INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

EKOLOKI FAKULTET

ETNO SELO U FUNKCIJI RAZVOJA PODUZETNITVA

- Seminarski rad -

Predmetni prof. : Dr. Mufik Musli

Student : Ana Latro

Travnik, maj , 2016

SADRAJ
1.UVOD......................................................................................................................................3
2. ETNO TREND........................................................................................................................5
2.1 Etno selo muzej na otvorenom...........................................................................................5
2.2 Podjela etno sela....................................................................................................................6
3. ETNO SELO ARDACI........................................................................................................9
3.1 OAZA MIRA......................................................................................................................10
3.2 POZITIVNI AMBIJENT....................................................................................................10
3. 3 RELAKS ZA UM I TIJELO..............................................................................................11
4. ZAKLJUAK.......................................................................................................................12
5. LITERATURA......................................................................................................................13

1. UVOD
Posljednjih godina uloen je napor u razvoj strategije opstanka ruralnih podruja, gdje se
kao najvei kapacitet izdvaja seoski turizam. Miljenja dovela su do popularizacije i
umnoavanja etnosela i ekosela kao buduih ikona ruralnih regija. esta je i zabluda u
poistovjeivanju ova dva pojma koji se razlikuju ne samo funkcionalno, vei ideoloki. U
kontekstu spasavanja sela od procesa odumiranja, postavlja se pitanje da li je turizam zaista
odriv model njegovog razvoja i ouvanja? Sa aspekta ekonomije jeste. Sa aspekta ouvanja
identiteta sela djelimino, ali sa aspekta ekoloke odrivosti, koja se u sluaju sela enormno
propagira, i odrivosti same ruralne zajednice, ekoturizam i etnoturizam nisu idealani modeli
za odrivost sela. Budunost ruralnih podruja vidi se u transformaciji sela u ekoselo - u
sociolokom, ekonomskom i ekolokom smislu.1
Etnosela u Evropi i svijetu su izvedena u gotovo svim zemljama, ali e e s manjim opsegom
djelovanja, kao muzeji na otvorenom. U svima se na prvo mjesto stavlja spaavanje
spomenika ruralne
arhitekture dislociranjem, te obrazovna uloga u tom segmentu djelovanja. Pod djelovanjem u
oblasti kulture podrazumijeva se muzeoloka djelatnost spasavanja i zatite ruralnih
nepokretnih spomenika kulture, zajedno s ostalim pripadajuim objektima i predmetima i to
dislociranjem, te na toj novoj lokaciji prezentacijom
etnografskih eksponata ukljuenih u novonastali ruralni ambijent srodan po tipu tom istom
zaviaju. Kompletno etnoselo s ambijentom, objektima, predmetima i radnim procesima, u
irem smislu, moe se smatrati etnografskim muzejem. Prema tome,pojam
etnosela direktno je povezan sa turizmom, a njegova osnovna djelatnost je usluna.
S obzirom na progresivan razvoj etnosela na podruju Balkana uopteno (Srbija, Hrvatska,
BiH), evidentno je da se ono vidi kao model opstanka seoskih ambijenata, ali u ovom sluaju
ne u smislu odrivosti ivota u njima, veu smislu konzervacije i ouvanja njegove batine i
kulture. Problem ovakvog modela postaje odrivost, pa stoga i on postaje iluzija, film koji se
gleda s vremena na vrijeme, a ne ivot koji treba ivjeti. Pria o seoskom ivotu staje na
legendi koja je danas, barem prema broju internet stranica sa etnoturistikom ponudom,
postala i vie nego unosna izgradnja ruralnih parkova prirode postaje muzejsko izlaganje
endeminih vrsta i mjesto za kratkorone izlete u prolost. Ono to je nekad predstavljalo
ivot, danas predstavlja potencijalnu destinaciju za odmor.
1 http://etnoselo.blog.rs/blog/etnoselo/generalna/2008/11/21/sta-znaci-etno

