Você está na página 1de 185

PRIRUNIK ZA UENIKE

VRNJAKA
MEDIJACIJA

VRNJAKA
MEDIJACIJA
PRIRUNIK ZA UENIKE

Rezultat medijacije nije ogranien


iskljuivo na rjeenje sukoba, nego i na
uenje novih sposobnosti komunikacije
te suoavanja sa sukobom na nov,
preventivan nain.

Budui da ratovi zapoinju u


ovjekovom umu, upravo tu, u
ovjekovom umu, moraju se podii i
bedemi mira.

Roberta Di Rosa

(Iz Povelje UNSECO-a)

2010.

VRNJAKA MEDIJACIJA
(PRIRUNIK ZA UENIKE)

autor: Uma Isi

Zahvala
Izdavanje ove publikacije omoguila je Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, uz nesebinu nansijsku
pomo Kneevine Andore i Velikog vojvodstva Luksemburga.

Navedena stajalita, izjave i miljenja pripadaju iskljuivo autoru i ne odraavaju zvanino


stajalite ili politiku djelovanja Misije OSCE-a, niti njenih drava lanica. Misija OSCE-a u Bosni
i Hercegovini ne daje nikakve garancije, zastupanje ili obaveze, direktno ili indirektno, niti
preuzima zakonsku obavezu, bilo direktnu ili indirektnu, ili odgovornost za kvalitet, tanost,
svrsishodnost ili koritenje informacija, teksta ili drugih pojedinosti sadranih u ovom
dokumentu.

Copyrights (c) OSCE 2010


Sva prava zadrana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohranjivati u sistem
za pretraivanje ili prenositi, u bilo kojom obliku ili uz pomo bilo kojeg sredstva, elektronski,
mehaniki, snimanjem, ili na drugi nain, bez prethodne pisane dozvole vlasnika autorskog
prava.

SADRAJ
Sukobi i nasilje u koli ....................................................................
Zato vrnjaka medijacija? ............................................................
kolski timovi za medijaciju i uloga uenika u timu ............................
O Priruniku ..................................................................................
I

5
6
7
8

Identitet, stereotipi i predrasude

Pojam, aspekti i slojevi identiteta ...........................................10


Pojam i vrste stereotipa ........................................................11
Pojam i vrste predrasude ......................................................11
Kako se boriti protiv stereotipa i predrasuda ............................12

Radionica 1 Identitet ..................................................................14


Radionica 2 Stereotipi i predrasude ..............................................22
Radionica 3 Stereotipi i predrasude ..............................................27
II

Vjetine komunikacije

ta je komunikacija? ............................................................32
Prepreke za komunikaciju i nastajanje konikta .......................33
Podsticaji za komunikaciju i rjeavanje konikta .......................34
Aktivno sluanje ..................................................................34
Asertivna komunikacija .........................................................35
Nenasilna komunikacija ........................................................37

Radionica 1 Komunikacija ...........................................................42


Radionica 2 Aktivno sluanje .......................................................46
Radionica 3 Nenasilna komunikacija .............................................51
III

Konikt pojam i tipovi


Pojam konikta ....................................................................56
Uzroci konikta u koli ..........................................................56
Vrste konikata u koli ..........................................................57
Funkcije konikata ...............................................................58

Radionica 1 Konikt ....................................................................62


Radionica 2 Konikt ....................................................................67
Radionica 3 Konikt ....................................................................72

IV

Tehnike i procedure rjeavanja konikata

Faze nastanka konikta .........................................................76


Pristupi koniktu ..................................................................76
Ishodi i stilovi ponaanja u koniktu .......................................76
Reakcije na konikt ..............................................................78
Kako pravilno razumjeti konikt u koli ...................................78

Radionica 1 Rjeavanje konikata ................................................80


Radionica 2 Rjeavanje konikata ................................................84
Radionica 3 Rjeavanje konikata ................................................88

Pregovaranje pojam, tipovi i procedure

Pojam pregovaranja .............................................................92


Elementi pregovaranja ..........................................................92
Tipovi i principi pregovaranja .................................................93
Pregovaraki stilovi ..............................................................93
Procedura pregovaranja ........................................................94
Mogui ishodi pregovaranja ...................................................95
Teki pregovarai .................................................................96

Radionica 1 Pregovaranje ............................................................98


Radionica 2 Pregovaranje .......................................................... 106
Radionica 3 Pregovaranje .......................................................... 109

VI

Tehnike i procedure medijacije


Pojam medijacije ............................................................... 116
Principi medijacije .............................................................. 117
Faze medijacije .................................................................. 117
Uloga medijatora ............................................................... 118
Medijacija u koli ............................................................... 118

Radionica 1 Medijacija u koli .................................................... 124


Radionica 2 Medijacija u koli .................................................... 127
Radionica 3 Medijacija u koli .................................................... 130

VII

Strategije izgradnje mira unutar grupe


Strategije izgradnje mira unutar grupe .................................. 136

Radionica 1 Strategije izgradnje mira unutar grupe ....................... 140


Radionica 2 Strategije izgradnje mira unutar grupe ....................... 144
Radionica 3 Strategije izgradnje mira unutar grupe ....................... 149

Radionice za osnaivanje tima za medijaciju .......................... 152

Radionica
Radionica
Radionica
Radionica

4
5
6
7

................................................................................ 154
................................................................................ 158
................................................................................ 161
................................................................................ 166

VJEBE ZA ZAGRIJAVANJE ............................................. 169


POJMOVNIK .................................................................... 170
PRILOZI ......................................................................... 172
EVALUACIJA ................................................................... 182
KORITENA LITERATURA ............................................... 184

Sukobi i nasilje u koli


Dragi uenici,
svakodnevno ste u koli, porodici, meu
prijateljima, u svom komiluku, sportskom klubu
svjedoci sukoba (konikata) izmeu uenika,
izmeu uenika i nastavnika, izmeu roditelja
i nastavnika, izmeu komija, izmeu vaih
prijatelja, izmeu politiara, izmeu naroda,
izmeu drava. Iako vam se ponekad ini da
su ovi sukobi nerjeivi, vjerujte, oni se, uz
odgovarajua znanja i vjetine, mogu rijeiti.
Neke sukobe i vi moete rijeiti! Ne moete
rijeiti sukobe izmeu politiara, izmeu
naroda, izmeu drava, ali uz uenje vjetina
komunikacije, aktivnog sluanja, pregovaranja,
medijacije i dr. moete uspjeno posredovati
u rjeavanju sukoba izmeu svojih prijatelja,
izmeu uenika i nastavnika, izmeu vaih
prijatelja i njihovih roditelja. Sigurni smo da ih
vi moete voditi da dou zajedno do rjeenja
kojim e sve sukobljene strane biti zadovoljne.
ivimo u vremenu kada su vai vrnjaci skloni
sukobu, a kao rezultat sukoba esto se javlja
nasilje koje vai vrnjaci pokazuju u koli,
porodici, na ulici, na utakmici.
Nasilje koje ine vai vrnjaci moe biti:
 verbalno kao to su: prijetnje,
izrugivanje, dobacivanje, zadrikivanje,
vrijeanje;
 ziko kao to je: udaranje, tipanje,
guranje, unitavanje i kraa stvari;
 socijalno kada se nastoji natetiti
pojedincu zadajui mu neugodnosti
i ruei ugled u okolini, naprimjer,
ogovaranjem, ignoriranjem,
spletkarenjem;
 psiholoko kao to su: prijetei
pogledi, iznuivanje novca, komentari,
ismijavanje.

Vi ne moete utjecati na rjeavanje sukoba koji


imaju karakteristike nasilja, koje kanjavaju
sudovi i policija, ali uvijek preventivno moete
djelovati na vae prijatelje u koli i posredovati
u rjeavanju sukoba koje su izazvali, naprimjer:
zadirikivanje, ogovaranje, ismijavanje, guranje
i dr.
Vai prijatelji najee nikome ne prijavljuju
svoje sukobe i doivljeno nasilje zbog osjeaja
sramote koju su doivjeli, zbog straha da e ako
prijave nasilje trpjeti posljedice prijavljivanja
(nove batine, izrugivanje, vrijeanje i dr.), ali
i zbog nepovjerenja da e ih odrasli zatititi.
Potaknite ih da to uine, da se obrate policiji
kada je rije o nasilju, a da se za rjeavanje
drugih sukoba mogu obratiti timu za medijaciju
u vaoj koli.
Vi, kao lan tima za medijaciju, zajedno sa
svojim vrnjacima, roditeljima, nastavnicima,
psiholozima i pedagozima, imate priliku
preventivno djelovati na pojavu nasilja u
koli, obrazovati se za mir, a ne iskljuivo za
rjeavanje sukoba, istovremeno stvarajui
uvjete da vaa kola bude prijatno mjesto za
uenje i druenje.
Jeste li spremni u tome uestvovati?
Ako jeste idemo dalje.

Zato vrnjaka
medijacija?
Vratimo se prii s prethodne stranice.
Koliko ste u pokuajima da pomirite vae
prijatelje iz kole doveli se u situaciju da ste jo
vie produbili sukob izmeu njih ili ste izgubili
njihovo povjerenje zauvijek?
Koliko ste puta eljeli da vai roditelji i nastavnici
zauvijek razrijee meusobni sukob kamo da
idete na ekskurziju, a da pri tome i vi uestvujete
u donoenju te odluke?
Jeste li eljeli sprijeiti daljnje sukobe u koli
izmeu djece s posebnim potrebama i ostalih
uenika, jer svi imaju pravo na jednake uvjete u
obrazovanju? esto su se u te sukobe ukljuivali
i roditelji, i nastavnici, i pedagozi, a stanje je
postalo sve tee, jer je svako zastupao svoju
stranu, niko nije suraivao ni s kim. Umjesto da
djeluju kao kolski tim, sve strane su eljele biti
pobjednici.
U rjeavanju sukoba u koli moraju uestvovati
svi i uenici i nastavnici i roditelji i psiholozi
i pedagozi. Samo tako e vaa kola biti
prepoznata kao kola koja funkcionira na
demokratskim principima, a vi ete preuzeti
aktivnu ulogu u koli.
Vai vrnjaci najbolje razumiju vas i sigurno vam
mnogo vjeruju. Zato je vae opredjeljenje da
budete dio kolskog tima za medijaciju izuzetno
vano i za vas i za vae prijatelje. Oni su vam
ukazali povjerenje, a to se moe opravdati.
Sukob se moe rijeiti na razliite naine
(medijacija, pregovaranje i arbitraa), ali mi
smo se opredijelili za medijaciju, kao tehniku
rjeavanja sukoba.

ta je medijacija?
Medijacija, engl. mediation znai posredovanje.
To je tehnika razrjeenja sukoba i podrazumijeva
uee tree strane (medijatora - vas) koja je
neutralna, povjerljiva i prihvatljiva za strane u
koniktu.
Medijacija se, osim u obrazovanju, moe koristiti:
u sudovima, u zdravstvu, u meunarodnim i
dravnim institucijama, prilikom razvoda, u
ouvanju ivotne sredine itd.
Vrnjaka medijacija predstavlja medijaciju
u kojoj vi, uenici, uzimate ulogu medijatora.
Naime, kada se obuite za primjenu medijacijskih
vjetina moete uspjeno posredovati u
sukobima koji se javljaju u vaoj kako kolskoj
tako i iroj sredini - izmeu vaih vrnjaka,
ali i na relaciji uenik - nastavnik ili uenik roditelj.
Preuzimajui ulogu medijatora, vi postajete
neutralan i aktivan slualac, koji nee nuditi
gotova rjeenja. Vi preuzimate ulogu da
posredujete, postavljate pitanja stranama u
sukobu, usmjeravate ih i ohrabrujete da donesu
rjeenje prihvatljivo za sve strane u sukobu. U
medijaciji nema pobjednika, svi moraju imati
osjeaj da su pobijedili, a to je va rezultat,
do kojeg dolazite kada savladate vjetine
medijacije.
Medijacija omoguava:
- da uite i druite se u koli koju odlikuje
aktivna uloga mladih, nenasilje, beskoniktna
atmosfera
- da vai roditelji budu sigurni da provodite
vrijeme za uenje i druenje u sigurnoj i
tolerantnoj sredini
- da se vai nastavnici, umjesto bavljenjem
pitanjem discipline, bave novim i kreativnim
metodama
nastave,
uspjesima
na
takmienjima, prezentacijom kole
- da vai pedagozi i psiholozi imaju vremena i
odgovarajue metode za struno pristupanje
svakom ueniku, koji im se obrati za pomo,
svakom roditelju i nastavniku.
Zar niste eljeli ba ovakvu podjelu uloga u
koli?
Ako jo uvijek sumnjate u sebe, kao budueg
medijatora, rezultati vaeg tima za medijaciju
uvjerit e i vas i druge uenike i roditelje i
nastavnike da radite korisnu aktivnost za sve
vas. Uspjeno okonana medijacija donijet
e vam dva rezultata rijeit ete sukob na
zadovoljstvo obje strane, ali i preventivno
djelovati na izbijanje novih sukoba.
Osjeam, zainteresirali smo vas.
Da nastavimo priu?

kolski timovi za
medijaciju i uloga
uenika u timu
Kako ni kola ne moe bez sukoba, njih ne
treba ignorirati nego ih treba rjeavati. Sukobi
nikad ne nestaju, ali vrnjakom medijacijom
oni se ublaavaju i esto se spreava njihovo
ponovno nastajanje. Bez obzira da li je rije o
sukobima u koli ili u vaoj porodici, komiluku,
klubu, uspjean rad tima za medijaciju u koli
ima utjecaj i na vae vannastavne aktivnosti i
na va privatni ivot, ali i ivot vaih roditelja i
nastavnika.
Naa pria o vrnjakoj medijaciji poet e o
tome ko smo mi, ko su osobe u sukobu, jer ako
ne poznajemo sebe, kako onda rjeavati sukobe
u kojima i sami uestvujemo ili pak rjeavati
sukobe drugih ako ne poznajemo njihove (i
svoje) slojeve identiteta, njihove (i svoje)
predrasude i stereotipe, koji su nastali u nekom
sloju identiteta spolnoj, etnikoj, kulturalnoj
pripadnosti. ivjeti sa sterotipima i predrasudama
(ako vas brine ta su oni, polako, Prirunik e
vam dati odgovore) oteava na ivot s drugim
i drugaijim i potencijalni su izvor sukoba nas i
njih. Ako jo pri tome ne posjedujemo vjetinu
komunikacije, naroito asertivne komunikacije
(opet neto novo, ali strpljenja, pojanjenje je
ovdje), kojom izraavamo svoje stavove ali ne
na tetu drugih, ako ne sluamo sa empatijom
druge osobe, uh, na sukob je vidljiv sve vie.
Fitilj se zapalio sukob je pred nama (bez obzira
na njegovu vrstu) i poput ivog bia se rodio,
raste, snai, a onda ako odaberemo korisnu
tehniku njegovog rjeavanja (medijaciju ili
pregovaranje), on e biti rijeen, nestati, a nai
odnosi s drugim imaju ansu da budu jasniji,
snaniji, dugorono. I na kraju, da se ne bismo
dovodili u situaciju da sukobe samo rjeavamo,
ako nauimo strategije nenasilnog rjeavanja
sukoba, ako se obrazujemo za mir, nae trenutke
ivota emo umjesto na rjeavanje sukoba troiti
na kreativnije, zanimljivije i korisnije stvari.
Umjesto svae etnja s prijateljima, gledanje
novog lma, uee u volonterskim akcijama
kole zvui primamljivije.
A vama?
Od vas kao lana tima za medijaciju se oekuje
da:
 provodite
medijacijski
proces,
uz
podrku roditelja, nastavnika, psihologa
i pedagoga, jer oni nee nuditi rjeenja
sukoba (nego vas samo podravati
i pomagati vam) i da vodite rauna
o pravilima medijacije i potovanju
vremenskih okvira procesa medijacije
 kao medijator razvijate svoj osjeaj za
pravi trenutak za vau reakciju

 ohrabrujete strane u sukobu u


pronalaenju rjeenja prihvatljivog za
sve strane
 podstiete komunikaciju kod strana u
sukobu
 pomaete u prevazilaenju razlika u
vienju, pretpostavkama i oekivanjima
strana u sukobu
 osiguravate uvanje tajnosti podataka
iz procesa medijacije
 ublaavate ekstremne pozicije
sukobljenih strana
 nudite pozitivne sugestije
 imate pozitivan ton u procesu rada tima
 pomaete u pripremi plana rada tima
 utvrujete prioritetna pitanja vrnjake
medijacije
 radite prema programu rada tima
Ko moe od kolskog tima za medijaciju traiti
posredovanje u rjeavanju sukoba? Timu se
mogu obratiti jedna ili vie sukobljenih strana
(npr. vai prijatelji, jedan ili vie njih) i to
direktnim obraanjem timu za medijaciju ili da
ih timu upute nastavnici, pedagozi, roditelji i dr.
Ako prihvatate vau ulogu u timu za medijaciju,
evo ta vas eka dalje:
- formiranje kolskog tima za medijaciju, koji
e sainjavati uenici, roditelji, nastavnici,
psiholozi i pedagozi,
- obuka lanova kolskog tima za medijaciju
o neophodnim znanjima i vjetinama za
provoenje postupka medijacije (identitet,
stereotipi,
predrasude,
komunikacija,
asertivna komunikacija, aktivno sluanje,
rjeavanje
konikata,
pregovaranje,
medijacija, strategije izgradnje mira
nenasilno rjeavanje konikata)
- timski rad - uenici, roditelji i nastavnici e
uz struno voenje pedagoga i/ili psihologa
kole djelovati kao tim i svoj rad zasnivati na
principima timskog rada
- rad tima tokom cijele kolske godine,
- izrada analiza rada tima uz prezentiranje
najeih uzroka konikata, osobama koje
su uestvovale u medijacijskom postupku i
ishodima medijacije.
Osnovno naelo medijacije je:
ZADOVOLjIMO POTREBE SVIH STRANA!
Vrnjaka medijacija je proces i nemojte da vas
prvi rezultati eventualno obeshrabre. Nemojte
odustajati, jer uspjeno posredovanje i u
jednom sukobu i zadovoljne obje strane su vae
zadovoljstvo i va uspjeh. Zato onda uspjeh ne
uveavati?
Podsjetite vae prijatelje da svako dijete ima
pravo rasti bez bilo kakvog oblika nasilja. Ovo
pravo djetetu je dato roenjem i garantira ga
Konvencija o pravima djeteta. Isto tako, i svako
dijete ima odgovornost, mora paziti da nekoga
ne povrijedi i tako ugrozi njegova prava.

Niko, ni dijete ni odrasla osoba ne smije se


nasilno ponaati u koli.
kola mora biti mjesto gdje ete se osjeati
sigurno i zatieno!
I na kraju, vjerujemo u vas, vrnjake
medijatore, jer vi moete ovaj zadatak uraditi
uspjeno kao i mnoge do sada. Spremni ste biti
lan kolskog tima za medijaciju?
Radujemo
medijaciji.

se

vaim

prvim

iskustvima

O Priruniku
Ovaj prirunik namijenjen je vama, uenicima
u osnovnim i srednjim kolama, a koji ete biti
ukljueni u rad kolskih timova za medijaciju.
Prirunik sadri sedam modula:
1. Identitet, stereotipi i predrasude
2. Komunikacija
3. Konikt
4. Tehnike i procedure rjeavanja konikata
5. Pregovaranje
6. Tehnike i procedure medijacije
7. Strategija izgradnje mira unutar grupe
Svaki modul sadri dva dijela i to dio koji
teorijski pojanjava temu modula i drugi,
praktian dio (radionice) koji omoguava
dodatno upoznavanje, uenje i vjebanje teme
modula.
Tokom obuke medijatora teorijski dio se moe
posebno obraditi, a nakon toga uraditi radionice;
ali se moe izloiti i tokom provoenja radionica.
Dakle, obje mogunosti su na raspolaganju
izvoaima obuke. Radionice se mogu razvijati i
prilagoavati uestalim koniktnim situacijama u
koli i mogu se rjeavati vrnjakom medijacijom
odnosno angairanjem tima za medijaciju.
Svaki modul je povezan s narednim i tokom
obuke je vano ukazati da samo uenje i
vjebanje svih tema modula doprinosi krajnjem
cilju - obuci tima za medijaciju u koli za
struan, profesionalan i kreativan rad u koli
i ispunjavanju svojih obaveza rjeavanja
konikata putem vrnjake medijacije.
Takoer, dio radionica je namijenjen iskljuivo
vama, uenicima, a dio je namijenjen timu
za medijaciju. Kod izvoenja radionica za tim
za medijaciju nuno je voditi rauna da svi
uesnici (uenici, roditelji, nastavnici, psiholozi
i pedagozi) budu ukljueni u radionicu shodno
svojim ulogama koje e imati u timu za
medijaciju uenici vode proces medijacije, a
nastavnici, roditelji, pedagozi i psiholozi su dio
tima koji e uenicima pruati pomo i podrku
u radu, uestvovati u pripremi medijacije i
praenju postignutog dogovora nakon procesa
medijacije.
Prirunik je koncipiran tako da moe biti koriten
u sljedee svrhe:
- za obuku medijatora
(vas, uenika),
- za obuku koju ete vi, uenici,
provoditi za druge polaznike obuke,
- kao alat ili referenca u radu u timu za
medijaciju i razvijanje komunikacijskih
vjetina.
Prirunik omoguava da razumijemo, uimo i
vjebamo konstruktivno rijeiti sukobe.

I
Identitet,
stereotipi i
predrasude

- Ko sam?
- Zato se ba ovako zovem?
- Jesam li dobar brat ili sestra? Sin
ili kerka?
- Zato navijam ba za Barcelonu
a ne za Wolfsburg?
- Zato su djeaci jai spol kada
znam toliko jakih djevojica?
- Zato su svi koti krti?

1.1. Pojam, aspekti i


slojevi identiteta
Sigurno sebi esto postavljate pitanje: Ko sam
ja? Postavljate ovo pitanje jer se svakodnevno
suoavate sa situacijama u kojima sebe vidite na
jedan nain, a vai prijatelji, nastavnici, roditelji
vas vide na drugi nain. I upravo ta razliita slika
o vama je uzrok sukoba izmeu vas i njih. Da li
se tokom odrastanja mijenjate vi ili oni? ta se
to mijenja u slici o vama? Koliko puta ste sebi
postavili pitanja zato se ba ovako zovem;
zato sam morao biti brat ba ovoj dosadnoj
djevojici; zato se moji prijatelji ljute na mene
to vie ne navijam za Barcelonu jer mi se
s vremenom poeo sviati Wolfsburg; zato
imam dravljanstvo ba ove zemlje?
Po emu se razlikujem od drugih? Zato? Rije
je o vaem identitetu.
ta je to identitet?
IDENTITET je odgovor na pitanje KO SAM
JA?, odnosno kako sami sebe doivljavamo u
vremenu i prostoru i kako nas opaaju drugi.
Identitet je, kau, kao glavica crnog luka.
Sastavljeni smo od razliitih karakteristika i
uloga koje imamo tokom ivota. Identitet se,
kao i luk, sastoji od niza slojeva a oni su - nai
lini izbori tokom ivota profesija, pripadnost
udruenju
graana,
sportskom
klubu,
muzikom pravcu, politikoj partiji - i nekih
karakteristika koje dobijamo roenjem spol,
zike karakteristike, rasa, nacija itd. Krije li se
ovdje i odgovor na vaa pitanja o tome ko ste?
Dakle, neke uloge u ivotu dobijamo roenjem,
a neke biramo tokom ivota i to pod utjecajem
drugih ljudi i prilika. Meutim, samo sa svim
ovim slojevima smo posebni, razliiti od drugih,
prepoznatljivi.
Identitet se uvijek gradi u kontaktu s drugim
ljudima. Slika kako vidimo sebe i kako nas drugi
vide moe biti razliita. Razliitost ovih slika o
nama esto je uzrok konikata, a posebno je
opasno osobe posmatrati kroz samo jedan
sloj identiteta (npr. spolnu pripadnost, etniku
pripadnost) jer se tako stvara osnova za razvoj
pojednostavljenog miljenja i diskriminacije.
Na formiranje identiteta utjeu brojni subjekti
kao to su:
- porodica
- religija
- politika
- sport
- muzika
- posao
- kola
- prijatelji
- rodbina
- nevladine organizacije

10

mjesto ivljenja
zike osobine
ostalo

Ulazei u svijet odraslih, vi, mladi, postepeno


preuzimate uloge koje vam drutvo u kome
ivite dozvoljava (npr. uloge u koli, sportskom
klubu, meu prijateljima, u porodici i dr.).
Izmeu uloga koje vi elite i onih uloga koje
vam drutvo nudi esto postoje razlike, to
moe biti uzrokom sukoba. Npr. u porodici, kao
stariji brat, morate se brinuti o mlaoj sestri.
To vam oduzima vrijeme koje biste iskoristili za
druenje s prijateljima ili u sportskom timu, iji
ste kapiten, a pri tome vaa sestra je razmaena
i zahtjevna, trai stalnu panju. Postaje vam
teko da igrate ovu ulogu, koja je dio vaeg
identiteta (jer vas ljudi oko vas doivljavaju
kao starijeg brata koji se brine o mlaoj sestri),
a, takoer, imate i ulogu u sportskom timu
(kapiten) i dolazite u sukob s roditeljima kada
im kaete da vie ne elite brinuti se o mlaoj
sestri, da elite biti s prijateljima, trenirati i dr.
Sukob u porodici moe imati razliite posljedice:
zabranu treniranja, batine, zabranu druenja s
prijateljima i dr. Takoer, zbog sukoba u porodici
moe se desiti da preuzmete i neke drutvene
negativne uloge (narkoman, alkoholiar i dr.) s
namjerom da se osvetite roditeljima. A onda se
pojavljuju novi problemi u porodici, koli, meu
prijateljima, u sportskom timu i dr. ivot postaje
sve kompliciraniji. Va identitet dobiva negativne
karakteristike. Slika o mladom uspjenom
sportisti, dobrom sinu i bratu, dobrom ueniku,
omiljenom prijatelju, kako su vas ranije vidjeli,
mijenja se u sliku o loem sinu, bratu, ueniku,
sportisti, prijatelju, narkomanu i dr. Vi, moda,
mislite da ste ista osoba, ali ljudi oko vas vide
vas drugaije. Dobili ste nove uloge, koje ine
va identitet, ali ovaj put negativan identitet.
U procesu formiranja identiteta, naroito u
kolskoj dobi, mlada osoba esto nije dovoljno
sposobna da prihvati raznovrsne identikacije
(spolne, etnike, vjerske, kulturoloke i dr.) i tada
nastaje kriza identiteta. U krizi identiteta mlada
osoba nije u mogunosti da donese odluke od
znaaja za svoj ivot: o svojoj ulozi u drutvu,
o vaeim vrijednostima, o ulozi religije u svom
ivotu, o izboru poziva, o spolnom partneru i
slino.
U kolskoj dobi subjekti utjecaja na izgradnju
identiteta se umnoavaju, manje ili vie
intenzivnije djeluju, umnoavaju se slojevi
identiteta, jasnije su izraeni neki slojevi
identiteta, javljaju se stereotipi i predrasude
o osobama ili grupama, prvi sluajevi
diskriminacije, prvi sukobi.
Naroito je tada vano da ukaete svojim
prijateljima da pogreno irenje negativnih
iskustava
njihovih
roditelja,
nastavnika,
prijatelja, moe biti vrlo tetno za njih
mlade. Ako je neki roditelj, zbog pripadnosti

odreenom sloju identiteta (npr. etnika


pripadnost) razvio stav da pripadnici odreene
etnike grupe posjeduju odreena obiljeja,
zbog nekog negativnog iskustva s pripadnicima
te grupe, vai prijatelji mogu pretpostaviti da
svi pripadnici te grupe imaju takva obiljeja.
Naprimjer, ovjek koji je imao niz loih veza s
osobama druge nacionalnosti moe pretpostaviti
da sve osobe te nacionalnosti imaju takva
obiljeja, pa e usvojiti predrasudu (negativni
stav o nekome) poznatu kao nacionalizam. To
je tipino za sve oblike predrasuda: rasizam,
religijsku netoleranciju, politike i nacionalne
predrasude, seksizam (spolne predrasude),
predrasude prema osobama odreene ivotne
dobi, prema govornicima odreenog jezika i sl.
Dakle, bilo koji sloj identiteta moe biti podloga
za razvoj predrasuda, a predrasude su esto
uzrok sukoba (meu nacijama, mukarcima i
enama, kulturama i dr.). O tome u nastavku
ove prie.

mukarca kao jakog, agresivnog, hrabrog i


neovisnog. Ti spolni stereotipi proizlaze iz
biolokih razlika, bilo da su stvarni ili su shvaeni
kao takvi.

1.2. Pojam i vrste


stereotipa

1.3. Pojam i vrste


predrasude

Svako od nas ima svoj stav o nekoj grupi


ljudi (npr. svi panci dobro igraju nogomet),
nekoj pojavi ili situaciji i ti stavovi se vrlo
teko mijenjaju. Graenje stavova se zasniva
na naem linom iskustvu, ali smo esto
skloni da pod utjecajem porodice, prijatelja,
religije i dr. prihvatamo neije stavove, a da
nemamo ni vlastito iskustvo niti smo spremni
ispitati opravdanost tih stavova. Preuzimamo
jednostavna ili iskrivljena ili uopena miljenja
o nekome ili neemu odnosno prihvatamo
stereotipe.

Zato neki stil odijevanja smatrate loim, a


nikada niste obukli niti jedan komad odjee tog
stila? Zato odreenu vrstu muzike smatrate
loom, a nikad je niste due ni sluali? Zato
birate odreena mjesta za izlazak? Svojom
voljom ili pod utjecajem drugih? Je li vam se
desilo da s novim prijateljem u razredu niste
razmijenili niti jednu rije, a ve imate negativno
miljenje o njemu, samo zato to pripada
drugom narodu? Imate li predrasude prema
nekim ljudima, narodima ili pojavama?

STEREOTIPI su previe pojednostavljeni naini


razmiljanja o odreenim pojavama ili grupama
ljudi (prema zanimanju, nacionalnosti, vjeri, rasi,
drutvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji i svim
drugim podjelama koje vrijede za ljude). esto
se koriste u negativnom smislu i opravdavaju
odreena diskriminativna ponaanja (npr. Romi
su prljavi i zato treba da u uionici sjede sami
u klupi).
Stvaranje
stereotipa
temelji
se
na:
pojednostavljenju, iskrivljavanju ili generalizaciji
slike o nekome ili nekoj pojavi.
U naem drutvu najizraeniji su etniki (prema
drugim narodima) i spolni stereotipi, te stereotipi
o Romima.
U veini kultura odrava se stereotip ene kao
slabe, njene, osjeajne i ovisne, a stereotip

Meutim, stereotipi ne moraju biti ogranieni na


negativne karakterizacije pojedinaca ili grupa
mogu biti i pozitivni. Postoje pozitivni stereotipi
o grupama (npr. svi panci dobro pleu).
Stereotipi
se,
ipak,
najee
smatraju
nepoeljnim vjerovanjima koja se mogu
promijeniti putem obrazovanja i/ili upoznavanja
s njima, dakle, na izvjestan nain mogu biti
kontrolirani.

PREDRASUDE su negativni sudovi ili miljenja


o nekoj osobi, grupi ili pojavi stvoreni prije
realnog, direktnog iskustva s tom osobom,
grupom ili pojavom, ili bez poznavanja ili
istraivanja injenica o tome. Takoer, u uem
smislu, predrasude se odnose na mrnju prema
odreenoj grupi ljudi, rasi ili religiji. Predrasude
mogu biti: rasne, spolne, etnike i dr. Osnovi
predrasuda nalaze se u slojevima identiteta
linosti.
Predrasude su tvrdnje koje nisu potkrijepljene
injenicama niti zasnovane na argumentima,
nego su donesene bez prethodnog provjeravanja
njihove tanosti i bez prethodnog razmiljanja o
tome, te su vrlo opasne u svakoj fazi razvoja
mlade osobe u neovisnu linost.
Predrasude i stereotipi nuno vode do
diskriminacije drugih pojedinaca ili grupa.
Diskriminaciju
moemo
denirati
kao

11

nepravedno postupanje prema pojedincima koji


pripadaju odreenoj drutvenoj grupi.
Vrlo je lako uoiti vanost prouavanja i
razumijevanja predrasuda, a na to nas navode
i brojni primjeri ekstremnog nasilja nastalog iz
predrasuda, kakvima obiluje naa prolost ali i
sadanjost to nam govori kako su predrasude
i diskriminacija uvijek prisutne u svakom
drutvu.
Predrasude je teko mijenjati, jer su one duboko
ukorijenjene u svijesti ovjeka, ali ipak postoje
neki postupci koji mogu pomoi ka ostvarenju
tog cilja.
ta vi, mladi, moete uraditi meu sobom
da ublaite ili eliminirate predrasude vaih
prijatelja?
- Ako vjerujete iskreno u jednakost meu
ljudima, vi predstavljate dobar uzor
svojim prijateljima za potovanje neijih
vrijednosti i ponaanja.
- Objasnite vaim prijateljima da uvijek
moraju najprije analizirati vlastite
stavove i odbaciti one koji su nastali pod
utjecajem predrasuda.
- Potaknite svoje prijatelje da stvaraju
takvu klimu u porodici i razredu u kojoj
svaka mlada osoba moe prihvatiti sebe
i znati gdje pripada bez osjeaja nie ili
vie vrijednosti.
- U suradnji sa roditeljima i nastavnicima
mladi trebaju imati kontakt s pripadnicima
razliitih grupa, jer e na taj nain kod
sebe razviti svijest i emocije, koje e im
pomoi da razumiju i cijene razlike, da
ih prihvate i prilagode im se.
- Nauite svoje prijatelje da se postave u
tuu poziciju i da vide da li se i sami
ponaaju onako kako bi voljeli da se
drugi ponaaju prema njima.
- U suradnji s roditeljima i nastavnicima
nauite svoje prijatelje prepoznati
predrasude
i
razvijajte
njihove
sposobnosti da se suprotstave tim
predrasudama i diskriminaciji bilo da su
upuene njima ili drugima.
I nije dovoljno samo rei da nemate predrasuda,
stajati sa strane i posmatrati ta se dogaa u
svijetu oko vas. Potrebno je osvjeivati vlastite
stavove o drugaijem i na svim nivoima ivota.

12

1.4. Kako se boriti


protiv stereotipa i
predrasuda
Dakle, identitet svake linosti nuno unutar
svojih slojeva sadri i stereotipe, pozitivne i
negativne, i predrasude, odnosno uloge koje
imamo tokom ivota, bez obzira da li su dobivene
roenjem ili su na lini izbor, sadre stavove,
stereotipe i predrasude. Njihovo postojanje
odreuje ponaanje i akcije prema drugim
osobama i grupama, ali esto su i uzrokom
konikta izmeu osoba i osobe i grupe.

Kako je konikt sastavni dio ivota, ali i kako


je potrebno uiti kako svesti konikte na nivo
podnoljivosti u svim fazama ivota, a posebno
u periodu obrazovanja, mogua su dva naina
spreavanja ili ublaavanja konikata u koli:
moete promijeniti svoj stav ili stav druge
osobe ili moete prekinuti prijateljstvo i odnose
s prijateljima, porodicom, nastavnicima i dr.
Etnike
predrasude
predstavljaju
krupan
problem u Bosni i Hercegovini i uloeno je
mnogo pokuaja u traenju naina borbe
protiv etnikih predrasuda. Jedan nain jeste
donoenje zakonskih propisa protiv ispoljavanja
predrasuda. Drugi nain jeste stalno informiranje
o nepravednosti predrasuda. Stalno informiranje
vaih prijatelja o nepravednosti predrasuda
(spolnih, etnikih i dr.) je va nain borbe protiv
predrasuda.
Iz svega ovdje navedenog lako se dolazi do
zakljuka da smanjenje predrasuda i sukoba
nije laka niti kratkorona stvar.

Nauili smo:
IDENTITET je na doivljaj naeg vlastitog JA
tokom dueg perioda, bez obzira na promjene
perioda i okolnosti koje se deavaju oko nas.
Identitet je odgovor na pitanje KO SAM JA?,
odnosno kako sami sebe doivljavamo u
vremenu i prostoru i kako nas opaaju drugi.
IDENTITET se uvijek gradi u kontaktu sa drugim
ljudima. Slika kako vidimo sebe i kako nas
drugi vide moe biti razliita. Razliitost ovih
predstava o osobi esto je uzrok konikata, a
posebno je opasano osobe posmatrati kroz samo
jedan sloj identiteta. Zato? Posmatranjem
i doivljavanjem osobe kroz samo jedan sloj
identiteta (npr. spolnu pripadnost, etniku
pripadnost) stvara se osnova za razvoj
stereotipnog miljenja i diskriminacije odnosno
spreava mogunost da osobe budu razliite, ali
i da i pored tih razlika imaju neke karakteristike
pripadnosti nekoj grupi.
STEREOTIPI su previe pojednostavljeni naini
razmiljanja o odreenim pojavama ili grupama
ljudi (prema zanimanju, nacionalnosti, vjeri,
rasi, drutvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji i
svim drugim podjelama koje vrijede za ljude).
Oni su grupni koncepti koje odreena grupa
ljudi gaji o nekoj drugoj grupi. esto se koriste
u negativnom smislu, u kontekstu predrasuda,
i
opravdavaju
odreena
diskriminativna
ponaanja. Meutim, stereotipi ne moraju
biti ogranieni na negativne karakterizacije
pojedinaca ili grupa mogu biti i pozitivni.

PREDRASUDE su negativni sudovi ili miljenja


o nekoj osobi, grupi ili pojavi stvoreni prije
realnog, direktnog iskustva s tom osobom,
grupom ili pojavom, ili bez poznavanja ili
istraivanja injenica o tome. Takoer, u uem
smislu, predrasude se odnose na mrnju prema
odreenoj grupi ljudi, rasi ili religiji.
IDENTITET - STEREOTIPI PREDRASUDE
KONFLIKT
Identitet svake linosti nuno unutar svojih
slojeva sadri i stereotipe, pozitivne i negativne,
i predrasude odnosno uloge koje imamo tokom
ivota, i bez obzira da li su dobivene roenjem
ili su na lini izbor, sadre stavove, stereotipe
i predrasude. Njihovo postojanje odreuje
ponaanje i akcije prema drugim osobama
i grupama, ali esto su i uzrokom konikta
izmeu osobe i osobe i osobe i grupe.
Kako je konikt sastavni dio ivota, ali i
kako treba uiti kako svesti konikte na nivo
podnoljivosti u svim fazama ivota, a posebno
u periodu obrazovanja, mogua su dva naina
spreavanja ili ublaavanja konikata u koli:
moe se promijeniti ili stav osobe ili osoba moe
prekinuti prijateljstvo i odnose s prijateljima,
porodicom, nastavnicima i dr. to nije na cilj.

Stereotipi
se,
ipak,
najee
smatraju
nepoeljnim vjerovanjima koja se mogu
promijeniti putem obrazovanja i/ili upoznavanja
sa njima, dakle, na izvjestan nain mogu biti
kontrolirani.

13

Radionica 1 - IDENTITET

Ciljevi radionice
- Upoznati uesnike s pojmom i aspektima identiteta.
- Upoznati uesnike o slojevima identiteta od kojih su neki
deteriminirani roenjem, a drugi rezultat utjecaja razliitih
faktora i vlastitih odluka.

Vrijeme izvoenja radionice


90 minuta

Uesnici u radionici
Uenici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost JA SAM KAO... (20)
2. Glavna aktivnost VREMEPLOV (55)

3. Zavrna aktivnost MARIONETA /RIJEKA IDENTITETA (15)

Materijal za radionicu

14

listii s pitanjima
hamer papiri
papiri A4
stikeri
omasteri
CD player
muziki CD
materijal za uesnike JA SAM...
materijal za uesnike Drvo identiteta
materijal za uesnike Periodi mog ivota

UVODNA AKTIVNOST
Ja sam kao...
Voditelj predloi uesnicima da se prisjete bajki, lmova, igrica i
dr. i da odaberu jedan lik s kojim bi se mogli identicirati.
Kada su svi odabrali lik, voditelj im podijeli radni list Ja sam... i
kae da na stikerima napiu odgovore na sljedea pitanja:
(Materijal za uesnike 1 - Ja sam...)

JA SAM...
MOJ IME (LIK) JE...
ZATO SAM TAJ (LIK) ODABRAO/ODABRALA?
KOJE MOJE POZITIVNE OSOBINE IMA TAJ
LIK?
KOJE MOJE LOE OSOBINE IMA TAJ LIK?
KOJE OSOBINE BIH UZEO/UZELA OD TOG
LIKA A TO NE POSJEDUJEM?

Napomena za voditelja radionice


Voditelj treba ukazati uesnicima da
vode rauna o izboru lika s kojim
se mogu identicirati kako ne bi
povrijedili osjeanja drugih osoba ili ih doveli
u neprijatne situacije.
Nakon to su svi ispisali odgovore na pitanja s Radnog lista, uesnici zalijepe stikere sa odgovorima
na hamer papire na zidu, a na kojima je napisano sljedee:
(Materijal za voditelja 1)

MOJE IME

MOJE IME
(LIK) IZ
PRIE

ZATO SAM ODABRAO/


ODABRALA TO IME (LIK)

POZITIVNE
OSOBINE
LIKA

NEGATIVNE
OSOBINE
LIKA

OSOBINE
KOJE ELIM
UZETI OD
LIKA

Voditelj radionice pusti muziku i uesnici se kreu u prostoriji. Nakon to se muzika prekine svako
pronalazi sebi prijatelja/prijateljicu, predstavi se svom paru, kae svoje novo ime i zato je odabrao
ba to ime (lik). Muzika se ponovo puta i sve se to ponavlja dok se svi uesnici ne predstave jedni
drugima.
Kada su se svi predstavili, vraaju se na svoja mjesta, a voditelj postavlja uenicima pitanje:
- Koje osobine odabranog lika ne posjedujete a smatrate ih poeljnim i zato?
Voditelj zakljuuje uvodni dio radionice napomenama da svako
ima svoj identitet, a koji je odgovor na pitanje KO SAM JA?,
odnosno kako sami sebe doivljavamo u vremenu i prostoru
(individualni identitet) i kako nas opaaju drugi (grupni
identitet). Slika kako sebe doivljavamo i kako nas vide drugi moe
biti razliita, a razlog tome je postojanje individualnih karakteristika
koje nasljeujemo i pripadnost razliitim drutvenim grupama (kola,
sportski klub), koje utvruju ta je poeljno ili nepoeljno.

