str. 165.

Alison Lurie

ODJEA KAO ZNAKOVNI SUSTAV

Odjea neizbjena. Ona nije nita manje nego pokustvo svijesti uinjeno vidljivim." James Laver, Odijevanje
sa stilom [Style in Costume]

Tisue godina ljudska su bia meusobno komunicirala najprije jezikom odjee. Mnogo prije nego to
sam dovoljno blizu da bih mogla s vama razgovarati na ulici, na sastanku, ili na zabavi, odjeom koju nosite vi
mi objavljujete svoj spol, dob i klasu - a vrlo je mogue da mi dajete vane obavijesti (ili lane obavijesti) o
svom zanimanju, podrijetlu, osobi, miljenjima, ukusu, seksualnim eljama i trenutnom raspoloenju. Moda
ono to zapaam neu biti u stanju pretoiti u rijei, ali obavijesti biljeim nesvjesno, a istodobno i vi biljeite
obavijesti o meni. Prije negoli se sretnemo i zapodjenemo razgovor, ve smo porazgovarali jednim starijim i
univerzalnijim jezikom.
Premda se povremeno iznosi tonom osobe koja nalazi letei tanjur u svom stranjem vrtu, tvrdnja da
odjea jezik nije nova. Balzac je u Evinoj keri (1839) primijetio da je odjea eni neprekidno oitovanje
intimnih misli, jezik, simbol". Da-nas, kad semiotika postaje pomodna, sociolozi nam kau da je i moda jezik
znako-va, neverbalan sustav komuniciranja. Francuski strukturalist Roland Barthes, pri-mjerice, u Boljeticama
kazalinog kostima [Les maladies du costume detheatre], o kazalinoj odjei govori kao o vrsti pisma, kojeg je
temeljni element znak.
Nijedan od tih teoretiara, meutim, nije proslijedio do tvrdnje se ini oitom: ako je odjea jezik,
ona poput drugih jezika mora imati rjenik i gra-matiku. Naravno, kao i u Ijudskom govoru, ne postoji
jedan jedini jezik odjee, nego mnogo njih: neki su (poput nizozemskoga i njemakoga) usko srodni, a drugi
(po-put baskijskoga) gotovo jedinstveni. Unutar svakog jezika odjee postoji, nadalje, mnogo razliitih
dijalekata i naglasaka, od kojih su neki gotovo nerazumljivi lano-vima dominantne kulture. tovie, kao i u
govoru, svaka osoba ima vlastiti rrtoar rijei i upotrebljava osobne varijacije tona i znaenja.
str. 166.
RJENIK ODJEE
Rjenik odjee ne ukljuuje samo odjevne predmete, nego i frizure, modne dodatke, nakit, minku i
tjelesne ukrase. Barem teorijski, taj je rjenik jednako velik ili vei od rjenika bilo koiega govornog jezika,
budui da ukljuuje svaki ikada izmiljeni odjevni predmet, frizuru i tip tjelesnog ukrasa Naravno, krojaki
izvori pojedinca mogu u praksi biti vrlo skueni. U napoliara* primjerice, oni mogu biti ogranieni na pet ili
deset rijei", od kojih je mogue stvoriti samo nekoliko -nica" gotovo posve lienih ukrasa, koje
izraavaju samo najtemeljnije pojmove. S druge strane, takozvani modni prvak ili prvakmja mogu na
raspolaganju imati neko-liko stotina rijei, te tako biti u stanju oblikovati tisue razliitih reenica", koje e
izraziti irok raspon znaenja. Ba kao to prosjean govornik ili govornica engle-skoga znaju mnogo vie rijei
nego to e ih ikada upotrijebiti u razgovoru, tako smo svi mi u stanju razumjeti znaenje stilova koje nikada
neemo odjenuti.
Odabrati odjeu, bilo u trgovini, bilo kod kue, znai sebe definirati i opisati. Povremeno, naravno, na
takav izbor utjeu praktini razlozi: udobnost, trajnost, pribavljivost i cijena. Osobito kad je rije o osobama s
ogranienom garderobom, neki se artikl moe nositi stoga to je topao iii otporan na kiu, ili je praktian za
poknvanje mokra kupaceg kostima - isto onako kao to osoba ograniena rje-nika upotrebljava potapalicu

zna" ili pridjeve poput super" i fantastino". Pa ipak, ba kao i u govornom jeziku, takvi nam izbori izruuju
neku obavijest, ak i ako ona odgovara samo tvrdnji ,,ba me briga kako danas izgledam". A ak i u tome
postoje granice. U toj kulturi, kao i u mnogim drugim kulturama, odreeni su odjevni predmeti odreenim
osobama tabu. Kolikogod im bilo hladno ili kolikogod bili mokri, veina mukaraca ne bi odjenula ensku
haljinu, ba kao to ne bi upo-tnjebila rijei i izraze poput ,,ba je presladak", koji se u toj kulturi smatraju
tipino enskima.
ARHAINE RIJEI
Osim to sadri tabu rijei", jezik odjee, poput govora, takoer ukljuuje mo-derne i arhaine rijei,
domae rijei i rijei stranog podrijetla, dijalektalne rijei, kolokvijalizme, slang i vulgarizme. Izvorni odjevni
predmeti iz prolih vremena (ili njihove vjete imitacije] upotrebljavaju se isto onako kao to pisac ili govornik
mogu upotrebljavati arhaizme: da bi se postiglo ozraje kulture, uenosti ili duhovitosti.
str. 167.
Ba kao u naobraenu diskursu, takve se rijei" obino upotrebljavaju tedljivo, najee jedna po jedna
jedna jedina viktorijanska kameja, ili cipela s visokim potplatom iz etrdesetih godina 20. stoljea, ili
edvardijanski prsluk od baruna, nikad kompletan kostim. Cjelokupan vanjski izgled sastavljen od arhainih
artikala iz jednoga razdoblja, umjesto da odaje otmjenost i sofisticiranost, podrazumijevat e da netko ide na
krabuljni ples, glumi u kazalinoj predstavi ili na filmu, ili se pokazuje u reklamne svrhe. Mijeanje odjevnih
predmeta iz nekoliko razliitih razdoblja, s druge strane, upuuje na konfuznu ali intrigantno originalnu"
kazalinu osobnost. Stoga je ono esto pomodno u onim sektorima industrije umjetnosti i zabave u kojima se
proizvode i prodaju instant-zvijezde.
Pri koritenju arhainih rijei, bitno je odabrati one koje su dolino stare. Po-gled na bijele plastine
Courregesove mini-pelerine i izmice (ko]e su 1963. bile na vrhuncu mode) na otvorenju izlobe ili u kazalitu
danas bi proizveo isti drhtaj poruge i zgraanja kao i upotreba rijei poput groovy, Negro ili self-actualizing*',
U Ukusu i modi [Taste and Fashion], jednoj od najboljih knjiga ikada napisanih o odjei, pokojni James
Laver predloio je raspored kojim se mogu objasniti takve -akcije i koji je danas poznat kao Laverov zakon".
Prema njemu, ista e odjea biti

nedolina
besramna
smjela
Moderna i elegantna
otrcana
grozna
smijena
zabavna
neobina
draesna
romantina
prekrasna

10
5
1

godina prije svoga vremena

godina prije svoga vremena
godinu prije svoga vremena

1
10
20
30
50
70
100
150

godinu poslije svoga vremena

godina poslije svoga vremena
godina poslije svoga vremena
godina poslije svoga vremena
godina poslije svoga vremena
godina poslije svoga vremena
godina poslije svoga vremena
godina poslije svoga vremena

