OBRAZLOENJE TEME:

1.

2.

3.

4.

OSNOVNA OBILJEJA TEME.....................................................................................1

1.1

Uvod............................................................................................................................1

1.2

Socijalna problematika konzumiranja alkohola meu mladima.................................2

1.3

Obitelj, okolina,mladi i alkohol..................................................................................3

1.4

Mjere za prevenciju zlouporabe alkohola meu mladima..........................................4

AKTUALNOST TEME....................................................................................................6
2.1

Rezultati istraivanja u Republici Hrvatskoj..............................................................6

2.2

Rezultati istraivanja u gradu Zadru...........................................................................7

2.3

Iz medija......................................................................................................................7

METODOLOGIJA RADA...............................................................................................7
3.1

Cilj istraivanja...........................................................................................................7

3.2

Problemi istraivanja..................................................................................................7

3.3

Hipoteza......................................................................................................................7

3.4

Nacrt i metode istraivanja.........................................................................................7

ZNANSTVENI DOPRINOS............................................................................................7

1. OSNOVNA OBILJEJA TEME

1.1 Uvod
Alkohol se naziva najstarijom drogom ovjeanstva i danas je u veini zemalja
legaliziran, sluei kao sredstvo za oputanje i relaksaciju. Drutveni stav prema alkoholu
razliit je u razliitim zemljama, od irokog odobravanja preko ograniavanja mjesta prodaje i
pijenja, do potpune zabrane u muslimanskim zemljama.
tetni uinci za pojedinca i za drutvenu zajednicu, kao posljedice neodgovarajue,
prekomjerna konzumacije alkohola, brojni su i vrsto dokumentirani i dokazani. Prekomjerna
se uporaba povezuje s poveanim rizikom mortaliteta, a ozljede i nasilje u svezi s alkoholom
ne pogaaju samo pojedince, ve i obitelj i iru zajednicu, utjeui na zdravlje i socijalnu
sigurnost. U mladih prevladavaju rizici od nesrea u prometu i nasilje, dok u su starijih dobnih
skupina ei zdravstveni rizici.
Za razliku od odraslih, za koje je reeno da piju uestalo i prekomjerno, mladi piju
rjee, ali gotovo uvijek s namjerom da se i napiju (Fleger K. 2008:15). U skladu s filozofijom
mladih ljudi, koja najee ne prepoznaje objektivne rizike, esto ih i svjesno prihvaa ivei
danas i ovdje, uvjerena u besmrtnost, rizik uporabe alkohola uope se ne percipira. Alkohol
mladom ovjeku donosi oputenost, euforiju, potie spontanost, prisnost s vrnjacima,
oslobaa seksualnost uklanjajui nezrele konice savjesti i zabrane. Alkohol je ulaznica u
svijet vrnjaka koji i sami prekomjerno piju. Stoga im alkohol esto i slui kao simbol
inicijacije u grupe vrnjaka. I upravo u tom trenutku grupa preuzima utjecaj nad daljnjim
pijenjem i ponaanjem mladih ljudi te se lo primjer, naslonjen na pijenje u obitelji, u grupi
vrnjaka samo nastavlja.

1.2 Socijalna problematika konzumiranja alkohola meu mladima

Prelaskom iz djetinjstva u fazu puberteta, mlada osoba se susree sa nizom specifinih

