1. Detaljno opiite do kakvih promjena napona dolazi u mrei tijekom vremena?

Tijekom vremena dolazi do promjene napona, pri emu se radi o dva tipina sluaja:
a) Polagane, spore promjene napona. Ove mogu biti:
- predvidive (ako su ove promjene uvjetovane predvidivim promjenama optereenja)
- nepredvidive (ako doe do poremeaja regulacije napona u cijeloj mrei ili u njenom veem dijelu)
b) Nagle promjene napona. Do njih dolazi zbog naglih promjena optereenja:
- na strani potroaa: ukljuivanje i iskljuivanje troila velike snage, pokretanje velikih motora,
pogon troila s promjenjivim optereenjem, kratki spojevi u razdjelnoj mrei i sl.
- na strani mree: kratki spojevi, ispad generatora znaajne snage, neuredna sinkroniza-cija generatora,
ukljuivanje i iskljuivanje kondenzatorskih baterija i prigunica, uklju-ivanje i iskljuivanje jako
optereenih vodova i sl.
Ovisno o uzroku smetnje, nagle promjene napona mogu biti:
- rijetke
- uestale s odreenom periodinou
2. Na temelju vremenske promjene napona prema slici navedite sve naine definiranja srednje
vrijednosti napona Usr

3.Na primjeru voda koji je predstavljen samo uzdunom impedancijom, prikazati odreivanje
kompleksnog pada napona, dati odgovarajui vektorski dijagram i raspisati izraze. Opiite od
ega se sastoji kompleksni pad napona i to dominira u kojoj komponenti?

Kompleksni pad napona sastoji se od realnog, odnosno uzdunog ( Vuzd) i imaginarnog, odnosno poprenog ( Vpop) dijela.
Kako je u visokonaponskim mreama reaktancija znatno vea od djelatnog otpo-ra, u uzdunom
padu napona prevladava komponenta IqX (stvorena tokom jalove struje u reaktanciji voda), a u
poprenom padu napona komponenta IpX (stvore-na tokom djelatne struje u reaktanciji voda).
U srednjonaponskim mreama X i R su veliine istog reda, pa e u uzdunom i poprenom padu
napona imati znatni udjel sve komponente.
4. Na primjeru toka snage kroz prijenosni sustav prikazan na slici raspiite izraze za djelatnu i
jalovu snagu potroaa u toki 2. Nacrtajte fazorski dijagram prijenosnog sustava.

5. Opiite i ilustrirajte vektorskim dijagramom uzdunu i poprenu regulaciju napona u

zatvorenim mreama.
Uzduna regulacija napona:
Kod uzdune regulacije radi se o promjeni iznosa napona, odnosno o promjeni uzdune komponente
pada napona.
Do promjene napona po iznosu dolazi zbog uzdunih padova napona u mrei, i to preteno zbog
jalove (induktivne) komponente struje koja tee u impedancijama grana (a u mrea-ma za prijenos
impedancije se preteno sastoje od reaktancija).
Postavljanjem ureaja za regulaciju napona moe se namjerno utjecati na iznos napona i tako vriti
njegova uzduna regulacija (sl. a i b).
Poprena regulacija napona:
Kod poprene regulacije napona radi se o promjeni faznog kuta napona, odnosno o pro-mjeni
poprene komponente pada napona.
Do promjene napona u poprenom smjeru dolazi zbog padova napona izazvanih preteno djelatnom
komponentom struje u reaktancijama pojedinih grana mree.
I ovdje se moe govoriti o namjernom utjecanju na poprenu komponentu napona, dakle moe se
vriti poprena regulacija napona (sl. c).