Laver moda odvie istie ok modnih novosti, koje se danas mogu vidjeti samo kao udne ili rune. On
usto, naravno, govori o ukupnom odjevnom izgledu osobe, o reenici". Brzina kojom pojedina rije" ulazi i
izlazi iz mode moe varira-ti, ba kao u govornom i pisanom jeziku.
str. 168.
STRANE RIJEI
Pojava stranih odjevnih predmeta u inae izvornoj nonji ima istu funkciju kao upotreba stranih rijei ili
izraza u standardnom engleskom govoru. Taj fenomen, uobiajen u nekim krugovima, moe imati nekoliko
razliitih znaenja.
Ponajprije, naravno, on moe biti namjeran znak nacionalnog podrijetla u neko-ga tko inae, u
krojakom ili jezinom smislu, govori bez primjetna stranog na-glaska. Ta se poruka esto izrie pokrivalima za
glavu. Amerikanka japanskog po-drijetla u zapadnjakoj haljini, ali s dotjeranom istonjakom frizurom; ili na
Oxfordu kolovani Arapin koji svoje odijelo iz Savile Row-a* zavrava turbanom, zorno nam kazuju da nisu
psiholoki asimilirani, da njihove ideje i miljenja ostaju ideje i miljenja Azijke ili Azijca. Posljedica toga jest
to da smo neeuropljane u zapadnjakoj odjei s izvornim pokrivalom za glavu ili frizurom skloni smatrati
dostojanstvenima, ak velianstvenima, dok nam se obratna odjevna kombinacija - istonjaka dama u kimonu i
s plastinim kinim eirom, ili eik u izvornim haljama i crnom polucilindru ini kominom. Takve nonje
kao da objavljuju da su onima to ih nose, premda se u naoj zemlji fiziki nelagodno osjeaju, glave prepune
nedokuha-nih zapadnjakih ideja. Moda bi bilo dobro da anglo-amariki turisti, kad putuju u egzotine zemlje,
imaju na umu to naelo. Vrlo je vjerojatno da turisti u meksikim sombrerima ili ruskim krznenim kapama
jednako tako smijeno i slaboumno izgledaju stanovnitvu zemalja koje posjeuju u sklopu svojega paketaranmana.
Noenjem jednog jedinog stranog odjevnog predmeta, slino ubacivanju strane rijei ili izraza u
razgovor, ee se ne eli oglasiti strano podrijetlo ili pripadnost, nego pokazati osobitu profinjenost. Ono
takoer moe biti i sredstvo oglaavanja bogatstva. Kad vidimo minkerski" vicarski sat, znamo da su ga
njegov vlasnik ili vlasnica ili kupili kod kue za trostruku cijenu dobra engleskoga ili amerikog sata, ili da su
putujui u vicarsku potroili jo vie novca.
SLANG I VULGARNE RIJEI
Neformalna je odjea, poput neformalna govora, obino nehajna, oputena i arena. Ona esto sadri ono
to bi se moglo nazvati slang rijeima": traperice, tenisice, kape za bejzbol, pregae, kune ogrtae s cvjetnim
uzorkom i slino. Ti bi odjevni predmeti u sveanim prigodama izazvali neodobravanje, ali e u svakod-nevnim
okolnostima proi bez primjedbe. Vulgarne rijei" u odjei, s druge stra-ne, istiu i smjesta privlae pozornost
u gotovo bilo kakvim okolnostima, ba kao to to ine i u govoru. Samo se vjeti znaju njima sluiti tako da ne
doe do odreena gubitka obraza, a ak i onda se moraju upotrijebiti na pravilan nain.
str. 169.
Pocijepana, nezakopana koulja, ili divlje nepoeljana kosa, mogu oznaavati snane emocije: strast,
bol, bijes, oaj. One su najuinkovitije ako Ijudi ve misle o vama kao o nekome tko se uredno odijeva, ba kao
to i psovke Ijudi koji se pristojno izraa-vaju znae vie od psovki onih koji su i inae pogana jezika.
Odjevni predmeti koji su krojaki ekvivalent zabranjenih rijei imaju vei ui-nak kad se pojavljuju
rijetko i, toboe, sluajno. Dok je podizala svoju dugu suknju da bi se ukrcala u tramvaj, edvardijanska dama
izgledala je kao da nije svjesna da otkriva pjenu ipkastih podsuknji i ipkaste crne arape. Dok se naginje nad

sto-lom na poslovnom sastanku, dananja poslovna ena koja ne nosi grudnjak isto se tako moe
pretvarati da ne zna da joj se kroz svilenu bluzu vide bradavice. Moda ona to i ne zna svjesno; ovdje smo u
dvosmislenom podruju sukoba in-tencije i interpretacije koja je zadala toliko muke jezikoslovcima.
U govoru, slang pojmovi i vulgarizmi moda e na koncu postati potovanja dostojnim rjenikim
rijeima; isto vrijedi i za kolokvijalnu i vulgarnu modu. Odjevni predmeti ili stilovi koji iz kolokvijalna izvora
ulaze u rjenik mode obino imaju dui ivotni vijek od onih koji su odpoetka vulgarni. Maksi-izme od
lakaste koe, to su ih kao znak da su spremne pomoi da se iive odredene muke fantazije poele nositi
pripadnice najupadljivije vrste ena za iznajmljivanje, razmjerno su brzo ule u visoku modu i izile iz nje, dok
su se traperice mnogo postupnije uspinjale od radne leerne do poslovne odjee i odjee za posebne
prigode, i jo su u sporoj silaznoj putanji.
PRIDJEVI I PRILOZI: BOGATO UREENI STIL ODJEE
Premda je takva zamisao privlana, ne ini se moguim izjednaiti razliite odjevne predmete s razliitim
vrstama rijei. Mogli bi se, meutim, navesti uvjer-Ijivi argumenti u prilog razmatranju ukrasnih detalja i
modnih dodataka kao pri-djeva i priloga - modifikatora* u reenici koju predstavlja cjelokupna odjevna kombinacija pri emu se ne smije zaboraviti da su ukrasni detalji i modni dodaci jedne u drugoj eri prijeko
potrebni dijelovi standardne odjee. Nekad su se cipele doista zatvarale kopama, a puceta na rukavima sakoa
osiguravala su rvrnute orukvice. Danas su takva puceta, ili pak ukrasna metalna kopa na cipelama marke
Gucci, puki rudimenti i nemaju korisne svrhe. Ako, meutim, nedostaju, smatra se da su sako ili cipele oteene
i nepodobne za noenje.
str. 170.
I modni se dodaci mogu smatrati vanim dijelom ukupnog vanjskog izgleda. Primjerice, u etrdesetim i
pedesetim godinama 20. stoljea, ena nije bila doli-no odjevena ako nije nosila rukavice. Uz mnoge druge, to
je jasnim uinila Emily Post*:
Uvijek nasite rukavice, razumije se u crkvi, a takoer i na ulici. Doista ele-gantna ena nosi ih uvijek kad
je izvan kue, ak i na selu. Uvijek nosite rukavice u restauracijama, u kazalitu, kad izlazite na ruak ili na
sveanu veeru, ili na ples... Dama nikad ne skida rukavicepri rukovanju, bez obzira na vrijeme i mjesto... U
sveanim prigodama, trebala bi navui rukavice pri rukovanju s domaicom ili vlastitim gostima.
Uzmemo li, meutim, u obzir samo one modne dodatke i ukrasne detalje koji su trenutno neobvezni,
moemo o njima s pravom govoriti kao o modifikatorima. Tada postaje mogue razlikovati bogato ureen stil
odjee od jednostavna i obi-na stila, bez obzira na to o kojem je razdoblju rije. Kao i u govoru, tee je dobro
komunicirati visokoureenim stilom, premda - kad se to uspjeno ini - rezultat moe biti vrlo dojmljiv. Odjea
nakrcana modnim dodacima i ukrasnim detaljima lako moe izgledati pretrpano, pretenciozno ili zbunjujue.
Vrlo rijetko, cjelina na-draste svoje brojne dijelove, a ukupan je dojam raskoan, otmjen i esto vrlo senzualan.

PPOMJENLJIVI RJENIK MODE

Kao to su esto isticali pisci koji se bave od|eom, prosjena osoba koja ne ivi u potpunom siromatvu
ima mnogo vie odjee nego to joj je potrebno da bi zatitila tijelo, ak i ako se u obzir uzmu pranje i promjene
vremena. tovie, esto odbacujemo odjevne predmete koji pokazuju malo ili nimalo znakova iznoenosti, i
kupujemo nove. to je razlog tome? Neki su ustvrdili da je sve to rezultat pranja mozga zbog komercijalnih
interesa. No teorija zavjere u podruju modne promjene zamisao da je usvajanje novih stilova jednostavno
rezultat spletke pohlepnih mo-dnih kreatora, proizvoaa i modnih urednika - ima, smatram, manje osnove nego