razvojnih zadataka i unutarnjih promjena. Kasnije u adolescenciji mlada osoba se susree s
nastavkom razvojnih procesa iz puberteta, u biolokom, psiholokom i socijalnom smislu.
Anksioznost i nesigurnost adolescenta proizlazi iz sukoba zrelih i nezrelih tendencija koje
proizlaze iz elje mladih za slobodnom akcijom. Upravo ta psiholoka zbivanja u njihovoj
linosti vrlo ih esto odvode na put alkoholizma, upravo u ovakvoj njihovoj fazi negacije.
U veini europskih zemalja mladi odrastaju u okolini u kojoj je potronja alkohola
normalan dio svakodnevnice, pie se dri potpuno prihvatljivim sredstvom postizanja ugode.
Pie je tako u mnogim kulturama neizostavan dio vanih drutvenih dogaanja i zbivanja.
Usprkos ogranienjima prodaje i pijenja alkohola mladima ispod odreene dobi u nekim
zemljama, velik je udjel djece kolske dobi koja barem povremeno piju alkohol.
tetna djelovanja prekomjernog pijenja kod mladih povezana su uglavnom s
posljedicama akutnog trovanja, nesreama te socijalnim i kriminalnim problemima. Simptomi
akutnog alkoholnog otrovanja i zahvaenosti sredinjeg ivanog sustava mogu se u mladih
nenaviklih konzumenata javiti ve i nakon uzimanja manjih koliina pia, a komatozno stanje
ve i pri razini od jednog promila alkohola u krvi.
Razvojno doba adolescencije neminovno donosi elju za samopotvrivanjem i
izgradnjom samostalnih stavova i naina ponaanja kojima je ponekad temeljni cilj
odudaranje od ponaanja i stavova odraslih. Eksperimentiranje s bilo kojim sredstvom
ovisnosti,

ukljuujui

alkohol,

potaknuto

je u

mladih

radoznalou,

eljom

za

samopotvrivanjem, imitiranjem, samodokazivanjem, zbog pritiska skupine i slino, i najvei

e broj osoba pronai tijekom sazrijevanja put k kontroliranom i umjerenom konzumiranju
alkohola. No uestalije, redovitije i prekomjerno pijenje, voeno eljom da se ponovno iskuse
djelovanja alkohola koja se doivljavaju kao pozitivna, moe otvarati put problematinom
pijenju (Sakoman i suradnici, 1999. , asopis Drutvena istraivanja- br. 2-3).
Mladi piju zbog mnogih razloga koji ovise o osobnim i drutvenim sklonostima i
okolnostima. Neki od uobiajenih razloga su elja da se bude drukiji od drugih, strah od
nepripadanja skupini, dosada, ugodan okus te vjerovanje da e se nakon pia osjeati

oputenije i veselije (ibid.). To ukazuje na to da su utjecaji na navike pijenja mladih

mnogobrojni i ovise o normama socijalnog okruja.

1.3 Obitelj, okolina,mladi i alkohol

ivimo u dekadentnom vremenu. Mladi vie ne potuju roditelje. Drski su i nestrpljivi. Posjeuju
mjesta gdje se toi alkohol i nemaju nikakve samokontrole (Horvat, N. 2003; 24)

Ovaj citat gore naveden moda zvui poznato, kao da govore roditelji na nekom
roditeljskom sastanku ili neki sveenik to iznosi na nedjeljnoj misi, no istina je da je taj tekst
naen na zidu egipatske grobnice stare 5000 godina. To nam govori da je nesporazum meu
generacijama star koliko i ovjeanstvo.
Apsurdno je da koliko god ovjeanstvo napredovalo u 5000 godina jo nas mue isti
problemi, barem to se tie mladih i alkohola. Kakva je situacija danas? Mladima je preutno
doputeno praktiki neogranien pristup alkoholu to oni uvelike iskoritavaju. Cijene
alkoholnih pia su im relativno jeftine a iako postoje svakojake zabrane o zabrani kupovanja
tih istih one se i ne provode najbolje. Mladi esto piju u kui, u drutvu i pod nadzorom
roditelja ili starijih roaka a kasnije su navike pijenja sve uestalije i vezane uz vikend i uz
skupine izvan kue.
Dri se da je prijelazno razdoblje od kasnog djetinjstva u ranu adolescenciju kritino
razdoblje u kojem poinje znaajna zaokupljenost alkoholom. Kljuna uloga tog razdoblja
nedvojbena je, no istraivanja ipak pokazuju da djeca stjeu znanja o alkoholu mnogo ranije
no to izravno dolaze u situaciju da donose odluke o pijenju. Utvrditi zlouporabu ili uporabu
alkohola u mladih nije jednostavna zadaa

