Na temelju lanka 65. stavka 2.

Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli

(Narodne novine, broj: 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012.
i 94/2013.), ministar znanosti, obrazovanja i sporta donosi

PRAVILNIK
O OSNOVNOKOLSKOM I SREDNJOKOLSKOM ODGOJU
I OBRAZOVANJU UENIKA S TEKOAMA U RAZVOJU
- Nacrt prijedloga
PREDMET PRAVILNIKA
lanak 1.
Ovim pravilnikom utvruju se vrste tekoa uenika s tekoama u razvoju na temelju kojih
ostvaruju pravo na primjerene programe kolovanja i primjerene oblike potpore u kolovanju
u redovitim odgojno-obrazovnim ustanovama (u daljnjem tekstu: redovite ustanove) ili
posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama (u daljnjem tekstu: posebne ustanove) odnosno
drugim ustanovama s podruja zdravstva, socijalne skrbi, pravosua koje imaju odobrenje za
provoenje programa odgoja i obrazovanja.
I.) OPE ODREDBE:
lanak 2.
(1) Primjereni programi odgoja i obrazovanja te primjereni oblici potpore u odgoju i
obrazovanju uenika s tekoama ostvaruju se uz programsku i profesionalnu potporu te
pedagoko-didaktiku prilagodbu.
(2) Uenik s tekoama u razvoju (u daljnjem tekstu: uenik) je uenik ije sposobnosti u
meudjelovanju s imbenicima iz okoline ograniavaju njegovo puno i uinkovito
sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu na ravnopravnoj osnovi s ostalim uenicima, a
proizlaze iz:
- tjelesnih, mentalnih, intelektualnih, osjetilnih oteenja i poremeaja funkcija,
- kombinacije vie vrsta gore navedenih oteenja i poremeaja.
(3) Odgoj i obrazovanje uenika temelji se na naelima prihvaanja razliitosti uenika,
uvaavanja razliitih osobitosti razvoja uenika, osiguravanja uvjeta i potpore za ostvarivanje
maksimalnog razvoja potencijala svakog pojedinog uenika, izjednaavanja mogunosti za
postizanje najveega mogueg stupnja obrazovanja te osiguravanja odgoja i obrazovanja
uenika to blie njegovu mjestu stanovanja.

(4) Orijentacijska lista vrsta zdravstvenih tekoa (Prilog 1.) sastavni je dio ovoga pravilnika i
svrha joj je definirati orijentacijske skupine tekoa radi definiranja programske i
profesionalne potpore primjerene potrebama uenika.
(5) Izrazi koji se u ovom pravilniku koriste za osobe u mukom rodu neutralni su i odnose se
na muke i enske osobe.
II.) PROGRAMSKA POTPORA
lanak 3.
(1) Programska potpora obuhvaa razliite vrste primjerenih programa odgoja i obrazovanja
koji se provode u redovitim ili posebnim ustanovama, dodatne odgojno-obrazovne i
rehabilitacijske programe te privremene oblike odgoja i obrazovanja sukladno Mrei kolskih
ustanova.
(2) Primjereni program odgoja i obrazovanja je nastavni plan i program koji omoguava
odgojno-obrazovno napredovanje uenika potujui specifinosti njegove utvrene tekoe,
specifinosti njegova funkcioniranja i njegove odgojno-obrazovne potrebe.
(3) Primjereni programi odgoja i obrazovanja uenika su:
- redoviti program uz individualizirane postupke,
- redoviti program uz prilagodbu sadraja i individualizirane postupke,
- posebni program uz individualizirane postupke,
- posebni programi za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog ivota i rada
uz individualizirane postupke.
(4) Primjereni programi odgoja i obrazovanja ostvaruju se u:
- redovitom razrednom odjelu u redovitoj koli,
- dijelom u redovitom, a dijelom u posebnome razrednom odjelu u redovitoj koli,
- posebnom razrednom odjelu u redovitoj koli,
- posebnoj ustanovi.
(5) Dodatni odgojno-obrazovni i rehabilitacijski programi koji se odreuju kao dio
primjerenog programa odgoja i obrazovanja uenika su:
- program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka,
- program produenoga strunog postupka,
- rehabilitacijski programi.

(6) Primjereni program odgoja i obrazovanja uenika u redovitoj ili posebnoj ustanovi
ostvaruje se u razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama strukturiranim prema
dobi uenika i vrsti primjerenog programa odgoja i obrazovanja.
(7) Privremeni oblici odgoja i obrazovanja su:
- nastava u kui,
- nastava u zdravstvenoj ustanovi,
- nastava na daljinu.
Utvrivanje programske potpore
lanak 4.
(1) Programska potpora, osim privremenih oblika odgoja i obrazovanja iz lanka 3. stavka 7.
ovoga pravilnika, ueniku se odreuje tijekom postupka utvrivanja psihofizikog stanja
djeteta odnosno uenika o emu prijedlog donosi struno povjerenstvo ureda iz lanka 20. i
lanka 21. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (u daljnjem tekstu:
Zakon), na obrascu 1., koji je sastavni dio ovoga pravilnika, a rjeenje o primjerenom
programu odgoja i obrazovanja ured dravne uprave u upaniji nadlean za poslove
obrazovanja odnosno Gradski ured Grada Zagreba nadlean za poslove obrazovanja (u
daljnjem tekstu: Ured).
(2) Prilikom utvrivanja primjerenog programa odgoja i obrazovanja za djecu/uenike kod
kojih je provedeno utvrivanje tekoa te razine potrebne potpore po propisima iz sustava
socijalne skrbi moe se uzeti u obzir nalaz i miljenje iz tog postupka te sva medicinska,
psiholoka i edukacijsko-rehabilitacijska dokumentacija koju roditelj/skrbnik podnese.
(3) Rjeenje o primjerenom programu odgoja i obrazovanja u izreci obvezno treba sadravati
ime i prezime uenika, ime i prezime roditelja/skrbnika, datum roenja, OIB uenika, adresu
prebivalita i/ili boravita uenika, primjereni program odgoja i obrazovanja koji ukljuuje i
oblike iz lanka 3. stavka 4. ovoga pravilnika. U izreci rjeenja takoer moraju biti navedeni
dodatni odgojno-obrazovni i rehabilitacijski programi ako su odreeni tijekom utvrivanja
psihofizikog stanja djeteta kao i naznaku odnosi li se primjereni program na pojedine
nastavne predmete (navesti ih) ili se odnosi na cjelokupni nastavni plan i program.
(4) Obrazloenje rjeenja o primjerenom programu odgoja i obrazovanja treba sadravati
naziv podnositelja koji je zatraio utvrivanje primjerenog programa odgoja i obrazovanja,
struno povjerenstvo ureda koje je predloilo primjeren program odgoja i obrazovanja, vrstu
tekoe/a prema skupini i podskupinama iz Orijentacijske liste vrsta zdravstvenih tekoa te
prijedlog potrebne pedagoko-didaktike prilagodbe kao i postoji li suglasnost
roditelja/skrbnika na programsku potporu.
(5) U obrazloenju rjeenja o primjerenom programu odgoja i obrazovanja treba navesti i
najbliu odgojno-obrazovnu ustanovu uenikovu prebivalitu/boravitu koja, sukladno mrei
kolskih ustanova, provodi utvreni primjereni program odgoja i obrazovanja.