to se openito vjeruje. Svakako da bi modna industrija moda eljela da svake godine odbacimo svu svoju
odjeu i kupimo cjelokupnu novu garderobu, ali nikad nije uspjela ostvariti taj cilj. Ponajprije, nije tono da je
publika spremna nositi bilo to to joj se sugerira, niti je to ikad bilo tono. Otkad je moda postala velikim
poslom, modni kreatori svake sezone predlau zbunjujue velik izbor stilova. Neke su od njih proizvoai
odabirali ili prilagoavali masovnoj proizvodnji, ali i od ovih | samo jedan dio postao popularan.
str. 171.
Kao to je primijetio James Laver, mode nisu nita drugo do odraz obiaja vremena; one su zrcalo, ne
izvornik. U granicama to ih odreuje ekonominost, odjea se pribavlja, upotrebljava i odbacuje ba kao i
rijei, stoga to odgovara naim potrebama i izrie nae zamisli i osjeaje. Svi savjeti i nagovori jezinih
strunjaka ne mogu spasiti zastarjele pojmove ili nagovoriti Ijude da nove pojmove upotrebljavaju pravilno".
Isto tako, oni odjevni predmeti koji odraavaju ono to ovoga asa jesmo ili elimo biti kupovat e se i nositi, a
oni koji to ne ine nee, kakogod se mahnito i pretjerano reklamirali.
U prolosti su nadareni umjetnici i umjetnice mode, od VVortha do Ouaint, bili u stanju svake
godine nadahnuto pogoditi to e Ijudi eljeti iskazati svojom odjeom. ini se da je nekoliko kreatora i danas
zadralo tu sposobnost, ali poka-zalo se da su mnogi drugi izgubili dodir sa stvarnou jednako beznadno kao i
dizajneri u amerikoj automobilskoj industriji. Klasian je primjer maksi-suknje, stila koji je izgled ena inio
starijim i masivnijim i ometao kretanje u dobu (1969] kad su mladost, vitkost i energinost bile na vrhuncu
modne popularnosti. Maksi-suknja uvedena je uza silne fanfare i nemalo obmane. asopisi i novine tiskali su
(poka-tkad moda ne znajui) fotografije njujorkih i londonskih ulinih prizora napuenih iznajmljenim
manekenkama u dugim suknjama preruenim u prolaznice, ne bi li itateljicama u Podunku i Lesser
Puddletonu* stvorile dojam da su prijestolnice kapitulirale. Ali ti su teki napori bili uzaludni; maksi-suknja
neslavno je propala i svojim pokroviteljima proizvela zasluenu financijsku katastrofu.
Modna industrija nije nita vie u stanju sauvati stil koji su mukarci i ene odluili napustiti nego to je
u stanju uvesti stil koji oni i one ne odlue prihvatiti. U Americi, primjerice, golemi reklamni prorauni i zduna
suradnja asopisa poput Voguea i Esquirea nisu bili u stanju sauvati eir, koji je stoljeima bio vaan dio
svaije odjee za izlazak na otvoreno (a esto se nosio i u zatvorenom prostoru). Sada eir preivljava
uglavnom kao strogo praktina zatita od elemenata, kao dio ritualne odjee (pnmjerice, na sveanijim
vjenanjima], ili kao znak starije dobi ili individualne ekscentrinosti.
OSOBNA MODA OKOLNOSTI I OSOBA
Kao i u govoru, znaenje bilo koje odjee ovisi o okolnostima. Odjeom se ne govori" u vakuumu, nego
na odreenu mjestu i u odreenu vremenu, te bilo kakva promjena moe izmijeniti njezino znaenje. Poput
primjedbe Idemo dalje s ovim prokletim poslom", poslovno odijelo oker boje, noeno s odvano prugastom ko
uljom i kravatom, to u uredu oznaava energinost i odlunost, imat ce posve drukiji prizvuk na pogrebu ili
pikniku.
str. 172.
Prema Irvingu Goffmanu, zamisao o prikladnoj odjei" u potpunosti ovisi o situaciji. Nositi odjeu koja
se smatra prikladnom" za neku situaciju slui kao znak ukljuenosti u nju, a sva je prilika da e se osoba ija
odjea nije prilagoena tim standardima vie ili manje suptilno iskljuiti iz sudjelovanja. Kad su nazoni drugi
znaci duboke ukljuenosti, moe se odustati od pravila o prikladnom odijevanju. Osobe koje su se upravo
spasile od poara ili poplave ne prekoravaju se stoga to nose pidamu ili su nepoeljane kose; nekome tko

prekine slubenu ili sveanu drutvenu prigodu da bi objavio vane vijesti oprata se noenje traperica i majice
kratkih rukava.
U jeziku razlikujemo nekoga tko dobro jasno, sigurno i dostojanstveno izgovara reenicu od
nekoga tko je govori loe. U odijevanju je, takoer, nain jed-nako vaan kao i in, te pri prosudbi znaenja bilo
kojega odjevnog predmeta au-tomatski uzimamo u obzir pristaje li dobro osobi koja ga nosi ili je pak prevelik ili
premalen, je li star ili nov, a pogotovo je li u dobru stanju, neznatno zguvan i za-prljan ili pak zgnjeen i
gadljivo prljav. istoa moda nije uvijek pola zdravlja, ali obino se smatra znakom ugleda ili, u najmanju
ruku, samopotovanja. Ona je takoer znak statusa, budui da odravanje istoe i urednosti uvijek zahtijeva
potroak novca i vremena.
U nekim se krugovima, naravno, zanemarivanje istoe smatralo vrlinom. Pri-mjedba svetog Jeronima
prema kojoj istoa tijela i njegove odjee znai nei-stou due" nadahnula je narataje neopranih i smrdljivih
pustinjaka. U ezdese-tima, neki su hipiji i mistici izraavali prezir prema pretjerano istoj i urednoj odjei kao
znaku kompromisa s establimentom i prevelike sklonosti ovozemaljskim ui-cima. Postoji takoder i ire
rasprostranjena seoska i malomjetanska nesklonost prema osobama ija je odjea odvie ista, elegantna i
glatka. Oni se ili, rjee, one - sumnjie kao nepouzdani i slatkorjeivi ili kao gradski gizdelini.
Nositi prljavu, zguvanu ili poderanu odjeu, meutim, openito znai prizivati prezir i saalno obraanje
svisoka. Takva je reakcija drevna, tovie protee se i u vremena to su prethodila poetku Ijudske vrste. U
veini prirodnih vrsta, udnu ivotinju u jadnu stanju - ugavu, ili s blatnjavim krznom bez sjaja - phje e napasti druge ivotinje. Isto tako, prema neugledno odjevenim Ijudima lake je neu-gledno postupati. Velika je
vjerojatnost da e mukarcu u istu, pomno izglaanu odijelu, ako padne na ulici u sreditu Londona ili
Manhattana, netko priskoiti u pomo prije nego osobi u gadljivo prljavim dronjcima.
U odreenim vremenima i na odreenim mjestima - mrkloj noi, posve praznoj sporednoj ulici prljavtina i dronjci, poput mumljava ili reeega govora, mogu nas vrlo uznemirici. U Dickensovim Velikim
oekivanjima [Great Expectations], oni su dio straha to ga djeak Pip osjea kad prvi put na groblju ugleda
robijaa Magvvitcha: Straan ovjek, sav u gruboj sivoj odjei, s velikim eljeznim lancem na nozi. ovjek bez
eira, poderanih cipela i sa starom krpom povezanom oko glave."
str. 173.
Ne samo da se odjea pojavljuje na odreenu mjestu i u odreenu vremenu, njome mora govoriti" to
jest, nositi je odreena osoba. ak i jednostavna izjava poput elib bih neto popiti", ili jednostavna odjea
- primjerice, kratke hlae i majica kratkih rukava imat e bitno drukije znaenje poveu li se sa ezdesetogodinjim mukarcem, esnaestogodinjom djevojkom ili pak estogodinjim djetetom. No dob i spol nisu
jedine varijable koje valja uzeti u obzir. Pri prosudbi odjee, u obzir emo uzeti i fizika svojstva osobe koja je
nosi, procjenjujui njega ili nju s obzirom na visinu, teinu, dranje, rasni ili etniki tip te crte i izraz lica. Ista
odjea izgledat e drukije na osobi ije lice i tijelo smatramo privlanim nego na nekome koga smatramo
runim. Naravno, sama koncepcija privlanosti" ne samo da je subjektivna nego je takoer podlona
povijesnim i zemljopisnim modnim hi-rovima, kao to je Sir Kenneth Clark pokazao u Aktu[The Nude]. U
Britaniji i Americi u 20. stoljeu, primjerice, teina vea od normalne smatra se neprivlanom i osjea se da ona
smanjuje dostojanstvo i snizuje status; rijeima Emily Post iz 1922, Debljina u pravilu smanjuje otmjenost;
stoga oni to naginju debljanju da bi ponitili takav dojam - moraju biti ultrakonzervativni." Predebela osoba
koja ne slijedi to pravilo u opasnosti je izgledati vulgarno ili ak odvratno. U Conradovu Lordu Jimu, sramotu

