Analiza Sektora Jagodičastog Voća, Trešnje I Višnje U BIH PDF

BOSNIA-HERZEGOVINA
POVEZIVANJE POLJOPRIVREDNIH
PROIZVOAA SA TRITEM II:
ANALIZA SEKTORA JAGODASTOG VOC, TRENJE I
VINJE U BOSNI I HERCEGOVINI
OKTOBAR 2008
Ova publikacija je pripremljena za uvid Amerikoj agenciji za meunarodni razvoj.
Izvjetaj je pripremio ARD, Inc.
USAID Contract No. EDH-I-00-05-00006-00 Task Order 06
ARD Principal Contact:
SLIKA NA KORICAMA:
Greg Vaut, Senior Associate

Agriculture & Economic Growth
ARD, Inc.
159 Bank Street, Suite 300
P.O. Box 1397
Burlington, Vermont 05402
Tel: 802-658-3890, Ext. 2238
Fax: 802-658-4247
gvaut@ardinc.com
Meriha Manojlovic, direktorica projekta (u desnom uglu) razgovara sa
predsjednicom udruenja ena (u lijevom uglu) iz okoline Srebrenici koje su se
vratile na svoja imanja. Struna osoba za poljoprivredu iz LAMP-a (u pozadini
na desnoj strani) objanjava lanicama udruenja nain uzimanja uzorka
zemljita.
POVEZIVANJE
POLJOPRIVREDNIH
PROIZVOAA SA TRITEM II:
ANALIZA SEKTORA JAGODASTOG VOA,
TRENJE I VINJE U BOSNI I HERCEGOVINI
OKTOBAR 2008
IZJAVA
Pogledi i stavovi navedeni u ovoj publikaciji su stavovi autora i ne moraju da odraavaju
poglede i stavove Amerike agencije za meunarodni razvoj ili vlade SAD a
SADRAJ
Popis tabela .............................................................................................................ii
Popis slika i grafikona ............................................................................................iii
1.0 Uvod ................................................................................................................. 1
1.1 Istorijska pozadina i trenutna situacija ........................................................................... 1
2.0 Sektor jagodastog voa, trenje i vinje u EU i u svijetu ............................. 3
2.1 Svjetska proizvodnja jagodastog voa, trenje i vinje................................................ 3
2.2 Potranja za jagodastim voem, trenjom i vinjom u EU ......................................... 6
3.0 Sektor jagodastog voa, trenje i vinje u Bosni i Hercegovini ................... 8
3.1 Proizvodnja jagodastog voa, trenje i vinje u BiH .................................................... 8
3.2 Izvori matinog i sadnog materijala ............................................................................ 11
3.3 Potranja za jagodastim voem, trenjom i
vinjom na domaem tritu ......................................................................................... 14
3.4 Preraivaka industrija u BiH ........................................................................................ 14
3.4.1
3.4.2
3.4.3
Pakovanje proizvoda.......................................................................................................... 15
Klasiranje ............................................................................................................................. 17
Usluge ................................................................................................................................... 17
3.5 Garancija kvaliteta i sigurnosti proizvoda .................................................................. 18

3.6 Trina cijena .................................................................................................................... 19
4.0 Analiza podsektora u Bosni i Hercegovini .................................................. 20
4.1 Sektor maline .................................................................................................................... 20
4.1.1
4.1.2
4.1.3
Proizvodnja malina ............................................................................................................. 20

Sorte malina ........................................................................................................................ 20
Prodaja malina..................................................................................................................... 21
4.2 Sektor kupine .................................................................................................................... 23

4.2.1
4.2.2
Proizvodnja kupina............................................................................................................. 23
Prodaja kupine .................................................................................................................... 24
4.3 Sektor borovnice ............................................................................................................. 25

4.3.1
4.3.2
Proizvodnja borovnica ...................................................................................................... 25

Prodaja borovnica .............................................................................................................. 25
4.4 Sektor jagode .................................................................................................................... 25

4.4.1
4.4.2
Proizvodnja jagoda ............................................................................................................. 25

Prodaja jagoda..................................................................................................................... 26
4.5 Sektor trenje i vinje ..................................................................................................... 27

4.5.1
4.5.2
Proizvodnja trenje i vinje .............................................................................................. 27

Prodaja trenje i vinje ...................................................................................................... 28
5.0 Zakljuci i koraci koje treba poduzeti u ovom sektoru u Bosni i

Hercegovini .................................................................................................... 29
Literatura ............................................................................................................. 31
POVEZIVANJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA SA TRITEM II: ANALIZA SEKTORA
VOCA, TRENJE I JAGODASTOG VINJE U BOSNI I HERCEGOVINI
POPIS TABELA
Tabela 1 Svjetska proizvodnja malina (u tonama) ......................................................... 3
Tabela 2 Svjetska proizvodnja kupina (u tonama) u 2005 .............................................. 3
Tabela 3 Proizvodnja borovnice u odabranim zemljama ............................................... 4
Tabela 4 Svjetska proizvodnja jagoda (u tonama) .......................................................... 4
Tabela 5 Proizvodnja trenje u odabranim zemljama .................................................... 5
Tabela 6 Proizvodnja vinje u odabranim zemljama ...................................................... 5
Tabela 7 EU-25 uvoz svjeeg, smrznutog i konzerviranog
jagodastog voa (u tonama) ........................................................................................ 6
Tabela 8 Proizvodnja jagodastog voa, trenje i
vinje u BiH u 2007. godini .......................................................................................... 9
Tabela 9 Otkup jagodastog voa po zadrugama u 2007. godini u tonama.................. 10
Tabela 10 Otkup jagodastog voa po zadrugama u 2008. godini u tonama................ 10
Tabela 11 Rasadnici u Federaciji BiH .............................................................................. 11
Tabela 12 Proizvodnja sadnog materijala jagodastog voa, trenje i vinje u
Federaciji BiH .............................................................................................................. 12
Tabela 13 Dominante sorte jagodastog voa, trenje
i vinje u Bosni i Hercegovini .................................................................................... 13
Tabela 14 Najvei preraivai/pakirnice u Bosni i Hercegovini.................................... 15
Tabela 15 Klase smrznutog jagodastog voa .................................................................. 17
Tabela 16 Proizvodnja maline u Bosni i Hercegovini .................................................... 20
Tabela 17 Jednorodne i dvorodne sorte maline ............................................................. 21
Tabela 18 Uvoz preraene maline (uglavnom smrznute) u 2006. godini ................... 21
Tabela 19 Uvoz preraene maline (uglavnom smrznute) u 2007. godini ................... 21
Tabela 20 Proizvodnja kupina u Bosni i Hercegovini ..................................................... 23
Tabla 21 Uvoz preraene (uglavnom smrznute) kupine u 2006. godini...................... 24
Tabela 22 Uvoz preraene (uglavnom smrznute) kupine u 2007. godini.................... 24
Tabela 23 Proizvodnja jagode u Bosni i Hercegovini ..................................................... 26
Tabela 24 Proizvodnja trenje u Bosni i Hercegovini .................................................... 27
Tabela 25 Proizvodnja vinje u Bosni i Hercegovini ...................................................... 27
Tabela 26 SWOT analiza sektora jagodastog voa i trenje i vinje u Bosni i
Hercegovini .................................................................................................................. 30
ii

JAGODASTOG VOCA, TRENJE I VINJE U BOSNI I HERCEGOVINI
POPIS SLIKA I GRAFIKONA

Slika 1 Proizvodnja maline i jagode (u tonama) u BiH u 2006. i 2007. godini ............... 9
Slika 2 Proizvodna povrina (u hektarima) pod malinom i kupinom u BiH u
2006. i 2007. godini ........................................................................................................ 9
Slika 3 Najvanije zadruge koje se trenutno bave ili e se potencijalno baviti
jagodastim voem, trenjom i vinjom na podruju sjeveroistone i
dijelom centralne Bosne i Hercegovine .................................................................... 11
Slika 4 Pakovanje ubrane maline - holandez .................................................................. 15
Slika 5 Prozirna plastina koarica koja sadri 125 g voa namijenjena EU
tritu............................................................................................................................ 16
Slika 6 Malina namijenjena za prodaju u Sarajevu ......................................................... 16
Slika 7 Papirne koarice koje se koriste za pakovanje vrhunski kvalitetne
kupine u nekim specijalizovanim marketima........................................................... 16
Slika 8 Hladnjaa ................................................................................................................ 17
Slika 9 Pakovanje maline ................................................................................................... 17
Slika 10 Transport malina u gajbicama ........................................................................... 18
Slika 11 Vaganje malina na otkupnoj stanici ................................................................... 18
Slika 12 Izvoz maline iz BiH (uglavnom smrznute) u 2006. godini .............................. 22
Slika 13 Izvoz maline iz BiH (uglavnom smrznute) u 2007. godini .............................. 23
Slika 14 Izvoz preraene kupine (uglavnom smrznute) u 2006. godini ....................... 24
Slika 15 Izvoz jagode iz Bosne i Hercegovine (uglavnom smrznute) u 2006.
godini ............................................................................................................................ 26

