UNIVERZITET U SARAJEVU

EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVU

DIGITALNE KORISTI UBRZANI RAZVOJ

Analiza teksta

Predmet: Digitalna ekonomija

Mentor: Prof. dr. Zlatko Lagumija
Studenti:

Handi Aldin 3305

Hodi Adnan 3537

Kenan Dibrani 3469
Selma Musa-Omerbegovi 3450
Odsjek: Studij II ciklusa
Smjer:

Menadment i informacione tehnologije

Sarajevo, Mart 2016

UBRZANI RAZVOJ

Uticaj digitalne tehnologije na rast ekonomskog razvoja posredovan je kroz tri mehanizma:
ukljuenosti, efikasnosti i inovacija, ime je omoguena transformacija tradicionalnih procesa
u nove, lake i isplativije procese. Ti mehanizmi potiu ukljuivanje kompanija u svjetskoj
ekonomiji, omoguavajui da sve vie firmi trguje sa novim proizvodima na novim
destinacijama. Npr. Kompanije koje prodaju svoje proizvode online, izvoze vie proizvoda na
razliite lokacije nego kompanije koje prodaju offline. Podaci u realnom vremenu pomau
proizvoaima da znatno bre obrnu svoje zalihe inventara. Internet prua mogunost
kompanijama da inoviraju svoje poslovne modele, odnosno da iskoriste efekte online
platformi i servisa u nadmetanju sa konvencionalnim biznis modelima u maloprodaji,
prijevozu, bankarstvu, najmu soba, i.t.d, to ih u konanici ini trokovno efikasnijim,
fleksibilnijim i produktivnijim od tradicionalnih konkurenata.
Internet je otvoreni sistem i brojne kompanije imaju mogunost da relativno lako uu na
trite i konkuriraju postojeim konkurentima. To dovodi do intenzivnije konkurenciju koja
pospjeuje razvoj. Npr. Pritisak trokovno efikasnijih konkurenata iz Kine, natjerao je mnoge
kompanije da koriste digitalne tehnologije kako bi im se efikasnije oduprle. Takoer, i u
digitalnim tehnologijama, kompanije ne smiju biti statine, ve se mora konstantno ulagati u
nove i inovativne tehnologije kako bi osigurale svoj opstanak.
Meutim, pored brojnih mogunosti koje nude digitalne tehnologije, koristi nisu uvijek
zagarantovane. Naime, koritenje digitalne tehnologije se znaajno razlikuje od zemlje do
zemlje i to najvie zbog razlika u infrastrukturi, sposobnostima i ulaznim barijerama
(zakonske regulative).
U zemljama koje su jo u fazi razvoja kompanije ne moraju nuno prihvatatati digitalne
tehnologije jer su zakonskim propisima zatiene kako od domae tako i od strane
konkurencije. Rije je o sektorima koji imaju karakteristike prirodnih monopola, koje je tee
regulirati, i koji stvaraju prepreke konkurenciji. Ti sektori upravo imaju najvie anse razvoj,
odnosno potencijalni rast sa uvoenjem digitalne tehnologije. Ti sektori ukljuuju bankarstvo,
osiguranje, trgovina na veliko i malo, transport, finansije ili komunalne usluge.
Takoer, i internet firme mogu biti sklone nekonkurentnom ponaanju ukoliko iskoritavaju
mrene efekte digitalnih tehnologija.

1 | Page

Da bi se u potpunosti iskoristio potencijal novih tehnologija nije dovoljno samo investirati u

vjetine i infrastrukturu, nego je potrebno raditi i na reformi zakonskih barijera kako bi se
prevladali postojei interesi i

omoguio slobodan ulazak na trite. Cilj je da to vie

kompanija koristi Internet to bi u konanici unaprijedilo konkurenciju i intenziviralo razvoj.

Internet biznis
Uee kompanija u koritenju interneta znaajno je povean u svim zemljama sa razliitim
stopama prihoda. Rije je o poveanju broja malih kompanija, do 10 zaposlenih, koje su
poele koristiti Internet za potrebe svog poslovanja (Slika 1.)

Slika 1 : Porast uea kompanija u koritenju interneta

Od servisa interneta, kompanije uglavnom koriste e-mail za komunikaciju sa klijentima, kao i
web sajtove za online plasman svojih proizvoda i usluga. Taj procenat je neto vie izraen u
zemljama visokog, nego niskog prihoda. Razlike su vee ukoliko se internet koristi u
zahtjevnijim poslovnim aktivnostima. Npr. Neke zemlje u razvoju su znaajno investirale u
irenje internet infrastrukture s ciljem osiguranja ravnomjernijeg pristupa internetu u svim
dijelovima zemlje. To je rezultiralo poveanju udjela za vie od 10 % proizvodnih i uslunih
kompanija koje koriste internet. Meutim, pored brojnih mogunosti koje se nude, digitalne
tehnologije jo uvijek nisu iskoritene na pravi nain ili je njihovo uvoenje jo uvijek na
osnovnom nivou. Gotovo sve Evropske kompanije koriste PC i Internet, od kojih 80 % ima
vlastiti web sajt, 60% koristi SCM koji je integriran sa ICT sistemima klijenata ili dobavljaa
2 | Page

izvan kompanija, ali,manje od 20 % kompanija prodaje ili kupuje proizvode online ili koriste
Cloud servise ili upotrebljavaju RFID ipove.
S druge strane, statistike pokazuju da je upotreba digitalnih tehnologija u zemljama razvoja
jo uvijek na poetnom nivou. Procenat je razliit u zavisnosti od servisa koje se koriste u
digitalnom poslovanju (Slika 2.)