nekarakternog nizozemskog kapetana dodatno istie to to on, premda odvratno debeo, javno nosi naranastozelenu prugastu pidamu.
EKSCENTRIAN I KONVENCIONALAN GOVOR
U odijevanju, kao i u govoru, postoji raspon izraajnih mogunosti koji se -tee od najekscentrinijih
do najkonvencionalnijih izjava. Na jednom su kraju spek-tra odjevni kompleti kojih su pojedinani dijelovi ili
rijei" vrlo neskladni, te oznaavaju one to ih nose (ako nisu na pozornici ili usred neke elementarne
nepogode) kao vrlo udne ili moda mentalno poremeene. Zamislite, na primjer, prozimu veer-nju bluzu s
ukrasnim ljokicama noenu s prljavom viktorijanskom pamunom pod-suknjom i crnim gumenim kaljaama.
(Taj sam neobini izgled doista vidjela na ruku u jednoj glasovitoj irskoj ladanjskoj kui.) Da je tu istu odjeu
nosio mukarac, ili da je uobiajeni gramatiki red reenice bio izmijenjen da je, primjerice, jedna naopako
okrenuta kaljaa bila stavljena na glavu dojam ludosti bio bi jo vei.
Na drugom je kraju spektra odjea koja je ekvivalent klieja; ona u svakoj poje-dinosti slijedi neki ve
uspostavljeni stil i trenutno uspostavlja one to je nose kao lijenika, mladu enu na prvom plesu, hipija ili
kurvu.
str. 174.
Takva odjea nije njetka, budui da - kao to su napisali jedan britanski sociolog i sociologinja
identifika-cija s drutvenom skupinom i aktivno sudjelovanje u njoj, uvijek ukljuuju Ijudsko tijelo, njegove
ukrase i odjeu". to je neka drutvena uloga za pojedinu osobu vanija, vea je vjerojatnost da e se ona prema
njoj odijevati. Kad se dvije uloge sukobe, odjea e ili odraavati vaniju od njih ili e ih kombinirati, katkad s
nesk-ladnim uincima, kao kad u sekretarice korektni tamni kostim to odaje dojam djelotvornosti samo
djelomino skriva usku, svijetlu bluzu dubokog izreza.
Kliirana odjea moe pokatkad postati tako standardizirana da se o njoj go-vori kao o uniformi":
primjerice, odijelo prugastog tkanja, polucilindar i crni kiobran mukaraca u londonskom Cityu, ili traperice i
majica kratkih rukava u srednjokolaca. Obino, meutim, takva odjea samo onima izvana izgleda poput
uniforme; drugi e lanovi skupine biti svjesni znaajnih razlika. Kravata londonskog poslovnog o-vjeka
njegovim e kolegama rei gdje se kolovao; i materijal odijela omoguit e im pak nagaanje o njegovim
pnhodima. Srednjokolci na prvi pogled mogu razlikovati nove traperice od onih koje se nose zbog mode, te su
opremljene funkcio-nalnim ili ukrasnim aplikacijama ili nehajno potrgane; phmjeuju fine razlike u znaenju to
ih izruuju koji omoguuje noenje izama, ravna, iroka ili zvo-nolika nogavica. Kad su dva traperica
golom oku identina, kohsne informa-cije prua na stranjem depu praktino privrena naljepnica, koja
odjevni pred-met o kojemu je rije identificira kao skup (takozvane dizajnerske traperice [de-signer jeans] ili
kao artikl iz robne kue u kojoj se kupuje s popustom. A ak i unutar potonje kategohje postoje razlike: prema
lokalnom informantu, u naoj mje-snoj nioj srednjoj koli, treben uvijek nose traperice marke Lee, huligani
nose VVranglerice, a svi ostali Levisice".
Naravno, pomnome promatrau svi su ti uenici i uenice jednaki samo ispod pasa; nad njim mogu nositi
bilo to, od karirane vunene koulje [lumberjack shirt'] do ipkane bluze. Gramatiki, ini se da je takva odjea
znak da su u svojoj nioj ili fizikoj pnrodi te osobe sline, ma kako da su drutveno, intelektualno i estetski
razliite. Ako je to tono, moe se zamisliti i suprotna tvrdnja - koju su prije tride-set godina doista ostvarile
moje kolegice na koledu. Tijekom dana nosile smo iden-tine iroke pulovere i vrlo raznovrsne hlae, suknje sa
kotskim uzorkom, pa-mune suknje, suknje od glatka tvida ili tijesne suknje od derseja, hlae za skijanje i

bermude. Sve smo mi od pasa nagore simpatine djevojke iz mjeovitog koleda za mukarce i ene: isto
govohmo i mislimo", objavljivala je ta odjea. ,,ali smo kao ene beskrajno razliite."
str. 175.
UNIFORMA
Ekstremni oblik konvencionalne odjee ona je odjea koju potpuno odreuju drugi: uniforma. Bez obzira
na to o kojoj je vrsti odore rije - vojnoj, civilnoj ili redovnikoj; odjei generala, potara, redovnice, butlera,
igraa amerikog nogo-meta ili konobarice staviti na sebe takvu livreju znai odustati od prava da se djeluje
kao individua jezino reeno, to znai biti djelomino ili potpuno cenzuri-ran. to emo initi, kao i to emo
nositi, odredit e vanjske vlasti vie ili manje, zavisno od toga jesmo li, primjerice, trapistiki redovnik ili
izvia. Odora slui kao znak da prema nekome nebismo trebali ili ne moramo postupati kao prema Ijud-skom
biu, te da on ili ona ne moraju ili ne bi trebali tako postupati prema nama. Nije sluajno da uniformirani Ijudi,
umjesto da s nama poteno i otvoreno razgo-varaju, esto ponavljaju mehanike lai. Bilo nam je zadovoljstvo
to ste letjeli s nama", kau; ,,Ne mogu vam dati tu obavijest", ili Doktor e vas uskoro primiti".
Stalno noenje slubene odjee neke Ijude moe toliko promijeniti da im po-staje teko ili nemogue
normalno reagirati. Dr. Grantly, arhiakon u 1855. objav-Ijenom Nadstojniku [The vVarden] Anthonya
Trollopea, poboan je i kruto svean ak i kad je nasamo sa svojom enom: kad svoj svagda nov
sveeniki eir iroka oboda zamijeni nonom kapicom s kiankom, a sjajnu crnu odoru uo-biajenom robe de
nuit, Dr. Grantly poinje govoriti i izgledati poput obina o-vjeka"
Skinuti uniformu obino je olakanje, jednako kao i napustiti slubeni govor; pokatkad je to i znak
prkosa. Kad kolarke u prii Flannery O'Connor sve-toga duha" o blagdanima dolaze kui, autorica pie:
Dolazile su u smeim inter-natskim uniformama to su ih morale nositi na planini Svete skolastike, ali im bi
otvorile kovege, skidale su uniforme i odijevale crvene suknje i kriave bluze. minkale su usne, navlaile
najbolje nedjeljne cipele i hodale kuom u visokim potpe-ticama."
U odredenim okolnostima, meutim, odijevanje uniforme moe izazvati olak-anje, ak i stanovitu
ugodu. Taj in moe olakati prijelaz iz jedne uloge u drugu, kao to istie Anthony Povvell, kad u Licima moga
vremena [Faces in time] opisuje pristupanje u Britansku armiju 1939. godine:
Bio je potreban potpun zaborav svega to je jo nekoliko tjedana inilo neiji ivot. Ovakvome
stanju svijesti pomagala je anonimnost uniforme nju valja doivjeti, da bi se mogla razumjeti vrijednost
u stanovitom smislu primjetnija u trenucima kad niste bili na dunosti i na mjestima kao to su eljezniki
vagoni ili barovi.
Takoer je tono da se uniformom mogu prikriti ili ak ponititi fiziki i psiholoki nedostaci; sudaka
odora ili kirurki ogrta mogu uspjeno sakriti neugledan fiziki izgled ili strah od nestrunosti i podariti onima
to ih nose dostojanstvo i sigurnost.
str. 176.
Za razliku od veine civilne odjee, uniforma je esto svjesno i namjerno sim-bolina. Osobe to je nose
ona identificira kao lanove ili lanice neke skupine i esto im odreuje mjesto u hijerarhiji; katkad prua
obavijest o njihovim dosti-gnuima, kao to to ine izviake znake za zasluge ili generalske vrpce*. ak kad i
neke pojedinosti slubene odjee nisu propisane odozgo, moe se dogoditi da obiajnom upotrebom postanu
jednoznane. James Laver napominje da je u Britaniji sve donedavno na temelju ovratnika bilo mogue izvesti
zakljuak o svee-nikovim religijskim uvjerenjima. Ako ste nosili obian ovratnik i bijelu kravatu, vjerojat-no ste

bili Low Church i evangelik. Ako ste nosili bilo koju vrstu rimskog ovratnika, pokazivaliste svoju naklonost...
oksfordskompokretu.**
Vjerojatno je da su, u vremenu u kojem su izvorno oblikovane, sve uniforme bile simboliki logine i
jednako lako oditljive" kao to je to danas odjea Play-boyeve zeice. Ali slubena odjea sklona je zamrznuti
stilove vremena u kojem je osmiljena, te nam se danas uniforme uvara londonskog Towera iz esnaestog
stoljea ili kasnoedvardijansko butlersko dnevno odijelo mogu initi samo staro-modnima. Kao to istie James
Laver, izvorna namjera vojnih odora (ba kao i ratnikih poklia koji su ih pratili), bila je impresionirati i ak
zastraiti neprijatelja" u borbi prsa u prsa, te su se ratnici u skladu s time preruavali u vragove, kosture i divlje
zvijeri. ak i nakon to je barut takav stil borbe uinio vrlo rijetkim, elja za zastraivanjem preivjela je do
modernih vremena u takvim rudimentima kao to su mrtvaka lubanja na husarskoj kapi i gola rebra kostura
izvorno slikana na rat-nikovo tijelo, a kasnije pretvorena u ukrasne gajtane na njegovoj dolami".
Kad Ijudi koji nose uniformu oito ne obavljaju dunosti koje ona podrazu-mijeva, njezino noenje esto
upozorava na osobnu rasputenost kao kad se pijani vojnici buno zabavljaju na ulici. U prolome stoljeu,
meutim, to je usvojeno kao oblik politikog protesta, te su se i mukarci i ene na politikim zborovima i
protestnim marevima pojavljivali u svojim vojnim, mornarikim ili policijskim uni-formama, pri emu se
podrazumijeva poruka sam vojnik, ali podravam razo-ruanje, socijalno stanovanje za siromane, prava
homoseksualaca", itd. U ezde-setim godinama, razvitak srodan tome bio je obiaj noenja dijelova starih vojnih
uniformi iz Graanskoga rata, Prvoga i Drugoga svjetskog rata u amerikih hipija.
str. 177.
Te su vojne odore zbunjivale mnoge promatrae, pogotovo kad su se pojavljivale na demonstracijama
protiv vijetnamskog rata. Drugi su razumjeli poruku to se podrazumijevala, a ona je bila da dugokosi djeak u
vojnikoj bluzi vojske Konfederacije ili Eisenhower-jakni* nije kukavica ili slabi; da nije protiv svih ratova nego samo protiv okrutnoga i bespotrebnog rata u koji bi ga svaki as mogli pozvati.