(6) Odgojno-obrazovna ustanova duna je kontinuirano pratiti rezultate odgoja i obrazovanja

uenika te prema potrebi u sluaju promjena potreba i mogunosti uenika daje prijedlog
kolskom povjerenstvu osnovne kole odnosno nastavnikom vijeu srednje kole koje
predlae promjenu primjerenog programa Uredu, a posebna ustanova podnosi zahtjev s
dokumentacijom kolskom povjerenstvu prema mjestu stanovanja uenika.
(7) Iznimno, od rokova propisanih drugim provedbenim propisima, djeca s ve utvrenim
tekoama u razvoju trebaju pristupiti utvrivanju psihofizikog stanja djeteta zbog upisa u
prvi razred osnovne kole u vremenu od 01. veljae do 15. travnja kako bi im se
pravovremeno odredila programska i profesionalna potpora.
Primjereni programi osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja
Redoviti program uz individualizirane postupke
lanak 5.
(1) Redoviti program uz individualizirane postupke odreuje se uenicima koji s obzirom na
vrstu tekoe mogu svladavati redoviti nastavni plan i program bez sadrajnog ograniavanja,
ali su im zbog specifinosti u funkcioniranju potrebni individualizirani postupci u radu.
(2) Individualizirani postupci omoguavaju razliite oblike potpore, prema potrebama
uenika, i to s obzirom na: samostalnost uenika; vrijeme rada; metode rada; provjeravanje
vjetina, znanja i sposobnosti uenika; praenje i vrednovanje postignua uenika; aktivnost
uenika; tehnoloka, didaktika i/ili rehabilitacijska sredstva za rad i primjerene prostorne
uvjete.
(3) Individualizirani postupci mogu biti iz jednog, vie ili svih predmeta te za svakoga
pojedinog uenika iz stavka 2. ovog lanka trebaju biti razraeni kao pisani dokument, a
izrauju ga uitelji/nastavnici u suradnji sa strunim suradnicima kole, o emu
roditelji/skrbnici uenika trebaju biti obavijeteni.
(4) Redoviti program uz individualizirane postupke provodi se u redovitom razrednom odjelu
redovite osnovne kole.
(5) Redoviti program uz individualizirane postupke moe se provoditi i u posebnom
razrednom odjelu u redovitoj koli kada su ueniku, s obzirom na vrstu tekoa i specifinosti
funkcioniranja koje ugroavaju njegovu osobnu sigurnost ili sigurnost drugih uenika,
potrebni posebni uvjeti odgoja i obrazovanja.
(6) Program iz stavka 5. ovog lanka provodi se u redovitim kolama prema Mrei kolskih
ustanova.
(7) Redoviti program uz individualizirane postupke u posebnoj ustanovi moe se odrediti
uenicima kojima su, s obzirom na vrstu tekoe i specifinosti funkcioniranja, potrebni
posebni uvjeti odgoja i obrazovanja koji se ne mogu osigurati u redovitoj koli, a oni se
ponajprije odnose na viegodinju rehabilitaciju uenika.

Redoviti program uz prilagodbu sadraja i individualizirane postupke

lanak 6.
(1) Redoviti program uz prilagodbu sadraja i individualizirane postupke odreuje se
uenicima koji s obzirom na vrstu tekoe ne mogu svladavati redoviti nastavni plan i
program ni uz primjenu individualiziranih postupaka bez sadrajnog ograniavanja te im je
zbog specifinosti u funkcioniranju potreban individualizirani pristup u radu i sadrajna
prilagodba.
(2) Redoviti program uz prilagodbu sadraja i individualizirane postupke je redoviti program
koji se sadrajno i metodiki prilagoava ueniku.
(3) Sadrajna prilagodba podrazumijeva individualiziranu prilagodbu nastavnih sadraja
redovitog programa sukladno sposobnostima i sklonostima uenika, a zahtijeva smanjivanje
opsega nastavnih sadraja. Opseg nastavnih sadraja moe se umanjiti do najnie razine
usvojenosti obrazovnih postignua propisanih nastavnim planom i programom za razred u
koji je uenik ukljuen.
(4) Redoviti program uz prilagodbu sadraja i individualizirane postupke moe biti iz jednog,
vie ili svih predmeta, a izrauju ga kao pisani dokument uitelji/nastavnici za svaki pojedini
nastavni predmet u suradnji sa strunim suradnicima kole, o emu roditelji/skrbnici uenika
imaju pravo dobiti na uvid tijekom prve polovice polugodita.
(5) Redoviti program uz prilagodbu sadraja i individualizirane postupke provodi se u
redovitom razrednom odjelu redovite osnovne kole.
(6) Redoviti program uz prilagodbu sadraja i individualizirane postupke moe se provoditi i
u posebnom razrednom odjelu u redovitoj koli kada su ueniku, s obzirom na vrstu tekoa i
specifinosti funkcioniranja koje ugroavaju njegovu osobnu sigurnost ili sigurnost drugih
uenika, potrebni posebni uvjeti odgoja i obrazovanja.
(7) Program iz stavka 6. ovog lanka provodi se u redovitim kolama prema Mrei kolskih
ustanova.
(8) Redoviti program uz prilagodbu sadraja i individualizirane postupke u posebnoj ustanovi
moe se odrediti uenicima kojima su, s obzirom na vrstu tekoe te specifinosti
funkcioniranja, potrebni posebni uvjeti odgoja i obrazovanja koji se ne mogu osigurati u
redovitoj koli, a oni se ponajprije odnose na viegodinju rehabilitaciju uenika.
lanak 7.
(1) Provedba programa iz lanka 5. i 6. ovoga pravilnika u srednjoj koli odnosi se na sve
programe gimnazija i strukovnih kola to ukljuuje sve obrazovne predmete, strukovne
predmete i praktinu nastavu.
(2) Prilagodba sadraja gimnazijskih i strukovnih programa mora ueniku omoguavati razinu
usvojenosti programa potrebnu za polaganje dravne mature i nastavak obrazovanja, stjecanje

kompetencija potrebnih za pristup tritu rada uz pridravanje zahtjeva struke te se izrauje u