VOCA, TRENJE I JAGODASTOG VINJE U BOSNI I HERCEGOVINI
iii
1.0
UVOD
Ovaj izvjetaj sainio je ARD za Ameriku agenciju za meunarodni razvoj kao dio projekta Linking
Agricultural Markets for Producers II (Povezivanje poljoprivrednog trita sa proizvoaima) (LAMP II).
Izvjetaj daje analizu sektora jagodastog voa, trenje i vinje u Bosni i Hercegovini (BiH). Razmotreno je
pitanje ponude i potranje sa akcentom na postojee proizvodne kapacitete, preraivake mogunosti i
nepostojanost trinih cijena, postavljeno u irem regionalnom, EU i globalnom kontekstu.
Glavno odredite u ovom izvjetaju jeste sjeveroistona Bosna jer je fokus djelovanja LAMP II projekta na to
podruje. Inae, to podruje je poznato kao znaajan region uzgoja voa zbog svojih povoljnih agroklimatskih
uslova i niskog valovitog terena smjetenog na obroncima planine Majevice i du rijeke Drine. Uzeli smo u
obzir nekoliko veih proizvoaa u centralnoj Bosni, koji takoer igraju znaajnu ulogu bilo da se radi o
snabdijevanju sadnim materijalom, proizvodnji ili preradi jagodastog voa. Proizvodnja jagodastog voa,
trenje i vinje u Hercegovini nije obuhvaena u ovom izvjetaju iako je ona znaajna naroito u
ranosezonskoj proizvodnji.
Ovaj izvjetaj obuhvata trenju i vinju (Prunus cerasus i Prunus avium) i jagodasto voe: malinu i kupinu
(genus Rubus i Morus), borovnicu (genus Vaccinium); i jagodu (genus Fragaria). Izvjetaj daje pozornost samo
kultivisanom jagodastom vou, mada prirodne lokacije jagodastog voa predstavljaju relativno vanu
aktivnost u nekim ruralnim podrujima Bosne i Hercegovine (BiH). On se fokusira veinom na malinu jer je
to upravo i najrazvijeniji sektor, a najmanje na borovnicu poto je taj sektor jo uvijek u svom zaetku.
Informacije za ovaj izvjetaj prikupljene su direktno sa terena, ali su koriteni i neki drugi izvori poput
Agencije za statistiku BiH, Vanjskotrgovinske komore, FAOSTAT-a kao i najnoviji mjerodavni izvjetaji iz
Evropske unije. Vano je napomenuti da povremeno moemo naii na znaajna odstupanja u prikazanim
podacima ovisno o izvoru tih informacija. Autori koji su sainili ovaj izvjetaj trudili su se koristiti pouzdane
podatake, jasno ukazujui na izvore tih podataka, ali ipak ne mogu garantovati njihovu potpunu tanost.
1.1
ISTORIJSKA POZADINA I TRENUTNA SITUACIJA
Poljoprivreda je tradicionalno uvijek bila znaajna aktivnost u BiH. Prije proteklog rata (1992-1995) polovina
stanovnitva se bavila nekom odrivom ruralnom aktivnou od koje su ostvarivali prihod. Rat je ostavio ovaj
sektor u veoma tekom stanju, a ovaj dugi tranzicijski period nije pogodovao njegovom brzom oporavku.
Meutim, ipak moemo uoiti neke pozitivne trendove, naroito u pogledu proizvodnje maline, zahvaljujui
skorim ulaganjima u hladnjae. Ali uprkos tome, jo uvijek je veliki dio potencijalno obradive zemlje
neiskoriten a broj nezaposlenih je vrlo visok, naroito u ruralnim (seoskim) i polururalnim podrujima.
Klimatski, geografski i socijalni uslovi u BiH generalno ne pogoduju visokom stupnju mehanizovane
proizvodnje usjeva. Osim toga, zemljine parcele su veinom male i iscjepkane. Onima kojima je zemljite
dostupno esto nedostaje tehnikog znanja, savremenih metoda i najnovijih dostignua u oblasti
poljoprivrede ukljuujui i dostupnost materijala, rasada, zatite usjeva, ubriva itd. Kao rezultat toga,
poljoprivreda nakon rata ima vie tendenciju egzistencijalnog nego trino orijentisanog karaktera. Odriv
poljoprivredni razvoj u BiH stoga ovisi o prepoznavanju proizvodnje koja ima veu vrijednost i zahtijeva vie
rada kao to su trenja i vinja, i jagodasto voe (malina, jagoda, borovnica i kupina) za koje ova zemlja ima
konkurentne prednosti zahvaljujui svojim geografskim i klimatskim uslovima kao i raspoloivoj radnoj snazi.
Jagodasto voe veoma pogoduje komercijalnoj proizvodnji u BiH. Postoje znaajne trine mogunosti za
svjee i preraeno jagodasto voe kako u zemlji tako i u inostranstvu. Uz to, jagodasto voe postie i najvee
trine cijene u poreenju sa ostalim poljoprivrednim usjevima, bilo da se radi o svjeim ili smrznutim
proizvodima.
Prije rata proizvodnja jagodastog voa u BiH iznosila je preko 10,000 tona godinje, od ega se 20% izvozilo.
Statistiki podaci za proizvodnju malina UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) jasno pokazuju
koliko je bio manji obim proizvodnje u 2004. godini u poreenju sa prijeratnom proizvodnjom.
Proizvodnja malina i jagoda porasla je u posljednjih nekoliko godina zahvaljujui relativno velikim ulaganjima
u preraivaki sektor jagodastog voa (hladnjae). Proizvodnja ostalih sorti jagodastog voa poput trenje i
vinje takoer postoji, ali veinom u starim vonjacima koji imaju vrlo niske prinose. to se tie proizvodnje
kupina, ona nije niti blizu prijeratnog nivoa. Trenutno je mala komercijalna proizvodnja malina na regiji Tuzle
i centralne Bosne. Takoer se malo, ili nimalo, koriste zatitne konstrukcije za jagode koje obezbjeuju ranu
proizvodnju i produavaju period njihove berbe.
Uprkos ovom poveanju proizvodnje malina i jagoda, ova zemlja jo uvijek ne zadovoljava domae potrebe
za njihovom konzumacijom i jo uvijek uvozi znaajnu koliinu ovih proizvoda kako za domae potrebe tako
i za ponovni izvoz. Sektor prerade voa u BiH zapravo ovisi o uvozu voa za ponovni izvoz, koje se
prerauje u demove, vone sokove itd. Ovaj sektor uglavnom uvozi vinju, trenju, borovnicu i kupine, a
donekle i maline.

2.0
2.1
SEKTOR JAGODASTOG
VOA, TRENJE I VINJE U
EU I U SVIJETU
SVJETSKA PROIZVODNJA JAGODASTOG VOA, TRENJE I VINJE
Rusija, Srbija i Sjedinjene Amerike Drave dominiraju u svjetskoj proizvodnji malina (Tabela 1). Srbija je
proizvela 79.680 tona malina u 2006. godini, od ega je 56.320 tona izvezeno. U 2007. godini proizvodnja u
Srbiji smanjena je na 76.991 tona uz prosjean prinos od 5,3 t/ha. Plantae malina u Srbiji rasporedile su se u
posljednje etiri godine na oko 15.400 hektara.
Tabela 1 Svjetska proizvodnja malina (u tonama)
Odabrane zemlje
Rusija
Srbija i Crna Gora
Sjedinjene Amerike Drave
Poljska
Ukrajina
Njemaka
Kanada
Velika Britanija
Maarska
Francuska
BiH
Hrvatska
Ukupno u svijetu*
2000
2002
2004
2005
130.000
56.059
51.256
39.727
19.723
33.700
16.247
9.800
19.804
8.743
2.000
959
408.595
165.000
94.366
51.710
44.874
18.100
29.700
14.880
7.300
9.874
7.971
2.500
916
471.633
170000
91.725
71.941
56.800
25.300
20.034
13.828
10.000
8.470
6.875
1.700
800
512.221
175.000
84.331
82.826
60.000
26.000
20.000
12.920
12.200
6.724
5.742
1.700
800
524.211
Izvor: FAO 2008

* Ukljuuje i ostale zemlje koje nisu navedene u ovoj tabeli (Svijet + FAOSTAT definicija)
U 2005. godini svjetska proizvodnja kupina iznosila je 154.603 tona (ne ukljuuje berbu iz
nekultivisanih/umskih podruja) (Tabela 2). Svjetska proizvodnja kupina najvea je u Sjevernoj Americi i
Evropi. Srbija je takoer znaajan proizvoa kupina u regionu.
Tabela 2 Svjetska proizvodnja kupina (u tonama) u 2005.
Region
Evropa
Sjeverna Amerika
Azija
Juna Amerika
Okeanija
Centralna Amerika
Afrika
Ukupno u svijetu
Proizvodnja (u tonama)
47.386
65.154
29.038
7.031
4.022
1.752
220
154.603
Izvor: Bernadine Strik, Odjel za hortikulturu, OSU

SAD i Kanada su vodei proizvoai borovnice zajedno dostiu 84% od ukupne svjetske proizvodnje u
2004. godini (Tabela 3). Poljska je vodei proizvoa u Evropi sa 16.500 tona borovnice proizvedene u 2004.
godini, prema podacima uzetih od FAOSTAT-a.
Tabela 3 Proizvodnja borovnice u odabranim zemljama
Odabrane zemlje
SAD
Kanada
Poljska
Ukrajina
Holandija
Rumunija
Rusija
Novi Zeland
Litvanija
Italija
Francuska
Ukupno u svijetu*
2000
134.446
59.035
21.500
5.500
3.800
4.000
1.500
3.000
1.896
1.000
237.497
2002
115.395
64.861
20.900
5.000
4.000
2.500
2.000
1.500
2.800
1.811
1.000
223.457
2004
124.648
79.161
16.500
4.400
4.000
4.000
2.800
2.000
1.600
1.507
1.000
243.686
Izvor: FAO 2008

* Ukljuuje i ostale zemlje koje nisu navedene u ovoj tabeli (Svijet + FAOSTAT definicija)
SAD, Rusija i panija su najvei proizvoai jagoda u svijetu (Tabela 4). Proizvodnja jagoda u EU-25 iznosi
oko million tona godinje. panija je najvei proizvoa, a slijede je Poljska, Njemaka i Italija. Meu ovim
velikim proizvoaima, Poljska je jedina zemlja koja ima specijalizovan sektor jagode namijenjene za preradu,
sa udjelom od 6070% u ukupnoj proizvodnji, od ega veina (80%) pripada Zenga Zengana sorti (EC,
2006). Rusija takoe biljei ubrzan porast proizvodnje jagoda.
Tabela 4 Svjetska proizvodnja jagode (u tonama) (zemlje navedene prema obimu proizvodnje
ostvarenom u 2006. godini, dok su Srbija, Hrvatska i BiH dodate zbog regionalnog konteksta)
Odabrane zemlje
SAD
Rusija
panija
Turska
Koreja
Japan
Poljska
Meksiko
Njemaka
Italija
Srbija i Crna Gora*
BiH
Hrvatska
Ukupno u svijetu**
2000
862.828
160.000
344.865
130.000
180.501
205.300
171.314
141.130
104.276
195.661
25.057
4.800
3960
3.292.703
2005
1.053.242
221.000
320.853
200.000
201.995
196.200
184.627
162.627
146.500
146.769
32.229
6.846
3.221
3.789.701
2006
1.090.436
235.000
333.500
211.127
205.307
190.600
193.666
154.893
173.230
131.305
35.457
8.409
3.669
3.908.978
2007
1.115.000
324.000
263.900
239.076
200.000
193.000
168.200
160.000
153.000
57.670
33.129
8.500
4.000
3.822.989
Izvor: FAO 2008

* ne ukljuuje Crnu Goru u 2006. godini
** Ukljuuje i ostale zemlje koje nisu navedene u ovoj tabeli (Svijet + FAOSTAT definicija)
Iran i Turska su vodei proizvoai trenje (Tabela 5). Daljnji rast proizvodnje u ovim zemljama oekuje se
zbog uvoenja bolje prakse upravljanja, rezidbe i koritenja gnojiva. Proizvodnja trenje u EU iznosila je
460.000 tona u periodu 20022004, od ega je oko 15% bilo namijenjeno za preraivaku industriju (EC,

2006). Francuska, Italija i panija su zemlje EU u kojima je ovaj sektor donekle usmjeren ka preraivakoj
industriji.
Tabela 5 Proizvodnja trenje u odabranim zemljama (navedene prema obimu proizvodnje
ostvarenom u 2006. godini, dok su Srbija i BiH dodate zbog regionalnog konteksta)
Odabrane zemlje
Turska
SAD
Iran
Italija
Rumunija
panija
Francuska
Ukrajina
Rusija
Poljska
Njemaka
Srbija i Crna Gora*
BiH
Ukupno u svijetu**
2000
230.000
185.070
216.313
145.672
73.700
112.900
66.494
76.200
85.000
38.554
169.700
22.690
4.562
1.898.722
2002
210.000
164.564
220.000
126.000
66.300
115.182
68.779
72.500
85.000
40.756
110.000
17.257
4.293
1.714.924
2004
245.000
256.824
174.576
95.169
50.988
83.467
61.748
85.300
100.000
48.442
39.076
32.295
8.974
1.709.472
2006
310.254
266.349
225.000
110.910
104.791
93.900
64.744
48.900
47.000
38.364
31.637
23.302
8.852
1.886.495
Izvor: FAO 2008

