Univerzitet Banja Luka

Medicinski fakultet
Katedra za anatomiiju

Seminarski rad
Autonomni ili vegetativni ivani
sistem
Systema Nervosum
Autonomicum

Mentor:Prof. dr Vesna Gajanin

Januar 2015.godine
Student: Vuk Mari

Banja Luka,

Sadraj:
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.............. 2
Pars
sympathica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
..... 3
Pars
parasympathica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.....4
Refleksni lukovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
............5
Integracijski
centri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
..6
Supkortikalni i.c. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
............6
Kortikalni i.c. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .6
Autonomne aferentne niti . . . . . . . . . . . . . . . .
..........7
Periferni dio autonomnog
.sistema. . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Simpatiki ivani sistem . . . . . . . . . . . . . . . .
...........8
Simpatikus glave i
vrata. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9
Ganglion cervicale superius . . . . . . . . . . .
........ .9
Parasimpatiki nervni
sistem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10
Izvori. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . 11
1

Uvod
Automni sistem regulie i koordinira pojedine funkcije organizma, vane za
odravanje ivota. Te su funkcije rad srca,disanje,probava,mijena tvari itd.
Funkcija vegetativnog ivanog sistema povezana je sa radom lijezda s
unutranjim luenjem. Funkcije kojima upravlja vegetativni ivani sistem
odvijaju se nesvjesno, bez sudjelovanja nae volje,ali su ipak pod
kontrolom mozga i kimene modine. Stanovite aktivnosti autonomnog
sistema mogu se voljom suprimirati (npr. defekcija, uriniranje), ali samo
dok ne ugroavaju opstanak organizma. Disanje se moe voljom na neko
vrijeme zaustaviti,ali ne tako dugo da se ovjek ugui. Drugim rijeima
nemogue je nainiti samoubistvo svjesnim prestankom ivota.
Autonomni ivani sistem ne prima samo podraaje iz organizma,nego i iz
okolice ovjeka. Moe se rei,da se svi podraaji,koji se zamjeuju naim
osjetilima, odravaju i na vegetativnom ivanom sistemu. Takoe opstoji
uska veza izmeu razliitih psihikih emocija i autonomnog ivanog
sistema (crvenilo,bljedoa,znojenje,plakanje).
Autonomni ivani sistem sudjeluje,dakle,u tjelesnim i duevnim bolima,pa
je sa pravom nazvan simpatiki ivani sistem, iako se danas pod tim
imenom misli samo na dio autonomnog ivanog sistema. Autonomni
ivani sistem opskrbljuje sva tkiva i rasprostranjen je u itavom
organizmu.
U autonomnom ivanom sistemu takoe opstoje aferentne i eferentne
niti.
Aferentne se niti morfoloki i
funkcionalno ne razlikuju od
aferentnih niti u modinskim ivcima. Eferentne niti se meutim razlikuju
od eferentnih niti somatskog sistema time,to ista nit ne dolazi
neprekinuta do izvrnog organa. U tok eferentne niti vegetativnog
ivanog sistema uvijek je uklopljen bar jedan ganglij u kojem se neuroni
izmjenjuju. Zato eferentni krak ima najmanje dva neurona. Iznimka je
medularna supstancija nadbubrene lijezde,koja direktno prima putem
n.spanhnikusa preganglionarne niti.
Neuroni se izmjenjuju u sinapsi. Preganglionarna nit ima bijelu mijelinsku
ovojnicu koja se redovito dijeli na nekoliko grana pa jedna preganglionaran
nit moe opskrbljavati do 32 ivane stanice, kojima impulse prelaze na
postganglionarne niti. Zato je broj postganglionarnih niti vei nego broj
preganglionarnih niti. Postganglionarne su niti bez mijelinske ovojnice i
zato su sive boje. Vie se takvih tankih, sivih niti udruuje i oblikuje sivi
ivac ovijen perineurijem.
Autonomni ivani sistem dijeli se na dvije antagonistike skupine:
a) pars sympathica (systema nervorum sympathicum)
b) pars parasympathica (systema nervorum parasympathicum)
Isti uinak kao podraivanje simpatikusa ima adrenalin,tj. ubrzava se
puls,povisuje krvni pritisak,ire se zjenice ,prestaje crijevna peristaltika
,poveava se koliina kalcija u krvi. Parasimpatiki uinak imaju npr.
acetilkolin,muskarin,odnosno pilokarpin i eserin. Nema sredstva, koje koi
sve funkcije simpatikusa. Atropin meutim inhibira parasimpatikus. Oba su
sistema dodue antagonisti,ali uvijek djeluju usklaeno kao to pri