(Huljev

M. Alkohol meu mladima.

(http://infoz.ffzg.hr/afric/).
Ulazak u svijet pijenja alkohola u Hrvatskoj je posljednjih godina sputen na razinu
trinaestogodinjaka, a u djevojica na razinu etrnaestogodinjakinja, prema emu pripadamo
europskom prosjeku, ne istiui se negativno u odnosu prema okruenju, a na razini
petnaestogodinjaka pripadamo samom europskom vrhu. Upravo taj podatak upozorava da
preventivni rad s osnovnokolskom djecom zakazuje, odnosno da prevenciju problema
povezanih s pijenjem alkohola ne radimo dovoljno dobro. Veliki se novac izdvaja za
prevenciju uporabe lakih i tekih droga u mladih, dok se za prevenciju pijenja alkohola
izdvaja vrlo malo (Zdrav ivot online. Alkohol i mladi www. zdrav-zivot.com.hr.). Alkoholna
je zlouporaba jednako raspodijeljena u heterogenoj populaciji mladih i povezana je ne samo
3

sa spolom, socijalnim statusom i etnikom pripadnou, ve i s regijom u kojoj se ivi. Nema

dvojbe da je obitelj sredinje mjesto kulturalnog prijenosa navike uporabe alkohola. Kliniki
nalazi pokazuju da adolescenti koji su skloni prekomjernom uivanju alkohola esto imaju
kompleksnu obiteljsku anamnezu koja ukljuuje zlostavljanje i druge traume u djetinjstvu.
Otuenost i nekomunikacija u obitelji kao i roditeljski stav o konzumiranju alkohola imaju
velik utjecaj na ponaanje adolescenata. Pri pojavi problema u svezi s alkoholom, obitelj ih ne
mora biti svjesna sve dok sve dok se ne pojave sukobi u koli, s policijom ili drugim osobama
izvan obitelji. Obitelj moe i nesvjesno negirati probleme s alkoholom, pripisujui ih drugim
problematinim ponaanjima, ili se unutar obitelji moe razviti dinamika koja skree
pozornost s problematinog adolescenata i usmjerava je na druga zbivanja. Osjeaj straha pri
prepoznavanju problema u roditelja je vrlo jak, povezan s osjeajem krivnje i odgovornosti.
U mladenakoj dobi je lake susresti poremeaje vezane uz pijanstvo nego alkoholnu
bolest. Treba proi relativno dugo vrijeme visoke potronje alkoholnih pia, bar 5-10 godina
to znai i da bi potronja trebala dugo trajati (Hudolin, 1991.).

1.4 Mjere za prevenciju zlouporabe alkohola meu mladima

Prevencija je primjena metoda i postupaka koji e osigurati da se bolest, odnosno
zlouporaba alkohola, nikad ne pojavi (Mihaljevi, J. 2003). U primarnoj prevenciji zlouporabe
sredstava ovisnosti se najee se rabe zdravstveno-odgojne aktivnosti i medijske kampanje. S
preventivnim aktivnostima, edukacijom uenika i roditelja treba poeti to ranije. Preventivno
treba djelovati ve na razini od etvrtog do estog razreda osnovne kole, a nakon toga rad s
djecom i omladinom treba biti stalan. Ljude treba poduavati o nainima i granicama
kontroliranog pijenja, jasno rei kako ni jedan nain pijenja, niti jedna koliina nije netetna,
jo manje ljekovita (posebna je odgovornost na zdravstvenim i prosvjetnim djelatnicima).
Treba poticati marketinke aktivnosti koje promiu zdrave stavove prema ivotu, pozitivan
sustav vrijednosti, kulturu nepijenja i nedrogiranja te usmjeravati i podravati mlade ljude u
kreiranju za njih prihvatljivih modela ponaanja (Zdrav ivot online. Alkohol i mladi www.
zdrav-zivot.com.hr.).
Primarna prevencija se provodi prvenstveno u obitelji i to prema Mihaljeviu (2003)
na tri podruja. Prvo podruje je odravanje kvalitetnih odnosa i psiholoke klime u obitelji.
Takvih koji e omoguiti stupanj kakvoe ivota dovoljne da osigura djetetu postizanje
stupnja zdravlja koji moe zadovoljiti sve dananje kriterije. Drugo podruje je tzv.