15

GLAVNA AKTIVNOST
Vremeplov

Voditelj zamoli uesnike da se prisjete svoja tri perioda ivota


djetinjstva, pohaanja osnovne i pohaanja srednje kole.
Podsjea ih da su ti periodi obiljeeni nekim dogaajima kojih se i
rado i nerado sjeaju; da su tada imali i dobijali neke uloge (brat,
sestra, roak, uenik, prijatelj, simpatija, lan vijea uenika,
sportskog kluba, predsjednik odjeljenjske zajednice i dr.); kako su
se osjeali u tim ulogama i kako su ih drugi vidjeli (doivljavali) u tim ulogama.
Svaki od uesnika dobija hamer papir s tabelom koju treba popuniti sljedeim podacima:
(Materijal za uesnike 2 Periodi mog ivota)
Period ivota
djeteta/uenika

Najvaniji
dogaaji

Moje uloge tada

Kako sam vidio/


vidjela sebe

Kako su me
drugi vidjeli

Djetinjstvo
Osnovna kola
Srednja kola
Kada su svi uesnici ispunili tabelu, voditelj ih zamoli da izdvoje koje su uloge dobili roenjem, a
koje su bile njihov lini izbor i ispisuju ih na zajednikom hameru, na kojem se nalazi tabela:
(Materijal za voditelja 2)
ROENJE

LINI IZBOR

Nakon to su izdvojili uloge na one koje su dobili roenjem i one koje su bile njihov lini izbor
voditelj zamoli uesnike da zajedniki predstave na drvetu identiteta uloge koje imaju dok se
obrazuju i to tako da se unutar manjih grupa (3-4) usaglase i na drvetu napiu uloge kako slijedi:
(Materijal za uesnike 3 Drvo identiteta)
U kronji one uloge koje mogu promijeniti.
U stablu one uloge koje ne bi mijenjali.
U korijenu one uloge koje se ne mogu promijeniti.
Svaka grupa predstavlja svoje drvo identiteta.
Voditelj zakljuuje napomenama da se identitet sastoji od niza
slojeva, a oni su - nai lini izbori tokom ivota profesija,
pripadnost udruenju graana, sportskom klubu, muzikom
pravcu, politikoj partiji - i neke karakteristike koje dobijamo roenjem
spol, zike karakteristike, rasa, nacija, itd. Ovi lini izbori su esto
uzrokom konikata u koli, porodici, s nastavnicima, meu prijateljima,
meu etnikim grupama.

16

ZAVRNA AKTIVNOST
Marioneta
Voditelj uesnike podijeli u dvije - tri grupe. Svaka grupa dobije
hamer papir s nacrtanom Marionetom (Materijal za uesnike 4) i
u balone treba da napiu ko i ta, po njihovom miljenju, presudno
utjee na formiranje identiteta.

(Materijal za uesnike 4 Marioneta)


Svaka grupa predstavi balone svoje Marionete odnosno ko i ta utjee na formiranje identiteta.
Diskusija:
1. Da li vas je uiteljica esto dijelila u razliitim aktivnostima na grupu djevojica i grupu
djeaka?
2. Da li je uiteljica esto organizirala takmienje u uenju izmeu djevojica i djeaka?
3. Jesu li vam poznate izreke:
Djeak ne smije tui djevojicu.
Djevojice ne psuju.
Veliki djeaci ne plau.?
4. Je li u vaem razredu bilo vie djevojica ili djeaka koji su bili dobri u matematici? ta
mislite zato? Da li su djeaci vie poticani?

Voditelj naglaava da je vrlo vano da se drugi ljudi ne


posmatraju iskljuivo kroz jedan aspekt identiteta (npr.
pripadnost etnikoj grupi, spolna pripadnost), jer se time ini
diskriminacija prema njima. Time osoba spreava i druge i sebe da
budu drugaiji, budu svoji, ali i istovremeno slini mnogim drugim
grupama.

Rijeke identiteta
Voditelj zamoli uesnike da na tri papira (A4) napiu po jedan sloj identiteta, koji smatraju vanim
za svakog ovjeka.
Zatim voditelj od uesnika trai da na papiru (A4) napiu svoj najvaniji cilj u ivotu.
Od napisanih papira s natpisima slojeva identiteta voditelj u sredini prostorije napravi rijeku.
Na jednoj obali se nalaze uesnici, a na drugoj obali njihovi najvaniji ciljevi u ivotu. Da bi stigli do
svog najvanijeg cilja, moraju prei rijeku. Pri tome e stajati na kamen - papir (s nazivom nekog
identiteta) i nakon svakog stajanja na papir i prelaska na novi u ruku uzeti papir na koji su stali
(bez obzira da li su ga napisali oni ili neko drugi) i objasniti zato su stali ba na taj papir i da li im
je on zaista bitan da stignu do svog najvanijeg cilja u ivotu. Broj kamenova papira na koji e
stati odreuju sami uesnici.

Voditelj zakljuuje napomenama da se identitet uvijek gradi u


kontaktu s drugim ljudima. Slika kako vidimo sebe i kako nas
drugi vide moe biti razliita. Zbog razliitosti tih slika odnosno
posmatranja osoba kroz samo jedan sloj identiteta esto izbijaju sukobi
u koli, porodici, dravi itd.
Zato je nuno biti svjestan svih slojeva svog identiteta, traiti zajednike
slojeve identiteta s drugim, jer omoguavaju komunikaciju i suradnju,
a spreavaju konikte. Istovremeno ovakvo ponaanje omoguava
mladoj osobi da bude sigurna i istrajna u svojim opredjeljenjima i
saznanjima, puna tolerancije i bogata to prihvata razliitosti, kao
najznaajniju karakteristiku multikulturalne sredine, kakva je Bosna
i Hercegovina.

17

Materijal za uesnike 1

JA SAM...

JA SAM...

MOJ IME (LIK) JE...

ZATO SAM ODABRAO/ODABRALA TAJ (LIK)?

KOJE MOJE POZITIVNE OSOBINE IMA TAJ


LIK?

KOJE MOJE LOE OSOBINE IMA TAJ LIK?

KOJE OSOBINE BIH UZEO/UZELA OD TOG LIKA


A TO NE POSJEDUJEM?

Materijal za uesnike 2

PERIODI MOG IVOTA


Period mog
ivota

Djetinjstvo

Osnovna kola

Srednja kola

18

Najvaniji
dogaaji

Moje uloge tada

Kako sam vidio/


vidjela sebe

Kako su me
drugi vidjeli

Materijal za uesnike 3

DRVO IDENTITETA

19

Materijal za uesnike 4

20

Materijali za voditelja

Materijal 1

MOJE IME

MOJE IME
(LIK) IZ
PRIE

ZATO SAM ODABRAO/


ODABRALA TO IME (LIK)

POZITIVNE
OSOBINE
LIKA

NEGATIVNE
OSOBINE
LIKA

OSOBINE
KOJE ELIM
UZETI OD
LIKA

Materijal 2
ROENJE

LINI IZBOR

21

Radionica 2 - PREDRASUDE I STEREOTIPI

Ciljevi radionice
- Upoznati uesnike s pojmom, karakteristikama i funkcijom
predrasuda i stereotipa.
- Upoznati uesnike o potrebi i nainima borbe protiv
predrasuda i stereotipa.

Vrijeme izvoenja radionice


60 minuta

Uesnici u radionici
Uenici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost PRONAITE ULJEZA (10)
2. Glavna aktivnost MI I ONI (35)

3. Zavrna aktivnost O PREDRASUDAMA I STEREOTIPIMA (15)

Materijal za radionicu

22

papir za svaku grupu


olovke za svaku grupu
veliki papir za svaku grupu
omasteri
ljepilo i selotejp
makaze
kola papir
materijal za rad za uesnike (za svaku grupu)
Pronaite uljeza

UVODNA AKTIVNOST
Pronaite uljeza
Voditelj radionice podijeli uesnike u dvije grupe. Svaka grupa
dobije materijal za rad PRONAITE ULJEZA (Materijal za uesnike
1) i zadatak da prepozna stereotipe u navedenim reenicama.
Nakon grupnog rada uesnici se vraaju u plenum i predstavljaju
rezultate rada grupe.

(Materijal za uesnike 1 Pronaite uljeza)

Voditelj radionice upoznaje uesnike s pojmom predrasuda i


stereotipa, koji su zasnovani na pojedinim slojevima identiteta
(etnika, rasna, religijska, spolna pripadnost i dr.).

23

GLAVNA AKTIVNOST
Mi i oni

Voditelj radionice dijeli uesnike u dvije grupe, a prema uoljivim


osobinama uesnika grupe (npr. visoki/niski; djeaci/djevojice;
oni s plavom/tamnom kosom; i dr.), a to ovisi o sastavu
uesnika radionice. Nakon toga voditelj radionice dodjeljuje
zadatke grupama. Grupa CRNI dobija zadatak one grupe koja je
obino diskriminirana u drutvu, a grupa BIJELI dobija zadatak
one grupe koja je obino nediskriminirana u drutvu.
Voditelj radionice daje zadatak - obje grupe treba da nacrtaju poster o pravima uenika u svojoj
koli. Oba postera e biti okaena na oglasnu tablu kole da ih vide svi uenici, nastavnici i
posjetioci kole i cilj je uraditi postere to bolje.
Uesnici iz grupe CRNI pri tome dobijaju pravila koja moraju slijediti:
-

ne smiju sjediti na stolici niti ustajati,


moraju kleati cijelo vrijeme,
smiju koristiti samo lijevu ruku,
moraju saekati nekoliko sekundi prije nego to neto kau ili odgovore na pitanje,
ne smiju uzimati materijal za rad (omastere, ljepilo i dr.) ve moraju zamoliti nekog iz
grupe BIJELI da im to doda.

Uesnici iz grupe BIJELI se ponaaju uobiajeno, dakle, bez ikakvih posebnih pravila.
Grupe na raspolaganju imaju 20 minuta da nacrtaju poster, a voditelj radionice nadgleda da li se
grupe pridravaju pravila.
Kada zavre crtanje, voditelj radionice ih vraa u plenum i pita:
- Kako ste se osjeali crtajui poster?
- Kako ste se osjeali vi iz grupe CRNI?
- Kako ste se osjeali vi iz grupe BIJELI?
- Da li ste vi iz grupe BIJELI primijetili kako su se ponaali uesnici iz grupe CRNI?
- Kako ste se organizirali da radite?
- Da li ste se vi iz grupe BIJELI prilagodili zahtjevima/molbama uesnika grupe CRNI?

Napomena za voditelja radionice


Ako se grupa BIJELI nije prilagodila
grupi CRNI, vodi se diskusija zato.
Pitanja
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

za diskusiju:
Je li vam poznata predrasuda: ena je loiji voza od mukarca!
Slaete li se sa izjavom neka se rodi prvo muko?
Da li je dobro da su ene u politici zastupljene 50%?
Da li ene moraju i trebaju drati tri stuba u kui?
Da li ena nema pravo glasa ako ne radi, a mu uzdrava porodicu?
Jesu li ene ili drutvo krivi za spolne predrasude?
Zato osoba mora pobrati loe stvari od svoje porodice, iako ih nije poinila?
(npr. roditelj u zatvoru, roditelj poinio samoubistvo, roditelj je alkoholiar)

Voditelj radionice upoznaje uesnike s predrasudama i


stereotipima, kao uzrocima diskriminacije. Pojanjava da
ako ne prihvatamo razliitosti i ne prihvatamo svijet dalje od nae
perspektive, imamo diskriminaciju.

24

ZAVRNA AKTIVNOST
U zavrnom dijelu radionice uesnici diskutiraju o pitanjima:
-

Kako sve osoba moe biti diskriminirana?


Kako to primjeujemo?
Navedite primjer diskriminacije koji ste uoili u koli,
porodici, gradu, klubu?
Da li se na ovaj nain uskrauju ili ugroavaju prava drugih
osoba?
Kako se boriti protiv diskriminacije?
ta ete promijeniti kod sebe nakon ove radionice?

Voditelj radionice zakljuuje kada se ponaamo na osnovu


naih predrasuda i stereotipa, ne pruamo svim ljudima ista
prava ili im onemoguavamo uivanje njihovih prava, onda vrimo
diskriminaciju. Kako predrasude uz to prate i ekstremno negativna
osjeanja, tako djeluju i na ponaanje koje pojaava osuivanje,
potcjenjivanje, neprijateljski stav i podstie na aktivnosti protiv
pripadnika prema kojima postoji predrasuda.

25

Materijal za uesnike 1

Pronaite uljeza

1. Djevojice su njene i osjeajne.

2. Romi su neuredni i lijeni.

3. Djevojice s plavom kosom su glupe.

4. panci su dobri nogometai.

5. Manekenke su lijepe i neinteligentne.

6. Djeaci su uvijek jai od djevojica.

7. Oni koji nose naoale su treberi.

8. Djeaci i djevojice koji ive na selu su siromani.

9. Penzioneri su uvijek nervozni.

10. Nijemci imaju plave oi.

26

Radionica 3 - PREDRASUDE I STEREOTIPI


Ciljevi radionice
- Upoznati uesnike s pojmom, karakteristikama i vrstama
predrasuda i stereotipa.
- Upoznati uesnike o potrebi i nainima borbe protiv
predrasuda i stereotipa.
- Upoznati uesnike s vezom identiteta sa stereotipima i
predrasudama.

Vrijeme izvoenja radionice


60 minuta

Uesnici u radionici
Uenici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost VJETAR PUE ZA SVE ONE... (10)
2. Glavna aktivnost MUZIKE STOLICE (40)

3. Zavrna aktivnost KAKO SE BORITI PROTIV


PREDRASUDA I STEREOTIPA (10)

Materijal za radionicu

bedevi
papir za svaku grupu
olovka za svaku grupu
veliki papir za svaku grupu
omasteri

27

UVODNA AKTIVNOST
Vjetar pue za sve one koji...
Stolice stoje u krugu, a njihov broj je za jedan manji od broja
uesnika. Svi sjede osim jedne osobe koja stoji u centru. Ta osoba
kae Vjetar pue za sve one koji... (npr. koji ive u BiH), a svi
koji ispunjavaju taj uvjet treba da promijene mjesto, odnosno
nau novu stolicu. Osoba koja ostane bez stolice staje u centar
kruga i zadaje novi uvjet.

Voditelj napominje da smo stalno prisiljeni biti razvrstavani


po razliitim kriterijima, a to je esto rezultat predrasuda i
stereotipa.

28

GLAVNA AKTIVNOST
Muzike stolice

Voditelj podijeli uesnike u grupe i to grupa jagode, grupa dunje,


grupa vinje i grupa ljive. Uesnici svake grupe nose bed sa
svojim voem.
Voditelj unaprijed odredi uputstva koja e diskriminirati dvije
grupe: grupa jagode da izgubi, a grupa ljive da pobijedi.
Postave se dva reda stolica, naslon uz naslon. Broj stolica je bar za jedan manji od uesnika
vjebe.
Voditelj kae uesnicima da se kreu oko stolica dok se uje muzika. Kada muzika stane, svako
treba pokuati da sjedne na neku stolicu. Ko zauzme stolicu osvaja poen za svoju grupu. Pobjednik
je grupa koja ima najvie poena.
Svaka grupa dobija dodatna tajna uputstva:
Jagoda grupa:da pomogne grupi ljive da pobijedi;
Dunja grupa: da se potrudi da grupa dunje izgubi, a da pokuaju ostvariti to je mogue
vie poena;
Vinja grupa: da prate da li neko vara;
ljiva grupa: da paze da se ne povrijede.
Kako vjeba odmie, sve je manje stolica u redu (voditelj sklanja po jednu, dvije, nekoliko). Ona
osoba koja ne uspije da sjedne na stolicu uestvuje u nastavku vjebe, ali ne osvaja poen za svoju
grupu.
Napomena za voditelja radionice
Ukoliko aktivnost provodi tim za
medijaciju, etiri grupe ine: grupa
jagoda roditelji, grupa dunja nastavnici,
grupa vinja pedagozi i grupa ljiva djeca/
uenici.
Voditelj pusti muziku. Uesnici se kreu oko stolica, ponekad pleui, dok muzika ne stane.
Ukoliko se dogodi da dvije ili vie osoba sjedi na jednoj stolici u trenutku kad muzika stane, voditelj
presuuje ija bi stolica trebala biti, a ako se na njoj nalazi neko iz dunja grupe (u ovom sluaju),
njega bi sigurno trebalo podii.
Voditelj bi trebalo oigledno da diskriminira dunja grupu, uvijek im oduzimajui stolicu, optuujui
ih da varaju, zapisujui na tabli da su dobili manje poena nego to jesu.

Napomena za voditelja radionice


Aktivnost traje dok god voditelj misli
da treba.
O atmosferi u grupi ovisi koliko se moe
potencirati s diskriminirajuim postupcima.
Pitanja:
Svakoj grupi, jednoj po jednoj (prvo pobjednicima, na kraju onima koji su izgubili),
postave se pitanja:
Kako si se osjeao u svojoj grupi?
Da li ste primijetili ikakvu diskriminaciju?
Kakve ste instrukcije dobili?
Da li ste primijetili da i druge grupe imaju neke instrukcije?
Kako se ponaao voditelj?
ta je moglo da se uradi da se to sprijei/zaustavi?
Kakve veze ima ovaj doivljaj sa stvarnim ivotom?

Voditelj podsjea da je predrasuda stav koji utjee na osobu,


tako da ona sama na povoljan ili nepovoljan nain djeluje
prema drugoj osobi ili pak grupi ljudi.

29

ZAVRNA AKTIVNOST
Kako se boriti protiv predrasuda i stereotipa
Brainstorming: Odakle potjeu predrasude?
Uesnici ispisuju na stikere svoje ideje o porijeklu stereotipa i
predrasuda i lijepe na hamer.

Voditelj vri grupiranje izvora stereotipa i predrasuda i


naglaava da su ti izvori: porodica, kola, mediji, religija,
vrnjaci, sport, muzika, prijatelji, politika itd.
Slijedi diskusija:
- S kojim stereotipima i predrasudama se susreete u koli?
- S kakvim se sve problemima vi suoavate zbog prisutnosti navedenih stereotipa i
predrasuda?
Nakon to je razvrstao stereotipe i predrasude koje su naveli uesnici voditelj formira male grupe i
daje zadatak da grupe nacrtaju razliitim simbolima odgovor na pitanje:
- Kako se boriti protiv navedenih stereotipa i predrasuda u koli?
- Koga ukljuiti?
- Koliko se uenici mogu boriti protiv stereotipa i predrasuda meu ostalim uesnicima?
- Kako mogu ukljuiti roditelje, nastavnike i pedagoge da im budu partneri u borbi protiv
stereotipa i predrasuda?
Nakon toga svaka grupa predstavlja svoj nain borbe sa stereotipima i predrasudama u koli.

Voditelj zakljuuje djeca/uenici imaju sliku o tome kako bi


htjeli da se drugi ponaaju prema njima, ne vole zadirkivanje,
ruganje, ismijavanje, dominantno ponaanje.... Treba ih nauiti da se
postave u tuu poziciju i da vide da li se i sami ponaaju onako kako
bi voljeli da se drugi ponaaju prema njima, a time se oslobaaju
stereotipa i predrasuda.

30

II
Vjetine
komunikacije

- Je li vam uvijek lako rei ono to


elite?
- Koliko esto zbog nespretno
izgovorenih rijei izazovete
konikt?
- Da li vam je potreban i vaan
pogled, dodir, osmijeh kada
komunicirate?
- Da li promiljate prije nego
to kaete bilo prijatne, bilo
neprijatne stvari?
- Umijete li da sluate druge?
- ta je asertivnost?
- Znate li kako nenasilno
komunicirati?

2.1. ta je komunikacija?
Nakon to smo otkrili ko smo, na identitet, ta
su stereotipi i predrasude, trebamo nauiti kako
sa svim naim slojevima identiteta, stereotipima
i predrasudama komunicirati s drugima. Jer niko
ne moe ivjeti sam, ne komunicirati s ljudima.
Komunikacija je sredstvo pomou kojeg
stvaramo prijatelje, razgovaramo s drugim
ljudima, izraavamo svoja miljenja, stavove,
molimo za pomo i mnogo drugih stvari.
ovjek od svoga roenja ui kako komunicirati
da bi te sposobnosti dalje kroz ivot razvijao.
Komunikacija je prijenos informacija od
poiljaoca k primaocu uz uvjet da primalac
razumije informaciju.
Dakle,
-

komunikacijski proces obuhvata:


poiljaoca
prijenos poruke kroz izabrani kanal
primaoca

Komunikacija je proces razmjene poruka


(verbalnih rijei ili neverbalnih pokreti
oima, rukama, izrazi lica), izmeu najmanje
dviju osoba, koji se odvija sa odreenim ciljem
i namjerom.
U koli svakodnevno komunicirate: uenici sa
uenicima, uenici s nastavnicima, nastavnici
s nastavnicima, nastavnici s roditeljima,
nastavnici s pedagozima, uenici s roditeljima
itd. U toj stalnoj komunikaciji razmjenjujete
meusobno poruke (informacije) s namjerom
da vau poruku drugi razumiju. Da li su vai
prijatelji razumjeli vau poruku potvrdit e
odgovorom, pitanjem, klimanjem glavom i dr.

32

Komunikacija
podrazumijeva
da
uesnici
posjeduju komunikacijske vjetine kao to su:
sluanje, decentracija, postavljanje pitanja,
empatija, poznavanje situacije i dr.
Decentracija je spremnost i sposobnost da
uemo u svijet druge osobe i tako razumijemo
njene probleme i postupke. esto je decentracija
najvaniji inilac u procesu komunikacije.
Decentriranje nam pomae da razumijemo
druge i da bolje razumijemo sami sebe.
Empatija je jasno razumijevanje osjeanja,
potreba, misli i elja druge strane, bez
osuivanja.
Proces komunikacije se sastoji od izraavanja
sebe i sluanja drugih.
Samo onaj ko razumije sebe moe razumjeti i
drugog. Kada se govori o koli, nema vanijeg
cilja za uesnike u komunikaciji od uzajamnog
razumijevanja. To je polje na kome su svi
ravnopravni i jednaki, jer bez obzira na to ko su
uesnici u komunikaciji, djeca, odrasli, roditelji,
nastavnici, direktori, oni su samo sagovornici.
Ravnopravan i partnerski odnos izmeu uesnika
u komunikaciji je onaj koji najvie doprinosi
kvalitetu razmjene i njemu teimo, a ogleda se
u meusobnom potovanju i prihvatanju. Naini
na koje to radimo odreuju da li e doi do
povezivanja sa sobom i drugima ili do prekida
komunikacije, gubljenja kontakta li izbijanja
konikta.

2.2. Prepreke za
komunikaciju i
nastajanje konikta
U svakodnevnoj komunikaciji u koli esto
se pojavljuju prepreke, koje kao rezultat
imaju nerazumijevanje izmeu uesnika u
komunikaciji, a kao rezultat nerazumijevanja
javlja se konikt. Npr. nain postavljanja
pitanja ueniku moe biti uzrokom konikta. Ili
nemogunost da se ovjek stavi u poziciju druge
osobe (nemogunost decentracije) dovodi do
nerazumijevanja i sebe i druge osobe.
Nain komunikacije meu uesnicima je klju
uspjene komunikacije, ali i istovremeno i
osnovni razlog za izbijanje konikta. Pozicija
nastavnika esto bude zloupotrebljavana u
komunikaciji i umjesto ravnopravnog odnosa
nastavnici se uenicima obraaju na razliite
naine rizikujui da tako izazovu sukobe ili
ih rasplamsaju. Navest emo neke naine
neravnopravnog komuniciranja koji bi mogli biti
uzrokom izbijanja konikta izmeu nastavnika i
uenika, a neke od ovih naina koriste i roditelji
obraajui se djeci ili djeca roditeljima. Ovo je
prilika i da provjerite kakve reenice najee
koristite u komunikaciji.
1. NAREIVANJE, KOMANDOVANJE
Nastavnik:Taj zadatak mora se tako uraditi i
gotovo.
Roditelj: Brata mora uvati dok smo mi u
gostima i nema rasprave o tome.
Uenik:
Mora mi kupiti onu crvenu jaknu i
neu nikakvu drugu.
2. UPOZORAVANJE, PRIJETNJA
Nastavnik:Ako ne pozove roditelje da dou u
kolu, bit e kanjen.
Roditelj: Ako ne popravi slabu ocjenu iz
matematike, otac e te istui.
Uenik:
Ako mi ne da novac, istui u te
poslije asa.
3. PROPOVIJEDANJE, NAVOENJE RAZNIH
TREBALO BI
Nastavnik:Kada doe u kolu, svoje line
probleme treba da ostavi kod kue,
gdje im je i mjesto.
Roditelj: Trebalo bi da napokon shvati koliko
ti je godina i ne ponaa se drsko
prema sestri.
Uenik:
Treba da prestane prepisivati lektiru
od mene.
4. UVJETOVANJE
Nastavnik:Nemoj ii igrati nogomet, pa e onda
moi zavriti sve obaveze.
Roditelj: Ako se ne bude druio sa onim
propalicama iz ulice, vie e te cijeniti
u koli.
Uenik:
Ako mi dozvoli da izaem van, kupit
u ti novine.

5. DOKAZIVANJE
Nastavnik:Ostalo ti je jo samo mjesec dana do
kraja godine, a ti jo nisi popravio
slabu ocjenu iz geograje.
Roditelj: Potroila sam puno novca za tvoje
knjige, a ti ih nisi ni otvorio.
Uenik:
Sve sam nauio iz zike, ali mi
nastavnik nije postavio niti jedno
pitanje na koje znam odgovor.
6. OSUIVANJE, KRITIZIRANJE
Nastavnik:Zato si ekao toliko dugo da se
gradivo nagomila?
Roditelj: Ne mogu vie trpjeti kritike kako
imam nasilnog sina.
Uenik:
Zato meni stalno postavljate teka
pitanja iz geograje?
7. ETIKETIRANJE
Nastavnik:Ti si izuzetno lijena osoba.
Roditelj: Za razliku od tvoje sestre ti si
neuredna i povrna osoba.
Uenik:
Ti si dijete sa sela i nemam ta s
tobom da priam.
8. TUMAENJE, ANALIZA
Nastavnik:Ti hoe da napusti as, ustvari,
samo hoe da se izvue i da nita
ne radi.
Roditelj: Trai novac za knjige, a istina je da
ti trebaju da nabavi cigarete.
Uenik:
Ti mene stalno poziva da gledamo
utakmicu, a, ustvari, treba da i tebi
platim ulaznicu.
9. HVALJENJE, PRIHVATANJE
Nastavnik:Ti si veoma sposoban, sigurno e
nai naina da rijei problem.
Roditelj: Ja znam da sam rodila pametno
dijete i ti e to dokazati na asu.
Uenik:
Ja najbolje igram koarku i to u vam
uvijek dokazati.
10. TJEENJE
Nastavnik:Nemoj se brinuti, i ja sam imala slabu
ocjenu.
Roditelj: Zato se brinuti kada ni ja nisam
zavrio fakultet?
Uenik:
Nemoj se brinuti zbog matematike
i ja ve drugi put ponavljam razred
zbog slabe ocjene iz matematike.
11. ISPITIVANJE, SASLUAVANJE
Nastavnik:Misli li da je zadatak bio toliko teak?
Koliko ti je vremena bilo potrebno da
ga uradi? Zato si odustao? Zato me
nisi ranije pitao da ti pomognem?
Roditelj: Zato mi nisi rekao da si se potukao
sa ostalim djeacima, nego da ja to
saznajem od tvoje razrednice?
Uenik:
Zato me ranije nisi pitala koliko
slabih ocjena imam?

33

12. POVLAENJE
Nastavnik:Ostavimo sada priu o matematici,
hajde
da
priamo
o
neem
prijatnijem!
Roditelj: Nee ti biologija trebati u ivotu,
idemo mi istiti dvorite.
Uenik:
Kao da e svijet propasti zato to ja
ne znam hemiju.
Takoer, prepreke u komunikaciji predstavljaju
loe
izreene
poruke,
nepovjerenje,
preuranjeno zakljuivanje, nepaljivo sluanje,
preoptereenost poruka informacijama itd.

2.3. Podsticaji za
komunikaciju i
rjeavanje konikta
Kao to postoje prepreke u komunikaciji u koli,
postoje i faktori koji olakavaju komunikaciju i
spreavaju izbijanje konikta.
ta olakava komunikaciju?
pokaite govorniku da elite sluati
saosjeajte s govornikom
budite strpljivi
kontrolirajte svoju narav
budite paljivi s argumentima i kritikom
postavljajte pitanja
prestanite priati
Bez obzira u kojoj situaciji u koli se nalazili:
razgovor uenika, uenika i nastavnika,
nastavnika i roditelja, sastanak uprave, sastanak
vijea uenika ili vijea roditelja, pridravajui
se navedenih smjernica, sigurno ete imati
uspjenu komunikaciju.
O uspjenosti komunikacije ovisi da li e konikt
biti izazvan ili rijeen. Zbog te direktne veze
izmeu komunikacije i konikta komunikacija
je i od presudnog znaaja za izbor strategije
rjeavanja konikta.

2.4. Aktivno sluanje


Koliko esto nekog sluate samo iz pristojnosti?
Koliko esto se suoavate s konstatacijom da
ste nekog sluali, a ne moete ponoviti gotovo
nita to je osoba govorila? Koliko esto je vae
nesluanje bilo uzrokom svae s nastavnicima,
roditeljima, prijateljima i drugim? Deava se
da sluate samo ono to vas interesira, klimate
glavom dajui sagovorniku znak da ga sluate,
a, ustvari, vi ste u svojim mislima.
Aktivno sluanje je vjetina sluanja druge
osobe s panjom i potovanjem, uz jasno
(verbalno rijeima i neverbalno pokretima
tijela ) stavljanje do znanja da osobu sluamo.
Svrha aktivnog sluanja je da pomogne da
razumijemo ta je sagovornik elio
rei, kao i da mu jasno stavimo do znanja da
smo ga razumjeli. U procesu aktivnog sluanja
obraamo panju i na sadraj poruke i na
osjeanja koja prate poruku sagovornika.
Zato

je vano sluati?
primamo korisne informacije
izbjegavamo nesporazume i svae
pokazujemo da nam je stalo
potiemo zatvorene i srameljive
pomaemo da osoba jasnije sagleda
problem
izgraujemo odnos povjerenja

Sluanje moe biti:


PASIVNO pokazujemo da sluamo ali ... mi to
ne radimo
(npr. uenici kojim je gradivo nezanimljivo sjede
mirno u klupama i pokazuju da sluaju, a oni
su u svojim mislima, neverbalno komuniciraju
izmeu sebe)
SELEKTIVNO sluamo samo ono to nas
zanima
(npr. kada roditelj slua samo kakvu je ocjenu
uenik dobio, a ne zanima ga ta je prethodilo
tome niti ta je bilo nakon toga)
AKTIVNO sluamo i usvajamo znanje i
vjetine
(npr. uenici sluaju predavanja, pokazuju
interes neverbalno, ali i verbalno postavljanjem
pitanja, interakcijom)
Za uspjenu komunikaciju i izbjegavanje
konikata neophodno je sluati sa empatijom,
to znai sluati i jasno razumjeti osjeanja,
potrebe, misli i elje druge strane.

34

Za razliku od sluanja koje vodi sukobima


i nezadovoljstvu, aktivno sluanje vodi
povezivanju i nastavku komunikacije. Neko vas
slua kada:
-

POSTOJI GOVOR TIJELA


Npr. kontakt oi u oi, klimanje glavom.
POSTOJI ISKRENA ZAINTERESIRANOST
Sagovornik pokazuje da mu je stalo da
vas saslua - posveuje vam vrijeme i
panju. Slua vas, a ne sebe.
NEMA SELEKCIJE PODATAKA
Bavi se onim to se dogodilo, a ne
svojim tumaenjem dogaaja ili
primanjem samo onih dijelova za koje
je lino zainteresiran.
POSTOJI POMO U RAZUMIJEVANJU
Pomae vam da prepoznate svoja
osjeanja i potrebe, da se oslobodite
svojih procjena i da iskaete potrebe i
oekivanja.
POSTOJI PARAFRAZIRANJE I
SUMIRANJE
Pomae vam da odrite panju,
da ostanete u kontaktu sa svojim
osjeanjima i potrebama dok opisujete
ta se sve dogaalo. Ponavlja ono to
ste rekli drugim rijeima zadravajui
autentinost doivljaja (osjeanja i
potrebe).
POSTAVLJA PITANJA
Tei to boljem razumijevanju situacije
i problema kojim se bavite, pojanjava
i sebi i vama motive koji su vas
doveli u tu situaciju, kao i motive i
potrebe drugih uesnika, za koje sami
moda niste dovoljno otvoreni i ne
prepoznajete ih.
PRUA KONSTRUKTIVNU PODRKU
Ako vas savjetuje, to ini stavljajui
se u vau poziciju. Ne nudi gotove
recepte, ve trai rjeenje u skladu
s trenutnom situacijom i primjereno
vaim oekivanjima.

Aktivno sluanje se ui i vjeba. Da biste pravilno


razumjeli svog sagovornika ili pak kao medijator
u procesu medijacije pravilno obavljali svoje
zadatke, neophodno je da posjedujete kako
vjetinu komunikacije tako i aktivnog sluanja
(sluanja sa empatijom).
Za takvo sluanje potrebno je imati i neke
uvjete kao to su: vlastita smirenost, udobno
i sigurno okruenje, koritenje govora tijela,
nepokazivanje sopstvenih emocija, sluanje
osobe do kraja izlaganja, koritenje pauze kada
je potrebno i dr.

2.5. Asertivna
komunikacija
Pored injenice da posjedujete vjetinu
komuniciranja i aktivnog sluanja od vas
kao medijatora trai se da posjedujete i
vjetinu asertivnosti. Asertivnost je rije koja
na engleskom znai upornost, zastupanje.
Asertivnost znai zastupanje i ostvarivanje
vlastitih potreba i interesa na nenasilan nain i ne
na tetu drugih osoba. Asertivno komuniciranje
pomae ovjeku da bude ekasniji u zauzimanju
za sebe i da razvije kvalitetne odnose s drugim
ljudima.
Asertivnost u koli (bez obzira da li se radi
o
uenicima,
nastavnicima,
roditeljima,
pedagozima ili psiholozima) generalno znai:
- pokuavati ostvariti svoja prava bez
ugroavanja prava drugih
- biti spreman na razgovor biti
spreman komunicirati
- utjecati na druge koristei svoje
sposobnosti
- potovati sebe bez poniavanja drugih
- nastojati otkriti ta je dobro a ne ko je
u pravu
U
situaciji
kada
vi
ili
vai
prijatelji
doivite: izrugivanje drugih, zastraivanje,
omalovaavanje, iskljuivanje i dr. najee
roditelji reagiraju agresivno, ali sline reakcije
imaju i uenici i nastavnici i drugi i, reagirajui
agresivno, samo jo vie doprinose eskalaciji
konikta.
Kako je cilj medijacije rjeavati konikte, ali
preventivno djelovati na nasilje i razvijanje
agresivnosti kod uenika, lanovi tima za
medijaciju moraju uloiti dodatni napor da
vjebaju asertivno komunicirati.
Koje su to razlike izmeu asertivne i agresivne
komunikacije?
Agresivno

Asertivno

Agresivna osoba ostvaruje


svoja prava i interese tako
to teti drugim ljudima.

Asertivna osoba ne ostvaruje


svoja prava i interese tako
to teti drugim ljudima

Agresivna osoba svoja


prava i interese ostvaruje
stvarajui nezadovoljstvo
kod drugih.

Asertivna osoba shvata da e


uspjeti ostvariti ono to eli
i da e biti zadovoljna, ali
ne tako to e druge uiniti
nezadovoljnima jer i drugi
ele ostvariti svoje interese.

Agresivnost moe izgledati


efektivna, ali samo na kratki
rok.

Asertivnost je dugorono
ekasna.

Agresivna
osoba
stavlja
pred sebe obavezu da pod
svaku cijenu mora dobiti ono
to eli, da zna stvari bolje
nego drugi, da je vrednija i
pametnija od drugih.

Asertivna osoba stavlja sebi


u obavezu da postigne svoj
cilj, ali ne po svaku cijenu.

35

Agresivna osoba smatra da


je njeno miljenje jedino
ispravno.

Asertivna osoba smatra da


svako ima pravo na svoje
miljenje.

Agresivna osoba je
sumnjiava i emocionalno
se vie ukljuuje jer smatra
da je ono to se dogaa
usmjereno ba na nju.

Asertivna osoba ne shvata


stvari lino.

Agresivna osoba osjea


ljutnju, neprijateljstvo i
okrivljuje druge.

Ako ne uspije u onome to je


eljela, asertivna se osoba
osjea razoarano, tuno,
nezadovoljno.

Agresivna osoba ponaa se


osvetoljubivo, nije sklona
kompromisima, vie, prijeti,
sklona je manipulacijama.

Asertivna
osoba
stavlja
pred sebe ostvarive ciljeve,
sklonija je kompromisima,
otvorenim
izraavanjima
stavova i potreba.

Kao veina ljudskog ponaanja i asertivnost


se ui. Od roenja dijete tei zadovoljenju
svojih potreba i to eli odmah i neposredno.
Kako se s vremenom potrebe dopunjuju,
mijenjaju, dopunjuju se i mijenjaju naini na
koje dijete izraava te potrebe i naini na koje
ih zadovoljava. Odreena kulturna i drutvena
pravila, porodica i dr. uestvuju u odreivanju
ta je dobro eljeti, kako to ostvariti, ta je
pristojno, ta je agresivno, kako nekoga ne/
povrijediti i slino.

JA poruke imaju etiri komponente.


1. Opaanje (ono to opaamo da druga
osoba kae, ili radi, a to nam smeta),
Kada JA (vidim, ujem, sjetim se) .
2. Osjeanja (osjeanja u odnosu na ono
to opaamo).
JA se (sada) osjeam .
3. Potrebe (potrebe, elje, vrijednosti,
koje dovode do iskazanih osjeanja).
Zato to JA (imam potrebu, elim,
cijenim)
Potrebno mi je/volio bih ___________
i zbog toga se osjeam ___________ .
4. Zahtjev (konkretne akcije koje bismo
eljeli da budu poduzete).
Sada bih eljela da ti .
Primjer TI-govora:
Ana, hoe li ve jednom da prestane priati,
ti si stvarno nekulturna!
Primjer MI-govora:
Mi svi znamo da je Ana nekulturna i da nikad
ne slua dok drugi govore!

Asertivna osoba svoje misli i stavove izraava


jasno, glasno i bez dvoumljenja, a zahvaljujui
naelima
asertivne
komunikacije,
vjeto
izbjegava sukob.

Primjer JA-govora:
Ana, meni smeta kada mi upada u rije, tada
imam utisak da me ne potuje, a volio bih da
me saslua, jer mi je vano tvoje miljenje.

Da bi se osoba uspjeno preobrazila u asertivnu


osobu, potrebno je da promijeni miljenje i
odnos prema onima s kojima ima problem
u komunikaciji. Moete li promijeniti svoj
odnos prema nastavniku, roditelju, prijatelju,
jer s njima imate probleme u komunikaciji i
konikte?

Stvorite povjerenje tako to se u koli neete


stavljati ni na jednu stranu, to neete
stavljajati sebe u centar panje; povezujte
sagovornike tako to ete im pomagati da se
uju i razumiju.

Najei problem u komunikaciji jeste da osobe


ne znaju izraziti svoje miljenje, osjeanja i
zahtjeve ili govorimo o drugim u pokuaju da
objasnimo ta mislimo i ta osjeamo.
Zato je korisno vjebati koritenje tzv. JAporuka, jer su to poruke koje vode razmijevanju
i povezivanju.
Uvijek se odnose na onoga ko govori, kroz njih
govorimo o sebi i iz sebe.
Govorimo drugima, a istovremeno se povezujemo
sa sopstvenim osjeanjima i potrebama, i
ciljevima. Pomau nam da izrazimo sebe, bez
optuivanja, kritike i etiketiranja druge osobe.
Njima se izraava lini doivljaj onoga to je
druga osoba rekla ili uradila i tako spreavamo
da osoba kojoj se obraamo ono to nam smeta
uje kao napad na nju.

36

TI poruke - poruke koje vode nerazumijevanju


i sukobima
Uvijek se odnose na drugog i govore o njemu/
njoj, nisu jasan izraz onoga to elimo da
kaemo.

Iz svega spomenutog zakljuujemo da je


asertivnost nuna za uspjeno funkcioniranje
pojedinca i grupe. Nikada ne moemo udovoljiti
zahtjevima svih ljudi i nerealno je misliti da e
nas svi voljeti i imati lijepo miljenje o nama
ako inimo ono to oni trae od nas. Asertivno
komuniciranje pomae pojedincu da bude
ekasniji u zauzimanju za sebe i da razvije
kvalitetne odnose s drugim ljudima.

2.6. Nenasilna
komunikacija
Komunikacija koja navodi da reagiramo iskreno
i na taj nain se poveemo s nama samima,
naom vlastitom saosjeajnosti, kao i s drugima
naziva se nenasilna komunikacija. Nenasilna
komunikacija nas usmjerava na jasno i iskreno
izraavanje, te obraanje panje na drugog s
potovanjem i empatijom.
Proces nenasilne komunikacije moe se
jednostavno predstaviti u etiri komponente:
1. Konkretni postupci koje opaamo a koji
utjeu na nas;
2. Kako se osjeamo u vezi s naim
opaanjem;
3. Potrebe, vrijednosti, elje i sl. koje
pobuuju nae osjeaje;
4. Konkretni postupci koje traimo kako
bismo obogatili svoje ivote.
Proces moemo poeti ili izraavajui sebe kroz
ove etiri komponente ili empatijski primajui
od drugih informacije iz ista etiri podruja. Vrlo
je vano naglasiti da nenasilna komunikacija ne
daje gotove recepte nego da se prilagoava
razliitim situacijama.
Naa saosjeanja prema drugima blokiraju
poruke kao to su:
Omalovaavajue1
- etikete (Glup si... );
- dijagnoze (S tobom neto nije
uredu...);
- poreenja (Zato nisi pismena kao
tvoja sestra...);
- odbijanje (Nemam ja ta s tobom da
razgovaram...);
- osuivanje, kritika (Ba si djetinjast...);
- prijetnje (Bolje bi ti bilo da me
poslua...).