Rusija, Poljska i Turska su vodei proizvoai vinje (Tabela 6). U periodu izmeu 19982004, proizvodnja
vinje u EU-25 poveavala se godinje u prosjeku za 5% da bi dosegla 340.000 tona u 2004. godini (EC,
2006). Veina ovog poveanja odnosi se na Poljsku, koja predstavlja 60% od ukupne proizvodnje vinje u
EU.
Tabela 6 Proizvodnja vinje u odabranim zemljama (navedene prema obimu proizvodnje
ostvarenom u 2006. godini, dok su Albanija, Hrvatska i BiH dodate zbog regionalnog konteksta)
Odabrane zemlje
Rusija
Poljska
SAD
Turska
Ukrajina
Maarska
Srbija i Crna Gora*
Iran
Njemaka
Albanija
Hrvatska
BiH
Ukupno u svijetu**
2000
200.000
139.595
127.640
106.000
155.300
48.894
58.782
48.859
106.900
8.300
7.566
1.006
1.143.375
2002
175.000
173.154
28.395
100.000
146.300
38.150
49.810
50.600
65.000
13.200
6.542
874
1.003.454
2004
225.000
201.734
96.615
138.000
178.500
77.153
113.118
35.928
35.450
14.400
4.000
2.869
1.262.505
2006
111.000
194.928
121.744
121.499
120.000
83.324
80.510
48.670
37.143
19.000
4.514
4.348
1.127.491
Izvor: FAO 2008


2.2
POTRANJA ZA JAGODASTIM VOEM, TRENJOM I VINJOM U EU
Potranja za jagodastim voem, trenjom i vinjom u zemljama EU-25 je velika, a znaajne koliine se uvoze
iz treih zemalja1. Najvie se uvoze svjee jagode i trenje, te smrznute jagode i maline, a u manjem obimu i
smrznute trenje i kupine (Tabela 7). U zemljama lanicama EU u usponu je uvoz svjeih jagoda i borovnice
iz treih zemalja, dok je nivo uvoza ostalih proizvoda nepromijenjen ili ak u opadanju.
Evropski kupci izraavaju spremnost i aktivno nastoje kupiti jagodasto voe koje se uzgaja u Bosni i
Hercegovini. Meutim, kupci iz EU ale se da nisu u mogunosti kupiti velike koliine visokokvalitetnog
jagodastog voa na ovom podruju. Njemaka, Francuska i Austrija su neki od najveih kupaca jagodastog
voa, trenje i vinje, a Velika Britanija takoe predstavlja potencijalno trite za Bosnu i Hercegovinu jer
tamo postoji znaajna potranja na tritu za svjeim i smrznutim jagodastim voem i aromoma.
Tabela 7 EU-25 uvoz svjeeg, smrznutog i konzerviranog jagodastog voa (u tonama)
Svjee
Jagode
Maline
Trenje
Vinje
Borovnica i brusnica
Smrznuto
Jagoda
Malina
Trenja
Vinja
Kupina, dud
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
20.752
8.173
33.265
11.360
1.464
25.909
6.199
20.051
9.327
954
20.482
8.461
36.774
7.953
2.140
23.846
19.431
27.340
5.947
1.603
27.042
9.074
38.762
12.756
2.122
34.761
5.169
46.937
7.715
2.576
58.502
2.753
40.710
702
3.652
64.716
51.639
3.531
19.805
16.980
52.595
59.556
3.263
16.166
18.186
46.654
66.559
4.215
15.508
21.183
62.647
76.857
3.936
19.949
24.870
104.218
75.245
4.270
22.907
29.693
93.671
71.402
3.869
18.108
25.277
85.707
71.911
3.616
17.288
14.223
Izvor: EC (2006) Pregled sektora jagodastog voa, trenje i vinje namijenjenih za preradu u
zemljama EU
Potranja zemalja EU za jagodastim voem je velika zbog svjesnosti potroaa o njihovoj koristi za zdravlje,
ali i zbog ograniene proizvodnje tog voa u zemljama EU. Naroito je velika potranja za malinom. Uvoz
smrznutih malina zemalja EU je u dinaminom porastu od 1980. godine. U periodu od 1983. do 2004. godine
prosjena godinja stopa rasta obima uvoza bila je 8.4%. Trenutno, vodei glavni snabdjevai smrznute
maline za EU su iz treih zemalja i to ile i Srbija. Potranja zemalja EU za borovnicom je takoe u porastu,
premda je sama proizvodnja jo uvijek niska, no zato borovnica ima veu trinu cijenu u poreenju sa
ostalim jagodastim voem kao i trenjom i vinjom.
Potranja zemalja EU za jagodom namijenjenom za svjeu upotrebu i za preradu u posljednje vrijeme
ubrzano raste, a znaajan dio te potranje zadovoljava se uvozom iz treih zemalja jer domaa proizvodnja ne
moe zadovoljiti potranju na tritu. Nivo uvoza svjeih jagoda zemalja EU-25 porastao je sa 20.752 tona na
58.502 tone, dok je nivo uvoza smrznutih jagoda porastao sa 64.716 na 85.707 tone u periodu izmeu 1999. i
2005. godine. Kupci trae jagode tokom cijele godine. Potranja za organski uzgojenom jagodom je takoe u
porastu.
Poluproizvodi koji se najvie koriste u preraivakoj industriji su smrznute jagode, koncentrat i pire od
jagoda. Smrznute jagode koje stiu iz Maroka i panije su uglavnom sorte Camarosa dok su one koje stiu iz
Poljske preteno sorte Zenga Zengana. Poljske Zenga Zengana imaju dobru aromu, karakteristian okus i
1
Uprkos velikoj potranji zemalja EU 25 za jagodastim voem, trenjom i vinjom, biljei se pad uvoza iz treih zemalja za neke proizvode zbog
brzog poveanja proizvodnje u nekim novim zemljama lanicama EU naroito u Poljskoj.

tamno crvene su boje. Upravo zbog te boje i okusa najradije ih kupuju kao sortu za demove neke evropske
zemlje, prvenstveno Njemaka (ali takoer i neke Skandinavske zemlje).
Potranja zemalja EU za trenjom i vinjom je i dalje velika mada veinu potreba za ovim proizvodima
zadovoljava postojea proizvodnja unutar EU. Na primjer, iako je proizvodnja i potranja za vinjom porasla
u zemljama EU-25, uvoz tih proizvoda iz treih zemalja ostao je i dalje na nivou od 11% od ukupne koliine
(EC, 2006). Podizanje novih vonjaka u Poljskoj mogao bi ubudue dodatno smanjiti potrebu za uvozom iz
treih zemalja. Trenje i vinje konzumiraju se na vie naina, to podrazumjeva svjee, smrznute i
konzervirane, ali i kao sok, vino, kompot ili sueno voe.
Proizvodnja alkoholnih pia od treanja u zemljama EU takoer se suoava sa konkurencijom uvoza slinih
proizvoda iz treih zemalja. Taj sektor se znaajno smanjio.

3.0
3.1
SEKTOR JAGODASTOG
VOA, TRENJE I VINJE U
BOSNI I HERCEGOVINI
PROIZVODNJA JAGODASTOG VOA, TRENJE I VINJE U BIH
Prema podacima dobivenim od Agencije za statistiku u BiH u 2007. godini zasaeno je 973 hektara maline i
1.363 hektara jagode. Najvea proizvodnja jagoda locirana je na podruju sjeveroistone BiH u regionima
Tuzle i Brkog. Optina eli (Tuzlanski kanton) je tradicionalno poznata kao podruje sa najveom
proizvodnjom jagoda. Farmeri iz tog regiona proizvode 90% od ukupne proizvodnje jagoda u BiH.
Procentualni podaci o vonjacima uzeti iz zvanine statistike moda nisu u potpunosti pouzdani. Prema tim
podacima, BiH ima oko 96.000 ha povrine pokrivene vonjacima, dok zvanina statistika RS biljei povrinu
od oko 56.000 ha pod vonjacima. Na osnovu direktnih razgovora obavljenih sa agronomima i
proizvoaima u raznim podrujima, u toku prethodnog LAMP projekta, na cijeloj teritoriji ima manje od
5.000 ha povrine pod vonim plantaama koje su trino orijentisane. Ovaj broj bio bi ak i manji da su se
koristile stroije procjene. Takoe, jasna je injenica da BiH ima preko 90.000 ha povrine pod nekultivisanim
vokama, a nalaze se na seoskim gospodarstvima i razliitim ograenim prostorima, to bi se trebalo regulisati
nekim novim zakonom koji bi osigurao njihovo odstranjivanje kao stalnog izvora bolesti i raznih tetnika.
Prosjena veliina farme jagodastog voa u BiH je veoma mala, u pravilu izmeu 1-2 dunuma (0,1-0,2
hektara). Ovako mala veliina farmi ini proizvodnju veoma neefikasnom poto je vrlo mala isplativost.
Ruralni i seoski putevi su uglavnom neasfaltirani a veina je u veoma loem stanju, to predstavlja i
marketinki problem jer veliki trgovci ne ele dolaziti u ta podruja svojim kamionima da prauzmu jagodasto
voe.
Veina farmera ima vrlo malo iskustva u poljoprivredi jer su za vrijeme bive Jugoslavije uglavnom bili
zaposleni u proizvodnim i uslunim sektorima. Kako su se ovi raseljeni radnici nastanili u vie ruralnim
podrujima i dobili male zemljine parcele, oni su u konanici postali temelj sektora poljoprivredne
proizvodnje u BiH. Meutim oni nemaju prethodnog iskustva u poljoprivrednoj proizvodnji orijentisanoj ka
slobodnom tritu niti imaju previe znanja o savremenim i adekvatnim metodama proizvodnje. Farmeri
takoe sporo usvajaju nove tehnologije, a veini nedostaje inovativnost i vizija. Shodno tome, tehnologija
uzgoja voa u BiH prilino je zastarjela. Kao posljedica toga sistem uzgoja u prosjeku ostvaruje veoma nizak
prinos i veinom se smatra dodatnom proizvodnjom. U prosjeku prinos od malina u BiH uglavnom se kree
izmeu 8 i 15 t/ha ovisno o vremenskim uslovima tokom sezone, ugraenim sistemima za navodnjavanje i
primjenjivanim agrarnim tehnikama. Najvei prinos od 1.500 kg/dunum biljeimo u Zvorniku i Hadiima, a
prinos od 1.800 kg/dunum ostvaren je u Sapni. Inae, prinos u BiH je manji od onog u Maarskoj i Srbiji ali
se jo uvijek moe porediti sa glavnim konkurentima.
Veina manjih uzgajivaa ima vrlo malo ili nikako kapitala neophodnog za repromaterijal i poboljanje
infrastrukture. Iz tog razloga farmeri mogu ugovoriti uslune aktivnosti poput pripreme zemljita i prskanje sa
vlasnicima koji posjeduju opremu, ali se ne garantuje njihova pravovremena izvedba. Glavni problem je opti
nedostatak rashladnih kapaciteta poslije berbe i samih hladnjaa, to rezultira kvalitetom koji je slabiji od
prosjenog.