Cilj ovakvih prostora nije postao ivot u njima kao permanentnorjeenje, veturistika
atrakcija sa epitetom uslunih djelatnosti. Turizam kao jedna od ponuda koje se ovdje mogu
nai jeste poeljna, ali ne i kao primarna svrha postojanja. Seoski turizam danas se vidi kao
jedno od mogunosti finansijskog opstanka ruralnih podruja budui da interesovanje za
ostanak u njima ne postoji.
Pored toga, ovdje se radi o pakovanju sela kao nacionalnog proizvoda. Brendiranje i
promocija nije vie stvar kvalitete, ve trine bitke za kupce. Nije li ovo borba protiv
globalizacije globalizacijom? U trci za opstankom na univerzalnom tritu, rjeenje se vidi u
potenciranju individualizma.
Kako gradovi poinju sve vie sliiti jedan drugome, to esto navodi na pogrean zakljuak
da su se kulturne posebitosti, identiteti i razlike izgubili u procesu globalizacije. Zapravo, oni
se nisu izgubili, nego su postali ope prepoznatljivi i dostupni svima. (aban, 2006, str. 240)
Etnoturizam se posljednjih godina razmatra kao model za odrivi razvoj sela. TIES
(Meunarodno drutvo za turizam) je definisao etnoturizam kao "odgovorno putovanje u
prirodna podruja kojim se uva okoli i unapreuje blagostanje lokalnog stanovnitva".
Neke osnovne karakteristike koje se veu uz pojam etnoturizma i smjetaja koji se ondje
nalazi i nudi eko-putnicima su: prirodno ouvani prostori, koritenje jednostavnih vrsta
smjetaja, strogo pridravanje zatite okoline ukljuujui i ogranien broj posjetilaca.
Meutim, mnogo toga se danas podvodi pod pojam etnoturizma, a u skorije vrijeme mnoge
regije ele iskoristiti svoju industrijsku nerazvijenost kako bi na svoje podruje privukle one
turiste koji vole netaknuta podruja. No, ak i za dolazak takvih turista potrebna
je kakva-takva infrastruktura koju mnoge regije jo nemaju, a najve
i problem predstavlja nepotivanje standarda i principa kojih ekoturizam treba da se pridrava
da bi bio ekoloki odriv. Neki od ovih principa podrazumijevaju ouvanje bioloke
raznolikosti i kulturne raznolikosti kroz zatitu ekosistema, promociju odrivog koritenja
osiguravajui zaposlenje lokalnog stanovnitva, podjelu socio-ekonomske koristi s lokalnim
zajednicama i autohtonim stanovnitvom ukljuujui ih u proces upravljanja djelatnou
etnoturizma.
Ono to se javlja kao zabluda jeste postavljenje etnoturizma u kontekst seoskog podruja,
najee upotrebom termina seoski turizam. Naime, za pojam sela danas se uglavnom vee
pojam ekolokog podruja, zdravog ivota, iako selo ni u prolosti nije
postojalo kao odrivi predio, a danas, uticajem globalizacije, jo i manje. Na primjer,
tradicionalno kuvanje na otvorenoj vatri je prilino neefikasno troenje energije to nikako ne
doprinosi principima ekoloke odrivosti. Gradnja u drvetu jeste dobro rjeenje jer se koristi

materijal koji se nalazi u okolini i eliminie trokove transporta, ali se ono koristilo i kao
resurs za grijanje jer ga je nekada bilo u izobilju.