Slika 2. Procenti koritenja Internet usluga u zemljama razliitog dohotka

Produktivnije firme ranije usvajaju internet
Produktivne kompanije e prije drugih usvojiti Internet i intenzivno ga koristiti. Procenat
kompanija koje imaju web sajt, te prodaju i kupuju usluge online, raste sa porastom
produktivnosti u svim prihodovnim grupama zemalja.

3 | Page

Slika 3. Produktivnije kompanije su vie sklone koritenju Interneta

Na slici 3, moe se vidjeti da su naproduktivnije kompanije, tj najproduktivnija petina, one
koje imaju vlastiti web sajt ili koriste internet za e-trgovinu. Korelacija izmeu produktivnosti
kompanija i e-trgovine je jaa u zemljama sa viim prosjenim prihodom. U dravama sa
niim prosjenim prihodom, manje od 13% najproduktivnijih firmi koristi e-trgovinu za
kupovinu i prodaju svojih proizvoda i usluga.

Rezultati sugeriu da e jedino vie

produktivne kompanije prevladati nevidljive barijere u pogledu efikasnijeg koritenja

interneta. Kompanije koje intenzivno koriste digitalne tehnologije bre rastu, vee su,
sposobnije i izvozno su orijentisane. Sa irenjem e-trgovine, kompanije postaju produktivnije,
tj. Poveava se broj raunara i radnika koje ih koriste.
Vie trgovine, vea produktivnost i intenzivnija konkurencija
Akumulacija ICT kapitala opravdava skoro 20 % globalnog razvoja izmeu 1995 i 2014
godine. ICT je u prosjeku zasluan za 27% ukupnog rasta od 1995 do 2014 u dravama sa
visokim prihodom i 14% ukupnog rasta u dravama u razvoju, to je u skladu sa njihovom
manjom upotrebom ICT. Kompanije u zemljama u razvoju imaju vie prostora da usvoje
digitalna rjeenja, kao npr. Koritenje interneta za e-trgovinu ili upravljanje inventarom, kao
to su imale razvijene zemlje. Internet smanjuje trokove transakcija, omoguavajui firmama
da uu na nova trita, da poveaju svoju efikasnost i iskoriste efekte ekonomije razmjere. To
se postie smanjenjem razlika u informiranosti klijenata, trokova pretrage, kao i
komunikacije.

4 | Page

Gledano sa aspekta ekonomskog razvoja, navedeno se postie kroz tri kanala trgovine,
koritenjem kapitala i konkurentskog natjecanja.
Ekonomija razmjera (engl. economy of scale,) je poveanje u proizvodnosti inputa koje
proizlazi iz podjela rada i uteda u materijalima kad kompanija poveava skalu ili razmjere
svojih operacija.
Ukljuivanje (inkluzija) - Olakavanje meunarodne trgovine
Online stranice za trgovanje mogu smanjiti razlike u informacijama koje su na raspolaganju
kupcima i prodavaima omoguavajui veem broju firmi u zemljama u razvoju da se
angauju u meunarodnoj trgovini. Da bi kupio proizvod, kupac mora pronai prodavca,
platiti prije nego primi robu i imati povjerenja da e prodava isporuiti tanu koliinu i
kvalitet na vrijeme.
Online trita pomau da se rijee sva tri problema :

Online trita obezbjeuju organizovano mjesto trgovine za firme da reklamiraju svoje

proizvode i pronau kupce na bilo kojoj strani svijeta.

Online trita sniavaju trokove trgovine, omoguujui kompanijama da izbjegnu

posrednike ili da plasiraju svoje proizvode na skupim trinim sajmovima.

Internacionalna online trita svoje web stranice vode na lokalnim jezicima.
Online mjesta za trgovanje imaju sistem ocjenjivanja koji omoguava prodavcima i

kupcima da ocjene jedan drugog kroz vidljiv komentar.

Online trita obezbjeuju online usluge plaanja i isporuku kako bi se smanjili

trokovi e-trgovine
Internet smanjuje trokove komunikacije olakavajui podjelu zadataka i omoguava
kompanijama off-shore procese proizvodnje i pruanja jeftinijih usluga zemljama u
razvoju

Internet omoguava da vie firmi ue na nova trita

Internet olakava pristup novim tritima. Online platforme omoguavaju i manjim firmama
da izau iz lokalnog okvira i ukljue se u svjetsko trite, da budu usmjerene na rastua
trita. Takoer, reklamiranje putem interneta je znatno jeftinije i dosee vei broj
potencijalnih kupaca. Npr. Firme koje prodaju na Ebay-u imaju manje trino uee nego

5 | Page

firme na offline tritima, dok npr. globalna izvozna kompanija Alibaba ima vei udio malih
firmi, vie kupaca, vie poslova i prodaje vie proizvoda po kompaniji za razliku od offline
trita .
Stoga se moe rei da internet poveava granicu trgovine - vie firmi poinje izvoziti i
poveava se broj proizvoda kojima se trguje.