U 2007. godini BiH je proizvela 13.344 tone jagoda to predstavlja porast od 4.935 tona ili 60% u poreenju
sa 2006. (Tabela 8). U 2007. godini BiH je proizvela 8.032 tona maline, to predstavlja porast od 25% u
poreenju sa 2006. godinom (Slika 1, Slika 2).
Tabela 8 Proizvodnja jagodastog voa, trenje i vinje u BiH u 2007. godini
Voe
Jagoda
Trenja
Malina
Vinja
Kupina*
Borovnica**
Zasaena povrina (u hektarima)

1.363
1.065
973
360
192
0
Obim proizvodnje (u tonama)

13.344
10.495
8.032
3.366
774
0
Izvor: BiH Agencija za statistiku.

*2004 procjena
** Borovnica koje se prodavala u BiH ubrana je sa nekultivisanih povrina (umska borovnica)
14.000
12.000
10.000
8.000
Malina
Jagoda
6.000
4.000
2.000
0
2006
2007
Slika 1 Proizvodnja maline i jagode (u tonama) u BiH u 2006. i 2007. godini
Izvor: BiH Agencija za statistiku

1400
1200
1000
800
Malina
Jagoda
600
400
200
0
2006
2007
Slika 2 Proizvodna povrina (u hektarima) pod malinom i kupinom u BiH u 2006. i 2007. godini
Izvor: BiH Agencija za statistiku

Proizvodnja kupine a naroito borovnice u BiH trenutno je veoma ograniena.

Grupe proizvoaa i razliite organizacije imaju zanemarljivu ulogu u promoviranju proizvodnje malina i
ostalog jagodastog voa za polupreraivaku industriju u BiH. Stoga su i proizvodnja i promovisanje
jagodastog voa rascjepkani. Voe se sakuplja u otkupnim stanicama ili se direktno isporuuju preraivaima.
Uprkos tome, industrija smrznutog jagodastog voa vie sarauje sa ovim farmerima, preko njihovih zadruga i
udruenja, nego sa proizvoaima ostalog voa zbog njegove osjetljivosti.
Najvanije zadruge u Sjeveroistonoj Bosni koje se bave proizvodnjom i otkupom jagodastog voa prikazane
su u Tabelama 9 i 10 i Slici 3. Kapaciteti za proizvodnju malina najvei su u regijama Bratunca, Srebrenice i
Zvornika gdje se proda oko 1.000 tona ili vie maline godinje. Dva najznaajnija integratora na
tritu/preraivaa na ovom podruju su zadruga Insieme i privatna firma BosAgroFood. Takoe,
procjenjuje se i prodaja od oko 50 tona maline za Srbiju direktno preko privatnih kanala. Zadruga
Poljopromet je vaan trini integrator za malinu u centralnoj Bosni, koja koordinira otkup maline sa ireg
podruja namijenjene za preradu u firmu Klas d.d., Sarajevo. Regija Koraja je najznaajnija u proizvodnji
jagoda sa predvienom proizvodnjom od 200 tona u 2008. godini, od ega je 50 tona prodato preko zadruge
Agrokoraj.
Tabela 9 Otkup jagodastog voa po zadrugama u 2007. godini u tonama
Trini integrator
ZZ POLJAR, eljezno Polje
ZZ POLJOPROMET, Donji Vakuf*
AGRO KORAJ, Koraj
INSIEME, Bratunac
ZZ VOAR, Glumina, Zvornik
AGROS, Bratunac
ZZ PRUNUS, Zvornik
Ukupno
Malina
Kupina
Jagoda
100
600
50
330
63
200
136
1329
60
60
120
150
Izvor: LAMP istraivanje

*lociran u Centralnoj Bosni
Tabela 10 Otkup jagodastog voa po zadrugama u 2008. godini u tonama
Trini integrator
ZZ POLJAR, eljezno Polje
ZZ POLJOPROMET, Donji Vakuf*
AGRO KORAJ, Koraj
INSIEME, Bratunac
ZZ VOAR, Glumina, Zvornik
AGROS, Bratunac
ZZ PRUNUS, Zvornik
Ukupno
Malina
800
20
380
30
130
120
1480
Kupina
Jagoda
120
50
130
20
30
160
190

*lociran u Centralnoj Bosni
10

Slika 3 Najvanije zadruge koje se trenutno bave ili e se potencijalno baviti jagodastim voem, trenjom i
vinjom na podruju sjeveroistone i dijelom centralne Bosne i Hercegovine.
3.2
IZVORI MATINOG I SADNOG MATERIJALA
Obezbjeenje kvalitetnog sadnog materijala je kljuan zahtjev za osiguranje uspjene proizvodnje jagodastog
voa, trenje i vinje. Matini materijal i sadnice mogu se pronai na domaem tritu ili iz uvoza. Na
podruju Federacije BiH ima dvadeset registrovanih rasadnika koji se bave proizvodnjom sadnica voa.
Najznaajniji rasadnici jagodastog voa, trenje i vinje nalaze se u Federaciji BiH i navedeni su u Tabela 11.
Nismo prikupili precizne podatke za Republiku Srpsku, mada je vano istaknuti zadrugu Insieme iz Bratunca
kao znaajan rasadnik jagodastog voa lociran u Republici Srpskoj u sjeveroistonoj Bosni.
Tabela 11 Rasadnici u Federaciji BiH
Voe
Vaniji rasadnici u
Hercegovini
Jagodasto voe
Trenja
Jaffa-Komerc, Blagaj;
Plantae apljina;
Trenja Produkt, Mostar.
Vaniji rasadnici u Centralnoj i

Sjeveroistonoj Bosni
Agrodrina, Ustikolina;
H&H Fruit, Bugojno;
Poljopromet, Donji Vakuf;
Prva Brazda, eli;
Rubus, Sapna;
Agrostenlly, eli;
Pelcer, Gradaac;
Voni rasadnik, Srebrenik.

11
Voe
Vaniji rasadnici u
Hercegovini
Dominant, apljina;
Jaffa-Komerc, Blagaj.
Vinja
Vaniji rasadnici u Centralnoj i

Sjeveroistonoj Bosni
Agrostenlly, eli;
Pelcer, Gradaac;
Voni rasadnik, Srebrenik.
Izvor: Federalni Zavod za poljoprivredu u Sarajevu.

U Federaciji BiH biljeimo porast proizvodnje sadnog materijala jagodastog voa, trenje i vinje u zadnjih
nekoliko godina mada je u periodu izmeu 2007. i 2008. godine zabiljeen pad proizvodnje sadnog materijala
maline (Tabela 12). Znaajno je pitanje kontrole kvaliteta prema standardima postavljenim od strane
Evropske i Mediteranske organizacije za zatitu bilja (European and Mediterranean Plant Protection
Organization ili skraeno EPPO). Ovo pitanje obrauje se u daljem tekstu.
Tabela 12 Proizvodnja sadnog materijala jagodastog voa, trenje i vinje u Federaciji BiH
Voe
Jagoda
Malina
Trenja
Vinja
Kupina
Borovnica
2006
700,000
1.040.000
44.820
21.960
4.000
2007
1.395.000
1.005.500
54.343
52.360
247.400
2008
2.185.000
716.600
126.850
66.220
114.000
8.000
Izvor: Federalni Zavod za poljoprivredu u Sarajevu i Udruenje proizvoaa sjemena i sadnog

materijala u Federaciji BiH.
U Bosni i Hercegovini, oni koji namjeravaju otvoriti rasadnik trebaju se registrovati kod odgovarajueg
entitetskog Ministarstva za poljoprivredu i podnijeti dokumentaciju u kojoj e navesti na koji nain
ispunjavaju postavljene kriterije u pogledu dodijeljenog zemljita, kvalifikovanosti osoblja itd. Ovisno o
lokaciji rasadnika i namjeni proizvodnje, kontrolu kvaliteta provodi jedna od ovlatenih institucija:
Poljoprivredni zavodi u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru, Bihau i Tuzli. Ukoliko se registracija odobri, rasadnik
sklapa ugovor sa nekom od ovlatenih institucija kao to su Poljoprivredni zavod ili fakultet u Banja Luci i
Sarajevu, koji e vriti provjeru zdravstvenog stanja rasadnika. Ove provjere zdravstvenog stanja vre se
nekoliko puta tokom godine. Meutim, ove institucije se prvenstveno oslanjaju na vizuelnu provjeru, na
osnovu koje izdaju zdravstvenu potvrdu (uz jasnu naznaku da je izvrena samo vizuelna provjera). To znai
da BiH ne primjenjuje EPPO standarde u smislu certificiranja sadnica i matinog sadnog materijala. EPPO
standardi daju jasne smjernice za certifikaciju kao i metode za otkrivanje organizama uzronika tetnika i
bolesti kao to su virusi, bakterije i gljivice. Laboratorijsko testiranje je kljuno da bi se matini sadni materijal
i sadnice mogle proglasiti osloboenim od virusa i bolesti, no Poljoprivredni zavodi i fakulteti nisu u
mogunosti da vre ta testiranja (zbog nedostatka osnovne i dodatne opreme, obuenog osoblja, standardnih
operativnih procedura itd.), naroito u sluaju testiranja na viruse, to je, pored svega navedenog, takoe i vrlo
skupo.
Konkretan problem je i nedostatak sistema za proizvodnju matinog sadnog materijala. Takoe vlada i
nedostatak matinih rasadnika (nasuprot rasadnika sadnica kojih ima napretek). Jedan rasadnik koji je
smjeten u Srebreniku ima svoj vlastiti matini rasadnik ali je i on ve prilino star. To znai da se veina
matinog sadnog materijala uvozi, meutim nije proveden sistem utvrivanja njihovog kvaliteta prema EPPO
standardu.
Slina je situacija i sa uvezenim matinim i sadnim materijalom. Mada relevantni zakoni zahtijevaju razne
deklaracije od zemalja izvoznica vezano za kvalitet i porijeklo, lokalne institucije su nedovoljno opremljene za
potvrivanje zdravstvenog stanja sadnica u momentu njihovog ulaska u zemlju. Granini fitosanitarni
inspektori uglavnom vre vizuelnu inspekciju, provjeravaju dokumente i alju neke uzorke odgovarajuem
Poljoprivrednom zavodu na osnovno laboratorijsko testiranje. Sadnice u pravilu dolaze iz Srbije, esto
12

nelegalnim kanalima, uz malo ili nikako izvrene fitosanitarne kontrole. To ima za posljedicu potencijalno
uvoenje opasnih bolesti uzrokovanih raznim patogenima i virusima. Naroito opasan patogen je Phytophthora
fragariae var. rubi koji uzrokuje suenje korijena kod malina. Zbog nekontrolisanog ulaska sadnica, uestalo je
prisustvo suenja korijena uzrokovano Phytophthora patogenom. Willamette sorta je takoe vrlo podlona ovoj
bolesti. Druge vanije bolesti su uzrokovane patogenima kao to su Didymella, Verticillium i Botrytis.
Jo jedan problem prisutan u Bosni i Hercegovini jeste sporo uvoenje novih sorti jagodastog voa, trenje i
vinje. Razlog tome su dijelom institucionalne prepreke a dijelom i (uoena) potranja na tritu. Dominantne
sorte jagodastog voa, trenje i vinje u Bosni i Hercegovini prikazane su u Tabela 13. Mnoge od njih su vrlo
stare sorte i rijetko se koriste u EU i drugdje.
Tabela 13 Dominante sorte jagodastog voa, trenje i vinje u Bosni i Hercegovini
Voe
Jagoda
Malina
Trenja
Vinja
Kupina
Borovnica
Dominante sorte u BiH