2. ETNO TREND
Rije je o samoniklom trenud koji svoj izvor crpe iz pojaanog interesa ne samo
domae ve i svjetske javnosti za sve oblike tradicijskih kultura, odnosno predindustrijskih
kulturnih sadraja koj su svojom posebnou ili ak egzotinou ovako ili onako postali
zanimljivi svjetskom turistikom i konzumeristikom tritu. Premda je u tome smislu
kulturna osebujnost nekog kraja i prije predstavljala arite turistike ponude i finansijskih
iskoristivosti, injenica je da je u posljednih 15 godina u tome podruju dolo do izvjesne
inovacije te se moe rei da brendiranje kulturnih proizvoda sa prefiksom etno radi
sugeriranja identiteske prepoznativljivosti njihovih izvorita, odnosno autohtonosti. Uputiti na
neku prezniju hronologiju toga procesa u nas zasad nije mogue s obzirom na to da se
istraivanjem tog fenomena u nas jo niko nije sustavnije pozabavio .
2.1 Etno selo muzej na otvorenom
Etno trend je zahvatio veliko podruje tradicijske arhitekture, odnoso seoksa naselja i
narodno graditeljstvo2. Sporadino u opticaju zadnjih nekoliko godina ,a intenzivnije i
posljednih 5,poele su diljem nae i drava regiona pojavljivati incijative za oblikovanje etno
sela. esto je rije o privanoj incijativi entuzijasta ili poduzetnika, ali se u njihovo
uspostavljanje ponekad ukljuuje i lokalna zajednica te turistika zajednica. U osnovi, rije je
o oblikovanju tradicijskih okuanica preseljenjem zgrade neizgraenim parcelama ili
revitalizacijom ve postojeih, ali naputenih i zaputenih dijelova naselja. Pritome se uz
predoavanje tradicijske arhitekture izlau i predmeti tradicijske kulture iz svakodnevnog
ivota i naina privreivanja. I tu je, kao i u spominjanim primjerima , rije o tome da je trend
etno sela posljedica indikatora drugog trenda- ubrzanog gubitka tradicijske arhitekture te
zamiranja ivota u tim stambenim i gospodarskim objektia. Istodobno je to i nain za
iznalaenje novih oblila privreivanja turistikom ponudom vlastite kulturne batine kao i
turistikog proizvoda. Nazivi koji pri uspostavljanju takvih cjelina ili u njihovu predstavljanju
u medijima koriste su etno sela.

2 file:///C:/Users/skola/AppData/Local/Temp/11%20Ilic_Maja.pdf

Kako je spomenuto ,sintagma etno selo nije proizvod etnoloke struke te stoga njezina
mnogostruka primjena na terenu nije niti moze biti kriterisjki ujednaena jer nije niti
nadzirana.

Slika 1. Prikaz izgleda etno sela

2.2 Podjela etno sela

Zamiljeno je da prema funkciji koje mogu ispunjavati ta vrsta etno sela podijeli u
nekoliko kategorija
- Izletnika etno sela
- smjetajna etno sela
- agruturistika etno sela
- umjetnika etno sela

- razne kombinacije
Jedan od najboljih primjera sklopa izmeu izletniko-smjetajnog sela jeste ouvanje
prirodnog ambijenta hercegovakog sela, u izvornom ambijentu nudi Herceg Etno selo
Meugorje, udaljeno svega nekoliko kilometara od poznatog svetita Meugorje, na tromei
itluka, Meugorja i Ljubukog. Izniklo je iz kamena i uraeno od kamena na 40 000 metara
kvadratnih

povrine.

Etno selo je dovreno pred kraj 2008. godine i otvorilo je svoja vrata posjetiocima iz cijeloga
svijeta. Ovo selo idealno je mjesto za ouvanje kulturnih i moralnih vrijednosti obiaja ovog
kraja.
Etno sela u BiH su bezvremenska kategorija, mjesta na kojima se, izvan sadanjeg vremena,
zaboravlja uurbanost svakodnevnice. To su mjesta na kojima se vraate korijenima, udei se
jednostavnosti i jedinstvenosti nekadanjeg, starinskog naina ivota. To su udesna mjesta u
kojema se krijepi tijelo i odmara duh.
Takoer,jedan od najboljih primjera sklopa umjetnikog i izletnikog sela jeste Etno Selo
"Staniii " koje je osnovano je 2003. Godine.
U selu se danas izdvajaju dvije cjeline. Jedna prikazuje svjetovni ivot i izgraena je od
drveta. ine je drvene kue brvnare sa pokustvom koje im je vijekovima pripadalo. Kue
povezuju poploane kamene staze, a u centru sela su dva jezera. Druga cjelina je duhovnog
karaktera i predstavljena je srednjevjekovnom arhitekturom graenom u kamenu, koja je u
stvari skup replika istorijskog i religijskog znaaja.
Selo ine vodenice, mljekarnik, kovanica, kameni bunar, ambar i autentine drvene kue, sa
prikazom pokustva i narodnih nonji. Mlin potoar je napravljen 1937. godine i jo je u
upotrebi kao i vodenica iz 1917. godine u kojima se jo uvijek melje brano za pogaice koje
se slue u restoranu. Unutra se nalazi sve to je mlinaru bilo potrebno za boravak u njemu za
vrijeme sezone mljevenja ita. Mljekarnik je iz 1948 godine. To je zgradica za preradu
mlijeka i uvanje mlijenih proizvoda, sa svim drvenim posudama. Mljekarnici su bili dobro
provjetreni i isti, a u njih su mogle ulaziti samo ene koje su se time bavile.
Kue pripadaju dinarksom tipu, pravljene su od drveta i sa visokim krovom. To je malo
apartmansko naselje gdje su kue spolja autentine, a enterijer je prilagoen savremenim
potrebama gostiju. U jednoj od kua smjetena je suvenirnica koja nudi proizvode starih
zanata i domae radinosti. U fazi izgradnje je jo nekoliko objekata u koje e biti smjetena

