Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
PREPORODOV
ISSN 1334-5052 MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB BROJ 184/185 VELJAA/OUJAK 2016.
AZIZ HASANOVI
TO JE PREPORODOV JOURNAL?
Propagandni materijal ili
HRVATSKA NAKON PARLAMENTARNIH IZBORA
Jaanje poruka mrnje i straha
Mrnja izjeda slobodu
Neotuivo pravo na miljenje
INTERVJU AZIZ HASANOVI
Sarajevo je na duhovni centar
BOSNA i HERCEGOVINA NAKON PRESUDA KARADIU I EELJU
Put prema moralnoj katarzi ili moralnoj katastrofi?
Da li e Radovan Karadi nadivjeti Bosnu i Bonjake?
KDBH PREPOROD
IMPRESUM
Journal
PREPORODOV
ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod
IZDAVA:
Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske
PREPOROD
ZA IZDAVAA: Ervin JAHI
GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA: Edis FELI
REDAKCIJA:
Emina BUINKI
Samid DIZDAREVI
Sena KULENOVI
Mirza MEI
Edina SMAJLAGI
SURADNICI:
Fatmir ALISPAHI (Tuzla)
Helena ANUI (Rijeka)
Elvir BEIROVI (Njemaka)
Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)
Asim ABARAVDI (Pula)
Mirela AUEVI (Pula)
Mensur DURAKOVI (Split)
Elirija HADIAHMETOVI (Sarajevo)
Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)
Ognjen KARABEGOVI (Zagreb)
Ana KLARI (Petrinja)
Senadin LAVI (Sarajevo)
Helena MARKOVI (Sisak)
Emir RAMI (Kanada)
Mustafa SPAHI (Sarajevo)
DIZAJN: Midhat MULABDI
FOTO: Ognjen KARABEGOVI, Nurija KURTI,
Enver PALALI
PRIJELOM: Dario MOLNAR
TISAK: top grafika, Velika Gorica
ADRESA:
Preporodov Journal
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
TELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635
E-MAIL:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovi7@gmail.com
WEB: www.kdbhpreporod.hr
IRO-RAUN:
ZABA 2360000-1101441490
DEVIZNI RAUN:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
CIJENA: 25 kuna
PRETPLATA:
RH150 HRK godinje
BiH 40 KM godinje
Svijet25 E godinje
SADRAJ
UVODNIK
Propagandni materijal ili.............................................................. 3
BONJACI U HRVATSKOJ
Hidab moj identitet i sloboda..................................................... 4
Smrt je danas postala posao........................................................... 5
Put ka bonjakom jedinstvu?........................................................ 7
Slavlje neponovljivosti ljubavi......................................................... 9
Znaaj islamskog jedinstva............................................................ 10
Pravi put iskuenja vjernika........................................................ 11
Ouvanje bonjake tradicije........................................................ 12
Kako do razumnih promjena?....................................................... 13
Iz ljubavi prema BiH i Istri............................................................. 15
Znaaj islamske vjerske pouke ..................................................... 18
Izmeu integracije i asimilacije..................................................... 19
Pjesnik voen osjeajem due...................................................... 20
HRVATSKA
Platforma bez treeg entiteta.................................................... 21
Jaanje poruka mrnje i straha..................................................... 23
Mrnja izjeda slobodu................................................................... 28
Neotuivo pravo na miljenje....................................................... 30
Obavijest Savjeta za nacionalne manjine RH................................ 33
Kako do bolje provedbe Ustavnog zakona?.................................. 35
Islam je vie nego religija.............................................................. 37
Prvi meureligijski susret HKS-a................................................... 39
INTERVJU AZIZ HASANOVI
Sarajevo je na duhovni centar..................................................... 40
BOSANSKI BAROMETAR
Optimizam bez pokria................................................................. 45
Za prijedlog SDA palac dolje!..................................................... 48
Dodik sam protiv svih.................................................................... 51
Podstanari u vlastitoj kui............................................................. 53
O Milenku Staniu i Radovanu Karadiu...................................... 55
Put prema moralnoj katarzi ili moralnoj katastrofi?..................... 57
ZEMLJO MOJA
Da li e Radovan Karadi nadivjeti Bosnu i Bonjake?............... 61
IZ SVIJETA
Ima li nade za mir?........................................................................ 63
KULTURA
Lijepi li su mostarski duani.......................................................... 72
Neobian gost Gavrilo Princip.................................................... 73
Najvei bosanski haiku pjesnik..................................................... 74
Bogat i sadrajan program............................................................ 76
PRIE IZ BOSNE
Crni Radovan sin sramotne kue................................................ 77
DIJALOG CIVILIZACIJA
Fenomen i sadraj nasilja.............................................................. 81
NA NASLOVNOJ STRANICI:
Aziz Hasanovi, predsjednik Meihata i
muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj
IVJETI ISLAM
40 izabranih hadisa....................................................................... 86
UVODNIK
UVODNA RIJE
VELJAA/OUJAK 2016.
BONJACI U HRVATSKOJ
Ammara abi
ene kao majke, supruge, susjede, radnice Svaka ena treba imati na umu da ju je Allah, d.., uzdignuo na visoke stepene i dao joj
sva prava koja su joj bila oduzeta prije dolaska islama. Ona toga
mora biti svjesna gdje god da se nae i u svim aspektima ivota.
Ammara u amanet ostavlja svim enama da upitaju same sebe: prvo, to ja radim, ime se bavim, koja je moja misija na Dunjaluku;
drugo, za to veemo naa srca; i tree, to je to emu se nadamo i
gdje su nae nade? Ammara savjetuje da svako ostavi svoj trag u
vremenu, jer vrijeme ima samo onaj tko ga ivi. A recept za sreu bi
bio: Ono to volimo oblikuje put kojim idemo. Ako volimo i slijedimo put Allaha, d.., Poslanik Muhammed, s.a.v.s., nam obeava
sreu i rahatluk ako se pridravamo sljedeeg kuranskog ajeta:
Reci: Ako Allaha volite mene slijedite, i vas e Allah voljeti i grijehe
vam oprostiti a Allah prata i samilostan je. (sura Ali Imran, 31)
Prije nekoliko godina Ammara abi je oboljela od multipla
skleroze, koju je uspjeno savladala i po tome je pravi medicinski
fenomen.
Danas ljudi najvie boluju od tuge. Zbog ega? Zato to je danas nametnut svojevrsni standard, kalup u kojeg pokuavaju strpati ovjeka. A taj kalup znai sve vie nego ovjeka, samoga razljuenog, odljuenog koji treba to manje da osjea, zbog toga to se
podrazumijeva da e veinom osjeati sve ono to ne eli da osjea
razoarenje i bol i tugu i pritisak i urbu da stigne u stvari do konanog odredita, a koje nam je svima isto. Nema tog insana, ovjeka koji ide u drugom smjeru. Niko nee otii u rikverc. Svaki ovaj
trenutak koji je proao, proao je dio nas. Koliko smo uope svjesni
toga? To pokazuje naa praksa, nae svakodnevno ivljenje. Pa
zbog toga imamo ovoliko produktivnosti, sarkastino, naravno.