Arosa
Clery
Elsanta
Maya
Marmalada
Miss
Willamette
Meeker
Heritage
Burlat
Giorgia
Merchant
Kordia
Compact Stella
Oblainska
Hajmanov rubin
Schattenmorelle (aten morela)
Hajmanova konzervna
Thornfree
Jumbo
aanska bestrna
Blue Crop
Blue Ray
Brigitte Blue
Duke
Early Blue
Elliot
Jersey
Patriot

Kako bi se istraile mogunosti uvoenja novih sorti jagodastog voa, 2006. godine BiH Udruenje
proizvoaa i preraivaa voa i povra u uskoj saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom u Sarajevo, uz
podrku projekta USAID LAMP, inicirali su projekat pod naslovom Ogledni proizvodni zasadi novih sorti
maline, kupine i ribizle u BiH. Da bi osigurali uspjeh ovog projekta bilo je neophodno pronai adekvatan
rasadnik koji e isporuiti visoko kvalitetan sadni materijal, osloboen od virusa i u skladu sa zahtijevanim
karakteristikama, kao i pronai odgovarajue lokacije i krajnje korisnike koji e biti zadueni za
implementaciju samog projekta (sadnja, monitoring, zatita bilja itd). Kao isporuioca sadnica odabran je
rasadnik Haberli iz vicarske, koji je ukupno isporuio 4.060 visoko-kvalitetnih sadnica za BiH. Izabrano je i
sedam korisnika na sedam razliitih lokacija za implementaciju ovog projekta. (Ajla Ce Bosanska Krupa,
13
Ideal kompani Banja Luka, Prva Brazda eli, Voar Zvornik, Poljopromet Donji Vakuf,
Agropodrinje Gorade i Dominant apljina).
Uvezene sadnice sastojale su se od:
Pet sorti dvogodinjeg tipa maline: Tulameen, Glen Ample (s), Wei-Rula (s), Marla (s) i Meeker;
Tri sorte jednogodinjeg tipa maline: Autumn Bliss, Fallred (s) i Polka;
Tri sorte kupine: Nesy loch ness (s), Jumbo (s) i Navaho (s); i
Dvije sorte ribizle: Detvan crvena i Ometa crna.
Prijem sadnica po sadnji bio je odlian, uz znaajan broj novih izdanaka i skoro bez propalih sadnica. Neke
sorte sadnica pokazale su bolje rezultate na odreenim lokacijama od drugih. Na primjer, dvogodinja sorta
maline zasaena na 350m nadmorske visine pored ZZ Prva Brazda nije tako uspjeno formirana kao neka
druga jednogodinja sorta. Svakako, tek nakon nekoliko godina provedenih u istraivanju bie mogue
utvrditi koje sorte se trebaju poticati u pojedinim podrujima. Ovaj ogledni projekat ima irok znaaj jer po
prvi put razmatra neke druge sorte jagodastog voa.
3.3
POTRANJA ZA JAGODASTIM VOEM, TRENJOM I

VINJOM NA DOMAEM TRITU
Domae trite jagodastog voa, svjeeg i smrznutog, postoji i moe se rei da je njegova potranja u usponu.
Neko jagodasto voe, kao to su jagode (u sezoni) uglavnom se prodaje svjee na domaem tritu, dok
drugo, npr. maline, uglavnom se prodaju smrznute u velikim supermarketima i manjim trgovinama. Na
primjer, Klas prodaje smrznuto jagodasto voe domaim pekarama i trgovinama, ali u vrlom malim
koliinama u odnosu na koliine koje izvozi. Razlozi niske ponude svjee maline na domaem triitu su
uglavnom kratak vijek trajanja i nedostatak hladnjaa gdje bi se svjee ubrane maline mogle drati nekoliko
dana i potom prodati kao svjee na domaem tritu. Veina kupine i borovnica koje se danas prodaju svjee
na domaem tritu su umsko voe, ubrano u prirodi (dok plantane sorte su veoma malo zastupljene), i
njihova koliina je vrlo mala te ponuda ne zadovoljava potranju (naroito kad se radi o borovnici).
3.4
PRERAIVAKA INDUSTRIJA U BIH
Skoro cjelokupna zarada od izvoza iz BiH u sektoru jagodastog voa bazirana je na smrznutim proizvodima.
Meutim, postoji vrlo mali broj modernih hladnjaa u zemlji. Pothlaivanje odmah nakon berbe jagodastog
voa se ne vri, niti se svjee jagodasto voe transportuje u kamionima-hladnjaama za domae trite. Opti
nedostatak hlaenja odmah nakon berbe kao i generalno nedostatak hladnjaa meu proizvoaima
jagodastog voa daje za posljedicu daljnje slabljenje kvaliteta proizvoda nakon njihove berbe, to esto
umanjuje i sam kvalitet preraenog proizvoda.
U BiH ima oko 12 preraivakih firmi za uvoz-izvoz koje se bave otkupom i prodajom jagodastog voa.
Najvee od njih su Bosnaplod (Brko), Klas (Sarajevo), i BosAgroFood (Srebrenica). Ove firme fokusirale su
svoju aktivnost na smrznute proizvode. Neke manje aktivnosti u ovom sektoru odvijaju se i na podruju
Bratunca (Insieme, Agros), kao i u centralnoj Bosni (H&H Fruit). Manji trgovci vre distribuciju jagodastog
voa trgovinama na malo ili ga izvoze smrznuto, to predstavlja mali dio njihove djelatnosti. Pored gore
navedenih, imamo jo preraivae koji proizvode demove i sokove, a to su Vegafruit (regija Tuzle) i
Vitaminka (Banja Luka) te firmu Prijedoranka (Prijedor) koja proizvodi koncentrat od voa.
Bosanskohercegovaki proizvoai i preraivai imaju jaku konkurenciju u Srbiji, koja dominira sektorom
jagodastog voa na Balkanu a i ire.
to se tie preraivake aktivnosti i marketinga, ova industrijska grana ima oko 12 preraivaa i distributera.
Veina njih kupuje domae uzgojeno jagodasto voe, ali ga takoe i uvozi. est najveih od njih prikazani su u
Tabela 14. Pored njih, postoji jo oko etiri do pet manjih preraivaa sa manjim kapacitetima, a koji se
14

uglavnom bave otkupom umskog jagodastog voa. Oekujemo da e se u naredne dvije godine pojaviti jo
neke firme koje se bave pakiranjem/preradom jagodastog voa (jedna u Busovai, a druga u Bugojnu). Vano
je napomenuti da e firma BosAgroFood poveati svoje kapacitete na 8.000 tona u narednih nekoliko godina
(sve vrste voa, preraeno i kao gotovi proizvodi).2 Na osnovu ovih podataka moemo zakljuiti da je sektor
jagodastog voa u BiH vrlo velik i da je u porastu. Potranja za jagodastim voem u zemljama EU ali i na
svjetskom tritu je jo uvijek u porastu.
Tabela 14 Najvei preraivai/pakirnice u Bosni i Hercegovini
Firma:
Prodaja (tona)
2005
2006
2007
Prodaja u KM
2005
2006
Izvoz u tonama
2007
2005
2006
2007
1. KLAS
600
600
700
1.352.400
1.320.000
1.320.000
588
600
660
2.
BOSNAPL
OD
3. BOS
AGRO
FOOD
4. AGROS
300
3.80
0
3.903
5.608.000
6.104.000
6.748.000
300
3.800
3.903
1.500
1.30
0
1.600
2.850.000
2.470.000
3.000.000
1.380
1.300
1.600
586
500
360
1.447.000
1.550.000
870.000
586
500
360
5.
STUDEN
PROM
6.
INSIEME
UKUPNO
300
400
400
692.000
972.000
972.000
220
400
400
50
250
400
400.000
1.300.000
1.450.000
50
250
400
3.336
6.85
0
7.093
12.349.400
13.716.000
14.360.000
3.124
6.850
6.603
Izvor: LAMP II istraivanje

3.4.1
Pakovanje proizvoda
Photo Credit: LAMP II
Nije neuobiajeno da osjetljivo jagodasto voe, koje je vrlo podlono oteenjima, se bere i pakuje u velike
drvene gajbe. Kao posljedica, stvaraju se velika oteenja na vou a samim tim se smanjuje i njegov kvalitet te
mogunost za dalju prodaju. Kvalitetniji proizvoai pakuju voe u plastine gajbice u koje moe stati od 250500 g proizvoda.
Slika 4 Pakovanje za berbu maline - holandez
Plodovi namijenjeni preradi/smrzavanju najee se

pakuju u plitke plastine gajbe-holandeze koji se
pravilno slau jedan na drugi (Slika 4). U holandeze
treba brati maksimalno 2-3 reda kako bi se ouvala
struktura plodova. Industrijsko jagodasto voe
(malina) obino se pakuje u plastine vreice od 1,0
ili 2,5 kg, a potom u kartonske kutije.
Zavrno pakovanje je veoma vano za jagodasto
voe. Ono se mora zapakovati tako da se obezbijedi
adekvatna zatita proizvoda. Materijali koji se nalaze
sa unutranje strane pakovanja moraju biti novi, isti
i takvog kvaliteta koji e sprijeiti bilo kakva vanjska
i unutranja oteenja samog proizvoda. Koritenje
LAMP II tim je dobio ovu informaciju usmenim putem od direktora firme BosAgroFood u junu 2008.
15
materijala, naroito papira ili peata i naljepnica sa specifikacijom proizvoda su dozvoljeni samo ako je
printanje ili etiketiranje napravljeno netoksinom tintom ili ljepilom.
Pakovanje ne smije sadravati lie, granice ili neke druge strane materije da bi se jasno mogla odrediti i
zadovoljiti utvrena klasa proizvoda.
veliina pakovanja namijenjena za izvoz razlikuje se ovisno o trinoj destinaciji i u pravilu se kree u
rasponu od 125-170 g neto teine (malina, kupina, borovnica) do 250 g (jagoda).
koriste se vrsti spremnici koji se mogu slagati jedan na drugi; u pravilu sadre 6-12 pakovanja za
maloprodaju.
Jagodasto voe koje se prodaje na domaem tritu moe se pakovati i u neto vee koarice. Vano je imati u
vidu da voe koje je namijenjeno za izvoz na EU trite mora biti najboljeg kvaliteta i u skladu sa viim
standardima od onih prihvatljivih na domaem tritu.
Pakovanje namijenjeno za EU trite je puno boljeg kvaliteta od onog namijenjenog za domae trite (vidi
slike 5,6 i 7).
Slika 7 Prozirna plastina koarica koja sadri 125