suradnji sa strunjacima agencije nadlene za obrazovanje.
(3) Ueniku, sukladno utvrenim potrebama, a uz prethodnu savjetodavnu podrku agencije
nadlene za obrazovanje, treba omoguiti svladavanje nastavnog programa u produljenom
trajanju na nain da se nastavno gradivo predvieno za jednu kolsku godinu moe zavriti u
dvije kolske godine.
Posebni program uz individualizirane postupke
lanak 8.
(1) Posebni program uz individualizirane postupke ini posebno strukturirani sadraj
nastavnih planova i programa izraen prema mogunostima i sposobnostima uenika.
(2) Posebni program uz individualizirane postupke odreuje se uenicima koji s obzirom na
njihovo funkcioniranje uvjetovano vrstom tekoe i/ili postojanje vie vrsta tekoa ne mogu
svladavati redoviti program uz individualizirane postupke ili redoviti program uz prilagodbu
sadraja i individualizirane postupke.
(3) Posebni program uz individualizirane postupke moe biti iz svih ili pojedinih predmeta.
Ukoliko je samo iz pojedinih predmeta tada uenik ostale predmete, sukladno svojim
sposobnostima, svladava po redovitom programu uz individualizirane postupke ili redovitom
programu uz prilagodbu sadraja i individualizirane postupke.
(4) Posebni program uz individualizirane postupke iz svih predmeta provodi se u posebnim
razrednim odjelima redovite kole i posebnim ustanovama.
(5) Posebni program uz individualizirane postupke iz pojedinih predmeta provodi se u
posebnim razrednim odjelima redovite kole, dok se redoviti program uz individualizirane
postupke ili redoviti program uz prilagodbu sadraja i individualizirane postupke iz ostalih
predmeta provodi u redovitom razrednom odjelu. Matini razredni odjel uenika je onaj
razredni odjel u kojem uenik svladava vie od 70% nastavne satnice.
(6) Posebni programi uz individualizirane postupke provode se u redovitim i posebnim
ustanovama prema Mrei kolskih ustanova.
Posebni programi za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog ivota i rada
uz individualizirane postupke
lanak 9.
(1) Posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog ivota i rada uz
individualizirane postupke je program koji se provodi u odgojno-obrazovnoj skupini kao
osnovno obvezno obrazovanje za uenike znaajno snienoga intelektualnog funkcioniranja i
uenike s viestrukim tekoama u razvoju koji s obzirom na njihove funkcionalne
sposobnosti ima za cilj osposobiti uenika za najjednostavnije aktivnosti svakodnevnog ivota
i rada, a provodi se od 6. do 21. godine ivota.

(2) Uenik osmog razreda osnovnokolskog posebnog programa koji nije u mogunosti
nastaviti srednjokolsko obrazovanje, moe nastaviti osnovno kolovanje u programu
stjecanja kompetencija u aktivnostima svakodnevnog ivota i rada uz individualizirane
postupke, ali najdulje do 21. godine ivota odnosno do zavretka nastavne godine u kojoj
navrava 21. godinu.
(3) Na temelju miljenja slube za profesionalno usmjeravanje zavoda za zapoljavanje,
struno povjerenstvo kole duno je pokrenuti postupak utvrivanja primjerenog programa
osnovnog obrazovanja do 21. godine ivota.
(4) Posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog ivota i rada uz
individualizirane postupke provodi se u posebnim razrednim odjelima redovite kole i
posebnim ustanovama prema Mrei kolskih ustanova.
Dodatni odgojno-obrazovni i rehabilitacijski programi
Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka
lanak 10.
(1) Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka osigurava se svim uenicima kojima je
potrebna dodatna pomo strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila u pravilu nakon
odgojno-obrazovnog procesa.
(2) Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka provodi se individualnim
rehabilitacijskim programima ili radom u manjim skupinama u redovitoj ili posebnoj ustanovi
sukladno potrebama uenika ako nije mogue organizirati produeni struni postupak.
(3) Program provode strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila ili strunjaci drugih
profila educirani za rad s uenicima s tekoama.
(4) Program se ostvaruje kao posebna dodatna potpora edukacijsko-rehabilitacijskih
strunjaka sukladno kolskom kurikulumu, a plan je odreen nastavnim planovima i
programima odgoja i obrazovanja.
Program produenoga strunog postupka
lanak 11.
(1) Produeni struni postupak organizira se u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama
organiziranim prema obrazovnim potrebama i interesima uenika prije i/ili poslije redovite
nastave u redovitoj ili posebnoj ustanovi prema utvrenoj mrei kola, a provode ga strunjaci
edukacijsko-rehabilitacijskog profila i/ili odgojno-obrazovni strunjaci drugih profila
educirani za rad s uenicima s tekoama.
(2) Program produenoga strunog postupka ukljuuje pomo u uenju, edukacijskorehabilitacijske programe i strukturirane slobodne aktivnosti.

(3) Program produenoga strunog postupka odreuje se kolskim kurikulumom, a plan je

odreen nastavnim planovima i programima odgoja i obrazovanja.
Rehabilitacijski program
lanak 12.
(1) Rehabilitacijski programi obuhvaaju one postupke i aktivnosti koje pridonose poveanju
uenikovih osjetilnih, motorikih, jezino-govorno-glasovnih, kognitivnih, emocionalnih i
komunikacijskih sposobnosti te vjetina izvedbe aktivnosti svakodnevnog ivota, a koje nisu
izravno vezane uz odgojno-obrazovni proces, ali povoljno utjeu na rezultate uenja.
(2) Rehabilitacijski programi utvreni su kolskim kurikulumom, a plan je odreen nastavnim
planovima i programima. Izrauju ih i provode strunjaci odgovarajueg profila ili strunjaci
drugih profila educirani za rad s uenicima s tekoama.
(3) Rehabilitacijski programi u pravilu se provode izvan nastavnog procesa. Mogu se
provoditi u posebnim ustanovama, a uz posebno odobrenje ministarstva mogu se provoditi i u
redovitim kolama koje su mreom kolskih ustanova utvrene za provoenje programa za
uenike s tekoama u razvoju, osobito ako posebne ustanove nisu dostupne na podruju
lokalne zajednice.
Ustrojavanje posebnih razrednih odjela i posebnih odgojno-obrazovnih skupina
lanak 13.
(1) Posebni razredni odjeli iz lanka 5. stavka 5. i lanka 6. stavka 6. ovoga pravilnika, u
kojima se provode redoviti programi uz individualizirane postupke i/ili redoviti programi uz
prilagodbu sadraja i individualizirane postupke mogu biti ustrojeni kao kombinirani razredni
odjeli od I do IV razreda ili V do VIII razreda u osnovnoj koli i od I do IV razreda u srednjoj
koli uz prethodnu suglasnost nadlenog ministarstva.
(2) Posebni razredni odjeli iz lanka 8. ovoga pravilnika, u kojima se provode posebni
programi uz individualizirane postupke mogu biti ustrojeni kao kombinirani razredni odjeli od
I do IV razreda ili V do VIII razreda u osnovnoj koli i od I do IV razreda u srednjoj koli uz
prethodnu suglasnost nadlenog ministarstva.
(3) Posebne odgojno-obrazovne skupine iz lanka 9. ovoga pravilnika, u kojima se provode
posebni programi za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog ivota i rada uz
individualizirane postupke mogu biti ustrojene kao kombinirane skupine uz prethodnu
suglasnost nadlenog ministarstva.
(4) Posebne odgojno-obrazovne skupine iz lanka 11. ovoga pravilnika, u kojima se provodi
program produenoga strunog postupka mogu biti ustrojene kao kombinirane skupine uz
prethodnu suglasnost nadlenog ministarstva.
Privremeni oblici odgoja i obrazovanja
Nastava u kui