Zbog toga smo toliko neproduktivni, nepoduzetni, ukukani, raaljeni. Toliko smo bolesni vie od samosaaljenja, to je postalo kao epidemija meu nama. Ne znam da li u svom gradu imate ljude koji e
vam uvijek izmamiti osmijeh na lice. Ako imate, onda ste jako sretan grad. Ako nemate, onda vi budite taj ovjek, jer to je zadatak
ovjeka na Zemlji da bude namjesnik Allaha, d.., primjer implementacije svega onoga to nam je On kroz Kuran i sve ranije Objave savjetovao za korist nama. Jer mi Njemu ne trebamo, On je Gospodar svjetova, rekla je Ammara abi. q
Ismet ISAKOVI
BONJACI U HRVATSKOJ
Fascinantni foto-Iran
O 30-ak fotografija Draena Dizdarevia govorili su novinar
eljko utelija i likovni kritiar Mladen Biani. Fotografije su nastale tokom autorovog putovanja Iranom u listopadu 2015. godine i
donose prizore iz svakodnevice Irana, jedne od najstarijih civilizacija, s vidljivom mjeavinom njene historije i suvremenosti. Taj udesni spoj nekadanjeg i sadanjeg, kojim je autor fasciniran, vidi se
na ulicama, graevinama, trgovinama Isfahana, Teherana, Koma i
Kashana.
Drago mi je to je ovaj mladi, talentirani autor krenuo pomalo
i zaboravljenim putem reportae. Naao se u zemlji o kojoj, na alost, svi mi premalo znamo i koja je toliko lijepa, toliko mona, koja
iza sebe ima 7.500 godina kulture, razliitosti, duhovnosti, a on
nam je uspio pribliiti. Pregledao sam njegove portrete ljudi koji
potiu na odlazak u Iran. Mi, pripadnici tzv. zapadnog civilizacijskog
kruga, cijelo vrijeme promatramo poznato i oekivano! Kada se
ode na Bliski istok ili jo dalje, na Istok, ulazi se u neku terru incognitu, u kojoj se moraju otvoriti novi receptori, u kojoj se stjeu
nove spoznaje. Zahvaljujui obitelji Dizdarevi i ja sam vrljao Bliskim istokom ostavilo je to trajni trag na mene, i u profesionalnom, i u intimnom ivotu, rekao je eljko utelija.
Mladen Biani je rekao kako su Dizdarevieve fotografije, zapravo, vrijeme uhvaeno kamerom. Izloene fotografije su fotografije povijesnog trenutka nastalim za putovanja u Iran fotografije-dokumenti i fotografije-reportae, koje su obiljeene i dahom egzotinosti. Izloene fotografije valja pogledati okom povjesniara umjetnosti, ali potraiti i u njima i unutranji glas prolih epoha. Osjea se i damar vremena u kojemu ivimo. Otkrivaju
nam one tajne arhitekture drevnih nastambi, geometrijske are,
zagonetna uenja mistinih vremena, boanstveno lijepe, rajske
prizore legendarnih bia i ivotinja, predoavaju zaboravljene
bajke eherezadinih probdjevenih noi. Naravno, tu su i lica obinih ljudi, lica nimalo drugaija od lica koja susreemo na naim
ulicama. Pokree ih sredinja sila, Draenova fantazija, fantazija
koja za sva vremena vrijedi kao boansko, rekao je Mladen Biani.
Mladi sarajevski umjetnik Draen Dizdarevi rekao je kako je
izloenim fotografijama htio prikazati ivot, dinaminost i vedrinu
suvremenog iranskog ovjeka. Apsolutno treba odbaciti stereotipe
i predrasude pri polasku u Iran, zakljuak je autora nakon to je tu
zemlju spoznao iznutra jer svi smo blii nego to mislimo.
VELJAA/OUJAK 2016.
Terorizam je izljeiv
U drugom dijelu programa odrana je politika tribina o aktualnoj politikoj/ratnoj situaciji na Bliskom istoku. O temi su govorili
Nj. E. Mohammed Ebrahim Taherian Fard, ambasador IR Iran u Hrvatskoj i Zlatko Dizdarevi, novinar, publicist i bivi diplomat.
Iranski ambasador Taherian Fard, ija je prva ambasadorska
misija bila u ratnom Sarajevu, uskoro prelazi na novu dunost, na
ambasadorsku funkciju u Tursku, u glavni grad Ankaru. U svom je
izlaganju podsjetio na genezu nastanka ekstremistikih militantnih
grupa u islamskom svijetu u nekoliko posljednjih desetljea, podcrtavi ulogu Zapada i velikih sila.
Kada je dolo do eskalacije ekstremizma u Afganistanu, 90-ih
godina prolog stoljea i kada je jedna ekstremistika skupina preuzela vlast u dijelu Afganistana, tri su drave, zvanino, priznale
vlast talibana. To priznanje dogodilo se u okolnostima u kojima je
postojala jo uvijek legalna afganistanska vlada, a koja je tada imala i svoga predstavnika u Ujedinjenim narodima. Nakon poznatoga
11. rujna Amerikanci, uz podrku jo nekih zemalja u regiji, dolaze
u Afganistan i rue samoproglaenu talibansku vlast i vladu. to
nam to govori? Dok SAD i openito zapadne zemlje nisu bile izravno pogoene onim to nazivamo ekstremizmom, nisu niti praktino djelovale na njegovu suzbijanju! Na nau veliku alost ta pria,
takav scenarij danas se opet ponavlja, a ekstremistika djelovanja
imaju implikacije ak i ovdje, u vaoj zemlji. Meunarodna zajednica dopustila je sebi taj luksuz da napravi pogreku i kasno reagira.
Nije se trudila da prepozna tu pojavu u njezinu sadraju i sri, te da
potrai i iznae rjeenja koja bi bila djelotvorna u suprotstavljanju
u njenu irenju, do njezina iskorjenjivanja. Ali, ta bolest nije neizljeiva! Govorimo o pojavi koja se vee za vjeru ili religiju. Gubi se iz
vida injenica da niti jedna religija, ni jedna vjera, rije je o abrahamovskim ili ibrahimovskim religijskim tradicijama, ne poziva ljude
da ine ono to danas ine ekstremisti u ime vjere, da ine nasilje i
bjesomuno ubijaju druge ljude! Kada konkretno govorimo o islamu tada moramo imati na umu da je islam i po svojemu imenu i po
svojoj sadraju religija u kojoj muslimani trebaju biti zajednicom
srednjega puta, tj. tolerantnom zajednicom po svom djelovanju.
BONJACI U HRVATSKOJ
Ono to se danas deava, a pripisuje se vjeri ili religiji ili se toboe
ini u ime vjere ili religije, nema ama ba nikakve veze s vjerom ili
religijom islama. I ekstremistiki pokreti Bliskog istoka, govorimo li
o talibanima, Al-Qaedi, ISIL-u ili nekim drugim grupacijama i skupinama koje se na neki nain vezuju za islam, moram to ponoviti
prije svega su politiki, iza njih stoje stanoviti politiki i ekonomski
interesi, naglasio je iranski ambasador.
U drugom dijelu izlaganja ambasador Taherian se osvrnuo na
nedavno potpisani Nuklearni sporazum izmeu Irana i skupine P
5+1 (SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska i Njemaka), kojim su ukinute meunarodne gospodarske i financijske sankcije
Iranu. Ambasador Taherian je istaknuo kako je IR Iran nakon potpisivanja sporazuma spremna vratiti svoju politiku, ekonomsku i
sigurnosnu ulogu. Zalagati se za vlastiti politiki i ekonomski razvoj i sigurnost, ali i za regionalni, meunarodni globalni plan i sigurnost. Vrijeme nadmetanja i rivalstava u regiji je prolo. Trebamo se okrenuti novom vremenu i odnosima, partnerstvima i postii kolektivnu sigurnost. IR Iran ima 15 susjeda i prema svima pruamo ruku partnerstva, kao i prema cijeloj meunarodnoj zajednici,
zakljuio je Mohammed Ebrahim Taherian Fard, iranski ambasador
u Hrvatskoj.