g voa namijenjena EU tritu
Slika 5 Maline namijenjena za prodaju u Sarajevu
Slika 6 Papirnate koarice koje se koriste za

pakovanje vrhunski kvalitetne kupine u nekim
specijalizovanim marketima
16

3.4.2
Klasiranje
Jagodasto voe namijenjeno za industrijsku upotrebu treba biti drugog ili boljeg kvaliteta. Kvalitet ovisi o
zasaenoj vrsti, klimatskim/zemljinim uslovima i tretiranju tokom uzgoja, berbe, transporta i prerade. Klase
smrznutog jagodastog voa prikazane su u Tabela 15.
Tabela 15 Klase smrznutog jagodastog voa
Klasa
Pojedinano brzo zamrzavanje
(IQF)
Oteeni plodovi
Mjeavina
Blok
3.4.3
Karakteristike
Pojedinano brzo smrznute (IQF) maline smatraju se
najkvalitetnijim proizvodom i uglavnom se koriste za pravljenje
kolaa.
Plodovi se odvajaju cijeli (maksimalno oteenje je 5%), isto i
bez plijesni
Najvia klasa, za prodaju trgovinama i poslastiarnicama
Plodovi moraju biti isti, bez plijesni i drugih stranih sastojaka
Prodaje se uglavnom mlijenoj industriji za pravljenje vonog
jogurta
Sastoji se od 40-50% IQF klase, 20% oteene klase i 2030% isjeckanih plodova
Mjeavine se koriste za pekarske proizvode i demove
Plodovi niskog kvaliteta koji su oteeni, imaju plijesan i trule
(maksimum 5-10%)
Smrznuti blokovi voa za vone sokove moraju se dalje
preraditi da bi se odstranili patogeni
Usluge
Jagodasto voe treba se brati u toku najhladnijeg dijela dana, po pravilu ujutro, a berbu treba izbjegavati ako je
temperatura pulpe iznad 27C, kada su plodovi veoma podloni oteenjima prilikom pritiskanja. Isto tako, visoke
temperature plodova e zahtijevati vie energije i vei kapacitet hlaenja kako bi se otklonila toplota u procesu
nakon berbe. Jagodasto voe se ne treba brati ako su plodovi vlani. Vlaga doprinosi veoj vjerovatnoi za razvoj
plijesni. Uestalost branja treba biti svakoga dana. Iskusni berai obino uberu 4-5 kg po satu, dok oni manje
efikasni ne mogu ubrati ni izmeu 2.5-3 kg po satu, no zato oni najbolji berai uberu i vie od 6 kg po satu.
Za transport plodova jagodastog voa najbolje je koristiti kamione-hladnjae, ali ako isti ne postoje, onda se
transport moe vriti obinim kamionima sa ceradom. Improvizacije su takoe uobiajene (Slika 10). Kamioni
prekriveni ceradom trebaju imati otvore na prednjoj i zadnjoj strani koji se pri transportu voa dre
otvorenim kako bi osigurali dobru ventilaciju i uklanjanje toplog vazduha u toku transporta. Prevoz
jagodastog voa, posebno maline, treba obaviti brzo i u to kraem vremenskom roku do krajnje destinacije,
po mogunosti kada su temperature nie ili u veernjim satima. Odmah po dolasku transportnog vozila na
istovarnu rampu, vri se istovar jagodastog voa na palete, potom se izvri vaganje robe prema klasama i
kvalitetu te se voe dalje prebacuje do linije za preradu/smrzavanje (Slika 11). Ukoliko jagodasto voe nije
mogue u kratkom roku smrznuti, ono se privremeno uva u rashladnom prostoru kako bi se usporili procesi
kvarenja.
Slika 8 Hladnjaa
Slika 9 Pakovanje maline

17
Maline/kupine su jako kvarljive i u svjeem stanju imaju vijek trajanja na tritu nakon berbe samo 4 do 7
dana. Plodovi se moraju ohladiti to prije nakon berbe do temperature pulpe od 0 do 1C. Sortiranje i
pakovanje prikazani su na Slikama 8 i 9.
Slika 12 Transport maline u gajbicama
3.5
Slika 11 Vaganje malina na otkupnoj stanici
GARANCIJA KVALITETA I SIGURNOSTI PROIZVODA
Standardi kontrole kvaliteta generalno se ne koriste u marketingu jagodastog voa a primjetno je i

nepostojanje svjesnosti i primjene odgovarajuih procedura za ispunjavanje meunarodnih standarda za
sigurnost hrane i zahtjeva sljedivosti proizvoda za izvozno tite. Kupci sve vie pridaju panju kvalitetu i
sigurnosti hrane, to je posljedica globalizacije trgovine hranom i sve vee zagaenosti okolia. To njihovo
zanimanje izraava se kroz bolje standarde kvaliteta i sigurnosti koje zahtijeva trite, a proizvoai su pod sve
veim pritiskom da ispune te standarde kako bi izgradili povjerenje kod kupaca.
Kako bi opstali na tritu, snabdjevai hranom i poljoprivrednim proizvodima razvijaju sisteme kojima
demonstriraju postojeim i potencijalnim kupcima da mogu isporuiti proizvode koji ispunjavaju zahtjeve
standarda kvalitete i sigurnosti. Sveobuhvatni sistemi upravljanja kao to su meunarodni ugovori, standardi,
protokoli i smjernice su jasni pokazatelji ozbiljnih napora koji se ine u obezbjeenju sigurnosti i kvaliteta
hrane.
Tei se promovisanju usvajanja sistema garancije kvaliteta i sigurnosti kako bi se umanjio postotak uestalosti
nekih opasnosti od hrane. Analiza opasnosti i kritine kontrolne take (HACCP) je sistem upravjanja u oblasti
sigurnosti hrane priznatog od strane komisije Codex Alimentarius (kodeks o hrani), koji je meunarodno
priznat standard u svjetskoj trgovini hranom prema sporazumu Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
Meunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) takoe je razvila poseban ISO 22000 standard kao sistem
upravljanja u oblasti sigurnosti hrane koji sadrava HACCP principe.
Meutim, usvajanje HACCP standarda na farmama je prilino teak proces zbog komplikovane procedure i
naunog pristupa koji se zahtijeva. Umjesto toga, farmeri usvajaju dobru poljoprivrednu praksu (GAP) i jedan
od najire prihvaenih GAP standarda je GLOBALGAP standard. Mnogi sistemi i standardi se preklapaju,
to nije iznenaujue ako se uzme u obzir das svi oni imaju za cilj obezbjeenje proizvodnje sigurne hrane za
potroae.
U Bosni i Hercegovini HACCP se promovie ve nekoliko godina u preraivakom sektoru i ve je u velikoj
mjeri usvojen mada se kvalitet sistema razlikuje od firme do firme. Nasuprot tome, GLOBALGAP je tek
nedavno uveden, a prva GLOBALGAP certifikacija dodijeljena je 2007. godine. U vrijeme pisanja ovog
izvjetaja, postoji 7 certificiranih GLOBALGAP proizvoaa u 2008. godini u sektoru voa i povra.
Implementaciju HACCP i GAP standarda koi nedostatak institucionalne podrke ukljuujui ovlatene
laboratorije. Poljoprivredna industrija u Bosni i Hercegovini jo ima da pree dug put da bi osigurala garanciju
kvaliteta i sigurnosti proizvoda.
18

3.6
TRINA CIJENA
Poto se radi o globalnom proizvodu, cijene su utvrene na osnovu ponude i potranje na tritu. Za one
segmente industrije, koji ne ovise o nekoj posebnoj sorti jagodastog voa, izbor snabdjevaa prvenstveno se
bazira na kupoprodajnoj cijeni ukoliko su ispunjeni uslovi tehnike specifikacije. Te specifikacije uveliko se
razlikuju ovisno o potrebama samih korisnika. One ukljuuju kvalitet proizvoda, a mogu sadravati i razliite
eme garancije kvaliteta proizvoda kao i sljedivost za neke trine segmente.
Cijene pojedinog voa mogu se drastino razlikovati. To je naroito vidljivo kod maline ukoliko poredimo
cijene izmeu 2007. i 2008. godine. U 2008. godini, cijene su se kretale izmeu 1.50 EUR i 2.50 EUR/kg,
mada su srbijanski preraivai u nekim sluajevima plaali ak i do 2.65 EUR/kg. Poreenja radi, srbijanski
preraivai plaali su 1 EUR/kg za malinu u 2007. godini. U 2008. godini, da bi ostvarili profit bilo je
potrebno prodati malinu za 3.20 EUR za oteenu i 3.50 EUR/kg za IQF kvalitet, dok glavni konkurent
Poljska je prodavala malinu za 2.80 EUR/kg.
Nasuprot tome, u 2008. godini srbijanski preraivai plaali su izmeu 0.20 i 0.26 EUR/kg za kupinu, dok je
njihova cijena u 2007. godini bila 1.49 EUR/kg. U 2008. godini, srbijanski preraivai su ulagali veliki napor i
imali problem da prodaju smrznutu kupinu na tritu ak su im neke koliine prologodinje proizvodnje
ostale i neprodane.
Uz tako ekstremna kretanja cijena na tritu razliitih vrsta i sorti jagodastog voa, i proizvoai i preraivai
ulau veliki napor da naprave plan proizvodnje za naredne godine.

19
4.0
ANALIZA PODSEKTORA U
BOSNI I HERCEGOVINI
4.1
SEKTOR MALINE
4.1.1
Proizvodnja malina
Proizvodnja malina u BiH znaajno je porasla od 2000. godine (Tabela 16). Prema podacima dobijenim od
BiH Agencije za statistiku proizvodnja malina u BiH u 2006. godini iznosila je 6.452 tone, a u 2007. godini
porasla je na 8.032 tone. Povrina koju pokriva ova proizvodnja poveala se sa 916 hektara u 2006. godini na
973 hektara u 2007. godini.
Tabela 16 Proizvodnja malina u Bosni i Hercegovini
Godina
1992
2000
2002
2004
2006
2007
Proizvodna povrina (u ha)