inervaciji poprijeno prugaste muskulature skladno djeluju miii fleksori i

ekstenzori.
Uinak podraaja simpatikusa ili parasimpatikusa na neki organ uslovljen
je funkcionalnim stanjem i psihikim raspoloenjem. Naelno ipak moemo
rei, da parasimpatikus asimilatorno. Simpatikus djeluje ergotropno,tj.
omoguuje da organizam razvije vanjsku energiju. Parasimpatikus djeluje
trofotropno i omoguuje organizmu stvaranje potencijalne energije. radi
lakeg memorisanja djelovanje simpatikusa
moemo ematizirati na
sledei nain: sve to je podraeno ako ovjek bjei od opasnosti,funkcija
je simpatikusa - proirenje zjenica, ubrzani rad srca, ubrzano i produbljeno
disanje i druga zbivanja. Pri tom probava miruje i smanjuje se luenje
mokrae
itd.
Oba dijela autonomnog ivanog sistema u vegetativno uravnoteevnom
organizmu jesu u normatonusu. Minimalno prevladavanje tonusa
simpatikog ili parasimpatikog sistema zbiva se periodiki u toku ana i
noi. U toku dana raste tonus simpatikusa a prema noi poinje poputati i
ustupa mijesto parasimpatikusu kojeg je tonus najjai pred zoru.
Izmjenjivanje tonusa oba sistema individulano je razliito. Neko je svje
dugo navee,a neko svje rano ujutro.
Sva preganglionarna vlakna su kolinergina a postganglionarna vlakna
mogu biti kolinergina ili andrenergina bez obzira na to pripadaju li
simpatikusu ili parasimpatikusu. Postganglionarna vlakna za lijezde
znojnice su npr. kolinergina iako pripadaju simpatikusu. Postganglionarna
vlakna za kardiju eluca naprotiv su adrenegina iako pripadaju
parasimpatikusu.
Stanice aferentnih niti autonomnog ivanog sistema
nalaze se u
modinskim ganglijama. Centralni nastavan+k tih stanica ulazi u kimenu
modinu na stanice lateralnog stepena,a periferni nastavak ide putem
vegetativnih ivaca do receptora (npr. u glatkim miiima). Simpatikus
tvori fizioloku,funkcionalnu i anatomsku cjelinu. Parasimpatikus meutim
nije jedinstven,nego je prikljuen modanskim ivcima i pojedinim ivcima
s kojima dolazi do izvrnih organa ( treem,sedmom, devetom i desetom
modanom ivcu).

Pars sympathica
Eferentne niti simpatikusa izlaze iz lateralnog dijela kimene modine
zajedno s motornim korjenom modinskog korjena kao ramus
communicans albus odmah nakon izlaska iz intevertebalnog otvora i
dolaze do vertebralnih ganglija. Dio niti samo prolazi kroz vertebralni
ganglij i kao nn. splanchinici dolazi u prevertebralne ganglije(npr.
ganglia celiaca) gdje se prekapa. Tek postgangliarno vlakno odlazi do
izvrnog organa. Niti koje se prekapaju ve u vertebralnim
ganglijamamogu ii kao sivo postgangliarno vlakno,
ramus
communicans griseus, natrag u mijeani modinski ivac ili pristupaju
na neku krvnu ilu i s njom idu do izvrnog organa. Neke postganglionarne
niti mogu ii na stranjim senzibilnim korijenom do izvrnog organa.

Od prvog do treeg grudnog segmenta u lateralnom dijelu kimene

modine nalazi se tzv. centrum ciliospinale iz kojeg niti odlaze putem
ganglion cervicothoracicum (stellatum) kao preganglionarne niti do
gornjeg vratnog ganglija. Odatle odlaze postganglionarne niti za ile i
lijezde u podruju glave, za m.dilatator pupillae i glatke miie orbite i
vjea. Pri ozlijedi tog centra ili zbog odstranjenja gangliona stelatuma
nastaje Hornerov sindrom (mioza- suenje zjenice, enophthalmus- upalo
oko i ptoza,sputena gornja vjea).