kovanica, tkanica i grnarska radionica.

Svi objekti ove cjeline smjeteni su u blizini jezera i potoka koji izmeu njih vijuga, a
povezani su stazama poploanim kamenom. Sa izvora stalno dotie ista voda koja je svuda
po selu i svojim tokom simbolizuje izvor ivota, postojanje i trajanje.
Duhovna cjelina nas vraa jo dublje u prolost i sainjena je od replika objekata sa raznih
mjesta obiljeenih pravoslavljem. Sa svetovnim dijelom sela povezano je velikim kamenim
mostom koji je replika Kozje uprije iz Sarajeva. Preko njega se dolazi do Krstionice koja je
raena po uzoru na malu crkvu koja postoji na Aljasci.
U srcu ove cjeline je manastir Svetog oca Nikole, replika manastira Kumanice, zadubine
Nemanjia i u njemu su poloene estice motiju Cara Uroa i Svetog oca Nikolaja. Takoe se
nalazi kivot sa esticama motiju Svetog oca Nikole. Pored manastira se nalazi manastirska
kua (konak) koja predstavlja izuzetan primjerak srednjevjekovne gradnje.
U blizini monake kue, na jezeru, nalazi se kameni amfiteatar sa 380 mjesta, predvien za
kulturne manifestacije pod vedrim nebom .

Slika 2 .Prikaz etno sela Staniii

3. ETNO SELO ARDACI

Turistiko naselje - etno selo "ardaci" smjeteno je u gradu Vitezu, jedinstvenom

okruenju na obali rijeke Lave i prostire se na est hektara, a u njemu postoji bogata ljetna i
zimska ponuda, kao i ugostiteljski sadraji. Etno selo raspolae sa 33 smjetajne jedinice, koje
su graene iskljuivo prirodnim materijalima, u etno stilu po uzoru na stare bosanske kue.
Smjetajni kapacitet je za 100 gostiju sa tendencijom stalnog rasta. Ljetna ponuda je
definisana kroz vodeni park "Ribica" sa prateim sadrajima. Zimska ponuda kompletirana je
putanjem u rad velnes i spa centara sa saunama, hidromasanim bazenom sa slanom vodom,
te slanim peinama. im proete kroz vrata etno sela "ardaci" pokraj Viteza zateknete se u
udu, jer ste se odjednom nali u svijetu starog bosanskog sela. Pred vama izniknu kuice sa
raznobojnim drvenim prozoriima, koji se ine da su ve tu decenijama i da e svakog trena
oivjeti davno usnuli svijet tradicije. Hotelski kompeks sa etno kuicama, motelom i zelenim
jezerom pozivaju vas na etnju krivudavim puteljcima. "Cilj nam je postii kvalitetne i
razliite usluge, iskoristiti komunikacijske i prirodne pogodnosti sredinje Bosne, te na to
bolji nain prezentovati kompleks i ponudu naeg kraja", rekao je Mirko aki, vlasnik
turistiko-ugostiteljskog kompleksa "ardaci".