Zlatko Dizdarevi je proveo godine na Bliskom istoku, prvo u
svojstvu vanjskog dopisnika za sarajevsko Osloboenje, a kasnije
kao ambasador u Libanonu, Siriji, Iraku i Jordan. Takoer, bio je i
ambasador BiH u Hrvatskoj. Dizdarevi se u svom izlaganju osvrnuo
na uzroke viedesetljetne bliskoistone krize, a time i aktualnih deavanja u ovom dijelu svijeta. Posebno je istaknuo kako su zapadne
sile na Bliskom istoku u proteklih 100-tinjak godina vodile politiku
koja je uglavnom bila usmjerena u dva cilja: prvo, kako to lake
ovladati tamonjim resursima i eksploatirati ih, i drugo, kako onemoguiti unutarnji socijalni, politiki i ekonomski razvoj tamonjih
drutava.
Ukratko, postoje dvije bitne injenice, sve ostalo je usput. Prva injenica, cilj svijeta je bio kako da se tim ljudima uzme i to pod
najpovoljnijim uvjetima za one koji uzimaju. Dakle, Bliski istok je
sluio da se od njega otme! Nije se domaim ljudima smjelo dopustiti da se emancipiraju, obrazuju, da se organiziraju. Ako se educiraju, nee im prodati barel nafte za tri dolara. Ako se emancipiraju,
organizirati e svoja drutva, svoje drave, svoje vlade, svoju politiku na nain koji nee dopustiti krau. Takva pria je imala svoj rok
trajanja, svoju crvenu liniju preko koje se vie ne moe. 100-godinja je to i ogromna frustracija! Susretao sam u Gazi, u Libanonu i
drugdje obrazovane mladie i djevojke, kojima je, tako su mi govorili, jedino odlazak na onaj svijet bio spas. Jer im ga na ovome svijetu nije bilo. Danas, svi su, odjednom, iznenaeni stotinama tisua
izbjeglica, rekao je Dizdarevi.
Naglasio je odsustvo analitinog i objektivnog izvjetavanja o
deavanjima na Bliskom istoku, posebno onoga pristupa koji bi
ukljuivao i iznalaenje odgovora na osnovno novinarsko pitanje:
zato!? I nadalje nitko iv ne postavlja pitanje kako zaustaviti i
promijeniti razlog zbog kojega su ljudi krenuli na taj put. Razmilja
se o tome kako ograda ovdje, kako ica tamo; kako broj ovdje, kako
granica tamo; koliko emo novaca sakupiti za pelene, za hranu,
itd!? Ali se jednostavno nee ne zato to se ne zna, nego zato to
se nee ui u razlog zato je to tako. Jedan od velikih novinara
dananjice koji se zove Robert Fisk, Britanac koji pie za The Independent, objasnio mi je jedne noi u Beirutu zato je to tako, zato
je s naom novinarskom profesijom tako; s novinarstvom, kojega
vie nema! Ima ga onoliko koliko treba da je u funkciji neijih ideja,
a ne istine. Zato to je od onih uvenih pet pitanja o kojima se ui u
BONJACI U HRVATSKOJ
VELJAA/OUJAK 2016.
BONJACI U HRVATSKOJ
naka nije suraivao i komunicirao s 10 predsjednika ogranaka. Uz
pomo Suda asti, a protivno odredbama Statuta iz stranke iskljuuje osam od 25 lanova Glavnog odbora to nikad nije prolo u
Ministarstvu uprave. To je politiki monstruozno, a u konanici se
pokazalo i kao njegovo politiko samoubojstvo. Nedad Hodi,
kao predsjednik stranke, kontinuirano je krio odredbe Statuta, bio
u sukobu interesa. Budui da je sa svojom tvrtkom i strankom sklopio ugovor o koritenju poslovnog prostora u koji, osim njega, iz
tijela stranke nitko nikad nije uao. Novcima stranke plaao je raune telefona svoje privatne tvrtke itd. Nedad Hodi samoinicijativno je za posljednje parlamentarne izbore donio odluku i kandidirao sebe za zastupnika u Hrvatski sabor, iako prema Statutu stranke za sve razine isticanje kandidata odluku mora donijeti Glavni
odbor, to nije uinjeno. Na istim je izborima neslavno proao to
je jedan od glavnih pokazatelja znaaja dolje navedenih lanova i
njihovog utjecaja u svojim sredinama. Poznat je, javno iznijet stav
veine lanova ogranaka da ga ne podravaju na parlamentarnim
izborima to je rezultiralo poznate politike rezultate. Kako se u
ovakvoj politikoj stranci kakva je BDSH ne moe konzumirati nikakva politika ideja i misao stoga je iluzorno i besmisleno biti lan
stranke koja se i diktatorski vodi, stoga su dolje navedeni lanovi
donijeli odluku da se kolektivno istupi iz BDSH i trae kvalitetnija i
produktivnija politika rjeenja, pie u dokumentu o kolektivnom
istupanju iz BDSH i pristupanju SDAH.
Mirsad Srebrenikovi, predsjednik SDAH, uvodno je naglasio kako se stranka programski, statutarno i kvalitetno ureuje, te na taj
nain stvara irok okvir i mogunosti politikog djelovanja njenih lanova. Takoer, profilira se i demokratizira po ugledu i modelu modernih politikih demokracija. Srebrenikovi je istaknuo kako se u
stranci zastupa, promovira, vrednuje i afirmira naelo inventivne,
moralne, primjerene i prihvatljive drutveno opravdane za svakog,
za drutvo i za lanstvo stranke korisne politike akcije. Ova gospoda koja su danas javno obznanila svoju odluku o kolektivnom
ukljuivanju u rad i lanstvo SDAH, ve posjeduje bogato politiko
iskustvo. Vjerujem da su jednom sofisticiranom politikom analizom
doli do kvalitetnih pokazatelja i razloga da se ulane u SDAH i u toj
stranci artikuliraju svoju politiku ideju. Nas u stranci to raduje. S
njihovim dolaskom jer postajemo jo bogatiji i jai u definiranju, zastupanju i realizaciji politikih interesa Bonjaka u Republici Hrvatskoj. SDAH, uz Islamsku zajednicu Hrvatske i Bonjake branitelje Domovinskog rata Hrvatske, postaje najlegitimniji bonjaki organiziran subjekt koji djeluje na jedinstvu, slozi, meusobnom uvaavanju
i potovanju Bonjaka u Republici Hrvatskoj, rekao je Srebrenikovi.
Istaknuo je da SDA u Hrvatskoj djeluje ve 26 godina, a programski i statutarno je tako ureena da stvara irok okvir i mogunosti
demokratskog i politikog djelovanja njezinih lanova. U Istri SDAH
ima oko 700 lanova, a simpatizera znatno vie. Prisutni smo na lokalnom nivou, dva puta smo bili parlamentarna stranka u Saboru RH.
Imali smo u nekom kraem periodu u stranci unutarnjih problema
koje smo uspjeno rijeili prije godinu dana, tako da smo sada u jednom irenju. elimo i nastojimo uspostaviti meusobno politiko
jedinstvo na razjedinjenoj bonjakoj sceni na kojoj djeluje puno
udruga i asocijacija koje sebi daju za pravo da sa svog stajalita rjeavaju pitanja koja su od interesa za sve nas koji ivimo u Republici
Hrvatskoj. Smatram da je ovo put da postignemo politiko jedinstvo
i da se na kvalitetniji nain pripremimo za lokalne izbore na kojim
oekujemo jako puno. Mislim da je ovo jedan veliki dan za Bonjake
u Hrvatskoj da smo se skupili i da emo se iriti i dalje. Krenulo je
sve iz Istre, i to e se protegnuti i na ostale dijelove Republike Hrvatske, zakljuio je Mirsad Srebrenikovi, predsjednik SDAH.