Pars parasympathica
Pars parasympathica nije jedinstven sistem i enma vlastite ivce. on ide
zajedno s modanim i modinskim ivcima. Preganglionarne niti
parasimpathicusa prekapaju se u postganglionarne u ganglijama ili u
intermuralnom sistemy, i to to je mogue blie organu koji inerviraju.
Parasimpatikus
se
dijeli,s
obzirom
na
mjesto
odakle
odlaze
preganglionarne niti, na pars encephalica i pars sacralis iako ima i du
itave kimene modine parasimpatikih stanica.
Encefalini dio parasimpatikusa prema Fultonu dijelimo na nekoliko
skupina:
a) Hipotalamiki dio polazi iz jezgara hipotalamike regije ( npr.
nucleus supraopticus) i ide u stranji reanj hipofaze.
b) Mezencefalni dio izlazi iz Westphal-Edingerove jezgre, prikljuuje
se treem modanom ivcu i odlazi u ganglion ciliare. Iz ganglija
izlaze postganglionarne niti za m. sphincter pupillae.
c) Bulbarni dio dijeli se na tri manje skupine:
I.
Preganglionarne niti zapoinju u nucleus superior (pontis) i
nucleus lacrimomuconasalis (Yagita)
i prikljuuje se
linom ivcu. Neke od tih niti ulaze u ganglion
pterigopalatinum i odatle postganglionarne niti odlaze za
inervaciju suzne lijezde i lijezda nosa i nepca. Druge niti idu
ograncima sdmog modanog ivca (chorda tympani) i putem
jezinog ivca dolaze u ganglion submandibulare i ganglion
sublingvale.Iz submandibularnog i sublingvalnog ganglija
odlaze postganglionarne niti za inervaciju submandibularne,
sublingvalne i ostalih lijezda usne upljine, osim parotidne.
II.
Preganglionarne niti odlaze od nucleus salivatorius
inferior
(medullae
oblongatae),
prikljuuju
se
n.
glosofaringleusu i ulaze u ganglion oticum , iz kojeg izlaze
postganglionarne niti za inervaciju parotidne lijezde.
III.
Niti iz nucleus dorsalis ( parasypathicus) nervi vagi
prikljuuju se devetom,desetom i jedanaestom modanom
ivcu i odlaze do srca, plua i probavnog sistema.
Sakralni dio parasimpatikusa obuhvata niti,koje izlaze iz treeg i

etvrtog, a katkada i drugog do petog sakralnog segmenta kimene

modine. Ta vlakna izlaze s prednjim korjenovima,odvajaju se od
modinskog ivca i kao samostalni, parni nervi splanchinci pelvini
prekapaju se u ganglijama hipogastrinog pleksusa ili ganglijama u
stijenci mokranog mjehura i zadnjeg crijeva. Nakon prekapanja odlaze
postganglionarne niti do zdjelinih organa i krvnih ila.
ini se da opstoje i parasimpatike vazodilatatorne niti,koje izlaze iz
kimene modine putem stranjih ivaca.

Refleksni lukovi
Autonomni ivani sistem, kao i somatski sistem, ima niz refleksnih lukova.
Refleksnim lukovima idu jednostavni i komplikovani refleksi, koji ne dolaze
do svijesti,ali i refleksi koji dolaze do svijesti i izazivaju razliite senzacije.
Fizioloke senzacije obino vode aferentne niti parasimpatikusa,a osjet boli
iz unutranjih organa aferentne simpatike niti. Bolne senzacije, koje
prenosi simpatikus,obino nisu lokalizovane, nego se generalizuju pa
nastaje efekat podraaja itava simpatikusa.
Anatomski i funkcionalno opstoji u vegetativnom ivanom sistemu
nekoliko razina gdje su pojedine funkcije lokalizovane. Nii centri imaju
neku autonomiju, ali su pod kontrolom viih ,integracijskih centara, koji
omoguuju koordinaciju funkcija. Za reflekseu podruju vegetativnog
ivanog sistema je karakteristino da su polaganiji nego refleksi
somatskog ivanog sistema i imaju tendenciju generalizovanja.
Refleksni lukovi jednostavnih vegetativnih refleksa, mogu biti:
a) Viscerovisceralni refleksi jesu refleksi npr. izmeumokranog
mjehurai zadnjeg crijeva, zatim izmeu mokranih organa i crijeva.
Npr. bubreni kamenci (nefrolitijaza) uzrokuju nastanak meteorizma
(napuhanost i pojaana peristaltika).
b) Visceromotorni refleksi sastoje se od viscerosenzitivne i motorne
grane. Aferentne niti idu direktno ili indirektno od organa do
motornih stanica prednjeg roga kimene modine, odakle izlazi
eferentni dio luka. Tako moemo protumaiti na primjer defense
musculaire - refleksnu napetost trbune muskulature pri upalnim
procesima potrbunice koja pokriva organe trbune upljine.
c) Kutaneovisceralni refleksi imaju aferentnu somatosenzitivnu i
eferentnu visceromotornu komponentu. Podraaji koji dolaze s koe
mogu npr. uzrokovati pojaanu peristaltiku crijeva, vazodilataciju,
pojaano luenje mokrae itd. Tu ubrajamo i reflekse u podruju