Kontrolirajue
- zabrane (Ne smije!);
- sputavanje (Ne moete vi to sami, sve
ete upropastiti);
- naredbe (Odmah da ste to uradili...);
- savjeti (Bilo bi najbolje kada bi ti...).
Zbunjujue
- zahtjevi bez jasnog smisla (Uradi to,
zato to tako treba...);
- zahtjevi koje je nemogue ispuniti
(Obeaj da vie nikada nee plakati
kada si tuan...);
- zahtjevi izreeni jezikom negativne
akcije (Nemoj vie da te ujem da tako
razgovara sa mnom!);
- dvostruke poruke (nastavnik kae
Ba me zanima ta misli o ovom
problemu, a pri tome gleda kroz
prozor - ne postoji sklad izmeu
verbalnog i neverbalnog dijela poruke);
- uopene i povrne pohvale i kritike
(super, divno, propast, katastrofa...).
Ove poruke u koli obeshrabruju, raaju bijes i
elju za osvetom, ali i strah i zabrinutost.
Poto je nenasilna komunikacija zasnovana na
prirodnom stanju saosjeanja, ona se moe
primijeniti na svim nivoima komunikacije i u
razliitim situacijama.

Zorica Triki i Dragana Koruga Vrnjaka medijacija od svae slae tekst Komunikacija,
agencije za tehniku saradnju GTZ, Beograd, 2003.

Kancelarija njemake

37

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
VIE OD RIJEI

Prikladno upotrebljavaj geste!

Upotrebljavaj otvoreni stav tijela kada se eli ukljuiti u


interakciju s drugima ili zatvoreni stav tijela kada se ne
eli ukljuiti u interakciju s drugima!

Uskladi svoj stav tijela sa stavom druge osobe kada se


slae s njezinim vjerovanjima, osjeajima, stavovima
i vrijednostima ili imaj suprotan stav tijela kada se ne
slae!

Uspostavi kontakt oima i odri ga kada eli komunicirati


s osobom ili krui pogledom po prostoriji i ne uspostavljaj
kontakt oima kada ne eli komunicirati s osobom!

38

Uspostavi jasne prostorne granice koje su u skladu s


tvojim potrebama i budi na pristojnoj udaljenosti kada
razgovara s drugima!
Edward Hall, ameriki antropolog kae da je:
Intimna zona (0 - 45 cm)
Lina zona (45 - 120 cm)
Socijalna zona (120 - 360 cm)
Javna zona (360 cm - )

Koristi se dodirom kako bi pokazao toplinu, zabrinutost,


sklonost ili otvorenost prema drugima!

Mijenjaj visinu, brzinu, intonaciju i glasnou kako bi


prikladno iskazao svoje namjere i nadopunio svoju
verbalnu poruku te izbjegavaj potapalice!

Upotrebljavaj prikladnu brzinu, glasnou, kvalitet i izgovor!

39

Prikladno se odijevaj i upotrebljavaj prikladne dodatke


odjei!

Izbjegavaj ekstremna ponaanja!

Pokuaj prilagoditi
kontekstu!

40

svoju

neverbalnu

komunikaciju

Nauili smo:
Komunikacija je proces razmjene poruka
(verbalnih ili neverbalnih), izmeu najmanje
dviju osoba, koji se odvija sa odreenim ciljem
i namjerom.

Decentracija je spremnost i sposobnost da


uemo u svijet druge osobe i tako razumijemo
njene probleme i postupke.

JA poruke su poruke koje vode razmijevanju i


povezivanju
Uvijek se odnose na onoga ko govori, kroz njih
govorimo o sebi i iz sebe.
Govorimo drugima, a istovremeno se povezujemo
sa sopstvenim osjeanjima i potrebama, i
ciljevima. Njima se izraava lini doivljaj onoga
to je druga osoba rekla ili uradila. Na taj nain
spreavamo da osoba kojoj se obraamo ono
to nam smeta uje kao napad na nju.

Aktivno sluanje je vjetina sluanja druge


osobe s panjom i potovanjem, uz jasno
(verbalno i neverbalno) stavljanje do znanja da
osobu sluamo.

TI-poruke - poruke koje vode nerazumijevanju


i sukobima
Uvijek se odnose na drugog i govore o njemu/
njoj, nisu jasan izraz onoga to elimo rei.

Svrha aktivnog sluanja je da pomogne da


razumijemo ta je sagovornik elio rei, kao i da
mu jasno stavimo do znanja da smo ga razumjeli.
U procesu aktivnog sluanja obraamo panju
i na sadraj poruke i na osjeanja koja prate
poruku sagovornika.

Komunikacija koja navodi da reagiramo iskreno


i na taj nain se poveemo s nama samima,
naom vlastitom saosjeajnosti, kao i s drugima
naziva se nenasilna komunikacija. Nenasilna
komunikacija nas usmjerava na jasno i iskreno
izraavanje, te obraanje panje na drugog s
potovanjem i empatijom.

Komunikacijski proces obuhvata: poiljaoca,


prijenos poruke kroz izabrani kanal i primaoca.

Asertivnost znai zastupanje i ostvarivanje


vlastitih potreba i interesa na neagresivan
nain i ne na tetu drugih osoba. Asertivno
komuniciranje pomae ovjeku da bude
ekasniji u zauzimanju za sebe i da razvije
kvalitetne odnose s drugim ljudima.

41

Radionica 1 - KOMUNIKACIJA
Ciljevi radionice
- Uvesti uesnike u komunikaciju kao interakciju
- Objasniti, opisati i razlikovati komponente neverbalne
komunikacije.
- Nauiti razlikovati uspjenu od neuspjene komunikacije,
vjebati JA-govor i analizirati faktore koji dovode do
uspjenog sporazumijevanja meu ljudima.

Vrijeme izvoenja radionice


90 minuta

Uesnici u radionici
Uenici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost MISLI POZITIVNO (25)
2. Glavna aktivnost ZA I PROTIV (40)

3. Zavrna aktivnost IRAFSKI GOVOR/KAEM A,


RADIM B (25)

Materijal za radionicu

42

papir za svaku grupu


est kutija
listii sa izjavama
kocka sa izjavama
kartice sa izjavama
stikeri
plakat

UVODNA AKTIVNOST
Misli pozitivno
Cilj igre je u svakodnevnim problemskim situacijama biti u stanju
rei pozitivnu poruku.
U prostoriji se nalazi est kutija s natpisima SPORT, KOLA, NOVE
SITUACIJE, MLADII I DJEVOJKE, SUKOBI, ZABAVA.

U svakoj kutiji nalaze se listii s opisom problemskih situacija.


Na jednoj veoj kocki nalaze se natpisi SPORT, KOLA, NOVE SITUACIJE, MLADII I DJEVOJKE,
SUKOBI, ZABAVA, a mogue ih je popratiti i slikom. Igra se tako da igrai redom bacaju kocku i
prema tome iz kutije, koja je odreena kockom, uzimaju listi s opisom problemske situacije.
Opis situacije glasno proitaju, a zatim kau koju pozitivnu poruku (JA-poruku) mogu sebi rei u
toj situaciji. Ukoliko u nekoj kutiji ponestane listia, treba ponovno baciti kocku da se dobije kutija
u kojoj ima listia.

Napomena za voditelja radionice


Voditelji treba da pripreme kartice s
problemskim situacijama na osnovu
svog iskustva ili njima poznatim pojavama.

Voditelj ukazuje na znaaj JA-poruka u komunikaciji.

43

GLAVNA AKTIVNOST
Za i protiv
Stolice se postave u dva kruga, spoljanji i unutranji, okrenute
jedna nasuprot drugoj, tako da svaka stolica ima svoj par. Uesnici
posjedaju na stolice. One osobe koje sjede jedna nasuprot drugoj
ine par. Osobe koje sjede u spoljanjem krugu izvlae iz eira
jednu od prethodno pripremljenih kartica na kojima su napisane
izjave u vezi s pravima nekih osoba ili grupa.

Naprimjer:
ene bi trebalo da imaju pravo da se porode u svojoj kui ukoliko tako ele.
Roditelji bi trebalo da imaju pravo da udare svoje dijete ukoliko se ono ponaa loe.
Puenje u bilo kojoj zatvorenoj prostoriji bi trebalo biti zabranjeno, ukoliko u toj prostoriji
ima nepuaa.
Ljudi ne bi trebalo da imaju pravo da sijeku drvee koje se nalazi na njihovoj zemlji zbog
ekolokih posljedica.
Ljudima bi trebalo biti dozvoljeno da okae na svoju kuu koju god zastavu ele.
Manjinske nacionalne grupe bi trebalo da budu pozitivno diskriminirane na konkursima za
zapoljavanje.
Ukoliko veina ljudi neke regije drave eli da ta regija postane zasebna drava, trebalo bi
im to odobriti.
Homoseksualcima bi trebalo biti dozvoljeno da usvajaju djecu.
Osoba koja je izvukla karticu ima ulogu zastupnika te izjave i njegov zadatak je da zadobije svog
para po tom pitanju, dok druga osoba ima zadatak da formulira razloge zato bi to pravo trebalo
biti zabranjeno.
Nakon 3 minuta diskusija se zaustavlja i osobe koje sjede u spoljanjem krugu se pomjeraju za
jedno mesto udesno. Sada imaju novog para i vjeba se ponavlja. Vjeba se moe ponavljati
nekoliko puta.
Potom uenici koji sjede u unutranjem krugu izvlae iz eira nove izjave i uzimaju ulogu zastupnika
te izjave (tog prava) iji zadatak je da zadobije svog para. Osobe koje sjede u spoljanjem krugu sada
formuliraju razloge zato bi to pravo trebalo biti zabranjeno. (Ovo se, uz pomjeranje unutranjeg
kruga nalijevo, ponavlja jo nekoliko puta.)
Diskusija:
Koja prava (izjave) vam je bilo teko da branite ili da im se suprotstavljate? Zato?
Kada ste predstavili svoje argumente, koja vrste opozicije je utjecala na preispitivanje
vaeg stava?
Da li ste osjeali da ste sluani?
Da li su vam se ljudi suprotstavljali na razliit nain? Kako?
Da li je pritisak vremena (ogranieno vrijeme) bio prepreka ili pomo?

Voditelj zakljuuje da su emocije odnosno njihova kontrola


u komunikaciji izuzetno vane za ekasnu i beskoniktnu
komunikaciju, te da se kontrola emocija moe vjebati. Takoer,
podstie uesnike da se ne plae komunikacije sa osobama koje su
drugaije po: spolu, starosti, etnikoj pripadnosti, poloaju u drutvu
i dr.

44

ZAVRNA AKTIVNOST
irafski govor
Voditelj pokae uesnicima plakat s reenicama irafskog govora
(Materijal za voditelja 1). Svaki uesnik e lijepljenjem stikera
opredijeliti se za reenicu irafskog govora, a koja izraava
zapaanje, osjeanja, potrebe i elju.

(Materijal za uesnike 1 irafski govor)


Kaem A, radim B
Uesnici stoje u krugu, a jedna osoba govori da radi neto (npr. eljam se), a istovremeno radi
neto drugo (naprimjer, pravi pokrete kao da preskae konopac). Nakon toga osoba koja se nalazi
s lijeve strane treba da uradi ono to je prethodna osoba rekla (da pravi pokrete kao da se elja),
a da kae da radi neto drugo (npr. Kupam se). Igra se tako nastavlja u krug.

Voditelj zakljuuje
zmijskog govora.

radionicu

pojanjavanjem

irafskog

Materijal za uesnike 1

IRAFSKI GOVOR
1. Prepoznajte reenicu koja izraava ZAPAANJE.
Vidim da pada kia.
Mrzim kad je kia.
Danas je lijep dan.
Vrijeme je zaista runo.
2. Prepoznajte reenice koje izraavaju OSJEANJA.
Mene se to ne tie.
Ovo me strano ljuti.
Danas sam posebno radosna.
Ostavite me na miru.
3. Prepoznajte reenicu koja izraava POTREBE.
Ljutim se jer stalno pria.
Ja ti nisam kriv - sam si to traio.
Javi mi se im stigne da se ne brinem.
Volim te jer u tebi nalazim sigurnost i podrku.
4. Prepoznajte reenicu koja izraava ELJU.
Molim te, donesi mi vode.
Da me voli, uinio bi to za mene.
Uvijek te moram ekati.
Obradovao bi me da pospremi stvari za sobom.

45

Radionica 2 - AKTIVNO SLUANJE


Ciljevi radionice
- Upoznati uesnike s razliitim nainima sluanja i
posebno aktivnim sluanjem, a koje doprinosi uspjenijoj
komunikaciji i povezivanju s drugim osobama, odnosno
nastavku komunikacije
- Nauiti razlikovati sluanje i nesluanje; razliite vrste
sluanja i karakteristike sluanja sa empatijom

Vrijeme izvoenja radionice


90 minuta

Uesnici u radionici
Uenici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost ZEMLJOTRES/TEST SLUANJA (20)
2. Glavna aktivnost SLUAM/NE SLUAM (50)

3. Zavrna aktivnost AJKULA (20)

Materijal za radionicu

46

hamer papir
omasteri
stikeri
test sluanja za uesnike

UVODNA AKTIVNOST
Zemljotres
Uesnici su podijeljeni u grupe od po troje, jedan/jedna je viak.
U svakoj grupi dva uesnika ine kuu (okrenuti jedan ka drugom
i drei se za ruke, formirajui ispred sebe zatvoren prostor), a
trei uesnik je stanovnik (nalazi se u zatvorenom prostoru, u
kui).

Uesnik koji je viak daje jednu od tri naredbe: Kue mijenjaju stanare (znai da stanari ostaju
na svom mjestu, a kue trae novog stanara), Stanari mijenjaju kue (kue ostaju na istom
mjestu, a stanari trae nove kue) i Zemljotres (sve formacije se rasture i formiraju se nove).
Pri svakoj od naredbi viak uestvuje u igri, pa moe doi do promjene vika koji daje novu
naredbu.
Test
Voditelj kae: Sada ete raditi test. (Materijal za uesnike 1)
Vrijeme rada je ogranieno na tri minute, od trenutka kada vam se kae da ponete s radom.
Test je zasnovan na logici i vaoj sposobnosti da slijedite uputstva. Paljivo proitajte sva pitanja
prije nego to ponete odgovarati. Ne smijete se vraati na prethodno uraena pitanja da biste
pravili izmjene. Sve odgovore biljeite u kolonama na desnoj strani testa. Okrenite papir. Ponite
s radom.
(Materijal za uesnike 1 Test sluanja)
Kada proteknu tri minute, uesnici prestaju s radom. Voditelj zamoli nekog od uesnika da proita
pitanja pod rednim brojem 14 i 15.
Voditelj postavlja pitanja:
- Kako ste se osjeali kada ste doli do pitanja 14 i 15, a prije toga ste odgovorili na sva
pitanja?
- Da li ste neto nauili o sluanju i koliko ga ne koristimo u ivotu?

Voditelj govori da je aktivno sluanje vjetina sluanja


druge osobe s panjom i potovanjem, uz jasno (verbalno i
neverbalno) stavljanje do znanja da osobu sluamo.

47

2
Nakon
-

GLAVNA AKTIVNOST
Sluam - Ne sluam
Uesnici se podijele u parove. Osoba A ima zadatak da pria o
neemu to misli da je vano i zanimljivo, a osoba B da je slua
na razliite naine. U prvoj situaciji, dok osoba A govori, verbalno
alje poruku da slua, a svim neverbalnim znacima pokazuje da
ne slua; u drugoj da slua, ali usput reagira; i u treoj samo uti i
paljivo slua. U sljedeem krugu osobe A i B mijenjaju uloge.

vjebe voditelj postavlja pitanja uesnicima:


Kako ste se osjeali tokom vjebe?
ta vam je najvie prijalo?
Koje ste sutinske razlike primijetili u sve tri situacije?
Kako se osjeamo kad nas drugi ljudi sluaju, a kako kad nas ne sluaju?

Poslije diskusije voditelj pojasni karakteristike sluanja i


nesluanja.

Sluam, a ustvari
Svi sjedu u dva koncentrina kruga, okrenuti jedni prema drugima. Oni koji sjede u spoljanjem
krugu su SLUAOCI, a u unutranjem PRIPOVJEDAI. Sluaoci, svako za sebe bira nain na
koji e sluati (npr. s analizom, dajui savjete, optuujui i sl.) Pripovjedai priaju u prvom krugu
sa prvim sluaocem, svako sa svojim, na znak voditelja unutranji krug se pomjera za jedno
mjesto ulijevo, tako da se prave novi parovi.
Pripovjedai pamte nain na koji su sluani u prvoj razmjeni, pa poinju razgovor sa sljedeim
sluaocem. Igra se zavrava kada se cijeli krug zavri. Razmjenjuju miljenje o tome da li su
pogodili kako ih je ko sluao.
Nakon zavrenog kruga, voditelj pita uesnike da li su pogodili i napravili razliku izmeu razliitih
naina sluanja? Zatim ih pita kako im je bilo tokom aktivnosti?

Voditelj komentarie kako kada sluamo ne znai i da ujemo,


da se nekada vie bavimo sobom nego drugima.

48

ZAVRNA AKTIVNOST
Da ponovimo, aktivno sluanje je ...
Voditelj podijeli grupe na parove.
Zadatak je da svaki uesnik ispria svom paru u 5 minuta ta ga/ju
je posljednje naljutilo. Partner bi trebalo da se uvjeri da je zaista
razumio/jela ono to je uo postavljajui pitanja i ponavljajui
ispriano.

Voditelj pita:
Da li ste osjetili da vas je va partner sasluao i razumio?
Da li je bilo upadanja u rije?
Koliko esto imate osjeaj da vas drugi zaista sluaju?
Koliko vam je teko (ili lako) da sasluate druge?
Ajkula
Iz grupe se izdvoje dva dobrovoljca koja glume ajkule, voditelj je kapetan broda, a svi zamisle da
su putnici na brodu koji tone, da je oko njih more sa ajkulama. Poto brod tone, svi putnici treba
da se rasporede u amce za spasavanje. amci za spasavanje su mali i u njih moe stati samo
odreeni broj putnika, koji odreuje kapetan.
Na njegov znak i prema broju koji odredi, putnici se grupiu u amce. Ukoliko ih ima vie od
zadatog broja, ajkule e ih pojesti- odnosno, pretvaraju ih u nove ajkule. Igra traje dok svi ne
postanu ajkule ili dok se ne organiziraju tako da ih ajkule vie ne mogu pojesti.

Voditelj zakljuuje - Svrha aktivnog sluanja je da vam


pomogne da razumijete ta je sagovornik elio da kae, kao i
da mu jasno stavite do znanja da ste ga razumjeli. U procesu aktivnog
sluanja obraamo panju i na sadraj poruke i na osjeanja koja prate
poruku sagovornika.

49

Materijal za uesnike 1

TEST SLUANJA

50

1.

Nezakonito je da nekog ko ivi u Vatikanu sahrane nedjeljom.

2.

U nekim zemljama fotograsati ovjeka s drvenom nogom se smatra


nepristojnim.

3.

Postoji jedno ostrvo u Junom Paciku, gdje je nezakonito da se mukarac


oeni sestrom svoje udovice.

4.

Ugriz ajkule je manje bolan od ugriza pirane.

5.

Izuzetno je teko sii sa sanki bez iije pomoi.

6.

ovjek moe da pregazi sam sebe.

7.

Niko nikada nije preplivao od Splita do Barija i nazad u jednom danu.

8.

Veoma malo ljudi zna za ime predsjednika SAD koji je bio na vlasti 1927.
godine.

9.

Prosjean mukarac sa Novog Zelanda doivi manje roendana od


prosjene ene.

10.

U ovoj kratkoj reenici postoje tri greke.

11.

Postoji granica do koje najdue moete zai u umu ako nemate dozvolu
za rad.

12.

Mukarci su uope bolji u matematici od ena.

13.

U uputstvu je reeno da prvo proitate sva pitanja prije nego to ponete


pisati odgovore.

14.

Ovaj test je test vaih sposobnosti da sluate i slijedite uputstva.


Nemojte da odgovarate ni na jedno od gore navedenih pitanja.

15.

Ako ste uspjeli da nadmudrite ovaj test, molimo vas da utite dok drugi
rade.

Radionica 3 - NENASILNA KOMUNIKACIJA


Ciljevi radionice
-

Upoznati uesnike sa znaenjem JA poruka


Upoznati uesnike s vjetinom jasnog izraavanja sebe bez
interpretacije i optuivanja drugog
Nauiti razlikovati JA poruke od TI poruka
Upoznati uesnike s tehnikama nenasilne komunikacije

Vrijeme izvoenja radionice


60 minuta

Uesnici u radionici
Uenici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost S NAMA JE SVE OK, A S VAMA NIJE (10)
2. Glavna aktivnost ZIDOVI I MOSTOVI (40)

3. Zavrna aktivnost UZEMLJENJE (10)

Materijal za radionicu
hamer papiri, veliki papir - jedan s nacrtanim zidom,
a drugi s mostom
omasteri
stikeri

51

UVODNA AKTIVNOST
S nama je sve OK, a s vama nije...

Uesnici se podijele u dvije grupe. Jedni stanu na jedan kraj


prostorije, a drugi u drugi, kao palir. Prva grupa napravi korak
ka drugoj izgovarajui uglas tiho i ljubazno: S nama je sve OK,
a s vama nije. Mi smo upravu, vi uvijek grijeite. Zatim druga
grupa uini isto ka prvoj samo malo glasnije. I tako naizmjenino,
grupe iskorauju, isto izgovaraju, svaki put glasnije i glasnije, manje ljubazno i no.
Igra se zavrava kada dou jedni do drugih dok im se nosevi ne dodirnu i kada ve viu jedni
na druge. Voditelj tada zaustavlja igru i svaki par koji je u direktnom kontaktu treba da se rukuje,
zagrli, poljubi, ta god ele, samo da je in dobre volje.
Poslije igre voditelj pita kako su se osjeali, je li nekome bilo neprijatno, i koje su njihove reakcije
na igru.

Voditelj komentarie kako je ovo bila samo igra, ali da ilustrira


nain kako raste tenzija kad optuujemo druge, kad smatramo
da su drugi krivi za naa osjeanja, da smo bolji od drugih i sl.

52

GLAVNA AKTIVNOST
Zidovi i mostovi
Zidovi
Na zid se okae 2 velika papira, na jednom su nacrtani
pravougaonici kao cigle koje ine zid, a na drugom je most. Svaki
uesnik se sjeti nekog svog konikta iz prolosti i ta su tada
izgovorili. Ispiu te svoje poruke na stikere (jedan stiker - jedna
poruka). Kad zavre, lijepe stikere na prvi papir - zid.

Voditelj ita poruke, komentarie i, ako moe, svrstava ih u kategorije (npr. dijagnoze i sl.) i
rezimira da su to Ti-poruke i ta su njihove karakteristike. (Uesnici mogu i sami pogledati zid i
prokomentarisati.)
Mostovi
Uesnici se dijele u grupe po troje (nain podjele po izboru voditelja), svaka grupa odlazi do zida
i uzima po nekoliko poruka (vano je da sve poruke budu skinute). U malim grupama, poruke
koje su izabrali prevode u Ja-poruke, jasno izraavajui sebe, svoje miljenje, osjeanja i potrebe.
Uesnicima prethodno objasnimo formulu po kojoj se izraavamo Ja-porukama.
Kada zavre, po grupama dolaze do zida, izgovaraju ta su napisali i ako se grupa slae, lijepe
poruku na sliku mosta.

Voditelj rezimira ta se dobilo.


Objanjava razliku izmeu Ja i Ti-poruka s naglaskom na
karakteristike Ja- poruka i njihovog znaaja u procesu nenasilne,
konstruktivne komunikacije.

53

ZAVRNA AKTIVNOST
Uzemljenje
Uesnici se podijele u parove. Jedna je osoba A, a druga je osoba B.

U prvoj situaciji osoba A ima zadatak da zamisli da je vrsta kao drvo


ili stub i da je neto snano vee za zemlju. Osoba B pokuava da je
izbaci iz ravnotee i pomjeri.
U drugoj situaciji osoba A vrsto stoji na podlozi ne pomjerajui donji
dio tijela dok je gornji dio tijela oputen i pokretljliv. Osoba B pokuava da je izbaci iz ravnotee i
pomjeri.
U treoj situaciji osoba A stoji potpuno oputeno. Osoba B pokuava da je izbaci iz ravnotee i pomjeri.
Kada prou sve tri situacije, mijenjaju se uloge.
Nakon
-

ove aktivnosti voditelj podstie diskusiju pitanjima:


Kako vam je bilo tokom aktivnosti, kako ste se osjeali?
Da li ste primijetili neke razlike izmeu prve, druge i tree situacije?
ta vam je najvie prijalo, u kojem poloaju (stojei vrsto na zemlji ili oputeno)?
ta vam se najvie dopalo?

Nadovezujui se na zavrnu diskusiju, voditelj pravi razlike u


pristupu u koniktu, ili ire gledano bilo kojoj ivotnoj situaciji:
Kada smo suvie vrsti i rigidni, bivamo lako izbaeni iz ravnotee,
kada smo previe oputeni (kao trea situacija), onda ne znamo ta
hoemo, preputamo se situaciji i nosi nas stihija, a kada smo jasni
u tome ta elimo, dovoljno eksibilni da govorimo o sebi i sluamo
druge, imamo najvie anse da nas uju, da se poveemo s drugima
i da doemo do onoga ta elimo na obostrano zadovoljstvo (druga
situacija).

54

III
Konikt

- Zato sam stalno u koniktu sa:


roditeljima, sestrom, bratom,
prijateljima,
nastavnicom,
pedagogom?
- Bio je to beznaajan razlog za
konikt s prijateljima!
- Koliko mi je izlazaka, utakmica,
zabava, propalo zbog konikta s
prijateljima ili roditeljima?
- Moe li se ivjeti bez konikta?

3.1. Pojam konikta


Vae odrastanje prate stalni konikti s
roditeljima, prijateljima, bratom, sestrom,
nastavnicima,
komijama,
navijaima
iz
protivnikog kluba. Zato? Moe li se, uope,
ivjeti bez konikta?
Ovo poglavlje nee uiniti da konikti nestanu,
ali ima za cilj da pomogne da nauite kako da
se negativni utjecaji konikta smanje, lake
prihvate i moda se, ak, pretvore u vae
pozitivno iskustvo.
Konikt je i svaa dvoje djece oko igrake, ali
i rat izmeu dviju drava ako su im interesi
suprotstavljeni (npr. jedna drava podrava
izgradnju nuklearnih postrojenja, a druga ne jer
smatra da je njihova izgradnja prijetnja njenoj
sigurnosti).
KONFLIKT je oblik sueljavanja dviju ili vie
strana koje doivljavaju prijetnje svojim linim
potrebama,
interesima,
vrijednostima
ili
ciljevima.
Sjetite se nekih vaih konikata s roditeljima,
jer niste eljeli ii s njima na more nego s
prijateljima; s nastavnicima, jer ste smatrali da
ste dobili niu ocjenu za svoj pismeni zadatak
nego to zasluujete; s prijateljem, jer ste se
obojica zaljubili u istu djevojicu; s navijaima
drugog tima; sa uenicima iz vaeg razreda, jer
pripadaju drugom narodu, religiji itd.
Odnosi meu ljudima (koji su dodatno optereeni
predrasudama i stereotipima, agresivnom
komunikacijom,
pasivnim
sluanjem,
TIporukama itd.) predstavljaju izvor razliitih
otpora, sukoba, nesporazuma.
Moemo razlikovati tri tipa situacija u kojima
nastaje konikt:
1. kada jedna strana uoi da se druga ne
pridrava pravila (npr. uenici ne piu
lektire i nastavnici ih zato kanjavaju slabim
ocjenama; nastavnici stalno pismeno ispituju
uenike, a duni su da ih i usmeno ispituju;
roditelji ne dolaze na roditeljske sastanke, a
duni su to raditi)
2. kad se jedna strana odupire drugoj (npr.
uenici ne ele da im predaje neki nastavnik
jer koristi nekulturne izraze u komunikaciji
sa uenicima; nastavnici ne ele saraivati
s roditeljima, jer smatraju da su roditelji
uvijek na strani uenika - svoje djece)
3. kada otpor jedne strane izaziva reakciju
druge strane (npr. kada uenici pobjegnu s
asa nekog nastavnika da bi izbjegli pisanje
testa i reakcija nastavnika koji je trebao da
odri as davanje slabih ocjena, ukori)
Konikt je, dakle, proces koji nastaje, razvija
se i prevladava zbog neslaganja najmanje dvije
osobe koje pokazuju razliit interes za iste
vrijednosti.

56

3.2. Uzroci konikata


u koli
Uzroci konikata u koli su mnogobrojni i vrlo
teko ih je precizno grupisati po odreenim
karakteristikama.
Pokuat
emo
navesti
najee uzroke konikta u koli:
slaba komunikacija izmeu uenika, izmeu
uenika i nastavnika, izmeu uenika i
roditelja, izmeu roditelja i nastavnika;
razliite vrijednosti koje se potuju u porodici
i koli (npr. religijske vrijednosti nain
oblaenja, ishrana),
nejasna kolska zaduenja i za uenike
i za nastavnike (npr. nejasne upute koje
nastavnici daju uenicima za obavljanje
nekih zadataka na asu)
ogranieni resursi (ljudski, tehniki) u koli i u
porodici (npr. kada nastavnici zahtijevaju da
uenici imaju odgovarajuu sportsku opremu
a roditelji nemaju novca da ih kupe)
razliiti interesi uenika, nastavnika i roditelja
(npr. prilikom izbora mjesta kamo otii na
ekskurziju)
ovisnost o jednoj strani (osobi),
nerijeeni raniji sukobi
ljubavne veze u koli.
Bez obzira o kojoj vrsti uzroka konikata u koli
se radi, svi su jednako opasni za naruavanje
komunikacije u koli i za pojavu nasilja, kao
odgovora na konikt.

3.3. Vrste konikata


u koli
Postoji vie podjela konikata u koli te emo
ukazati na neke podjele po odgovarajuim
kriterijima.
a) prema UZROKU konikta
Konikt informacija - nastaje usljed nedostatka
komunikacije ili selekcije informacija u
komunikaciji (npr. nastavnik ne eli komunicirati
s nekim uenikom jer ga je ovaj uvrijedio; uenici
dobijaju samo informacije za koje nastavnici ili
roditelji smatraju da im trebaju dati a pri tome
skrivaju cjelovitu informaciju).
Konikt interesa - javlja se zbog suprotstavljenih
naina
zadovoljenja
istih
potreba
(npr.
ocjenjivanje ako jedna strana eli pismeno
(nastavnik) a druga usmeno provjeriti znanje
(uenici)).
Konikt u odnosima - nastaje kada neka od
strana ili obje strane posjeduju predrasude i
stereotipe o drugoj strani i ponaaju se u skladu
s tim (npr. ako uenici iz grada smatraju da
su djeca sa sela loiji uenici i ne ele s njima
komunicirati, biti u istoj ekipi na asu tjelesnog
odgoja).
Konikt resursa - nastaje kada dvije ili vie
osoba ele neto ega ima malo
(npr. ako i vi i vaa sestra elite nove torbe,
a roditelji imaju novca da kupe samo jednu
torbu).
Konikt vrijednosti - nastaje u situacijama u
kojima se meu sagovornicima suprotstavljaju
sistem vrijednosti i uvjerenja (npr. kada se
pojavi sukob vrijednosti koje njeguje porodica i
kola npr. nain oblaenja).
Strukturalni konikt - kada su u jednoj grupi
nedovoljno denirane uloge i procedure (npr.
kada u jednom odjeljenju svi ele ranije otii
s asa, jer uenici koji putuju autobusom do
kole ranije naputaju as da bi stigli na vrijeme
polaska autobusa).
b) prema PLANU DEAVANJA
Unutranji / intrapersonalni - konikt je lociran
na linom planu:
konikt izmeu dviju podjednako neprijatnih
mogunosti (npr. napustiti as ili ostati kao
izdajnik)
konikt izmeu podjednako privlanih opcija
(npr. ili dobiti novu jaknu ili dobiti novi
mobitel)
konikt istovremenog privlaenja i odbijanja
(npr. naklonost prema prijateljici, ali i
injenica da ona pripada drugoj etnikoj
grupi)
konikt uloga (npr. kada je uenik i
predsjednik odjeljenske zajednice, pa u istoj

situaciji as reagira kao uenik, as kao


predsjednik odjeljenja)
Spoljanji
interpersonalni - izmeu dviju ili vie osoba
(npr. svaa izmeu prijateljica)
socijalni - izmeu dviju ili vie grupa (npr.
grupa u odjeljenju)
c) prema FUNKCIONALNOSTI
Prema efektima do kojih dovode, konikti se
mogu podijeliti na:
Funkcionalne - konikti koji dovode do
konstruktivnih promjena u odnosima meu
pojedincima/ grupama.
Nefunkcionalne - konikti koji dovode do
pogoranja odnosa, nasilja.
d) prema DUINI TRAJANJA

kratkotrajni
nastaju
kao
rezultat
meusobnog nesporazuma, ili uinjenih
greaka
koje
se
brzo
uoavaju
i
razrjeavaju.
dugotrajni
uvjetovani
i
praeni
poremeajem meuljudskih odnosa. Oni se
sporo prevazilaze i razrjeavaju.

e) prema POSLJEDICAMA
Oni koji ostavljaju posljedice (npr. opadanje
motivacije za uenjem, masovno odsustvo iz
kole).
Oni koji ne ostavljaju posljedice (npr. sitni sukobi
koji proizilaze iz razliitih osobina uenika ili
nastavnika; ne ostavljaju posljedice na ivot
uenika i nastavnika i rad kolske ustanove;
poslije razrjeavanja sukoba uspostavljaju se
zdravi odnosi, nema osjeanja uvrijeenosti ni
potrebe za osvetom).
f) prema MANIFESTACIJI
VIDLJIVI - ispoljavaju se u obliku verbalnih,
kritikih sukoba na nastavi i drugim skupovima,
a ogledaju se i u sukobu interesa pojedinih
grupa ili njihovih predstavnika. Ispoljavaju se
u obliku albe.
NEVIDLJIVI - tee ih je otkriti, jer su akcije
sukobljenih strana meusobno prikrivene.
g) prema AKCIJI
STVARALAKI - stvaraju pozitivne vrijednosti u
koli, koje se ogledaju u razbijanju i naputanju
zastarjelih ablona i metoda, ime se dolazi do
boljih rjeenja.
RUILAKI - zastupa ih kola meuljudskih
odnosa na elu sa Eltonom Mejom. Ta kola
smatra da su konikti u principu negativni,
jer su praeni neizvjesnostima, razoarenjem,
padom uenja, pa ak i rasturanjem razreda.
Konikti u sebi nose karakteristike veeg broja
navedenih vrsta konikata.
Neki konikti mogu biti istovremeno: npr.
konikt vrijednosti, dugotrajan, s dugoronim

posljedicama za kolu, spoljanji, vidljiv i


ruilaki (npr. ako je u jednoj koli izbio sukob
meu uenicima razliitih nacionalnosti rije
je o koniktu vrijednosti, koji moe dugo trajati;
to je sukob izmeu dvije grupe uenika; vidljiv
je svakodnevno; ostavlja posljedice i za uenike
i za kolu, ako uenici koji su u manjini prestanu
dolaziti u kolu, slijedi razoarenje uenika, pad
uenja i potencijalno rasputanje razreda).
Neki konikti mogu biti i pozitivni primjer
je - konikt interesa, spoljanji, kratkotrajan,
uspostavlja zdravije odnose, vidljiv i stvaralaki
(npr. sukob uenika i nastavnika, jer nastavnik
stalno uenike ispituje pismeno rije je o
koniktu interesa, jer uenici smatraju da su
uspjeniji u usmenom izraavanju, a nastavnik
mora imati odgovarajui broj ocjena i zato ih
ispituje na taj nain; rije o koniktu izmeu
jedne osobe i grupe; svakodnevno vidljivom,
jer se uenici bune kada imaju pisanu provjeru
znanja; kratkotrajan je, jer nakon to su iskazali
svoj protest nastavnik je prihvatio da ih usmeno
ispituje i to je najvanije nakon toga su
uspostavljeni dugotrajno zdraviji odnosi izmeu
nastavnika i uenika).
Dakle, struktura konikta je izuzetno sloena i
prilikom njegovog rjeavanja nuno je napraviti
analizu strukture konikta, kako bi se utvrdile
sve njegove karakteristike odnosno odredila
vrsta konikta.

58

3.4. Funkcije konikata


Svaki konikt ima potencijal da bude bilo
funkcionalan /svrsishodan bilo nefunkcionalan/
nesvrsishodan to ovisi o ponaanju pojedinaca
u koniktnoj situaciji.
Kada je konikt funkcionalan, on dovodi do
pozitivnih ishoda kao to su:
- pozitivna atmosfera
- pozitivno pranjenje emocija
- jaanje jedinstva grupe koja se
opredjeljuje za rjeavanje zajednikog
problema
- uspostavljanje mehanizama prevencija
konikata i njihovog razrjeavanja.
Kada je konikt nefunkcionalan, on dovodi do
negativnih ishoda kao to su:
- negativna atmosfera
- negativno pranjenje emocija
- naruavanje jedinstva grupe
- iskljuivanje mogunosti pozitivnih
promjena.
Da bismo mogli konstruktivno rjeavati konikte,
najprije je potrebno da ih razumijemo, da znamo
njihove uzroke i vrstu.
Pravi problem svih konikata je u stalnoj opasnosti
od njihove eskalacije (razbuktavanja),
pri emu obje strane u koniktu sve vie
pribjegavaju upotrebi sile. Tada se konikt
moe sve manje kontrolirati, dok potpuno ne
izmakne kontroli, prijee prag upotrebe nasilja i
pone nanositi tetu i jednoj i drugoj strani. Na
taj nain onemoguuje se daljnji suivot strana
u koniktu. A onda ve treba birati tehniku kako
konikt rjeavati.

PODSJETNIK ZA ODRASLE2

KAKO KREIRATI UIONICU /KOLU/


GRUPU U KOJOJ VLADA POTOVANJE
1. SLUAJTE PALJIVO KADA VAI UENICI GOVORE
-

Ne primajte to to govore lino.


Ne prekidajte ih.
Izbjegavajte davanje savjeta prije nego to ih od vas zatrae.
Izbjegavajte da ih kritizirate, osuujete, analizirate.

2. KORISTITE PRIJATELJSKE GESTE


-

Kada im se obraate, gledajte ih u oi.


Neka vam ruke budu rairene s dlanovima nagore.
Izbjegavajte prijetnje prstom, unoenje u lice, ruke prekrtene na leima.

3. ZOVITE IH IMENOM KOJE VOLE


-

Pitajte uenike kojim bi imenom voljeli da ih zovete.


Pitajte kako bi voljeli da im se obraate.

4. BUDITE U ISTOM FIZIKOM NIVOU


-

Ako sjede, sjedite i vi, ili se nagnite nad njih.


Izbjegavajte da se nad njih nadnosite ukoliko to nije neophodno.

5. POSTAVLJAJTE PITANJA UMJESTO DA OPTUUJUTE I KRITIZIRATE


-

To podrazumijeva da su uenici odgovorni za svoje ponaanje,


npr. recite
Jeste li spremni da ponemo s asom? umjesto
Ostavite te gluposti, as poinje!
Govorite tiho i ljubazno.

6. KAITE IM NASAMO TA BISTE VOLJELI DA PROMIJENE


U SVOM PONAANJU
-

Stavljanje na znanje uenicima da rade neto to nam ne odgovara,


komentari o njihovom ponaanju, stavovima, uenju ili izgledu pred
vrnjacima najee izaziva kod njih bijes i nesigurnost.
Kada im se obratite nasamo, to moe rezultirati boljim razumijevanjem i
odravati samopotovanje kod obje strane.

Zorica Triki i Dragana Koruga Vrnjaka medijacija od svae slae tekst Konikti, Kancelarija njemake agencije
za tehniku saradnju GTZ, Beograd, 2003.

59

KAKO KREIRATI KOLU /UIONICU/


GRUPU U KOJOJ SE NA KONFLIKT GLEDA
KONSTRUKTIVNO
1. POKAITE AUTENTINO INTERESIRANJE ZA SVOJE UENIKE
-

Pozdravite ih ljubazno na vratima.


Nauite njihov jezik.
Tretirajte ih kao individue, ne kao jednog/jednu iz grupe.

2. JASNO DEFINIRAJTE PRAVILA ZAJEDNO SA UENICIMA


-

Objasnite im zatitnu funkciju pravila.


Neka pravila budu to specinija, da bi postojala jasnoa i
da bi se lake potovala.
Kada postavite pravila, pridravajte ih se, ukoliko ih zajedno ne promijenite.

3. BUDITE OBJEKTIVNI, NE SUDITE


-

Pokuajte da sagledate svaki problem iz vie uglova,


posebno iz ugla vaeg/vaih uenika.

4. POKAITE DA STE LJUDSKO BIE


-

Priznajte kada ste pogrijeili, kada neto ne znate.


Koristite se humorom kad god je primjereno,
ne alite se na raun svojih uenika.

5. MO KOJA PROIZILAZI IZ VAE ULOGE SVEDITE NA MINIMUM


-

Razvijajte autoritet koji e se zasnivati na znanju, vjetinama,


razumijevanju problema koje imaju vai uenici.
Izbjegavajte naglaavati da vi imate pravo zato to ste profesor i sl.
Neka vas potuju umjesto to vas se plae.