Slika 4. Web sajt globalne izvozne kompanije Alibaba

Gledajui u budunost, rast online trgovine moe ubrzati integraciju zemalja u razvoju u
svjetska trita, jer otvara znaajne mogunosti za trgovinu i budui rast.
Porast obima izvoznih proizvoda
Obim trgovanja je definisan kao prosjena trgovina po firmi ili proizvodu i raste sa
poveanjem dostupnosti proizvoda putem interneta. Porast broja korisnika interneta u jednom
regionu ima pozitivan uticaj na proizvodnju i izvoz firmi sa razvijenijim IT odjelima, online
katalozima proizvoda i online narudbama.
Olakana raspodjela zadataka van granica drave
Sa razvojem komunikacionih tehnologija olakano je sloeno upravljanje poslovanjem kroz
bri i bolji prenos informacija, automatiziranje rutinskih zadataka, nadzor i koordinaciju
6 | Page

poslova sa bilo kojeg mjesta na svijetu. Omogueno je izmjetanje proizvodnih i uslunih

procesa u trokovno povoljnije regione, te je olakan pristup globalnim lancima
snabdijevanja. Samim tim se poveava trgovina posrednih roba, kao i izvoz. Komunikacione
tehnologije su omoguile globalizaciju poslovanja.
Bolja upotreba digitalne tehnologije u jednoj zemlji ohrabruje investitore, pogotovo u
zemljama bogatim ljudskim kapitalom i resursima. Koritenje IT u poslovanju podrazumijeva
bolju dostupnost i povezivanje sa tritem. Na primjer, trgovina uslugama kao to su
reklamne, raunovodstvene i konsultantske, se utrostruila u zadnjih 15 godina zahvaljujui
informacijama ponuenim na web stranicama i mogunou online komuniciranja.
Internet olakava sjeditima kompanija da prenesu informacije, nadziru tvornice i koordiniraju
lanac snabdijevanja preko granica, ohrabrujui tako kompanije da izmijeaju ne samo
proizvodne, nego i uslune zadatke.
Efikasnost ubrzava firme kroz koritenje rada i kapitala
Digitalne tehnologije pomau kompanijama da smanje svoje trokove automatizacijom obrade
podataka u proizvodnim procesima, reorganizacijom poslovnih modela i poveavanjem
produktivnosti rada i kapitala. Raunari i softver omoguavaju firmama da razmotre svoje
procese, poboljaju efikasnost upravljanja, kao i da zamjene svoje osoblje. Tako, npr.
Zahvaljujui internetu, kompanije, dobavljai i klijenti mogu razmjenjivati informacije u
realnom vremenu i tako efikasnije upravljati svojim lancima snabdjevanja, to naravno
smanjuje trokove.
Obim u kojem digitalne tehnologije podiu radnu produktivnost, zavisi od djelatnosti firmi,
ali to opet varira od zemlje do zemlje. Do sada, najvei dobici u efikasnosti pronaeni su u
maloprodaji i veleprodaji, poslovnim uslugama, osiguranju, finansijama i odabranim
proizvodnim sektorima.
Poveavanje efikasnosti upravljanja
Digitalna tehnologija ve sada poveava radnu produktivnost firmi i pojedinaca i omoguava
stvaranje novih efikasnijih biznis modela, kojima se obezbjeuje bri rast. Dotok informacija
u realnom vremenu, bilo preko mobilnih telefona ili interneta, omoguava prilagoavanje

7 | Page

organizacione strukture i upravljanja najefikasnijem modelu. Primjeri novih biznis modela

koji koriste digitalne tehnologije su sljedei:

U Tanzaniji farmeri koriste digitalnu mreu ranog upozoravanja putem mobilnih

telefona da bi se izvjetavali o izbijanjima i kontroli tropskih bolesti biljaka, te

rasporedili strunjake na teren u pravom momentu;

Farmeri u Bocvani koriste identifikacione transpondere za praenje umetnute u
ivotinje stvarajui centralnu bazu podataka koja prati goveda u cilju ispunjavanja
uslova za izvoz, unaprjeivanja veterinarskih usluga i optimiziranja rasporeda

hranjenja;
Poljoprivrednici imaju mogunost praenja cijena na tritu u realnom vremenu, kao i

pratiti vremenske prognoze;

Kineski proizvoai opreme koriste podatke u realnom vremenu da optimiziraju zalihe

i transportne rute;
Anji Logistika, dio angajske autoindustrijske korporacije je povezala vlastiti IT

sistem sa sistemima kineskih dobavljaa opreme da bi upravljala logistikom;

General Motors China je omoguio internet konekcije u svojim automobilima tako da

se daljinski mogu provjeravati greke u autima, slati upozorenja za servis i slino;

Egipatska logistika firma koristi online platformu za efikasniju komunikaciju i
koordinaciju sa klijentima u realnom vremenu, te prati poiljke i isporuku u realnom
vremenu putem GPS u kamionima kako bi bila obavijetena kada je poiljka

isporuena;
US proizvoa Itron je razvio sistem za mjerenje vode sa beinim ureajem koji
omoguava oitanja sa veih udaljenosti, identifikuje mjesta gubitka vode to olakava

odravanje, analizira potronju vode i optimizira tarife;

Njemaki proizvoa prikolica Schmitz koristi telematica sistem koji u realnom
vremenu dijeli informacije sa vozaima, transportnim agentima, izraunava teretni
prostor ime omoguava dijeljenje tereta na ruti.