spolnih organa. Na takvom se refleksu osniva dovoenje topline

putem koe kad boli u utrobnim organima.
d) Viscerokutani refleksi omoguuju djelovanje oboljelog organa na
kou (Headove zone) u smislu hiperostezije ili hiperalgezije.
Vii nivo vegetativnih refleksa je refleksni luk,koji dosee do
rombencefalona. Aferentni dio luka ine senzibilni dijelovi modanih ivaca
koji pripadaju krnim lukovima i dijelovi osmog modanog ivca. Eferentni
dio luka tvore viceromotorne niti tih ivaca. Npr. podraaj senzibilnih
ogranaka prve grane n. trigeminusa, a eferentni parasimpatike niti iz
jezgre nucleus silvatorius superior (pontis).

Integracijski centri
Supkortikalni integracijski centri
Osim vegetativnih refleksnih lukova opstoje integracijski centri,koji
usklauju funkcije vegetativnog ivanog sistema. Aferentne niti koje idu
prema integracijskim centrima u mezencefalonu,talamusu i hipotalamus
odlaze iz stranjih rogova kimene modine ili iz senzibilnih jezgara petog
do desetog modanog ivca. To su: tractus spinoreticularis, tr.
spinothalamicus,
tr.
spinotectalis,
tr.
nucleothalamicus
i
tr.
nucleoreticularis. I od retikularne supstenzije u podruju romboncefalona
odlaze niti na talamus i hipotalamus.
Eferentne niti iz hipotalamusa idu na integracijske centre u
mezencefalonu,
romboncefalonu,
kimenoj
modini,
zatim
u
nurohipofizu,nukleus habenule,talamus i koru mozga. Eferentne niti koje
izlaze
iz
intralamarnih
i
ventrikularnih
jezgara
talamusa,
iz
dorzodemijalne,kaudalne i lateralne hipotalamike jezgre kao i iz
longitudinalis dorsalis (Schtzi) i tractus mamillotegmmentalis.
Eferentne niti iz tih integracijskih centara ujedinjuju se sa simpatikim
nitima u produenoj i kimenoj modini. Eferentne niti smjetene su u
kimenoj modini u lateralnom snopu.
Integracijski centri u romboncefalonu usklauju rad komplikovanih
vegetativnih funkcija( npr. rad srca,disanje, tonus krvnih ila). Integracijski
centri u mezoncefalonu smjeteni su oko Sylviusova vodovoda, ali
anatomski nisu tano lokalizovani, osim centra za pupilarni refleks. U

diencefalonu su smjeteni integracijski centri na lateralnim stranama i na

dnu tree modane komore. U tom podruju nalaze se skupine stanica,koje
oblikuju niz jezgara. Stanice tih jezgara lue sekret,koji odlazi preko
aksona u neurohipofizu( neurosekretorni put).
Eferentne
niti
koje
ulaze
u
neurofipofizu
oblikuju
tractus
supraopticohypophysialis, tractus paraventriculohypophysialis i tractus
tuberohypophysialis. Hipotalamus je centar organskih i psihikih
zbivanja.