6. RJEAVAJTE PROBLEME IM SE POJAVE


-

Svako odlaganje problema dovodi do njihovog kompliciranja.


Suoavanje s problemom dovodi do razrjeenja.

7. RAZVIJAJTE TIMSKI RAD I PARTNERSKE ODNOSE


-

60

Uvaavajte miljenje i prijedloge svojih uenika.


Dajte im mogunost da biraju ta e, kako i s kim da rade.
Neka uionica/kola bude zajednika a ne vaa.

Nauili smo:
KONFLIKT je oblik sueljavanja dviju ili
vie strana koje doivljavaju prijetnje linim
potrebama,
interesima,
vrijednostima
ili
ciljevima.
Konikt se denira i kao sukob nespojivih
namjera i djelovanja u pojedincu, grupi i narodu
ili izmeu pojedinaca, grupa i naroda.
Meuljudski odnosi predstavljaju izvor
razliitih
otpora,
sukoba,
nesporazuma,
nametanja linih interesa i interesa razliitih
grupa.
Najei uzroci konikta u koli su:
- slaba komunikacija izmeu uenika,
izmeu uenika i nastavnika, izmeu
uenika i roditelja, izmeu roditelja i
nastavnika;
- razliite vrijednosti u porodici i koli,
- nejasna kolska zaduenja i za uenike
i za nastavnike,
- ogranieni resursi (ljudski, tehniki) u
koli,
- razliiti interesi uenika, nastavnika i
roditelja,
- ovisnost o jednoj strani (osobi),
- nejasna pravila i norme,
- nerijeeni raniji sukobi
- ljubavne veze u koli.

Postoji vie razliitih podjela konikata u koli:


1. prema UZROKU konikta - konikt
informacija, konikt interesa, konikt
u odnosima, konikt resursa, konikt
vrijednosti i strukturalni konikt.
2. prema PLANU DEAVANJA
Unutranji /intrapersonalni - konikt je
lociran na linom planu
Spoljanji (interpersonalni i socijalni).
3. prema FUNKCIONALNOSTI
funkcionalni i nefunkcionalni.
4. prema DUINI TRAJANJA kratkotrajni
i dugotrajni.
5. prema POSLJEDICAMA oni koji
ostavljaju i oni koji ne ostavljaju
posljedice.
6. prema MANIFESTACIJI vidljivi i
nevidljivi.
7. prema AKCIJI stvaralaki i ruilaki.
Pravi problem svih konikata je u stalnoj
opasnosti od njihove eskalacije, pri emu obje
strane u koniktu sve vie pribjegavaju upotrebi
sile. Konikt se sve manje moe kontrolirati,
dok potpuno ne izmakne kontroli, pree prag
upotrebe nasilja i pone nanositi tetu i jednoj
i drugoj strani. Na taj nain onemoguuje se
daljnji suivot strana u koniktu.

61

Radionica 1 - KONFLIKT

Ciljevi radionice
-

Upoznati uesnike s pojmom konikta, uzrocima, vrstama


i funkcijama konikata

Vrijeme izvoenja radionice


90 minuta

Uesnici u radionici
Uenici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost IZ LINOG UGLA (20)
2. Glavna aktivnost SANTA LEDA (55)

3. Zavrna aktivnost CRTAKA BITKA (15)

Materijal za radionicu

62

papiri
hamer papiri
omasteri
radni list Asocijacije na pojam konikt
radni list Lista emocija
lista emocija za Santu leda

UVODNA AKTIVNOST
Iz linog ugla
1. Voditelj pita uesnike: ta konikt znai za vas? Kad se kae
konikt u koli/odjeljenju, uope u ivotu, koje to asocijacije,
slike, uspomene izaziva kod vas?, i zamoli da u radnom listu
napiu to vie asocijacija na pojam KONFLIKT.

(Materijal za uesnike 1 Asocijacije na pojam konikt)

Voditelj podstie uesnike da napiu to vie asocijacija na


pojam konikt.
2. Slijedi diskusija o asocijacima na konikt. Voditelj ih razdvaja na pozitivne i negativne. Zajedno
sa uesnicima sainjava deniciju konikta.

Napomena za voditelja radionice


Moe se oekivati da uesnici napiu
asocijacije nabijene emocijama, ali i
asocijacije koje su zasnovane na stereotipima
i predrasudama.
3. Nakon toga uesnici ispisuju pet najjaih emocija koje odlikuju konikt.
(Materijal za uesnike 2 Lista emocija)
4. Slijedi usaglaavanje u plenumu kojih pet najjaih emocija odlikuje konikt.

Voditelj podsjea na deniciju KONFLIKTA napominjui da


konikt uvijek prate emocije, koje ako su negativne, esto
spreavaju konstruktivno rjeavanje sukoba.

63

GLAVNA AKTIVNOST
Santa leda
Voditelj govori o znaenju Sante leda. Santa leda je simbolian
prikaz onoga to pokazujemo, odnosno krijemo u sukobu - ono to
pokazujemo je iznad povrine vode, ono to krijemo ispod.

1. Uesnici se podijele u 3 male grupe. Svaka grupa dobije


instrukciju da nacrta santu leda i razvrsta po principu sante leda
u Materijalu za uesnike 3 ponuene emocije i ostale elemente koji se javljaju u sukobu. Nakon
toga u plenumu male grupe izlau svoj papir sa santom leda. Slijedi osvrt i komentari.
(Materijal za uesnike 3 Tabela za santu leda)
2. Uesnici se vraaju u plenum i voditelj postavlja pitanja:
Kako pristupate donjem dijelu sante leda (skrivenom) kod sebe?
Kako pristupate tome kod drugih?
ta utjee na poboljanje komunikacije u sukobu?

ZAVRNA AKTIVNOST
Crtaka bitka

Svi u grupi se podijele u parove, tako to e u svakom paru jedna


osoba biti A, a druga osoba B. Voditelj zamoli uesnike da
tokom vjebe ne razgovaraju. Osobe A se pozovu i kae im se
da im je zadatak da nacrtaju grad u smiraj dana.
Osobama B se kae da im je zadatak da nacrtaju plau s kupaima.
Vrijeme trajanja vjebe se ogranii na 5 minuta.
Potom parovi sjedaju zajedno i da im se jedna olovka, uz uputstvo da, drei olovku, zajedno treba
da nacrtaju sliku - svako svoju sliku (grad u smiraj dana i plaa s kupaima).
Voditelj pita:
Kako vam je bilo dok ste crtali zajedno?
ta ste osjeali i razmiljali?
Kako ste se ponaali kada je postalo jasno da vam se zadaci sukobljavaju?

Voditelj zakljuuje radionicu naglaavajui ta je konikt, koji


su njegovi uzroci i koje su vrste konikata.

64

Materijal za uesnike 1

Radni list Asocijacije na pojam KONFLIKT


1. ________________________________________________________
2. ________________________________________________________
3. ________________________________________________________
4. ________________________________________________________
5. ________________________________________________________
6. ________________________________________________________
7. ________________________________________________________
8. ________________________________________________________
9. ________________________________________________________
10. ______________________________________________________________________

Materijal za uesnike 2

Radni list - Lista emocija


1. ________________________________________________________
2. ________________________________________________________
3. ________________________________________________________
4. ________________________________________________________
5. _______________________________________________________________________

65

Materijal za uesnike 3

Radni list Tabela za santu leda

povod

kontrola

amari
prekid
komunikacije
motiv
elja za
razrjeavanjem
podlost

cilj

briga

bijes

autoritet

agresija

smrt

provokacija

razaranje

bol

osveta

rane

temperament

mo

elja za
pobjedom

ja hou

suze

neprijateljstvo

teror

dvolinost

nesigurnost

razlog

razumijevanje

slabost

osjeaj
ugroenosti rtve

elja za
nastavkom
komunikacije

ja elim, stalo
mi je...

lukavost

istina

oaj

mrnja

ljubav

strah

humanost

tuga

prijateljstvo

povod

ispod povrine su: ______________________________________________________________


_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
iznad povrine su: ______________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________

66

Radionica 2 - KONFLIKT

Ciljevi radionice
-

Sagledati utjecaj okidaa na pojavu konikta


Uoiti ljudske postupke koji dovode do konikta
Uoiti naine ponaanja ljudi u koniktu

Vrijeme izvoenja radionice


60 minuta

Uesnici u radionici
Uenici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost OKIDAI (15)
2. Glavna aktivnost IVOT NA OSTRVU (35)

3. Zavrna aktivnost TVRAVA (10)

Materijal za radionicu
omasteri
papir
radni list Okidai

67

UVODNA AKTIVNOST
Okidai
Voditelj kae uesnicima da u radnom listu (Okidai) odgovore na
postavljena pitanja.

(Materijal za uesnike 1 - Okidai)


Nakon popunjavanja radnog lista voditelj zamoli da uesnici proitaju svoje odgovore na pitanja iz
radnog lista, a nakon toga slijedi diskusija o:
-

rijeima koje su naveli kao okidae


govoru tijela koji djeluje na njih kao okida
tome kako reagiraju nakon djelovanja okidaa.

Voditelj govori da su okidai vidljivi i neposredni uzroci koniktne


situacije koji mogu biti u formi verbalnog ili neverbalnog
ponaanja i dogaaja koji dovode do jakih emocionalnih reakcija kod
ukljuenih strana (ljutnje) ili vode do nasilnog ispoljavanja neslaganja.
Oni se vrlo esto brkaju sa stvarnim uzrocima konikata do kojih je
mnogo tee doi i koji nekada i poslije dugotrajnih analiza ostaju
skriveni i nerazumljivi.

68

GLAVNA AKTIVNOST
ivot na ostrvu
Uesnici se podijele u male grupe (5 - 6 osoba). Kae im se da se
nalaze na pustom ostrvu i da nema naina da ga napuste. Radi
organiziranja zajednikog ivota treba da se dogovore i uspostave
zajedniki sistem pravila.

Svaka mala grupa ima 5 minuta vremena da se dogovori o svojim


pravilima, koja se potom prezentiraju pred svima.
U sljedeem koraku se zamoli da iz svake grupe jedna osoba volontira. Volonteri se izvedu van
prostorije i obavijeste se da e svako od njih biti poslan u civilizaciju ako uspiju promijeniti pravila
koja je grupa usvojila.
Volonteri se vraaju u grupe i poinje komunikacija s grupom. Za ubjeivanje grupe da promijeni
pravila volonteri imaju 20 minuta.
Nakon okonanja aktivnosti voditelj pita:
-

Kako se svaka grupa nosila s koniktom koji je nastao?


Kako su se pridolice osjeale u svojoj ulozi kritelja pravila, a kako
starosjedioci kada je dolo do nepotovanja njihovog sistema?
Ko je bio u ulozi rtve, a ko u ulozi nasilnika?
Kakve veze ovo ima sa stvarnim ivotom?

69

ZAVRNA AKTIVNOST
Tvrava
Uesnici se podijele u dvije grupe. Jedna grupa e biti u tvravi,
a druga grupa e biti van tvrave i pokuat e da ue u nju. Obje
grupe imaju 5 minuta za pripremu i dogovor, koje obavljaju u
dvjema odvojenim prostorijama.

Dodatna uputstva za grupe:


Za grupu u tvravi:
Sami odreujete gdje vam je tvrava i kako ona izgleda. Cilj vam je ne dozvoliti drugoj grupi da
ue u tvravu u prvih 3 minuta. Nakon tog vremena druga grupa moe ui u tvravu ukoliko ispuni
uvjete koje vi sami treba da utvrdite.
Za grupu van tvrave:
Vi se nalazite u velikoj nudi i neophodno vam je da uete u tvravu. Imate pet minuta vremena
da to postignete.

Napomena za voditelja radionice


Voditelj mora voditi rauna da ne bude
pokuaja nasilnog ulaska u tvravu,
vrijeanja i dr. to esto prati ovu aktivnost.

Voditelj zakljuuje radionicu konstatacijama da se tokom konikta


treba suzdrati od:
-

70

radnji koje bi mogle povrijediti nekog


rijei koje bi mogle nekog povrijediti ili nanijeti tetu
unitavanja imovine suparnika.

Materijal za uesnike 1

Radni list Okidai

1. KOJE SU RIJEI OKIDAI ZA VAS?

______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________

2. KAKO GOVOR TIJELA DJELUJE KAO OKIDA NA VAS?

______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________

3. KAKO SE VAE PONAANJE MIJENJA NAKON DJELOVANJA OKIDAA?

______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________

71

Radionica 3 - KONFLIKT

Ciljevi radionice
-

Uoiti ulogu bijesa u koniktu


Koristiti stil integracije kao jedini stil koji dugorono
rjeava konikte

Vrijeme izvoenja radionice


60 minuta

Uesnici u radionici
Uenici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost RJEENJE JE... (15)
2. Glavna aktivnost BIJES (40)

3. Zavrna aktivnost GRUPNI ZAGRLJAJ (5)

Materijal za radionicu

72

omasteri
papir
kartice s koniktima
stikeri: plavi, crveni, narandasti, bijeli, uti
veliki papir za igru BIJES

1
2

UVODNA AKTIVNOST
Rjeenje je...
Voditelj podijeli uesnike u manje grupe i podijeli im kartice sa
sluajevima konikta. Svaka grupa nakon diskusije (10 minuta) u
grupi izvjetava u plenumu svoje vienje uzroka, vrste i rjeenja
konikta.
(Materijal za uesnike 1 Kartice 1, 2, 3)

GLAVNA AKTIVNOST
Bijes
Dobrovoljac iz grupe legne na veliki komad papira, ostali ili voditelj
opcrtavaju konturu tijela. Taj papir se okai na zid.

(1) Odakle bijes?


Svako za sebe razmisli o tome koje su to situacije koje nas razbjesne. Svako za sebe zapie jednu
situaciju na uti stiker.
Kada zavre, odlaze do ctrea i lijepe stikere oko konture tijela.
Nakon ovoga voditelj objanjava da su to sve situacije koje dovode do bijesa, ali da emo se sada
baviti primjerima koji govore o tome ta je to to nas stvarno razbjesni.
(2) Bijesne misli!
Svako za sebe zapie misli koje mu u toj situaciji prolaze kroz glavu, ta misli o sebi i drugima u
situaciji bijesa, na crvene stikere i njih lijepi u glavu velikog crtea.
Kada uesnici zavre sa itanjem stikera, komentarie se da su misli to to nas svarno razbjesni.
(3) Bijesne gliste!
Svako za sebe zapie ta radi u bijesu na narandaste stikere. To lijepe na ruke i noge crtea.
Zatim voditelj ukratko objanjava kako to sve bijes moe biti destruktivan.
(4) Bjesnim, a treba mi!!!
Svako za sebe pokua odrediti koje mu potrebe nisu zadovoljene u bijesu i to zapie na plave
stikere i lijepi u stomani dio crtea.
Potom voditelj objanjava kako u bijesu izgubimo kontakt sa svojim potrebama, sa ivotom i zato
nas bijes plai i zato u bijesu radimo sve ono to nam se ne dopada.
(5) Kamo ode bijes??
Svako za sebe, razmiljajui o potrebama, pokuava denirati koja osjeanja su se javila umjesto
bijesa. To zapisuje na bijele stikere i stavlja u grudi crtea.
Voditelj komentarie kako kada se poveemo s potrebama nestaje bijes, ali ostaje njegova snaga i
energija koju moemo iskoristiti da se poveemo s drugima i rijeimo problem koji imamo. Postavlja
se pitanje da li bi sad kad vidimo da se osjeaju, naprimjer, bespomono, i dalje vikali i lupali ili
bismo pokuali uraditi neto to bi smanjilo taj doivljaj bespomonosti.

Voditelj objanjava uesnicima da uvijek moemo birati, da se


poveemo sa sobom ili da napadamo druge i sebe. Vano je
napomenuti da je bijes esto prisutan u sukobima i da oteava njihovo
rjeavanje.

73

ZAVRNA AKTIVNOST
Grupni zagrljaj
Dva dobrovoljca se zagrle. Oko njih stane sljedeih etvero koji
se zagrle istovremeno grlei prvi par. Zatim dolaze sljedei, grle
se, grlei one u unutranjosti kruga i tako sve dok svi nisu u
zagrljaju.

Voditelj govori da je zagrljaj simobolina poruka da iz konikta


mogu nastati dugorone pozitivne veze meu ljudima.

Materijal za uesnike 1
Kartica 1
 Marko i Petar su najbolji prijatelji u razredu. Tog jutra estoko su se
posvaali zbog poraza njihovog tima na utakmici, iako je Marko postigao
gol, a Petar promaio penal. Petar je osporio znaaj Markovog gola, a ovaj
ga okrivio za promaeni penal. Usred svae Marko se iznenada zaustavi i
sasvim mirnim tonom izjavi .......

Kartica 2
 Na ulazu u koli skoro svaki dan nastaje konikt izmeu mlaih i starijih
uenika ko e prvi ui u kolu. Mlai uesnici misle da su stariji uenici
teki (agresivni). Stariji uenici misle da su mlai spori, razmaeni. Jednog
dana izbila je tua izmeu njih...

Kartica 3
 Sanja, nastavnica zike, ima velike probleme kada odlazi u uionicu VIII 3,
jer omiljeni uenik ovog razreda zbog njene jedinice iz zike ponavlja razred.
On je sada VII 3. Konikt izmeu nje i uenika VIII 3 stalno tinja...

74

IV
Tehnike i
procedure
rjeavanja
konikata

- Zato se svi konikti ne zavravaju


mojom pobjedom?
- Moe li se konikt izbjei?
- Kako u koniktu s bratom, sestrom,
roditeljima i nastavnicima da
odaberem najbolju taktiku i
pobijedim?
- I konikt se raa, raste i nestaje
- Ajkula, irafa, kornjaa, lisica ili
medo?
- Postoji li porodica ili kola bez
konikata?

4.1. Faze nastanka


konikta

4.2. Pristupi koniktima

Jeste li umorni od konikata? Nastali su i


moramo ih rjeavati, ali da vidimo i kako. Svaki
konikt prolazi kroz nekoliko faza i to:

Pristup
rjeavanju
konikta
moe
biti
konstruktivan (pronai rjeenje prihvatljivo za
sve sukobljene strane) ili destruktivan (produbiti
sukob meu sukobljenim stranama).

NEPRIJATNOST
Osjeamo da neto nije uredu, moda je teko
identicirati problem, ali nismo sigurni zbog
ega.
INCIDENT
Dogodila se kratkotrajna otra razmjena
informacija (izmeu nas i druge osobe) to nas
ini uznemirenim.
NESPORAZUM
Namjere i injenice su zbrkane i pogreno
protumaene. Misli nam se esto vraaju na
problem.
NAPETOST
Poinjemo jedni druge da opaamo u najgorem
svjetlu.
KRIZA
Emotivni naboj utjee na nae ponaanje, ne
moemo normalno funkcionirati. Pomiljamo
da napustimo kolu, raskinemo vezu ili nekoga
povrijedimo.
Takoer, neki autori faze kroz koje konikt
prolazi deniraju na sljedei nain:
IZBIJANJE
- osobe nisu svjesne ta se deava
- osobe imaju suprotstavljene ciljeve
- u komunikaciji meu sukobljenim osobama
se spominje JA i TI /MI i ONI
- nagomilava se agresija sukobljenih strana
ESKALACIJA
- sukobljene osobe ne mogu nai konstruktivan
odgovor na konikt i javno izraavaju
neprijateljstvo
- poetni zahtjevi sukobljenih osoba rastu,
- koikt postaje javan
- sukobljene strane su sklone nasilju
TRAJANJE
- poinje otvoreni konikt,
- sukobljene strane okrivljuju jedna drugu i
stiu utisak da nema izlaza iz konikta
- zbog pogrenog opaanja pojaava se
nasilje
- konikt se nastavlja na uobiajen nain/
prelazi u nasilje/sukobljene strane
povreuju jedna drugu
SMIRIVANJE:
- sukobljene strane su svjesne da iz konikta
nema izlaza ako nastave da se svaaju
- pojavljuje se posrednik koji poinje
pregovore u cilju rjeavanja konikta
- zajedno se trae i deniraju rjeenja za
rjeavanje konikta
DOGOVOR ILI RJEENJE:
- otklonjeni su uzroci konikta i
pronaeno je rjeenje za konikt

76

Za konstruktivni pristup rjeavaju konikta


medijacijom ili pregovaranjem neophodno je:
- decentrirati staviti se u poloaj osoba
(ili osobe) u koniktu
- iskljuiti emocije,
- jasno izraziti osjeanja,
- precizno formulirati zahtjeve ili
oekivanja,
- traiti alternativne naine za
zadovoljenje potreba strana u koniktu.
Konstruktivno ete rjeavati problem ako:
sluate sa empatijom, koristite JA govor,
potujete i sebe i svog protivnika, ako se
fokusirate na problem a ne na vaeg protivnika,
asertivno komunicirate i preuzmete odgovornost
za sopstveno ponaanje.

4.3. Ishodi i stilovi


ponaanja u koniktu
Konikt moe imati etiri (a neki autori spominju
i pet) ishoda i to:
1. pobjednik/gubitnik jedan dobija, drugi
gubi
2. gubitnik/pobjednik jedan gubi, drugi
dobija
3. kompromis niko ne gubi, niko ne dobija
strane odustaju od nekih svojih zahtjeva
4. gubitnik/gubitnik obje strane gube
5. pobjednik/pobjednik obje strane dobijaju
rjeenje kojem teimo u koniktu i koje je
cilj naeg pristupa koniktu.
Dobar je samo onaj postupak s koniktom koji
dovodi do pobjeda pobjeda rjeenja.
Simboliki, u koniktu moemo se ponaati kao:
ajkula, irafa, lisica, kornjaa i kameleon.

JA+,TI-

AJKULA
(takmienje)
POBJEDA/PORAZ
- bit e po mome ili nikako,
nema razgovora o tome

Bie po mome ili nikako.

JA+, TI+

IRAFA
(suradnja)
POBJEDA/POBJEDA
- meni odgovara, ta
tvoj izbor, hajde da
dogovorimo

Ja sam OK, ali ti nisi. Ja u ti rei gdje ti je mjesto.


Problemi su zbog tebe i ti si kriv, a ne ja. Da tebe nema,
ja ne bih imao problema. Pokuat u da te se rijeim.

je
se

LISICA
(kompromis)
KOMPROMIS - MALO JA MALO TI
- hajde da vidimo ta je
sredina, svako se mora
neeg odrei

KORNJAA
(povlaenje)
- NEMA POJAVNOG KONFLIKTA
- sukob, kakav sukob? Ne
vrijedi da se nerviram zbog
toga.

KAMELEON
(prilagoavanje)
POPUTANJE (POTISKIVANJE I
NEGIRANJE) - NEMA POJAVNOG
KONFLIKTA
- ta god ti kae, diem ruke

Ja sam OK i kad bolje pogledam nema razloga da i


tebe ne gledam tako. Uredu je da ima drugaije
miljenje. Zajedniki emo rijeiti probleme.
Nismo ti i ja jedno protiv drugog, ve smo ti i ja
zajedno protiv problema.

JA+, TI+/JA-, TI
Ja sam OK, i ti si OK. Rijeit emo konikt ako se oboje
odreknemo nekih zahtjeva.
Nema pobjednika, nema poraenih.

JA-, TIJa nisam OK, ti nisi OK. I poto tako neemo nita postii,
svejedno mi je ta e ispasti iz ovoga. Zato bi se trudili
kad i onako nema smisla.
Sukob, kakav sukob?.

JA-, TI+
Ja nisam OK, ti jesi.Vidim da si jai i zato uradi kako
ti kae. Bit e najbolje ako se ja povuem sa svojim
zahtjevima, eljama. Samo mi reci ta treba da radim.
Kako ti kae.

Prilikom odabira stila ili kombinacijom stilova rjeavanja sukoba vano je denirati cilj djelovanja elimo li pobijediti, i poraenoga vidjeti na podu ili nam je cilj da se obje strane u sukobu osjeaju
kao pobjednici.
Ne treba da konikt izbjegavamo, ve da ga prihvatamo kao sastavni dio ivota, jer nam pomae
da razvijamo svoje vjetine kao to su: tolerancija na razliitosti, uzajamnost, razumijevanje i
prihvatanje bez ograniavanja i uvjetovanja, suradnja, komunikacija, rjeavanje problema,
demokratinost i sl.
Sukob je neizbjean; premalo sukoba jednako je tako problematino kao i previe, ne postoji
idealan nain rjeavanja sukoba.

77

4.4. Reakcije na konikt


U koniktnim situacijama javljaju se tri velike
grupe reakcija:
1. Zajedniko traenje rjeenja: Sukobljene
strane meusobno komuniciraju ne bi li
pronale pozitivan ishod sukoba za obje
strane.
2. Poduzimanje
odvojenih
akcija:
Sukobljene strane samostalno donose odluke
o akcijama koje e poduzeti i postupaju u
skladu sa odlukama.
3. Arbitriranje tree strane: Podrazumijeva
ukljuivanje strunih osoba (sud, direktor,
nastavnik, roditelj), koje tee objema
stranama nametnuti svoje vienje rjeenja
sukoba i izlaska iz krize.
Teko je razdvojiti
u koniktu jer se
kombiniraju.

ove oblike ponaanja


oni stalno prepliu i

4.5. Kako pravilno


razumjeti konikt u
koli
Konikt u koli po pravilu nastaje spontano.
U poetku se nalazi u prikrivenom stanju
i karakterizira ga traenje podrke od jo
drugih strana (npr. traimo podrku drugih
prijatelja), kako bi se suprotna strana bre
porazila i odustala od svojih zahtjeva. Odbija se
druenje i suradnja sa sukobljenom stranom,
poinje ogovaranje i poveava se stres kod obje
sukobljene strane.
Da bismo mogli konstruktivno rjeavati konikte
u koli, najprije je potrebno da ih razumijemo.
Iskustva govore da e se nakon razumijevanja
konikti i uspjeno rjeavati ako:

smo spremni pronai zajedniki interes


meu sukobljenim stranama
iskreno elimo otkloniti nesporazume
odluimo sluati sagovornike
nastupamo otvoreno
uvaavamo tue potrebe
prihvatamo promjene
iskazujemo poruke u prvom licu - JA
govor
pokazujemo vrstinu i elastinost,
odlunost i strpljivost
jasno formuliramo izvor konikta
jasno iznesemo zato je vano da
prekinemo konikt
drimo se teme i ne pozivamo se na
stare nerijeene situacije
ne traimo ko je kriv, ve ko je
odgovoran

Ako smo prihvatili ova pravila, onda nam


ostaje da odaberemo i jednu od tehnika
rjeavanja konikata u koli pregovaranje ili
medijaciju. Pregovaranje je tehnika rjeavanja
konikta u kojem strane u sukobu pregovaraju,
bez posrednika, dok tehnika medijacije
podrazumijeva uee tree strane (medijatora)
o emu emo govoriti u nastavku Prirunika.

78

Nauili smo:
Svaki konikt prolazi kroz nekoliko faza odnosno
nivoa eskalacije (rasplamsavanja) i to:
NEPRIJATNOST - Osjeamo da neto nije uredu,
moda je teko identicirati problem, ali nismo
sigurni zbog ega.
INCIDENT
Dogodila
se
kratkotrajna
otra razmjena informacija koja nas ini
uznemirenim.
NESPORAZUM - Namjere i injenice su zbrkane
i pogreno protumaene. Misli nam se esto
vraaju na problem.
NAPETOST - Poinjemo jedni druge da opaamo
u najgorem svjetlu.
KRIZA - Emotivni naboj utjee na nae
ponaanje, ne moemo normalno funkcionirati.
Pomiljamo da napustimo kolu, raskinemo
vezu ili nekoga povrijedimo.
Konikt moe imati etiri (a neki autori spominju
i pet) ishoda i to:
1.
2.
3.
4.
5.

pobjednik/gubitnik
gubitnik/pobjednik
kompromis
gubitnik/gubitnik
pobjednik/pobjednik rjeenje kojem
teimo u koniktu i koji je cilj ovog
naeg uenja.

Iskustva govore da e se nakon razumijevanja


konikti i uspjeno rjeavati ako:

posjedujemo spremnost nalaenja


zajednikog interesa
iskreno elimo otkloniti nesporazume
odluimo sluati sagovornike
nastupamo otvoreno
uvaavamo tue potrebe
prihvatamo novine i promjene
iskazujemo poruke u prvom licu - JA
govor
pokazujemo vrstinu i elastinost,
odlunost i strpljivost
jasno formuliramo izvor konikta
jasno iznesemo zato je vano da
prekinemo konikt
drimo se teme i ne pozivamo se na
stare nerijeene situacije
ne traimo ko je kriv, ve ko je
odgovoran

Ako smo prihvatili ova pravila, onda nam


ostaje da odaberemo i jednu od tehnika
rjeavanja konikata u koli pregovaranje
ili
medijaciju.
Pregovaranje
je
tehnika
rjeavanja konikta u kojem strane u sukobu
pregovaraju, bez posrednika, dok tehnika
medijacije podrazumijeva uee tree strane
(medijatora).

79

Radionica 1 - RJEAVANJE KONFLIKTA

Ciljevi radionice
-

Upoznati i vjebati proces, stilove i ishode rjeavanja


konikata

Vrijeme izvoenja radionice


90 minuta

Uesnici u radionici
Uenici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost MIRNA IGRA (15)
2. Glavna aktivnost PAVO (60)

3. Zavrna aktivnost OVJEULJCI (15)

Materijal za radionicu

80

omasteri
papir
tekst za uesnike Pavo
radni list ovjeuljci

1
2

UVODNA AKTIVNOST
Mirna igra
Uesnici stoje u irokom krugu meusobno udaljeni oko jedan
metar. Svaki uesnik, redom, kae jedno iskustvo u koniktu za
koje misli da je jedinstveno. Ako niko u grupi nema isto iskustvo,
uesnik se pomjeri korak prema centru kruga. Ako neko drugi
ima isto iskustvo, ostaje gdje jeste. Igra se nastavlja dok neko ne
stigne u sami centar kruga.

GLAVNA AKTIVNOST
Pavo
Voditelj formira manje grupe i podijeli uesnicima tekst Pavo.
Uesnici treba da unutar grupe podijele uloge navedene u tekstu,
utvrde sve faze rjeavanja konikta, izaberu stil rjeavanja i
pripreme mogue rjeenje konikta.
(Materijal za uesnike 1 - Pavo)

Voditelj kae da tokom rjeavanja konikta treba insistirati na


bitnim, a ne na nebitnim stvarima; posmatrati sebe kao nekog
ko moe pogrijeiti; pokazati se velikodunim u odnosu sa suparnikom
i instistirati na promjeni stanja bez upotrebe sile.

ZAVRNA AKTIVNOST
ovjeuljci
Voditelj podijeli uesnicima sliku sa ovjeuljcima i trai od svakog
uesnika da odabere ovjeuljka ili vie njih (odaberu poloaj)
koji odslikava/ju njihovo raspoloenje nakon glavne aktivnosti
radionice (aktivnost Pavo). Takoer, ovjeuljka treba obojiti.
Uesnici jedan po jedan pojanjavaju zato su izabrali i zato su u
toj boji obojili ovjeuljka.
(Materijal za uesnike 2 - ovjeuljci)

Voditelj zakljuuje da je rjeavanje konikta sloena i misaono i


emotivno iscrpljujua aktivnost. Zbog toga treba u postignutom
sporazumu ili rjeenju konikta uivati.

Materijal za uesnike 1

Pavo
Tvoje pravo ime je Martin i sve do ove kolske godine ivio si na selu. Tamo si imao dobre prijatelje.
Otac ti se iznenada razbolio i nakon kratkog vremena umro. Tada ti se sruio svijet i sve je krenulo
nizbrdo. Majka je sa jednim svojim prijateljem pola u grad u nadi da e nai posao, ali nije uspjela.
Povremeno nalazi neke poslove po kuama, ali to nije dovoljno za ivot pa svi ivite od male plae
koju prima njen prijatelj. Njega ne voli jer te, kad se napije, vrijea, a poniava i tvoju mamu.
Ovdje u razredu nisi dobro prihvaen. Ima tu neki Robert koji ti je dao nadimak Pavo i sad te niko ni
ne zove pravim imenom. Ti se nisi ljutio, samo si elio da te prihvate i da ti bar u koli bude lijepo
kad ve nije kod kue. Vidio si da svi djeaci uivaju u tim alama koje s tobom izvodi Robert pa si
pristao da bude rtva nadajui se da e to prestati. Meutim, nije. Robert je stalno smiljao sve
nove i nove naine tvog zlostavljanja i sad je to ve postalo neizdrivo.
Posebno te uvrijedilo kad su traili da im lie cipele i kad su te skidali pa ti pantalone mazali
kremom za cipele. Poslije su jo danima okolo pokazivali slike koje su snimili mobitelom i smijali se.
Jednom si se pobunio i rekao da je sad dosta, ali ti je Robert zaprijetio nekakvom britvicom. Njega
si se inae bojao. Kad su te neki dan zajedno s jaknom objesili na vjealicu u uionici, pobunio
se Bruno i skinuo te. On se ne boji Roberta iako je i on u svemu uestvovao pa te ak i snimao
mobitelom. Izgleda, ipak, da je tvojim patnjama doao kraj. Djevojice koje je Robert slao da dre
strau sve su ispriale razrednici.
Danas je nekoliko vas pozvano pedagogu.
Odluio si sve ispriati jer ovo vie ne moe podnositi.

82

Materijal za uesnike 2

83

Radionica 2 - RJEAVANJE KONFLIKTA

Ciljevi radionice
-

Upoznati i vjebati proces, stilove i ishode rjeavanja


konikata

Vrijeme izvoenja radionice


60 minuta

Uesnici u radionici
Uenici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost SITUACIJA AJKULA (15)
2. Glavna aktivnost ROBERT (30)

3. Zavrna aktivnost OSVAJANJE DVORCA (15)

Materijal za radionicu

84

omasteri
papir
tekst sa Situacijama za stil Ajkula
tekst za uesnike Robert

UVODNA AKTIVNOST
Situacija AJKULA
Voditelj podijeli uesnike u dvije grupe. Grupe imaju zadatak da
po jednom od sluajeva navedenih u Situacijama za stil AJKULA
naprave scenario i odigraju uloge tako da se u koniktu ponaaju
u stilu Ajkula.

(Materijal za uesnike 1 - Situacije za stil AJKULA)

Voditelj podsjea da je AJKULA u rjeavanju konikta stil


takmienja, pojanjava karakteristike ovog stila, te situacije
kada je prikladno koristiti ovaj stil.

GLAVNA AKTIVNOST
Robert
Voditelj formira manje grupe i podijeli uesnicima tekst Robert.
Uesnici treba da unutar grupe podijele uloge navedene u tekstu,
utvrde sve faze rjeavanja konikta, izaberu stil rjeavanja i
pripreme mogue rjeenje konikta.

(Materijal za uesnike 2 Robert)

Voditelj kae da tokom rjeavanja konikta treba postaviti


jasno svoje cljeve; pokuati shvatiti ciljeve svog suparnika;
naglasiti zajednike ciljeve i objektivno predstaviti injenice koje su
presudno vane za konikt.

85

ZAVRNA AKTIVNOST
Osvajanje dvorca

Uesnici se vrsto zagrle i formiraju zatvoren krug. Njihova tijela


predstavljaju zidine dvorca. U drugu prostoriju voditelj poalje
nekoliko dobrovoljaca koji zatim jedan po jedan ulaze u prostoriju
i pokuavaju ui u unutranjost dvorca. Grupa u prvoj prostoriji se
dogovori ta e biti klju za ulazak u tvravu (npr. rije : Molim; neki drugi postupak itd.).
Igra traje 10 minuta.
Nakon isteka vremena voditelj pita:
Kako ste se osjeali kad vas nisu htjeli pustiti u dvorac?
Jeste li bili iznenaeni ta je bio klju za ulazak u tvravu?

Napomena za voditelja radionice


Moe se desiti da po isteku 10 minuta
niko ne ue u tvravu, jer nije otkrio
ta je klju za ulazak u tvravu. To ne treba
biti prepreka da se postave gore navedena
pitanja.

Voditelj kae da tokom rjeavanja konikta treba voditi rauna


o komunikaciji izraavati se jasno u JA formi; sprijeiti
uvredljive poruke; aktivno sluati i prepoznati prepreke u komunikaciji
te ih prevladati i izraziti svoja osjeanja ne vrijeajui nikog.

86

Materijal za uesnike 1

Situacije za stil AJKULA

1. Na kolskoj zabavi uenici se podijele u dvije odvojene grupe. Mario je voa jedne, a Dino druge
grupe. Svaka se grupa smije i dobro zabavlja, ali i ignorira uenike druge grupe.
2. Tvoja porodica te upozoravala da ne razgovara s djeakom s druge strane ulice. Tvoja porodica
ti kae da se on razlikuje od tebe te da je veoma zao. Kada si se vraao kui, priao ti je djeak
s druge strane ulice. Suznih oiju te je zamolio da mu pomogne u rjeavanju zadae. Rekao je
da nema nikog drugog ko bi mu mogao pomoi...

Materijal za uesnike 2

Robert
Ti si uenik sedmog razreda. U koli ti ba i nije zanimljivo jer ne postie neki uspjeh. Dodue, tvoji
roditelji su i tako suvie zaposleni pa te malo kad i pitaju za kolu. Oni ni inae nemaju vremena
za tebe i misle da e se ve u ivotu nekako snai. Ima raunar i bezbroj igrica, televizor ima u
svojoj sobi i moe ga gledati do mile volje. Uvijek ti daju novaca koliko treba, a ti se uvijek na
kraju provue s nekom pozitivnom ocjenom i svi su zadovoljni.
U posljednje vrijeme u koli ti je postalo zanimljivo. U va razred je doao jedan seljai. Ime mu
je Martin, ali ti si mu dao nadimak Pavo. On nekako udno govori i tako je smijean, a i manji je
od vas pa je kao stvoren za zabavu. Kad s onim svojim plavim uplaenim okicama pogleda u tebe,
ti se kida od smijeha.
Neki od vaih nastavnika uredno kasne na nastavu. Kad dolazi njihov as, vi djeaci poaljete
djevojice, a njih je samo etiri, pred vrata da dre strau i da jave im vide da nastavnik dolazi.
Vi tada poinjete zabavu s Pavom. To bude zaista ludo. Jednom si smislio da vam Pavo lie cipele,
drugi put da se skine pa ste mu pantalone namazali kremom za cipele. Bruno je to sve snimao
mobitelom pa ste se jo danima zabavljali gledajui ove slike. Najzanimljivije je bilo kad ste njegovu
jaknu zajedno s njim objesili na vjealicu, a on onako mahao bespomono rukama i nogama. No,
tada je Bruno rekao da to nema smisla pa ga je skinuo.
No, posljednjih dana sve se zakompliciralo. Iako si curama zaprijetio da ne smiju gledati ta vi
radite, one su izgleda virile dok su drale strau. Tea je neki dan otila razrednici i sve ispriala.
Tuibaba. Sad je nekoliko vas pozvano kod pedagoga kako bi se sve ovo raspravilo. Bit e pozvani
i tvoji roditelji.
Najgore je to sad svi svaljuju krivnju na tebe iako ste se svi zajedno lijepo zabavljali. Bila je to
samo ala iako se i tebi sad ini da ste ipak pomalo pretjerali.

87

Radionica 3 - RJEAVANJE KONFLIKTA

Ciljevi radionice
-

Upoznati i vjebati proces, stilove i ishode rjeavanja


konikata

Vrijeme izvoenja radionice


60 minuta

Uesnici u radionici
Uenici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost SITUACIJA IRAFA (15)
2. Glavna aktivnost TEA (35)

3. Zavrna aktivnost

ATOM (10)

Materijal za radionicu

88

omasteri
tekst za uesnike Tea
tekst sa situacijama za stil IRAFA
papir

UVODNA AKTIVNOST
Situacija IRAFA
Voditelj podijeli uesnike u dvije grupe. Grupe imaju zadatak da
po jednom od sluajeva navedenih u Situacijama za stil IRAFA
naprave scenario i odigraju uloge tako da se u koniktu ponaaju
u stilu irafa.
(Materijal za uesnike 1 Situacije za stil IRAFA)

Voditelj podsjea da stil IRAFA u rjeavanju konikta je stil


suradnje i pojanjava karakteristike ovog stila, te situacije
kada je prikladno koristiti ovaj stil.

GLAVNA AKTIVNOST
Tea
Voditelj formira manje grupe i podijeli uesnicima tekst Tea.
Uesnici treba da unutar grupe podijele uloge navedene u tekstu,
obavezno vode rauna o JA govoru u igranju uloga, utvrde sve faze
rjeavanja konikta, izaberu stil rjeavanja i pripreme mogue
rjeenje konikta.
(Materijal za uesnike 2 - Tea)

Voditelj naglaava da izraavati se u Ja-formi znai preuzeti


odgovornost za ono to kaemo, tj. biti direktan i konkretan.
Ne okrivljuje se suparnik (Ti ....!), ve je teite komunikacije na
djelovanju njegovih radnji na mene. Izraavati se u Ja-formi znai
govoriti o vlastitim shvatanjima situacije, vlastitim eljama, potrebama
i interesima.

ZAVRNA AKTIVNOST
Atom
Uesnici se slobodno kreu prostorijom na nain kako im odgovara
(brzo, lagano, skakuui, lijeno etajui). Kada voditelj kae:ATOM!,
uesnici se zaustavljaju. Kada kae:ATOM 3!, uesnik se zaustavlja
i uhvati se za ruke s dvjema najbliim osobama. Na: ATOM 5!
formiraju se grupe od pet. Svaki put kada neko ostane viak, on
ispada i tako se igra dok ne ostane samo jedan uesnik.

Voditelj zakljuuje da u rjeavanju konikata uvijek je potrebno


objasniti utjecaj ponaanja drugih na nae osjeaje, koji su
vrlo esto od presudnog znaaja za mirno rjeavanje konikata.