Zajednika fotografija
Ponovni pristup SDAH uinio je i Mehmed Deki iz Labina, nekadanji dugogodinji visokopozicionirani lan SDAH i bivi predsjednik Nadzornog odbora BDSH. Kao nadugovjeniji bonjaki politiar na podruju Istre, on je kao razloge ponovnog pristupanja
stranci SDAH naveo njihovu modernizaciju, kao i povijesni znaaj u
matinoj domovini Bosni i Hercegovini.
Na novinarski upit zato prilikom parlamentarnih izbora za Hrvatski sabor u studenom 2015. nije pozvao birae Bonjake iz Istre
da glasaju za nekog od osam bonjakih kandidata, meu kojima je
bio i predsjednik SDAH Mirsad Srebrenikovi, Deki je odgovorio
sljedee: Piem materijal gdje sam dobio objektivne prigovore zato to smo se na prolim parlamentarnim izborima odluili podrati listu IDS-a i PGS-a, i to iz isto praktinih razloga. emso Tankovi
je bio je predstavnik Bonjaka u Hrvatskom saboru dva mandata,
odnosno 8 godina. Nedad Hodi je bio jedan mandat, tj. etiri
godine. Niti jedan od njih nije dao niti jednu kunu za Bonjake u
Labinu. Meutim, IDS u gradu Labinu, za 12 godina za nae programe, dao je preko 600.000 kuna. q
Mirela AUEVI
BONJACI U HRVATSKOJ
VELJAA/OUJAK 2016.
BONJACI U HRVATSKOJ
10
BONJACI U HRVATSKOJ
VELJAA/OUJAK 2016.
Hafiz dr. sc. Halil ef. Mehti i mr. sc. Mirza ef. Mei
Mi stojimo u istom safu, svi smo braa muslimani, ali ponekad
u naem srcu ponikne zavidnost prema naem bratu muslimanu ili
sestri muslimanki, i to obino radi dunjalukih stvari. Allah, d..,
kae: Zar e oni zavidjeti ljudima na onome to im je Allah iz svoje
blagodati dao. Ne smijemo si zavidjeti i moramo uvijek biti svjesni
da ono to nam Allah Uzvieni daje u odreenom trenutku da je to
najbolje za nas. Ako mrzi brata mumina upao si u vode munafikluka, ega se moramo itekako uvati. Ako ustrajavamo u mrnji prema bratu muminu, onda se ta mrnja pretvara u borbu protiv muslimana. A ako se bori protiv brata muslimana upao si u vode kufra; jer je nezamislivo da se musliman bori protiv muslimana. Na
iman je u stalnoj opasnosti, on je najvee iskuenje za nas u naem
ivotu, pa ga moramo ljubomorno uvati, te se moramo suprotstaviti svim ejtanskim strategijama i taktikama dosljednim pridravanjem Allahovih, d.., propisa. Poslanik, a.s., esto je uio dovu: O
Allahu, Ti koji okree i prevre ljudska srca, molim Te da uvrsti
moje srce u Tvome dinu, rekao je hafiz Mehti.
Napomenuo kako je svako preputanje naim prohtjevima i
strastima zapravo slabljenje nae vjere, te da je svaki na porok
mrlja na naem srcu. I kada nai poroci, iza kojih koje slijede grijesi,
dosegnu tu mjeru da nae srce pocrni onda nae srce izgubi duhovni osjeaj za onime to valja i onime to ne valja, za onim to je
Pravi put i ne zna razlikovati to je krivi put. Mi ivimo zaista u
jednom tekom vremenu, u vremenu opih poremeaja, u vremenu kada je teko uvati nau vjeru, kako Muhammed, a.s., kae:
Doi e vrijeme kada e iman u srcu biti teko uvati, kao to je
teko uvati eravicu na dlanu, ako je uva pee, ako ju pusti ugasi se. I kod nas je stanje da ako si dosljedan u primjeni Allahovih,
d.., propisa u vjeri, na hiljadu prepreka, barijera i neprijatnosti
nailazi. Ali isto tako ako malo popusti ode vjera i nestane te slasti
Allahove vjere u tvom srcu. Moramo se truditi da sve to nam je
Allah, d.., dao bude u slubi Njemu, jer to to smo mi na Pravom
putu to nije naa zasluga, to je Allahova milost prema nama. emu ivot i zdravlje ako nije u imanu? emu ena i djeca ako nisu u
imanu? emu kapital i sva dobra ovoga svijeta ako ovjek nije u
imanu? Na kraju, emu vjera s kojom Allah Uzvieni nije zadovoljan!?, zakljuio je hafiz Halil Mehti. q
Samid DIZDAREVI
11
BONJACI U HRVATSKOJ
12
BONJACI U HRVATSKOJ
VELJAA/OUJAK 2016.
13
BONJACI U HRVATSKOJ
Naglasio je kako je KDBH Preporod otvoren za svaku komunikaciju, pri emu mu je osobno strano bilo kakvo sektatvo ili parlceliziranje i ovako vrlo esto limitirane snage bonjakih asocijacija. Komunikacija je naelo najvieg reda. Bojim se da nam u mnogoemu nedostaje razuma. Moramo uiniti odreeni napor da vidimo gdje nam se stvari preklapaju, gdje se nai odnosi pretvaraju
u bojno polje, koje su to iracionalne silnice koje stvaraju antagonizme i nemogunost da se uope meusobno razgovara, zakljuio je
Ervin Jahi, predsjednik KDBH Preporod.
Edina Smajlagi, potpredsjednica zagrebakog ogranka BNZH i
glavna urednica Bonjakog glasa, i Ferid Dizdarevi, predsjednik
BKUD Sevdah, izrazili su aljenje zbog slabog odziva na savjetovanje. Predstavili je realizirane programe njihovih udruga tokom
2015. godine, kao i problematiku raspodjele financijskih sredstava
od Savjeta za nacionalne manjine RH.
Ferid Dizdarevi se prisjetio i odreenih problema u funkcioniranju prethodnih saziva Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, koje je karakterizirala nesloga i meusobna loa komunikacija. Naglasio je problem slabe aktivnosti bonjake omladine,
starosti ispod 20 godina, u radu nacionalnih i kulturnih udruga.
Ekrem Beirovi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba u drugom mandatu (nakon ostavke Hilmije
abia, 2007.-2011.), naglasio je kako zagrebako bonjako vijee
iza sebe ima dobre i uoljive rezultate. Osvrnuo se na manjinske
izbore 2015. godine: Zamiljeno je da vijenici budu sukus svega
onoga dobrog u naim asocijacijama. Meutim, predloeni kandidati i prethodna kampanja pretvorili su se u neto to ne vodi prema dobrome. Sadanja situacija podsjetila je na neka dogaanja u
prethodnim godinama. Bilo je vijenika koji nisu sudjelovali niti u
jednom projektu Vijea, a svaki projekt su kritizirali. Nismo se osvrtali na takve nae kolege, nego je jedna pozitivna snaga sve gurala. Ja nisam za to da svi isto razmiljamo, da svi isto mislimo, da
budemo u istom toru nego da svatko kae svoje miljenje. Koji
je na najvei problem? Mi ne moemo prepoznati to je naa strategija, to je na cilj, to je naa budunost. Oko tih stvari vrlo se
teko moemo sloiti, naglasio je Beirovi.
S ciljem kvalitetnijeg sastava Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, Beirovi je predloio prethodni dogovor elnika
bonjakih asocijacija oko zajednike liste, koji bi rezultirao izborom
najkvalitetnijih kadrova. Slian problem se pojavio kod prethodnih
14
BONJACI U HRVATSKOJ
VELJAA/OUJAK 2016.