6. Definirajte i opiite ispravni reim napona

Pod ispravnim reimom napona u mrei smatra se takvo pogonsko stanje u kojem iznosi napona ne
odstupaju previe od nazivne vrijednosti.
Reim napona moe se odravati u dozvoljenim granicama:
Bez posebnih ureaja za regulaciju: Ovo je mogue ako je mrea dovoljno dimenzionirana (sl.a), ali
pri tome ipak dolazi do promjena napona kod potroaa. Evidentna je uteda na investicijama za
regulacijske ureaje, ali ovo se primjenjuje kod manjih mrea.
Sa ureajima za regulaciju: Na ovaj nain promjene napona mogu se smanjiti na minimum, to
svakako rezultira boljim radom troila, a isto tako moe se utedjeti na investicijama za mreu, te na
gubicima u pogonu koji su manji
Ispravni reim napona moe se odrati:
- vrenjem regulacije napona na elementima mree,
- smanjenjem jalove snage u mrei.

7. Regulacija napona na generatoru (shema, kratki opis). Kako djeluje promjena uzbude na
napon sinkronog generatora ako generator radi sam na vlastitu mreu, te kako ako radi
paralelno s elektroenergetskim sustavom?

-Ako sinkroni stroj radi sam na vlastitu mreu, promjena uzbude djelovat e na iznos napo-na, dakle
tada se moe govoriti o regulaciji napona.
Ako generator radi na krutu mreu (na mreu beskonano velike snage u odnosu na vlas-titu snagu),
promjena uzbude nee promijeniti iznos napona, jer taj iznos vrsto dre os-tali generatori i mrea.
Promijenit e se samo tok jalove snage, jer se promatrani stroj stvarno nalazi u zatvorenoj zamci, koja
se zatvara preko zvjezdita svih generatora koja se smatraju meusobno spojenima. U ovom sluaju
umjesto regulacije napona opravdanije je govoriti o regulaciji uzbude i jalove snage.
8. Na koja dva naina se moe mjenjati broj zavoja na transformatoru? Opiite oba naina i
nacrtajte principijelne sheme.
Mijenjanje broja zavoja moe se vriti:
- u beznaponskom stanju
- pod teretom.

Mijenjanje broja zavoja u beznaponskom stanju ustvari se i ne smatra regulacijom. Danas se uglavnom
svi distributivni transformatori (35/10 kV, 20/0,4 kV, 10/0,4 kV) grade s odvojci-ma na primaru
(obino 5 %), koji se mogu udesiti prije ukapanja transformatora. Napon jednak nazivnom
prikljuuje se na srednji odvojak. Poveanje broja primarnih zavoja uz ne-promijenjeni napon primara
smanjuje napon po jednom zavoju, te se smanjuje sekundarni napon. Odgovarajuom promjenom
odvojaka takvih transformatora mogu se izjednaiti sa-mo nejednakosti napona zbog njihove razliite
lokacije u mrei. Time se na osnovi oekiva-nih, i o optereenju ovisnih, promjena primarnog napona
osigurava napon unutar dozvolje-nih granica du 10 ili 0,4 kV-ne mree na sekundaru.