lanak 14.
(1) Nastava u kui osigurava se uenicima, sukladno lanku 42. Zakona, koji privremeno ne
mogu polaziti nastavu u redovitoj ili posebnoj ustanovi, a ije predvieno trajanje oporavka
moe utjecati na budue praenje i svladavanje nastavnih sadraja.
(2) Nastavu u kui provodi redovita ili posebna ustanova koju je uenik pohaao prije nego
to mu je iz zdravstvenih razloga onemogueno redovito praenje nastave.
(3) Program nastave u kui izvodi se sukladno s nastavnim planom ministarstva nadlenog za
obrazovanje u trajanju 50% od tjedne satnice programa u koji je uenik ukljuen.
(4) Zahtjev s obrazloenjem za izvoenje nastave u kui roditelj/skrbnik podnosi odgojnoobrazovnoj ustanovi ili predlae odgojno-obrazovna ustanova u roku od sedam dana od
utvrene potrebe za ovim oblikom kolovanja od strane nadlenog kolskog lijenika.
(5) Zahtjev s obrazloenjem za odobravanjem nastave u kui odgojno-obrazovna ustanova
podnosi ministarstvu nadlenom za obrazovanje te prilae sljedeu dokumentaciju:
- suglasnost ili zahtjev roditelja/skrbnika s provedbom nastave u kui,
- miljenje nadlenog kolskog lijenika o potrebi provedbe nastave u kui,
- rjeenje o primjerenom programu odgoja i obrazovanja uenika ukoliko uenik ima odreen
takav program,
- strukovna odgojno-obrazovna ustanova dostavlja i program nadoknade propisanih vjebi
koje su sastavni dio strukovnih nastavnih predmeta te program nadoknade praktine nastave,
koje izrauje u suradnji sa kolskim lijenikom te po potrebi sa strunim timom.
(6) Ueniku koji je od poetka odgoja i obrazovanja ukljuen u nastavu izbornoga nastavnog
predmeta odobrava se nastavak izvoenja nastave tog predmeta u kui te to u zahtjevu
ministarstvu nadlenom za obrazovanje treba navesti.
(7) Ueniku koji je due od dvije kolske godine ukljuen u nastavu u kui odobrava se,
ovisno o zdravstvenom stanju uenika koje procjenjuje kolski lijenik, daljnja provedba
nastave u kui uz povremeno prisustvovanje nastavi u koli i drugim kolskim aktivnostima
radi odravanja veza s razrednim odjelom i socijalizacije uenika.
(8) Nastava u kui realizira se u sklopu redovitoga tjednog zaduenja uitelja/nastavnika (bez
zaduenja uitelja/nastavnika radom iznad norme), osim za uitelje/nastavnike koji navedenu
nastavu mogu ostvariti samo u prekovremenom radu.
(9) Ukoliko je za provedbu nastave u kui potrebno zapoljavanje novog djelatnika, nakon to
je ministarstvo nadleno za obrazovanje odobrilo provedbu nastave u kui, odgojnoobrazovna ustanova podnosi zahtjev nadlenom ministarstvu za dobivanje suglasnosti za
zapoljavanjem te s radnikom koji izvodi nastavu u kui sklapa ugovor o radu na odreeno
vrijeme, a najdulje do kraja nastavne godine.

(10) Odgojno-obrazovna ustanova duna je obavijestiti ministarstvo nadleno za obrazovanje

o prestanku potrebe za ovim oblikom odgoja i obrazovanja, ukoliko potreba prestane tijekom
nastavne godine.
Nastava u zdravstvenoj ustanovi
lanak 15.
(1) Nastava u zdravstvenoj ustanovi organizira se za uenike sa zdravstvenim tekoama koji
se nalaze na stacionarnom lijeenju ili na lijeenju u dnevnoj bolnici.
(2) Osniva, na temelju mree kolskih ustanova, odreuje osnovnu kolu koja provodi
nastavu u zdravstvenoj ustanovi. Matina kola, utvrena na temelju mree, za provoenje
nastave u zdravstvenoj ustanovi moe ustrojiti kombinirane podrune odjele od I. do IV. i od
V. do VIII. razreda osnovne kole. Iznimno, za uenike koji se koluju po posebnom
programu mogu se osnovati kombinirani odjeli od I. do VIII. razreda. Broj odjela utvruje
Ured.
(3) Osniva, na temelju Mree kolskih ustanova, odreuje srednju kolu, koja provodi
nastavu u zdravstvenoj ustanovi za opeobrazovne predmete. Matina kola, utvrena na
temelju mree, za provoenje nastave u zdravstvenoj ustanovi moe ustrojiti kombinirane
podrune odjele od I. do IV. razreda srednje kole. Broj odjela utvruje Ured.
(4) Dnevno i tjedno trajanje nastave planira se prema planu i programu koji uenik pohaa, a
provodi se kao razredna i predmetna nastava, potujui zdravstveno stanje uenika.
Predmetnu nastavu za nekoliko predmeta istoga podruja moe izvoditi i jedan
uitelj/nastavnik odnosno uitelj/nastavnik koji posjeduje kompetencije za izvoenje drugog
predmeta. Nastavu za uenike s tekoama, koji svladavaju posebni program, provode
strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila odgovarajue specijalnosti.
(5) kola koja provodi nastavu u zdravstvenoj ustanovi prema mrei duna je u interesu
uenika suraivati sa kolom u koju je taj uenik upisan.
Nastava na daljinu
lanak 16.
(1) Nastava na daljinu, oblik je nastave u kui ili zdravstvenoj ustanovi kojim se ueniku
omoguava praenje nastave putem telekonferencije ili videokonferencije ukoliko je mogue
u stvarnom vremenu.
(2) Nastava na daljinu u kui sukladno lanku 42. Zakona, osigurava se u pravilu za uenike
koji privremeno ne mogu polaziti nastavu u redovitoj ili posebnoj ustanovi niti zbog prirode
bolesti smiju biti u neposrednom kontaktu s uiteljem/nastavnikom, a ije trajanje oporavka
moe utjecati na budue praenje i svladavanje nastavnih sadraja.

