Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
Goriva
TENA GORIVA
Tena goriva nalaze iroku primenu u svim oblastima ljudskih aktivnosti
zahvaljujui svojim osobinama i prednostima u odnosu na vrsta goriva.
Najbitnije prednosti su:
manji toplotni gubici pri sagorevanju, kako zbog nie vrednosti koeficijenta
vika vazduha, tako i zbog potpunijeg sagorevanja,
TEHNIKI MATERIJALI
Goriva
1. Nafta
1.1.
Osobine i poreklo.
TEHNIKI MATERIJALI
Goriva
1.2.
Sastav nafte.
Sirova nafta je, kao to je ve bilo reeno, sastavljena iz velikog broja sloenih
preteno ugljovodoninih ali i drugih jedinjenja, koja do danas jo uvek nisu sva u
potpunosti utvrena i ispitana. Ova jedinjenja pripadaju nekolicini osnovnih
ugljovodoninih grupa, ije su osobine dobro prouene.
Osnovnu masu nafte ine tri grupe ugljovodonika:
Parafinski ugljovodonici ine znatan deo mnogih nafti. Nii lanovi reda, sa
brojem atoma ugljenika u molekulu od 1 do 4 su gasoviti (metan - CH 4 , etan C2 H 6 , propan - C3 H 8 i butan C4 H10 ). Teni ugljovodonici parafinskog reda su sa
brojem atoma ugljenika u molekulu od 5 do 15, a iznad 15 atoma ugljenika u
TEHNIKI MATERIJALI
Goriva
TEHNIKI MATERIJALI
Goriva
Pored ove tri grupe ugljovodonika odreenu panju treba posvetiti i nezasienim
lananim ugljovodonicima i pored toga to ih u nafti praktino nema. Ovi,
takozvani olefinski ugljovodonici se javljaju u produktima prerade nafte i zavisno
od broja dvogubih veza mogu biti mono i diolefni. Opti obrazac monoolefinskih
ugljovodonika je Cn H 2n , a diolefinskih Cn H 2n 2 .
Nafte se, prema pretenom sadraju odgovarajuih grupa ugljovodonika dele na
parafinske, naftenske i meane.
1.3. Dobijanje nafte.
Nafta se nalazi u dubini zemlje uglavnom do 5000 m, pa i vie. Posle utvrivanja
nalazita geolokim, geofizikim, seizmikim i drugim metodama nafta se dobija
buenjem bilo na povrini zemlje bilo na moru. Komplet ureaja koji se koristi
prilikom buenja na kopnu sastoji se iz tornja, dizalice, motora, pumpi, koturaa,
bueeg stola uz alat i pribor.
TEHNIKI MATERIJALI
Goriva
Nafta najee istie iz butine na povrinu pod pritiskom koji vlada na dubini i
pritiskom usled rastvorenog gasa u nafti na kojoj je nafta pronaena (prirodna
erupcija). Kada se, kasnije, eksploatacijom nalazite do izvesne mere iskoristi,
protok opada pa je potrebno preduzeti odgovarajue mere da bi se iskoristila to
vea koliina nafte. U tu svrhu koriste se danas dva mogua naina: pomou
pumpi ili uvoenjem, u leite nafte, gasa ili vode pod pritiskom.
Idui prema povrini pritisak se stalno smanjuje, pa dolazi od izdvajanja
rastvornog gasa iz nafte, tako da na izlazu iz butine dobijamo meavinu nafte i
gasa. Ova meavina se odvodi u sabirnu stanicu, gde se u takozvanim
separatorima, odvaja tena od gasovite faze, a odatle i nafta i gas u zasebne
rezervoare. Iz rezervoara se zatim nafta prevozi i cisternama, tankerima,
naftovodima do postrojenja za preradu nafte rafinerija.
TEHNIKI MATERIJALI
Goriva
2.
PRERADA NAFTE
Frakciona destilacija.
TEHNIKI MATERIJALI
Goriva
TEHNIKI MATERIJALI
Goriva
kataliki reforming
Primarni benzin
( Al2O3 0.1% Pt )
CH 4 H 2
visokooktanski benzin (98-100)
ostatak
termiki kreking
maziva
petrol koks
ostatak (mazut)
bitumen
TEHNIKI MATERIJALI
Goriva
TEHNIKI MATERIJALI
Goriva
TEHNIKI MATERIJALI
Goriva
TEHNIKI MATERIJALI
Goriva
50% vie sumpora nego nafta od koje je dobijen. Gustina i viskozitet mazuta su
znatno vii, nego kod sirove nafte. Rasprivanje mazuta zahteva smanjenje
viskoziteta to se postie predgrevanjem.
Zbog razliitih karakteristika postrojenja u kojima se odvija sagorevanje,
proizvodi se nekoliko tipova mazuta koji se meusobno razlikuju po viskozitetu,
toplotnoj moi i temperaturi zapaljivosti i paljenja. Prema sadraju sumpora
mazut se deli u dve grupe: sa malim sadrajem sumpora (od 0.5-2.0% S) i sa
visokim sadrajem sumpora (od 2-3.5% S). Mazut sadri i neto mineralnih
materija koje pri sagorevanju daju pepeo. Sadraj pepela nije veliki i kree se u
granicama od 0.1 do 0.4%. Osnovnu masu mineralnih sastojaka mazuta ini
vanadijum koji se uglavnom nalazi u smoli i asfaltenima. Prilikom sagorevanja
mazuta vanadijum deluje katalitiki na oksidaciju stvorenog SO2 u SO 3 .
Mazut se koristi kao gorivo u industrijskim peima i parnim kotlovima.
Teki ter se velikim sadrajem ugljenika, koji se dobija u procesima hemijske
prerade uglja takoe se koristi kao gorivo u industrijskim peima. Gustina tera
kree se od 1 do 1,2 g cm3 . Ovaj ter ima neke prednosti nad mazutom zbog
manjeg sadraja sumpora i vanadijuma. Meutim, ter ima i odreene
nedostatake. Iz njega se lako izdvajaju lake frakcije koje predstavljaju opasnost
od poara.
Tabela X. Osnovne karakteristike pojedinih vrsta te;nih goriva
3.6 Ostali izvori tenih goriva.
Pod ostalim izvorima tenih goriva ovde se podrazumevaju bituminozni kriljci,
ter dobijen preradom uglja i hidrogenacija uglja. Ovde se mogu uvrstiti i procesi
sinteze alkohola koji zbog savremen naftne krize postaju interesantni kao tena
goriva.
Pored toga to postoje ogromne rezerve bituminoznih kriljaca rasute po svetu,
do sada je njihova prerada bila beznaajna. Zagrevanjem bituminizovanih
kriljaca izdvaja se ulje koje je preteno parafinskog sastava. Dalje se ovo ulje
prerauje na isti nain kao i primarni produkti destilacije nafte. Destilacijom ulja iz
kriljaca dobija se samo 15% lakih frakcija sa temperaturama kljuanja do 450 K.
Destilacijom tera dobijenog u procesima prerade uglja, posebno u procesima
nisko-temperaturske karbonizacije mogu se dobiti lako ulje, karbolno ulje,
kreozotno ulje, antracensko ulje i ostatak od destilacije katran.
TEHNIKI MATERIJALI
Goriva