Slika 3 . Prikaz etno sela ardaci

3.1 OAZA MIRA

Etno selo "ardaci" je prava oaza mira koju upotpunjuju i ostali sadraji kompleksa koji
je na svaki nain podreen ovjeku i odmoru. Nema posjetioca etno sela "ardaci" koji nije
vidio i divio se originalnoj ideji smjetaja u rustikalno opremljenim kuicama s bogatim etno
motivima koji upravo nose imena nekih od staroslavenskih boanstava kao to su Morane,
Nie, Rusalke, Bosanke, Danice, Perunike... U sreditu sela je Makov trg ija ploa, na
ukusno arhitektonski rijeenoj kui od drveta i kamena upozorava "Ne boj se ako ti put
preem!". Kad preete preko drvenog mosta koji premouje Lavu, na drugoj strani iz
restorana "Kod mlina" dopiru zamamni mirisi ribe sa ara od koje se pravi mnotvo
kombinacija na tanjiru, kao i drugih specijaliteta. Restoran "Kod mlina" zasigurno je jedno od
najtoplijih arhitektonskih rjeenja u kojima ste do sada bili. Prostor razigran
postmodernistikom arhitekturom pokreta kao da plee na vodenoj podlozi, dok vrsti
tradicionalni materijali postavljaju smjernice zadane arhitektonskom idejom. Dok jednim
dijelom izvire iz krajolika, poput kua u slavnim knjigama i filmovima opisanom Hobitonu,
ovaj restoran zasluuje puno vie panje svih onih koji ele organizovati poslovne sastanke,
proslave, konferencije, druenja, prezentacije ili, naprosto, veeri dobre atmosfere i ugoaja.
3.2 POZITIVNI AMBIJENT
Ulaskom u jednu od smjetajnih jedinica postaje vam jasno kako tu nita nije sluajno, a
u isto vrijeme tako prirodno sve stoji na svom mjestu. Inspiracija boja i dezena starog
bosanskog ilima prela je u vizure oblika i obrise savremenog dizajna, pa tako dok se u
jednoj od smjetajnih jedinica oputate posmatrajui selo kroz karirane zavjesice,
primijetiete najneobiniju igru oblika i kombinacija drveta i opeke na suprotnom zidu. Sve u
selu odie originalnou, ali i jednom vrlo pozitivnom duhovitou - od naziva objekata,
trgova, do vrlo ljubaznog osoblja. U pivnici-rakijarnici "Kod Crnog maka" svake veeri
vlada atmosfera iz legendi o junacima. Tu se posjetioci mogu opustiti uz domau rakiju,
likere, veliki izbor piva i prateih jela. Pivnica e vas odvesti u vremena i prostore koje nikad
prije niste imali priliku osjetiti. Pivnica je mjesto koje bi zasigurno izabrale i poetske due.
Domaini kau: "Dopustite ardacima da vas odvedu na nebo, na zemlju i u vodeni svijet vila,
vitezova, junaka i pobjede dobre energije". Kada se pogleda u cjelini, etno selo "ardaci"
svojim izgledom, ali i samom ponudom odaje veliki znaaj prolim vremenima, tradiciji i
porodinim vrijednostima, to ga ini idealnim odreditem. Ovdje je mogue osjetiti potpuni
mir i tiinu koju rijetko gdje i kada dananji ovjek moe doivjeti. Etno selo "ardaci" je
mjesto kojem ete se ponovo vratiti zbog komfora, gastronomske ponude, vrhunske usluge i
ugodne domae atmosfere.

Slika 4. Noni prikaz igleda etno sela ardaci

3. 3 RELAKS ZA UM I TIJELO
Oaza mira i relaksacije nalazi su unutar spa centra, na kojem na harmonian i prirodan
nain moete opustiti i regenerisati tijelo i um. Intima i sklad sadraja spa centra ukljuuju
finsku i tursku saunu, zonu za oputanje i hidromasani bazen sa slanom vodom. Saune imaju
blagotvoran uinak na cirkulaciju, detoksikaciju organizma, pritiska, srca, probave i disajnih
puteva. Ravnotea organizma se postie naizmjeninim tuiranjem, boravkom u saunama,
3

plivanjem u masanom bazenu sa himalajskom solju i oputanjem na udobnim foteljama uz

umirujue zvuke vode i muzike. Osim saune, gosti na raspolaganju imaju dvije slane peine,
obloene himalajskom solju, starom vie od 250 miliona godina. Svojom savrenom
kristalnom strukturom i sastavom pomau tijelu i nervnom sistemu postizanje ravnotee.