15
BONJACI U HRVATSKOJ
jaliziranom drutvenom zajednicom, jeste postojanje osjeaja kolektivnog identiteta baziranog na zajednikoj viziji, sjeanju ili mitu
o domovini, te aktivna veza lanova iseljenike zajednice sa zemljom porijekla, zaviajem i kulturom.
Isakovi je naglasio kako su Bonjaci u svojoj historiji imali tri dijaspore, odnosno rasijanja ili raseljavanja po drugim zemljama.
Prva bonjaka dijaspora je vezana za vrijeme osmanskog prodora
(od 1434. do konanog uspostavljanja osmanske dominacije u Bosni
1463. godine), a zatim povlaenja iz Podunavlja, zapadnih dijelova
Balkana i s obala Jadrana (nakon Velikog ili Bekog rata 1683.-1699.).
Druga bonjaka dijaspora poela je s austro-ugarskom okupacijom
BiH 1878. godine, dok je trea poela nakon agresije na Republiku
Bosnu i Hercegovinu 1992. godine. ivot Bonjaka-muslimana postao je prava nona mora ili civilizacijski ok nakon dolaska AustroUgarske monarhije i instaliranja nove vlasti. Bonjaci se nisu mirili s
vlau austrougarskog cara, i tada poinje masovan i nesretan proces iseljavanja bonjako-muslimanskog naroda, koje je poprimilo
karakter iseljenikog pokreta. Stotine tisua Bonjaka iseljavaju se
poslije 1878. godine u novonastale granice Osmanskog carstva. Takoer, i u periodu prve i druge Jugoslavije 1920-ih, 1950-ih i 1960-ih
godina Bonjaci, naroito iz Sandaka, iseljavaju se u Tursku. Ne treba onda uditi podatak da u Turskoj ivi vie Bonjaka nego na cijelom ostatku Dunjaluka. Preko 4 milijuna turskih dravljana govori
bosanski jezik, zna bonjake/bosanske obiaje, narodne pjesme, te
ima bliu i dalju rodbinu u Novom Pazaru, Pljevljima, Sjenici, Tutinu,
Bijelom Polju, Roaju, Trebinju, Goradu, Sarajevu, Zenici, Tuzli, Banja Luci, Bihau... S druge strane, agresija na BiH u periodu od 1992.1995. uzrokovala je muhadirluk nekoliko stotina tisua Bonjaka u
skoro sve zemlje svijeta od Zapadne Europe i Skandinavije, preko
arapskih zemalja i Sjeverne Amerike do Australije i Novog Zelanda.
Postoje pouzdani podaci da samo u SAD tokom i nakon rata dolazi
oko 250.000 Bonjaka, pri emu se formiraju dvije jake bonjake
izbjeglike kolonije u St. Louisu, s oko 50.000, i u Chicagu, s oko
40.000 Bonjaka, rekao je Isakovi.
Govorei o knjizi mr. sc. Aide Muradbegovi izrazio je oduevljenje s naslovnom stranicom knjige, na kojoj su prikazani mladi istarski
Bonjaci kako u prepoznatljivim narodnim nonjama pleu ispred
Slavoluka Sergijevaca ili kako ga Puljani nazivaju Zlatnih vrata, antikog rimskog slavoluka u Puli. Kada sam prvi puta vidio naslovnicu
knjige pomislio sam kako stari Rimljani, gradei slavoluk prije vie od
2.000 godina, nisu mogli niti sanjati koji narodi i ljudi e ivjeti na
ovim podrujima i u kojim nonjama e plesati ispred njega. Rimljani su rekli: Scripta manent, ili zapisano ostaje. Profesorica Muradbegovi je napisala vrijedno djelo, knjigu koja je dobra osnova za
nastavak istraivanja i nastavak zapisivanja o prisutnosti bonjakog
16
BONJACI U HRVATSKOJ
VELJAA/OUJAK 2016.
Ugovori o stipendiranju
U okviru programa obiljeavanja Dana nezavisnosti BiH tri nadarene pulske studentice bonjake nacionalnosti ejla Botonji,
Jasmina Crnali i Amela Bei potpisale se Ugovore o stipendiranju s Fondom za stipendiranje Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske. Stipendije su, izmeu ostaloga, zasluile zbog odlinog
uspjeha na fakultetu i aktivnog uea u radu Nacionalne zajednice
Bonjaka Istre.
Na kraju programa Amir Reidovi i Denis ahi odsvirali su nekoliko sevdalinki. Brojni prisutni su jo dva sata nakon zavretka
programa ostali u Domu hrvatskih branitelja, meusobno se druei u dobrom ozraju proetom ljubavlju prema Bosni. q
Mirela AUEVI
17
BONJACI U HRVATSKOJ
18
BONJACI U HRVATSKOJ
VELJAA/OUJAK 2016.
19
BONJACI U HRVATSKOJ
20
HRVATSKA
Odnosi odlini
Prvog dana slubenog posjeta, lanovi Predsjednitva BiH sastali
su se s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar Kitarovi,
a nakon toga uslijedio je bilateralni razgovor slubenih izaslanstava
BiH i Republike Hrvatske. Potvreni su tradicionalno dobri i prijateljski
odnosi dviju zemalja, a kako je reeno, to su potvrdili intenzivni bilateralni susreti na najvioj i visokoj razini. Izraeno je zadovoljstvo to je
uzvratni posjet Predsjednitva BiH Republici Hrvatskoj uslijedio nakon
predaje zahtjeva BiH za europsko lanstvo, te istaknuto da je potrebno
iskoristiti zamah u provedbi reformi u procesu europskih integracija i
uloiti napore u nastavak reformskih procesa.
Predsjednica Republike Hrvatske izrazila je pomo i potporu
Republike Hrvatske u koritenju iskustava na putu BiH za lanstvo
u EU. Ponovila je estitke zbog predaje zahtjeva BiH za lanstvo u
EU i podcrtala da je interes Hrvatske da BiH napreduje na putu ka
euroatlantskim integracijama. lanovi Predsjednitva BiH izrazili su
zahvalnost i oekivanje da e se nastaviti potpora i pomo koju je
Republika Hrvatska do sada pruila BiH u procesu integracija u EU.
Istaknuto je da treba potaknuti odravanje sastanaka i suradnju
izvrne vlasti dviju zemalja, ukljuujui odravanje zajednike sjednice
Vijea ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske. Zajednika je sjednica
prilika, kako su rekli sugovornici, za zakljuivanje nekoliko usuglaenih
sporazuma, ali i da se sagledaju naini za rjeavanje otvorenih bilateralnih pitanja. Razgovarano je o mogunostima promicanja ekonomske suradnje dviju zemalja, te mogunosti proirenja suradnje i zajednikih projekata u podrujima energetske i putne infrastrukture.
lan Predsjednitva BiH Mladen Ivani izjavio je za medije da je
tokom razgovora sa hrvatskom predsjednicom bilo rijei o pitanju granice, kao i da su lanovi Predsjednitva BiH pokrenuli pitanje izgradnje
mostova na Savi kod Odaka i Bosanske Gradike te izrazili zabrinutost
zbog izgradnje skladita radioaktivnog otpada kod Dvora na Uni.
Razgovarano je i o dobrosusjedskoj suradnji i jaanju regionalnih inicijativa, a u kontekstu povezivanja teritorija Jugoistoka Europe. Naredni najavljeni Summit procesa Brdo-Brijuni, koji e biti
odran u Sarajevu 28. i 29. svibnja 2016. godine, prilika je za nastavak razgovora o regionalnoj suradnji.
VELJAA/OUJAK 2016.