1.100
500
590
427
916
973

3.288
2.000
2.500
1.700
6.452
8.032
Izvor: FAO 2008 za period 1992-2004 i BiH Agencija za statistiku za period 2006-2007
Maline se sade od oko 16.000 sadnica po hektaru, ovisno o sorti. Cijena sadnica proizvedenih na domaem
tritu kree se oko 0,50 KM 0,75 KM, zavisno o kvalitetu sadnog materijala, a plantae imaju vijek
koritenja do 12 godina.
4.1.2
Sorte malina
Maline se dijele u dvije osnovne grupe podijeljene prema njihovom svojstvu raanja plodova i to na:
jednorodne (ljetne) i dvorodne (jesenje). I dok u svijetu danas postoji brojan i raznovrstan sortiment malina, u
BiH za komercijalni uzgoj se gaji svega nekoliko sorti.
Jednorodne maline raaju u drugoj godini u sezoni berbe koja traje 4 sedmice u junu i julu (ljetne). One
trenutno ine skoro cjelokupni uzgoj malina u BiH, a sorta Willamette predstavlja preko 95% ukupne
proizvodnje. Ta sorta stara je preko 60 godina i bere se 5 sedmica otprilike od 15. juna do 20. jula. Sorta
Willamette se koristi iz razloga to ima veoma kvalitetne plodove i zastupljenost na tritu joj je velika jer je
traena od preraivaa iz razloga to se dobro zamrzava te daje odlian kvalitet preraevinama poput
demova, sirupa, kompota i koncentrata. Meutim, treba napomenuti da je ova sorta veoma osjetljiva na
patogen plamenjae tj. Phytophthora fragariae var. rubi, koji predstavlja ozbiljnu prijetnju sektoru maline u BiH.
Meeker je takoe jednorodna sorta koja se trenutno uzgaja u manjim koliinama, ali pokazuje veu otpornost
na patogen Phytophthora.
Dvorodne sorte raaju na vrhovima izdanaka u prvoj godini u periodu od nekoliko mjeseci od avgusta do
oktobra (jesenje) (Tabela 17). Snaga prirasta veoma varira, od plodonoenja samo na vrhovima izdanaka kod
nekih dvorodnih sorti, do obilnog raanja du cijelog izdanka kod sorti kao to su Autumn Bliss i Polka.
Plodovi sorti koji se koriste za svjeu upotrebu su svjetlije boje od onih koji se proizvode za dalju obradu,
20

vri su i mogu se drati u hladnjai do deset dana pod idealnim uslovima. Plodovi svjetlije boje u hladnjai
manje tamne i manja je vjerovatnoa da e usljed manipulacije i transporta pokazati znakove oteenja.
Tabela 17 Jednorodne i dvorodne sorte malina
JEDNORODNE SORTE
Rano vrijeme
zrenja
Willamette
Prelud
Glen Moy
Rano vrijeme
zrenja
Autumn Bliss
Autumn Britten
Polka
Himbo-Top
4.1.3
Srednje vrijeme
zrenja
Kenbi
Glen Empl
Kasno vrijeme
zrenja
Leo
Oktavija
Tulameen
Meeker
DVORODNE SORTE
Srednje vrijeme zrenja
Karolina
Joan Skvajder
Kasno vrijeme
zrenja
Heritage
Prodaja malina
Prema podacima preuzetim od Vanjskotrgovinske komore BiH, ukupno je uvezeno 204.140,00 kg svjee
maline u 2006. godini (uglavnom iz Srbije i Italije). Podaci o uvozu preraene/smrznute maline prikazani su u
Tabela 18 i 19.
Tabela 18 Uvoz preraene maline (uglavnom smrznute) u 2006. godini
Zemlja
Srbija
Njemaka
Slovenija
Ukupno
Koliina u kg
83.935
18.675
1.200
103.810
Iznos u KM
178.253
43.552
5.566
227.371
Izvor: Vanjskotrgovinska komora BiH

Tabela 19 Uvoz preraene maline (uglavnom smrznute) u 2007. godini
Zemlja
Srbija
Belgija
Slovenija
Maarska
Ukupno
Koliina u kg
94.402
20.655
900
1.000
116.957
Iznos u KM
287.203
71.952
4.442
4.143
367.740

Malina je jedan od bosanskohercegovakih poljoprivrednih proizvoda koji se najvie izvozi, ali i jedan od
rijetkih koji ima pozitivan trgovinski bilans i prilino visoku relativnu izvoznu prednost (vidi slike 12 i 13).
Najvei uvoznici maline iz Bosne i Hercegovine u 2006. i 2007. godini bili su vicarska, vedska, Njemaka,
Francuska, Austrija i Holandija.

21
Danska
Velika Britanija
Irska
Grka
Hrvatska
Iznos u KM
Srbija
Koliina u kg
Slovenija
Kanada
panija
Italija
Austrija
Belgija
vicarska
Njemaka
vedska
Francuska
Holandija
0
200.000
400.000
600.000
800.000
1.000.000
Slika 13 Izvoz maline iz BiH (uglavnom smrznute) u 2006. godini

22

1.200.000
Danska
Hrvatska
Slovenija
panija
Srbija
Kanada
Iznos u KM
Italija
Koliina u kg
Belgija
Holandija
vicarska
Francuska
Njemaka
Austrija
vedska
0
500.000
1.000.000
1.500.000
2.000.000
Slika 14 Izvoz maline iz BiH (uglavnom smrznute) u 2007. godini

Iz gore prikazanih grafikona moemo vidjeti da je nivo izvoza bio vei u 2006. godini u poreenju sa 2007.
godinom, ali je zato ukupna vrijednost izvoza bila vea u 2007. godini (7.889.131 KM) nego u 2006. godini
(7.097.765 KM). Tako je u 2007. godini koliina uvoza uglavnom smrznute maline u Bosnu i Hercegovinu
iznosila priblino 4,66% od ukupne izvozne vrijednosti.
4.2
SEKTOR KUPINE
4.2.1
Proizvodnja kupina
Prema podacima uzetim od Poljoprivrednog zavoda u Sarajevu, proizvodnja i izvoz kupine ine oko 45%
proizvodnje maline. Uzimajui u obzir ovaj omjer, procjene uraene za kupinu prikazane su u Tabela 20.
Tabela 20 Proizvodnja kupine u Bosni i Hercegovini
Godina
1992
2004
Proizvodna povrina (ha)

495
192

1.480
774
Izvor: Izraunato na osnovu zapaanja Poljoprivrednog zavoda u Sarajevu

23
4.2.2
Prodaja kupine
Na osnovu podataka uzetih od Vanjskotrgovinske komore BiH, uvoz preraene (uglavnom smrznute) kupine
znaajno je porastao u periodu izmeu 2006. i 2007. godine (Tabelama 21 i 22).
Tabela 21 Uvoz preraene (uglavnom smrznute) kupine u 2006. godini
Zemlja
Austrija
Srbija i Crna Gora
Hrvatska
Njemaka
Ukupno
Koliina u kg
15.000
8.041
1.400
675
25.116
Iznos u KM
38.395
21.661
2.484
2.267
64.807

Tabela 22 Uvoz preraene (uglavnom smrznute) kupine u 2007. godini
Zemlja
Srbija
Slovenija
Maarska
Ukupno
Koliina u kg
155.535
8.064
1.000
164.599
Iznos u KM
315.374
24.610
3.966
343.950

Bosna i Hercegovina je neto izvoznik preraene kupine (uglavnom smrznute), a najvea izvozna trita su joj
vedska, Austrija i panija (Slike 14 i 15). Nivo izvoza dostigao je priblino 241 tonu to iznosi 619.133 KM u
2006. godini. Izvoz je znaajno porastao u 2007. godini kada je dostigao oko 336 tone, to iznosi 919.769
KM.
250.000,00
200.000,00
Koliina u kg
Iznos u KM
150.000,00
100.000,00
50.000,00
0,00
panija
Austrija
vedska
Finska
Njemaka Hrvatska
Italija
Holandija
Slika 15 Izvoz preraene kupine (uglavnom smrznute) u 2006. godini

24

Slovenija vicarska
400.000,00
350.000,00
300.000,00
Koliina u kg
Iznos u KM
250.000,00
200.000,00
150.000,00
100.000,00
50.000,00
0,00
vedska
Austrija
panija
Italija
Njemaka
Srbija
Slovenija
Hrvatska
Slika 15 Izvoz preraene kupine (uglavnom smrznute) u 2007. godini

4.3
SEKTOR BOROVNICE
4.3.1
Proizvodnja borovnica
Sektor borovnice je jo uvijek u ranoj fazi razvoja u Bosni i Hercegovini. Borovnica se poela tek nedavno
uzgajati i to u vrlo malom obimu, a njihove sadnice nabavljene su uglavnom iz Holandije. Neke plantae
borovnice nalaze se u blizini Tuzle i Bugojna. Do sada, potranja za borovnicom na domaem tritu se
zadovoljavala uglavnom berbom nekultivisane, umske borovnice iz prirodnih populacija.
4.3.2
Prodaja borovnica
Do sada nije bilo znaajne prodaje borovnice u BiH (osim umske, koja se uglavnom prodavala na pijacama u
svjeem stanju, u sezoni kada je njeno sakupljanje aktuelno).
4.4
SEKTOR JAGODE
4.4.1
Proizvodnja jagoda
Proizvodnja jagoda, prema podacima preuzetim od FAOSTAT-a (Tabela 23), u BiH je u stalnom porastu od
2000. godine. Prozvodnja jagoda dosegla je nivo od 8.500 tona u 2007. godini, mada se ovi podaci ne
podudaraju sa podacima koje daje Agencija za statistiku BiH a koji kau da je proizvodnja jagode dosegla nivo
od 13.344 tone u 2007. godini.

25
Tabela 23 Proizvodnja jagoda u Bosni i Hercegovini

Godina
1992
2000
2002
2004
2006
2007

3.330
1.100
1.530
1.000
2.000
2.000

10.809
4.800
5.900
5.000
8.409
8.500
Izvor: FAO 2008

4.4.2
Prodaja jagoda
Jagode proizvedene na domaem tritu prodaju se svjee za domae trite, a preraene uglavnom za izvoz.
Koliina izvoza svjee jagode je prilino mala Hrvatska i Holandija su dominantna trita (Slika 16 i Slika
17).
400,000
350,000
300,000
Koliina u kg
Iznos u KM
250,000
200,000
150,000
100,000
50,000
0
Hrvatska
Holandija
Srbija
Slovenija
Austrija
Ukupno
Slika 16 Izvoz jagoda iz Bosne i Hercegovine (uglavnom smrznute) u 2006. godini

26

400.000
Koliina u kg
Iznos u KM
350.000
300.000
250.000
200.000
150.000
100.000
50.000
0
Hrvatska
Holandija
Srbija
Slovenija
Austrija
Ukupno
Slika 17 Izvoz jagoda iz Bosne i Hercegovine (uglavnom smrznute) u 2007. godini

4.5
SEKTOR TRENJE I VINJE
4.5.1
Proizvodnja trenje i vinje
Procjena proizvodnje trenje i vinje u BiH prikazana je u Tabelama 24 i 25. Trenja se najvie uzgaja u
hercegovakoj regiji, u dolini Neretve koja snabdijeva ranim sezonskim voem. Plantani uzgoj se takoe
odvija i u sjeveroistonoj Bosni, ali su te koliine znatno manje.
Tabela 24 Proizvodnja trenje u Bosni i Hercegovini
Godina
1992
2000
2002
2004
2006
2007

3.160
2.400
2.700
2.900
3.200
3.500

8.804
4.652
4.293
8.974
8.852
10.495
Izvor: FAO 2008

Tabela 25 Proizvodnja vinje u Bosni i Hercegovini
Godina Proizvodna povrina (ha)
1992
1.120
2.561
2000
480
1.006
2002
450
874
2004
530
2.869
2006
1.200
4.348
2007
1.000
3.366
Izvor: FAO 2008

