Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
Albrecht Drer
Autoportret (1500)
Biografske informacije
Roenje
21. maj 1471.
Nrnberg, Sveto Rimsko Carstvo
Smrt 6. april 1528. (dob: 56)
Nrnberg,
Nacionalnost njemaka
Opus
Polje drvorez, slikanje
Znamenita djela
Vitez, smrt i avo (1513)
Sv. Jeronim u svojoj sobi (1514) Melencolia I (1514)
Drerov nosorog
Autoportret iz 1498. godine, Muzej prado, Madrid
Albreht Direr (nem. Albrecht Drer; Nirnberg, 21. maj 1471. Nirnberg, 6. april 1528) je
nemaki renesansni slikar, grafiar i teoretiar umetnosti. Bio je jedan od najveih majstora
umetnosti u doba humanizma i reformacije.
Uio je crtanje u radionici nirnberkoga slikara Mihaela Volgemuta, gde je boravio 4 godine, a
1495. prvi put je otiao u Italiju i kopirao italijanske majstore. Ujedinio je italijansku ranu
renesansu s ekspresivnim stilom nemakog reformatorskog doba i doao do novih oblika
izraavanja. Posezao je mitologijskim, alegorinim i religioznim temama, ali se bavio i
prirodom. Njegovi akvareli krajolika, studije biljaka i ivotinja svedoci su njegovog dubokog
razumevanja prirode. U radionici svog oca obuen je za zlatara, pa je Direr je do vrhunca razvio
drvorez i bakrorez i svojim grafikama odluujue uticao na popularizovanje reformatora i
humanista. Kao prvi nemaki umjetnik posvetio se teoriji umetnosti i izmeu ostalog napisao
temelje nauke o proporcijama. Nakon povratka u Nirnberg otvario je radionicu i izvodio oltarne
slike i portrete, prve bakroreze i niz drvoreza Apokalipsa i Velika muka. Nakon povratka s
drugog putovanja u Italiju nastali su njegovi najvredniji bakrorezi Vitez, avo i smrt i
Melanholija i Sveti Jeronim u eliji. U poslednjoj fazi naslikao je svoj najbolji Autoportret
i etiri apostola, i pisao traktate o slikarstvu. Njegovo ukupno delo obuhvata 70 slika, 900
crtea, 100 bakroreza i 350 drvoreza.
Sadraj/ [sakrij/]
1
Biografija
2
Delo
2.1
Rana dela
2.2
Vrhunac stvaralatva
2.3
Galerija I
2.4
Pozna dela
3
Direr i raanje tehnike akvarela
4
Najvanija grafika dela
5
Najvanija slikarska dela
6
Galerija II
7
Vidi jo
8
Literatura
9
Vanjske veze
10
Vanjske veze
11
Vanjske veze
Biografija[uredi - | uredi izvor]
Direr je roen 21. maja 1471. u Nirnbergu, u porodici zlatara, koji je u taj nemaki grad doao iz
Maarske sredinom XV veka. U porodici je bilo 18-oro dece, od kojih je budui veliki umetnik
bio drugo.
Kada je imao 15 godina Albreht je poeo da se koluje u radionici velikog nirnberkog umetnika
toga doba Mihaela Volgemuta. Tamo je Direr nauio ne samo slikarski zanat, ve i graviranje na
drvetu i bakru. kolovanje se, po tradiciji, zavrilo putovanjem, 1490. Za etiri godine mladi
Direr je posetio niz gradova u Nemakoj, vajcarskoj i Holandiji, usavravajui svoju tehniku.
Godine 1494. Direr se vratio u Nirnberg, i uskoro oenio. Iste godine putovao je u Italiju, gde se
upoznao sa slikarstvom Mantenje, Polajuola, Lorenca di Kredija i drugih majstora. Naredne
godine, 1495, vratio se u rodni grad i u narednih deset godina storio svoje najznaajnija dela iz
oblasti grafike. Njegov rad u ovom dobu karakterie jak uticaj poznog gotikog slikarstva.
Melanholija I, 1514.
Direr je ponovo posetio Italiju 1505, i ovaj put se pouzdano zna da je posetio Veneciju. Iako je
postigao veliki uspeh u Veneciji, i postao prijatelj mnogih uticajnih umetnika, vrato se u
Nirnberg i tu stvarao. Smatran je za jednog od najznaajnijih slikara svoga vremena.
Razmenjivao je crtee i pisma sa velikim umetnicima, poput Rafaela.
Ponovo je putovao 1520, ovaj put u Holandiju, da bi bio prisutan na krunisanju cara Karla V.
Ovde se zarazio nepoznatom boleu koja ga je muila do kraja ivota. Poslednjih godina ivota
slikao je manje, a vie se bavio teorijskim i naunim radom. Napisao je dela o geometriji,
perspektivi, proporcijama i projektovanju fortifikacija. Umro je 6-og aprila 1528. u Nirnbergu.
Direr je prvi u Evropi sastavio Magini kvadrat
16
3
2
13
5
10
11
8
9
6
7
12
4
15
14
1
prikazan na njegovoj gravuri Melanholija I.
Delo[uredi - | uredi izvor]
Rana dela[uredi - | uredi izvor]
Madona sa detetom ispred luka, 1494.-1497.
Direrova prva dela su bili drvorezi. Izmeu ostalog napravio je ilustracije za Brod ludaka
Sebastijana Branta koji je izaao 1494. godine, koje nisu nale na dobar prijem. Na svom putu za
Italiju napravio je nekoliko manjih slika, npr. Pokajanje svetog Jeronima na kojoj zadivljuje
neobino nebesko ukazanje naslikano u pozadini.
Jo jedna od slika iz ovog perioda je Madona sa detetom ispred luka. Ova ploa je otkrivena u
20. veku u enskom manastiru u Raveni i nikada nije napustila Italiju. Direra su fascinirale u
prvom redu madone ispred zavesa od tkanina ili pejzaa u stilu njemu omiljenog ovanija
Belinija.