 Mijenjanje broja zavoja pod teretom mogue je kod regulacijskih transformatora, koji se koriste pri
transformaciji s visokog na visoki i s visokog na srednji napon. Ti su transfor-matori snabdjeveni
posebnom preklopkom u tu svrhu. Opseg regulacije obino iznosi 15 %, ali se ide i na manji opseg
do 10 %, pa i na vei do 20 %. Premali opseg regula-cije ima tu manu, to regulacijska sklopka
(koji je skup ureaj) nije dovoljno iskoritena. Kod vrlo velikog opsega regulacije dolazi do
prevelikog zasienja u eljezu, odnosno do preslabo iskoritenog magnetskog kruga. Regulacija se vri
u stupnjevima, pa se prema tome napon mijenja na skokove. Uobiajen je skok u jednom stupnju oko
1,5%, ali su i tu mogui skokovi izmeu 1% i 2%. Premali skok zahtijeva vei broj poloaja
preklopke, dak-le vei broj kontakata na njoj, to poskupljuje preklopku. Prevelik skok dovodi do
prenag-lih promjena napona, na to su neka troila osjetljiva.
9. Opiite uzdunu i poprenu regulaciju napona na transformatoru
Kod uzdune regulacije broj zavoja mijenja se na istom namotu. Odreenom osnovnom broju zavoja,
koji daje osnovni napon, regulacijom se dodaje ili oduzima jo neki broj zavo-ja, ime se osnovni
napon poveava ili smanjuje.
Kod poprene regulacije osnovnom naponu se dodaje regulacijski dio napona, koji stoji okomito na
osnovni napon. Prema smjeru tog dodatnog napona, vektor napona se zakree u smjeru pozitivnog ili u
smjeru negativnog kuta. Kod trofaznog transformatora ovaj dodatni popreni napon dobije se tako da
ako se npr. za osnovni napon ima fazni napon faze R, onda se za proizvodnju poprenog napona uzme
dio linijskog napona S T. Poprena regulacija napona postavljanjem posebnih transformatora u tu
svrhu (s prijenosnim omje-rom 1:1), ime bi se moglo utjecati na raspodjelu djelatnih snaga u granama
zatvorene petlje, razmjerno se malo koristi.
10. Na primjeru kratkog voda sa zanemarenim poprenim granama nacrtajte fazorski dijagram
sa i bez serijske kompenzacije pomou kondenzatora. Takoer, nacrtajte jednofaznu shemu
voda i serijskog kondenzatora.

11. Nacrtati vektorski dijagram kompenzacije jalove snage kod potroaa pomou
kondenzatorske baterije u sluaju da se eli zadrati ista djelatna snaga. Napiite odgovarajui
izraz za snagu potrebnog kondenzatora ako se pri istoj djelatnoj snazi potroaa P eli smanjiti
prividna snaga potroaa s S1 na S2.

12. Nacrtati vektorski dijagram kompenzacije jalove snage kod potroaa pomou
kondenzatorske baterije u sluaju da se eli zadrati ista prividna snaga. Napiite odgovarajui
izraz za snagu potrebnog kondenzatora ako se pri istoj prividnoj snazi potroaa S eli poveati
djelatna snaga potroaa s P1 na P2.

13. Nacrtajte ope sheme pojedinane i grupne (centralne) kompenzacije.

14. Kako djeluju neoptereeni ili slabo optereeni visokonaponski vodovi na naponske prilike i
tokove jalovih snaga u mrei, a kako jako optereeni vodovi, te kako se nepovoljni utjecaji
kompenziraju?
Kako neoptereeni ili slabo optereeni visokonaponski vod djeluje kao kondenzator i proizvodi velike
induktivne jalove snage koje teku u mrei, moe doi u pojedinim tokama do nedoputenog povienja
napona. Najpovoljnije je ako ove snage mogu preuzeti poduzbueni generatori u elektranama, ali to
esto nije mogue zbog nepovoljne (daleke) lokacije elektrana i/ili zbog ograniene mogunosti da
generatori rade u poduzbuenom podruju. U takvim se sluajevima u prikladne toke mree
prikljuuju poredne priunice.
Kada su visokonaponski vodovi jako optereeni, mora postojati mogunost da dobiju induktivnu
jalovu snagu potrebnu da ne bi dolo do prevelikog gubitka napona ili ak do naponskog sloma i
ispada sustava. Nepovoljni uvjeti se kompenziraju tako da se u mrei izgrade kompenzacijski ureaji.

U takvim sluajevima su to kondenzatorske baterije, ali ne esto jer su promjene potronje suvie brze.
Stoga se ugrauju sinkroni kompenzatori odgovarajuih snaga, koji su skuplji od kondenzatora, ali je
prednost to imaju brzu i kontinuiranu regulaciju.
15. U istom vektorskom dijagramu prikaite naponske prilike na visokonaponskom vodu prije i
poslije kompenzacije za sluaj kada je poslije kompenzacije jalova potronja QV na vodu manja
od generirane jalove snage kompenzacije QC.