89

Materijal za uesnike 1

Situacije za stil IRAFA


1. Uenik iz razreda je dobio novu pernicu kao roendanski poklon. U koli si bio svjedok da je
drugi uenik uzeo pernicu i stavio je u torbu. Nisi siguran je li uenik ukrao pernicu ili ju je uzeo
radi ale...
2. Ti i tvoji prijatelji igrate nogomet na kolskom dvoritu. Jedan od njih je jako udario loptu i ona
je razbila kolski prozor. Istrala je nastavnica i pitala ko je razbio prozor...

Materijal za uesnike 2

Tea
Ti si uenica sedmog razreda. To je preteno muki razred i samo ste vas etiri djevojke. Vi ste
uvijek zajedno i dobro se slaete. Djeaci uvijek smiljaju neke gluposti. Kad neki nastavnici
kasne na nastavu, vas poalju da straarite pred vratima, to vama odgovora jer se do mile volje
napriate. Tebi je lijepo s tvojim prijateljicama jer sve imate sline probleme. Ti ima mlaeg brata
koji je u posljednje vrijeme postao nemogu. Stalno uzima tvoje stvari, smeta ti kad razgovara s
prijateljicama, a kad treba raunar, on je uvijek uz njega sa svojim igricama. I tvoje prijateljice
imaju slinih problema s bracom i sestrama. Kad s njima popria o svemu, i tebi je nekako lake, a
dobije i neke ideje kako brata privoljeti na suradnju. Ukljuila si se i u neki kurs nenasilja u Centru
za mir i sad to koristi s bratom. Ponekad uspije, a ponekad i ne.
Jednog dana dok ste drali strau pred vratima, ti si provirila u uionicu i vidjela kako Robert
zajedno s ostalim djeacima zlostavlja djeaka koji je nedavno doao u va razred. Iako se taj
djeak zove Martin, on mu je dao nadimak Pavo i sad ga svi tako zovu. Pitala si Pavu poslije to
mu to rade, ali on ti nije htio nita rei. Samo je gledao u pod. Izgleda da se jako boji Roberta, a i
inae nekako izgleda uplaen i nesretan. Ti misli da to to se dogaa nije uredu i da mora neto
uiniti.
Najprije si razgovarala s prijateljicama, ali one su rekle da se ne ele mijeati u te muke gluposti,
a, osim toga, ne ele se zamjeriti Robertu. On je stalno glavni i svi ga podravaju. Kad je neki
dan dolo do svae izmeu Brune i Roberta, ti si odluila poi kod razrednice i sve joj ispriati.
Razrednica te je pohvalila i rekla da e ona u suradnji s pedagogom sve rijeiti.
Danas je nekoliko vas pozvano kod pedagoga gdje e trebati o svemu raspraviti. Ti misli da meu
djecom u vaoj koli ima previe nasilja i da ste krivi i vi uenici koji se tome ne suprotstavljate.
ao ti je i tog nesretnog Pave koji je tako tuan i uplaen.

90

V
Pregovaranje

- Zato politiari pregovaraju?


- Jeste li neki konikt izmeu vas i
roditelja ili vas i nastavnika rijeili
pregovaranjem?
- Bez kojih elemenata nema
uspjenog pregovaranja?
- Koji je va pregovaraki stil?
- Ili si pobjednik ili gubitnik - mogui
ishodi pregovaranja
- Kako
postupiti
s
tekim
pregovaraima?

5.1. Pojam pregovaranja


Ljudi
svakodnevno
imaju
potrebu
da
pregovaraju. Pregovaraju politiari oko odluka
ili utjecaja u svijetu, pregovaraju o prestanku
ratova; sportisti kada prelaze iz kluba u klub,
jer ele postii bolju cijenu za svoj prelazak
od ponuene; muzike zvijezde koje ele
dobro unoviti svoj novi CD, i svi pregovaraju
i stalno.

Zato, ako niste eksibilna osoba, nemojte sjedati


za pregovaraki sto, naroito ako mislite da su
invalidi manje sposobni, da su bogati uspjeniji
pregovarai, da su lijepe ene glupe itd.

5.2. Elementi
pregovaranja

Pregovaranje je nain da se razrijee konikti


(npr. rat, svaa) i razlike (npr. razlike u cijeni ponuena cijena za sliku i cijena koju mi elimo
postii) kroz direktnu komunikaciju.
Pregovaranje je kontrolirani komunikacijski
proces iji je cilj rjeavanje sukoba interesa
dviju ili vie pregovarakih strana. Ono to
razlikuje pregovaranje od drugih tehnika
rjeavanja konikta jeste da svaka strana moe
blokirati postizanje cilja druge strane. Ako
tokom pregovora o cijeni slike ne pristanete
na ponuenu cijenu slike, druga strana nije
postigla cilj nije je prodala, a vi ste napustili
pregovore.
Pregovaranje se denira kao oblik
komunikacije meu suprotstavljenim
stranama u sukobu kod kojeg se daju i
primaju ponude, a rjeenje se javlja tek
kada se obje strane sloe.
esto ujemo da su pregovori prekinuti, bili
neuspjeni, nisu dovedeni do kraja, da su
pregovarai odustali od svojih zahtjeva itd.
Jedna strana je blokirala drugu da ostvari svoje
ciljeve. Pregovarati nije lako, a pregovarai
moraju znati svoje ciljeve i mogunosti da bi
mogli znati i mogui ishod pregovora hoe li
biti uspjeni ili neuspjeni.
Pregovori se mogu smatrati uspjenim samo
onda kada su pregovarake strane zadovoljne
ishodom i zato je vano dobro pripremiti
strategiju u kojoj:
- su jasno postavljeni ciljevi koji se ele
postii,
- se moraju odrediti pojedinosti koje se
mogu rtvovati suprotnoj strani
- se mora pokazati spremnost za
prihvatanje kompromisa.
Pregovor nije nametanje svoje volje, nije cilj
iskljuivo ispunjenje vlastitih ciljeva, nego cilj
pregovaranja treba biti zajedniki dogovor. Do
ovog dogovora uesnici pregovaranja mogu doi
samo suradnjom i kompromisom.
Predrasude u vezi sa spolom, religijom,
nacionalnosti, zikim izgledom, drutvenim
poloajem i imovinskim stanjem mogu
ograniiti mogunosti uspjene komunikacije
sa sagovornicima, a time i uspjenog
pregovaranja.

92

Pregovaranje ima svoja tri elementa:


1. pregovarae, odnosno dvije (ili vie) strane
(koje imaju svoje razlike, interese)
(npr. uenike i nastavnike, uenike i roditelje,
roditelje i nastavnike izmeu kojih je izbio
sukob)
2. rezultat koji elimo postii pregovorima
(prihvatljiv svim stranama u pregovorima)
(npr. sukob uenici nastavnici/da uenici
koriste sportsku dvoranu tokom vikenda uz
obavezu da je oiste; da nastavnici ipak vode
uenike na ekskurziju u paniju umjesto u
Njemaku)
3. proces kontrolirane (pravilima odreene)
komunikacije u kojoj strane diskutiraju o
moguim rjeenjima, pokuavajui da pojasne
svoje razlike i postignu zadovoljavajui
rezultat
(npr. da shodno pravilima pregovaranja sve
strane (uenici i nastavnici) iznesu svoje
interese zato uenici ele koristiti sportsku
dvoranu tokom vikenda a zato nastavnici
smatraju da to ne treba dozvoliti; da sluajui
jedni druge pronau oblasti u kojima su
saglasni, a u kojim nisu; da predloe rjeenja
i prihvate ono koje smatraju prihvatljivim i
napiu sporazum).

5.3. Tipovi i principi


pregovaranja

zainteresiranost za austrijsku poljoprivredu, jer


se ele baviti poljoprivredom; potrebu za kraim
putovanjem, jer ne mogu due odsustvovati od
kue zbog pruanja pomoi roditeljima itd.).
Djeca iz grada iznose svoje potrebe za odlazak
na eksurziju u paniju (odlazak na stadion
Nogometnog kluba Barcelona, boravak na
plai zbog istog zraka itd.). Rjeenje pregovora
moe biti da idu u paniju, jer su prvo uvaili
neke zajednike potrebe (da e vidjeti nogometni
stadion Barcelone, putovati kroz Sloveniju,
Italiju, Francusku do panije i vidjeti vei broj
gradova, a to su uili iz geograje itd.)
Bez obzira da li pregovarate s pozicija ili interesa,
i vi i va oponent elite pobijediti u pregovorima,
a to ba i nije lako.

5.4. Pregovaraki stilovi

Pregovori mogu biti zasnovani na pozicijama i


interesima.
Npr. u razredu se desio sukob. Uenici su
trebali tokom sedmice odluiti kamo ele ii
na ekskurziju. Uenici iz grada su eljeli ii u
paniju, a djeca sa sela u Austriju. Kako nisu
donijeli odluku, svakodnevno su se prepirali,
vrijeali, a onda i meusobno potukli. Pedagog
je odluio da pregovaraju.
Prikazat
emo
na
ovom
primjeru
pojednostavljeno ta su pregovori zasnovani
na pozicijama a ta na interesima.
Pregovori zasnovani na pozicijama su proces
na ijem poetku je dato rjeenje. Pregovarai
predlau jedan drugom rjeenja s ponudama i
protivponudama, a u cilju postizanja rjeenja
prihvatljivog za sve pregovarake strane.
(Npr. djeca iz grada su predloila su da idu
u paniju, a djeca sa sela u Austriju, te su i
jedni i drugi nudili vei broj dana boravka u
paniji/jeftiniji prijevoz do Austrije; odlazak jo
nekoliko razreda u paniju/vei broj uenika iz
razreda bi zbog nie cijene putovao u Austriju
itd. Nude razloge ZA i PROTIV kako bi postigli
prihvatljivo rjeenje (npr. da vei broj uenika
ide u paniju, ali e ekskurzija krae trajati).
Pregovori zasnovani na interesima poinju
analizom
potreba.
Pregovarake
strane
deniraju i iznose svoje potrebe. Cilj je da se
zajedniki ukljue u rjeavanje problema kako
bi se zadovoljile potrebe svih pregovarakih
strana.
(Npr. djeca sa sela iznose svoje potrebe za
odlazak na ekskurziju u Austriju, potrebu da
manje plate odlazak na ekskurziju, s obzirom
da je vei broj roditelja slabog imovnog
stanja; potrebu da posjete vei broj gradova,
jer moda kasnije u ivotu nee imati prilike;

Osobu s kojom stupamo u pregovore zvat emo


konkurent.
Uspjean pregovara prilagoava svoj pristup
pregovarakom stilu svog konkurenta i njegovim
potrebama. Zato je vano identicirati stil
pregovaranja konkurenta i prilagoditi svoj stil
njegovom. Samo na ovaj nain moete sebi
pomoi da izgradite uspjene odnose sa svojim
konkurentom.
Shodno orijentiranosti pregovaraa (da li su
prvenstveno orijentirani na ljude ili na zadatak)
i da li lako ili teko uspostavljaju komunikaciju
s drugima u pregovaranju su poznati stilovi:
slualac, stvaralac, aktivista, mislilac.
Pregovaraki
stil

Osnovne karakteristike

Slualac

- Teko uspostavljaju
komunikaciju s drugima
- Orijentirani na ljude

Stvaralac

- Lako uspostavljaju
komunikaciju s drugima
- Orijentirani na ljude

Aktivista

- Lako uspostavljaju
komunikaciju s drugima
- Orijentirani na zadatke

Mislilac

- Teko uspostavljaju
komunikaciju s drugima
- Orijentirani na zadatke

Zato je vano moi identicirati, razumjeti i


prihvatiti stil konkurenta i prilagoditi svoje
ponaanje tom stilu, jer se na ovaj nain

93

uspostavlja bolja suradnja s ljudima s kojima


ste u komunikaciji.
Postoji sedam tipova pregovaraa.

nastoje dominirati u
pregovorima, grubi
su i buni.

slini dominantnim,
poklanjaju panju
izgledu i okruenju.

DOMINANTNI

5.5. Procedura
pregovaranja
Pregovaranje se odvija u nekoliko faza.
Faza 1: Prije pregovora

EKSTROVERTNI

INTROVERTNI

NEVINACA

GLUMCI

FILOZOFI

UVARI

nemaju povjerenja
ni u koga, trae puno
panje.

opasni pregovorai.

koriste sve vrste


glume.

izgledaju kao da ne
znaju ta hoe.

ele pozitivan
rezultat za obje
strane.

Za pregovore je potrebno dobro se pripremiti


odnosno odgovoriti na pitanja ta elim postii
pregovorima (elim postii to vie mogu) i ta
to mogu pruiti konkurentu.
Zatim, neophodno je upoznati konkurenta
to bolje, otkriti njegov pregovaraki stil i
pretpostaviti ta konkurent eli.
Cilj pregovora mora biti pobjeda-pobjeda
rjeenje. Naravno, moete oekivati da e va
konkurent pokuati nametnuti neka druga pravila.
Da biste to sprijeili, neophodno je da odredite
svoju najbolju alternativu tzv. BATNA (The
Best Alternative To a Negotiated Agreement).
BATNA predstavlja vau odstupnicu, vau
drugu najbolju odluku. Odrediti svoju BATNA
prije pregovarakog procesa znai da ete biti
sigurniji tokom pregovora, ali bilo bi korisno da
procijenite i ta je BATNA vaeg konkurenta.
Najkrae prije pregovora:
- utvrditi svoj cilj pregovora
- utvrditi ta se moe pruiti konkurentu
- zalagati se za rjeenje pobjeda-pobjeda
- odrediti svoju BATNA
- odrediti BATNA svog konkurenta
Faza 2: U toku pregovora
Korak 1: Jasno predoite sopstvene elje.
(Potrebna vjetina: asertivnost)
- objektivno opisati situaciju,
- izostaviti optuivanje, nametanje
stavova,
- izbjegavati ti govor, koristiti ja
govor,
- pokazati kako odreena radnja ili
ponaanje utjeu na vas,
- izbjegavati uopavanja,
- izloiti ideju kako problem rijeiti.
Korak 2: Sasluajte i shvatite elje drugih.
(Potrebna vjetina: aktivno sluanje)
- istraite potrebe konkurenta
(i kada nisu jasno iskazane).
Za uspjenu komunikaciju i shvatanje potreba
konkurenta vano je savladati vjetine aktivnog
sluanja: sluanje, decentraciju, neverbalnu
komunikaciju,
razumijevanje,
reeksiju
(koritenje tehnike parafraziranja u kojoj
ponovite najvanije misli konkurenta, a on
ocijeni da li ste ga dobro shvatili).

94

Parafraziranje se vri tako da saekate da


konkurent zavri izlaganje, a ako je preopiran,
uljudno ga prekinete, ponovite ta ste uli i
pitate konkurenta da vam potvrdi da li ste
dobro razumjeli. Ako je sve uredu, razgovor
se nastavlja, a ako ne, zahtijevajte dodatna
pojanjenja. Kod parafraziranja je vano
zapamtiti dvije stvari: ne upotrebljavajte ti
govor i ne upotrebljavajte parafraziranje esto.

5.6. Mogui ishodi


pregovaranja
Iako je rjeenje koje donosi najveu dobrobit
za sve pregovarae ono u kome sve strane
pobjeuju - pobjeda pobjeda, postoje i drugi
ishodi pregovora i to:

Za efektivnu komunikaciju je, pored sluanja,


potrebno ovladati i tehnikama postavljanja
pitanja. Pitanja se najee dijele na zatvorena
i otvorena.

1. Pobjeda poraz / poraz - pobjeda:


takmienje

Zatvorena pitanja obino poinju sa Da li...? i


Je li...? Hoe li...?

Samo jedna od pregovarakih strana postie


svoje ciljeve, bilo verbalnim putem ili zikim
nasiljem i dominacijom, dok druga strana gubi.

Odgovori na zatvorena pitanja su Da i Ne


(prihvatate ili ne prihvatate neto).

2. Poraz poraz: povlaenje

Otvorena pitanja poinju rijeima ta...?,


Ko...?, Kako...?, Gdje...?, Kada...? i
Zato...? i ostavljaju sagovorniku da jasnije
izrazi svoje miljenje o odreenom problemu.

Konikti se izbjegavaju tako to obje strane


odustaju od svojih ciljeva ili odgaaju rjeenje
koniktne situacije za kasnije, jer obje strane
gube neto u toku ovih pregovora.

Korak 3: Identicirajte oblasti u kojima ste


saglasni s konkurentom i oblasti
u kojima postoji razlika i potvrdite
oboje.
(Potrebna vjetina: podrka i suprotstavljanje)
Jasno se mora naglasiti prvo ta je pregovaraima
zajedniko, a onda ta su razlike izmeu
pregovaraa.
Korak 4: Izaberite, denirajte i piite
sporazum.
(Potrebna vjetina: rjeavanje problema/
pregovori)
U ovoj fazi svaka pregovaraka strana daje
prijedlog za rjeenje, razmilja o datim i novim
idejama. Na kraju se zajedniki dolazi do
rjeenja koje odgovara, koliko je god to mogue,
potrebama svih pregovarakih strana. U ovoj
fazi se i saglaavate s drugom stranom o nainu
djelovanja i piete sporazum koji bi trebalo da
potuju svi.
Faza 3: Poslije pregovora
Uvijek je nakon zavretka pregovarakog
procesa dobro ponovo ga razmotriti. Postavite
sebi pitanja: ta je bilo dobro? ta mogu
poboljati sljedei put?

3. Pobjeda/poraz - pobjeda/poraz:
kompromis
Obje strane odustaju od neega i dobijaju neto
u toku pregovora.
Obje strane postiu kompromis, a rjeenje
djelimino zadovoljava interese obje strane.
4. Pobjeda - pobjeda: suradnja
Poto zadovoljava interese svih ukljuenih strana
odnosno svi dobijaju vie nego to gube, ovo
rjeenje sa smatra najprihvatljivijim. Rjeenje
pobjeda-pobjeda je ono za kojim treba da
tragate u toku pregovarakog procesa.
Postizanje ovog ishoda zahtijeva da razumijete
sve one razliite potrebe, opaanja, resurse,
vrste pritisaka kojima ste izloeni vi i vai
konkurenti, tako ete prepoznati ta je ono ega
se vi moete lako odrei, a to bi druga strana
veoma cijenila, kao i ta je ono ega se ona
moe lako odrei u vau korist. Ovo rjeenje
se postie kada pregovarake strane zauzmu
odmah na poetku pregovaranja jedan otvoreni
i pozitivan stav.
Suradnja koja vodi pobjeda-pobjeda rjeenju
podrazumijeva zajedniki rad na istraivanju
razlika, stvaranju alternativa i traenje rjeenja
koja zadovoljavaju potrebe obje strane.

Tako se sami uimo kako da drugi put postupimo


mudrije i postignemo bolji rezultat.

95

NEKOLIKO PREPORUKA ZA
USPJENO PREGOVARANJE

5.7. Teki pregovarai


Teorija pregovaranja poznaje deset tipova
tekih pregovaraa.
Tenk eli kontrolirati proces i postepeno
postaje agresivna osoba.

Faza: Priprema









Onaj to misli da sve zna govori poluistine


i istie svoje miljenje i onda kada to niko ne
trai.

Pripremi to vie informacija o konkurentu.


Analiziraj konkurentovu mo.
Analiziraj interese konkurenta.
Deniraj vlastiti interes.
Realno procijeni vlastitu mo.
Pojaaj svoju mo.
Prikrij svoje nedostatke i istakni prednosti.
Procijeni dokle je konkurent voljan
poputati.
 Pronai zajednike interese.
 Vjebaj pregovaranje.

Granata misli da je niko ne uvaava i stalno


se neto buni.

Faza: Pregovor

Snajper pokuava kontrolirati pregovaranje


ruganjem i poniavanjem.
Sveznalica posjeduje mnoga znanja i
pokuava rijeiti pregovore na nain koji je
unaprijed utvrdio kao najbolji.

Da osoba sa svima se slae i lako preuzima


na sebe vie obaveza nego to moe obaviti.
Moda osoba nije u stanju da izabere
najbolju odluku i plai se negativnih posljedica.
Nita osoba je pasivna.
Ne osoba je orijentirana na zadatke i mora
ih obaviti kako treba izbjegavajui greke.
Osoba koja se prenemae ne moe razjasniti
ta bi moglo i ta bi trebalo biti.
Razliite strategije i tehnike treba koristiti ovisno
o tome s kojim od ovih tipova pregovaraa
morate pregovarati.
Kod pregovaranja nikad nemojte raditi neke
stvari elite li korektne pregovore koji e
donijeti dugorono dobre rezultate vama i
sagovorniku: nemojte emotivno reagirati,
nemojte
pretjerivati,
nemojte
izgubiti
strpljenje, nemojte biti neugodni, provocirati
i nemojte vrijeati; nikada nemojte pristati na
neto to ne elite; imajte na umu uvijek ono
to smatrate minimumom dogovora koji vas
ini zadovoljnim.




























96

Stvori ugodnu atmosferu.


Prepusti konkurentu prvi potez.
Na poetku zahtijevaj maksimalno.
Naelno odbij prvi prijedlog konkurenta.
Budi smiren (emocionalne reakcije
otkrivaju tvoje slabosti).
Procjenjuj interese konkurenta po njegovim
emocionalnim reakcijama.
Kontroliraj svoj govor tijela.
Budi spreman za najgori mogui scenarij.
Sluaj paljivo prijedloge konkurenta.
Istakni njegov interes, a ne svoj.
Poputaj u pregovorima, ali vrlo polagano.
Pokuaj prvo dobiti neki ustupak, pa onda
popusti.
Konstatirajte u emu se slaete i nastavite
pregovarati o spornim pitanjima.
Ne pregovaraj due od 2 sata bez prekida.
Imajte zidni sat u prostoriji za pregovore.
Izvuci u pregovorima najpovoljniji
sporazum na koji konkurent eli pristati.
Saekaj da druga strana zavri sa
izlaganjem i tek onda daj protuprijedlog.
Zadui jednog lana pregovarakog tima da
se koncentrira na reakcije druge strane.
Ako ima vie strana u pregovorima, izaberi
okrugli stol. Ako su samo dvije strane,
neka sjednu na suprotne strane stola.
Popusti na nebitnim stvarima i koncentriraj
se na bitne stvari.
Vodi biljeke o pregovorima ili ak snimaj
pregovore.
Izbjegavajte nejasne termine u ugovoru.
Ne potpisuj ugovor kojim nisi zadovoljan!
Dobar je pregovara onaj koji uspije postii
koristan sporazum.
Denirajte rezultate pregovora u pisanom
obliku (ugovor).
Odredite osobe koje e se brinuti za
provoenje sporazuma. Korisno je imati
neutralnog svjedoka.
Izvrite obaveze iz sporazuma to prije.

Nauili smo:
Pregovaranje je poseban oblik socijalne
interakcije, kontrolirani komunikacijski proces,
iji je cilj rjeavanje sukoba interesa dviju ili
vie pregovarakih strana. Ono to razlikuje
pregovaranje od drugih tehnika rjeavanja
konikta jeste da svaka strana moe blokirati
postizanje cilja druge strane. Ukoliko jedna
strana ne moe blokirati postizanje ciljeva druge
strane, tada nije rije o pregovaranju.
Pregovaranje ima svoja tri elementa:
1. pregovarae, odnosno dvije (ili vie) strane
(koje imaju svoje razlike, interese)
2. rezultat koji elimo postii pregovorima
(prihvatljiv svim stranama u pregovorima)
3. proces kontrolirane (pravilima odreene)
komunikacije u kojoj strane diskutiraju o
moguim rjeenjima, pokuavajui da pojasne
svoje razlike i postignu zadovoljavajui
rezultat.
Pregovori mogu biti zasnovani na pozicijama i
interesima.
Shodno orijentiranosti pregovaraa (da li su
prvenstveno orijentirani na ljude ili na zadatak)
i da li lako ili teko uspostavljaju komunikaciju
s drugima u pregovaranju, stilovi mogu biti:
slualac, stvaralac, aktivista, mislilac.
Pregovaranje se odvija u nekoliko faza.
Faza 1: Prije pregovora
- utvrditi svoj cilj pregovora
- utvrditi ta se moe pruiti konkurentu
- zalagati se za rjeenje pobjeda-pobjeda
- odrediti svoju BATNA
- odrediti BATNA svog konkurenta
Faza 2: U toku pregovora
Korak 1: Jasno predoite sopstvene elje.
Korak 2: Sasluajte i shvatite elje drugih.
Korak 3: Identicirajte oblasti u kojima ste
saglasni sa konkurentom i oblasti
u kojima postoji razlika i potvrdite
oboje.
Korak 4: Izaberite, redenirajte i piite
sporazum.

Iako je rjeenje koje donosi najveu dobrobit


za sve pregovarae ono u kome sve strane
pobjeuju - pobjeda pobjeda, postoje i drugi
ishodi pregovora i to:
1. Pobjeda poraz / poraz - pobjeda:
takmienje
Samo jedna od pregovarakih strana postie
svoje ciljeve, bilo verbalnim putem ili zikim
nasiljem i dominacijom, dok druga strana gubi.
2. Poraz poraz: povlaenje
Konikti se izbjegavaju tako to obje strane
odustaju od svojih ciljeva ili odgaaju rjeenje
koniktne situacije za kasnije, jer obje strane
gube neto u toku ovih pregovora.
3. Pobjeda/poraz - pobjeda/poraz:
kompromis
Obje strane odustaju od neega i dobijaju neto
u toku pregovora.
Obje
strane
postiu
kompromis,
koji
podrazumijeva podjelu interesa, potragu za
neutralnim terenom, a rjeenje djelimino
zadovoljava interese obje strane.
4. Pobjeda - pobjeda: suradnja
Poto zadovoljava interese svih ukljuenih strana
odnosno svi dobijaju vie nego to gube, ovo
rjeenje se smatra najprihvatljivijim. Rjeenje
pobjeda-pobjeda je ono za kojim treba da
tragate u toku pregovarakog procesa.
Suradnja koja vodi pobjeda-pobjeda rjeenju
podrazumijeva zajedniki rad na istraivanju
razlika, stvaranju alternativa i traenje rjeenja
koja zadovoljavaju potrebe obje strane.
Teorija pregovaranja poznaje deset tipova tekih
pregovaraa.
Razliite strategije i tehnike treba koristiti ovisno
o tome s kojim od deset tipova pregovaraa
morate pregovarati.

Faza 3: Poslije pregovora


Uvijek je nakon zavretka pregovarakog
procesa dobro ponovo ga razmotriti. Postavite
sebi pitanja: ta je bilo dobro? ta mogu
poboljati sljedeeg puta?
Tako se sami uimo kako da drugi put postupimo
mudrije i postignemo bolji rezultat.

97

Radionica 1 - PREGOVARANJE

Ciljevi radionice
- Razumjeti proces pregovaranja i ishode pregovora
- Poboljati svoju pregovaraku komunikaciju

Vrijeme izvoenja radionice


90 minuta

Uesnici u radionici
Uenici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost PLANETA (20)
2. Glavna aktivnost ISHODI PREGOVORA (60)

3. Zavrna aktivnost DO MOG ZIDA (10)

Materijal za radionicu
omasteri
obrasci za uesnike Ishodi pregovora

98

UVODNA AKTIVNOST
Planeta
Pria: Otkrivena je nova planeta, koja ima odline uvjete za ivot.
Trebalo bi je naseliti. Vi ste lanovi komisije iji je zadatak da
naseli planetu.
Trebalo bi da odredite 3 osobine i 3 vjetine koje bi trebalo da
imaju ljudi koji e naseliti planetu.

Imate 5 minuta da svako za sebe odredi 3 osobine i 3 vjetine, a onda da se unutar dvije grupe
pregovaranjem usaglasite i zapiete te osobine i vjetine.

GLAVNA AKTIVNOST
Ishodi pregovora
Pokuajte se sada prisjetiti situacija u koli u kojima ste pregovarali
i koje su se zavrile na jedan od dolje navedenih naina. Na
obrascima upiite svoje odgovore.
(Materijal za uesnike 2, 3, 4, 5, 6 Ishodi pregovora)

Napomena za voditelja radionice


Voditelj trai da se situacije to vie
veu za kolu i porodicu, a samo u
sluaju da neko nije imao u koli i u porodici
ishod pregovaranja na navedene naine pie
drugo (neije) iskustvo. Posebno je vano da
voditelj podstakne uenike da to preciznije
odgovore na pitanja.

Voditelj zakljuuje aktivnost konstatacijama da ishod pregovaranja


moe biti:
1. Pobjeda poraz / poraz - pobjeda: takmienje
Osnovna karakteristika: samo jedna strana prevladava.
2. Poraz poraz: povlaenje
U ovom sluaju neslaganja ili konikti se izbjegavaju tako to
obje strane odustaju od svojih ciljeva ili odgaaju rjeenje
koniktne situacije za kasnije. Obje strane gube neto u toku
ovih pregovora.
3. Pobjeda/poraz - pobjeda/poraz: kompromis
U ovom sluaju obje strane odustaju od neega i dobijaju neto
u toku pregovora.
4. Pobjeda - pobjeda: suradnja
Ovo rjeenje se smatra najboljim moguim, poto zadovoljava
interese svih ukljuenih strana.

99

ZAVRNA AKTIVNOST
Do mog zida
Voditelj podijeli uesnike u dvije grupe. Obje grupe stoje u vrsti
jedna nasuprot drugoj, tako da svaka osoba iz jedne grupe ima
svog para iz druge. Parovi stoje sa ispruenim rukama ispred sebe,
ali tako da im se dlanovi ne dodiruju, ve da postoji odreeni mali
prostor izmeu njih.

Voditelj kae da je ovo neverbalna vjeba. Zadatak svakoga je da doe do svog zida (zid uesnika
je onaj u koji trenutno gleda), ali tako da razmak izmeu dlanova uesnika i njegovog para nonstop treba biti isti.

Uglavnom se ova vjeba odvije tako da neki parovi ostanu u


sredini nepomjereni i ljuti, a drugi parovi ili dou do jednog
zida i tu ostanu ili proetaju od jednog pa do drugog zida. Vjeba
nudi materijala za pokazivanje uobiajenog naina razmiljanja da
ispunjenje sopstvene elje nije u saglasnosti sa ispunjenjem elje druge
osobe, te da se one nalaze u konkurenciji - esto ak i ne razmislimo
kako bismo mogli ispuniti elje obje strane.

100

Materijal za uesnike 1

Obrazac - Pobjednik/gubitnik
Primjer pregovaranja u kome ste vi dobili, a druga strana izgubila.
Kako je teklo pregovaranje?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Kakvi su odnosi s drugom stranom bili prije, tokom i poslije pregovora?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Koliko ste bili zadovoljni rezultatom pregovora?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Ako biste neto promijenili, ta bi to bilo?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

Materijal za uesnike 2

Obrazac - Gubitnik/pobjednik
Primjer pregovaranja u kome ste vi izgubili, a druga strana dobila.
Kako je teklo pregovaranje?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Kakvi su odnosi s drugom stranom bili prije, tokom i poslije pregovora?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Koliko ste bili zadovoljni rezultatom pregovora?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Ako biste neto promijenili, ta bi to bilo?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

102

Materijal za uesnike 3

Obrazac - Gubitnik/gubitnik
Pokuajte se sjetiti neke situacije pregovaranja u kojoj ste uestvovali, a ni jedna strana
nije dobila.
Primjer pregovaranja u kome su obje strane izgubile.
Kako je teklo pregovaranje?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Kakvi su odnosi s drugom stranom bili prije, tokom i poslije pregovora?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Koliko ste bili zadovoljni rezultatom pregovora?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Ako biste neto promijenili, ta bi to bilo?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

103

Materijal za uesnike 4

Obrazac - Kompromis
Primjer pregovaranja u kome ste postigli kompromis s drugom stranom.
Kako je teklo pregovaranje?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Kakvi su odnosi s drugom stranom bili prije, tokom i poslije pregovora?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Koliko ste bili zadovoljni rezultatom pregovora?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Ako biste neto promijenili, ta bi to bilo?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

104

Materijal za uesnike 5

Obrazac - Pobjednik/pobjednik
Primjer pregovaranja u kome su sve strane dobile, pobjeda-pobjeda.
Kako je teklo to pregovaranje?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Kakvi su odnosi s drugom stranom bili prije, tokom i poslije pregovora?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Koliko ste bili zadovoljni rezultatom pregovora?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
Ako biste neto promijenili, ta bi to bilo?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

105

Radionica 2 - PREGOVARANJE

Ciljevi radionice
- Razumjeti proces pregovaranja i uvjeta za postizanje
prihvatljivog sporazuma za obje strane
- Upoznati svoj pregovaraki prol, te poboljati svoju
pregovaraku komunikaciju

Vrijeme izvoenja radionice


60 minuta

Uesnici u radionici
Uenici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost SLIKA (10)
2. Glavna aktivnost IZGRADNJA CENTRA ZA
LIJEENJE OVISNOSTI (45)

3. Zavrna aktivnost ZMAJ (5)

Materijal za radionicu

106

omasteri
hamer papir
papir za biljeke
tekst za uesnike Izgradnja centra za lijeenje ovisnosti
slika

UVODNA AKTIVNOST
Slika

Jedna osoba stoji izvan kruga sa slikom u ruci koju ostali ne mogu
vidjeti. Svi uesnici ove aktivnosti imaju boje i papir s podlokom
i trebaju nacrtati tu sliku koju ne vide. Da bi to vie doznali o
toj slici, postavljaju otvorena pitanja i sugestije na koje im igra
izvan kruga odgovara. Pitanja i sugestije mogu biti: ta je sve
prikazano na slici, Opii mi boje na slici. Gdje se nalazi objekat na slici? Opii mi izgled objekta
na slici. itd. Na kraju svi postave svoje slike ispred sebe i priaju o svojoj slici i iskustvu koje su
imali u ovoj aktivnosti.
Razgovara se i o razliitosti percepcije, o pitanjima i sugestijama na koje smo dobili najvie
informacija.

GLAVNA AKTIVNOST
Izgradnja Centra za lijeenje ovisnosti
U ovoj aktivnosti voditelj e uesnike podijeliti u tri grupe i to dvije
grupe uestvuju u pregovorima, a treu ine posmatrai koji e
objektivno posmatrati pregovaraki proces i na kraju pregovaranja
dati svoj sud.

Obje grupe dobijaju opis situacije o kojoj e pregovarati. Zadatak obje grupe je sljedei:
- odrediti svoju pregovaraku poziciju
- odrediti ta ele postii (ishod pregovora)
- denirati problem kroz interese i potrebe
- napraviti scenario koraka u pregovarakom procesu
- odrediti po dva pregovaraa koji e uestvovati u pregovorima. (Oni se ne mogu mijenjati
tokom pregovora, ali se u svakom trenutku mogu konsultirati s grupom traenjem pauze,
ali ne vie od tri puta).
Uesnici sjede u krugu, a pregovarai su unutar kruga. Pregovarai izlau svoje vienje problema,
te interese/potrebe koje grupa eli zadovoljiti, pregovaraju.
(Materijal za uesnike 1 Izgradnja centra za lijeenje ovisnosti)
Nakon
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

okonanog procesa pregovaranja slijedi diskusija:


ta su posmatrai primijetili u toku pregovarakog procesa?
Kako su se osjeali pregovarai?
ta je pregovaraima bilo najtee?
Jesu li pregovarai imali podrku grupe?
Jesu li pregovarai zadovoljni ishodom pregovaranja?
Kako su se osjeali lanovi grupe?
Da li su pregovarai slijedili upute grupe?
Jesu li lanovi grupe zadovoljni ishodom pregovora?
ta bi u ovom pregovarakom procesu promijenili: pregovarai, lanovi grupe i
posmatrai, a kako bi proces bio uspjeniji?
10. Da li je ovaj model primjenjiv u stvarnoj situaciji?

Voditelj rezimira ta je pregovaranje, ko su uesnici u pregovorima,


koje su faze i ishodi pregovaranja.

107

ZAVRNA AKTIVNOST
Zmaj
Svi se poredaju u vozi, drei osobu ispred sebe oko struka i
predstavljaju Zmaja. Prva osoba u nizu je glava, a posljednja rep.
Na dati znak glava ima zadatak da uhvat rep dok ostali pomau ili
glavi ili repu.

Napomena za voditelja radionice


Aktivnost se provodi dok uesnici
imaju interes, a cilj aktivnosti jeste
oputanje nakon aktivnosti pregovaranja.

Materijal za uesnike 1

Izgradnja centra za lijeenje ovisnosti


Opis situacije:
Vaa opina je odluila da izgradi centar za lijeenje ovisnosti (droge, alkohola), ali jedino slobodno
zemljite za izgradnju ovakvog centra nalazi se u dijelu grada gdje se nalazi vaa kola. Istina,
centar bi bio udaljen od kole oko jedan kilometar.
Odluku da se centar izgradi na ovoj lokaciji opina obrazlae injenicom da je to jedina slobodna
lokacija, a da e izgradnja centra preventivno djelovati na uenike, jer e im biti omoguena
posjeta centru ako budu eljeli, te e ove posjete biti i u funkciji prevencije od ovisnosti.
Meutim, ni roditelji ni nastavnici ne ele da se centar gradi na lokaciji za koju se opina opredijelila
i zato imaju svoje argumente. Napisali su protestno pismo opini i gradonaelnik i njegovi suradnici
su pozvali roditelje i nastavnike na pregovore...

108

Radionica 3 - PREGOVARANJE

Ciljevi radionice
- Razumjeti proces pregovaranja i uvjeta za postizanje
prihvatljivog sporazuma za obje strane
- Poboljati svoju pregovaraku komunikaciju

Vrijeme izvoenja radionice


60 minuta

Uesnici u radionici
Uenici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost TA JE PREGOVARANJE? (10)
2. Glavna aktivnost IV3, IV2 PUTUJE EKSKURZIJA (45)

3. Zavrna aktivnost CIP-CEP-BOING (5)

Materijal za radionicu

omasteri
kartice za uesnike
tekst za uesnike Ekskurzija
radni list za direktora i pedagoge

109

UVODNA AKTIVNOST
Brainstorming: ta je pregovaranje?
Voditelj podijeli uesnike u tri grupe koje na znak voditelja uzimaju
kartice, ispisuju asocijacije na termin PREGOVARANJE i kae ih na
papir na zidu.
Cilj je napisati to vie asocijacija.

Nakon toga voditelj daje zadatak svakoj grupi da kartice razvrstaju u grupe:
- denicija pregovaranja
- elementi pregovaranja
- faze pregovaranja
- ishodi pregovaranja
- pregovaraki stilovi
- ostalo vezano za pregovaranje
Nakon to svaka grupa razvrsta svoje asocijacije po gore navedenim grupama po jedan predstavnik
svake grupe predstavi rezultat grupe.

Uesnici treba da rezimiraju ta je pregovaranje, ko su uesnici


u pregovorima, koje su faze i ishodi pregovaranja, koji su
pregovaraki stilovi.

110

GLAVNA AKTIVNOST
IV 3, IV 2 putuje ekskurzija
U ovoj aktivnosti voditelj e uesnike podijeliti u tri grupe i to
dvije grupe uestvuju u pregovorima, a treu ine direktor i dva
pedagoga koji e objektivno posmatrati pregovaraki proces i o
tome na kraju pregovaranja dati svoje miljenje.

Obje grupe dobijaju opis situacije o kojoj e pregovarati. Zadatak obje grupe je sljedei:
- odrediti svoju pregovaraku poziciju
- odrediti ta ele postii (ishod pregovora)
- denirati probleme kroz interese i potrebe
- napraviti scenario koraka u pregovarakom procesu
- odrediti po dva pregovaraa koji e uestvovati u pregovorima.
Uesnici sjede u krugu, a pregovarai su unutar kruga. Pregovarai izlau svoje vienje problema,
te interese/potrebe koje grupa eli da zadovolji, teku pregovori.
(Materijal za uesnike 1 - Ekskurzija)

Napomena za voditelja radionice


ako aktivnost provodi tim za
medijaciju
Voditelj daje uputu roditeljima i nastavnicima
koji ne podravaju uenike da ne smiju
promijeniti svoju odluku.
Voditelj daje uputu uenicima i dijelu
nastavnika koji podravaju uenike da se
prisjete naina pregovaranja i da osmisle
kako ete pristupiti rjeavanju problema.
Tokom pregovora pregovarai se ne smiju mijenjati niti traiti dodatne informacije ili miljenja
ostatka grupe.
Direktor i pedagozi su duni popuniti i obrazloiti podatke iz tabele.
(Materijal za uesnike 2 Tabela za direktora i pedagoge)
Diskusija:
1. ta su direktor i pedagozi primijetili u toku pregovarakog procesa?
2. Kako su se osjeali pregovarai?
3. ta je pregovaraima bilo najtee?
4. Jesu li pregovarai zadovoljni ishodom pregovaranja?
5. Kako su se osjeali lanovi grupe?
6. Jesu li lanovi grupe zadovoljni ishodom pregovora?
7. ta bi u ovom pregovarakom procesu promijenili: pregovarai, lanovi grupe i
posmatrai, a kako bi proces bio uspjeniji?
8. Da li je ovaj model primjenjiv u stvarnoj situaciji?

Uesnici treba da naue da shodno projiciranom ishodu pregovora


odaberu i odgovarajui stil pregovaranja.

111

ZAVRNA AKTIVNOST
Cip-cep-boing
U ovoj igri koriste se samo tri instrukcije: cip, cep i boing.
Svi stoje u krugu. Jedna osoba poinje izgovorivi jednu od
instrukcija.

Ukoliko kae:
cip: osoba s njegove/njene lijeve strane dalje daje jednu od instrukcija;
cep: osoba s njegove/njene desne strane dalje daje jednu od instrukcija;
boing: mora pokazati na neku osobu koja se nalazi prekoputa, pa tada ta osoba daje daljnju
instrukciju.
Igra se igra brzo i unosi zabune, a time i smijeh. Ko pogrijei, ispada.

Napomena za voditelja radionice


Aktivnost se provodi dok uesnici
imaju interes, a cilj aktivnosti jeste oputanje
nakon aktivnosti pregovaranja.