21
HRVATSKA
Osim toga, Bakir Izetbegovi i Elvir amdi, savjetnik za vanjsku politiku, posjetili su Islamski centar u Zagrebu, gdje su razgovarali sa zagrebakim muftijom Azizom Hasanoviem, predsjednikom
Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Izmeu ostaloga, na web
stranici pie: Podijelio je s prisutnima informacije o stanju u Bosni
i Hercegovini i pozitivnim koracima kada su u pitanju integracije u
Europsku uniju i NATO. Istaknuo je tenju i zalaganje da se osiguraju to bolji uvjeti, rad na poboljavanju mogunosti i realizaciji zacrtanih ciljeva. Svakako, posebno se osvrnuo na brigu za Bonjake
koji se nalaze izvan Bosne i Hercegovine te je istaknuo da svi zajedno, na ovim prostorima, moramo i dalje ulagati napore s ciljem jaanja suradnje i meusobnog uvaavanja. Takoer, uputio je poziv
muftiji da posjeti Sarajevo s ciljem odravanja sastanaka i kontakata. Sloili su se da je nuno nastaviti graditi zajednike odnose te
intenzivirati suradnju na svim poljima.
22
HRVATSKA
VELJAA/OUJAK 2016.
Ustaka ikonografija
kradu, a niti oni koji su doista ubijali ili poticali na ubijanje, ve oni
koji su na ovaj ili onaj nain svoje djelovanje i dobar dio svog ivota
posvetili borbi protiv svega toga.
Pupovac je naveo i svoje loe iskustvo: Navest u primjer vlastitog iskustva u istom vremenu, jer sam u njemu i sam iskusio posljedice atmosfere netolerancije i poruka mrnje u intenzitetu i u
sadraju na koji ih nisam iskuavao ni u najgorim ratnim godinama
kao to su bile 1991.-1992. Naime, u svega sedam dana u sreditu
Zagreba doivio sam, a zajedno sa mnom i moji prijatelji, susjedi,
studenti i suradnici koji su se zatekli u mojem drutvu ili mojoj blizini, da meni nepoznati ljudi prolazei pljunu na mene ili me pozdravljaju sa Za dom, spremni! ili izvikuju Pupovac, etnie, idi u
Srbiju!
Pupovac je istaknuo da ovo pismo nije napisao zbog sebe jer
koliko god strano bilo, to je daleko od onog to su ratnih godina
doivljavali brojni Hrvati i Srbi (ukljuujui i meni najblie srodnike),
gubei ivote, zdravlje, najblie, domove i zaviaje.
Piem zbog toga da bih pitao koji je to razlog, dravni ili
stranaki, koji bi mogao opravdavati ponovno proizvoenje neprijateljstva, netolerancije, mrnje i sasvim mogueg nasilja u naim
23
HRVATSKA
ivotnim sredinama i naoj zemlji uope? Koji je to razlog da se
nakon tolikih strahota i historijskog nazadovanja koje su neprijateljstva, netolerancija, mrnja i nasilje donosili Hrvatskoj isti ponovo oslobaaju i poinju gospodariti javnim mnijenjem i umovima
pojedinaca i grupa? Piem zbog toga da bih pitao koje dobro ovo
moe donijeti bilo kome pojedinano i zemlji u cjelini", kae se u
pismu i dodaje da odgovore na ta pitanja moraju dati "oni koji su
politiki uvari ustavnosti i zakonitosti, posebno zbog toga to oni
koji iz svjetonazorskih, stranakih ili treih razloga ne pokazuju naznake za zaustavljanje ve za daljnje jaanje kampanje netolerancije i mrnje.
Niije odsustvo potrebe da se potrai odgovore na ova pitanja
i o njima progovori javno nee biti vrednovano iz dananje i sutranje perspektive kao nae koji smo prisegli na Ustav i koji imamo
obavezu da uvamo najbolje od onog to smo naslijedili te nae
drutvo uvamo od najgoreg koje mu iz istog tog naslijea prijeti,
zakljuio je Pupovac u pismu.
24
Tko je vie kriv za porast netolerancije u drutvu Zoran Milanovi ili Tomislav Karamarko?
moram jasno kazati da taj proces nije zapoeo nakon formiranja i
izbora nove Vlade, nego mnogo prije. Naalost, u toj retorici se
ustrajava, pa predsjednik sada vodee oporbene stranke u Hrvatskoj istie drskost i bezobrazluk kao navodno jedini jezik koji neki
razumiju, i obeava pokazat emo im to je pakao (Well give them
hell!). Stoga je neizbjeno upitati se nisu li naposljetku i Vaa osobna negativna iskustava bar djelomice posljedica takvog viegodinjeg, namjernog ili nenamjernog, stvaranja ideolokih i svjetonazorskih napetosti? Dakako, isto tako elim istaknuti neprihvatljivost bilo kojeg zaotravanja javnoga diskursa od drugih aktera na
politikoj sceni. U tome smislu posebice smatram potpuno neprihvatljivim izvikavanje ustakog pozdrava Za dom spremni, koji
teti nacionalnoj koheziji, dravljanskom zajednitvu i interesima
Republike Hrvatske, kae predsjednica.
No iako je osudila ustaki pozdrav, vidljivo je da nije vidjela da
je i njezin HDZ, odnosno Tomislav Karamarko otkako je doao na
elo HDZ-a, isticali cijelo vrijeme mrnju prema ljudima lijeve politike orijentacije optuujui ih da su komunisti, Jugoslaveni, izdajnici Hrvatske, srpske sluge itd. Za predsjednicu to oito nije bio
govor mrnje, ili u najboljem sluaju to nije bio uzrok rastue netolerancije kao to su, prema njoj, bile izjave predsjednika SDP-a Zorana Milanovia i drugih.
Ona dalje replicira Pupovcu: U svome pismu spomenuli ste
kao rtve prijetnje i izljeva govora mrnje vie javnih osoba i organizacija. Osuujem zajedno s vama takve postupke. Duna sam,
meutim, ustvrditi da meu osobama koje ste naveli ima i onih
HRVATSKA
koji svojim javnim djelovanjem godinama provociraju, iritiraju, pa i
vrijeaju najvei dio hrvatske javnosti, neistinito prikazuju i ak
izruguju Domovinski rat i, u osnovi, nijeu stvarnost, a implicitno i
samu ideju hrvatske drave, stvarajui tako ozraje napetosti, iskljuivosti i netolerancije. To nikako ne navodim kao opravdanje
vrijeanja ili prijetnji tim osobama, to drim nedopustivim. Smatram meutim kako u prosudbi neeljenih pojava, uzimajui posebice u obzir i injenicu da proteklih godina tijela dravne vlasti nijednom nisu reagirale na takva izrugivanja i provokacije, treba biti
objektivan.
Meutim, predsjednica je trebala navesti koje su to konkretno
osobe vrijeale najvei dio javnosti, Domovinski rat i nijekali ideju
hrvatske drave. To je bio njezin veliki propust jer bismo onda mogli komentirati da li su te osobe to zaista radile, ili je to jo jedna
podvala desnice. No jedan lan njezine ue obitelji predsjednice
takoer je doivio poniavanja, to je za svaku osudu, a to je predsjednica i navela: kada ve, premda izvan potrebnog kritikog
konteksta, navodite spomenute osobe kao one koje su - zakljuiti
je prema Vaem miljenju zaduile hrvatsko drutvo, a ipak su
izvrgnute prijetnjama i uvredama, to, ponavljam, ne opravdavam,
bilo bi jednako potrebno navesti bar neke osobe koje su doivjele
uvrede, ponienja, pa i represiju samo zato to su kao hrvatski branitelji, pripadnici drukije politike opcije ili jednostavno kao hrvatski dravljani izraavali svoje miljenje ili uvjerenje. Kako, primjerice, okvalificirati ono to je nedavno doivio lan moje ue obitelji
usred Rijeke, da prolaznik pljune na nj i dobaci mu ustao!? Vjerujem kako ete se sloiti sa mnom kako takav gest nije izraz snoljivosti. Netko je poinitelja tog akta negativno radikalizirao. Skriva li se taj netko moda iza rijei tolerancija i suivot? Ali nije to
jedini vidik nesnoljivosti. Osobno imam naalost gotovo svakodnevno iskustvo da me se izjavama i komentarima diskriminira i diskreditira samo stoga to sam ena.