psiholoko cjepivo kojim e se kod djeteta na due vrijeme uspostaviti takav odnos prema
alkoholu i ostalim drogama da ga oni nee privlaiti. Tree podruje je dodatno informiranje
i utvrivanje negativnog stava prema sredstvima koja izazivaju ovisnost.
Za prevenciju, mladima valja ponuditi bolju i racionalniju organizaciju slobodnog
vremena i zabave, privlanije i atraktivnije te korisnije sadraje druenja. U takvim
aktivnostima oni moraju pronai sebe i svoje interese. Bez prevelikog moraliziranja, treba im
osigurati vie razonode, rekreacije, meusobnog druenja, tj., na pozitivan nain okupirati i
privui njihovu pozornost, zadovoljiti njihovu znatielju, interese i razvojne potrebe (Hudolin,
1989).
Veina edukacijskih programa namijenjena je djeci u srednjim kolama, iako neki
programi djeluju na znanja i stavove, nije dokazano njihovo djelovanje na ponaanje. Bilo bi
djelotvornije da su strategije zdravstvenog odgoja usmjerene na dob u kojoj djeca jo nisu
zahvaena

preobrazbom

odraslo

doba

(Huljev

M.

Alkohol

meu

mladima.

http://infoz.ffzg.hr/afric/)
Uz pravilno usmjerenu edukaciju, brojne ostale mjere mogu biti djelotvorne u
smanjenju rizika zlouporabe alkohola: dobna granica doputenog javnog pijenja alkohola,
propisi u vezi s vonjom pod utjecajem alkohola i redovito kontroliranje vozaa, mjere za
sprjeavanje opijanja na javnim mjestima, smanjenje dostupnosti alkohola ogranienjem sati
doputene prodaje te porezna politika koja ga visokom cijenom ini manje dostupnim.

2. AKTUALNOST TEME
2.1 Rezultati istraivanja u Republici Hrvatskoj
Meu najreprezentativnija istraivanja o konzumiranju alkoholnih pia meu mladima
u Hrvatskoj ubrajamo ono Slavka Sakomana i suradnika iz 1998. godine, na uzorku od 4841
uenika prvih razreda srednjih kola (Sakoman, 1999) . Rezultati daju uvid u rairenost navika
pijenja meu uenicima te neke prediktore i imbenike rizika za razvitak problematinog
ponaanja u svezi s alkoholom.
Do 15-te godine ivota alkohol je probalo vie od 80% djeaka i djevojica, to se
podudara s nizom ostalih istraivanja o prvim kontaktima s alkoholom. Veina je ispitanih
uenika alkohol pila manje od 10 puta i prema udjelu onih koji su u ivotu pili vie od 40
puta, Hrvatska se ne nalazi meu zemljama u kojima je pijenje u mladih na visoko rizinoj
razini. Iako je najvei broj onih koji su pili alkohol od 1 do 5 puta, moe se pretpostaviti da su
u skupini uenika koji poinju malo i povremeno piti u duem razdoblju najvjerojatnije
javljaju budui sve ei korisnici alkohola u kojih se navika pijenja postupno sve vie
uvruje.
Zorii (http://www.zdrav-zivot.com.hr 22.01.2008)

upozorava da ulazak u svijet

pijenja alkohola u Hrvatskoj je posljednjih godina sputen na razinu trinaestogodinjaka, a u

djevojica na razinu etrnaestogodinjakinja, prema emu pripadamo europskom prosjeku, ne
istiui se negativno u odnosu prema okruenju, a na razini petnaestogodinjaka pripadamo
samom europskom vrhu. Upravo taj podatak upozorava da preventivni rad s
osnovnokolskom djecom zakazuje, odnosno da prevenciju problema povezanih s pijenjem
alkohola ne radimo dovoljno dobro. Veliki se novac izdvaja za prevenciju uporabe lakih i
tekih droga u mladih, dok se za prevenciju pijenja alkohola izdvaja vrlo malo.
Od razliitih vrsta pia najrairenija je uporaba piva, a s obzirom na cijenu i laku
dostupnost ono je jedno od najpopularnijih pia. Uenici takoer esto konzumiraju vino, a
usporedba s ostalim zemljama Europe pokazuje da se Hrvatska nalazi meu zemljama u
kojima se meu mladima pije dosta vina, zajedno s ostalim mediteranskim i srednjoeuropskim
zemljama. Uporaba estokih pia manje je zastupljena, a i u usporedbi s ostalim europskim
zemljama Hrvatska je u pijenju estokih pia meu posljednjima.