(3) Nastava na daljinu u zdravstvenoj ustanovi osigurava se uenicima na stacionarnom

lijeenju ili na lijeenju u dnevnoj bolnici, ukoliko nema organiziranog privremenog oblika
nastave iz lanka 16.
(4) Nastavu na daljinu organizira redovita ili posebna ustanova koju je uenik pohaao prije
nego to mu je iz zdravstvenih razloga onemogueno redovito praenje nastave. Iznimno, za
uenike ije se lijeenje provodi kroz dnevnu bolnicu nastavu moe provoditi nastavno
osoblje koje odrava nastavu u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se uenik lijei.
(5) Program nastave na daljinu izvodi se u skladu s nastavnim planom ministarstva nadlenog
za obrazovanje.
(6) Zahtjev s obrazloenjem za izvoenje nastave na daljinu roditelj/skrbnik podnosi odgojnoobrazovnoj ustanovi ili predlae odgojno-obrazovna ustanova u roku od sedam dana od
utvrene potrebe za ovim oblikom kolovanja od strane nadlenog kolskog lijenika.
(7) Zahtjev s obrazloenjem za odobravanjem nastave na daljinu odgojno-obrazovna ustanova
podnosi ministarstvu nadlenom za obrazovanje te prilae sljedeu dokumentaciju:
- suglasnost ili zahtjev roditelja/skrbnika s provedbom nastave na daljinu,
- miljenje nadlenog kolskog lijenika o potrebi provedbe nastave na daljinu,
- rjeenje o primjerenom programu odgoja i obrazovanja uenika ukoliko uenik ima odreen
takav program,
- strukovna odgojno-obrazovna ustanova dostavlja i program nadoknade propisanih vjebi
koje su sastavni dio strukovnih nastavnih predmeta te program nadoknade praktine nastave,
koje izrauje u suradnji sa kolskim lijenikom te po potrebi sa strunim timom.
(8) Ueniku koji je od poetka odgoja i obrazovanja ukljuen u nastavu izbornoga nastavnog
predmeta odobrava se nastavak izvoenja nastave tog predmeta te to u zahtjevu ministarstvu
nadlenom za obrazovanje treba navesti.
(9) Ueniku koji je ukljuen u nastavu na daljinu kola je duna elektronskim dostavljati
radne materijale tijekom cijelog perioda provedbe.
III.) PROFESIONALNA POTPORA:
lanak 17.
(1) Profesionalnu potporu u kolovanju uenika provode:
- uitelji/nastavnici osposobljeni i educirani za rad s uenicima s tekoama,
- nastavnici/odgajatelji osposobljeni i educirani za rad s uenicima s tekoama u
uenikim domovima,
- struni suradnici kole,

- nadleni kolski lijenik,

- strunjaci zavoda za zapoljavanje i drugi strunjaci iz ustanova socijalne skrbi,
zdravstvenih ustanova te drugih specijaliziranih ustanova,
- strunjaci iz civilnog sektora uz odobrenje nadlenog ministarstva za obrazovanje,
- savjetnici agencija nadlenih za odgoj i obrazovanje,
- struni timovi,
- pomonici u nastavi ili struni komunikacijski posrednici,
- centri potpore.
(2) Djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova pruaju profesionalnu pomo uenicima u sklopu
svojih tjednih zaduenja odnosno radnih obveza.
Profesionalno usmjeravanje i potpora
lanak 18.
(1) Profesionalno usmjeravanje uenika obvezni je dio pripreme za upis uenika u srednju
kolu i provodi se tijekom zavrnog ciklusa osnovne kole ili prema potrebi tijekom
srednjokolskog odgoja i obrazovanja, a na temelju iskazanih sposobnosti, mogunosti i
interesa uenika.
(2) U aktivnostima profesionalnog usmjeravanja uenika surauju: uitelji/nastavnici, struni
suradnici odgojno-obrazovne ustanove, nadleni tim kolske medicine, zavod za
zapoljavanje i roditelji/skrbnici.
(3) Srednje odgojno-obrazovne i posebne ustanove dune su za upisane uenike u roku mjesec
dana od poetka nastave pribaviti dokumentaciju o praenju i svladavanju programa u
redovitoj osnovnoj odgojno-obrazovnoj ili posebnoj ustanovi.
lanak 19.
(1) Redovne ustanove i posebne ustanove koje provode srednjokolske programe dune su
suraivati s centrima za socijalnu skrb, podrunim uredima zavoda za zapoljavanje i ostalim
relevantnim institucijama i pruati potporu svojim uenicima prilikom zapoljavanja i
socijalizacije te o tome voditi evidenciju u trajanju tri godine nakon zavrenog obrazovanja.
(2) Redovne ustanove i posebne ustanove koje provode srednjokolske programe dune su
nakon zavretka trogodinjeg praenja profesionalnog razvoja svojih uenika obavijestiti
ministarstvo nadleno za obrazovanje.
Struni tim
lanak 20.

(1) Struni tim je mobilna multidisciplinarna sluba potpore redovitim odgojno-obrazovnim

ustanovama u radu s uenicima s tekoama iji program rada odobrava agencija nadlena za
odgoj i obrazovanje.
(2) Struni tim:
- prua strunu, savjetodavnu i edukativnu potporu odgojno-obrazovnim djelatnicima,
- prua supervizijsku potporu strunim suradnicima odgojno-obrazovne ili posebne
ustanove,
- prua strunu potporu u provedbi privremenih oblika nastave,
- po potrebi sudjeluje u planiranju i izradi primjerenog programa osnovnog i srednjeg
odgoja i obrazovanja i prati uinke provedbe,
- predlae odgojno-obrazovnoj ustanovi potrebne promjene u radu s uenicima,
- provodi edukaciju suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu te volontera u
suradnji s agencijom nadlenom za pruanje strune potpore i provedbe strunog
usavravanja u djelatnosti odgoja i obrazovanja, centrima potpore i organizacijama
civilnog drutva koji su ovlateni za provedbu edukacije suradnika u odgojno-obrazovnom
i nastavnom radu te volontera.
(3) lanovi strunog tima su strunjaci razliitih edukacijsko-rehabilitacijskih profila,
psiholog, pedagog i uitelj/nastavnik osposobljen za rad s uenicima s tekoama, a timu se
mogu prema potrebi prikljuiti i drugi strunjaci.
(4) Voditelja i lanove strunog tima imenuje agencija nadlena za odgoj i obrazovanje
samostalno ili na prijedlog jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave na etiri
godine iz mree kolskih ustanova koje rade po redovitom ili posebnom programu, kao i
posebnih ustanova iz sustava zdravstva i socijalne skrbi koje imaju odobrenje za provoenje
programa odgoja i obrazovanja. Zadaa voditelja je voditi evidenciju o radu tima, koordinirati
rad lanova tima te izvjeivati o radu agenciju nadlenu za odgoj i obrazovanje.
(5) Struni tim u provedbi svojih zadaa na podruju za koje je osnovan surauje s ustanovom
odnosno agencijom nadlenom za pruanje strune pomoi i provedbu strunog usavravanja
u djelatnosti odgoja i obrazovanja.
(6) Zahtjev s obrazloenjem za ukljuivanjem strunog tima podnosi redovita ili posebna
ustanova agenciji nadlenoj za odgoj i obrazovanje ili jedinici lokalne i podrune (regionalne)
samouprave.
(7) Zahtjev za ukljuivanjem strunog tima moe podnijeti i ministarstvo nadleno za
obrazovanje na temelju uvida u potrebe uenika s tekoama.