Ovo su samo dijelovi pisma koje je napisala predsjednica Republike. Iako je svaki ekstremizam za osudu, moramo ipak rei da se
ne slaemo s predsjednicom i da su upravo stranke desne politike
orijentacije daleko vie doprinijele netoleranciji, nego lijeve. Stoga
i jeste ovo pismo predsjednice kod dobrog dijela javnosti doivljeno kao ublaavanje krivice desnice.
VELJAA/OUJAK 2016.
tost zbog narastanja atmosfere netolerancije i poruka mrnje prema politikim, etnikim i drugim manjinama u naoj zemlji, izmeu ostaloga, Milorad Pupovac je spomenuo i sluaj napada na Hrvatsko novinarsko drutvo (HND) i Srpsko narodno vijee (SNV) u
anonimnom pismu koje je mnogim Zagrepanima dolo na kune
adrese.
HND nije javno reagirao na to anonimno pismo, jo jedan u
nizu hukakih napada na HND laima, u priopenju podsjea potpredsjednik HND-a Denis Romac, no s obzirom da je Milorad Pupovac taj sluaj spomenuo u pismu predsjednici Kolindi Grabar Kitarovi, te da se ona i na njega referirala u svom odgovoru, u HND-u
smatraju da je vano rei neke stvari, naime, anonimno pismo
proglaava Hrvatsko novinarsko drutvo, uz Srpsko narodno vijee,
mrziteljem Hrvatske koje zloupotrebljava medijske slobode i slobode okupljanja za svoje manifestiranje neprijateljstva prema vlastitoj zemlji. Pismo je, kako je gospodin Pupovac napisao Predsjednici
Republike, u najgoroj totalitarnoj (faistikoj) maniri dostavljano u
potanske pretince na podruju Zagreba.
Istina je zapravo da je SNV unajmio od HND-a dvoranu u Novinarskom domu za obiljeavanje Boia, iji se sadraj piscu anonimnog pisma nije svidio, a na kojem su bili i tadanji mandatar, a
sadanji premijer, te sadanji ministar vanjskih poslova Republike
Hrvatske, kao to svakodnevno ine deseci raznih organizacija, institucija ili udruga bez obzira na politiko, vjersko ili bilo koje drugo
opredjeljenje, podsjeaju iz HND-a.
Grabar Kitarovi je u odgovoru Pupovcu, podsjetimo, ustvrdila
i kako meu onima koji su rtve javnih iskaza nesnoljivosti i mrnje ima i onih koji svojim javnim djelovanjem godinama provociraju, iritiraju, pa i vrijeaju najvei dio hrvatske javnosti, neistinito
prikazuju i ak izruguju Domovinski rat i, u osnovi, nijeu stvarnost,
a implicitno i samu ideju hrvatske drave, stvarajui tako ozraje
napetosti, iskljuivosti i netolerancije.
Stoga HND moli predsjednicu Republike Hrvatske da objasni
to je to tono uinio HND, koji okuplja gotovo 2.500 profesionalnih novinara, da je zasluio biti napadana faistikim metodama
jer anonimno denunciranje letcima prepunim lai jest faistiko
hukanje, poput onoga, na primjer, koje su u devedesetim godinama prolog stoljea inili eeljevci protiv Hrvata u Beogradu i
Zemunu nazivajui ih ustaama. Da li svojim javnim djelovanjem
HND provocira? Iritira? Vrijea? Neistinito prikazuje i ak izruguje
Domovinski rat? Nijee stvarnost, a implicitno i samu ideju hrvatske drave, stvarajui tako ozraje napetosti, iskljuivosti i netolerancije?
Predsjednicu Republike Hrvatske molimo da nam objasni, to je
to, po njezinom miljenju, HND uinio da se njegovom vodstvu, predsjedniku prije svega, prijeti protjerivanjem, ubojstvom maljem i kopa-
25
HRVATSKA
njem oiju, zahtijeva HND, koji oekuje da predsjednica Republike
Hrvatske i ostali visoki dravni dunosnici odgovore na pismo Meunarodne federacije novinara (IFJ) koje je im je poslano u ime 600.000
novinara iz cijeloga svijeta kao podrka HND-u povodom guenja slobode izraavanja i napada na neovisnost medija u Hrvatskoj.
U HND-u se nadaju i da e predsjednica Republike javno osuditi irenje netolerancije, prijetnje i hukanje koje proizvodi, na primjer, notorni tovatelj Nezavisne Drave Hrvatske, navodni novinar Velimir Bujanec, naime, nakon niza skandaloznih javnih istupa
dotina je osoba, kao to je poznato, nedavno napravila i degutantnu predstavu koja je svojevrsna tjeralica za Mirjanom Raki, predsjednicom Vijea za elektronike medije. A ba na dan kada je Meunarodna federacija novinara poslala otvoreno pismo predsjednici Republike, predsjedniku Vlade i ostalim visokim dravnim dunosnicima, notorni je Bujanec u emisiji koju emitiraju mnoge televizijske postaje, a iji rad sufinancira Agencija za elektronike medije,
odaslao jo jednu tjeralicu, ovoga puta za predsjednikom HND-a.
Ako predsjednica Republike ne prati novinarski rad Velimira
Bujanca, iz HND-a podsjeaju da je to jedna od onih osoba koje,
da citiramo samu Predsjednicu, svojim javnim djelovanjem godinama provociraju, iritiraju, pa i vrijeaju najvei dio hrvatske javnosti, neistinito prikazuju izruguju nijeu stvarnost stvarajui tako ozraje napetosti, iskljuivosti i netolerancije. No, ukoliko
niti to podsjeanje nije dovoljno, Velimir Bujanec je jedan od onih
koji su bili gosti u sveanoj VIP loi na inauguraciji predsjednice
Republike Hrvatske.
26
HRVATSKA
Umjesto da se dri Ustava i da se obrazuje o slobodi govora,
Kolinda Grabar Kitarovi pokrenula je svojim manifestom straha i
terora opasnu kampanju suspendiranja demokracije u korist ideje
hrvatske drave, Domovinskog rata i osjeaja hrvatskog naroda, ukazuje Ivica iki, glavni urednik Novosti, i zakljuuje da je
to sasvim u skladu s Karamarkovim konceptom da svatko u svom
stanu moe misliti i govoriti to hoe, ali ne i na javnoj sceni. Sasvim u skladu s totalitarnim pretenzijama nekoliko nedoraslih ljudi
koji ne umiju vladati mimo uutkivanja i zastraivanja.
Neka ga smijene, imaju pravo na to, ali Lozani, ja i gospoa Kitarovi znamo neke stvari, i znamo to je Lozani napravio za Hrvatsku, a to gospoa Kitarovi i njoj slini ne mogu napraviti u pet
mandata. A sad kad ode, sigurno nee biti na cesti, kazao je Milanovi.
Premijer je nakon to je primio odluku predsjednice rekao da
e o smjeni odluiti idui tjedan. No ve se tad nagaalo da e odugovlaiti s odlukom upravo iz razloga da porui Pantovaku kako se
i Banski dvori neto pitaju u ovoj zemlji. ak i vie nego Pantovak.