Ono to je takoe bitno istai jeste da sadanje tradicionalne firme investiraju u digitalne
tehnologije kako bi smanjile trokove, optimizirale proizvodnju i procese upravljanja. One bi
postojale i bez interneta, ali na ovaj nain poveavaju svoju trokovnu efektivnost. Takoer,
rezultati koji su u skladu sa istraivanjima pokazuju da je glavnina rasta produktivnosti u
SAD u posljednjih 15 godina, izazvana koritenjem ICT.

8 | Page

Omoguavanje online marketinga i distribucije

Kompanije trae nove i efikasnije metode za marketing i distribuciju novih proizvoda na
udaljena trita. Odgovori su vlastite web stranice i e-commerce stranice ime se smanjuju
trokovi marketinga i prodaje u odnosu na proizvoae koji ne koriste internet. Npr.
Proizvoai automobila, koji su zastupljeni na internetu, mogu priutiti oko 10 miliona
svakodnevnih pretraga na njihovom web sajtu, to smanjuje njihove trokove marketinga i
prodaje u odnosu na offline proizvoae.
Inovacije Intenziviranje konkurencije i kreiranje novih biznis modela
Online servisi i platforme eliminiu trokove pretrage i komunikacije, poveavajui
transparentnost u cijenama i smanjujui fiksne trokove pokretanja biznisa. Nii fiksni i
granini trokovi omoguavaju novim start-up kompanijama da od poetka koriste prednosti
digitalizacije. Transakcijski trokovi prema svakom novom kupcu su skoro jednaki nuli za
neke servise i poveavaju profit od inovacija. Inovacije ukljuuju mobilni novac, digitalna
trita, web stranice za poreenje cijena, online medije i ekonomsku razmjenu. Trgovina
znaajnim robama iskljuivo putem interneta, poput elektronskih knjiga, online pretrage,
digitalne muzike i filmova, ine transport, skladitenje i distribuciju zastarjelim.
Intenziviranje kompetencije
Digitalne inovacije potiu konkurenciju. Prema izvjetajima kompanija, konkurentski pritisak
je vei od strane kompanija koje due koriste digitalnu tehnologiju, nego od kompanija koje
su je tek poele koristiti. Kompanije u tradicionalnim sektorima koriste digitalnu tehnologiju
kako bi modernizirale svoj biznis, to je vaan izvor konkurentnosti. Primjer Online sistem
za registraciju kompanija smanjuje barijere ulaska novih igraa i poveava konkurentski
pritisak. Nakon uvoenja online sistema za registraciju broj novoregistriranih d.o.o.
kompanija se u prosjeku poveao za 56% u periodu izmeu 2016 i 2012 godine. Takoer, kao
primjer, nakon pojave web stranica za poreenje cijena, koje predstavljaju platformu za
povezivanje svih ponuaa na jednom mjestu, cijena ivotnih osiguranja u SAD-u opala je za
15%.

9 | Page

Slika 5. Poveanje broja novih firmi (online sistem registracije)

Pribliavanje konkurencije postojeim kompanijama
Internet otvara mogunost za osnivanje kompanija koje svoje kompletno poslovanje zasnivaju
na webu, ali nude tradicionalne usluge kao to su maloprodaja, finansije, transport, logistika,
turizam, medije, objavljivanje novosti i reklamiranje. Ovaj novi poslovni model rui granice
izmeu online i offline poslovanja i omoguava razbijanje ulaznih barijera, Neki od primjera
ovog poslovnog modela su:

Servis mobilnog novca m-Pesa iz Kenije omoguava plaanje preko jednostavnog

tekstualnog menija na mobilnim telefonima. Od 2007 do 2013.godine oko 17 miliona
Kenijaca je koristilo ovaj servis za plaanje taxija, rauna za struju ili dnevnih
kupovina. Njegov uspjeh se temelji na injenici da su ga regulatorne agencije
dozvolile u vidu eksperimenta bez formalnog odobrenja. Time je probijena barijera u
bankarskom sektoru i dovodi do smanjenja cijena finansijskih usluga, to nije bio

sluaj sa slinim projektima u drugim zemljama;

Online bankarstvo u Kini ugroava profitabilnost tradicionalnih banaka prikupljanjem
depozita od stanovnitva i posuujui novac na osnovu analitikih podataka za
procjenu boniteta potencijalnih dunika. Slino je i u Kanadi, Evropi, Junoj Americi
gdje ove kompanije ciljaju na srednju viu klasu stanovnitva, prikupljajui podatke sa

profila drutvenih mrea;

Internet trgovina vri konkurentski pritisak na tradicionalne trgovce tako to ih tjera ka
inovacijama u kojima su svakako ukljuene online narudbe;

10 | P a g e

Visoki trokovi licenciranja za taksiranje doivjeli su pad nakon pojave tzv. Ride
sharing ili zajednikog prevoza. Nakon njegovog pojavljivanja samo u San
Franciscu je opalo koritenje taksi usluga za 65%. Takoer, taxi kompanije su bile
primorane da uvode inovativne usluge kako bi opstale na tritu kao npr. zajednike
aplikacije za online plaanje, ocjenjivanje i praenje vozila u realnom vremenu (slika

6);
Estonski Trasfer Wise i ameriki Xoom, nudei online usluge usklaivanja zahtjeva
meunarodnih deviznih transfera, smanjili su transakcijske trokove i ponitili
reciproni transfer valuta, to je prouzrokovalo smanjenje valutnih trokova

meunarodnih transfera i do 90%.