RJEITOST I LO UKUS
Izmeu kliiranosti i ludila, u jeziku odjee postoje sve poznate inaice govora: rjeitost, duhovitost,
obavijesnost, ironija, propaganda, humor, patos i ak (premda rijetko) istinsko pjesnitvo. Ba kao to darovit
pisac ili spisateljica spajaju ne-oekivane rijei i slike, uz rizik da im se pripie ludilo (to se katkad doista
nakra-tko i dogodi), tako su i odreene nadarene osobe u stanju stvarati udne kombi-nacije odjevnih predmeta,
starih i novih, domaih i stranih, i postizati blistavu rjei-tost osobnog iskaza. Dok drugi Ijudi samo slijede stil
doba u kojem ive, ti mukarci i ene suvremenu modu pretvaraju u individuaan izraz. Neka se njihova postignua slave u povijesti odijevanja, ali i na ovom podruju, kao u svim umjetnosti-ma, zacijelo ima mnogo
nepoznatih genija.
Naalost, ba kao to ima vie netalentiranih umjetnika od genija, tako ima mnogo osoba koje se ne
odijevaju ba dobro, ne zbog nedostatka novca nego zbog priroena nedostatka ukusa. Pokatkad je njihova
odjea samo monotona te po-kazuje nezanimljivu, ali dosljednu osobnost. Drugi, ini se, imaju smisla za
slaganje boja, uzoraka i stilova, tako da to opravdano ili neopravdano pokazuje osobnu nespretnost i
nesklad. U 1866. objavljenim Bostonjankama [The Bostonians] Hen- Jamesa, lo odjevni ukus glavne
junakinje Verene Tarrant najavljuje njezinu moralnu zbunjenost i lo ukus pn' odabiru mukaraca. Verena,
djevojka svijetle -vene kose, u javnosti se prvi put pojavljuje u svijetlosmeoj haljini, oblika koji se [Basilu
Ransomu] inio fantastinim, utoj podsuknji i velikoj na boku privrenoj grimiznoj ukrasnoj vrpci; dok joj je

oko vrata visjela i duboko na njezine ravne mla-de grudi padala dvostruka ogrlica od jantara." I, kao da sve ovo
nije bilo dovoljno, Verena je nosila i veliku crvenu lepezu, koju je neprestano odravala u pokretu".
Poput bilo kojeg kompleksnog neverbalnog jezika, odjea je katkad rjeitija od materinskog jezika osoba
to je nose. Doista, to je neka osoba vie verbalno ne-artikulirana, to vanije postaju njezine izjave odjeom. S
druge strane, Ijudi koji su vjeti govornom jeziku, mogu si priutiti poneto nehajno ili dosadno odijevanje, kao
to to ine neki uitelji i politiari. ak i oni nam, naravno, neto govore, ali moda nam ne govore previe.
str. 178.
TUA ODJEA
Mukarci i ene u odori nisu jedini Ijudi koji nose odjeu to je nisu sami oda-brali. Svi smo mi isprva
bili odjeveni u takvu odjeu, a nae su kasno djetinjstvo i adolescenci|u esto inile burnima borbe da sami
odaberemo vlastitu garderobu - da, u verbalnom smislu, govorimo sami za sebe. Neki od nas nisu dobili tu
bitku, ili su je dobili samo privremeno, te su postali oni mukarci [ili, rjee, ene) iju odjeu biraju ene i
majke (ili muevi).
Svi smo mi, meutim, ak i kao odrasli Ijudi, u nekom trenutku zahvalno ili nezahvalno primali odjeu
to su nam je kupili roaci ili prijatelji. Takav je poklon podjednako izvor zadovoljstva i nezadovoljstva,
nositi odjeu koju je odabrao netko drugi znai prihvatiti i prikazivati sliku koju darovatelj ima o vama; u
odreenom smislu, to znai postati trbuhozborevom lutkom. Pokatkad, naravno, dar moe biti dobrodoao ili
laskav: boina kravata koja savreno pristaje, dekoltirana ip-kana spavaica koja eni osrednje privlanosti
daje hrabrosti misliti o sebi kao o zavodljivoi Ijepotici. esto se, meutim, osjea da je poklon zahtjev, i to takav
koji je jo tee odbiti stoga to dolazi preruen u uslugu. Kad sam se udala, odijevala sam se stilom koji bi se
mogao opisati kao bitniki stil Radcliffea* (uska crna majica i svijetle arene pamune suknje). Moja svekrva,
koja se nadala da e me pretvo-riti u ugodnu mladu gospou iz countrv cluba* *, esto mi je darivala klasino
-ne svilene bluze malog ovratnika i bijele, be ili svjetlozelene pulovere od kamirske vune, koje nisam
mogla dalje poklanjati su imali monogram.
Odjenuti tuu odjeu znai simboliki preuzeti tuu osobnost. To vrijedi ak i kad su neiji motivi
neprijateljski. U Dickensovu Naem zajednikom prijatelju [Our Mutual Friend] (1864 - 1865], uitelj Bradlev
Headstone preruava se u grubu rabljenu luku odjeu" i crveni rubac posve crn... od noenja", odjeu
identinu onoj to je nosi Rogue Riderhood, kako bi Riderhood bio okrivljen za ubojstvo koje Headstone kani
uiniti. Preuzimanjem te odjee Headstone doslovno postaje jed-nako nizak, zao i kriv ovjek kao to je to
Riderhood.
U ovoj kulturi neduna razmjena odjee najea je meu tinejderkama, koje time potvrduju ne samo
prijateljstvo nego i identitet, ba kao to to ine koritenjem istoga slanga i izraavanjem istih ideja. Obiaj se
moe nastaviti u odrasloj dobi, te se takoer javlja meu Ijubavnicima te izmedu mua i ene, premda je u
potonjem sluaju posuivanje obino jednosmjerno. Dijeljenje odjee uvijek je snaan pokazatelj zajednikog
ukusa, miljenja i ak osobnosti. Kad se sljedei put naete na veoj zabavi, sastanku ili javnom skupu,
pogledajte oko sebe i zapitajte se je li nazoan netko iju biste odjeu i sami bili voljni nositi u toj prigodi. Ako
jest, vjerojatno je da su on ili ona vama srodne due.
str. 179.

LAI I PRERUAVANJA

Moda je najtei aspekt krojake komunikacije to to se svaki jezik koji je u stanju izruiti obavijesti
moe upotrijebiti i da bi se izruile lane obavijesti. Jezikom odjee moe se lagati ba kao to se moe lagati na
engleskom, francuskom ili latinskom, a prednost takve prijevare jest to to obino ne moe doi do optube da
se izvodi namjerno. Za razliku od izjave da je nekome dvadeset i devet godina i da ima esteroznamenkast
prihod, odjea kojom se eli sugerirati mladost ili bo-gatstvo ne moe se izravno osporavati ili opovrgnuti.
Krojaka la moe biti bijela, poput Pepeljugine plesne haljine; moe biti u raz-nim nijansama sive boje,
ili potpuno crna, kao kad se dounik FBI-ja prerui u radikalnog hipija ili kad pijun ukrade vojnu uniformu. La
moe biti dobrovoljna, ili pak nedobrovoljna, kao kad djevojku djeaka izgleda roditelji prisile da odjene
barunastu veernju haljinu. La ak moe biti nesvjesna, kao kad mukarac ne-duno nosi koni prsluk i izme
u baru kojeg su muterije homoseksualci ili kao kad amerika dama putuje kotskom u kariranom uzorku koji
joj se inio silno slatkim u duanu, ali na koji ona nema nasljedno pravo. Ako potpuna gramatika odjee ikad
bude napisana, morat e se pozabaviti ne samo ovim, nego i mnogim drugim oblicima prijevare s kojima se
susreu jezikoslovci i semiotiari: dvo-smislenou, pogrekom, samoobmanom, pogrenim tumaenjem,
ironijom i raz-liitou perspektive.
Kazalina odjea ili, u razgovornom jeziku, kostim", posebna je vrsta krojake obmane, po tome to u
njoj publika voljno surauje, odnosno razumije da poput rijei to ih govoh odjea koju glumac nosi nije
njegova. Katkad, meutim, ono to je glumcu samo privremena presvlaka za preruavanje postaje dio svakodnevne garderobe nekih lanova publike. Popularna kultura, koja toliko homogenizi-rala na ivot, istodobno je to je gotovo paradoksalno svojevrsnim povratnim procesom pomogla sauvati i ak izumiti prepoznatljivu
odjeu. Producentima fil-mova, televizijskih programa i reklama odgovara da odjea trenutno i jasno po-kazuje
dob, klasu, regionalno podrijetlo i, ako je mogue, zanimanje i osobnost. Zamislite da glumcu koji predstavlja
krna, naoita, mlada automehaniara, kosti-mograf dodijeli odredenu odjeu, slinu neemu to je vidio u
mjesnom baru. Stvarni automehaniari, koji gledaju tu i sline emisije, takvu odjeu nesvjesno prihvaaju kao
karakteristinu; njih oponaaju drugi automehaniari, koji emisiju ak i nisu vidjeli. Na koncu odjea postaje
standardna, te stoga autentina.
str. 180.
Negdje izmeu kazalinog kostima i uniforme nalazi se obredna odjea, po-sebna odjea to usvajamo
pri vanim ivotnim sveanostima: roenju (odjea za krtenje), fakultetskoj promociji, vjenanjima, pogrebima
i drugim pompoznim prigodama koje obino ukljuuju obredni govor.