27
4.5.2
Prodaja trenje i vinje
Trenja i vinja koja se proizvodi u Bosni i Hercegovini je visokog kvaliteta, ali veinom se ista prodaje na
pijacama. Cijena na tritu se kree izmeu 0.70 EUR i 2 EUR/kg. Sve ispitane zadruge i preraivai u
sjeveroistonoj Bosni, koji imaju hladnjae manjih kapaciteta, spremni su otkupiti trenju i vinju od domaih
proizvoaa. Do sada taj otkup nije dobro koordiniran poto su proizvedene koliine jo uvijek vrlo male a
proizvoai obino sami prodaju proizvedene koliine trenje i vinje prijateljima, komijama ili direktno na
pijaci. ZZ Voar iz Zvornika je organizovao otkup trenje i vinje na podruju ire regije Zvornika, meutim
radilo se o vrlo malim koliinama.
28

5.0
ZAKLJUCI I KORACI KOJE

TREBA PODUZETI U OVOM
SEKTORU U BOSNI I
HERCEGOVINI
Jagodasto voe, trenja i vinja predstavljaju kulture koje imaju izvrsne izglede za proizvodnju u Bosni i
Hercegovini uz znaajne mogunosti koje prua ovaj sektor (Tabela 26). Proizvodnja jagodastog voa, trenje
i vinje moe biti vrlo profitabilna, meutim, sama proizvodnja je prilino skupa zbog trokova koji se odnose
na sadni materijal, potrebe za navodnjavanjem sistemom kap-po-kap, pravilne zatite od tetoina i bolesti,
stubova koji se koriste kao naslon u vonjacima te trokova radne snage koja je potrebna i za poslove sadnje,
zatim rezidbe, kontrole tetoina i bolesti i same berbe. Iako je trenutni obim proizvodnje malen, postoji
izvrstan potencijal za irenje sektora jagodastog voa, trenje i vinje u Bosni i Hercegovini (naroito
borovnice) kako bi se domae i izvozno trite snabdjelo svjeim i preraenim proizvodima. Dugorona
samoodrivost ove grane e zahtijevati stalna poboljanja kako u tehnologiji same proizvodnje i obrade nakon
berbe, tako i uz produenje sezone berbe putem proirenja postojeeg proizvodnog programa i sorti te
proizvodnje u zatienom prostoru. Proirenje proizvodnog programa i sorti neophodno je takoe kako bi se
smanjila podlonost bolestima sadanje preveliko oslanjanje na sortu Willamette, kada su u pitanju maline,
moglo bi nanijeti znaajnu tetu ovom sektoru budui da je ova sorta podlona propadanju korijena (trule
korijena) usljed djelovanja Phytophthora fragariae var. rubi, koja je trenutno jako rairena. Odabir
visokokvalitetnih, certificiranih, zdravih i od virusa nezaraenih sadnica predstavlja prvi i osnovni korak ka
osiguranju uspjenog podizanja vonjaka. Meutim, da bi se to postiglo, potrebno je uspostaviti sistem
kontrole kvaliteta rasadnika u skladu sa EPPO standardima. Ovo e iziskivati znaajne napore u smislu
institucionalnog jaanja - posebno fitosanitarnih laboratorija.
Urod od najmanje 2 tone voa po dunumu, koji se moe plasirati na trite, u pravilu je mogue ostvariti pri
povoljnim uslovima uzgoja, naravno uz upotrebu odgovarajue tehnologije proizvodnje. Strogo pridravanje
preporuenih postupaka prije berbe i odgovarajui tretman nakon berbe neophodni su kako bi se trite
moglo snabdjeti pouzdanim i kontinuiranim koliinama visokokvalitetnog voa. Adekvatno odravanje
temperature voa nakon berbe, tokom transporta, a potom i odravanje hladnog lanca tokom tranzita i
distribucije je bitan faktor u smanjenju stepena propadanja voa i maksimalnom poveanju trinog vijeka
proizvoda. Razvoj jakog sektora svjeeg voa, kao nadopuna preraivakoj industriji, takoe je bitan segment
kako bi se ostvario maksimalan povrat proizvoau. Treba istraiti i potencijalne mogunosti plasmana na
trita s posebnim zahtjevima gdje Bosna i Hercegovina ima oiglednu komparativnu prednost, na primjer
prodaja svjeeg jagodastog voa u Hrvatsku na jadranskoj obali tokom turistike sezone.

29
Tabela 26 SWOT analiza sektora jagodastog voa i trenje i vinje u Bosni i Hercegovini
SWOT analiza
Prednosti
Veliko globalno trite (svjeeg i preraenog voa)

Povoljan geografski poloaj blizu glavnih evropskih trita; na raspolaganju je visok izvozni
potencijal.
Profitabilna djelatnost zahvaljujui visokoj prodajnoj cijeni proizvoda i relativno niskim
vrijednostima inputa, te ne previe zahtjevnim uslovima za preradu voa.
Znaajan broj radne snage na raspolaganju tokom sezone uzgoja i berbe s jednostavnim
zahtjevima i malom koliinom nesofisticirane opreme.
Pozitivni uinci na zdravlje potroaa jagodastog voa.
Slabosti
Jaogodasto voe je vrlo osjetljivo i s njim se mora paljivo rukovati kroz itav lanac
proizvodnje.
Prerada je relativno sofisticirana imajui u vidu osjetljivu prirodu jagodastog voa.
Hlaenje je neophodno tokom cijelog lanca proizvodnje.
Mogunosti
Pogodno zemljite i radna snaga su na raspolaganju za znaajno proirenje ovog sektora.

Mogunosti otvaranja velikog broja radnih mjesta u seoskim podrujima.
Znaajne izvozne mogunosti postoje u EU i drugdje.
Mogunosti produenja sezone berbe uvoenjem novih vrsta i sorti voa ime se sezona
berbe produuje za nekoliko mjeseci.
Svjee voe dostupno tritu.
Opasnosti
30
Bolest koja napada korijen, naroito malinu, a koju uzrokuje Phytophthora, mogla bi znaajno
uticati na postojee nasade, naroito one koji koriste osjetljive sorte, te obeshrabriti sadnju
maline u budunosti.
Prevelika oscilacija cijene proizvoda dovodi do toga da ova kultura ne izgleda toliko
atraktivno onima koji trae relativno siguran prihod.
Nepostojanje iskustva, ili je ono veoma ogranieno, kada je u pitanju plantairanje borovnice i
drugih manje poznatih vrsta jagodastog voa.

LITERATURA
Bernadine Strik, Odjel za hortikulturu, Univerzitet drave Oregon, citirano iz prezentacije koju je pripremio
Charles Safley - Sile koje pokreu svjetsko trite jagodastog voa
www.smallfruits.org/SRSFC_News/2008/Chile_Num3.ppt.
Vanjskotrgovinska komora BiH: http://www.komorabih.ba/webapp/uvoz-izvoz.asp.
Agencija za statistiku BiH: http://www.bhas.ba/eng/.
EC (2006). Pregled sektora jagodastog voa, trenje i vinje namijenjenih za preradu u EU zemljama. Radni
dokument osoblja komisije. Komisija Evropske zajednice - Brisel.
FAO 2008: http://faostat.fao.org/.

31
USAID/Sarajevo
39 Hamdije Cemerlica
71000 Sarajevo
Bosnia-Herzegovina
Tel: 387-33-702-300
Fax: 387-33-611-973
www.usaid.gov
32


Analiza Sektora Jagodičastog Voća, Trešnje I Višnje U BIH PDF

Enviado por

Dados do documento

Título original

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Analiza Sektora Jagodičastog Voća, Trešnje I Višnje U BIH PDF

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

BOSNIA-HERZEGOVINA

USAID Contract No. EDH-I-00-05-00006-00 Task Order 06

ARD Principal Contact:

Greg Vaut, Senior Associate

3.5 Garancija kvaliteta i sigurnosti proizvoda .................................................................. 18

Proizvodnja malina ............................................................................................................. 20

4.2 Sektor kupine .................................................................................................................... 23

4.3 Sektor borovnice ............................................................................................................. 25

Proizvodnja borovnica ...................................................................................................... 25

4.4 Sektor jagode .................................................................................................................... 25

Proizvodnja jagoda ............................................................................................................. 25

4.5 Sektor trenje i vinje ..................................................................................................... 27

Proizvodnja trenje i vinje .............................................................................................. 27

5.0 Zakljuci i koraci koje treba poduzeti u ovom sektoru u Bosni i

POVEZIVANJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA SA TRITEM II: ANALIZA SEKTORA

POPIS SLIKA I GRAFIKONA

POVEZIVANJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA SA TRITEM II: ANALIZA SEKTORA

ISTORIJSKA POZADINA I TRENUTNA SITUACIJA

POVEZIVANJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA SA TRITEM II: ANALIZA SEKTORA

SVJETSKA PROIZVODNJA JAGODASTOG VOA, TRENJE I VINJE

Izvor: FAO 2008

Izvor: Bernadine Strik, Odjel za hortikulturu, OSU

POVEZIVANJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA SA TRITEM II: ANALIZA SEKTORA

Izvor: FAO 2008

Izvor: FAO 2008

POVEZIVANJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA SA TRITEM II: ANALIZA SEKTORA

Izvor: FAO 2008

Izvor: FAO 2008

POVEZIVANJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA SA TRITEM II: ANALIZA SEKTORA

POTRANJA ZA JAGODASTIM VOEM, TRENJOM I VINJOM U EU

POVEZIVANJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA SA TRITEM II: ANALIZA SEKTORA

POVEZIVANJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA SA TRITEM II: ANALIZA SEKTORA

PROIZVODNJA JAGODASTOG VOA, TRENJE I VINJE U BIH

POVEZIVANJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA SA TRITEM II: ANALIZA SEKTORA

Zasaena povrina (u hektarima)

Obim proizvodnje (u tonama)

Izvor: BiH Agencija za statistiku.

Slika 1 Proizvodnja maline i jagode (u tonama) u BiH u 2006. i 2007. godini

Izvor: BiH Agencija za statistiku

Izvor: BiH Agencija za statistiku

Proizvodnja kupine a naroito borovnice u BiH trenutno je veoma ograniena.

Izvor: LAMP istraivanje

Izvor: LAMP istraivanje

POVEZIVANJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA SA TRITEM II: ANALIZA SEKTORA

IZVORI MATINOG I SADNOG MATERIJALA

Vaniji rasadnici u Centralnoj i

POVEZIVANJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA SA TRITEM II: ANALIZA SEKTORA

Vaniji rasadnici u Centralnoj i

Izvor: Federalni Zavod za poljoprivredu u Sarajevu.

Izvor: Federalni Zavod za poljoprivredu u Sarajevu i Udruenje proizvoaa sjemena i sadnog

POVEZIVANJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA SA TRITEM II: ANALIZA SEKTORA

Dominante sorte u BiH

Izvor: LAMP istraivanje

POTRANJA ZA JAGODASTIM VOEM, TRENJOM I

PRERAIVAKA INDUSTRIJA U BIH

POVEZIVANJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA SA TRITEM II: ANALIZA SEKTORA

Izvor: LAMP II istraivanje

Photo Credit: LAMP II

Slika 4 Pakovanje za berbu maline - holandez

Plodovi namijenjeni preradi/smrzavanju najee se

Photo Credit: LAMP II

Slika 7 Prozirna plastina koarica koja sadri 125

Photo Credit: LAMP II