Ameriki Postmates i Parcel pruaju usluge lokalne logistike i svojim platformama etrgovine spajaju lokalne korisnike sa kuririma ime vre konkurentski pritisak na

tradicionalne kompanije kao to je Federal Express;

Kenijski Sandy nudi platformu kojoj se pristupa putem mobilnog telefona. Platforma
spaja korisnike usluge sa dostavnim kuririma koji su na motociklima sa mogunou

plaanja mobilnim novcem;

Cloud servis nudi raunarsku infrastrukturu (obrada, memorisanje i prostor za pohranu
podataka), aplikacijske platforme i softverske usluge za kompanije kojima je dovoljan
samo pristup na Internet.

Slika 6. Mjeseni prosjek tradicionalnih taxi poziva u San Franciscu

11 | P a g e

Velik dio prednosti interneta je nemjerljiv

Internet nudi mnoge prednosti, meutim one esto nisu mjerljive. Neke od pogodnosti online
aktivnosti su uteda vremena, potroake pogodnosti, proiren izbor i pristup do vie znanja.
Ove pogodonosti se mogu shvatiti kao potroaki viak razlika izmeu cijene koje su kupci
spremni platiti i stvarne cijene proizvoda ili usluge.
Ekonomisti pokuavaju razviti nove tehnike da predstave taniju procjenu potroakog vika
sa interneta. Jedna od metoda je analiza cijene i kvaliteta ishoda koritenja interneta, a drugi
nain za izraunavanje potroakog vika je da se izravno mjeri spremnost kupca da plati za
internet.
Porast utede vremena i kvalitete, a time i produktivnosti rada uz pomo koritenja interneta
neizravno mogu poveati statistike BDP-a, ali isto tako mogu i smanjiti produktivnost na
radnom mjestu odvraanjem panje preko drutvenih mrea i slino.
Ukupni uinak koritenja interneta je teko utvrditi.
Digitalne tehnologije mogu dovesti do razilaenja izmeu zemalja i kompanija
Razlike - sa povlasticama kratkih oekivanja
Intenzitet koritenja interneta, i digitalnih tehnologija se znatno razlikuje u pojedinim
sektorima i zemljama. Intenzitet koritenja u dananje vrijeme nije nuno povezan sa
razvijenou zemlje ili dostupnosti interneta, vie se odnosi na upravljaku strukturu firmi,
kao i regulatorne barijere.
Neke od razlika u intenzitetu koritenja e biti navedene u daljem tekstu:

maloprodajnih kompanija u Panami nema online prodaju proizvoda, jer postoje

regulatorne barijere ulaska za strane firme, ime je smanjen konkurentski pritisak, dok
u Argentini, Mexicu i Urugvaju trgovci gdje ne postoje ogranienja za strane ulaske

vie koriste e-trgovinu;

Udio firmi koje koriste CRM sisteme u poslovanju kod evropskih zemalja znatno
varira, tako da vie od austrijskih i njemakih firmi koriste ovaj sistem, dok manje
od 1/3 firmi u V. Britaniji, Norvekoj, manje od

firmi u Poljskoj, Estoniji,

Hrvatskoj, itd.;

12 | P a g e

2010.godine vie od firmi u Boliviji, Argentini, Meksiku i Urugvaju je online

prodavala svoje proizvode, 1/3 u Panami i manje od firmi u Peruu i Brazilu;

2014.godine firmi u Keniji koristi internet za voenje inventara, a manje od 1/5
firmi u Zambiji, Ugandi, Kongu i Tanzaniji.

Slika 7. Razlike u koritenju CRM sistema u EU u razliitim sektorima

Trina snaga - razmjer i mreni uinci mogu dovesti do nekonkurentnog ponaanja.
Digitalna ekonomija moe biti vrlo vrlo koncentrisana, odnosno monopolska. Na primjer,
Facebook je vodea drutvena mrea, Amazon je prodao 40% svih e-knjiga u 2014.godini,
Google je dominantan pretraiva. Trite mobilnog novca obino je pod kontrolom jednog ili
dva operatera. Npr. Trite mobilnog novca na Filipinima ima samo dva operatera, gdje
najvei operater kontrolira 77 % trita.