16. U istom vektorskom dijagramu prikaite naponske prilike na visokonaponskom vodu prije i
poslije kompenzacije za sluaj kada je poslije kompenzacije jalova potronja QV na vodu vea
od generirane jalove snage kompenzacije QC.

17. Navedite rotirajue i statike naprave za kompenzaciju jalove snage te opiite sinkrone
kompenzatore i usporedite ih sa kondenzatorima.
Sredstva za kompenzaciju jalove snage dijele se na rotirajue i statike.
Rotirajue naprave:
sinkroni generatori
sinkroni motori
sinkroni kompenzatori
Statike naprave:
kondenzatori
prigunice

 statiki kompenzatori
Sinkroni kompenzator je u stvari sinkroni motor u praznom hodu koji je graen samo za proizvodnju
jalove snage.
Nazivna snaga stroja odgovara mogunosti proizvodnje jalove snage u preuzbuenom stanju.
Usporede li se sinkroni kompenzatori s kondenzatorima moe se rei da su specifine investicije,
gubici i odravanje kompenzatora vei nego za kondenzatore, no glavna im je prednost da se njihovo
optereenje moe brzo i kontinuirano regulirati u velikom opsegu od kapacitivnog do induktivnog
podruja. Osim toga za vrijeme poremeaja u sustavu i jakih snienja napona, kad je jalova snaga
najpotrebnija, snaga kondenzatora pada s kvadra-tom napona, dok sinkroni kompenzator moe odrati
nominalnu snagu u dosta irokim granicama napona.
18. Navedite i opiite najvanije aspekte analize tokova snaga.
Najvaniji aspekti analize tokova snaga saeti su u slijedeem:
1) Kako proizvodnja u sustavu u svakom trenutku mora biti jednaka potranji, a aktivna snaga
optereenja treba biti raspodijeljena izmeu generatora na nain koji omoguuje minimalne trokove
za gorivo, moe se zakljuiti da se izlazne snage, tj. radne toke pojedinih generatora moraju drati
blizu prethodno odreene vrijednosti. Vano je podsjetiti da potranja u sustavu podlijee sporim ali
znatnim promjenama u tijeku dana. Stoga se i radne toke generatora polagano (kontinuirano ili u
diskretnim stupnjevima) moraju mijenjati iz sata u sat, to e rezultirati takoer promijenom
konfiguracije tokova snage u mrei.
2) Prijenosni vodovi mogu se opteretiti samo do odreene granice a pogon se mora voditi takdo da se
ne ugrozi njihova termika granica i stabilnost prijenosa.
3) Potrebno je napone pojedinih sabirnica drati unutar relativno uskih granica, to se moe postii
ispravnim reimom reaktivnih snaga.
4) ukoliko je promatrani elektroenergetski sustav lan nekog meunarodnog ''pool''-a, tj. udruenja
povezanih sustava, on mora udovoljiti ugovorima o razmjeni snage i energije preko spojenih vodova
prema susjednim sustavima.
5) Posljedice poremeaja koji slijede teke mrene kvaroce mogu se svesti na minimum uz pomo
ispravne strategije upravljanja tokovima snaga prije kvara.
6) Analiza tokova snaga veoma je vana u stadiju planiranja novih mrea ili prilikom dogradnje
postojeih.
19. Navedite faze rjeavanja tokova snaga.
Cjelokupna problematika analize tokova snaga u mrei moe se rastaviti u slijedee faze rjeavanja:
a) Formuliranje pogodnog matematikog modela mree, koji adekvatno opisuje ovisnosti izmeu
napona i snaga u cijelom povezanom sustavu.
b) Postavljanje ogranienja za napone i snage koji se na pojedinim sabirnicama moraju uvaiti.
c) Numeriko rjeavanje jednadbi za snage vorova uz postavljanje ogranienja, rezultat ega su
naponi pojedinih vorova uz prihvaenu, dovoljnu tonost.
d) Odreivanje stvarnih tokova snaga u prijenosnim vodovima na osnovi poznatih napona vorova,
odnosno bilanca snaga vorova.
20. Koju matricu koristimo za matematiki model mree prilikom prorauna tokova snaga i
kako se dobijaju elementi te matrice?
U stacionarnom, normalnom pogonu posebno je pogodna matrica admitancije vorova Yk.
1) Dijagonalni elementi ii odreuju se zbrajanjem svih, s vorom i povezanih admitancija ik:
=ik