lanak 21.
(1) Redovita ili posebna ustanova koja se, uz djelatnost odgoja i obrazovanja uenika, bavi
pruanjem struno-metodoloke potpore drugim ustanovama i razvijanjem usluga u zajednici
potrebnih uenicima, kao centar potpore, moe formirati struni tim.
(2) Centar potpore specijaliziran za rad s uenicima s odreenom vrstom tekoe obavlja, uz
svoju primarnu djelatnost, i sljedee poslove:
-

organizira i provodi struna usavravanja odgojno-obrazovnih djelatnika u svrhu

informiranja o razvojnim osobitostima i funkcioniranju uenika s tekoama,
sudjeluje u edukaciji pomonika u nastavi i strunih komunikacijskih posrednika,
organizira strunu potporu u radu i edukaciju voditelja programa pomonika u nastavi
i strunog komunikacijskog posrednika,
prua savjetodavnu potporu odgojno-obrazovnim djelatnicima,
prua potporu i edukaciju roditeljima/skrbnicima,
razvija nove inovativne metodologije i tehnike prenoenja znanja uenicima,
surauje sa znanstvenom i sveuilinom zajednicom.

(3) Uvjeti za dobivanje suglasnosti za obavljanje poslova iz stavka 2. ovoga lanka su

postignuti znanstveni i/ili struni rezultati, struno-kadrovske kompetencije djelatnika
odgojno-obrazovne ustanove i infrastrukturni uvjeti (prostor, oprema).
(4) Utvrivanje ispunjenosti uvjeta iz stavka 3. ovoga lanka obavlja agencija nadlena za
obrazovanje na temelju neposrednog uvida, a na osnovi dostavljenog zahtjeva odgojnoobrazovne ustanove.
(5) Ministarstvo nadleno za obrazovanje daje suglasnost ustanovi za obavljanje djelatnosti
centra potpore uz prethodno miljenje agencije nadlene za odgoj i obrazovanje.
IV.) PEDAGOKO-DIDAKTIKA PRILAGODBA:
lanak 22.
(1) Na temelju utvrenih potreba uenika, prilikom utvrivanja primjerenog programa
kolovanja, struno povjerenstvo ureda daje prijedlog o pedagoko-didaktikoj prilagodbi
koja je potrebna ueniku.
(2) Pedagoko-didaktika prilagodba podrazumijeva:
- prilagoenu informatiku opremu,
- specifina didaktika sredstva i pomagala,
- udbenike prilagoene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama uenika (u jeziku,
pismu i mediju),
- elektroakustiku opremu,
- prilagoene oblike komuniciranja i dr.

V.) PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE:

lanak 23.
Svi sudionici odgojno-obrazovnog procesa i pruatelji odgojno-obrazovne potpore obvezni su
u radu i u koritenju dobivenih podataka i rezultata potovati strune i etike norme te
osigurati tajnost i povjerljivost podataka radi zatite prava i interesa uenika.
lanak 24.
Postupci zapoeti prije stupanja na snagu ovog pravilnika dovrit e se prema odredbama
propisa koji su vaili u vrijeme kada je postupak zapoet.
lanak 25.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaju vaiti odredbe Pravilnika o
osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju (Narodne novine, broj
23/1991.) i Pravilnika o srednjokolskom obrazovanju uenika s tekoama i veim
tekoama u razvoju (Narodne novine, broj 86/1992.).
(2) Rjeenja o primjerenom programu odgoja i obrazovanja uenika donesena prema
Pravilniku o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju (Narodne
novine, broj 23/1991.) i Pravilniku o srednjokolskom obrazovanju uenika s tekoama i
veim tekoama u razvoju (Narodne novine, broj 86/1992.) ostaju na snazi.
lanak 26.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Klasa:
Urbroj:
Zagreb, ___________ 2015.
MINISTAR

prof. dr. sc. Vedran Mornar

PRILOG 1.
ORIJENTACIJSKA LISTA VRSTA ZDRAVSTVENIH TEKOA
Skupine vrste tekoa su:
1. Oteenja vida
2. Oteenja sluha
3. Oteenja jezino-govorne- glasovne komunikacije i specifine tekoe u uenju
4. Oteenja organa i organskih sustava
5. Intelektualne tekoe
6. Poremeaji u ponaanju i oteenja mentalnog zdravlja
7. Postojanje vie vrsta tekoa u psihofizikom razvoju.

Skupina 1. Oteenja vida

Oteenja vida su sljepoa i slabovidnost.
1.1. Sljepoom se smatra kada je na boljem oku, uz najbolju moguu korekciju, u osobe
otrina vida 0,05 i manje ili ostatak centralnog vida na boljem oku uz najbolju moguu
korekciju 0,25 uz suenje vidnog polja na 20 stupnjeva ili manje.
Prema stupnju oteenja sljepoa se dijeli:
Podskupine:
1.1.1. potpuni gubitak osjeta svjetla (amauroza) ili osjet svjetla bez projekcije svjetla
ili s projekcijom svjetla,
1.1.2. ostatak vida na boljem oku uz najbolju moguu korekciju do 0,02 ili manje,
1.1.3. ostatak otrine vida na boljem oku uz najbolju moguu korekciju od 0,02 do 0,05 ili
ostatak centralnog vida na boljem oku uz najbolju moguu korekciju do 0,25 uz suenje
vidnog polja na 20 stupnjeva ili ispod 20 stupnjeva,
1.1.4. koncentrino suenje vidnog polja oba oka s vidnim poljem irine 5 do 10 stupnjeva
oko centralne fiksacijske toke.
Sljepoom u smislu potrebe edukacije na Brailleovu pismu smatra se nesposobnost itanja
slova ili znakova veliine Jaeger 8 na blizinu.
1.2. Slabovidnou se smatra otrina vida na boljem oku s korekcijskim staklom od 0,4 (40%)
i manje.
Prema stupnju oteenja slabovidnost se dijeli:
Podskupine:
1.2.1. otrina vida na boljem oku uz najbolju moguu korekciju od 0,1 do 0,3 i manje,
1.2.2. otrina vida na boljem oku uz najbolju moguu korekciju od 0,3 do 0,4.
Prilikom odreivanja najmanje vidne otrine i najvee doputene vidne otrine na boljem oku
za pojedine kategorije sljepoe odnosno slabovidnosti smatra se ona vidna otrina koja je