13 | P a g e

Slika 8. Trite mobilnog novca obino je pod kontrolom jednog ili dva operatera
Da bi se monopol regulirao vani su trokovi ulaska novih sudionika ili prebacivanje trokova
na kupce. Transakcijski trokovi su takoer bitni u smislu da najnii privlae najvie kupaca.
Dok su fiksni trokovi ulaska niski, u dinaminim sektorima koji dozvoljavaju inovacije, moi
e se ui i poremetiti postojee trine pozicije.
Mreni efekti ili nekonkurentsko ponaanje mogu stvarati prepreke za start-up kompanije. Na
primjer, Google je bio optuen da koristi svoj dominantni poloaj na tritu online
oglaavanja da zaustavi konkurenciju i pogura kompanije prema svojim drugim uslugama, a
slino je i Amazon bio optuen za zloupotrebu svoje trine snage odgaanjem vremena
dostave proizvoda za izdavae koji se nisu sloili sa njegovom cijenom.
Prostor za nekonkurentsko ponaanje varira izmeu digitalnih proizvoda i usluga. Tako npr.
Digitalna tehnologija moe poveati fiksne trokove ulaska novih kompanija i time smanjiti
konkurenciju (visoki trokova up-front softvera, pohrane podataka, analize i sigurnosti i sl.).
Ono to je potrebno da bi se obezbjedili jednaki uslovi rada u digitalnoj ekonomiji je izmjena
zakonskih regulativa i sprjeavanje da trini udjeli postanu previe koncentrisani.
Veza tehnologije i regulative
Najvei uticaj interneta na produktivnost firme je kada se uz njegovu pomo mogu postii
vei uinci i lake sprovoditi ugovori, te se na taj nain ovi procesi mogu automatizirati.
Smanjenje transakcijskih trokova putem internet komunikacije poveava uinak i
uinkovitost upravljanja. Za manje kompleksne proizvode i robe ugovori se lake sprovode i
samim tim lake se povezuju proizvoai i kupci.
Kompanije koje koriste digitalne tehnologije trebaju ulagati u vjetine i reorganizaciju
Digitalna rjeenja esto nisu donosila oekivane rezultate, ali zbog razloga koji nisu tehnike
prirode. Uspjena primjena digitalnih tehnologija uveliko zavisi od ulaganja firmi u vjetine
radne snage i zavisi od sposobnosti reorganizacije procesa upravljanja. Tako npr., firme iz
SAD-a znatno vie ulau u obuku i razvoj, te poboljanje poslovnih procesa, ime se moe
objasniti zato je vea produktivnost u amerikim firmama. Produktivnost firmi iz Indije i
Brazila je porasla nakon to su reorganizirale svoje poslovne procese i zaposlile vie strunog

14 | P a g e

kadra. Takoer, CRM i SCM rjeenja zahtijevaju dobro obuenu radnu snagu i reorganizaciju
poslovnih procesa da bi se prilagodili primanju podataka u realnom vremenu.
Zemlje trebaju ulagati u vjetine i logistiku kako bi omoguili kompanijama da
uinkovitije koriste ICT
Pored ulaganja u informacionu infrastrukturu, obrazovanje i vjetine, potrebno je ulagati i u
realnu infrastrukturu kao to je struja, trgovinska logistika i platni sistem.
Internet trgovine za ne-digitalne (fizike) proizvode omoguavaju mjere uinka ako je
adekvatna trgovinska infrastruktura. Nakon to se zavri online transakcija, fizike proizvode
je potrebno pravovremeno isporuiti putem offline prodajne infrastrukture. Iz tog razloga,
zemlje trebaju mehanizme koji e omoguiti povezivanje domaih kompanija sa
meunarodnim tritima, kao i uinkovitu domau logistiku infrastrukturu koja e dovriti
finalni dio isporuke do klijenta.
U nekim zemljama, online trgovci se jo uvijek bore da isporue proizvode kupcima. Tako
npr. Prema izvjetaju iz 2012 godine, u 27 drava u Africi 50 % populacije nije imalo
potansku adresu (slika 9). Suoeni sa takvim problemima, mnoge kompanije koje koriste etrgovinu su pronale rjeenje. Globalna izvozna online kompanija Alibaba je sklopila
partnerstvo sa logistikim kompanijama u Kini s ciljem stvaranja logistike mree koja bi
vrila dostavu proizvoda u bilo koji kineski grad u roku od 24h. S druge strane, neke
kompanije su stvorile vlastitu logistiku kompaniju s ciljem poveanja brzine isporuke.

15 | P a g e

Slika 9. Mnoge zemlje jo uvijek nemaju razvijen sistem kune dostave

E-trgovina se oslanja na mogunost da kompanije i potroai plate za svoje proizvode online.
Meutim, ta mogunost nije dostupna u svim zemljama, kao npr. u nekim srednjoazijskim i
Afrikim zemljama. Kreditne kartice, na primjer, prihvaaju se na veini online platformi, ali
mnogi pojedinci ih nemaju. Online platni sistemi kao npr. Paypal, PayU i MercadoPago
pruaju poslovne raune, tj. Online plaanje bez posjedovanja bankovnog rauna.
Niska stopa upotrebe interneta u pojedinim zemljama smanjuje povoljnosti e-trgovine. Sama
injenica da se svjetsko trite susree sa 3,5 milijarde potencijalnih kupaca, da raste broj
korisnika interneta i da se nude niski trokovi transakcija, trebali bi potaknuti vie firmi da
koriste internet za izvoz na strana trita.
Zemlje trebaju pravila za poticanje konkurencije
Prepreke ulaska u granu i konkurentnost smanjuju poticaje kompanijama da ulau u digitalne
tehnologije. Tako, bez pritiska konkurencije privatne kompanije nemaju poticaj i ne ulau u
skupe i rizine nove tehnologije.
Svaka kompanija e ulagati u nove tehnologije kako bi smanjile trokove i izbjegle
konkurenciju - mada samo privremeno. Lideri na tritu imaju malo poticaja za ulaganje u
tehnologije koje su nove za kompanije, jer se ne suoavaju sa konkurentskim pritiscima da
smanje svoje trokove. Samo brzorastui sektori sa velikim brojem firmi koje koriste nove
tehnologije e i dalje ulagati u produktivnije tehnologije radi poboljanja efikasnosti. Veza
izmeu konkurencije, usvajanja tehnologija i rasta produktivnosti se moe vidjeti iz sljedeih
primjera:

U zemljama sa visokim dohotkom najmlae kompanije koriste internet intenzivnije,

dok u zemljama sa niskim dohotkom to ine najstarije firme;

Domae firme suoene sa inostranom konkurencijom koriste internet intenzivnije;
U afrikim zemljama u 2014.godini poveana konkurencija je dovela do vie

proizvoda i inovativnih procesa;

Konkurencija iz Kine je potaknula usvajanje novih tehnologija u zemljama OECED-a

i poveala produktivnost;
E-bay C2C platforma je podstaknula razvoj to su Alibaba (C2C) i Tao-Bao;
16 | P a g e

U zemljama koje posjeduju barijere za ulazak stranih firmi manje e se koristiti online

prodaja;
Firme koje nude profesionalne usluge kao to su arhitektura, projektovanje,
savjetovanje, pravne i raunovodstvene usluge e se manje vjerovatno nuditi online u
zemljama sa visokom barijerom ulaska u te sektore.

Kako se moe vidjeti iz primjera i zakonska regulativa ima veliki uticaj na konkurenciju.
Digitalna ekonomija je dinamina ekonomija i mora se regulisati propisima koji spreavaju
nekonkurentno ponaanje i omoguavaju fer pristup tritu. Takoer, regulisanje digitalne
ekonomije treba biti propraeno jednoobraznim standardima. Dokumentovano je da zemlje
koje objavljuju konkurentne propise u veini sektora bre rastu, jer firme u ovim zemljama
ulau u digitalne tehnologije i njihovo uinkovitije koritenje.
DODATAK - FOKUS SEKTOR 1
Poljoprivreda
Otkako postoji ovjeanstvo, poljoprivreda je sredstvo preivljavanja. Ljudi su oduvijek
razmjenjivali informacije o poljoprivrednim aktivnostima, kao npr. Najboljoj praksi uzgoja
(lokacija ili vremenske prilike), informacijama u pogledu zatite od nametnika ili bolesti,
cijenama poljoprivrednih inputa i sl. Takoer, zemljini i vremenski uvjeti se mijenjaju.
Upravo, najnovije informacije omoguuju farmerima da se nose s tim promjenama i da na
kraju budu na dobitku.
Znaajne informacije za farmere bile bi :

Lokacija (kvalitet zemljita)

lokalne vremenske prognoze,
savjeti o poljoprivrednim praksama i njihovu upotrebu o
informacije o trenutnim cijenama i
logistici trita.

Razvoj tehnologije, kao npr. Interneta ili mobilne telefonije, pomae farmerima da na vrijeme
dobiju potrebne informacije i samim tim uine poljoprivredne aktivnosti efikasnijim.
Digitalne tehnologije omoguavaju primanje informacija putem interneta ili mobilnih telefona
u realnom vremenu u vidu preciznih vremenskih prognoza, savjeta o najboljim
poljoprivrednim praksama, promjeni cijena na tritu, logistikim mogunostima i

17 | P a g e

mogunostima proirenja usluga. Ovo je dokaz kako digitalne inovacije mogu poboljati
ivote ruralnog stanovnitva.
Poveanje produktivnosti farme
Produktivnost poljoprivrede nije ista irom svijeta. Za ove razlike mogu se okriviti kreditna
ogranienja, loa infrastruktura, nedostupnost tritu, kao i loe upravljanje. Nove tehnologije
kao to su poboljanja sjemena, upravljanje hranjenjem ili metode kontrole nametnika, nisu
svima podjednako dostupne.
Digitalne tehnologije pomau da se prevaziu ova ogranienja :

Umjesto da se individualno posjeuju, farmeri koriste kombinaciju tehnologija kao

npr. Interneta, Mobilnih telefona, teksta i videa i kako smanjili trokove i poveali

frekvenciju interakcije izmeu farmera.

U Nigeriji vlada u saradnji sa mobilnim operaterima koristi mobitele da koordinira
distribuciju sjemena i subvencionalnog gnojiva u udaljena podruja. Ova incijativa je

poznata pod nazivom e-wallet.

Tehnoloke firme kao to su Climate Corp su pioniri u pruanju agrometeorolokih
usluga za rano otkrivanje klimatskih i vremenskih rizika zahvaljujui naprednim GIS

sistemima za klimatske promjene.

GPS, Digitalne karte zemljita i precizne analize podataka pomau velikim farmama u
poveanju prinosa i efikasnijoj obradi zemljita

Olakavanje trine transparentnosti

Poljoprivredno trite zemalja u razvoju je slabo uvezano. To rezultira slabim plasmanima
robe i visoke trokove. Kada je sredinom 1990-ih godina dolo do ekspanzije interneta,
utvreno je da e njegovo koritenje pozitivno uticati na transparentnost cijena, skloniti
posrednike, smanjiti trokove i napraviti trite efikasnijim. I doista, mnoge komunikacijske
platforme kao to su Esoko u Gani, e-Choupal u Indiji i su poveali pogodnosti za potroae i
proizvoae u pogledu vee transparentnost i manjih trokova.