Kortikalni integracijski centar

Centri bolnih senzacija iz organa nisu na modanoj kori tano lokalizovani.
Samo se senzacije iz zidova tjelesnih upljina i ila mogu lokalizovati.
Vegetativne funkcije smjetene su na kori u podruju frontalnog
renja,ispred motorne areje (8,9,10,11,12,13 i 24. Brodmannovo polje). Dio
vegetativnih centara nije otro ogranien,a na modanoj kori nalazi se u
podruju somatskih centara. Tako su npr. centri za krvne ile,znojnice i
pilomotore u podruju ekstremiteta smjeteni u polju,gdje se nalaze
odgovarajui motorni centri. Tu kratkotrajni podraaji s visokom
frenkvencijom uzrokuju motorne vegetativne reakcije.
Drugi dio vegetativnih centara na kori ima odreeno mjesto i stimulacija
tih centara izaziva tipine viscelarne reakcije.Ti se centri nalaze u
orbitofrontalnoj regiji i u prednjem dijelu girusa cinguli. Oni su povezani s
talamusom u direktno ili indirektno s hipotalamusom putem jezgara
talamusa. Orbitofrontalna regija kontrolie, kao i gyrus cinguli,vegetativne
funkcije: funkcije alimentarnog i urgenitalnog sistema, kao i respiratorne i
vazomotorne funkcije. Gyrus cinguli istovremeno je i supresorna area (24.
polje po Brodmannu). Prema tome je vegetativni ivani sistem anatomski
i funkcionalno usko povezan sa spomatskim i u centru i na periferiji.

Autonomne aferentne niti

Aferentne simpatike niti za unutranje organe (kardio vaskilarni
sistem,probavni trakt do podruja silaznog debelog crijeva,jetra,guteraa,
uni mjehur i urogenitalni sistem) odlaze putem periarterijskih i
prevertebralnih spletova do simpatikog lanca. Kroz lanac niti prolaze
neprekinute i ulaze putem rami communicantes albi i stranjeg korjena u
kimenu modinu.
Niti iz podruja glave i vrata dolaze u periarterijskim pleksusima oko
zajednike karotidne arterije. Aferentne niti s ekstremiteta takoe idu
periarterijskim spletovima ili modanim ivcima. Neke od niti (C8- Th 2)
ulaze ravno stranjim korjenovima u kimenu modinu,dok druge ulaze
putem rami communicantes grisei prvo u simpatiki lanac,a odatle putem
ganglija,ganglion cervicothoracicum (stellatum) i bijelih niti na donjim
ekstremitetima idu dijelom s modanim ivcima (L1 - S3) i ulaze u modinu
direktno preko perijatrijskih spletova i simpatikog lanca u segmente
kimene modine (Th 8 - Th12 ).

Simpatike niti za bol prolaze djelimino kroz stranje a djelimino kroz

prednje korjene.
Aferentne parasimpatike niti idu putem desetog modanog ivca i
zdjelinih splanhninih ivaca i krstanog spleta kroz stranje korjene u
sakralne segmente kimene modine (S2- S5).

Periferni dio autonomnog ili

vegetativnog ivanog sistema
Periferni dio autonomnog ivanog sistema,i to: pars sympathica i pars
parasympathica dijele se prema topografskom smjetaju ili s obzirom na
podruje tijela koje inerviraju na tri dijela:
I.
dio za glavu i vrat, pars cephalica et cervicalis systematis
autonomici
II.
grudni dio, parsthoracica systematis autonomici
III.
trbuni i zdjelini dio, pars abdominalis et pelvina systematis
autonomici
Periferni dio parasimpatikog sistema za glavu u vrat te za organe prsne i
trbune upljine opisan je zajedno s modanim ivcima ( n.
glossopharyngeus,n. vagus i n.accessorius).

Simpatiki ivani sistem

Periferni dio simpatikog sistema tvori niz ganglija, ganglia trunci
sympathici
i vlakana to ganglije meusobno povezuju, rami
interganglionares. Tako nastaje jedinstveni simpatiki lanac, truncus
sympaticus, koji se nalazi na lateralnim stranama kime,a see od baze
lubanje do trtine kosti gdje zavrava neparnim ganglijem, ganglion
impar. S obzirom na topografske regije kojima simpatiki lanac prolazi i
podruja to ih inervira dijelimo simpatiki lanac na: dio za glavu i
vrat,grudni dio te trbuni i zdjelini dio.
Bijela preganglionarna vlakna,rami communicantes albi , povezuju
truncus sympaticus s centrima u kimenoj modini. Ta vlakna odlaze od
lateralnog stepena odgovarajueg segmenta kimene modine i pristupaju
susjednom gangliju simpatikog lanca.
Siva postganglionarna vlakna, rami communicantes grisel, povezuju
simpatiki lanac s modanim i s nekim modanim ivcima i sastavu tih
ivaca dolaze do periferije. Neka postganglionarna vlakna odlaze od

