektonski beton nosi svoj nepogreiv ig.

Tehnologija betona

67

Natur beton

Slika 40. 350 metara dug beton i polihromni sjaj reljefnog zida

Lymesmith u saradnji sa MWA razvio je paletu boja, umjetnost reljefa, i dokumentaciju od 83

jedinstvene pre-cast ploe, ukljuujui i plasman 10.000 + obojenih emajl 'aa' ugraenih u zid.

BetoShell fasade
Tanke betonske fasade debljine od samo 20 mm u rangu su sa fasadnim panelima debelih zidova
s obzirom na svoju obojenost i kvalitetu povrine. Zbog ojaanja tekstilnim staklenim vlaknima (GRC)
betoShell elemenata i posebne betonske formule, postignuti su izuzetno visoki nivo savojne zatezne
vrstoe i otpornost. Zbog prednosti tih karakteristika, betoShell je izvrsno prikladan za primjenu u
energetski efikasnim fasadama, kako za betonske ekran fasade tako i za GRC aktivne nosae novih
zgrada. BetoShell postie odline rezultate u pogledu emisije CO, efikasnosti resursa/energetske
efikasnosti i nalazi se po vrijednosti materijala uz kamene ili keramike fasade.

Slika 41. BetoShell fasade

Tehnologija betona

68

Natur beton

AR staklena vlakna su od sutinskog znaaja za GRC zbog svoje otpornosti na visoku alkalnu
sredinu cementa. Vlakna poveavaju vrstou i fleksibilnost betona. Alkalni otpor staklenih vlakana
ovisi prvenstveno o sadraju cirkon dioksida (ZrO) u staklu. AR staklena vlakna od Fibre
Technologies ima najmanje 19% sadraja cirkondioksida, to je najvie od bilo kojih komercijalno
dostupnih staklenih vlakana.
Cirkon je onaj koji nosi otpornost na alkalije u staklu. to je vei sadraj cirkonija bolja je
otpornost na napad luina. AR staklena vlakna takoer imaju i odlinu otpornost na kiseline.

7.1.3. Beton armiran staklenim vlaknima

GFRC koristi staklena vlakna umjesto elika i tako nastaje materijal koji se lako oblikuje u bilo
koji oblik, a to ga ini superiornom supstancom za plitki reljef. Sastoji se od staklenih vlakana,
agregata i polimera. GFRC ima visoke zatezne vrstoe ovisno o mjeavini i moe biti prilagoen
tano potrebama specifinog dizajna. GFRC je 80-95% laki od betona, tako da dizajnirani plitki reljef
e brzo i jednostavno instalirati, uz utedu na trokovima prijevoza. GFRC beton - "pojaan staklenim
vlaknima" je zapravo cementni mort sa bezbroj niti ugraenih staklenih vlakana. Glavna prednost
GFRC je zatezna vrstoa. Ova karakteristika takoer stvara dramatino poboljanu udarna vrstou.
Ona dijeli jednako i dva primarna svojstva konvencionalnog betona, to su vrstoa i dugotrajnost.
Konvencionalni beton ima svojstvo poznato kao "krti lom" jer ima polukristalne strukture, koje imaju
tendenciju da se razbiju. No, ovo nije sluaj sa GRFC. Staklena vlakna tee da dre materijal zajedno
jer vlakna su se razila sluajno i lee u svim pravcima u materijalu matrice.
Mjeavina:
Pijesak/cement mjer 1:2 do 1:1
Sadraj vlakana 5% po teini
w/c =0,33
sadraj polimera 5% po volumenu

Slika 42. Reprezentativno ponaanje napon-deformacija GFRC betona pri testovima na savijanje i zatezanje 1)
nakon 28 dana; 2) nakon 50 godina

Karakteristike i prednosti GFRC:

GFRC je lagan jer je pojaan staklenim vlaknima umjesto elika.
GFRC je vrlo izdrljiv i izdrat e sve vremenske uticaje, ak se koristi u trusnim podrujima.
Beton ojaan staklenim vlaknima je vatrootporan i otporan na vlagu.
GFRC dolazi u irokom spektru tekstura, boja i zavrne obrade, moete odabrati kiseline za
pranje kao i integralne boje.
Staklenim vlaknima armirani beton je proizvod koji je lak za ivotnu sredinu i atraktivan.
Tehnologija betona

69

Natur beton

Glavni faktori koji utiu na svojstva GFRC su sadraj vlakana, omjer vodecementa, poroznost, kompozitna gustoa, sadraj inertnih punila (npr.,
pijesak), orijentacija vlakana, duine vlakana, i tip njege. Gustoa i
poroznosti su takoer funkcije stepena zbijenosti. Sadraj vlakana, duine,
i orijentacija prvenstveno utiu na ultimne rane zatezne vrstoe (ETU),
rano savojne vrstoe (EFU), i vrstou. Visoko modularna staklena vlakna
su specijalno razvijena kao pojaanje cementnih proizvoda. Oni nude:

Visoka vlana vrstoa (1700 N/mm2), 3-4 puta vea od elika

Visok modul (10 puta vea od polipropilena), tako da djeluje kao
efikano pojaanje
Ne hra
Lako se inkorporiraju i ne vire
Anorganski, nezapaljivi, bez zdravstvenog rizika
Slika 43. Staklena vlakna u betonu

Nije elik jedini koji radi na poboljanju statike

kvalitete betona. Beton ojaan staklenim vlaknima
omoguava ne samo tanke presjeke, nego i realizaciju
plastinih formi. Spektakularni primjer je privremeni
paviljon Alan Dempsey i Alvin Huang, koji je izgraen
2008. na trgu Bedford u Londonu. Sastoji se od,
ukupno 850 jedinstvenih, profila 13 mm, betona
armiranog staklenim vlaknima ('Fibre C'), u produkciji
betonskih elemenata kompanije Reider vlakana.
Slika 44. Paviljon u Londonu, GFRC beton

Tekstilni beton, to znai beton armiran sa

trakama, posjeduje znatno vee nosivosti u
usporedbi sa staklom armiranim betonom. Oba
tipa betona imaju prednost mogunost primjene
za stvaranje izuzetno tankih zidova, jer njihova
pojaanja, za razliku od elika, ne zahtijevaju ni
minimalnu koliinu betona.

Slika45. Tekstini beton

Svjetlosni beton
Rije je o provoenju svjetlosti vlaknima, koja alju snop svjetlosti kroz masivne betonske kade,
blizina ovih taaka proizvodi oiglednu transparentnost, stvarajui novu dimenziju cementnih
materijala. Optika vlakna su paralelizovana, a onda - sloj po sloj - automatski umetneta u beton.

Tehnologija betona

70

Natur beton

Slika 46. Projekat:Poslovna zgrada, Hansaallee 70, Frankfurt

Primarna funkcija optikih vlakana u svjetlosnom betonu, nije jedna od stabilnosti, nego radije
transparentnost. Optiki beton proizveden u blokovima velikih razmjera od visoke vrstoe betona, u
koje se uvode optika vlakna visoke kvalitete u obliku tkanja. U smislu vremenske-i UV-stabilnosti,
optiki beton se ne razlikuje od konvencionalnog betona.
LUCCON:

vrstoa:> 90 N/mm2
vrstoa na savijanje:> 12 N/mm2
Gustoa: 2100 - 2300 kg/m3

Slika 47. Primjer svjetlosnog betona, iz prakse

Pjeskarenje
Pjeskarenje arhitektonskih betonskih povrina je
vrlo uobiajena tehnika obrade. U tom procesu, gornji
sloj finog maltera na ovrslom montanom dijelu se
uklanja uz pomo posebnih brusnih materijala. U tom
pogledu, sa velikim povrinama montanih dijelova
mora se rukovati posebno paljivo da bi dobili
uniforman izgled. Pjeskarenje izlae obojeni agregat.
Kao rezultat toga, boje povrine montanih dijelova
odreuje koriteno zrno.
Slika 48. Project: Kaufhaus Tyrol, Innsbruck; Photo: BetonBild; Architects: David Chipperfield Architects

Tehnologija betona

71

Natur beton

7.1.4. Grafik beton- uzorkovan

Grafic beton ispisuje obrazac na membranu. Membrana se alje do prefabriciranih panela i
postavlja na elini prefabricirani leaj. Oplata se postavlja oko membrane. Beton se sipa u kalup.
Membrana je uklonjena sa povrine livenog elementa dan poslije. Povrina betonskog elementa se
pere vodom prskalicom pod visokim pritiskom.
Gotov element je zavren kao beton s grafikim obrascem. Grafiki beton tehnologija je tampanje
povrinskog retardera na posebnu membranu. Beton se baci na membranu i retarder usporava
ovravanje (stvrdnjavanja) betona u odabranim podrujima. Nevezana, meka betonska podloga
oprana pod visokim pritiskom, otkriva agregatni fini. Stvarni obrazac (ili slika) na povrini betona
onda rezultira iz kontrasta izmeu glatke (ili fer-face) povrine i izloenog agregata. Pigmenti se mogu
dodati cementu i agregat razliitih boja se takoer moe koristiti za dodatno poboljanje obrasca ili
dizajna.

Slika 50. Tehnologija grafikog betona

Kada se beton lije prema formlajneru, ostaje utisak na betonskom zidu kao rezultat formlajnera.
Obrasci su dostupni u izobilju, a mogu biti u rasponu od jednostavnih flauta ili zrna drveta, murala kao
to su vodene scene ili obrasci oblika talasa. Ovaj proizvodni proces je jednostavniji, ii i bri zbog
mogunosti koritenja dva CNC stola za proizvodnju kalupa. Dizajni su prethodno odobreni od strane
kupaca, a zatim precizno replicirani na CNC u Precision Board, omoguavajui kontrolu kvalitete
to nije bilo mogue postii u prolosti.
Tehnologija betona

72

Natur beton

Slika 51. 1.Precsion Board Plus mainski obraen

2.Precision Board Plus master kalup koristi
se za livenje formlajner
3.Zavren poliuretanski formliner spreman za upotrebu.