2) Izvandijagonalni elementi ik odreeni su negativnim vrijednostima admitancija ik koje povezuju

vorove i i k: =ik
Vrijednosti i predstavljaju kompleksne matrice admitancije vorova, dok su vrijednosti
admitancije elemenata mree.
21. Definirajte neto snagu openitog vora i. Skicirajte pojednostavljenu shemu nekog vora i u
mrei i napiite izraz za neto snagu toga vora ( Si ).

23. Navedite kojih 6 varijabli pripada svakom voru i u mrei.

24. Navedite klasifikaciju vorova za proraun tokova snaga i navedite sve poznate i nepoznate
varijable za svaki tip vora.

25. Kako se postupa ako u tijeku iterativnog prorauna tokova snaga u nekom generatorskom
voru i nije ispunjen uvjet za reaktivnu snagu generatora Q Gi min Q Gi Q Gi max ?
Ukoliko uvjet nije ispunjen, Qgi se mora postaviti na vrijednost Qgi,min , odnosno Qgi,max , a Vi
treba tretirati kao slobodnu veliinu koja se odreuje rjeavanjem jednadbi za snage vorova. Drugim
rijeima, vor i se tada pretvara u vor s optereenjem, a ukoliko se u tijeku daljnjeg prorauna u
jednom trenutku ispuni uvjet Qgi,min Qgi Qgi,max, vor se ponovno tertira kao generatorski.
26. Koje su dvije najupotrebljavanije iterativne metode za rijeavanje jednadbi tokova snaga?
Opiite tri koraka za iterativno pribliavanje rijeenju jednadbi tokova snaga.
Dvije iterativne metode su Gauss - Seidelov algoritam i Newton - Rapshonov algoritam.
1) Pretpostavlja se inicijalno rjeenje (0)
2) Ovo se inicijalno rjeenje koristi da se uz pomo jednadbe =
nalo novo i bolje
(tonije) prvo rjeenje (1)
3) Prvo se rjeenje koristi za pronalaenje drugog, treeg itd., dok ne nastupi konvergencija.
27. Kako glasi kriterij koji je neophodno zadati raunalu da bi ono pri proraunu tokova snaga
prestalo s daljnjim radom ukoliko je postignuta dovoljna tonost svih raunatih varijabli
(konvergencija)?
Za svaki iterativni proces prorauna neophodno je da se raunalu zada kriterij po kojem ono prestaje s
daljnjim radom ukoliko je postignuta dovoljna tonost svih raunatih varijabli. Tako se u proraunu
tokova snaga s radom prekida kad se naponi svih vorova u (k+1)-oj iteraciji ne razlikuju od napona u
(k)-oj iteraciji za vie od unaprijed zadanog indeksa konvergencije koji tipino ima vrijednost od 104 p.u. Naponi su fazori, tako da raunski postupak zavrava kada apsolutna vrijednost razlike
kompleksnih fazora postaje manja od , tj. |(+1)()|< ;=2,3,,
Kada bi se za prekid koristio kriterij |(+1)||()|< bilo bi osigurano samo da iznosi napona budu
unutar zadanih granica, dok se na fazne kutove to ne bi odnosilo.

28. Objasnite faktor ubrzanja koji se koristi za poboljavanje konvergentnosti Gauss-Seidelovog

algoritma (skicirajte njegov utjecaj na konvergenciju).

29. to znai rijetkost matrice admitancije vorova i u koju svrhu se to svojstvo moe iskoristiti?
U veim realnim sustavima moe se oekivati da od teoretski moguih veza izmeu vorova mnogi
nee egzistirati, to e rezultirati nulom na odgovarajuim mjestima u matrici Yk. To se na primjer
moe vidjeti ako se napie matrica admitancija za est vorova prema slici, pri emu se ohmski otpor i
poprene grane voda zanemaruju.