112

Materijal za uesnike 1

Ekskurzija

Opis situacije:
Poetak je kolske godine. Uenici zavrnih razreda ve priaju o svojoj maturskoj ekskurziji. uli
su da je to doivljaj koji se pamti cijeli ivot, ali da je pored dobre organizacije u razredu vano
i kamo otii na ekskurziju. elja je mnogo. Treba odabrati kamo otii. Poslije debata u razredu
opredijelili su se da to bude London.
Razrednica je pozvala roditelje na sastanak povodom odabira mjesta za ekskurziju. Predoila im je
vie ponuda Italiju, Tursku, paniju, Egipat, ali im je rekla da uenici ele iskljuivo putovati u
London. Za putovanje u London podrku su im dali i neki nastavnici, koji su ve vodili ekskurzije u
Italiju, Tursku, paniju ili Egipat i pri tome imali loih iskustava. Ovo bi i nastavnicima i uenicima
kole bilo prvi put da putuju u London na ekskurziju.
Roditelji i dio nastavnika, koji nije dao podrku putovanju u London, svjesni su da trokovi putovanja
moraju biti prihvatljivi da bi to vei broj uenika iao na ekskurziju, te da je odlazak u London
previe skup.
I poslije razgovora s roditeljima uenici nisu odustali od izbora Londona za ekskurziju.
Kako bi donijeli odluku o tome kamo putovati na ekskurziju, razrednica je pozvala direktora i oba
pedagoga kole, a oni su rekli da uenici, roditelji i obje grupe nastavnika (oni koji daju podrku za
putovanje u London i oni koji ne daju podrku) moraju pregovarati. I direktor i oba pedagoga e
prisustvovati pregovorima i pratiti da li se pregovaraki proces odvija objektivno.

113

Materijal za uesnike 2

Tabela za direktora i pedagoge

Vrsta pregovaranja

114

Stil pregovaranja

Faze pregovaranja

Rezultat
pregovaranja

VI
Tehnike i
procedure
medijacije

- Koga zovete upomo kada se


konikt izmeu vas i vaih
prijatelja rasplamsa?
- Jeste li uvijek spremni prihvatiti
nekog da posreduje u rjeavanju
konikata izmeu vas i vaih
prijatelja, vas i vaih nastavnika,
vas... i svih onih s kojima ste u
sukobu?
- Medijacija zanimljiv naziv, ali
ta znai?
- Mogu li biti medijator?
- Moe li medijacija postati dio
prakse u naoj koli?

6.1. Pojam medijacije


Svakodnevno se naemo u nizu sukoba, ili kao
uesnici ili kao svjedoci. Najee su to sukobi
s ljudima s kojima ivimo, suraujemo, druimo
se, a ponekad smo u sukobu i sa samim
sobom.
I u koli se svakodnevno javljaju sukobi. Oni
mogu nastati izmeu raznih aktera - nastavnika,
uenika, uenika i nastavnika, nekih grupa u
koli i sl.
Sukobi postoje zbog injenice da su svi ljudi
razliiti i imaju razliite potrebe i elje. Sukob
je injenica s kojom se suoava svako drutvo
i nije ni pozitivan ni negativan, ve je sastavni
dio naeg svakodnevnog ivota. Pozitivne ili
negativne mogu biti njegove posljedice, ovisno
o nainu na koji ga razrijeimo ili ga uope ne
rijeimo.
Do negativnih posljedica dolazi kada sukob
ne rjeavamo i time se poveava napetost,
naruava odnos i pogorava naa sliku o nama
samima, ali i o drugima. Zbog toga esto dolazi
i do najgorih posljedica psihikog ili zikog
nasilja.
Pozitivne posljedice sukoba su situacije u
kojima on uzrokuje pozitivnu promjenu situacije
i osoba, kada potakne na razmiljanje i uenje
o sebi i drugima.
Ako je objema stranama stalo do ciljeva koje
ele postii, ali i do njihovog meusobnog
odnosa, jedini prihvatljiv nain da postignu
oboje (da postignu cilj i zadre dobar odnos) bit
e da sukob razrijee. Tu im dosta moe pomoi
proces medijacije.
Medijacija, engl. mediation znai posredovanje.
To
je
tehnika
razrjeenja
konikta
i
podrazumijeva uee tree strane (medijatora)
koja je neutralna, povjerljiva i prihvatljva za
strane u koniktu. Cilj medijacije je da se na
konstruktivan nain prie koniktu i doe do
zajednikog rjeenja.
U toku procesa medijacije svaka strana u sporu
moe iznijeti svoje stavove, pojasniti kako
trenutni spor utjee na nju, te kakve bi opcije
zadovoljile njene interese. Medijator e paljivo
sluati, usmjeravati stranke da razgovaraju
o kljunim pitanjima, uoavati zajednika
stanovita i interese stranaka i pomagati
strankama da na njima baziraju svoj dogovor.
Medijator vodi rauna o procesu dok su strane
odgovorne za donoenje odluke o konanom
rjeenju.
Medijator uspostavlja i olakava razgovor
izmeu stranaka, kako bi one postigle ovaj cilj,
ali ne donosi odluke o tome kako e spor biti
rijeen.

116

Zato je medijacija poeljna tehnika rjeavanja


sukoba u koli?
Zato to:
- uesnici u medijaciji sami dolaze do rjeenja,
to poveava opredijeljenost za provoenje
dogovora,
- miljenja i vrijednosti uesnika u medijaciji
se uvaavaju,
- medijacija stvara pozitivnu atmosferu i
pomae izgradnji odnosa meu uesnicima u
medijaciji,
- medijacija je brza i ekasna tehnika
rjeavanja sukoba,
- medijacija je jeftinija u odnosu na druge
postupke rjeavanja sukoba,
- informacije iznesene u postupku medijacije
su povjerljive,
- gradi se kultura sluanja, dijaloga i kreativnog
rjeavanja sukoba, jer sukobljene strane,
pouene iskustvom pronalaska kvalitetnog
rjeenja, mijenjaju svoj stav prema sukobu,
te se prolaenjem kroz proces ue nositi sa
sukobima u budunosti, pa ak i bez pomoi
tree strane
Medijacija ima sve bitne karakteristike procesa
rjeavanja problema:
- deniranje problema,
- izlistavanje moguih rjeenja,
- izbor rjeenja,
- donoenje odluke,
- provoenje odluke i
- procjena uspjenosti odluke/rjeenja.
Kada se obratiti timu za medijaciju?
Timu se moete javiti u trenutku kada:
su vae emocije i emocije druge strane
intenzivne i kada spreavaju dogovor,
je komunikacija izmeu vas i druge strane
slaba ili kada strane ne mogu same izmijeniti
situaciju.
pogrena tumaenja i stereotipi odmau
rjeavanju sukoba,
negativna ponaanja stvaraju barijere
izmeu vas i druge strane,
postoje interesi koji se tumae na razliite
naine a vi i strana u sukobu imate potekoe
kako da ih zadovoljite,
protumaene ili stvarne razlike u vrijednostima
razdvajaju strane,
strane nemaju procedure za pregovore,
koriste pogrenu proceduru, ili ne koriste
proceduru na najbolji nain.
strane imaju tekoe da zaponu pregovore
ili su doli do orsokaka u pokuaju da
razrijee sukob.

6.2. Principi medijacije

6.4. Faze medijacije

Principi medijacije su:

Iako postoji vie teorija koliko koraka ima


medijacija, mi emo primjenjivati model
medijacije u est koraka i to:

Dobrovoljnost - Strane u sukobu dobrovoljno


pokreu postupak medijacije i uestvuju u
postizanju sporazuma.
Povjerljivost - Postupak medijacije je
povjerljive prirode. Izjave stranaka iznesene u
postupku medijacije ne mogu se bez odobrenja
stranaka koristiti kao dokaz u bilo kojem drugom
postupku.

1. Jasno deniranje problema


O deniciji problema ovisi koliko emo ga
uspjeno rijeiti.

Jednakost stranaka - Stranke u postupku


medijacije imaju jednaka prava.

Pomozite stranama u sukobu da jasno


deniraju situaciju;
- Pomozite stranama u sukobu da izraze
svoje potrebe i naprave razliku izmeu
potreba i elja (naina zadovoljenja
potreba),
Ovu aktivnost zavravate kada su potrebe obje
strane jasno denirane.

6.3. Tipovi medijacije

2. Smiljanje (izlistavanje)
moguih rjeenja

Sukobi pogodni za medijaciju su svi sluajevi koji


se mogu rijeiti dogovorom izmeu sukobljenih
strana:

Podstiite strane u sukobu da smisle (izlistaju)


razliita rjeenja koja bi mogla zadovoljiti i
jednu i drugu stranu.
3. Procjenjivanje rjeenja
Pomozite stranama u sukobu da izlistana
rjeenja podijele na: rjeenja koja se eliminiraju
i rjeenja oko kojih e se dogovarati
ili koja doprinose razrjeavanju
konikta.
4.

Donoenje odluke

Ako su prethodni koraci provedeni


na pravilan nain, pravo rjeenje se
nametne.
Ako se pojavi nekoliko prihvatljivih
rjeenja,
potrebno
je
ponovo
razmotriti svako od njih.
Medijator se mora truditi da strane
u medijaciji postignu potpunu
saglasnost da e doneseno rjeenje
zadovoljiti potrebe obje strane.
Mogue
je
nakon
postizanja
saglasnosti potpisivanje ugovora
koji e obavezati strane da isprobaju
rjeenje s kojim su se usaglasili.
5.

Odreivanje naina
provoenja rjeenja

Kako bi donesena odluka bila u


potpunosti provedena (ko, ta, kada
i kako radi na provoenju oduke),
odreuje se nain sprovoenja
rjeenja.
6. Procjena uspjenosti rjeenja
Neophodno je procijeniti ekasnost postignutog
dogovora i omoguiti da svi uesnici u medijaciji,
kao i medijator, kau svoje miljenje.

117

6.5. Uloga medijatora

6.6. Medijacija u koli

Medijator (vi) je osoba (ili osobe) koja je obuena


da vodi proces medijacije, pomno saslua
strane u koniktu, omoguava korisnu razmjenu
informacija, pomae u razvoju moguih rjeenja,
nalazi izlaz iz bezizlaznih situacija, pregovara za
dogovor koji mogu prihvatiti obje strane i koji
zadovoljava najvanije interese obje strane.

Razliiti sukobi sastavni su dio kole (uenik


- uenik, nastavnik - uenik, nastavnik nastavnik, nastavnik direktor, roditelj
nastavnik itd.). Kao i u drugim sredinama, on
moe djelovati pozitivno ili negativno, odnosno
moe oslabiti ili ojaati odnose u koli. Sukobi
su sve ei, sa sve intenzivnijim emocijama,
a imaju i sve ozbiljnije posljedice pa tako sve
ee vode nasilju. Medijacija u koli predstavlja
alternativu, ali i dopunu poznatim metodama u
rjeavanju sukoba.

Medijator
mora biti prihvaen od sukobljenih
strana;
ne smije biti direktno umijean u konikt;
mora biti nepristrasan;
ne smije donositi sudove;
je odgovoran za proces, a sukobljene
strane za sadraj
nije odgovoran za rjeenje;
treba pomoi da se iskau interesi i
osjeanja sukobljenih strana;
treba paziti na odravanje ravnotee moi
izmeu sukobljenih strana;
mora biti povjerljiv
Medijator mora posjedovati osobine

aktivnog sluanja,
izraavanja svojih potreba bez optuivanja
drugih (asertivnost),
pregovaranja kojima proces usmjerava
ka pozitivnom ishodu uz ponovno
uspostavljanje povjerenja,
utvrivanja procedura i pravila kojima
se uvodi red u ponaanje i odnose meu
stranama u procesu medijacije.

118

Vrnjaka medijacija predstavlja medijaciju u


kojoj vi uenici uzimate ulogu medijatora. Naime,
uenici koji se obue za primjenu medijacijskih
vjetina mogu uspjeno posredovati u sukobima
koji se javljaju u njihovoj kako kolskoj tako
i iroj sredini. Mlade osobe mogu biti vrlo
produktivne kao posrednici u sukobu, da mogu
uspjeno razumjeti konikt i da priblie razliite
stavove strana koje su u sukobu.
Dobre strane vrnjake medijacije su brojne.
Naprimjer, uenici postaju aktivni u rjeavanju
problema koji se javljaju u njihovom okruenju,
ue se pozitivnim nainima rjeavanja koniktnih
situacija i spremnije preuzimaju odgovornost,
tenzije izmeu uenika i nastavnika se smanjuju
a sam odnos poboljava, nastavnici vie nisu
toliko zaokupljeni rjeavanjem svakodnevnih
problema, posebno onih koji se javljaju izmeu
uenika.
Ono to je svakako cilj ovog poglavlja jest
insistirati na primjeni vrnjake medijacije u
odgojno-obrazovnim ustanovama te na taj nain
potaknuti i nauiti uenike kako svakodnevne
sukobe mogu, pomou medijacije, rjeavati
sami i to na miran i nenasilan nain.

MEDIJACIJA U KOLI PRIMJER


Rijeiti konikt uz pomo uenika znai da oni
sami preuzimaju odgovornost za svoje ivotno
okruenje. Ovaj model sastoji se od etiri
dijela:

1. Uvod
1. Pozdrav: Medijator se predstavi i zamoli
ostale uesnike da se predstave.
Zlatan: Zdravo, ja sam Zlatan, a ovo je Hana.
Mi smo kolski medijatori.
2. Pojasniti ciljeve: Objasni se cilj razgovora
kojim se pokuava rijeiti konikt. Sukobljene
strane trebaju samostalno potraiti rjeenja
koja e ih zadovoljiti. Medijator nudi svoju
pomo tokom ovog procesa.
Hana: Danas smo ovdje da doemo do
zajednikog rjeenja sukoba, koji se desio
izmeu Vanje i Sanje. Vanja i Sanja e se
danas potruditi da uz nau pomo dou do
rjeenja kojim e oboje biti zadovoljni.
3. Imenuju se osnovni principi: Medijator
garantira da je neutralan.
Zlatan: Moja koleginica Hana i ja, kao medijatori
u ovom procesu, garantiramo da emo tokom
procesa biti neutralni.
4. Objasni se proces tokom kojeg se
pokuava izgladiti konikt: Medijator
objanjava sljedee korake procesa:
- prvo, obje strane iznose svoje stavove
- drugo, obje strane trae zajednike
take i rjeenja
- tree, obje strane pismeno potvruju
dogovor.
Hana: Kako e se deavati proces medijacije?
Objema stranama u medijaciji, dakle, i Vanji
i Sanji, pruit emo priliku da iznesu svoje
stavove u vezi sa sukobom koji se desio u
koli izmeu njih dvoje. Nakon toga i Vanja i
Sanja e, uz nau pomo, traiti zajednike
take i rjeenja sukoba. Na kraju procesa
medijacije, nakon to rijeimo sukob, i
Vanja i Sanja e potpisati dogovor da e se
pridravati donesenog rjeenja.
5. Objasne se pravila razgovora: Medijator
objanjava najvanija pravila kojih se obje
strane moraju pridravati tokom razgovora:
Zlatan: Da bi na proces medijacije tekao
korektno i da bismo doli do zajednikog
rjeenja sukoba, moramo se pridravati
pravila medijacije, koja emo sada utvrditi.
Moemo li prihvatiti pravilo:
- Ne prekidati suparnika dok govori?
Molimo da se izjasnite da li prihvatate ovo
pravilo.
Moemo li prihvatiti pravilo:
- Zapisivati ono to elimo parafrazirati
(provjeriti da li smo dobro razumjeli)?
Molimo da se izjasnite da li prihvatate ovo
pravilo.

Moemo li prihvatiti pravilo:


- Ne vrijeati suparnika?
Molimo da se izjasnite da li prihvatate ovo
pravilo.
Zlatan: Molimo da se izjasnite, pojedinano:
- Prihvatate li predloena pravila?
- Da li ete se pridravati utvrenih
pravila?
- Jeste li saglasni da vas mi medijatori
uvijek podsjetimo na njihovo
nepridravanje (ako budu odstupili od
njih)?
6. Dogovori se poetak razgovora: Dogovori
se ko e prvi izloiti svoje vienje konikta.
Ako se koniktne strane ne dogovore o
tome ko bi prvi trebao izloiti svoje stavove,
onda medijator odreuje koja strana poinje
prva.
Hana: Molim da se sada dogovorimo ko e prvi
iznijeti svoje vienje sukoba koji se desio
izmeu vas.
Vanja: Kao dentlmen damama ustupam
prednost, dakle, neka Sanja prva ispria
svoje vienje sukoba.
Hana: Dobro, onda e svoje vienje sukoba prva
iznijeti Sanja, a nakon toga ti, Vanja.

2. Objanjenja
1. Izvjetaji: Koniktne strane jedna po jedna
iznose svoje vienje konikta i trenutnu
situaciju.
Sanja: Vanja i ja smo ve dugo prijatelji.
Sjedimo u istoj klupi jo od prvog razreda.
Sjeam se da nas je nastavnica zbog naih
imena, jer se rimuju, odredila da sjedimo
zajedno i tako je bilo sve do prolog petka.
Zajedno smo uili teke predmete, snalazili
se na testovima, pripremali za takmienja iz
zike. Sve do prolog petka. Trebalo je da na
sekciji mladih ziara radimo test i oni koji
budu najbolji inili bi kolski tim za opinsko
takmienje iz zike. Ve ranije Vanji sam
posudila svoje zbirke zadataka iz zike, koje
sam posudila od oca, a koje je godinama
ljubomorno uvao jer ih je smatrao izuzetno
kvalitetnim. Pretpostavljali smo da bi dio
zadataka za test mogao biti iz te zbirke ili
slini njima. Vanja je rekao da zbirke vraa
za 3-4 dana i ja sam na to pristala, jer
sam onda i ja imala isto toliko vremena da
vjebam zadatke. Prola su etiri dana od
kada sam mu posudila zbirke, pitala sam ga
zato mi ne vraa zbirke i kada e to uiniti,
a on je rekao da e vratiti sutra. Slegnula
sam ramenima i oekivala zbirke sutra, ali
ni sutra ih nije donio. Bila sam jako ljuta, a
onda sam na velikom odmoru zbirke vidjela
kod jedne djevojke iz drugog odjeljenja,
Selme, koja se kao i mi pripremala za test.

119

Vanja je ranije spominjao da mu se ona


dopada i da bi sve uinio da bude u njenom
drutvu. Ljutito sam mu rekla da sam vidjela
zbirke kod Selme i pitala otkud mu pravo
da daje moje zbirke, koje sam dobila od
oca uz obavezu njihovog uvanja. Vanja
se naljutio, naziva me pogrdnim imenima,
uzeo je zbirke od Selme i bacio ih na mokri i
prljavi pod kolskog toaleta. Bila sam u udu.
Bijesna. Zbunjena. Kako ocu na oi? Vie
me takmienje nije ni zanimalo. Od tada ne
razgovaram s Vanjom. Otac se jako naljutio
na mene i zabranio mi druenje s Vanjom,
a, takoer je rekao da mama i on nikada
vie nee ui u kuu Vanjinih roditelja nakon
to ovi namire tetu, odnosno daju novac za
unitene zbirke.
Vanja: Sanja i ja smo godinama prijatelji. Ni
ona ni ja nemamo ni brata ni sestru pa smo
jedno drugom uvijek pokuavali biti i prijatelj
i brat/i sestra. Oboje smo silno eljeli da
budemo u kolskom timu za takmienje iz
zike. Nae zbirke smo davno preradili i
izvjebali zadatke, a onda sam se sjetio da
moda njen tata, koji je nekada radio kao
profesor zike, ima stare zbirke, koje su
izuzetno dobre i za koje smo znali da se
na takmienjima preuzimaju zadaci iz ovih
zbirki. Sanja je dobila zbirke i rekla mi da
ih vratim za 3-4 dana. Ve danima mi se
dopada Selma iz III 2, a znao sam de se i
ona priprema za takmienje iz zike. Zbirke
su bile odlian nain da joj se pribliim. I
tako je i bilo. Istog dana kada mi je Sanja
dala zbirke dao sam ih Selmi. Dobio sam
njenu naklonost i ja sam izlazio s njom u
etnju, kada bi ona popodne pravila pauzu
nakon vjebanja zadataka iz zbirke. Nije mi
doputala da zajedno vjebamo zadatke, jer
sam ja, ipak, dijete iz siromane porodice, a
Selma je imala sve. Kako sam zbirke trebao
vratiti Sanji upozorio sam Selmu da mi vrati
zbirke, ali je ona nalazila razloge da ih ne
vrati. Ja sam ignorirao Sanjina pitanja za
zbirke i dan dva prije takmienja nisam vie
mogao trpjeti to njeno stalno traenje zbirki.
Krio sam da sam zbirke dao Selmi, a ona
ih je vidjela i poela da me naziva laovom,
bezobraznikom i kakvim sve imenima. Otiao
sam do Selmine klupe, uzeo zbirke, ona mi
je rekla da ne eli vie uti za mene jer joj
uzimam zbirke koje joj jo trebaju i ljutito ih
bacio na pod kolskog toaleta. Rekao sam
Sanji da je sebina, da nee pobijediti, da
je mrzim itd. Izaao sam van. Sutradan je
Sanja sjedila u drugoj klupi i nije priala sa
mnom.
2. Saetak: Medijator ponavlja najvanije
take izlaganja obje strane i napravi saetak
predstavljene koniktne situacije.
Zlatan: Dakle, Sanja, Vanja i ti ste prijatelji
godinama. Oboje ste eljeli biti u kolskom
timu za takmienje iz zike. Zato ste odluili

120

vjebati zadatke i iz zbirki koje si ti dobila


od oca, koji te upozorio da uva zbirke.
Zbirke si dala Vanji uz obavezu da ti ih vrati
nakon 3-4 dana, a kada on to nije uradio,
podsjeala si ga na tu obavezu. Kako je
Vanja dan za danom odlagao vraanje zbirki,
jednog dana si ih vidjela kod Selme, djevojke
koja se Vanji sviala. Kada si rekla Vanji da
zna da su zbirke kod Selme, on se naljutio,
nazivao te pogrdnim imenima, uzeo zbirke
i bacio ih na mokar pod toaleta. Otac se
naljutio na tebe zbog zbirki koje nisi vratila
u neoteenom stanju, zabranio ti druenje
s Vanjom i rekao da e, nakon to Vanjini
roditelji namire tetu, prestati se druiti i s
njima. Vanja i ti ne razgovarate.
Zlatan: Jesam li dobro razmio tvoju priu,
Sanja?
Sanja: Da, tako je.
Hana: Vanja, ti i Sanja ste godinama prijatelji,
koji su pokuavali jedno drugom nadomjestiti
sestrinsku odnosno bratsku ljubav. Kako ste
oboje eljeli biti lanovi kolskog tima za
takmienje iz zike, izvjebali ste zadatke iz
svoji zbirki, a onda si se ti sjetio da Sanjin
otac, koji je nekada radio kao profesor zike,
sigurno ima stare zbirke koje su kvalitetne
i iz kojih na takmienjima preuzimaju
zadatke. Rekao si da e zbirke vratiti za 3-4
dana, ali si ih istog dana kada si ih dobio od
Sanje, dao Selmi. Ona je vjebala iz zbirki,
ali tebi nije doputala da zajedno vjebate,
jer ti misli da je razlog to ona ima sve, a ti
si iz siromane porodice. Kada je Selma bila
slobodna izlazila je s tobom. Selma ti zbirke
nije vraala i stalno je nalazila neki razlog
da to ne uini. Kada te u koli Sanja pitala
za zbirke, krio si da si ih dao Selmi i govorio
si da e vratiti sutra, a onda je ona zbirke
vidjela kod Selme i nazvala te pogrdnim
imenima. Uzeo si zbirke od Selme, koja ti
je rekla da ne eli vie da uje za tebe, jer
joj uzima zbirke koje joj jo uvijek trebaju,
rune rijei si uputio Sanji (da je sebina,
da je mrzi) i bacio zbirke na pod u toaletu.
Izaao si van. Sutradan je Sanja sjedila u
drugoj klupi i nije priala s tobom.
Hana: Jesam li dobro razumjela tvoju priu,
Vanja?
Vanja: Da, dobro si razumjela.
3. Pitanja: Ako je mogue, potrebno je da se
u igru uvedu emocije i motivi sukobljenih
strana koji su vezani za konkretan konikt.
Zato si ...? ili ta si mislio kada si ...?
Zlatan: Zato si, Sanja, prestala da razgovara
s Vanjom?
Hana: Zato si, Vanja, bacio zbirke na pod?
4. Izraziti osjeaje: S obzirom na to da je
veoma korisno izraziti emocije, medijator
pita za emotivno stanje i raspoloenje
koniktnih strana nakon iznoenja njihovih
vienja konikta. To je na neki nain i
pitanje koje otkriva odnos sukobljenih strana

prema onome ta su upravo uli od svog


suparnika.
Zlatan: Vjerojatno emo napraviti korak
naprijed, ako mi sada moete rei kako se
osjeate nakon ovoga to ste uli.
Sanja govori o svojim emocijama (bijes, ljutnja,
razoarenje, tuga)
Vanja govori o svojim emocijama (bijes, ljutnja,
razoarenje)
Napomena: Pretpostavljamo da se oboje
osjeaju isto, jer ele rijeiti sukob.
5. Izraziti udio u koniktu: Razgovor o
udjelu u koniktu moe se lake voditi ako
se sprijee meusobna vrijeanja.
Zlatan pita oboje: Moe li rei kako si ti i u
kojoj mjeri pridonio nastanku i razvijanju
konikta?
6. Prelazak: Na kraju ove faze postoji
mogunost da se opet postavi pitanje o tome
kako se koniktne strane osjeaju nakon
onoga to su ule. Najvanije take trebao
bi saeti medijator u svom izlaganju. Nakon
toga uesnicima treba skrenuti panju na
sljedei korak - potragu za rjeenjima.
Hana: Sada trebate razmisliti kako se moe
popraviti nanesena teta i kako bi se va
odnos mogao poboljati u budunosti.
Uputa: U ovoj fazi postoji mogunost da
eventualno bude neophodno organiziranje
pojedinanih razgovora sa stranama u koniktu,
naprimjer, kada:
- diskusija postane neugodna
- nema pribliavanja stavova (miljenja)
- neka od strana ne eli govoriti otvoreno
- se uesnici ne dre dogovorenih pravila.
Medijator treba prekinuti razgovor svaki put
kada se stekne utisak da sukobljene strane u tom
trenutku ne mogu pronai nikakvo zajedniko
rjeenje. U ovakvim sluajevima medijator moe
napraviti pauzu, dogovoriti nastavak medijacije
ili traiti pomo komedijatora (jer se medijaciju
moe raditi i u paru medijatora).

3. Rjeenja
1. Razmisliti o moguim rjeenjima: Strane
u koniktu sakupljaju prijedloge rjeenja.
Svaka strana zapisuje svoje prijedloge.
Zlatan: Razmislite o tome to ste vi lino spremni
uiniti i ta oekujete od druge strane.
2. Zapisati mogua rjeenja: Svi prijedlozi
rjeenja se proitaju i sasluaju. Zlatan i
Hana ih zapisuju na odvojene kartice.
3. Odabrati rjeenja: Prijedlozi rjeenja se
zajedniki ocjenjuju. Dobri prijedlozi su:
realni, ujednaeni i jasni!
Hana: Koji je prijedlog najbolji? Postoji li
mogunost da kombiniramo dva ili vie
prijedloga?
4. Dogovoriti se oko rjeenja: Mogui
dogovori se ponude usmeno i diskutira se
o tome da li se sukobljene strane slau s
njima.

4. Dogovor
1. Zapisati dogovor: Napravi se pismeni
zapis dogovora. Rjeenje mora biti jasno
formulirano: ko e kad i ta uiniti da bi
se prevladao konikt i nadoknadila teta.
Koriste se jednostavne i jasne rijei (bez
okrivljavanja jedne ili druge strane). Moe
se navesti i ta e se dogoditi ako jedna od
strana ne provede dogovoreno.
2. Potpisati dogovor: Kada se formulira
dogovor, on se proita (reenicu po reenicu) i
jo jednom ga potvrde strane u koniktu. Ako
se uesnici saglase sa svim pojedinostima,
medijator pita je li cjelokupan dogovor
prihvaen ili postoje jo neka otvorena
pitanja. Dogovor se potpisuje.
3. Zavretak: Na samom kraju mogue je
postaviti pitanje o tome kako su uesnici
doivjeli cjelokupan proces i kako sada vide
svoje meusobne odnose u budunosti.
Nismo eljeli pisati rjeenja sukoba, kako ne
bismo utjecali da to bude i va model u radu.
Sukob se mogao zavriti na razliite naine: da
Vanja da novac Sanji i da kupi zbirke (ako ih
ima u prodaji, jer je rije o starim zbirkama) i
da nastave da se drue i oni i njihovi roditelji;
moglo je sve da se ovo desi a da se Sanjini
roditelji ne ele druiti s Vanjinim roditeljima;
moglo se desiti da se i Selma ukljui u rjeavanje
sukoba; moglo se desiti i da se roditelji ziki
obraunaju ako Vanjini roditelji ne daju novac;
dakle, ishoda je moglo biti vie.
Mi zagovaramo ishod u kojem su sve strane
zadovoljne postignutim rjeenjem (u ovom
sluaju moda bi najbolje rjeenje moglo biti da
Vanja donese novac, kupi zbirke, vrati ih Sanji,
izvinu se jedno drugom, odu da razgovaraju i sa
Sanjinim i Vanjinim roditeljima ili ih pozovu na
izlet da se pomire).
Ipak, odluku o ishodu ostavljamo da vi preciznije
odredite. I ne zaboravite, i vi ste zasluni to su
Sanja i Vanja postigli najbolje rjeenje sukoba
koji se desio. Pa, pogledajte ta ste sve uradili da
do toga doe! Zato estitamo i vama (i buduim
Zlatanima i Hanama), ali i svim Sanjama i
Vanjama, jer su odluili potraiti pomo tima za
medijaciju.

121

Koraci u posredovanju3
UVOD
-

Predstavi se kao medijator.


Pitaj uesnike u koniktu da li bi eljeli pomo u rjeavanju problema.
Pronai mirno mjesto za odravanje medijacije.
Trai od njih da se sloe sa sljedeim:
- da e pokuati da rijee problem
- da ne smiju da se vrijeaju
- da uvijek saekaju da druga osoba zavri s priom
- da imaju povjerenja u tebe.

SLUANJE
-

Pitaj
Pitaj
Pitaj
Pitaj

prvu osobu ta se dogodilo. Prepriaj.


prvu osobu kako se osjea. Razmisli o njenim osjeanjima.
drugu osobu ta se dogodilo. Prepriaj.
drugu osobu kako se osjea. Razmisli o njenim osjeanjima.

TRAGANJE ZA RJEENJIMA
-

Pitaj prvu osobu ta je mogla uraditi drugaije. Prepriaj.


Pitaj drugu osobu ta je mogla uraditi drugaije. Prepriaj.
Pitaj prvu osobu ta moe odmah uraditi da bi pomogla da se problem rijei.
Prepriaj.
Pitaj drugu osobu ta moe odmah uraditi da bi pomogla da se problem rijei.
Prepriaj.
Postavljaj kreativna pitanja da bi zavaene strane pribliio rjeenju.

PRONALAENJE RJEENJA
-

122

Pomozi objema stranama da pronau rjeenje kojim e biti zadovoljni.


Ponovi rjeenje i sve njegove dijelove i jednom i drugom protivniku, pitaj ih da
li se slau.
estitaj i jednom i drugom zbog uspjeha koji su postigli zahvaljujui
posredovanju.

Ovaj model medijacije e se primjenjivati u svim radionicama.

Nauili smo:
Medijacija, engl. mediation znai posredovanje.
To
je
tehnika
razrjeenja
konikta
i
podrazumijeva uee tree strane (medijatora)
koja je neutralna, povjerljiva i prihvatljva za
strane u koniktu. Cilj medijacije je da se na
konstruktivan nain prie koniktu i doe do
zajednikog rjeenja.
Principi medijacije su:
dobrovoljnost,
povjerljivost i
jednakost stranaka.
Tipovi
-

medijacije:
vrnjaka i kolska medijacija
porodina i medijacija razvoda
medijacija u poslovnim odnosima
medijacija u lokalnoj zajednici
medijacija u radnim sporovima
medijacija izmeu maloljetnog
poinioca i rtve krivinog djela.

Koraci u medijaciji:
1. Jasno deniranje problema
O deniciji problema ovisi koliko emo ga
uspjeno rijeiti.
2. Smiljanje (izlistavanje) moguih
rjeenja
Medijator podstie obje strane u sukobu da
smisle (izlistaju) razliita rjeenja koja bi
mogla zadovoljiti i jednu i drugu stranu.
3. Procjenjivanje rjeenja
Procjenjujemo mogua rjeenja, neka odmah
eliminiramo, oko nekih se dogovara imajui
u vidu koliko doprinose rjeenju problema ili
rjeavaju problem.
4. Donoenje odluke
Najbolje rjeenje samo se nametne ako su
prethodni koraci provedeni na pravilan nain.
Ako svi prihvate ovo rjeenje, aktivnost se
okonava.
5. Odreivanje naina provoenja
rjeenja
Kako bi donesena odluka bila u potpunosti
provedena (ko, ta, kada i kako radi na
provoenju oduke), odreuje se nain
provoenja rjeenja.
6. Procjena uspjenosti rjeenja
Neophodno
je
procijeniti
ekasnost
postignutog dogovora i da svi uesnici
u medijaciji, kao i medijator, kau svoje
miljenje.
Vrnjaka medijacija predstavlja medijaciju
u kojoj sami uenici uzimaju ulogu medijatora.
Naime, uenici koji se obue za primjenu
medijacijskih
vjetina
mogu
uspjeno
posredovati u sukobima koji se javljaju u
njihovoj kako kolskoj tako i iroj sredini. Mlade
osobe mogu biti vrlo produktivne kao posrednici
u sukobu, mogu uspjeno razumjeti konikt i
pribliiti razliite stavove strana koje su u
sukobu.

123

Radionica 1 - MEDIJACIJA

Ciljevi radionice
- Osposobiti uesnike za ulogu medijatora

Vrijeme izvoenja radionice


90 minuta

Uesnici u radionici
Uenici

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost DLANOVI U PLESU (10)
2. Glavna aktivnost MEDIJATORI U AKCIJI (70)

3. Zavrna aktivnost AUTOMOBILI (10)

Materijal za radionicu
omasteri
tekst za uesnike Situacije
papiri za biljeke posmatraa

124

UVODNA AKTIVNOST
Dlanovi u plesu
Svako nae sebi para, zatim se podijele na uloge A i B. A vodi,
B prati, potom se zamijene. A i B isprue ispred sebe dlanove,
primaknu ih toliko blizu da mogu osjetiti energiju onog drugog, ali
se ne dodiruju. Zatim A pone pomjerati dlanove zamiljajui da
plee, B ga slijedi dlanovima. Tako pleu dok se ne usklade.

Bitan je ritam kao okosnica za sklad.

Voditelj komentarie kako je prijatan osjeaj sigurnosti kad se


uskladimo s drugim i kad znamo da na to moemo raunati.

GLAVNA AKTIVNOST
Medijatori u akciji
Uesnici se podijele u tri grupe. Svaka grupa dobija jedan problem,
koji e igranjem uloga rijeiti odnosno uspjeno okonati proces
medijacije.

Unutar grupe odaberu medijatora, posmatraa i uloge (strane u


medijaciji) shodno svom zadatku.
Sve grupe imaju pripremu od 15 minuta, a onda grupa po grupa provodi proces medijacije shodno
principima i fazama medijacije.
(Materijal za uesnike 1 Situacije)

Voditelj podsjea ta je medijacija, koje su faze medijacije i koje


osobine treba da ima medijator.

125

ZAVRNA AKTIVNOST
Automobili

Formiraju se trojke i stanu u kolonu drei se rukama za ramena.


Prva dva igraa zatvore oi, a posljednji otvorenih oiju upravlja
automobilom pazei da se ne sudare s ostalim igraima. Svi
automobili moraju napraviti tri kruga vodei rauna o preprekama
koje je voditelj postavio u prostoriji. Voditelj topericom prati
vrijeme izvravanja zadatka. Nakon igre razgovara se o iskustvima.

Voditelj zakljuuje da je u situaciji medijacije vrlo vano imati


osposobljenog medijatora, koji nas kao stranu zainteresiranu
za rjeenje sukoba uspjeno vodi ka prihvatljivom ishodu medijacije,
uprkos brojnim preprekama na koje nailazimo.

Materijal za uesnike 1

Situacije

Grupa A:
Uenik osmog razreda je, jer mu se narugala, oamario uenicu petog razreda, te onako ljut joj
bacio torbu kroz prozor hodnika. Iz torbe su knjige, sveske, mobitel, sendvii ispali u blato ispod
prozora. U kolu su doli roditelji i jednog i drugog uenika, svaki ljut na onu drugu stranu.

Grupa B:
Profesor matematike je opsovao ueniku, jer ga je uenik uvrijedio i razljutio. Iako mu je kasnije
bilo ao, ljutim roditeljima uenika to nije nita znailo, ve su otili kod pedagoga kole, a svoje
dijete do daljnjeg nisu putali u kolu.

Grupa C:
Ana i Hana su uenice osmog razreda. Poele su da se drue i sjede u istoj klupi. Provodile su mnogo
vremena zajedno, a onda su doli Hanini roditelji i zamolili njeno premjetanje u drugo odjeljenje.
Rekli su da je razlog za njeno premjetanje da oni ne ele nikakve kontakte svoje kerke sa Anom,
jer je ona druge nacionalnosti i pokuava da na njihovu kerku prenese obiaje svog naroda.

126

Radionica 2 - MEDIJACIJA

Ciljevi radionice
- Osposobiti uesnike za ulogu medijatora

Vrijeme izvoenja radionice


90 minuta

Uesnici u radionici
Uenici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost ZATVORENIH OIJU (10)
2. Glavna aktivnost MEDIJATORI U AKCIJI (70)

3. Zavrna aktivnost 1, 2, 3 (10)

Materijal za radionicu

omasteri
tekst za uesnike Provala u kabinet
papiri za biljeke posmatraa
papiri za crtee

127

1
2

UVODNA AKTIVNOST
Zatvorenih oiju
Uesnici imaju povezane oi.
Zadatak je da u roku od 3 minute na papiru nacrtaju ribu, okean
i amac. Nakon tri minute voditelj im kae da dodaju jo jednu
stvar i to: osmijeh na lice ribe, sidro koje visi iz amca, sunce koje
zalazi. I za ovaj zadatak imaju 3 minute.
Nakon skidanja poveza slijedi izloba slika.

GLAVNA AKTIVNOST
Medijatori u akciji
Voditelj razvrsta uesnike po ulogama (uesnici u medijaciji,
medijator i posmatrai) izvlaenjem ceduljica s nazivom uloga
koje e igrati.

Sve grupe medijatori, uesnici u medijaciji i posmatrai


shodno obavezi koju imaju u procesu medijacije imaju za pripremu 15 minuta, a onda slijedi proces
medijacije shodno principima i fazama medijacije.
(Materijal za uesnike 1 Provala u kabinet)

ZAVRNA AKTIVNOST
1, 2, 3

Cijela grupa stane u dva reda, jedni nasuprot drugima, tako da


svako ima svog para. Na znak voditelja pokazuju prstima 1, 2 ili 3.
Prije toga se dogovore ta koji broj znai, odnosno koja aktivnost
se preuzima za koji broj. Npr.1 - rukovanje, 2 tapanje po
ramenu, 3 - zagrljaj. Uesnici treba da rade ono to pokae manji
broj. Onda se jedan red pomjeri za jedno mjesto tako da uesnik iz drugog reda sada ima novog
partnera i tako redom dok se svi uesnici ne pozdrave jedan s drugim.

Napomena za voditelja radionice


Aktivnost se provodi dok uesnici
imaju interes, a cilj aktivnosti jeste oputanje
nakon aktivnosti medijacije.

128

Materijal za uesnike 1

Situacija Provala u kabinet


Jo jedno dosadno nedjeljno popodne. U koli se ve dugo nita ne dogaa, a uskoro e jo jedna
generacija zavriti kolovanje. Grupa prijatelja ide u isti razred. Dosauju se pred zgradom.
-

Kraj je kolovanja, a mi nismo uinili nita da nas pamte! ree Sanjin


A ta da uradimo? Ima li ko kakvu ideju? upita Maja.
Provalimo u kolu i napravimo malo nereda unutra ree Vanja.
Pa, ne znam. ta ako nas uhvate, tada emo stvarno imati problem? upita Damir.
Ma daj, Damire, nee nas uhvatiti, ta ti je. ta si se uplaio? Neemo pretjerivati. Nee
valjda biti izuzetak? dodao je Vanja ironino.
Pa, dobro, ali ne znam... - opet e Damir.
Idemo u kabinet hemije. On je s druge strane dvorita, gornji prozor je otvoren i niko
nee vidjeti da smo uli. Uostalom, profesorica hemije nam je nedavno svima podijelila
loe ocjene. A tebe je Damire jo i izvrijeala da si neuredan kao...- ree Sanjin.
Pa, idemo, pokazat emo mi njoj ljutito e Damir.

Grupa se uputila prema kolskom dvoritu, spretno ula u kabinet i poela unitavati stvari. Skinuli
su sijalice, ispreturali stvari u ormaru, iarali zidove, a onda je naiao domar.
Dok je domar vikao da stanu i da e zvati policiju, uspjeli su pobjei kroz prozor.
Domar je pozvao pedagoga, njihovog razrednika i njihove roditelje.
Kada su roditelji pitali svakog od njih zato su to uinili, svaki je rekao da ga je nagovorio onaj
drugi.
Pedagog je pozvao kolski tim za medijaciju.
Imali su novi zadatak.