7.1.5. Fotobeton
Koristei fotolitograf proces, fotografija se prenosi na beton kao crno-bijeli uzorak, koji se
aplicira na plastinu foliju. Ovaj fotobetonski film se stavlja u oplate, gdje retarder (usporiva)
ovravanja na njemu osigurava suenje betona u razliitim stopama na razliitim mjestima. Rezultat
su grube i glatke povrine, kao i svjetlo/tamne graduacije. Nakon uklanjanja oplate, svjetla podruja
slike ostaju glatka, dok se tamna iste sa vodom niskog pritiska.

Slika 52. Fotobeton

Tehnologija betona

73

Natur beton

Slika53. Primjeri iz prakse

Dodatno sredstvo za stvaranje fotografije i druge slike na betonskim fasadama je foto-graviranje.
Dobar primjer za to je Gutenberghfe projekt arhitektonske prakse, koji je realizovan uz fabrike
betona Zuber. Slika je vektorizirana i, pomou pomenute CNC tehnike (kreiranje oblika), aplicira se
na panel. Ovaj panel slui kao predloak za ablon, koji se zatim stavlja u oplate i predstavlja stvarni
oblik betona.

Tehnologija betona

74

Natur beton

Slika 54. Foto-beton koristei proces foto-graviranja: Zuber betonski radovi, oplatna tehnika Reckli.
Gutenberg-Hfe

Reckli su specijalisti u proizvodnji oplatnih ablona od silikona i poliuretanskih elastomera. Reckli

proizvodi, izmeu ostalog, foto-betonske povrine pomou tehnike vektorskog programa,
kompjuterski proces, koji prenosi podatke sa slike na ploe pomou glodanja. Takav model slui kao
predloak za stvaranje elastinog ablona, stvarnog kalupa foto-betonskih objekata. Elastinost ove
matrice omoguava da se lahko ukloni od sloenih oblika.

Tehnologija betona

75

Natur beton

8. Zakljuak

Slika govori hiljadu rijei.. Samo tako mogu da ponem zakljuak na ovakvu temu.. Zaista je
nevjerovatna transformacija ovog jedinstvenog, i nikada inovativno zaustavljivog materijala.
Ornamenti su uvijek bili dio arhitekture. Ideja za ukraavanje betona sa slikama, datira iz osamdesetih
godina. Od tada su omogueni, uz specifine metode zasnovane na kompjuterskim tehnikama
vektogram/glodanje, stalni slikovni prikazi fotografija i drugih projekata na betonu. Za razliku od
"naslikanih" ili "tampanih" betonskih povrina fotobeton je graevinski materijal u koji je ugraeni
motiv trajno, kvazi "urezan" .. Trajno urezan.. Ba kao to i sam beton urezan u sopstvenu historiju
nastavlja njen putopis.. nezaustavljivim fotografijama samoga sebe odaje da je..
.. jedini materijal koji govori sve jezike.

Tehnologija betona

76

Natur beton

Ono to je neminovno i nemogue izostaviti nakon koraanja kroz svijet ovakvog materijala,
osnovnog ali podlonog i onim nezamislivim promjenama, jeste nota koja ipak vee melodiju
arhitekture i umjetnosti sa jednim grubim, masivnim, tekim materijalom stvarnosti..to znai da
umjetnost nema granice ni u ovom smjeru njena pria realizovana betonom u potpunosti je osigurana
jednim vrstim temeljom. Uz mnotvo naziva koji se prepliu u takmienju za naslov ove temearhitektonski, dekorativni, reljefni, vidni, natur beton.. tako i posljednje rijei o svemu ovome prave
splet koji, kako ve rekoh, samo slika opisuje.

Literatura

Holcim; Leitfaden fr Sichtbeton, Holcim (Sddeutschland) GmbH, Tipps aus der Praxis fr
Planung und Herstellung

Tehnologija betona

77

Natur beton

http://www.holcimsued.de/fileadmin/templates/DEUB/doc/Produkte/Infoservice/Technisch
e_Informationen/Leitfaden-Sichtbeton-2011.pdf
Bayer AG Germany, Bayferrox Pigments to Color Concrete Products
Merkblatt fr Sichtbetonbauten, April 2012 cemsuisse-Merkblatt - MB 02
http://www.betonsuisse.ch/betonsuisse/angebot/schweizer_betonforum/referate_und_mer
kblatt_2012/index.html?lang=de
Arbeitsheft Sichtbeton, PERI GmbH Schalung Gerst Engineering
http://www.peri.no/files/pdf3/Reference_File_Fairfaced_Concrete..pdf
The effect of pigments on the quality of concrete blocks by G. von Szadkowski
Bayer AG, West Germany http://www.sept.org/techpapers/91.pdf

Tehnologija betona

78