ganglija simpatikog lanca i oblikuju spletove, plexus sympatici, i to

najee oko krvnih ila. Naelno razlikujemo dvije vrste sivih
postganglionarnih vlakana: kratka vlakna (rami spinales) i duga
vlakna (rami viscerales).
Rami spinales odlaze od pojedinih ganglija i prikljuuju se modanom
ivcu odgovarajueg segmenta. U sastavu modanog ivca ta vlakna
dolaze do periferije i inerviraju krvne ile, glatke miie i lijezde koe
trupa i udova. Vlakna vratnog dijela simpatikog lanca prikljuuju se
ograncima modanih ivaca i tako inerviraju podruje lica,glave u vrata.
Rami vasculares i rami viscerales su dui ogranci ganglija simpatikog
lanca. Ta vlakna tvore spletove koji su najee prikljueni arterijama
(periarterijski spletovi). Periarterijski spletovi tvore prevertebralne ganglije
(ganglion cardacum, ganglion celiacum,itd.). Iz prevertebralnih ganglija
vlakna se ponovo rasipaju u spletove i tako dolaze do izvrnih organa. U
visceralnim organima postfanglionarna vlakna obuhvataju ganglijske
stanice intramuralnog ivanog sistema i napokon izgrauju terminalni
retrkulum. Dio utrobnih grana (rami viscerales) tvori samostalne ivce nn. splanchnici (npr. nn.splanchnici major et minor za trbune organe i
nn. splachnici pelvini za organe male zdjelice). Nn. splanchnici vode
preteno pregangliorna vlakna,tj. vlakna koja nisu prikopana u ganglijama
simptatikog lanca. Ta se vlakna prekapaju tek u prevertebralnim
ganglijama.

Simpaticus glave i vrata

Dio simpatikog lanca kojeg ogranici inerviraju anatomske tvorbe glave i
vrata smjeten je u vrati na dugim miiima glave i vrata ispod
prevertebralnog lista fascije,a iza velikig krvnih ila. Dio simpatikog lanca
za glavu i vrat tvore najee tri ili dva ganglija. Vratnom dijelu
simpatikusa dolaze bijela preganglionarna vlakna,rami communicantes
albi, iz osmog vratnog i esto gornjih grudnih segmenata kimene
modine.
Siva postganglionarna vlakna,rami communicantes grisei, inerviraju
m. dilatator pupillae,glatke miie orbite i vjea,glatke miie dlaka i
kose,krvne ile u lijezda znojnice glave i vrata i lijezde slinovnice.

10

U vratnom dijelu simpatiki se lanac sastoji od tri ganglija:

a) gornjeg, ganglion cervicale superius
b) srednjeg, ganglion cervicale medium
c) donjeg, ganglion cervicale inferius (spojen s prvim grudnim
ganglijem u zajedniki ganglion cervicothoracicum (stellatum)

Ganglion cervicale superius

Gornji ganglij simpatikog lanca, smjeten je izmeu ogranka a. karotis
eksterne i n. vagusa u visini drugog do etvrtog vratnog prljena. Bijela
preganglionarna vlakna prima od osmog vratnnog i prvog do sedmog
grudnog segmenta. Siva postganglionarna vlakna gornjeg vratnog ganglija
odlaze periarterijskim spletovima oko unutranje i vanjske karotidne
arterije i njihovih ogranaka. Dio vlakana za glavu i vrat pridruuje se
modanim ivcima.
Od gornjeg vratnog ganglija odlaze pilomotorna vlakna za lice,glavu u
vrat, vlakna za lijezde znojnice lica,vazomotorna vlakna za unutranju i
vanjsku karotidnu arteriju i ogranke tih arterija,zatim za ljezde slinovnice i
suznu lijezdu, sekretorna vlakna za lijezde
usne i nosne
upljine,drijela,grkljan te za titnu lijezdu i paratireodne lijezde. Vlakna
za m.
dilatator pupillae i glatke miie orbite odlaz iz centruma
ciliospinale i prekapaju se u gornjem vratnom gangliju.
Od gornjeg vratog ganglija odlaze postganglinarna vlakna kao rami
spinales i rami vasculares et viscolares.