Yk=
Od 36 elemenata matrice, 20 je jednako nuli. Ovakve se matrice zovu rijetke matrice, a rijetkost S
definira se kao: =/^2 gdje je Z-broj elemenata matrice jednak nuli, a n-broj vorova mree.
30. Opiite kako brzina konvergencije Gauss-Seidelov-og, a kako Newton-Raphsonov-og
algoritma ovisi o broju vorova analiziranog sustava.
Potreban broj iteracija Gauss-Seidelov-og algoritma je proporcionalan broju vorova mree, dok
potrebni broj iteracija Newton-Raphsonov-og algoritma ne ovisi o veliini mree.
31. Za to nam slui maksimalna struja kratkog spoja, a za to minimalna struja kratkog spoja?
Maksimalna struja kratkog spoja slui za odreivanje sljedeih karakteristika:
- prekidna mo prekidaa,
- uklopna mo prekidaa,
- elektrodinamika naprezanja vodia i sklopnih aparata
Minimalna struja kratkog spoja ima vanu ulogu pri podeavanju zatite u visokonaponskoj mrei i
pri izboru krivulja vrijeme struja prekidaa i topljivih osiguraa u niskonaponskoj mrei, i to
naroito:
- ako su kabeli dugaki i/ili je unutarnja impedancija izvora (generatora, izvora neprekinutog
napajanja) razmjerno velika,

- ako zatita od dodira ovisi o funkcioniranju prekidaa ili topljivih osiguraa (karakteristi- no u
sluaju niskonaponskih TN- i IT-mrea).
32. Navedite glavne znaajke kratkih spojeva.
Glavne znaajke kratkih spojeva jesu:
1) Trajanje - prijelazni kratki spoj; - trajni kratki spoj.
2) Uzrok nastanka - mehaniki (prekid/lom vodia, elektrini spoj izmeu dva vodia posredstvom
stranog vodljivog tijela); - sklopni ili atmosferski prenaponi; - slom izolacije djelovanjem topline,
vlage ili korozije.
3) Mjesto nastanka - unutar elektrinog aparata; - u mrei
33. Navedite vrste kratkih spojeva te skicirajte sheme razliitih vrsta kratkih spojeva u
trofaznim mreama uz navedene oznake po IEC 60909 i oznaite odgovarajue struje kratkog
spoja.

34. Navedite mogue tetne posljedice kratkih spojeva.

Posljedice struja kratkog spoja su razliite ovisno o vrsti, trajanju, mjestu nastanka i snazikratkog
spoja.
Na mjestu kvaradjelovanjem elektrinog luka moe doi do:
-oteenja izolacije,
-zavarivanja vodia,
-opasnosti od poara i po ivot.
U kratkospojenom strujnom krugumoe doi do:
-djelovanja elektromagnetskih sila, koje mogu deformirati sabirnice i otkinuti kabele,
-pretjeranog poveanja temperature zbog poveanih Jouleovih gubitaka, to je povezanos opasnou
oteenja izolacije.
U drugim strujnim krugovima ili susjednim mreamamoe doi do:
-smanjenja napona za vrijeme trajanja eliminiranja kvara, to moe trajati od nekoliko ms do nekoliko
stotina ms,
-iskapanja jednog dijela mree, ija veliina ovisi o konfiguraciji mree i o nivou selektiv-nosti to
prua sustav zatite,

-dinamike nestabilnosti i/ili gubitka sinkronizma generatora,

-smetnja u strujnim krugovima mjerenja, regulacije i upravljanja, itd.

35. Nacrtajte shemu pojednostavljenog strujnog kruga za ispitivanje uspostavljanja struje

kratkog spoja i napiite diferencijalnu jednadbu napona u kratkospojenoj petlji pri trenutnoj
vrijednosti struje kratkog spoja ik(t).