Dostupnost alkoholnih pia u RH je velika. Za prodaju alkohola maloljetnicima u

trgovinama nema ogranienja, a usprkos zakonskog propisa o ograniavanju posluivanja
alkohola osobama mlaim od 18 godina, propis se ne potuje te je cijena pia gotovo jedini
ograniavajui imbenik.
Prema Sakomanu (1999), iako je vie od 50% uenika izjavilo da se barem jednom u
ivotu opilo, uestalije opijanje je puno rjee zastupljeno. Da je u posljednjih mjesec dana
bilo pijano 3 ili vie puta, izjavilo je 4% mladih, to je u usporedbi s ostalim zemljama u
istom istraivanju smjeta u posljednju skupinu zajedno s Turskom, Estonijom, Maltom,
Slovakom, Portugalom, Ciprom i Ukrajinom. Prvi kontakti s alkoholom zbivaju se rano i
treina uenika izjavljuje da su pivo ili vino probali prije jedanaeste godine ivota, najee u
vlastitoj kui.
Prema brojnim studijima, pijenje alkohola javlja se oko 10-12 godine ivota i barem
neka iskustva u pijenju gotovo su pravilo do 14-te ili 15-te godine. Roditeljski stav o
konzumiranju ima velik utjecaj na ponaanje adolescenata, a otuenost ili nepotpunost obitelji
te stoga i konfliktna i nepravedna atmosfera, izravno negativno utjeu na prekomjerno
uzimanje alkohola. Majino opijanje ima izravan utjecaj na poveano pijenje kod djece, za
razliku od oeva iji utjecaj nije tako izravan. Ono ima neizravan utjecaj na djecu preko
poremeenih odnosa u obitelji.
Iako se u ranoj adolescenciji poveava podlonost pritiscima skupine vrnjaka, a
opada oslanjanje na miljenje roditelja, istraivanja ukazuju na snano neizravno djelovanje
roditelja na to kakve e djeca birati prijatelje. Roditelji u osnovi usmjeravaju djecu prema
odreenoj vrnjakoj skupini time to potiu razvoj odreenih osobina ili oblika ponaanja u
svoje djece. Pozitivne korelacije izmeu popustljivog stava prema uporabi alkohola, tj.
negiranja moguih negativnih posljedica alkohola, neopravdanog izostajanja iz kole i
druenja s veim brojem prijatelja koji piju alkoholna pia ili se opijaju ukazuju na to da se u
odreenog broja uenika prvih razreda srednjih kola ve ustaljuju takvi obrasci ponaanja
koji pogoduju javljanju navika pijenja alkoholnih pia i neprilikama zbog alkohola (Sakoman,
1999). S druge strane, na temelju skupa korelacija kolskog uspjeha s ostalim varijablama
moe se zakljuiti da su bolji uenici tijekom socijalizacije vjerojatno i usvojili i prihvatljivije
obrasce ponaanja. Indikativno je takoer da su procjene uenika o tome koliko njihovih
prijatelja pije alkoholna pia i koliko ih se opija visoko znaajno povezane, to moe znaiti
da se uporaba alkohola ne prakticira samo kao povremeno isprobavanje novih naina
ponaanja meu adolescentima, nego je vjerojatnije rije o konzumiranju veih koliina
7