Parasimpatiki nervni sistem

Parasimpatiki nervni sistem (systema nervosum parasympathicum)
inervie unutranje organe. Postganglijska parasimpatika vlakna
odlaze prema svim unutranjim organima izuzev nadbubrenih i polnih
ljezda koje su inervisane iskljuivo od simpatikusa.
Kranijalni parasimpatiki centar nalazi se u modanom tablu u
parasimpatikim jedrima III,VII,IX,X modanog ivca. U ovim jedrima
lee
posganglijski
parasimpatiki
neuroni,
iji
aksoni
grade
preganglijska vlakna, koja preko odgovarajucih kranijalnih ivaca (nn.
III, VII, IX, X) dolaze do parasimpatikih gangliona glave (Ganglion
ciliare, oticum, pterygopalatinum, submandibulare) gdje se prekidaju. U
ovim ganglionima lee postganglijski neuroni iji aksoni obrazuju
posganglijska vlakna koja se pridruuju senzitivnim granama petog
modanog (n. trigeminus) i odlaze do odgovarajuih organa. Preko
nervusa vagusa preganglijska vlakna odlaze u odgovarajue
vegetativne ganglione iz kojih polaze postganglijska vlakna za
inervaciju organa vrata, grudnog koa i trbuha

11

Spinalni
parasimpatiki
centar
(centrum
nervosum
parasympathicum sacrale) lei u bonim stubovima sive mase kimene
modine, od drugog do petog krsnog segmenta. Ponekad se ovaj centar
prostire i u prvi kokcigealni segment kimene modine. Krsni
parasimpatiki centar sadri pregangliske neurone iji aksoni obrazuju
preganglijska parasimpatika vlakna, koja izlaze kroz prednje korenove
sakralnih spinalnih ivaca i zavravaju se u parasimpatikim
ganglionima karlinog spleta (ganglia pelvina) kao i u parasimpatikim
ganglionima koji su smjesteni u zidovima karlinih organa.
Parasimpatiki sakralni centar sastoji se od dva kratka stubia sive
mase. Zadnjeunutranji stubi grade male multipolarne elije, koje lee
na bazi zadnjeg roga u laminama V i VII. Preganglijska vlakna ovih
neurona inerviu deo kolona i rektum. Prednje spoljanji stubi grade
veliki multipolarni preganglijski neuroni koji leze u lateralnom dijelu
zonae intermediae (lamina VII). Preganglijska vlakna ovih neurona
namenjena su inervaciji mokrane beike.
Kranijalna parasimpatika aferentna vlakna idu u sastavu
viscerosenzitivnog dijela VII, IX i X modanog ivca. U senzitivnim
ganglionima ovih ivaca lee elijska tijela iji periferni produeci
polaze iz organa (sinus caroticus, arcus aortae, glatka muskulatura i
lezde digestivnog trakta). Centralni produetci elija ovih gangliona
odlaze u modano stablo, u nucleus solitarius a preko njegovih brojnih
veza sa hipotalamusom ovi ganglioni su povezani sa najznaajnijim
integracionim centrom autonomnog nervnog sistema.
Sakralna
parasimpatika
aferentna
vlakna
su
opta
viscerosenzitivna vlakna. Njihova elijska tela lee u senzitivnim
ganglionima zadnjih korenova drugog, treeg i etvrtog spinalnog
ivca. Periferni produeci polaze polaze od receptora smjestenih u
mokranoj beici, prostati, vratu materice, vagini i rektumu, a centralni
produetci odlaze do centra u kimenoj modini.

12

13

IZVORI:
Dr Slavoljub V.Jovanovi,dr Nadeda A.Jelii, Glava i
vrat,Savremena administracija,Beograd,2006.
Anatomija oveka osteologija, Dr. Mirjana Mija, Dr.Milena
Blagoti,Dr. Ljubica orevi,Dr. Gordana Teofilovski-Parapid,
Beograd 2003
Anatomija ovjeka, Krmpoti-Nemani, Jugoslovenska Medicinska
naklada, 1982
Grays anatomy for Students 2nd Edition, 2010
Anatomija Centralnog Nervnog Sistema; A.Ili, M. Blagoti,
S.Malobabi, V.Radonji, M.Prostran J.Toevski

14