129

Radionica 3 - MEDIJACIJA

Ciljevi radionice
- Osposobiti uesnike za ulogu medijatora

Vrijeme izvoenja radionice


90 minuta

Uesnici u radionici
Uenici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost GRUPNI IZLET (10)
2. Glavna aktivnost MEDIJATORI U AKCIJI (70)

3. Zavrna aktivnost BALON (10)

Materijal za radionicu

130

omasteri
tekst za uesnike Marko i Petar
papiri za biljeke posmatraa
radni list Balon

UVODNA AKTIVNOST
Grupni izlet

Voditelj govori uesnicima da se udobno smjeste u svojim


stolicama, zatvore oi, prisjete mjesta na kojem su se jako dobro
osjeali, koje im je ostalo u lijepom sjeanju. Sugerira im da se
malo zadre na tom mjestu da se to bolje prisjete tog mjesta
i osjeaja koji su uz njega vezani. Nakon to ih ostavi minut dva sa njihovim sjeanjima sugerira im da organiziraju izlet na to
mjesto sa ovom grupom. Imaju potpunu slobodu oko organizacije, putovanja, vremena boravka i
aktivnosti, a kada se vrate s grupom, neka otvore oi.
Kada otvore oi, svi kau kamo su vodili grupu, ta se zanimljivo desilo.

Voditelj trai da uesnici navedu to vie razloga je li bilo ljepe ii


sam na ovo mjesto ili s grupom i zato.

GLAVNA AKTIVNOST
Medijatori u akciji
Voditelj razvrsta uesnike po ulogama (uesnici u medijaciji,
medijator i posmatrai) izvlaenjem ceduljica s nazivima uloga
koje e igrati.

Sve grupe medijatori, uesnici u medijaciji i posmatrai shodno


obavezi koju imaju u procesu medijacije imaju za pripremu 15
minuta, a onda slijedi proces medijacije shodno principima i fazama medijacije.
(Materijal za uesnike 1 Petar i Marko)

Voditelj podstie diskusiju u velikoj grupi - razmjena miljenja,


utisaka, osjeanja.

ZAVRNA AKTIVNOST
Balon
Voditelj podijeli uesnicima crte s balonom. Uesnici zamisle
jedan od svojih konikata. Daju mu ime, kao naslov prie. Takoer,
oboje ga u boji koju oni ele (ili ih ta boja asocira na taj konikt).
Uesnici zatim predstave svoj konikt naslov i boju uz kratko
pojanjenje konikta.

Voditelj pita ta balon dri za tlo? To su: ljutnja, tuga i osveta.


Razliitim bojama oboje svaki kamen koji dri svaku emociju za tlo i zato balon ne moe poletjeti.
Voditelj kae: Zatvorite oi. Idemo na livadu. Dan je vedar. Proljee je. Zamislite da se ue ljutnje
polake odvezuje i pada u travu, a balon je privezan jo samo s dva kraja. Sljedee ue je osveta
i ono se odvezuje i pada u travu. Posljednje ue koje se odvezuje je ue tuge. Kada je ono palo
na zemlju, balon se poeao dizati, sve vie prema nebu. Gledate balon kako se ljulja i odlazi u
oblake.
Voditelj pita uesnike kako se osjeaju, sada kada je balon nestao u oblacima?
(Materijal za uesnike 2 Balon)

Napomena za voditelja radionice


Cilj aktivnosti jeste oputanje nakon
aktivnosti
medijacije,
pranjenje
emocija. Balone treba pustiti u isto vrijeme,
kako bi se ukazalo da je vano i grupno
pranjenje emocija nakon medijacijskog
procesa.

132

Materijal za uesnike 1

Petar i Marko
Marko se vratio kui iz kole. Ovaj dolazak je izgledao drugaije. Razbijenog nosa i s modricama
ispod oka. Majka se uzrujala i pitala ko mu je to uinio. Marko je samo tiho rekao da je to uinio
Petar. Majka nije postavila vie niti jedno pitanje, ali je glasno vikala otkud nekome pravo da tue
njeno dijete, otila do razrednice, a onda i do policije, i prijavila nasilje nad sinom.
Petrovi i Markovi roditelji su godinama dobri prijatelji. Zajedno su ili u srednju kolu. Meutim,
djeca se nikada nisu dobro slagala. Razliitog su imovinskog stanja. Petrovi roditelji su ugledni
ljekari, a Markovi su radnici i majka je nedavno ostala bez posla. Niko od roditelja nema nasilniku
prolost.
Vidjevi majku uzrujanu, Marko se vratio u kolu, pronaao Petra i poela je ponovna svaa.
Marko: Udario si me pesnicom u lice i neu se smiriti dok i ti ne dobije batine.
Petar:

Ti si sve poeo. Htio sam da ti kaem da je runo to to si uradio na asu...

Marko:

to se to tebe tie?

Petar:

Ti ne razumije, Marko...

Marko:

Mrzi me ve odavno...

Petar:

I prole godine si mi uzeo sat...

Marko:

Ti si bogata...

Petar:

A tvoju majku su otpustili, jer je lijena...

Svaa je podijelila roditelje, djecu, prijatelje iz razreda, pa ak i nastavnike.


kolski tim za medijaciju je pozvan, jer su sve strane pristale na njihovo posredovanje u rjeavanju
ovog konikta.

133

Materijal za uesnike 2 - Balon

134

VII
Strategije
izgradnje mira
unutar grupe

- Kako sruiti bedeme rata i izgraditi


bedeme mira?
- Postoji li nenasilno rjeavanje
sukoba?
- Moe li se nasilje sprijeiti i
pobijediti?
- Jeste
li
spremni
da
se
prihvatite svoje uloge u timu za
medijaciju?

Meu pojedincima, grupama i narodima neizbjeno nastaju sukobi. Razvoj ovjeanstva dokazuje
kako je uzaludno pokuavati iskorijeniti nasilje ako se ono samo kanjava zakonom, a ne uini
nita na njegovoj prevenciji. Meutim, nauimo li rjeavati sukobe mirnim putem, nauit emo i
kako eliminirati razlike meu nama, umanjiti stereotipe i predrasude u naim slojevima identiteta,
ivjeti u sigurnom okruenju. Ve smo nauili i tehnike rjeavanja sukoba pregovaranje i
medijaciju. Osjeate li se spremno da nenasilno rjeavate sukobe?
Konikti nastaju kad neslaganje, razlike, smetnje, konkurencije i nepravde ugroze neto vano u
naim ivotima i sistemima vrijednosti. Npr. u situacijama:

Razlike u ciljevima koje elimo


ostvariti.

Ja elim pobijediti u ovoj utakmici.

Vjerovanja

Mi vjerujemo u ovo, vi vjerujete u to.

Deniranja uloga

Mislio sam da si ti si odgovoran za red u uionici.

Preklapajue uloge

Mislio sam da si ti trebao zakljuati vrata (nakon to su iz


kabineta nestale neke stvari).

Posjed ili teritorija

Odlazi iz moje klupe.

Nedostatak informacija

Da si mi rekao ta da uradim...

Poricanje

Spreman sam da te udarim, a ti porie da je neto


pogreno u naem druenju.

Potreba za kontrolom

Niko vie ne potuje moju ocjenu.

Nedostatak komunikacijskih
vjetina

Ona nikad ne slua

Razliiti temperamenti

Ti si najnekreativniji uenik u razredu.

Ogranieni resursi (novac,


zemlja, oprema, ljudi)

Ne mogu kupiti torbu i tebi i bratu.

Procedure

Zato si uradio na taj nain?

Vremenske prepreke

Nemam vremena da se brinem za tvoju zadau.

Sebinost

Ko je pojeo moj komad torte?

Zle namjere

Mi emo po svaku cijenu drati ovog novog uenika to dalje


od nas.

Vrijednosti

Ja mislim da treba biti poten, a ti ne.

Pogrene percepcije

Ja sam vidio da je on prvi udario uenika, a ti kae da je


ona.

Razmislite o moguim daljnjim razvojima dogaaja u svim ovim situacijama!


Sve ove reakcije nose mogunost produbljavanja sukoba i prijetnju da, iako niste direktno ukljueni,
postanete jedna od strana u koniktu.
Sukob se moe rjeavati konstruktivno i destruktivno.

136

Pod
konstruktivnim
pristupom
sukobima
podrazumijevamo mirno rjeavanje, a posljedice
su obino pozitivne pa se poveava kreativnost,
smanjuje napetost meu pojedincima i sl.
Kod destruktivnog pristupa sukobima dolazi
do smanjene komunikacije i poveanog
nepovjerenja
meu
ljudima,
smanjene
suradnje i brige za zajednike ciljeve, usljed
ega se smanjuje ekasnost pojedinca, grupe
i organizacije.
Konstruktivan pristup sukobu
podrazumijeva da:
-

se problemi razmatraju otvoreno


se aktivno trae rjeenja
se izbjegava vrijeanje
ljudi sluaju jedni druge
svako ima priliku dati svoj doprinos
se niko se ne povlai
se problemi rjeavaju.

Strategije
izradnje
mira
unutar
grupe
podrazumijevaju pozitivnu strategiju kojom se
u situaciji sukoba nee razviti napad na drugu
osobu nego zajedniki napad na problem.
Sukob se moe uiniti pozitivnim (za izgradnju i
poboljanje meusobnih odnosa unutar grupe)
uz sljedee radnje, ponaanja i vjetine:
1. borba ZA odnos osnovni je stav
pozitivnog sukoba. Cilj sukoba je
unaprijediti odnos unutar lanova
grupe, a ne boriti se protiv njih.
2. usmjeravanje na glavni predmet
sukoba u sukob ne unositi stare
sukobe i uvrede, jer se udaljujemo od
glavne teme i mogunosti pozitivnog
rjeenja.
3. asertivnost umjesto optuivanja
potrebno je govoriti o osjeajima i biti
to konkretniji.
4. sluanje suprotstavljene strane
dati osobi priliku da objasni svoje
postupke i rijei kojim nas je uvrijedila.
U svom obrazlaganju treba biti jasan i
kratak i vano je sluati partnera, a ne
smiljati odgovor i propustiti uti neto
bitno.
5. isticanje pozitivnih osjeaja
6. smiren govor treba govoriti prirodno
i polako, a ne visokim tonom i osobu
s kojom smo u sukobu treba gledati u
oi.
7. odgoditi razgovor ako je situacija
prenapeta, dobro je odgoditi razgovor
i odrediti vrijeme kada e se on
nastaviti.
8. donoenje zajednikih zakljuaka
nakon rasprave, dobro je donijeti neke
zajednike odluke u vezi s buduim
ponaanjem i djelovanjem.
9. sukob bez pobjednika i gubitnika
ako se borimo za odnos, onda nema
pobjednika ili gubitnika.

Naa strategija (nain kako postii cilj koji smo


odredili) rjeavanja sukoba zasnovana je na
konstruktivnom - nenasilnom rjeavanju sukoba,
a kroz metode medijacije i pregovaranja koje su
se pokazale ekasnim u radu s pojedincima i
grupama i unutar grupa. Nenasilno rjeavanje
sukoba je usmjereno na izbjegavanje stvaranja
pobjednika i gubitnika.
Nasilje je svaki postupak koji razara, ugroava i
poniava ljudsko bie. Nenasilje je postupak koji
poiva na potivanju svakoga ljudskog bia.
Kako vam zvui:
- ivjeti u skladu, harmoniji, ravnotei sa
sobom, drugim ljudima i prirodom,
- izbjegavati nasilje,
- konstruktivno rjeavati probleme
u koli, pri kojem se uva ljudsko
dostojanstvo protivnika i nas samih?
Vjerujem u lijepo, jer nenasilje je upravo to.
Strategija nenasilnog rjeavanja sukoba daje
bolje i stabilnije rezultate od onih koji se baziraju
na metodama gubitnika i pobjednika. Do rjeenja
se dolazi postepeno, uei kako rijeiti problem
putem kompromisa i bez sukobljavanja. Na taj
nain olakava se donoenje odluka i smanjuje
potreba da nae sukobe rjeavaju autoriteti
(nastavnici, pedagozi, direktor, roditelji i dr.).
Moemo uesnicima u sukobu pomoi da
situaciju sagledaju iz razliitih uglova, smire
emocije, uoe svoje interese, pronau neto
zajedniko i dogovore se oko rjeenja, koje e
donijeti kreativnost i poboljanje, a eliminirati
destrukcije i ponienja, a istovremeno da
se pri tome ne uvuemo u problem, da nas i
jedna i druga strana doivljavaju neutralnim
pomagaem.
Suradnja je najbolji nain rjeavanja
konikta, ali primjena zahtijeva dobru
pripremu i strpljenje.
Suradnja zahtijeva odreeno odustajanje od
vlastite prednosti i zato je nije lako postii.
Prvi uvjet je pristajanje na suradnju svakog
pojedinca, a drugi je kvalitetna komunikacija i
sposobnost usklaivanja s drugima.
Najbolja suradnja se u grupi postie ako
postoji:
-

razvoj verbalne i neverbalne


komunikacije
razvijanje mate i stvaralatva
iskazivanje osjeanja, stavova,
sklonosti i sposobnosti, ali i problema
razvoj samokritinosti i odgovornosti
bolje razumijevanje meuljudskih
odnosa i ponaanja
sticanje sigurnosti i samopouzdanja
samopotovanje i potovanje drugih.

137

Koje to prednosti donosi nenasilno rjeavanje


konikata?4
DJECI/UENICIMA
- postiu bolje rezultate u uenju,
redovnije ispunjavaju svoje obaveze i
manje izostaju s nastave
- razvijaju pozitivnije socijalne stavove i
ponaanje
- lake prihvataju kolu kao mjesto gdje
grade svoj identitet i samopotovanje
te se ue samostalnosti izvan svoje
porodice
- od odraslih ue kako razgovarati i izraziti
svoje miljenje u razliitim kolskim
aktivnostima, sekcijama i tijelima
- lake se prepoznaju i zadovoljavaju
posebne potrebe djeteta.
NASTAVNICIMA
- kroz dobre odnose s roditeljima i njihovu
prisutnost u koli primaju stvarnu
pomo jer oni su partneri u obrazovanju
djeteta
- jaaju
svoju
profesionalnost
kroz
uvaavanje razliitosti porodice i djeteta
kao dijela porodice
- dobivaju u roditeljima saveznike u
rjeavanju problema i tekoa kroz
postizanje kompromisa pri emu su
obje strane ravnopravne, spreavajui
sukobe i frustracije
- postiu pozitivniju sliku u oima roditelja
te njihovo razumijevanje za sloenost i
teinu uiteljskog posla
- postaju
motiviraniji
i
zadovoljniji
poslom
- postiu vee povjerenje roditelja u kolu
i njezina nastojanja
- imaju bolji ugled u drutvenoj zajednici

Najei ciljevi obrazovanja za mir su:


-

podizanje svijesti o vrstama nasilja,


nepravdi, diskriminaciji
podizanje nivoa znanja i jaanje
kapaciteta
uesnika
za
nenasilno
djelovanje i rad na razumijevanju nasilja
i vjetinama nenasilja
poticanje i osnaivanje uenika za
promjenu odnosa i nenasilno djelovanje
u svom okruenju
ispitivanje vlastitih identiteta
osvjetavanje
o
predrasudama
i
stereotipima
osvjetavanje o vlastitom ophoenju u
nasilnim situacijama
osvjetavanje o krenjima i podizanje
znanja o zatiti ljudskih prava.

Vjerujemo da su vas i ovi argumenti


dodatno motivirali da se obrazujete za
mir i ukljuite u rad kolskog tima za
medijaciju. Odlino! Sada nas je sve
vie u borbi protiv nasilja, u njegovoj
prevenciji i u borbi za mir i suivot u
Bosni i Hercegovini.

RODITELJIMA
- jaaju svoje samopouzdanje i sigurnost
u pruanju pomoi djetetu u uenju kod
kue
- bolje su informirani o onome to se
dogaa u koli
- postiu pozitivniju sliku u oima uitelja
- daju svoj glas i doprinos kvalitetnijem
radu kole
- njihove se potrebe bolje uvaavaju u
svrhu boljitka djeteta
- imaju podrku u ispunjavanju
svoje roditeljske uloge i pomo u
razumijevanju obrazovnoga sistema i
onoga to kola oekuje od njih kao
roditelja
- kao partneri postaju uesnici, a ne
pasivni promatrai kolskoga ivota
svoga djeteta.

138

Adaptirano - Udruga roditelja Korak po korak kola otvorena roditeljima Zagreb, 2006.

Neke od Dvadeset stvari koje moe


uiniti umjesto da nekome uzvrati
silom5

 Stani i razmisli. Nemoj nita da uradi odmah.


Razmotri sve mogunosti. Razmisli ta bi se
moglo dogoditi ako povrijedi drugu osobu.
 Ti zna da ono to ini ovisi o tebi. Ti
odluuje. Sam kontrolira svoje postupke.
 Reci sebi: Uredu je osjeati bijes. Nije uredu
povrijediti nekog. ak i ako je ta osoba prva
povrijedila mene.
 Reci toj osobi: Prestani! To mi se ne
dopada!
 Dri ruke k sebi. Stisni pesnice i stavi ih u
depove.
 Dri noge k sebi. Skakui ili tapkaj nogama.
 Reci toj osobi kako se osjea. Upotrijebi tzv.
JA poruku. Primjer: Bijesan sam kada me
udari, jer me boli. Hou da prestane da me
udara.
 Udahni duboko, pa izdahni. Ispui bijes iz
svog tijela.
 Obrati se nekom starijem. Reci mu ta se
dogodilo i kako se osjea.
 Polako izbroj od 1 do 10. Broj unazad od 10
do 1. Nastavi da broji, sve dok ne osjeti da
ti se smiruje bijes.
 Zamisli neto hladno. Zamisli da sjedi na
vrhu ledenog brijega. Ohladi svoj bijes.
 Razmiljaj o onome to te ini sretnim. Misli
o neemu to voli da radi i zamisli sebe
kako radi.

Nauili smo:

Sukob se moe
destruktivno.

rijeiti

konstruktivno

Pod
konstruktivnim
pristupom
sukobima
podrazumijevamo mirno rjeavanje, a posljedice
su obino pozitivne pa se poveava kreativnost,
smanjuje napetost meu pojedincima i sl.
Konstruktivan pristup sukobu podrazumijeva
da:
- se problemi razmatraju otvoreno
- se aktivno trae rjeenja
- se izbjegava vrijeanje
- ljudi sluaju jedni druge
- svako ima priliku dati svoj doprinos
- se niko se ne povlai
- se problemi rjeavaju.
Kod destruktivnog pristupa sukobima dolazi
do smanjene komunikacije i poveanog
nepovjerenja
meu
ljudima,
smanjene
suradnje i brige za zajednike ciljeve, usljed
ega se smanjuje ekasnost pojedinca, grupe
i organizacije.
Naa strategija rjeavanja sukoba zasnovana
je na konstruktivnom - nenasilnom rjeavanju
sukoba, a kroz metode medijacije i pregovaranja
koje su se pokazale ekasnim u radu s
pojedincima i grupama i unutar grupa.
Nenasilno rjeavanje sukoba je usmjereno na
izbjegavanje stvaranja pobjednika i gubitnika.
Strategija nenasilnog rjeavanja sukoba daje
bolje i stabilnije rezultate.

 Ponaaj se prema drugoj osobi ljubazno i


s potovanjem. Nee biti lako, ali pokuaj.
Ovo e tu osobu veoma iznenaditi i moglo bi
prekinuti va sukob.
 Upamti da osveta nikada ne rjeava sukob.
Samo ga jo vie pogorava.
 Uzmi tajm-out. Idi negdje drugdje dok se ne
osjeti bolje.
 Provedi izvjesno vrijeme s nekom drugom
osobom.
 Znaj da moe uspjeti. Moe odluiti da ne
povrijedi drugog. To ovisi o tebi.

Alan L. Bin Uionica bez nasilnitva, Kreativni centar, Beograd, 2004.

139

Radionica 1 - STRATEGIJE IZGRADNJE


MIRA UNUTAR GRUPE

Ciljevi radionice
- Vjebati koritenje strategija izgradnje mira unutar grupe
nenasilno rjeavanje konikata, prevenciju nasilja i
obrazovanje za mir

Vrijeme izvoenja radionice


60 minuta

Uesnici u radionici
Uenici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost VANA OSOBA U MOM IVOTU (10)
2. Glavna aktivnost PREVENCIJA NASILJA (40)

3. Zavrna aktivnost ZAGRLJAJI (10)

Materijal za radionicu
omasteri
papiri A 4
radni list Vrste nasilja

140

UVODNA AKTIVNOST
Vana osoba u mom ivotu
Voditelji predlau da se svako sjeti neke vane osobe iz svog
ivota, osobe koja je na nas snano utjecala i koju na neki nain
nosimo u sebi. Svako nacrta tu osobu ili neku situaciju koja je
vezana uz nas i tu osobu. Svi redom predstave sliku.

Diskusija:
Koje smo svoje emocije prepoznali?
Kako smo se osjeali kad smo sluali druge kako govori o svojim slikama?
Koje smo emocije prepoznali kod njih?

Napomena za voditelja radionice


Kako slijede radionice koje su
namijenjene za tim za medijaciju
odnosno za njegovo osnaivanje vano je
utvrditi ko su autoriteti za osobe u timu, jer
potencijalne negativne identikacije nekog
lana tima mogu biti problem za rad tima.

141

2
Svaka
-

GLAVNA AKTIVNOST
Prevencija nasilja
Voditelj formira pet grupa i podijeli uesnicima Radni list s vrstama
nasilja.
(Materijal za uesnike 1 Vrste nasilja)

grupa ima zadatak da za po jednu vrstu nasilja utvrdi sljedee:


Da li su im poznati sluajevi navedenog nasilja u njihovoj ili nekoj drugoj koli?
ta su bili uzroci konikta koji je doveo do nasilja?
Kakve su bile reakcije uenika, nastavnika, roditelja, pedagoga u koli na navedenu vrstu
nasilja?
Da li su to bile najekasnije metode?
Kako su se ovi konikti mogli nenasilno rijeiti?

S obzirom da su se u ovim sluajevima ublaavale posljedice nasilja, koje preventivne mjere mogu
poduzeti:
a) uenici
b) nastavnici
c) roditelji
d) pedagozi
e) tim za medijaciju
kako bi se navedena vrsta nasilja mogla smanjiti ili eliminirati u koli.

Voditelj upoznaje uesnike s vrstama nasilja, koje mogu biti


uzrok konikta, a koji e rjeavati tim za medijaciju.

Napomena za voditelja radionice


U ovoj aktivnosti pedagozi i psiholozi
treba da budu voditelji grupa.

142

ZAVRNA AKTIVNOST
Zagrljaji
1. Svako za sebe smilja jedan razlog zato mu je drago biti
lan tima za medijaciju koristei JA poruke. Zapiu ih i onda
svako kae ta je napisao.
2. Voditelj podijeli uesnike u 5 grupa i svaka grupa dobije
zadatak da smisli jednu vrstu zagrljaja.

Zadatak je da pokau drugima svoju vrstu zagrljaja, da je objasne, a da ih zatim cijela grupa
isproba.

Materijal za uesnike 1

Vrste nasilja

Fiziko nasilje

udaranje, utiranje, guranje, davljenje, upanje, zatvaranje


i zakljuavanje, otimanje i unitavanje stvari...

Verbalno nasilje

vrijeanje (kada neko nekome kae da je glup, ruan,


naziva ga pogrdnim imenima), posramljivanje (kada se
neko nekome ruga zbog visine, teine, porijekla, ocjena...),
omalovaavanje (kada neko nekome kae da ne vrijedi, da
ga niko ne voli...), kada se neko okrivljuje za neto to nije
uradio, ili mu se prijeti.

Socijalno nasilje

kada neko nekoga iskljuuje iz grupnih aktivnosti, ogovara


ga, kada se priaju lai o nekoj osobi, ili nagovaraju drugi da
se s tom osobom ne drue.

Seksualno nasilje

kada se neko protiv njegove volje dodiruje po intimnim


dijelovima tijela, upuuju bezobrazne rijei, pokazuju
bezobrazne slike, tjera na seksualne odnose.

Nasilje putem mobilnih telefona i


Interneta

kada neko, bez dozvole, snima telefonom druge i to alje


dalje, ili ih uznemirava pozivima, SMS i e-mail porukama

143

Radionica 2 - STRATEGIJE IZGRADNJE


MIRA UNUTAR GRUPE

Ciljevi radionice
- Vjebati koritenje strategija izgradnje mira unutar grupe
nenasilno rjeavanje konikata, prevenciju nasilja i
obrazovanje za mir

Vrijeme izvoenja radionice


90 minuta

Uesnici u radionici
Uenici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost PIRAMIDA VRIJEDNOSTI I POTREBA (20)
2. Glavna aktivnost POBJEI ILI NE (60)

3. Zavrna aktivnost RUKA ELJA (10)

Materijal za radionicu

144

omasteri
papiri A 4
radni list Piramida
hamer s Piramidama

UVODNA AKTIVNOST
Piramida vrijednosti i potreba
Voditelj kae uesnicima da na posebnom papiru napiu ono
bez ega ne mogu ivjeti, razvijati se i biti sretni. Te vrijednosti
i potrebe uesnici upiu u Piramidu, ali tako da potrebe koje
smatraju osnovnim upiu u osnovu piramide, a one koje su vie
u vrh piramide.

(Materijal za uesnike 1 Piramida)


Voditelj podijeli uesnike u 3 4 grupe koje treba da se usaglase o potrebama bez kojih kao grupa
ne mogu funkcionirati i naprave piramidu vrijednosti grupe.

Voditelj zakljuuje da su nae potrebe i vrijednosti kako po


strukturi tako i po znaaju (gdje su line vrijednosti esto u
sukobu s grupnim vrijednostima), te naini njihovog zadovoljavanja
najei uzrok konikata.

145

GLAVNA AKTIVNOST
Pobjei ili ne
Voditelj kae uesnicima da shodno nauenim pravilima iz
prethodnih modula i radionica imaju zadatak da razrijee ovaj
konikt, te uesnike podijeli u dvije grupe.

Napomena za voditelja radionice


Jedna grupa e ovaj konikt rjeavati
pregovaranjem.
Druga grupa e ovaj konikt rjeavati
medijacijom.
Za pripremu prva i druga grupa imaju 15
minuta.
Situacija:
Profesor matematike, koji vrlo drsko komunicira sa uenicima, na posljednjem testu podijelio je
negativne ocjene skoro cijelom razredu. Uenici su odluili da se pobune. Jedan dio razreda eli
pobjei s njegovog narednog asa, drugi dio razreda smatra da e to samo jo vie pogorati
situaciju izmeu njih i profesora.
Nakon to sve grupe rijee konikt na zadane naine slijedi diskusija:
1. Kako su grupe doivjele svaki nain rjeavanja konikta?
2. Koji nain rjeavanja konikta se pokazao najekasnijim i zato?
3. ta biste promijenili u svojim grupama?

Voditelj kae da se konikti mogu rjeavati na razliite naine,


a da tim za medijaciju treba vjebati razliite naine (spontano
rjeavanje konikata, medijaciju, pregovaranje i dr.) kako bi utvrdili
koji nain donosi najbolje rezultate.

146

ZAVRNA AKTIVNOST
Ruka elja
Svaki uesnik uzme jedan papir u boji i omasterom nacrta svoju
aku s rairenim prstima. U sredinu upie jednu svoju elju u vezi
s radom u timu za medijaciju. Papiri se postave u sredinu kruga, a
uesnici upisuju u prste ruke svoje sugestije za ostvarenje svake
pojedine elje.

Aktivnost je zavrena kad su svi prsti na nacrtanim rukama popunjeni prijedlozima. Svako uzme svoju
sliku i prokomentarie je u razgovoru u krugu koji slijedi.

147

Materijal za uesnike 1

148

Radionica 3 - STRATEGIJE IZGRADNJE


MIRA UNUTAR GRUPE

Ciljevi radionice
- Vjebati koritenje strategija izgradnje mira unutar grupe
nenasilno rjeavanje konikata, prevenciju nasilja i
obrazovanje za mir

Vrijeme izvoenja radionice


60 minuta

Uesnici u radionici
Uenici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost TA JE NENASILNA KOMUNIKACIJA? (5)
2. Glavna aktivnost TUNI DJEAK (45)

3. Zavrna aktivnost PISMO RIJE PO RIJE (10)

Materijal za radionicu
omasteri
papiri A 4
tekst sa ulogama za aktivnost Tuni djeak

UVODNA AKTIVNOST
ta je nenasilna komunikacija?
Brainstorming: ta je nenasilna komunikacija?
Voditelj kae: ta NENASILNA KOMUNIKACIJA znai za vas? Kad
se kae NENASILNA KOMUNIKACIJA u koli/odjeljenju, uope
u ivotu, koje to asocijacije, slike, uspomene izaziva kod vas?
Uesnici ispisuju na hamer papir svoje asocijacije.

Nakon ispisanih asocijacija voditelj zajedno sa uesnicima


denira nenasilnu komunikaciju.

GLAVNA AKTIVNOST
Tuni djeak6
Voditelj kae uesnicima da shodno nauenim pravilima iz
prethodnih modula i radionica imaju zadatak da razrijee ovaj
konikt.

Napomena za voditelja radionice


Grupa mora odabrati nain rjeavanja
konikta (pregovaranje, medijacija) i
podijeliti uloge u grupi. Ostali su posmatrai
koji piu zabiljeke o svim zapaanjima u vezi
s procesom nenasilnog rjeavanja konikta.
Za pripremu grupa ima 15 minuta.
Nakon to grupa rijei konikt slijedi diskusija:
1. Kako su lanovi grupe i ostali doivjeli nain rjeavanja konikta?
2. Da li se odabrani nain rjeavanja konikta pokazao najboljim i zato?
3. ta biste promijenili u grupi?

Voditelj ukazuje uesnicima da je vrlo vano problem razumjeti


i denirati da bi se odabrala odgovarajua tehnika rjeavanja
konikata.

150

Adaptirano prema Leimdorfer 1992. str. 20-22.

ZAVRNA AKTIVNOST
Pismo rije po rije

Uesnici su podijeljeni u parove. Svaki par ima papir i dvije olovke.


Kada voditelj da znak, parovi poinju da piu zajedniko pismo o
vrnjakoj medijaciji tako to svako dodaje po jednu rije. Treba
da piu to je bre mogue, ne vraajui se ponovo da proitaju
ili provjere tekst. Znaci interpunkcije dodaju se samo ako je
neophodno da se pismo razumije. Nakon pet minuta pisanje
prestaje i uesnici naglas itaju svoja pisma.

Iako e sigurno biti zabavno proitati ta su napisali parovi,


voditelj ukazuje da su i na ovaj nain uesnici rezimirali svoje
znanje o vrnjakoj medijaciji.

151

Materijal za uesnike 1

Tuni djeak

DJEAK

Ti si usvojeni petnaestogodinji djeak. Odrastao si u selu u kojem su bili dobri prema tebi kako
tvoji sadanji roditelji, tako i mnogo stariji brat i sestre, ali i seoska djeca koja su ila u kolu s
tobom. Kad bi poeo mucati za vrijeme govora, oni su bili paljivi i nisu ti se smijali. Uvijek si bio
dobar u svemu u koli, a posebno u matematici koju si jako volio.
Ove godine poao si u srednju kolu u gradu kamo ide svakodnevno autobusom. Jedno vrijeme
bilo je sve u redu, no posljednjih dana nastao je pakao. Prvo su neki uenici poeli oponaati
tvoje mucanje. Ti si se i sam tome smijao, ali oni nisu prestajali i primijetio si da se tvoje mucanje
pogorava. Zatim su poeli za tobom govoriti kroz nos. Jedan od njih uzeo je tvoje knjige da prepie
domau zadau i jednu od njih nije vratio. Nisi to htio rei profesorici jer si se uplaio da bi to jo
vie pogoralo odnos prema tebi. Rekao si da si knjigu izgubio.
U poetku neki od tvojih ranijih prijatelja iz sela su stali u tvoju odbranu, ali sada se plae da bi
mogli postati nepopularni u razredu. Jedan ili dvojica od njih ak su se ukljuili u grupu protiv tebe.
Prole sedmice onaj djeak iz grada zatraio je od tebe novac. Ti si pobjegao, ali te je on sa jo
dvojicom bivih prijatelja doekao poslije kole. Tukli su te i udarali nogama i zaprijetili da e proi
jo mnogo gore ako ne donese novac. Sljedei dan si uzeo majci novac iz kuhinje i poslije slagao
da ti je trebao za knjigu. Zbog toga si se osjeao uasno. U ponedjeljak su ponovno od tebe traili
novac. Posljednja dva dana nisi ni iao u kolu nego si lutao gradom. Danas si kod kue i ali se
da te boli stomak. Ne eli vie ii ni blizu kole.

MAJKA

Vaa djeca ve su napustila kolu. Ustvari, Va najstariji sin ve je oenjen i Vi ete uskoro postati
baka. Kako su djeca odrasla i Vaa kua ostala prazna, Vi i Va suprug ste usvojili jednog djeaka. On je
draestan i bistar djeai kojeg su zavoljele sve Vae komije. I pored svoje govorne mane (mucanje),
on je bio veoma dobar u osnovnoj koli, a posebno iz matematike. Ove godine poao je u srednju kolu
u oblinjem gradu kamo putuje autobusom s ostalom djecom.
U posljednje vrijeme postali ste zabrinuti.Va marljivi djeak postao je drukiji i vrlo je razdraljiv na
svako pitanje u vezi sa kolom. Izgubio je i neke knjige i nalivpero, iako je obino bio vrlo paljiv prema
svojim stvarima. Njegovo mucanje postalo je jae nego prije. Prole sedmice nestao Vam je novac iz
kuhinje, za koji je rekao kasnije da mu je trebao za knjigu, ali knjigu Vam nije pokazao.
Vi ste poeli osjeati da neto nije uredu. Danas je rekao da ga boli stomak.
Nazvali ste kolu da im kaete da nee moi doi i saznali da nije bio u koli ni prethodna dva dana iako
je iao na autobus. Oni nisu znali u emu je problem. Samo je rekao da ponovo nee doi. Odluili ste
poi na razgovor s razrednicom.

152

DJEAK IZ GRADA

Ti si petnaestogodinjak koji ivi u gradu u dravnom stanu sa svojim starijim bratom i roditeljima.
Preko dana svoje roditelje ne via ba esto. Oni su ili na poslu ili u restoranu. Poslije kole luta
gradom s drutvom svog brata. Oni te prihvataju, ali esto s tobom postupaju vrlo grubo. kola
ti ne ide ba najbolje. Posebno mrzi matematiku. Profesorica stalno pokazuje na tebe i govori
da si neto pogrijeio i da nije dobro, a za mucavog usvojenog djeaka nikad ne govori da neto
nije uredu. Poeo si ga stvarno mrziti, a posebno kad si primijetio da se smije dok je profesorica
govorila o tvojim pogrekama.
Naravno, ti si samo jedan od onih koji su mu se rugali i govorili za njim kroz nos. Uostalom, to je
samo ala. Bilo je posebno smijeno kad je profesorici lagao da je izgubio knjigu, a svi su znali ko
ju je uzeo. Ti i dvojica iz razreda ste ga malo zaplaili poslije kole i traili da donese novac. Njegovi
uvijek imaju novaca! To nije bilo nita ozbiljno, uostalom, ti svakodnevno prolazi mnogo loije s
prijateljima tvog brata! Nee mu nita smetati da malo ovrsne i bude manje pekmezast. Uostalom,
on je donio neto novca pa si pomislio da e donijeti ponovno i traio si i ove sedmice.
Posljednja dva dana nije bio u koli iako su ga vidjeli u autobusu. Mali doljo! On je, ipak, samo
stranac i on nikako tu ne pripada.

RAZREDNICA

Vi ste razrednica prvog razreda srednje kole u gradu koju polaze i djeca iz okolnih sela. Nije jednostavno
u razredu imati pomijeanu djecu iz sela i djecu iz grada, koja ive u dravnim stanovima. Vi ste
nastojali da sjede zajedno djeca iz sela i djeca iz grada, ali, ipak, razred nije ba najbolji. Meutim, Vae
kolege kau da je razred miran i paljiv na nastavi, a da je normalno da su buni i nestani za vrijeme
odmora.
Zapazili ste neko podmuklo smijanje kad bi govorio jedan usvojeni djeak. On, naalost, muca,
ali je inae dobar uenik, a posebno je dobar u matematici. Vi niste mislili da je to neto ozbiljno,
ali ste, ipak, kad ste vidjeli da jedan djeak proizvodi neke zvukove sline gukanju, rekli da to
vie ne ini.
Sad je dolo do male krize. Usvojeni djeak je bio u ponedjeljak u koli, ali posljednja dva dana
ga nije bilo. Djeaci iz njegova sela rekli su da ima jaku prehladu i nije bilo razloga da im ne
vjerujete. Danas je etvrtak. Nazvala je njegova majka i rekla da nee doi u kolu jer ga boli
stomak. Tad se ispostavilo da je on protekla dva dana odlazio na autobus, a nije dolazio u kolu.
Njegova majka je vrlo zabrinuta i misli da se on neega u koli plai. Djeaci iz razreda kau da
su Vam lagali da ga zatite. Majka poslije kole dolazi k Vama na razgovor.

153

Radionica 4 - STRATEGIJE IZGRADNJE


MIRA UNUTAR GRUPE

Ciljevi radionice
- Vjebati koritenje strategija izgradnje mira unutar grupe
nenasilno rjeavanje konikata, prevenciju nasilja i
obrazovanje za mir

Vrijeme izvoenja radionice


60 minuta

Uesnici u radionici
Uenici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost POZDRAVI (10)
2. Glavna aktivnost MAJA (45)

3. Zavrna aktivnost MOJ NAJSNANIJI UTISAK O OVOM DANU (5)

Materijal za radionicu

154

omasteri
papiri A 4
stikeri
lopta
Tekst za aktivnost Maja
Radni list Naini pozdravljanja

UVODNA AKTIVNOST
Pozdravi
U razliitim dijelovima svijeta ljudi se pozdravljaju razliito.

Voditelj podijeli papirie s nainima pozdrava svakom uesniku.


Svi uesnici se uz muziku kreu u prostoriji i na zaustavljanje
muzike treba da stanu pored onog koga sretnu i pozdrave na nain
ispisan na svom papiriu. Zadatak je nai svog para, osobu koja
se pozdravlja isto, ali bez razgovora samo na osnovu geste pozdravljanja. Prije poetka vjebe
voditelj pojanjava svaki nain pozdravljanja.
(Materijal za uesnike 1 Pozdravi)
Nakon zavretka aktivnosti voditelj pita:
Kako ste doivjeli ovu aktivnost?
Kako vam izgledaju pozdravi u drugim zemljama?
Kako bi njima izgledao na nain pozdravljanja?

Voditelj ukazuje uesnicima da se u prvom kontaktu s ljudima


iz razliitih dijelova svijeta i kultura (kroz pozdrav) moe javiti
i empatija i sukob.

155

GLAVNA AKTIVNOST
Maja
Voditelj kae uesnicima da shodno nauenim pravilima iz
prethodnih modula i radionica imaju zadatak da razrijee ovaj
konikt, te uesnike podijeli u dvije grupe.
Jedna grupa e ovaj konikt rjeavati pregovaranjem. Druga grupa
e ovaj konikt rjeavati medijacijom. Za pripremu prva i druga
grupa imaju 15 minuta.

Situacija:
Maja se oblai drugaije, upadljivo, neuobiajeno. Roditelji joj odobravaju takav nain oblaenja,
ali profesorica engleskog jezika, koja je i njena razrednica, stalno je udaljava s asa. Posljednji put
kada ju je udaljila s asa, Maja je opsovala....
Nakon to sve grupe rijee konikt na zadane naine slijedi diskusija:
1. Kako su grupe doivjele svaki nain rjeavanja konikta?
2. Koji se nain rjeavanja konikta pokazao najekasnijim i zato?
3. ta biste promijenili u svojim grupama?

Voditelj ukazuje uesnicima da je vrlo vano problem razumjeti


i denirati da bi se odabrala odgovarajua tehnika rjeavanja
konikata.

ZAVRNA AKTIVNOST
Moj najsnaniji utisak o ovom danu

Cilj aktivnosti je da uesnici razmisle o aktivnostima tokom dana i


da ih verbalizuju. Prvi uesnik koji od voditelja dobije loptu treba
da izabere jednu stvar koja je na njega ostavila najvei utisak tog
dana i tu situaciju verbalno doara. Zatim loptu baca sljedeem
uesniku i tako redom dok svi ne kau utiske o danu.

Voditelj ukazuje da je nakon svakog procesa medijacije korisno


da lanovi tima oslobode svoje emocije, posebno ako su neki
podaci ili situacije tokom procesa medijacije djelovali na njihove
emocije (a u radu tima sa stranama u medijaciji ih moraju potpuno
skriti).

156

Materijal za uesnike 1

Pozdravi

Kina

Pokloniti se s rukama prekrienim preko prsa

Eskimi

Trljati nos o nos

Haiti

Vrlo dugo rukovanje s tresenjem ruku i istovremeno se vie puta nakloniti

panija

Poljubac u obraze

Meksiko

Zagrliti se i lupkati po leima

Tibet

Isplaziti jezik i zvidei uvui zrak

Rusija

Zagrljaj i bratski poljubac

Islam

Desnom rukom proi od ela do pupka

Koreja

Klimnuti glavom i nakloniti se

Indija

Sa skupljenim dlanovima ruku (kao za molbu) nakloniti se

Njemaka

Pozdrav s jako vrstim stiskom ruke

Engleska

Pozdrav s razmakom od dva koraka i lagan stisak ruke

Pariz

Grljenje i ljubljenje etiri puta u obraz

Japan

Pozdrav s rukama u stavu molitve i klanjanje

157

Radionica 5 - STRATEGIJE IZGRADNJE


MIRA UNUTAR GRUPE

Ciljevi radionice
- Upoznati uesnike sa mogunou primjene vrnjake
medijacije u njihovoj svakodnevnoj, kolskoj sredini.
- Suoavanje s brigama u vezi s buduim radom medijatora.

Vrijeme izvoenja radionice


60 minuta

Uesnici u radionici
Uenici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost OKOVI (10)
2. Glavna aktivnost PUTOVANJE KROZ MEDIJACIJU (40)

3. Zavrna aktivnost BINGO (10)

Materijal za radionicu

158

omasteri
papiri A 4
radni list Bingo
baloni, po dva za svakog uesnika,
kanapi, po dva za svakog uesnika

UVODNA AKTIVNOST
Okovi ta me brine?
Svaki uesnik dobije po dva balona i po dva kanapa oko 30 cm
duine. Svako za sebe napue balone i na njima napie dvije najvee
brige koje ima u vezi s buduim radom u timu za medijaciju. Zatim
zaveu balone oko nonih lanaka tako da mogu hodati kao sa
okovima. Svako u krugu kae ta su mu/joj najvee brige. Podijele
se u grupe po slinosti briga.