oznaena za minimalnu odnosno maksimalnu. Na primjer, ako je vidna otrina na boljem oku
odreena do 0,10 (6/60), tada se uzima kao mjerilo vidna otrina 6/60 (0,10) a ne vidna
otrina od 0,09 odnosno 5/60. Ako postoji sljepoa na jednom oku, a slabovidnost na drugom
oku, kategorija oteenja odreuje se uvijek prema funkcionalnoj sposobnosti boljeg oka.
Skupina 2. Oteenja sluha
Oteenja sluha su gluhoa i nagluhost.
2.1. Gluhoom se smatra gubitak sluha vei od 93 decibela u govornim frekvencijama (500 4000 Hz) i kada se ni uz pomo slunih pomagala ne moe cjelovito precipirati glasovni
govor.
Prema stupnju razvitka glasovnoga govora, gluhoa se razvrstava na:
Podskupine
2.1.1. gubitak sluha bez usvojene vjetine glasovnog sporazumijevanja,
2.1.2. gubitak sluha s usvojenom vjetinom glasovnog sporazumijevanja.
2.2. Nagluhou se smatra oteenje sluha od 26 do 93 decibela na uhu s boljim ostacima
sluha i kada je glasovni govor djelomino ili gotovo potpuno razvijen.
Prema stupnju oteenja sluha i razvijenosti glasovnog sporazumijevanja, nagluhost se
razvrstava na:
Podskupine
2.2.1. lake oteenje sluha od 26 do 40 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u
govornim frekvencijama, a pod prirodno povoljnim uvjetima sluanja spontano je usvojen
glasovni govor bez znaajnih odstupanja,
2.2.2. umjereno oteenje sluha od 41 do 60 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u
govornim frekvencijama, a prije oteenja sluha usvojena je vjetina glasovnog
sporazumijevanja,
2.2.3. tee oteenje sluha od 61 do 93 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u
govornim frekvencijama, a spontani razvoj glasovnoga govora znaajno je otean, zbog
ega je potreban sustavan rehabilitacijski rad na razvoju sluanja i govora te usvajanju
jezika.
Kad je u pitanju asimetrini gubitak sluha, procjena se obavlja na temelju praga sluha na uhu s
boljim sluhom. Kad su u pitanju granini sluajevi, ako postoji asimetrina nagluhost ili
nagluhost na jednom uhu, a gluhoa na drugom uhu, smetnja se svrstava u skupinu s teim
oteenjem.
Skupina 3. Oteenja jezino-govorne-glasovne komunikacije i specifine tekoe u
uenju
Podskupina
3.1. Poremeaji jezino-govorne-glasovne komunikacije (glas, govor, jezik, itanje, pisanje)
su oni u kojih je zbog organskih i funkcionalnih oteenja komunikacija govorom oteana ili
izostaje.

3.2. Specifine tekoe u uenju su smetnje u podruju:

Podskupine
3.2.1. itanja (disleksija, aleksija),
3.2.2. pisanja (disgrafija, agrafija),
3.2.3. raunanja (diskalkulija, akalkulija),
3.2.4. specifini poremeaj razvoja motorikih funkcija (dispraksija),
3.2.5. mjeovite tekoe u uenju,
3.2.6. ostale tekoe u uenju
Skupina 4. Oteenja organa i organskih sustava
Oteenjem organa i organskih sustava smatraju se priroena ili steena oteenja,
deformacije ili poremeaji funkcije pojedinog organa ili organskih sustava koje dovodi do
smanjenja ili gubitka sposobnosti u izvravanju pojedinih aktivnosti.
Uzroci ovoga stanja su:
Podskupine
4.1. oteenja lokomotornog aparata,
4.2. oteenja sredinjega ivanog sustava,
4.3. oteenja perifernoga ivanog sustava,
4.4. oteenja drugih sustava (dini, sranoilni, probavni, endokrini, koa i potkona tkiva,
mokrani, spolni).
Skupina 5. Intelektualne tekoe
Intelektualne tekoe su stanja u kojima je znaajno oteano ukljuivanje u drutveni ivot, a
povezano je sa zaustavljenim ili nedovrenim razvojem intelektualnog funkcioniranja, to je
utvreno na osnovi medicinske, psihologijske, edukacijsko-rehabilitacijske i socijalne
ekspertize. Intelektualna razina ispitana mjernim instrumentima priblina je kvocijentu
inteligencije Wechslerova tipa od 0 do 69 ako nije utvrena izrazita emocionalna labilnost.
Podskupine
5.1. laka intelektualna tekoa zbog koje treba, radi postizanja odgovarajuega socijalnog
funkcioniranja, osigurati primjerene uvjete za osposobljavanje. Kvocijent inteligencije
priblino je u rasponu od 50 do 69,
5.2. umjerena intelektualna tekoa zbog koje treba, radi postizanja djelominoga socijalnog
funkcioniranja, osigurati primjerene uvjete za osposobljavanje u zadovoljavanju jednostavnih
radnih aktivnosti. Kvocijent inteligencije priblino se kree u rasponu od 35 do 49,
5.3. tea intelektualna tekoa zbog kojih treba, radi zadovoljavanja najjednostavnijih
osnovnih osobnih potreba, komuniciranja s okolinom i obavljanja najjednostavnijih radnih
aktivnosti, osigurati primjerene uvjete za rehabilitaciju, njegu i pomo. Kvocijent inteligencije
priblino se kree u rasponu od 20 do 34.
5.4. teka intelektualna tekoa zbog kojih treba, radi zadovoljavanja najjednostavnijih
osnovnih osobnih potreba, komuniciranja s okolinom i obavljanja najjednostavnijih radnih

aktivnosti, osigurati primjerene uvjete za rehabilitaciju, njegu i pomo. Kvocijent inteligencije