36. U koja dva dijela se moe rastaviti rjeenje diferencijalne jednadbe napona u
kratkospojnom krugu? Skicirajte vremensku funkciju istosmjerne komponente struje kratkog
spoja i napiite odgovarajui izraz za tu struju.

37. Skicirajte vremensku funkciju izmjenine komponente struje kratkog spoja daleko od
generatora (skupa s vremenskom funkcijom napona), napiite odgovarajui izraz za tu struju te
objasnite znaenje kuta .

k - kut impedancije kratkog spoja, odnosno kut za koji ova, naspram vremenske osi simetrina
strujna komponenta kasni za naponom
kut sklapanja napona

38. to opisuje tzv. kut sklapanja napona prilikom promatranja struje kratkog spoja u
visokonaponskim mreama, te pri kojoj vrijednosti toga kuta nastupa najvea istosmjerna
komponenta struje kratkog spoje, odnosno pri kojoj vrijednosti nema istosmjerne komponente?
- kut sklapanja napona koji opisuje razliku izmeu trenutka nastupanja kratkog spoja (t = 0) i
trenutka kad sinusoida napona u uzlaznom smjeru prolazi kroz nulu (tzv. pozitivna nultoka)
- najvea prva amplituda struje kratkog spoja (udarna struja) uvijek nastupa pri kutu sklapanja =0.
Ako je pak =k, tada nema istosmjerne komponente, dakle struja kratkog spoja identina je
izmjeninoj komponenti.
39. Skicirajte vremenski tok struje kratkog spoja (valni oblik) kada se kratki spoj dogodio u
mrei daleko od generatora i dajte matematiki izraz za struju kratkog spoja ik(t) koji se dobiva
kao ope rjeenje nehomogene diferencijalne jednadbe napona u kratkospojnom krugu.

40. Koja se karakteristina veliina valnog oblika struje kratkog spoja naziva udarna struja?
Napiite izraz udarne struje kratkog spoja (koritenjem udarnog faktora) i skicirajte dijagram
ovisnosti udarnog faktora o omjeru Rk/Xk.
-struja kratkog spoja nakon nulte vrijednosti u trenutku nastupanja kvara, raste do vrijednosti prve
amplitude nesimetrine (s obzirom na vremensku os) struje kratkog spoja koja se zove udarna struja
kratkog spoja

41. Skicirajte vremenski tok struje kratkog spoja (valni oblik) kada se kratki spoj dogodio u
mrei blizu generatora.

42. Za sluaj kratkog spoja blizu generatoru, u dijagramu struja kratkog spoja vrijeme,
principijelno prikazati vremenska trajanja pojedinih intervala pri promjeni struje kratkog
spoja s naznaenim karakteristinim strujama u pojedinim vremenskim intervalima. Kako se
nazivaju tri djela na koja se dijeli proces uspostavljanja struje kratkog spoja za sluaj kada je
kratki spoj blizu generatora.
Ik - efektivna vrijednost subtranzijentne struje kratkog spoja
Ik - efektivna vrijednost tranzijentne struje kratkog spoja
Ik - efektivna vrijednost trajne struje kratkog spoja

Ako se struja kratkog spoja podjeli na istosmjernu i izmjeninu komponentu, onda imamo:
1) subtranzijentna izmjenina komponenta
2) tranzijentna izmjenina komponenta
3) trajna izmjenina komponenta
4) istosmjerna komponenta

43. Kako se naziva i oznaava rekatancija generatora u svakom od tri perioda trajanja kratkog
spoja i usporedite reaktancije prema iznosu.
Subtranzijentna (Xd) reaktancija
Tranzijentna (Xd) reaktancija
Sinkrona (Xd) reaktancija
Reaktancije su poredane po veliini, pri emu je subtranzijentna reaktancija najvea.
44. Definirajte (izrazom) faktor pomou kojeg se odreuje subtranzijentna elektromotorna sila
optereenog generatora te navedite vrijednosti faktora za mree nazivnog napona iznad 1 kV i
mree nazivnog napona ispod 1 kV.
Faktor napona c je omjer subtranzijentne elektromotorne sile optereenog generatora i nazivnog
faznog napona mree u kratkom spoju.