Voditelj ukazuje uesnicima da je vrlo vano utvrditi probleme


s kojim e se tim za medijaciju susretati u radu. Baloni ostaju
vezani na nogama uesnika.

GLAVNA AKTIVNOST
Putovanje kroz medijaciju
1.Voditelj uesnike podijeli u manje grupe i svaka grupa crta liniju
radionica, putovanja kroz edukaciju kroz koju su proli, crtaju
oblike koje ele, obiljeavaju za njih vana mjesta, kad im se
uinilo da su najvie nauili, najmanje nauili, saznali neto o
sebi, o drugima. Mogu zabiljeiti sve to im se ini da je vano.
Nakon ovoga, predstavnik svake grupe kae po pet reenica o

svom crteu.
2. U nastavku rada grupe pokuavaju povezati brige s potrebama i doi do ideja za njihovo
prevazilaenje.
Poslije ovoga, voditelj posmatra reakcije uesnika i pita ih da li im je bilo teko da se poveu s
potrebama i da dou do ideja za njihovo prevazilaenje, da li svako ima ideju kako da prevazie
svoje brige i strahove, i dr.

Nakon diskusije, voditelj komentarie da je vano da se brige


podijele i da se prevedu s linog miljenja na konkretne korake
i akcije.

3. Svi ustaju i etaju sa svojim okovima. Na znak voditelja skidaju okove tako to sami gaze
svoje balone, ili gaze balone jedni drugima dok ne popucaju.
Igra se zavrava kada su svi slobodni i kada zajedno pokupe ostatke balona i bace ih.

159

ZAVRNA AKTIVNOST
Bingo

Voditelj podijeli uesnicima radni list Bingo. Imaju tri minute da


se sjete i upiu imena ostalih uesnika koji imaju jednu ili vie
navedenih osobina. Tvrdnje se stvarno moraju odnositi na nekog
od uesnika. Onaj ko prvi zavri popunjavanje radnog lista i ima
sve tane odgovore dobija BINGO, dar koji mu urui voditelj (npr.
okoladu, bombone i dr. to moe podijeliti sa ostalim uesnicima).
(Materijal za uesnike 1 Bingo)

Voditelj ukazuje uesnicima da je neophodno uvijek dodatno


upoznavati lanove tima za medijaciju, neke nove osobine,
ponaanja, promjene, koje se deavaju pod utjecajem razliitih
subjekata.

Materijal za uesnike 1

BINGO
Upii ime osobe iz grupe koja:

je prvo dijete u porodici


dobro igra nogomet
je imala 5 iz matematike
ima brata
dobro plee
voli ljubiastu boju
voli kolae
pie pjesme
voli putovati
zna puno viceva
ima sina
dobro kuha
ima kunog ljubimca
slua rep muziku
ima plave oi

160

Radionica 6 - STRATEGIJE IZGRADNJE


MIRA UNUTAR GRUPE

Ciljevi radionice
- Upoznati se s nainima za prevenciju nasilja
- Vjebati timski rad u medijacijskom timu

Vrijeme izvoenja radionice


60 minuta

Uesnici u radionici
Uenici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost TIM I JA (10)
2. Glavna aktivnost STUBOVI AKCIJE (30)

3. Zavrna aktivnost BUDUNOST (20)

Materijal za radionicu

hamer papir
omasteri
test Tim i ja
radni list Stubovi akcije

161

UVODNA AKTIVNOST
Tim i ja
Voditelj kae uesnicima da u roku od 5 minuta popune test Tim
i ja.
Slijedi analiza rezultata testa u plenumu.

(Materijal za uesnike 1 Tim i ja)

Voditelj ukazuje uesnicima da je neophodno


procjenjivati funkcioniranje tima za medijaciju.

stalno

GLAVNA AKTIVNOST
Stubovi akcije

Voditelj podijeli uesnike u tri grupe. Grupe imaju zadatak


da razmisle o nasilju s kojim se treba nositi odnosno na koje
treba preventivno djelovati. Taj problem bi trebalo da zapiu u
iscrtanom trouglu. Na stubovima koji odravaju ovaj trougao
trebalo bi zapisati stvari, organizacije i institucije, ljude, pojave
koje podravaju ili omoguavaju nasilje. Na linijama koje vode od
stubova trebalo bi zapisati ideje, akcije koje bi mogle biti poduzete da se utjee na te stubove.
Npr. kakvi kontakti bi se mogli ostvariti, ko ili ta bi trebalo biti kontaktirano, ta bi se moglo
uraditi
Nakon to su grupe pripremile svoje stubove akcije - prezentacija u plenumu i rad na moguim
pitanjima.
(Materijal za uesnike 2 Stubovi akcije)

Voditelj ukazuje uesnicima da je neophodno identicirati ta


to doprinosi jaanju nasilja u koli, porodici i dr.

162

ZAVRNA AKTIVNOST
Budunost
Uesnici na listu papira povuku jednu ravnu liniju, liniju ivota,
i na njoj ispiu brojeve (ovisno koliko godina imaju). Iznad tih
brojeva upisuju ili crtaju najvanije dogaaje iz ivota i konikte
koji su pratili te dogaaje.
Zatim zajedno u plenumu izdvoje najvanije dogaaje i konikte
koji su pratili te dogaaje.

Produe liniju ivota i napiu ta e se dogoditi za godinu, pet, deset, petnaest i koji konikti ih
oekuju, te kako ih planiraju rijeiti.

Voditelj ukazuje uesnicima da je neophodno da uvijek


pretpostave da e se sukob meu stranama ponovo javiti,
intenzivirati, ali i inicirati i neke nove, te je poeljno pretpostaviti i
naine na koje bi se mogli rijeiti.

163

Materijal za uesnike 1

TEST - Tim i ja
Zaokruite (1 najslabije, 6 najjae)

Moje ideje i sugestije nikad ne


dobijaju odgovarajuu panju.

Imam osjeaj da je voa tima


nezainteresiran za moje ideje.
U ovom timu nema dovoljno
prave suradnje i razumnih
dogovora.
lanovi tima nisu ukljueni u
donoenje odluka koje se njih
tiu.
Osjeam se neugodno kada u
timu ne mogu otvoreno govoriti
o grekama koje sam napravio.
Na tim nije u stanju da se
otvoreno bavi koniktima i da
ui iz njih.
Ne dobijam dovoljno zaduenja
i mogunosti da se razvijam.
Diskusije tokom naih timskih
sastanaka se uvijek zavre bez
zadovoljavajueg ishoda.
Nikada ne razgovaramo o tome
kako se osjeamo u vezi sa
suradnjom u timu.

Moje ideje i sugestije uvijek


dobiju adekvatnu panju.
Osjeam da je voa tima
veoma zainteresiran za moje
ideje.
Tim dobro surauje i pravi
razumne dogovore.
lanovi tima su ukljueni u
donoenje odluka koje se njih
tiu.
Toliko se dobro osjeam u
ovom timu da mogu govoriti o
grekama koje sam napravio.
Na tim je u stanju da se
otvoreno bavi koniktima i da
ui iz njih.
Dobijam dovoljno zaduenja i
mogunosti da se razvijam.
Diskusije tokom naih timskih
sastanaka uvijek se zavre
zadovoljavajuim ishodom.
esto razgovaramo o tome
kako se osjeamo u vezi sa
suradnjom u timu.

Nikada ne procjenjujemo timski


rad.

Redovno procjenjujemo timski


rad.

Nivo kvaliteta naeg rada je


nizak.

Nivo kvaliteta naeg rada je


visok.

lanovi tima nikad ne


razmjenjuju materijal iz kojeg
se pripremaju za rad.
Ova organizacija namee
suvie pravila i ogranienja.

Vostvo tima suvie kontrolira


moj rad.

164

lanovi tima esto razmjenjuju


materijal iz koga se pripremaju
za rad.
Ova organizacija ima
odgovarajua pravila i
ogranienja.
Kontrola tima je adekvatna
i omoguava mi da se
orijentiem na rad.

Materijal za uesnike 2

STUBOVI AKCIJE

165

Radionica 7 - STRATEGIJE IZGRADNJE


MIRA UNUTAR GRUPE

Ciljevi radionice
- Izrada promotivnog plana tima za medijaciju
- Vjebati timski rad u medijacijskom timu

Vrijeme izvoenja radionice


60 minuta

Uesnici u radionici
Uenici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1. Uvodna aktivnost ELEMENTI DOBRE KOLE (15)
2. Glavna aktivnost PROMOCIJA TIMA ZA MEDIJACIJU (35)

3. Zavrna aktivnost PUTNA TORBA (10)

Materijal za radionicu
omasteri
papiri A 4
hamer papiri

166

UVODNA AKTIVNOST
Elementi dobre kole?
Svaki uesnik tokom pet minuta odredi pet elemenata to je u
njegovoj koli dobro i ispie ih na stikere.
Zatim voditelj trai da svi uesnici naprave zajedniku listu odnosno
razvrstavaju sve ideje u kolone (zalijepe svoje stikere):

Uenici
Nastavnici
Roditelji
Pedagog
Direktor
Aktivnosti
Imovina kole
Ostalo

Voditelj zajedno sa uesnicima pregleda sve kolone i predstavi


elemente dobre kole.

167

GLAVNA AKTIVNOST
Promocija tima za medijaciju
Voditelj podijeli uesnike u tri grupe. Svaka grupa ima zadatak da
napie plan promocije tima za medijaciju (npr. u koli, gradu, u
medijima, u omladinskim organizacijama i dr.).

Plan treba da sadri:


- gdje e se obaviti promocija (kola, mediji, omladinske organizacije i dr.)
- nain na koji e se obaviti promocija
- ko e biti ukljuen u promociju
- kojim ciljnim grupama e biti predstavljen tim za medijaciju
- slogan tima za medijaciju

Voditelj ukazuje uesnicima da je neophodno da uenici,


nastavnici, roditelji, mediji, udruenja graana znaju da u koli
postoji tim za medijaciju odnosno da razviju plan njegove promocije.

ZAVRNA AKTIVNOST
Putna torba
Uesnici na papiru nacrtaju simbolinu putnu torbu podijeljenu na
dva priblino jednaka dijela gdje u jednom dijelu piu:
ta sam donio na ovu obuku?
a u drugom: ta odnosim sa ove obuke?

Slijedi prezentacija u plenumu.

Voditelj zakljuuje radionicu svojevrsnom evaluacijom - ta


je svaki uesnik donio na obuku i ta odnosi sa obuke, dakle,
torba ulaznih i izlaznih impresija, emocija, stavova, moda i predrasuda
i stereotipa.

168

VJEBE ZA ZAGRIJAVANJE

Predstavljanje pokretom: Svi stanu u krug i svaki uesnik se predstavi pokretom, ali pri tome
nastoji izraziti kako se danas OSJEA. Voditelji sve pozdrave i zaele im da se lijepo osjeaju.
Pomakni se udesno: Svi sjede u krugu, a voditelj govori razliite emocije, npr. Svi koji su veseli
neka se pomaknu jedno mjesto udesno. Oni koji prepoznaju kod sebe tu emociju trebaju sjesti
jedno mjesto udesno ako je stolica prazna na stolicu, a ako nije sjedaju u krilo toj osobi. Voditelj
dalje govori npr. Svi koji su neraspoloeni neka se pomaknu dva mjesta udesno. U igri nastaju
smijene situacije kad ve dvoje ili troje nekom sjedi u krilu.
Piloti: Na slobodnom prostoru obiljei se stolicama ili nekim znacima pista za slijetanje zrakoplova.
Na pistu se postave neki sitniji predmeti (torbe, kutije, papiri...). Svi se igrai podijele u parove.
Jedan lan para je pilot, a drugi kontrolor leta. Pilot zatvori oi, a kontrolor leta mu daje upute
kako da proe pistom, a da ne zapne za postavljene prepreke.
Ogledalo: U igri uestvuju parovi. Jedan lan para je kupac koji isprobava eir (kravatu, cipele
ili neki odjevni predmet), a drugi je ogledalo i pokretima tano ponavlja pokrete kupca. Nakon
nekog vremena uloge se zamijene. Po zavretku igre vodi se razgovor o tome kako su se osjeali
kao kupac, a kako kao ogledalo.
Loptice: Svi igrai stanu u krug. Voditelj baci nekom od igraa jednu lopticu, a ovaj baci sljedeem.
Svako pri tome treba zapamtiti od koga je dobio lopticu i kome je bacio. Da bi znali ko jo nije
dobio lopticu, ti igrai dre dignutu ruku, a kad su primili lopticu, spuste je. Nakon to su svi igrai
dobili i bacili lopticu i nakon to je svako siguran od koga prima i kome daje lopticu voditelj baca
ponovno lopticu po istom obrascu, ali nakon nekog vremena ubacuje i drugu, treu, etvrtu, petu
i estu lopticu. Sve loptice se primaju od istog igraa i bacaju istom igrau.
ik-pogodi: Voditelj svakom od uesnika zalijepi na leima papir sa imenom neke poznate
linosti. Svaka od osoba ima zadatak da pogodi koju to linost predstavlja, ali tako to bilo kome
od uesnika postavlja pitanja, a on odgovara samo sa DA i NE. Ko pogodi, zalijepi papir na grudi i
ide dalje da pomogne drugima. Igra se zavrava kada svi pogode koje su ime imali na leima.
Draga, da li me voli?: Uesnik postavlja pitanje osobi do sebe: Draga, da li me voli?, a on
odgovara Da, draga, volim te, ali nikako ne mogu da ti se nasmijeim, pri emu ne smije da se
nasmije, jer onda ispada. Ukoliko se ne nasmije, on postavlja pitanje dalje, a ukoliko ispadne, dalje
postavlja pitanje osoba koja je njega pitala.

169

POJMOVNIK
(POJMOVI RAZVRSTANI PO MODULIMA)

IDENTITET

je na doivljaj naeg vlastitog JA tokom dueg perioda , bez


obzira na promjene perioda i okolnosti koje se deavaju oko nas.
Identitet je odgovor na pitanje KO SAM JA?, odnosno kako
sami sebe doivljavamo u vremenu i prostoru i kako nas opaaju
drugi.

STEREOTIPI

su previe pojednostavljeni naini razmiljanja o odreenim


pojavama ili grupama ljudi (prema zanimanju, nacionalnosti,
vjeri, rasi, drutvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji i svim drugim
podjelama koje vrijede za ljude).

PREDRASUDE

su negativni sudovi ili miljenja o nekoj osobi, grupi ili pojavi


stvoreni prije realnog, direktnog iskustva s tom osobom, grupom
ili pojavom, ili bez poznavanja ili istraivanja injenica o tome.

KOMUNIKACIJA

je sredstvo pomou kojeg stvaramo prijatelje, razgovaramo s


drugim ljudima, izraavamo svoja miljenja, stavove, molimo za
pomo i mnogo drugih stvari.
je prijenos informacija od poiljaoca k primaocu uz uvjet da
primalac razumije informaciju.

JA PORUKE

su poruke koje se odnose na nas, kada govorimo o sebi


povezujui se s vlastitim mislima, osjeanjima, potrebama i dr.

TI PORUKE

su poruke koje se odnose na drugu osobu i njima izraavamo


svoje procjene inei osobu odgovornom za naa osjeanja,
misli i potrebe.

EMPATIJA

je jasno razumijevanje osjeanja, potreba, misli i elja druge


strane, bez osuivanja.

AKTIVNO SLUANJE

je vjetina sluanja druge osobe s panjom i potovanjem, uz


jasno (verbalno i neverbalno) stavljanje do znanja da osobu
sluamo.

CENTRACIJA

DECENTRACIJA

170

je usmjerenost na sebe, nesposobnost da se stavimo u poziciju


druge osobe i da razumijemo njene postupke i probleme.

je spremnost i sposobnost da uemo u svijet druge osobe i tako


razumijemo njene probleme i postupke.

ASERTIVNOST

PREGOVARANJE

KONFLIKT

KOMPROMIS

ARBITRAA

je zastupanje i ostvarivanje vlastitih potreba i interesa na


neagresivan nain i ne na tetu drugih osoba.

je kontrolirani komunikacijski proces s ciljem rjeavanja sukoba


interesa dviju ili vie pregovarakih strana (kad svaka strana
moe blokirati postizanje cilja druge strane).

je oblik sueljavanja dviju ili vie strana koje doivljavaju


prijetnje linim potrebama, interesima, vrijednostima ili
ciljevima.

je vrsta rjeenja konikta u kojem su obje strane djelimino ili


polovino zadovoljne rjeenjem.

je postupak u kojem trea strana u sukobu preuzima ulogu


glavnog procjenjivaa situacije, nudi ili namee svoja rjeenja.

MEDIJACIJA

je jedna od strategija razjeenja konikta i podrazumijeva


uee tree strane koja je neutralna, povjerljiva i prihvatljva za
strane u koniktu.

MEDIJATOR

je osoba (ili osobe) koja je obuena da vodi pregovaraki


proces, pomno saslua strane u koniktu, pomjera strane s
pozicija na interese, omoguava korisnu razmjenu informacija,
pomae u razvoju moguih rjeenja, nalazi izlaz iz bezizlaznih
situacija, pregovara za dogovor koji mogu prihvatiti obje strane
i koji zadovoljava najvanije interese obje strane.

VRNJAKA MEDIJACIJA

je medijacija koja se bavi nastajanjem i razvojem konikta


u kolskoj sredini kao i procedurama i metodama njihovog
rjeavanja.

PARAFRAZIRANJE

je ponavljanje onog to je reeno uz zadravanje autentinosti


(izvornosti) dogaaja.

POTREBA

je pojam koji oznaava motive i vrijednosti svakog pojedinca.

171

PRILOZI
Govor nenasilja7
Thomas Gordon uoio je da je vaan oblik nasilja
govorno nasilje. Ono je esto manifestacija
destruktivnosti ljudi koji nisu uspjeli ostvariti
svoju ljudskost, ali i stvar ope kulture. Ponekad
ljudi ele biti nenasilni, prvenstveno u odnosu sa
svojim najbliim, ali to ne znaju, pa naglaava
vanost edukacije. Radei s roditeljima i
uiteljima, on sugerira JA-poruke umjesto TIporuka. JA-poruke su autentine i omoguuju
da nam drugi ljudi vjeruju. Mi najbolje moemo
govoriti o sebi.
TI-poruke optuuju ili dijagnosticiraju i obino
nisu dobro prihvaene od osoba kojima su
upuene pa su izvor sukoba i nasilja. JA- poruke
omoguuju dijalog i bolje razumijevanje meu
ljudima. Gordon zagovora i aktivno sluanje
koje je vaan oblik dijaloga i moe pomoi kako
pri rjeavanju nekih sukoba interesa, pogleda,
potreba, ali i pojedincima koji imaju neki osobni
problem, da se dublje s njim suoe i krenu ka
pozitivnoj akciji.
Marshall Rosenberg JA-poruke nazvao je
irafskim govorom, a TI-poruke zmijskim
govorom
elei
ovom
personikacijom
naglasiti da je prvi govor - govor srca (irafa
je ivotinja s velikim srcem), a drugi hladan i
racionalan. Rosenberg inae smatra da mi naim
racionaliziranjem elimo prikriti pravo stanje
stvari, a kad je rije o emocijama i potrebama,
tu se najee ne uspijevamo maskirati. Zato
komuniciranje na nivou osjeanja i potreba smatra
iskrenim i otvorenim, a na nivou racionalnog
neiskrenim i zatvorenim komuniciranjem. On je
u detalje razradio elemente zmijskog i irafskog
govora i stalno radi na edukaciji ljudi irom
svijeta za irafski nain komuniciranja. No,
najznaajnija stvar u Rosenbergovom pristupu
je vjerovanje da i za zmiju ima nade. Ako neko
govori zmijski, to ne znai da on/ona ima zmiju
u srcu. Zmija je za Rosenberga isto to i irafa,
ali s govornom manom. On nas zato ui da zmiju
sluamo irafskim uima, odnosno, da u tom
govoru prepoznajemo osjeanja i potrebe i da
ih iskaemo. Tako i osobu koja govori zmijski
stalno okreemo njenoj ljudskoj sutini i
pomaemo joj da prepozna svoje osjeaje kao i
potrebe koje ih izazivaju. Tako postepeno osobi
pomaemo da uzroke svog nezadovoljstva ili
ljutnje npr. ne trai u drugima nego u sebi.
Kad se to dogodi, zmija se povukla, osoba se
otvara, postaje iskrena i nenasilna. Taj arobni
7

172

Ladislav Bognar Govor nenasilja, Osijek, 1998.

obrat je mogu ako smo ovladali nenasilnim


irafskim govorom, ali i ako smo spremni dati
empatiju osobi koja govori bez obzira na to
to govori. Naravno, mi ne dajemo empatiku
podrku njenoj destruktivnosti, mrnji ili nasilju
koje zagovara. Mi dajemo empatiju osobnoj
nesrei koju prepoznajemo, dajemo podrku
izraavanju i pranjenju emocija, jer je to proces
ozdravljenja i pretpostavka da osoba postane
manje destruktivna i sposobna za konstruktivnu
akciju.
Govor nenasilja svakako je jedan od vanih
aspekata nenasilja. On nije svemogu i ne moe
biti odgovor na sva pitanja koja se postavljaju
u vezi s nasiljem, ali on nam moe pomoi da
nas ljudi uju i jasnije razumiju, ali i da mi
ujemo njih. On nam moe nae svakodnevno
komuniciranje u porodici, na poslu, sa sluajnim
prolaznicima na ulici uiniti prijatnijim, a time i
ivot sretnijim i ljepim...
irafski govor:
Zapaanja
Osjeaji
Potrebe
elje
Zmijski govor:
Dijagnoza
Poricanje odgovornosti
Zahtjev

Primjer:
- Va razred, kolegice, veoma slabo zna
matematiku.
- A otkud Vi to znate?
- Pa, malo sam ih provjerila dok sam Vas
zamjenjivala.
- Provjeravali ste moje ake?
- Htjela sam malo provjeriti jer se stalno
hvalite kako su Vai najbolji.
- Ja? Ja se ne hvalim. To moda roditelji
govore jer je poznato da iz mog razreda
uvijek izlaze dobri matematiari.
ZMIJSKI:

Uiteljice, Vi pitate samo svoje


miljenike.
IRAFSKI: Uiteljice, ja bih eljela da i mene
pitate.
ZMIJSKI: Danas ste veoma zloesti.
IRAFSKI: Ne volim kada je galama u razredu.
Vidim (ujem) ________ i osjeam se ________
jer imam potrebu (stalo mi je) _____________
I elio bih/eljela bih ____________________.

Karakteristike pregovarakih stilova8

Slualac
Osnovne karakteristike:

Teko uspostavljaju
komunikaciju s drugima
Orijentirani na ljude

Sluaoci su osobe koje su orijentirane na ljude i veoma cijene


odnose s ljudima. esto poinju pregovore razgovorom o opim
drutvenim temama. Oni ele da govore o problemima i da vas
bolje upoznaju kao osobu. Za njih je pregovaranje koje gradi
povjerenje i meusobno razumijevanje mnogo vie od posla.
1. Ne vole da govore javno. Oni mogu biti i vrlo spori u
procesu donoenja odluka, ali su povjerljivi, optimistini
i posveeni rezultatu koji e biti dobar za obje strane. Ne
vole preuzimanje rizika i vole sigurnost u poslu.
Ako ste slualac, svoje odnose s drugima moete poboljati
tako to ete biti vie asertivni, fokusirani na zadatak i
donositi zakljuke na osnovu injenica, a ne subjektivnih
procjena. U pregovaranju, sluaoci se trude da zadovolje
obje strane.
Ako pregovarate sa sluaocem, pomoi e vam ako
prvo jasno pokaete potovanje i brigu. Pokuajte biti
neformalni i prisni s njima, pokaite da vas interesiraju kao
osobe.
Identicirajte njihov cilj. Budite iskreni i orijentirani ka
cilju. Nemojte ii na konfrontaciju jer, kad su pod stresom,
sluaoci su esto submisivni i neodluni i mogu odustati od
pregovora. Nikad im ne recite: Ne shvataj to lino.
2. Sluaoci imaju najee konikte sa aktivistima.

Stvaraoci su eksibilni, kreativni i otvoreni za promjene.


Razmiljaju o velikim stvarima i nisu usmjereni na detalje. Oni su
entuzijastini ljudi koje pokree uzbuenje koje je esto zarazno.
Oni ne preu od prekidanja pregovora i zbijanja ale. Vole da
budu priznati, da priaju pred publikom, bez obzira to moda
nemaju pojma o temi.

Stvaralac
Osnovne karakteristike:

Lako uspostavljaju
komunikaciju s drugima
Orijentirani na ljude

Nekada se ne mogu zaustaviti. Mogu biti impulsivni i donijeti


odluku napreac. Kako im i ime kae, vrlo su kreativni. Pravi
izazov za njih je nai pravu ideju, kasnije gube interes. Kad su
pod stresom, esto mijenjaju temu.
Ako malo uspore i smanje nivo svog entuzijazma, stvaraoci mogu
mnogo bolje komunicirati s drugima.
Ako vam je oponent u pregovorima stvaralac, pokuajte prvo da
mu iskaete potovanje. Budite kreativni i spremni na mnotvo
razliitih opcija. Pustite ga da iskae oduevljenje na poetku i
budite spremni na brzo donoenje odluke, ali uvjerite se da su
take pregovora do kraja razjanjene.
Stvaraoci imaju najvie konikata s misliocima.

Ranka arenac, Nevenka Pavlii i Bego Begu Pregovaranje i pregovarake vjetine, Podgorica, 2006.

173

Aktivista
Osnovne karakteristike:
Lako uspostavljaju
komunikaciju s drugima
Orijentirani na zadatke

Aktivisti su praktini, sigurni u sebe, takmiarski raspoloeni i


kompetentni. Odlino rjeavaju probleme i na sebe preuzimaju
najvei rizik i odgovornost. Na drugoj strani mogu biti
arogantni, dominantni, nepovjerljivi, nametljivi, pravi ulini
borci. Ne obaziru se mnogo na potrebe drugih ljudi, nestrpljivi
su i loi su sluaoci. Njihov imperativ je pobjeda.
Aktivisti mogu poboljati svoju komunikaciju s drugima ako
malo uspore i sluaju. Brojanje do 10 prije davanja bilo kakvog
odgovora, prijedloga ili primjedbe je vrlo dobra tehnika. Treba
da budu otvoreniji i pokau vei interes za odnose.
Kada pregovarate sa aktivistom, brzo preite na stvar, nemojte
gubiti njihovo vrijeme, budite fokusirani na rezultat i preskoite
detalje. Pitajte radije nego da predlaete. Oekujte brzo, logino
rjeenje. Imajte u vidu da, ma kako nemogu u pregovorima
bio, za aktivistu je to samo biznis, nita lino.
Aktivisti imaju najvie konikata sa sluaocima.

Mislioci misle da su vrlo mudri. Oni metodino


istrauju svaku mogunost ne ostavljajui ni jedan milimetar
neobraen. Imaju stranu potrebu za injenicama i detaljima i
nee se pomjeriti ukoliko ne analiziraju svaku stvar do u detalje.
Oni trae fer i ekonomino rjeenje za obje strane, i to rade
sporo jer tee perfekciji. Zato u pregovorima mogu biti povueni
i bezosjeajni. Ne vole da preuzimaju rizike.

Mislilac
Osnovne karakteristike:
Teko uspostavljaju
komunikaciju s drugima
Orijentirani na zadatke

Jedno po jedno je njihovo pravilo.


Mislioci mogu poboljati svoju komunikaciju s drugima ako se
malo ubrzaju, prestanu s beskonanim detaljisanjem, preuzmu
vie rizika i pokau malo vie brige za ljude.
Prije pregovaranja s misliocima uradite va domai zadatak,
detaljno i sveobuhvatno istraivanje. U toku pregovaranja
slijedite njihov - korak po korak - pristup i pokuajte ih ubijediti
u vae gledite.
Neka vaa diskusija bude funkcionalna i vezana za posao.
Upotreba slikovitih prikaza pomae (mape, grake i sl.).
Pokaite im kako predloeno rjeenje ima prednosti u pogledu
novca, vremena i resursa. Zapamtite da mislioce motivira
tanost, logika i podaci. Imajte strpljenja za njihovu dugu
analizu.
Mislioci imaju najvie konikata sa stvaraocima.

174

Karakteristike tekih pregovaraa9

Tenk pokuava da kontrolira proces i da


zavri sve to se zavriti da; ponaanje ovakve
osobe varira od blagog navaljivanja do otvorene
agresivnosti.
U pregovorima sa ovakvom osobom va cilj
je da upostavite meusobno potovanje:
- drite se na zemlji;
- prekidajte napade;
- pratite njihove glavne take;
- ciljajte na donju granicu i pucajte;
- uspostavite mir, uz uzajamno potovanje
jer ipak morate raditi zajedno.
Ako pogrijeite, priznajte svoju greku,
iznesite ta ste nauili iz iskustva i recite ta
ete uraditi u budunosti da biste izbjegli
greke.

Snajper je strateg koji pokuava da


kontrolira ruganjem i poniavanjem.
U pregovorima sa ovakvom osobom va cilj
je da ga razotkrijete:
- zastanite, gledajte, ponovite;
- koristite istrana pitanja: stvarne
namjere, relevantnost;
- koristite tenk strategiju ako je
neophodno;
- predloite civiliziranu budunost.
Uinite da se osjea neprijatno zbog svog
ponaanja.

Sveznalica posjeduje znanje i kompetenciju


po mnogim pitanjima i pokuava rijeiti
pregovore na nain koji je unaprijed utvrdio
kao najbolji.
Va cilj je da ga uinite prijemivim za nove
ideje:
- budite spremni i znajte o emu govorite;
- ponavljajte s potovanjem;
- nadovezujte se na njihove ideje i elje;
- predstavite vae miljenje na indirektan
nain;
- preobratite ih u vae mentore.
Prepoznajui njihovu ekspertizu, djelovat
ete manje prijetei.

Onaj to misli da sve zna je specijalista


u
pretjerivanju,
poluistinama,
argonu,
beskorisnim savjetima i davanju miljenja onda
kada to niko ne trai jednom rijeju, takva
osoba je harizmatina i oajniki trai panju.
Va cilj je da njegovim loim idejama date
osnova:
- dajte im malo panje;
- razjasnite detalje;
- predstavite stvari onakvim kakve jesu;
- dajte im pauzu;
- prekinite ciklus;
ljubazna konfrontacija da bi se utvrdile
posljedice negativnog ponaanja;
pohvalite ono to urade kako treba.

Granata misli da je niko ne cijeni i ne


uvaava i njeno buntovniko ponaanje je
teko ignorirati.
Va cilj je da uspostavite kontrolu nad
situacijom:
- pridobijte njihovu panju;
potrudite se da va glas i jezik budu
prijateljski;
- ciljajte na srce i pokaite svoju iskrenu
brigu;
- smanjite intenzitet;
- dozvolite period da se smire strasti;
- nemojte im dozvoliti da eksplodiraju!

Da osoba eli da se sa svima slae, ali


moe vrlo lako preuzeti na sebe vie obaveza
nego to moe obaviti, ne razumijevajui pravu
prirodu zadataka koje preuzima na sebe.
Va cilj je da se obaveu na ono to i stvarno
mogu ostvariti:
- napravite takvu atmosferu da bude
sigurno biti iskren;
- govorite otvoreno i uvaite njihovu
iskrenost;
- pomozite im da naue planirati;
- osnaite va odnos s tom osobom;
- osigurajte posveenost;
uzmite ih za rije i ponovite ukratko na ta
su se obavezali;
opiite koje mogu biti negativne posljedice.

Ranka arenac, Nevenka Pavlii i Bego Begu Pregovaranje i pregovarake vjetine, Podgorica, 2006.

175

176

Moda osoba nije u stanju da izabere


najbolju odluku poto je plae negativne
posljedice svake od moguih odluka.
Va cilj je da im pomognete da naue
misliti odluno:
- utvrdite prihvatljivi stepen rizika;
- identicirajte konikte i razjasnite sva
pitanja;
- koristite sistem donoenja odluka;
- ohrabrite i osigurajte da ispotuju
dogovor;
- ojaajte lini odnos.

Nita osoba je pasivna i moe biti


usmjerena na zadatke ili na ljude. Ako je
usmjerena na zadatke, onda je perfekcionista
u svijetu u kome nita nije dovoljno
dobro. Ako je usmjerena na ljude, ona se
povlai prije nego to e povrijediti bilo ija
osjeanja.
Va cilj je da ubijedite ovu osobu da
razgovara:
- planirajte dovoljno vremena;
- postavljajte otvorena pitanja, uz puno
nade da ete dobiti odgovor;
- budite i duhoviti;
- pogaajte, ako vam nita drugo ne bude
polo za rukom;
- ukaite na budue posljedice, ako se ne
ukljui u pregovore.

Ne osoba je orijentirana na zadatke i mora


ih obaviti kako treba izbjegavajui greke.
Ovakva osoba vidi negativno u svima i svemu.
Va cilj je da ih preusmjerite s traenja
greki na rjeavanje problema:
- idite niz rijeku dozvolite im da budu
negativni;
- koristite ih kao resurs i sistem za rana
upozorenja;
- ostavite otvorena vrata nemojte
navaljivati da se odluka odmah donese;
- prepoznajte njihove dobre namjere;
- pokuajte sa suprotnim odgovorima
obrnuta psihologija.

Osoba koja se prenemae pati od izraene


nemogunosti da vidi ta bi moglo i ta bi
trebalo biti, ali to nadoknauje mogunou
da vidi ta nije uredu sa onim to je bilo i to
jeste.
Va cilj je da uspostavite savez za
rjeavanje problema:
- sluajte glavne take;
- prekidajte i budite konkretni;
- pomjerite fokus na rjeenja;
- pokaite im budunost;
- povucite crtu govorite o rjeenjima ili
prestanite da govorite na momenat.

Medijacijski tim osnovne/srednje kole ______________________________________________

IZVJETAJ O MEDIJACIJI
Imena osoba koje uesvtuju u medijaciji /osoba u koniktu
1. ___________________________________________________________________________

2. ___________________________________________________________________________
Razred:_______________________________________________________________________
Godite: ______________________________________________________________________
Mjesto odravanja medijacije: _____________________________________________________
Do medijacije je dolo:
1. jer su strane u sukobu same zatraile pomo medijacijskog tima
2. jer je medijator uo za konikt i sam ponudio svoju pomo
3. jer su:
a)
b)
c)
d)

kolege iz razreda,
nastavnik,
roditelj,
pedagog,

preporuili stranama koje su u koniktu da zatrae pomo medijacijskog tima


4. jer_________________________________________________________________________
Osnovni problem strana u koniktu bio je:

Opis toka medijacije:

Ishod medijacije i dogovor koji je postignut:

Problemi u medijaciji:

Druga zapaanja medijatora:

177

Obrazac za ocjenu medijatora

Vjetine medijatora

178

1.

Pokazuje empatiju prema stranama u sukobu

2.

Izgrauje povjerenje tokom procesa

3.

Pokazuje nepristrasnost

4.

Koristi aktivno sluanje

5.

Dobro prikuplja informacije

6.

Koristi tehnike sumiranja, parafraziranja i dr.

7.

Pomae stranama da razumiju pozicije, potrebe, interese


i dr.

8.

Kontrolira proces

9.

Kontrolira emocije i omoguava njihovo pranjenje

10.

Koristi pomona sredstva

11.

Obrazuje strane u sukobu

12.

Koristi izlistavanje to veeg broja moguih rjeenja

13.

Pomae stranama da se decentriraju

14.

Pomae stranama da pronau najbolje mogue rjeenje

15.

Pridrava se etikih standarda

VANO ZA VA RAD U TIMU ZA MEDIJACIJU


est misaonih eira (Edvard de Bono)
De Bono govori o prednosti postojanja razliitih misaonih stilova u timu, a sluei se metodom
raznobojnih eira.
Bijeli eir
Bavi se injenicama i brojevima, neutralan je i objektivan. Ima disciplinirano miljenje, razvijen
osjeaj za direktnost, ne nudi interpretacije.
Crveni eir
To je eir za emocije. Taj misaoni pristup pokriva sve, od jednostavnih emocija (strah, nedopadanje)
do onih sloenijih (prosuivanje, intuicija, estetska osjeanja).
uti eir
Rije je o eiru koji pokriva pozitivno i konstruktivno, zainteresirano za dogaanje stvari. U
situacijama i ljudima vidi prednost i vrijednost. Simbolizira optimizam, mogunosti.
Zeleni eir
Simbolizira plodnost, razvoj, kreativno miljenje i vrijednost posijane ideje. Stvara nove
koncepte razbijajui tradicionalne obrasce miljenja. Nosilac ovog eira je koristan u traganju za
alternativama.
Plavi eir
Denira probleme i oblikuje pitanja. Odgovoran je za zakljuke, uvid u cjelinu, vodi rauna o
potovanju pravila.
Crni eir
Identicira greke, prepoznaje stvari koje nose opasnost. Ljudi ne tragaju za dokazima koji su
protivni njihovim miljenjima, ali je ovaj lan neophodan u timu.

eiri se mogu mijenjati, odbacivati, razmjenjivati, vodei rauna da


svako nosi odgovarajui eir u odreenoj fazi projekta, a u ovom
sluaju nenasilnog rjeavanja konikata.

179

PEDESET RIJEI I IZRAZA KOJI OPISUJU OSJEANJA

srean
uzbuen
eljan
veseo
na sedmom nebu

tuan
potiten
sumoran
oajan
plaan

nemiran
uzrujan
napet
zabrinut
nespokojan

miran
zadovoljan
raspoloen
ponosan
oputen

iznenaen
zabezeknut
preplaen
okiran
prestravljen

stidljiv
smjeran
bespomoan
usamljen
nesiguran

zbunjen
zauen
pometen
rastrojen
umoran

iznerviran
ljut
bijesan
uznemiren
razjaren

uplaen
sputan
kriv
stidljiv
posramljen

bezbijedan
siguran
pouzdan
pun nade
pun povjerenja

2004 . . .

180

BLAENO

PONOSNO

TUNO

LIJEPO

ZABRINUTO

ZAHVALNO

IRITIRANO

ZBUNJENO

SRDITO

NESTRPLJIVO

ODUEVLJENO

KONFUZNO

SRETNO

OHRABRENO

UPLAENO

UZBUENO

DOSADNO

IZNENAENO

ZNATIELJNO

NERVOZNO

181

PROCJENA USPJENOSTI (EVALUACIJA)


Procjena uspjenosti (evaluacija) prati sve faze obuke i iz tri razloga:
-

da se utvrde snage i slabosti obuke, metodoloki pristup,


korist za uesnike i opravdanost uloenih sredstava;
da se rezultati evalucije upotrijebe za planiranje buduih obuka i
njihovo podizanje na vii nivo,
da se omogui uesnicima stalna mogunost komentarisanja,
prilagoavanja i kontrole spostvenog procesa uenja.

Procjene uspjenosti (evaluacije) mogu se izvoditi tokom radnog dana i na kraju obuke.

Dnevne procjene
Dnevne procjene uspjenosti (evaluacije) moete izvesti:
a) Pitanjima
1. Kako se osjeate?
2. ta Vam se danas svidjelo na obuci?
3. ta Vam se nije svidjelo na obuci?
4. ta biste promijenili na dananoj obuci?
Postavite pitanje jedno po jedno svim uesnicima/cama obuke ukrug i biljeite odgovore.
b) Jednominutnim upitnikom
Za sada, smatram da je ova obuka...... (zaokruiti odgovor 1 (najslabije) do 5 najbolje)

Nezanimljiva

Zanimljiva

Previe spora

Previe brza

Previe teka

Previe laka

Beznaajna

Znaajna (za mene)

Neorganizirana

Organizirana

Napeta

Oputena

Molimo Vas da napiete i kratak komentar kako ovu obuku unaprijediti:

182

Procjena obuke
Za procjenu cjelokupne obuke moete napraviti kombinaciju predloenih dnevnih procjena, ali i
obavezno imajte provjeru u vidu pitanja i odgovora u formi obrasca.
Naprimjer:

Najloije

Najbolje

1.

U kojoj sam mjeri dopunio


svoja znanja o vrnjakoj
medijaciji?

2.

Koliko je ono to sam uo


na obuci bitno za moj rad u
timu za medijaciju?

3.

Koliko e obuka imati


utjecaja na moje stavove
prema nenaslinom
rjeavanju konikata?

4.

Ocjena kvaliteta prezentacije


(predavanja) i radionica
tokom obuke

5.

Ocjena kvaliteta znanja i


vjetina instruktora u radu s
grupom.

183

KORITENA LITERATURA

1. Kancelarija Njemake agencije za tehniku suradnju (GTZ)


Vrnjaka medijacija od svae slae, autorice teksta: Zorica Triki i Dragana Koruga,
Beograd, 2003.

2. Ranka arenac, Nevenka Pavlii i Bego Begu Pregovaranje i pregovarake vjetine,


Podgorica, 2006.

3. Centar za nenasilnu akciju Sarajevo


Prirunik za treninge iz nenasilne razrade konikata za rad sa odraslima,
Dom tampe, Zenica, 2000.

4. Ranka arenac i Bego Begu Rjeavanje koniktnih situacija,


Monkarton, Podgorica, 2006.

5. Udruga roditelja Korak po korak kola otvorena roditeljima, Zagreb, 2006.

6. Carole Remboldt Educational Leadership September 1998,


(lanak preuzet iz asopisa Dijete, kola, obitelj, broj 8, maj, 2002)

7. Centar za dokumentaciju i edukativnu inovaciju Tuzlanskog kantona


Medijacija posredovanje u koniktu, Tuzla, 2007.

8. Grupa MOST Medijacija posredovanje izmeu strana u sukobu, Beograd, 2000.

9. Alan L. Bin Uionica bez nasilnitva, Kreativni centar, Beograd, 2004.

10. Ladislav Bognar Govor nenasilja, Osijek, 1998.

184