priblino se kree u rasponu od 0 do 19.
Skupina 6. Poremeaji u ponaanju i oteenja mentalnog zdravlja
Poremeaji u ponaanju i oteenja mentalnog zdravlja smatraju se stanja za koje je na
temelju medicinske, psihologijske, pedagoke i socijalne ekspertize utvreno da su uvjetovani
organskim faktorom ili progredirajuim psihopatolokim stanjem, a oituju se oteenim
intelektualnim, emocionalnim i socijalnim funkcioniranjem.
Podskupine
6.1. Organski, ukljuujui simptomatski mentalni poremeaji
6.2. Poremeaji raspoloenja
6.3. Neurotski poremeaji, poremeaji vezani uz stres i somatoformni
6.4. Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremeaji
6.5. Poremeaji iz autistinog spektra
6.6. Poremeaji u ponaanju i osjeanju.
Skupina 7. Postojanje vie vrsta i stupnjeva tekoa u psihofizikom razvoju
Postojanje vie vrsta i stupnjeva tekoa u psihofizikom razvoju ukljuuje tekoe iz dvije ili
vie skupina predvienih ovom Orijentacijskom listom.
Postojanje vie vrsta tekoa ukljuuje jednu od njih izraenu u stupnju predvienom ovom
orijentacijskom listom i jednu ili vie onih koje nisu izraene u stupnju odreenom ovom
listom, ali njihovo istodobno postojanje daje novu kvalitetu tekoa.
Postojanje vie vrsta tekoa ukljuuje dvije ili vie njih, od kojih ni jedna nije izraena u
stupnju odreenom ovom orijentacijskom listom, ali njihovo istodobno postojanje zahtijeva
primjerene uvjete za kolovanje i osposobljavanje.
Napomena: Pri donoenju rjeenja o primjerenom programu odgoja i obrazovanja potrebno je
navesti skupinu i podskupinu/e vrste tekoa prema Orijentacijskoj listi.
Ukoliko tekoa/e nije/su predviena/e ovom Orijentacijskom listom, potrebno je opisati
tekou/e u obrazloenju rjeenja.

OBRAZAC 1.
Ured _____________________________
__________________________________
MILJENJE STRUNOG POVJERENSTVA UREDA
o primjerenom programu odgoja i obrazovanja djeteta/uenika
Ime i prezime
djeteta/uenika

spol:

Datum i mjesto roenja

djeteta/uenika
Ime i prezime oca i majke
Prebivalite/boravite na
adresi
Struno povjerenstvo ureda za utvrivanje psihofizikog stanja djeteta/uenika za osnovnu
kolu______________________________________________________________________,
u sastavu:
1. Lijenik: ____________________________________________________________
2. Kliniki psiholog: _____________________________________________________
3. Uitelj razredne/nastavnik: ______________________________________________
4. Struni suradnik psiholog: _______________________________________________
5. Struni suradnik pedagog: _______________________________________________
6. Struni suradnik edukacijski-rehabilitator: ___________________________________
7. Struni suradnik logoped: _______________________________________________
8. Uitelj/nastavnik hrvatskoga jezika: ________________________________________
je u vremenu od ______________do ______________ provelo postupak utvrivanja
psihofizikog stanja djeteta/uenika.
Na temelju miljenja strunog povjerenstva ureda za dijete/uenika predlae se (zaokruiti):
a) redoviti program uz individualizirane postupke u redovitome razrednom odjelu u
redovitoj koli,
b) redoviti program uz individualizirane postupke u posebnome razrednom odjelu u
redovitoj koli,
c) redoviti program uz individualizirane postupke u posebnoj ustanovi,
d) redoviti program uz prilagodbu sadraja i individualizirane postupke u redovitome
razrednom odjelu u redovitoj koli
e) redoviti program uz prilagodbu sadraja i individualizirane postupke u posebnome

razrednom odjelu u redovitoj koli,

f) redoviti program uz prilagodbu sadraja i individualizirane postupke u redovitome
(matinome) razrednom odjelu, a posebni program u posebnome razrednom odjelu
u redovitoj koli
g) redoviti program uz prilagodbu sadraja i individualizirane postupke u redovitome
razrednom odjelu, a posebni program u posebnome (matinome) razrednom odjelu
u redovitoj koli
h) redoviti program uz prilagodbu sadraja i individualizirane postupke u posebnoj
ustanovi,
i) posebni program uz individualizirane postupke u posebnome razrednom odjelu u
redovitoj koli,
j) posebni program uz individualizirane postupke u posebnoj ustanovi,
k) posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog ivota i
rada uz individualizirane postupke u posebnome razrednom odjelu (skupini) u
redovitoj koli,
l) posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog ivota i
rada uz individualizirane postupke u posebnoj ustanovi
sukladno lanku _______________ Pravilnika o osnovnokolskom i srednjokolskom odgoju
i obrazovanju uenika s tekoama (Narodne novine, broj _________).
Na temelju miljenja strunog povjerenstva ureda za dijete/uenika predlae se (zaokruiti):
a) primjena individualiziranih postupaka iz svih nastavnih predmeta,
b) primjena individualiziranih postupaka iz pojedinih nastavnih predmeta (navesti
predmete):
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
c) prilagodba sadraja i primjena individualiziranih postupaka iz svih nastavnih
predmeta,
d) prilagodba sadraja i primjena individualiziranih postupaka iz pojedinih nastavnih
predmeta (navesti predmete):
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
e) posebni program uz individualizirane postupke iz svih predmeta
f) posebni program uz individualizirane postupke iz pojedinih predmeta (navesti
predmete): ____________________________________________________________
_____________________________________________________________________
Na temelju miljenja strunog povjerenstva ureda za dijete/uenika predlae se (zaokruiti):
a) program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka,
b) program produenoga strunog postupka,
c) rehabilitacijski program.

Na sjednici strunog povjerenstva ureda odranoj dana _______________________ utvreno

je da dijete/uenik ima vrstu/e tekoe/a prema skupini i podskupinama _________________
iz Orijentacijske liste vrsta zdravstvenih tekoa te miljenje o potrebi primjerenih oblika
potpore u kolovanju i pedagoko-didaktike prilagodbe potrebne ueniku: _______________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Miljenje roditelja/skrbnika o predloenoj programskoj i profesionalnoj potpori te pedagokodidaktikoj prilagodbi: suglasan/nije suglasan
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Datum:

lanovi strunog povjerenstva ureda:

Lijenik:
Kliniki psiholog:
Uitelj razredne
nastave/nastavnik:
Struni suradnik psiholog:
Struni suradnik socijalni
pedagog:
Struni suradnik edukacijskirehabilitator:

____________________________________

Struni suradnik logoped

____________________________________

Uitelj/nastavnik hrvatskog
jezika

____________________________________

U privitku: Cjelovita dokumentacija koritena u postupku utvrivanja psihofizikog stanja

djeteta