alkohola. Na to ukazuju i korelacije izmeu procjena ispitanika o tome koliko esto sami
konzumiraju alkohol i koliko esto su bili pod jakim utjecajem. Logino je oekivati da e
ove dvije varijable biti pozitivno povezane. Meutim, visoki i znaajni koeficijenti korelacije
ukazuju na to da se pijenje u odreenom dijelu uenika ustaljuje kao navika, to dovodi do
eeg stanja opijenosti. Iako su oba kriterija uporabe alkoholnih pia statistiki znaajno
povezana i pokazuju slian odnos s prediktorskim varijablama, sklop korelacija ukazuje na to
da kriterij opijanja, kao to je i pretpostavljeno u ovom radu, odraava ozbiljni oblik
neprihvatljivog ponaanja adolescenata. Varijable koje ukazuju na loije funkcioniranje
ispitanika u svojem socijalnom okruju u neto su veoj mjeri povezane s kriterijem opijanja,
nego s indeksom uestalosti pijenja u dosadanjem ivotu (Sakoman, 1999). Rezultati
regresijskih analiza openito ukazuju na to da se kod dijela ispitanika uporaba alkohola javlja
vjerojatno najprije kao odreeni oblik socijalno prihvatljivog ponaanja u drutvu vrnjaka
koji i sami isprobavaju takve aktivnosti. Meutim, ea uporaba alkohola i konzumiranje
veih koliina koje dovode do stanja opijenosti povezuje se sa stilom ponaanja koji ukazuje
na loije funkcioniranje u koli i pridavanje manjeg znaenja naobrazbi i obvezama, uz
interakciju s veim brojem vrnjaka koji su i sami usvojili slina ponaanja. Ti imbenici
predstavljaju ujedno i rizine imbenike za razvoj neprihvatljivih oblika ponaanja.

2.2 Rezultati istraivanja u gradu Zadru

U treem istraivanju centra za prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti u Zadru,
kolske godine 2002/2003 provedeno je istraivanje na mladima u osnovnoj i srednjoj koli.
Cilj ovog istraivanja je bio utvrditi koliko je zadarskih uenika probalo cigarete, alkohol
travu i tee droge, koliko ih esto uzimaju, te utvrditi neke varijable koje su povezane s
konzumacijom droga. Dobiveni rezultati su se usporedili sa onima od prijanjih godina
(Mesi, 2003). Istraivanjem je obuhvaeno ukupno 1607 srednjokolaca (od 1. do 4. razreda)
te 616 osnovnokolaca (7. i 8. razredi).
Istraivanje je tako pokazalo da samo 13% srednjokolaca nije nikad pilo alkohol, dok
je njih 11% probalo jednom. Ostalih 76% srednjokolaca pije u razliitim kategorijama s tim
da ih najvie pije prigodno (fete, roendani i dr. proslave) 35%. Velik broj njih ak 27%
pije najvjerojatnije vikendima u izlascima, a 14% ih pije redovito u tjedno (Mesi, 2003).

Kod osnovnokolaca podatci govore da njih 33% nije nikad probalo alkohol, to znai
da ih je 67% probalo, od ega njih 25% probalo je alkohol samo jednom dok ostalih 42%
posto pije alkohol od nekoliko puta godinje do jednom ili vie puta tjedno.
U usporedbi sa prijanjim podacima dolazi se do ovih brojki i postotaka; kod
osnovnokolaca razlika je najvidljivija u kategoriji mjesenog pijenja, to moda znai da vie
uenika te dobi izlazi, pa ih vie i pije u izlascima, tako ih je prethodne kolske godine
(2001/2002) u mjesenim prigodama pilo 5% a sada (2002./2003.) 8%. U srednjokolaca je
vidljivo da je pijenje alkohola doseglo najvei stupanj i to u kategorijama mjeseno, i tjedno,
a taj podatak opet navodi na iznimnu potrebu rada na spreavanju pijenja mladih. U odnosu
na spol dobivene su znaajnije razlike, enska uenika populacija znaajnije manje pije
(Mesi, 2003.).