4. ZAKLJUAK

3 http://www.nezavisne.com/zivot-stil/putovanje/Etno-selo-Cardaci-kao-iz-bajkeFOTO/352068/galerija?gId=47593

Proces globalizacije direktno uslovljava razvoj ekoturizma i etnoturizma. Zastraujui

svakodnevni podaci o ekolokoj krizi kojima smo bombardovani uticajem medija stvaraju
potrebustanovnitva za kontaktom sa prirodom, to otvara plodno tlo za razvoj seoskog
turizma. Selo se nudi kao ekoloki model gdje se umjesto mjesta za ivot definie mjesto
za odmor. Meutim, selo kao ruralna zajednica ne moe primarno opstati na modelu turizma,
niti se taj model moe nazvati ekoloki odrivim. Ekologija je danas pojam podloan
manipulaciji u ekonomske svrhe i dovodi identitet sela u vezu sa ekolokom zajednicom, iako
ono to u najeem sluaju nije. Ekoturizam i etnoturizam predstavljaju zaradu i mogu biti
model ekonomske odrivosti sela, pri emu se uva identitet sela u kontekstu slike o selu, ali
ne i takav nain ivota. S druge strane, injenica da selo moe opstati samo u smislu
oslanjanja na poljoprivredu ide u prilog ouvanju identiteta istinske ruralne zajednice.
Meutim, ako stremimo ka ekoloki odrivom selu, iskljuuje se mogunost industrijalizacije
sela u cilju masovne proizvodnje hrane, to nas dovodi do njegovanja organske poljoprivrede
kao ekoloki prihvatljive. Potivanje ovakvih principa nalazimo u primjerima ekosela kao
ekoloki prihvatljivog naina ivota koji pored ekonomske odrivosti njeguje i ljudske
meuodnose.
Etno trend je zahvatio veliko podruje tradicijske arhitekture, odnoso seoksa naselja i narodno
graditeljstvo. Sporadino u opticaju zadnjih nekoliko godina ,a intenzivnije i posljednih
5,poele su diljem nae i drava regiona pojavljivati incijative za oblikovanje etno sela. esto
je rije o privanoj incijativi entuzijasta ili poduzetnika, ali se u njihovo uspostavljanje
ponekad ukljuuje i lokalna zajednica te turistika zajednica. U osnovi, rije je o oblikovanju
tradicijskih okuanica preseljenjem zgrade neizgraenim parcelama ili revitalizacijom ve
postojeih, ali naputenih i zaputenih dijelova naselja

4. LITERATURA

[1] Babi G. (2000)

Revitalizacija sela nunost odrivog razvoja,

Principi i praksa odrivosti u razvoju naselja u Srbiji, Beograd: Udruenje

urbanista Srbije, str. 188-194
[2] Frampton K. (1992) Teorija kritikog regionalizma, London:
Architecture,Thames & Hudson
[3]Gidens E. (2001), Sociologija, Podgorica i Banja Luka: CID i
ROMANOV
[4] Jackson H., Svensson K. (2002), Ecovillage Living, United Kingdom:
Green Books Ltd.
[5] Kaliterna T. (2009) Mokra Gora, Peanik.net

Web izvori :
http://etnoselo.blog.rs/blog/etnoselo/generalna/2008/11/21/sta-znaci-etno - Pristupljeno
24.05.2016 u 22: 40 h
http://etnoselo.blog.rs/blog/etnoselo - Pristupljeno 25.05.2016 u 23:30 h
file:///C:/Users/skola/AppData/Local/Temp/11%20Ilic_Maja.pdf Pristupljeno 26.04.2016 u
16:50 h
http://www.nezavisne.com/zivot-stil/putovanje/Etno-selo-Cardaci-kao-iz-bajkeFOTO/352068/galerija?gId=47593 - Pristupljeno 26.04.2016 u 17:50 h