> 1 c = 1,1 za odreivanje maksimalne subtranzijentne struje c = 1,0 za odreivanje minimalne

subtranzijentne struje

c = 1,05 za odreivanje maksimalne subtranzijentne struje c = 0,95 za odreivanje minimalne

subtranzijentne struje
45. Napiite izraz za subtranzijentnu snagu kratkog spoja. Da li taj izraz u fizikalnom smislu
realan? U koju se svrhu koristi ta snaga?

Ovaj izraz u fizikalnom smislu ne predstavlja neku realnu snagu, jer na mjestu kvara Un i Ik nikada
ne nastupaju istovremeno.
Iz subtranzijentne snage dobije se rezultantna mrena impedancija , koja sadri djelatne otpore i
subtranzijentne reaktancije svih generatora.

46. Kako se definira i kako se prema standardu IEC 60909 rauna rasklopna struja kratkog
spoja? Nacrtajte principijelni oblik familije krivulja za faktor . to je minimalno vrijeme
zatezanja isklopa?
Rasklopna struja kratkog spoja je efektivna vrijednost struje kratkog spoja koja kroz prekida tee u
trenutku razdvajanja njegovih kontakata.
=
Faktor ovisi o omjeru subtranzijentne struje tropolnog kratkog spoja na stezaljkama generatora i
nazivne struje.

Minimalno vrijeme zatezanja isklopa (tmin) je najkrae vrijeme koje protekne izmeu trenutka
nastanka kvara i trenutka razdvajanja kontakata u trofaznom prekidau koji se prvi otvaraju.
47. Objasnite struju mjerodavnu za ugrijavanje tijekom trajanja kratkog spoja (definicija, izraz
i objanjenje izraza)?
48. Kako se mogu podijeliti elektroenergetske mree s gledita tretmana zvjezdita?
Pod tretmanom zvjezdita podrazumijeva se nain izvoenja veze izmeu zvjezdita mree i zemlje.
S gledita tretmana zvjezdita, mree se u osnovi mogu podijeliti u dvije glavne skupine:
-mree s neuzemljenim (izoliranim) zvjezditem, kod kojih niti jedno zvjezdite nije pogonski
(namjerno) uzemljeno
- mree s uzemljenim zvjezditem, kod kojih je najmanje jedno zvjezdite uzemljeno neposredno ili
posredno.

49. Skicirajte trofaznu mreu u sluaju dozemnog kratkog spoja jedne faze za slijedee
sluajeve: izolirano zvjezdite, neposredno uzemljeno zvjezdite, posredno uzemljeno zvjezdite
(preko induktiviteta ili djelatnog otpora) i rezonantno uzemljeno zvjezdite (Petersen). Na
skicama prikaite dozemne kapacitete i struju kvara.

50. Napiite izraz s kojim se definira koeficijent dozemnog kvara fE s kojim se procjenjuje
efikasnost uzemljenja i skicirajte odgovarajuu vektorsku sliku. Teoretski izmeu kojih se
vrijednosti moe kretati koeficijent dozemnog kvara, te kad se moe govoriti o efikasnom
uzemljenju?

UE napon izmeu zemlje i jednog zdravog faznog vodia na promatranom mjestu mree pri
zemljospoju jednog vodia, a U/3 napon izmeu faznog vodia i zemlje na istome mjestu u
neporemeenom pogonu.
Teoretski, koeficijent dozemnog kvara moe imati vrijednost izmeu fE=1 (kruto uzemljena mrea) i
fE=1.73 (neuzemljena mrea).
Za neku mreu vrijedi da je efektivno uzemljena, ako ni na jednom mjestu u mrei koeficijent
dozemnog kvara ne premauje vrijednost 1.4.