ODIJEVANJE ZA USPJEH"
Neto dvosmisleniju vrstu preruavanja ini odjea koja je, na tudi savjet, namjerno odabrana da bi
zavarala promatraa. Knjige i asopisi ve vie od stoti-nu godina prevode jezik mode, te mukarcima i enama
govore kakvu bi odjeu trebali nositi da bi izgledali otmjeno, bogato, profinjeno i drugome spolu privlano.
Revije koje su se svojedobno obraale djevojkama od karijere", takve su djevojke savjetovale kako e se
odijevati da bi privukle poeljan tip mukarca" uspjene mukarce, koji se ele oeniti. Bez obzira na
trenutnu modu, uvijek se preporua-vala diskretna enstvenost: njeni materijali i boje, decentan ali ipak izrazit
cvjetni uzorak i volanii, kosa neznatno dua i kovrastija od kose drugih djevojaka u uredu. Odjea ne smije
biti ni odvie elegantna ( to buduem muu pokazuje troak) ni posve neelegantna ( to pokazuje dosadu).
Iznad svega, valja postii finu ravnoteu ukoenosti i zavodljivosti, s obzirom na to da prva obino ne privlai
mukarce, a druga privlai pogrenu vrstu mukaraca. Vremena su se poneto promijenila, te se ini da su

modne stranice asopisa kao to je Cosmopolitan danas specijalizirane za to da djevojci koja eli uspjeti kau
to treba nositi da bi oarala tono odreenu pogrenu vrstu mukarca koji ita Playboy, dok joj uvod-nici
kazuju kako se nositi s psihikim oteenjima koja iz toga proistjeu.
Dvije nedavno objavljene depne knjige Johna T. , Odijevanje za uspjeh [Dress for Success] i
Knjiga o odijevanju za uspjeh za ene [The vVoman's Dress for Success Book], poduavaju poslovne mukarce i
ene o tome kako odabrati odjeu da bi izgledali djelotvorno, mjerodavno i pouzdano ak i kad su nesposobni,
slabi i prevrtljivi. Molloy, koji nipoto nije neinteligentan, tvrdi da je njegov inenjering garderobe" zasnovan
na znanstvenim istraivanjima i anketama javnog mnijenja. Takoer, to je napredak u odnosu prema tradiciji,
njega zanima kazati enama kako uspjeti na poslu, a ne kako se udati. Tajna je, kako se ini, u noenju skupog
ali konvencionalnog kostima" od sivkastog ili modrog vunenog materijala i de-centne bluze. Ne smiju se nositi
puloveri, hlae, jarke bcje, isticati jamicu meu grudima, imati dugu ili pretjerano kovrastu kosu.
str. 181.
Svi zanima raznolikost krajolika zacijelo se nadaju da se Molloy vara, ali moje vlastite ankete,
naalost, podravaju njegove zakljuke. Poslovna ena u ve-likome usponu u mjesnoj banci nevoljko me
izvjetava o tome da kostim doista pomae razdvojiti ene od djevojaka uz uvjet da ene mogu podnijeti
takvo raz-dvajanje, to je posve drugo pitanje."

ZATO NOSIMO ODJEU: FUNKCIONALNOST, STATUS I SPOL

Razlozi zbog kojih se odijevamo isti su kao i neki od razloga zbog kojih govori-mo: da bismo ivot i rad
uinili lakim i udobnijim, da bismo objavili (ili prikrili) vla-stiti identitet i da bismo pnvukli erotsku pozornost
James Laver te je pobude nazvao naelom funkcionalnosti" [the Utility Principle], naelom hijerarhije" [the
Hierar-chical Principle] i naelom zavoenja" [the Seduction Principle]. Svatko tko je ne-davno bio na veoj
zabavi ili poslovnu sastanku prisjetit e se da je ondje veina razgovora koji nisu imali neposredno praktinu
svrhu (Gdje se posluuju pia?", Evo rasporeda za dananje poslijepodne"), biia motivirana prvenstveno hijerarhijskim naelom" ili naelom zavodenja". Usto to je vie ili manje titila golo-tinju nazonih, odjea koja
se u toj prigodi nosila takoer je bila odabrana tako da bi pokazala mjesto onih to je nose u svijetu i uinila ih
privlanijima.
Najranija je utilitarna odjea vjerojatno bila provizorna. Suoeni s klimatskim krajnostima ledenim
zimama, kinim olujama ili neizdrivom egom mukarci i ene na sebe su vjeali ili oko sebe vezivali
ivotinjske koe, privrivali iroko lie na glavu kao jednostavan kini eir, te izraivali jednostavne sandale
od vr-pci ivotinjske koe ili drveta, kao to to primitivna plemena i danas ine. Takva zatitna odjea ima
dugu povijest, ali nikad nije bila odvie prestina. Odjea sa-svim praktine funkcije, posve liena sjaja,
ekvivalent je ravne", izjavne reenice: Pada kia,", Radim u vrtu." No u odijevanju je, kao i u govoru, teko
dati doista jednostavnu izjavu. obinih crnih kaljaa koji izjavljuje da pada kia moe takoer napominjati:
Vani je mokro, a ja si ne mogu priutiti otetiti cipele." Ako vani za-pravo nije ba tako mokro, kaljae takoer
mogu tiho izjavljivati: Ovo je dosadna, plaljiva, sitniava osoba."
Katkad je, bez obzira na vrijeme, funkcionalnost sama po sebi negativna odlika. to je kini ogrta
nepropusniji, to je nesimpatiniji osim ako nije i pomodnih boja ili pomodno krojen, ili na neki drugi nain
oito skup. izme od sintetinih materijala koje noge odravaju toplim i suhim smatraju se estetski manje ugodnim od ukraenih konih izama koje brzo proputaju vodu, te stoga podrazu-mijevaju posjedovanje automobila
ili naviku upotrebe taksija.