Omoguavanje efikasnije logistike i poboljavanje kontrole kvaliteta

18 | P a g e

Digitalne tehnologije mogu poboljati upravljanje lancima opskrbljivanja. Sa globalizacijom

sistema prehrane, obezbjeivanje sigurne logistike podrke postao je kompleksan zadatak.
Mali poljoprivrednici se mogu obratiti zadrugama koje koriste digitalne tehnologije kako bi
poboljali prikupljanje, transport i kontrolu kvalitete proizvoda. Ova injenica je veoma bitna
u zemljama u razvoju koje ele dostii nova trita.

SPOTLIGHT 2
Digitalne finansije
Do prije nekoliko godina produktivnost poljoprivrede u Nigeriji je bila u opadanju, iako su se
vladina ulaganja poveavala. Razlog ovog opadanja leao je u nedostupnosti prijeko
potrebnog subvencionalnog gnojiva za sve farmere. 2012.godine

je predstavljena ema

podrke zasnovana na mobilnoj tehnologiji, za prenos subvencijalnog gnojiva direktno do

farmera, izostavljajui vladu iz lanca nabavke i distribucije. Ova ema sada podupire duplo
vie farmera za manju cijenu u odnosu na predhodnu. Prenosni sistem se oslanja na bazu
podataka na vie od 10, 5 miliona poljoprivrednika, koji kao registrirani primatelji subvencija
imaju vee anse za dobijanje pristupa ka formalnim finansijskim uslugama. Zahvaljujui
svom poetnom uspjehu, sistem se poeo iriti pomou digitalnog informacijskog sistema i
biometrijskog potpisa, inei finansijske usluge dostupnim ak i u Nigerijskim ruralnim
predjelima.
Digitalne finansije poveavaju efikasnost, dostupnost, brzinu, praktinost i smanjuju trokove.
Meutim, postoje i rizici koji ine ovaj finansijski rizik osjetljivim na cyber kriminal.
Prednosti digitalnih finansija
Digitalne finansije promoviu finansijsko ukljuivanje Vie od dva miliona ljudi nema
pristup finansijskim uslugama. Manje kompanije i

siromani, esto se oslanjaju na

neformalne finansijske usluge. Digitalni sistem plaanja pomae u prevladavanju prepreka ka

pristupu finasijskim uslugama. Npr. ema mobilnog novca dozvoljava ljudima koji nemaju
otvoren raun u banci, ali imaju mobitel, mogu slati i primati uplate.

19 | P a g e

preovladavaju prepreke pristupa finansijskim uslugama, jer vie od 2 miliona ljudi nema te
mogunosti. ema mobilnog novca ustvari dozvoljava ljudima koji imaju mobitel, ali nemaju
otvoren raun u banci da ipak mogu slati i primati uplate. Ujedno digitalno plaanje poveava
kontrolu troenja novca, ubrzava isporuke novca to je posebno vano u kriznim situacijama
kao to su prirodne katastrofe, poveavaju sigurnost u odnosu na putovanja sa velikom
koliinom novca, pomae u kreditnom ocjenjivanju na osnovu podataka upotrebe sistema za
odreeni period (kratkotrajna analiza), te omoguava raspolaganje novcem putem tzv. smart
card.

Slika 1: Brzina usvajanja kenijskog sistema plaanja M-Pesa i drugih tehnologija

Digitalne finansije mogu poveati efikasnost

Internet smanjuje transakcijske i druge finansijske trokove i na taj nain omoguava
efikasnu raspodjelu sredstava. Elektronsko plaanje ostavlja jasan digitalan zapis, tako da
smanjuje mogunost dupliranja plaanja, prevare i odliv novca, jer se lako moe pratiti.
Digitalne finansije vode finansijskim inovacijama
Digitalne finansije pruaju finansijske usluge uz nie trokove obavljanja transakcija u odnosu
na tradicionalne pruaoce finansijskih usluga. Ujedno omoguavaju jednostavniji i bri prenos
novca van granica u istim ili drugim valutama. Izbjegavaju spore i skupe tradicionalne
posrednike. Svakim danom neka nova digitalna finansijska inovacija rui barijere.
20 | P a g e

Upravljanje rizicima
Ubrzani razvoj digitalnih finansija dovodi u pitanje zakonsku regulativu i nadzor u ovom
sektoru, a koje su strogo kontrolisane u tradicionalnim sektorima. Regulacija digitalnih
finansija smanjuje rizik, ali moe ukljuivati velike trokove usklaenosti koje podiu barijere
za ulazak, a time i za konkurenciju.
Neki od razloga zato je regulacija potrebna su:

Slabi propisi ometaju investicije;

Digitalne finansije uvode veliki broj ljudi u finansijski sektor;
Poveava se mogunost cyber napada na finansijske institucije;
Masovne krae kreditnih informacija su poveale uloge;
Osim monetarnog gubitka mogue je gubljenje povjerenja u digitalne finansije;
Prednosti kao to su anonimnost, brzina, jednostavnost transakcije i globalna korist
mogu se iskoristiti i za nelegalne radnje (pranje novca online casina i slino);

Regulacija digitalnih finansija se treba zasnivati na pravovremenosti. Previe i premalo

intervencija regulative povlai za sobom rizike. Stoga, dobar poetak je redovno i
transparentno izvjetavanje.

21 | P a g e