2.3 Iz medija
U Slobodnoj Dalmaciji od 13.10. 2007 (Vueti 2007) godine je donoena vijest o
sluaju alkoholne kome kod 13 godinjeg djeaka iz Privlake pokraj Zadra. On je zajedno sa
desetak svojih vrnjaka pobjegao za vrijeme velikog odmora i u oblinjoj trgovini (udaljenoj
svega nekih 50 m od kole) kupio votku i rum. Budui da je u koli bila proslava Dana
Kruha, uenici su bez problema, u borovoj umici u sklopu kolskog vrta, konzumirali ta dva
estoka pia. Kad se djeak sruio svi su se razbjeali, osim jednog koji je pozvao u pomo
profesore i nastavnike. Mladi je hitno prevezen u zadarsku bolnicu gdje su mu pruili
potrebnu pomo i pustili ga na kunu njegu. Iz kole nam je poznato da je mladi bio
primjerenog ponaanja te da prije nije imao problema sa nastavom.
U drugoj dnevnoj novini, Jutarnjem listu, u lanku pod naslovom Prvi put se napila
sa 12 g. autorica Neja Markievi donosi istinitu ispovijest oca petnaestogodinje Lane.
Njegova ki se prvi put napila sa 12 godina. Lani je pet puta primljena na toksikoloki odjel
Klinike za djeje bolesti Zagreb. Ona je samo jedan od devetero djeaka i djevojica koji su u
novogodinjoj noi zavrili u bolnici zbog trovanja alkoholom. Za Staru godinu sam je
ostavio na zabavi u 21.30, a ve u 23.30 sati primio sam poziv iz bolnice da mi je ki opet na
toksikologiji - kae otac, 48-godinji zagrebaki poduzetnik. Lanin otac nerado je progovorio
o problemu, prvenstveno jer ne zna tko i kako mu moe pomoi. Djeca su danas, kae,
zakonski zatiena vie nego ikad, no u praksi ni roditelji, ni institucije ne mogu im pomoi.
tovie, u toj situaciji roditelji su nemoni, pa i prestraeni od vlastite djece i njihovih prijetnji

da e zvati djeje telefone i prijaviti da su maltretirana u svojoj obitelji. Nema institucije

kojoj bi se mogao obratiti za pomo. Kakav Plavi telefon ili drutvo psihologa. Bojim se da bi
me prijavili socijalnoj slubi, a dijete proglasili problematinim. Najgore od svega je to je
moja Lana odlina uenica, pa bi malo tko uope i vjerovao. Ne vjerujem da bi za Lanu bilo
dobro da sve postane javni problem, bojim se da bi je to samo dodatno stigmatiziralo.
Profesor moju ker izbaci s nastave jer je nemirna, i ona navodno ostaje u hodniku, ali bez
nadzora. Trgovine oko kola bez problema prodaju alkohol, to s jedne strane i shvaam jer
trgovac nema pravo legitimirati nikoga - ogoreno pria V. K. Lana se prvi put napila u 6.
razredu osnovne kole, kad je ju je uiteljica zajedno s prijateljicom izbacila s nastave. Cure
su otile u oblinju trgovinu, kupile alkohol i poele se zabavljati. Dole su doma u 12.20,
tono se sjeam, toliko pijane da nisu mogle govoriti niti stajati na nogama. Lana je jo
uvijek samo dijete, nedoraslo i nezrelo. No, prepuna je bijesa i prkosa, pa ne znam kako
postupiti - dodaje V. K.
U istom lanku stoji i sljedei odlomak;
U novogodinjoj noi 6 djeaka i 3 djevojice otrovanih alkoholom dovezeno je u
Klaievu. Samo dvoje bilo je pri svijesti. Za vrijeme doeka 2008. godine deurni lijenik
Klinike za djeje bolesti Zagreb zaprimio je est djeaka i tri djevojice, potpuno otrovanih
alkoholom. ak sedmero nije stiglo u svjesnom stanju.
- Zadnjih godina sve je manji omjer izmeu mukih i enskih adolescenata koji nam
pijani dolaze u kliniku. Nismo mjerili promile alkohola u krvi, ali komunikaciju smo
uspostavili samo s dvoje djece. Najtunije je to to je Hitna etvero djece pokupila po
grabama uz cestu. Samo dvoje djece doveli su roditelji - kae dr. Tomislav Gojmerac,
specijalist

pedijatrije

koji

je

bio

deurni

lijenik

na

Novu

godinu.

Navodi da su reakcije roditelja razliite: jedni su roditelji uvrijeeni i ljuti na djecu, drugi,
pak, ravnoduni. Takvi, tovie, esto nam znaju rei kako ve znaju da e se njihova djeca
sigurno ponovno nai u slinoj situaciji.- Mi se brinemo o fizikom zdravlju djece, pa ih
moramo pustiti kui im se oiste od alkohola. No, psiholozi i psihijatri su ti koji vam mogu
dati bolju sliku i uvid o cijeloj situaciji. Ono to openito mogu rei je da su mogui uzroci
pucanja mladih tranzicijsko doba, raspad klasine obitelji, dostupnost alkohola i potraga za
identifikacijom - zavrava dr. Gojmerac

10

3. METODOLOGIJA RADA
3.1 Cilj istraivanja
Osnovni cilj ovog rada je utvrditi koliko je zadarskih srednjokolaca probalo alkohol,
koliko ga esto konzumiraju te utvrditi neke varijable koje su povezane sa konzumacijom
alkohola.