Praktina odjea obino izgleda privlanije kad je nose osobe kojima nije po-trebna i kojima vjerojatno
nikad nee biti potrebna. Besprijekorno ista krobljena zatitna pregaa koja na zabavi prekriva djetetovo
odijelo ili prugasti kombinezoni koji se sviaju danan|im studentima, na njima izgledaju mnogo dopadljivije
nego na kunim pomonicama i poljodjelcima kojima su isprva bili namijen|eni.
str. 182.
Pretvaranje zatitne u pomodnu odjeu ima dugu povijest. Kao to istie Ra-chel Kemper, vrsta odjee
koja je najstrelovitije i najpotpunije postala pomodnom, odjea izvorno oblikovana za voenje rata, opasan
rad ili naporne sportove:
Odjea kojoj je svrha skrenuti vrh konjanikova koplja, strelice u letu ili Suneve zrake, na udan nain
trenutano postaje pomodna i zacijelo e se prilagoditi u trajniju modu i za mukarce i za ene. To potvruje
obilje suvremenih primjera: sveprisutne avijatiarske naoale kojih su prepuni ankovi pomodnih barova za
samce, rupiaste reli rukavice koje vrsto stiu upravljae umjerenih obiteljskih automobila, dojmljivo
zamreni ronilaki satovi koji nikad nee biti potopljeni pod vodenu povrinu izazovniju od bazena kakvog
countrv cluba.
MAGINA ODJEA
Zdrav razum i veina povjesniara odjee pretpostavljaju da su za izum odjee zacijelo bili odgovorni
zahtjevi funkcionalnosti, statusa ili spola. Medutim, kao to se to Ijudima katkad dogaa, ini se da su i zdrav
razum i povjesniari odjee u krivu: znanstvenici su nas nedavno obavijestili o tome da je izvorna svrha odjee
bila magijska. Arheolozi koji iskopavaju iezle civilizacije i antropolozi koji proua-vaju primitivna plemena
doli su do zakljuka da su se, kao to to kae Rachel Kamper. boja, ornamenti i elementarna odjea isprva
upotrebljavali da bi se do-bre animistike sile privukle, a loe odvratile". Za svoga posjeta hladnoj, vlanoj i
negostoljubivoj Ognjenoj Zemlji, podruju muenu neprestanim vjetrovima, Char-les Darvvin naiao je na
domoroce koji su osim to su u kosi imali a na tijelu oslikane simbolike are - bili posve goli. Moderni
australski Bumani, koji pokatkad svoje tijelo i tijela svojih roaka satima ukraavaju arama od raznoboj-ne
gline, esto ne nose na sebi nita osim jednoga ili dva amuleta.
Koliko god oskudna bila, primitivna je odjea poput primitivnoga govora gotovo posvuda prepuna
magije. Ogrlica od zubi morskog psa ili pojas od kauri koljaka ili imaju istu svrhu kao i molitva ili
arolija, te mogu magijski za-mijeniti ili, ee, dopuniti aranje. U prvom je sluaju na djelu jedna vrsta
dodirne magije: vjeruje se da zubi morskoga psa onoga tko ih nosi obdaruju kvali-tetama okrutna i uspjena
ribara. Kauri koljke, s druge strane, djeluju simpa-tikom magijom: budui da nalikuju enskim spolnim
organima, smatra se da po-veavaju ili uvaju plodnost.
Vjerovanje u nadnaravnu mo odjee poput vjerovanja u molitve, uroke i arolije ostaje
rasprostranjeno i u dananjem civiliziranom drutvu, premda ga ocrnjuiemo imenom praznovjerja". Reklame
objavljuju da e nakon nanoenja odreene vrste masti na lice, kou ili tijelo uslijediti malo vjerojatni i
romantini dogaaji; ili pak tvrde da emo pripadnike drugoga (ili vlastitog spola) privui miri-som odreena
sapuna. Moda ete rei da nitko ne vjeruje u takve oglase. Moda je tako, ali ponaamo se kao da vjerujemo;
pogledajte u ormarie u svojoj kupaonici.
str. 183.
Nadnaravna odjea europskih narodnih bajki izme od sedam milja, plat nevidljivosti i arobno
prstenje nije zaboravljena, samo je promijenila oblik, te tako danas imamo atletske zvijezde utrku mogu

dobiti samo ako nose tono odredenu kapu ili sportske papue, policajce u civilu koji se osjeaju nevidljivima
kad su u kinom ogrtau i enu koja skida vjenani prsten prije nego to s Ijubav-nikom ode u motel. Amuleti
takoer ostaju vrlo popularni: prstenii od slonove dlake za snagu i dug ivot, bakrene narukvice arolija
protiv artritisa. U oba primjera na djelu je oblik magijskog miljenja kakav nalazimo u australskih domo-rodaca:
slonovi su snani i dugovjeni; trlja li se njihova dlaka neprestano o nas, moda emo i mi poprimiti ta svojstva.
provodi struju, stoga e takoer bilo prema primitivnoj dodirnoj magiji (kao kad je rije o slonovoj
dlaci), bilo prema modernoj magiji pseudoznanosti provoditi ivane impulse do zgrenih i nerea-girajuih
miia. , naime, kako mi je objasnila jedna osoba uvjerena u takvo njegovo djelovanje, privlai i
koncentrira slobodne elektrone".
Simpatika ili simbolika magija takoer se esto upotrebljava, kao kad oko vrata vjeamo krieve,
zvijezde ili neke od aktualnih simbola enske moi, prizi-vajui time zatitu Isusa, Jahve ili Astarte. Takvi se
amuleti, naravno, mogu nositi ne samo kao arolija, nego i da bi objavili pripadnost nekoj vjeri ili pokretu. Ili
pak mogu istodobno ili susljedno sluiti u obje svrhe. Raspelo skriveno pod odo-rom crkvene osnovne
kole obraa se samo Bogu, sve dok neka vraja Ijudska sila one to ga nose ne nagovori da skinu odjeu; u tom
trenutku ono djeluje - ili ne djeluje i kao upozorenje na grijeh i kao zatitni talisman.
Prema odjevnim predmetima moe se takoer postupati kao da posjeduju manu, bezlinu nadnaravnu silu
obino koncentriranu u predmetima. Kad sam pohaala koled, esto se na zavrnim ispitima nosio tono
odreeni sretni" pu-lover, koulja ili eir, a taj se obiaj i danas nastavlja. Ovdje je obino rije o do-dimoj
magiji: odabrani odjevni predmet postao je sretan time to se nosio prigo-dom nekog ranijeg uspjeha, ili ga je
onima to ga posjeduju poklonila neka draga osoba. Noenje takvih maginih odjevnih predmeta osobito je
esto u sportu, gdje im oni to ih posjeduju esto javno pripisuju donoenje sree. Smatra se da gubi-tak ili
naputanje takvih predmeta uzrokuje ozljede i poraze. Glumci i glumice takoer arko vjeruju u maginost
odjee, moda stoga to su tako dobro upoznati s go-tovo magijskom moi preobraavanja koju podaruje
kazalini kostim.
str. 184.
Katkad se v]eru|e da |e odjea za sreu jo sretnija kad se odijeva naopako ili prevrnuta. To se uvjerenje
moe razliito objanjavati. Uenica koju poznam, na ijoj je izblijedjeloj sretnoj majici natpis s imenom
njezine srednjokolske plivake ekipe, tvrdi da prevrtanje tog odjevnog predmeta tiskana strana prilijee uz
tijelo, te da tako mana moe na nju izravnije djelovati.
Nemagina se odjea, u pravilu, takoer moe iz magijskih razloga nositi -vrnuta ili naopako
okrenuta. Obiaj preokretanja pregae da bi se izmijenila srea nakon niza nezgoda u kuanstvu ope je poznat i
u Britaniji i u Americi: i sama sam ga vidjela na sjeveru drave New York. Dananji kockari pokatkad preokreu
odjeu prije nego to zaponu igrati, a taj je obiaj u prolosti bio jo ei. Bri-tanski je dravnik iz 18. stoljea
Charles James Fox, da bi udobrovoljio boginju sree, esto cijelu no sjedio za kockarskim stolom zacrnjena
lica i u naopako prevrnutom gornjem dijelu odijela. A moda je to inio da bi se pred njom sakrio: prema pukoj
predaji, uobiajeno je objanjenje da preokretanje odjee zbunjuje demone. Zacrnjena lica i sa skrivenim
otmjenim ukrasima na odijelu, Fox je Fortu-ni bio nevidljiv; zli duhovi koji progone domaice ne prepoznaju
predviene rtve, lete dalje i mue nekoga drugoga.

PAKOSNA ODJEA

Odjevni predmeti koji izazivaju nesreu posve su suprotni odjei koja donosi dobru sreu i uspjeh.
Njihova su najea i najbezazlenija inaica haljine, odijela ili koulje za koje se ini da [poput neke djece)
privlae ili ak trae prljavtinu, mast, avle to stre, ketchup koji upravo pada i druge izvore opasnosti. Enid
Nemy, koja je o takvoj odjei pronicavo i s mnogo razumijevanja pisala u New York Time-su, navodi na pomisao
da je ona moda lijena: radije bi se odmah odmorila na vjealici, ili u kutiji - i buni se kad je uvuena u akciju."
Ili je moda snob, dodaje autorica, te se nije voljna druiti s obinim Ijudima. to god bilo posrijedi, takva
nezgodama sklona odjea malokad se - ako ikada - mijenja nabolje, te je s njome kad se jednom identificira
najbolje smjesta prekinuti odnose. U suprotnom vas, kao i nezgodama sklone osobe, moe uvui u silne
neugodnosti, a moda ak i u pravu katastrofu, te pretvoriti neki vaan slubeni razgovor ili romantian sastanak u farsian prizor ili ponienje. Odjea za koju se ini da privlai nesreu na vas, a ne na sebe, mnogo je
kobnija i sreom mnogo rjea. Gospoa Nemy spo-minje naranastu lanenu haljinu kojoj se oito nije sviala
njezina vlasnica, neka Margaret Turner iz tvrtke Dover Publications. Od naranaste se odjee, same po sebi, u
naoj kulturi moe oekivati da izazove neprijateljstvo, ali ta je haljina, ini se, bila poseban sluaj. Prijateljice
su mi se inile zlobnijima, mukarci suzdra-nijima, a dolazilo je i do neprilika sa efom", izvijestila je gospoa
Turner. ,,No, to nije bilo sve. Prolijevala sam kavu, proputala na vrijeme presjesti na drugi vlak, a automobil mi
se kvario."
str. 185.
ak i kad naa odjea nije obdarena takvom nadnaravnom silom, ona moe imati simbolina znaenja
koja s vremenom obino rastu. Mukarac koji s posla dolazi kui i otkriva da mu je ena iz kue izbacila
pohabani, zaprljani sako od tvida ili stare vojnike hlae, esto je mnogo srditiji nego to bi bilo situaciji
primjereno, a srditost mu moe biti pomijeana s potitenou i ak strahom. Ne samo da je izgubio magian
odjevni predmet, nego je svoju suprugu u odreenom realnom smislu prisiljen vidjeti kao vlastitog neprijatelja
osobu koja ga eli liiti udobnosti i zatite.
Ugodnija vrsta magije dogaa se pri razmjeni odjee uobiajenoj meu Ijubav-nicima. U srednjem
vijeku, dama bi odabranom vitezu esto poklanjala rubac ili rukavicu. Kada bi odlazio u boj ili se borio na
turniru, on ju je smjetao na srce ili privravao na kacigu. Danas je, vjerojatno zbog tabua koji mukarcima
zabranjuje noenje enske odjee, promet jednosmjeran. Tinejderka u kolu nosi gornji dio koarkake trenirke
svog deka; sekretarica koja je u stanu svoga prijatelja im-pulzivno i uspjeno provela no sljedeeg se jutra
vraa kui nosei preko odjee za disko njegov kini ogrta boje londonske magle, a ena, u nestanu i njenu
raspoloenju, odijeva gornji dio mueve crvene flanelaste pidame. ene se u posuenim maginim odjevnim
predmetima esto tako dobro osjeaju i tako do-bro izgledaju, da ih nikad vie ne vraaju.
Ako, meutim, veza poe po krivu, razmjena mijenja znaenje: dobra arolija postaje prokletstvo.
Magini predmet moda e se vratiti, esto u slabu stanju: zaprljan ili zguvan, ili sluajno" nagoren
cigaretama. Ili pak moe biti namjerno uniten: baen u smee, ili ak osvetniki razrezan. Poklanjanje takva
odjevnog predmeta Armiji spasa* u nadi da e ga uskoro nositi neka pijana i nekontroli-rana protuha, i to po
mogunosti negdje gdje e je bivi Ijubavnik vidjeti i prepoz-nati osobito je istanan oblik crne magije.

NEUROTINA ODJEA I SLOBODAN GOVOR

Kao i u govornom jeziku, komunikacija odjeom najlaka je i najmanje proble-matina kad slui samo
jednoj svrsi: kad nosimo neki odjevni predmet samo zato da nam ne bude hladno, da bismo prisustvovali
fakultetskoj promociji, objavili svoje politike poglede, izgledali seksi ili se zatitili od zle kobi. Naalost, ba

kao i u govoru, nai su motivi pri bilo kojoj izjavi obino dvostruki ili viestruki. Mukarac koji odlazi kupiti
zimski kaput moda e istodobno eljeti da ga on zatiti od loeg vremena, skupo i pomodno izgleda, objavi da
je njegov nositelj istodobno profinjeno intelektualan i tjelesno vrst, privue odredenu vrstu seksualnih
partnerica i na nositelja magijski prenese osobine Roberta Redforda.
str. 186.
Naravno, esto nije mogue istodobno zadovoljiti sve te zahtjeve i dati sve te izjave. ak ako one i nisu
medusobno proturjene, idealan odjevni predmet iz nae mate moda nee biti dostupan ni u jednoj
prodavaonici do koje moemo doi, a ako jest, moda si ga neemo moi priutiti. Stoga se, ba kao i u govoru,
esto dogaa da ne moemo rei ono to zaista mislimo nam nedostaju prave rijei". ena koja se
neoriginalno tui da nema to odjenuti, upravo je u takvoj situaciji. Poput turista u inozemstvu, ona e moda
biti u stanju snai se u duanima i vlakovima, ali ne moe izii na veeru joj je rjenik tako ogranien da bi
se predstavila u pogrenom svjetlu i moda postala predmetom poruge.
Sve te tekoe danas su uveane proturjenim porukama o vrijednosti odjee openito. Protestantska
etika isticala je skromnost i jednostavnost odjee. istoa je bila gotovo boanska*, ali su rasko i razmetanje
pripadali Vragu, te ozbiljan mukarac ili ozbiljna ena za takve besmislice nisu imali vremena. Izjaviti da nikad
ne obraamo mnogo pozornosti onome to odijevamo ak se i danas smatra vrli-nom, te obino izaziva
potovanje. Meutim, oglaivai i modni strunjaci istodob-no nam kazuju da se moramo dobro odijevati i
upotrebljavati kozmetiku, da bismo kako to oni kau - oslobodili prirodnu" Ijepotu to se knje u nama, Ne
pove-demo li rauna o svom izgledu" i damo li sve od sebe", izazivamo pogrdu roaka i saaljenje
prijatelja. onglirati meu tim sukobljenim zahtjevima, teko je i esto iscrpljujue.
Kad se sukobe dvije elje ili dva zahtjeva ili vie njih, uobiajen je psiholoki rezultat neki poremeaj u
izraavanju. Zaista, jedan od najranijih teoretiara odjee, psiholog J. C. Flu'gel, svu Ijudsku odjeu vidio kao
neurotski simptom. Prema Flugelu, ednost i elja za privlaenjem pozomosti nepomirljive su emocije:
...na je odnos prema odjei ab initio ambivalentan", da se posluimo ne-procjenjivo vrijednim pojmom
koji su u psihologiju uveli psihoanalitiari; nastojimo zadovol]iti dvije proturjene tenje... U ovom je pogledu,
ini se, otkrie ili barem upotreba odjee, u svojim psiholokim aspektima nalik procesu u kojem se razvija
neurotski simptom.
Fliigel uzima u obzir samo jednu jedinu opoziciju; on ak i ne pomilja na neu-rotsku zbrku koja moe
nastati kad se sukobe tri motiva ili vie njih kao to to esto biva.
str. 187.
S obzirom na takvo stanje stvari, ne bismo se trebali iznenaditi kad u jeziku odjee naemo ekvivalent
mnogim psiholokim poremeajima u govoru. Tako emo uti ili, bolje reeno, vidjeti, stalno ponavljano
mucanje mukarca koji bez obzira na podneblje ili prigodu - uvijek nosi isto odijelo ili cipele; djetinjasto
tepanje ene koja se ne moe odijeliti od volania i ukrasnih vrpci svoje rane mladosti; te one neugodne
govorne ili bolje reeno odjevne lapsuse za koje su klasian primjer nezatvoreni patentni zatvara i
govorna pogreka koja postaje drutvenom pogrekom. Takoer emo primijetiti znakove prolaznije duevne
boli; preglasan ili hrapav glas" koji nam - umjesto uha - kriavim i neskladnim bojama iscrpljuje oko, te sivi,
bezbojni ekvivalent nemogunosti da se govori glasom glasnijim od apata.
Odijevanje je aspekt Ijudskoga ivota koji pobuduje snane osjeaje, neke izrazito ugodne, a neke vrlo
neugodne. Nije sluajno to to mnoge od naih sanjarija sa-dre elegantnu odjeu, a ni to to pojavljivanje u

javnosti u neprikladnoj ili nepotpunoj odjei predstavlja jednu od najeih i najvie uznemirujuih nonih
mora.
Nekim je Ijudima zadaa svakodnevnog biranja odjee dosadna, deprimantna ili ak zastraujua. Takvi
nam Ijudi povremeno govore da je moda bespotrebna, da emo u idealnom buduem svijetu svi nositi neku vrstu
potpuno jednakih kom-binezona, koji e se lako odravati, biti nepromoivi, rastezljivi, toplinski prilagodljivi vjeni, bezvremeni i bespolni. Kakva li e pogodnost, kakvo olakanje kau oni biti kad se nikada ne bude
moralo brinuti o tome kako se odjenuti za razgovor o zaposlenju, romantini sastanak ili pogreb!
Pogodnost, moda, ali ne ba i olakanje. Takva bi utopija veinu nas proela istom onom jezom kakvu
osjetimo kad se na televiziji pojavi stadion prepun sportaa i sportaica iz komunistikog bloka, koji u potpuno
jednakim dresovima jednogla-sno izvikuju parole. Veina Ijudi ne eli da im se nalae to moraju nositi, nita
vie nego to eli da im se nalae to moraju govoriti. U Belfastu su nedavno etiri stotine zatoenih irskih
republikanaca odbile nositi bilo kakvu odjeu i provodile dane i noi zaogrnute u pokrivae", radije nego da
odjenu zatvorske uniforme. Nije ih zadovoljila ak ni ponuda civilne odjee; uporno su zahtijevali noenje
vlastite odjee koju su donijeli od kue, ili niega. Moda je slobodan govor i jedna od pov-lastica, ako ve ne
uvijek i jedno od zadovoljstava slobodnoga svijeta.
(Preveo: Mirko Petri]