3.2 Problemi istraivanja

Utvrditi koliko je srednjokolaca probalo alkohol te koliko ga esto

konzumiraju

Usporediti postoje li znaajne razlike u konzumacije izmeu mukih i enskih

ispitanika,

Usporediti postoje li znaajne razlike meu kolama koje ispitanici pohaaju,

Usporediti postoje li znaajne razlike

izmeu starosti i kolskog uspjeha

ispitanika.

Utvrditi koji su motivi mladih za konzumiranjem alkoholnih pia

3.3 Hipoteza
Glavna hipoteza od koje se polazi u ovom radu je da je u gradu Zadra sve izraeniji
porast konzumiranja alkoholnih pia meu srednjokolskom populacijom.

3.4 Nacrt i metode istraivanja

Metoda, odnosno postupak kojim emo utvrdit cilj i ispitati probleme ovog rada je
anketa. Anketa je postupak u pedagogijskom istraivanju kojim se ispitanicima postavljaju
pitanja u vezi sa injenicama od naunog interesa za pedagogiju a koje su poznate
ispitanicima, ili pitanja u vezi miljenja ispitanika (Mui, 1968:280). Za dobivanje to
tonijih i objektivnijih rezultata, ova anketa e biti anonimna, budui da se radi o potencijalno

11

inkriminirajuim i delikatnim pitanjima. Takoer ovom metodom se postie to vea

ekonominost budui da ovo istraivanje obuhvaa sve srednje kole u Zadru.
Instrument ankete (anketni list) sastoji se od 15 kratkih pitanja. Od toga, njih 4 su
nezavisne varijable (spol, kola, razred, kolski uspjeh) a 11 zavisne varijable. 10 pitanja su
zatvorenog tipa i 1 otvorenog tipa.
Nakon prikupljanja podataka slijedi njihovo sreivanje gdje treba teiti za
maksimalnom efikasnou tj. nastojati da uz najmanji utroak vremena i novanih sredstava
podaci budu sreeni to je vie mogue bez pogreke (Mui, V. 1968:387). Nakon obrade
podataka slijedi njihova interpretacija te potvrivanje ili odbacivanje glavne i sporednih
hipoteza.

12

4. ZNANSTVENI DOPRINOS
Podaci dobiveni ovim istraivanjem bili bi od koristi svim ustanovama pedagokog
karaktera u gradu Zadru. Svrha ovog istraivanja bila bi upozoriti na probleme sve nie dobne
granice konzumiranja prvog alkoholnog pia i sve ei sluajevi opijanja mladih tokom
trajanja nastave i izvan nje. Pogubne statistike koje nau zemlju svrstavaju u sami vrh europe
po dobnoj granici konzumiranja alkohola ukazuju na to da primarnu prevenciju radimo ili
nedovoljno struno ili nedovoljno intenzivno.
Problem u naim kolam, po dr. Zoriiu (Flegar, 2008), je taj to u naim kolama se
koncentriramo na obrazovanje radije nego li na odgoj. No ne treba svu odgovornost prebaciti
iskljuivo na institucije jer one dolaze tek nakon obitelji.
Pijenje je povezano i sa ostalim patolokim oblicima kao to su; seksualno
uznemiravanja, silovanje, neeljene trudnoe, te sa ak 65% suicida mladih ljudi, a oni koji
ponu piti ve sa 12 ili 13 godina ak su etiri puta u veoj opasnosti od starijih tinejdera da
e kasnije postati alkoholiari. Suicid je tek na drugom mjestu uzorka nasilnih smrti mladih
izmeu 15 do 24 godine, uz nesree u prometu uzrokovanih utjecajem alkohola, njih preko
300 (Itkovi, Boras, 2004).

13