No premijer nije odluku donio idui tjedan jer je bio na putu, pa ju
je najavio za slijedei tjedan. Deavala se praktino ista situacija
kao i s odugovlaenjem imenovanja ministra branitelja nakon to
je Mijo Crnoja pod pritiskom javnosti morao podnijeti ostavku. Vjerovalo se da e premijer Orekovi na kraju ipak potpisati tu odluku, samo nije se znalo kada.
Kako je vrijeme prolazilo, Pantovak, ali i vodstvo HDZ-a postajali su sve nervozniji, pa je predsjednica Grabar Kitarovi konstatirala kako bi premijer morao supotpisati smjenu jer ako je predsjednica nezadovoljna s radom efa tajne slube, onda je logino da se
premijer prikloni njezinom stavu. Nita nee promijeniti moj stav.
Gospodin Lozani je izgubio moje povjerenje, objasnila je svoju
odluku predsjednica.
Premijer oito nije razmiljao u tom smjeru, jer da jest, ne bi
svako malo prolongirao svoju odluku. Ipak, potkraj oujka konano
je pao dogovor. Njih su dvoje za novog ravnatelja SOA-e predloili
Daniela Markia. Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar
Kitarovi i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Tihomir Orekovi
supotpisali su prijedlog za imenovanje novog ravnatelja Sigurnosno-obavjetajne agencije u kojem za ravnatelja predlau Daniela
Markia. Sukladno proceduri prijedlog e biti upuen na prethodno
miljenje Odboru Hrvatskog sabora nadlenom za nacionalnu sigurnost. Usuglasili su se i oko zajednikog prijedloga te za novog
predstojnika Ureda Vijea za nacionalnu sigurnost predloili Pjera
imunovia, stajalo je u priopenju iz Ureda predsjednice Grabar
Kitarovi.
Tako je i ova pria zavrila u kojoj je bolje, ini se, proao premijer Orekovi i time definitivno stavio do znanja da je uz predsjednicu, HDZ i Most nezavisnih lista postao politiki faktor u zemlji. q
Edis FELI
VELJAA/OUJAK 2016.
27
HRVATSKA
BILTEN SRPSKOG NARODNOG VIJEA GOVOR MRNJE I NASILJE PREMA SRBIMA U 2015.
28
HRVATSKA
VELJAA/OUJAK 2016.
nije se dogaalo do prije tri godine na takav nain, u tolikim razmjerima. Krajnji je moment da kaemo da nema stranke niti politike ideje koja sebi moe dati za pravo da unitava slobode demokracije, poruio je Pupovac i dodao kako e Bilten uskoro biti
predstavljen i u Europskom parlamentu, u kojeg, da je situacija u
Hrvatskoj prije nekoliko godina bila kao danas, nikada ne bi uli.
Istaknuo je kako Hrvatska danas vie ne moe rei da je funkcionalna pravna drava. Smatra i da Hrvatska nikada ne bi bila dio
europske kue da je sadanja situacija u drutvu bila u godinama
koje su prethodile ulasku u EU. A danas se za one koji su pomogli
da se ue u tu kuu, kao to je stranka kojoj pripadam, kae: Nikada vie sramotne i poniavajue koalicije sa SDSS-om. A oni koji su
u komunizmu stekli sve i kojima su partizani likvidirali roake koji
su bili lanovi etnikoga pokreta u to vrijeme, oni sebi danas daju
za pravo da nas prozivaju kao mrzitelje. Zato? Zato to mrze i proizvode mrnju. Zaustavimo to ako moemo, naglasio je Pupovac.
Institucije ili toleriraju govor mrnje ili ne znaju to je, a on ima
razornu snagu po drutvo i odnose meu graanima i rije je o
pojavi koja raste i dovodi do toga da mrnja izjeda slobodu, a onda
neki tu mrnju koriste kao sredstvo za osvajanje i zadravanje moi. Ako MUP, DORH i Ministarstvo pravosua ne djeluju, onda
Ustav i zakon ostaju mrtvo slovo na papiru. A ako neko misli da e
sve stati na Srbima, taj se teko vara jer nikad ni u kojem povijesnom razdoblju nije bilo tako, naglasio je Pupovac, koji je za primjer naveo Zdravka Mamia, biveg izvrnog potpredsjednika, a
sada savjetnika u NK Dinamo, koji je Srbin, balija i Ciganin samo zato to je to to jest. Naveo je i primjer Olivera Frljia, intendanta rijekog HNK, kojem je provaljeno u stan, kao i u stan njegove djevojke. Frljia su prozvali etnikom i napadaju ga hrabri
borci protiv etnitva koji u svojim obiteljima imaju one koji su na
kraju i nakon Drugog svjetskog rata ubijeni jer su proglaeni etnicima. Oni koji danas misle da na temelju takve ideologije mogu ui
u stanove i naruiti intimu i privatnost i poslati poruku zastraivanja, takvi antikomunisti djeluju kao najgori staljinisti, poruio je
Pupovac.
Kada su me 91. pitali jesam li ugroen kao Srbin u Hrvatskoj,
ja sam rekao: Ne kao Srbin, ali kao graanin jesam. Svatko bi trebao biti zabrinut zbog pojava kojima svjedoimo, zakljuio je Milorad Pupovac. q
Ismet ISAKOVI
KUDA MILORAD PUPOVAC TREBA OTII?
Kao to je prepiska Milorad Pupovac Kolinda Grabar Kitarovi
imala svoje drugo poluvrijeme, tako je i tiskovna konferencija u SNV-u
povodom predstavljanja Biltena Govor mrnje i nasilje prema Srbima
u 2015. imala svoj vrlo zanimljiv i znakovit nastavak. Milijan Brki,
glavni tajnik HDZ-a, upitan kako komentira optube saborskog zastupnika SDSS-a Milorada Pupovca da je HDZ odgovoran za porast govora mrnje i nasilja prema Srbima, rekao je sljedee: Hrvatsku javnost
i graane ne treba kontaminirati paranojom straha jer nitko u Hrvatskoj nije ugroen, pa niti Pupovac. Ako je, neka ode tamo gdje nee
biti ugroen.
Milorad Pupovac mu je potom odgovorio kako nikakvo sigurnije
mjesto nije traio niti e ga traiti. Ovo je i moja zemlja, kao i zemlja
onih koje predstavljam. U njoj smo se borili i borit emo se protiv
ovakvog govora, kakvu god on silu predstavljao, rekao je Pupovac,
dodavi kako su Brkieve rijei upravo onakve kakve su do sada dokumentirale u Biltenu SNV-a. Rijei kandidata za lana Vlade RH upravo
su onakve kakve smo do sada dokumentirali u naem Biltenu. Gospodin Brki, neovisno o tome gdje e biti, u Vladi ili negdje drugdje, nai
e se dogodine sasvim izvjesno u Biltenu SNV-a, poruio je Pupovac
u priopenju. q
29
HRVATSKA
30
HRVATSKA
Naglasio je da Dravni proraun za 2016. godinu nije donesen i
da se ne zna koliko e nacionalne manjine dobiti, pri emu je izrazio uvjerenje da e peterolano Povjerenstva za raspodjelu sredstava nevladinim udrugama i ustanovama nacionalnih manjina svoj
posao zavriti do kraja travnja. Uvijek ima nezadovoljnih, ali povjerenstvo dodjeljuje sredstva prema kriterijima i taj postupak nema veza s lanovima Savjeta koji o tome ne odluuju, rekao je
predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH. Istaknuo je da je u
toku i eljanje izvjetaja za prolu godinu, za to su angairali
raunovodstveni servisi. U Savjetu dobivaju pakete rauna teke
po 50 kilograma, i to je veliki problem, pa e taj postupak morati
modernizirati u informatikom smislu.
VELJAA/OUJAK 2016.
31
HRVATSKA
lanovi Savjeta sloili su se da su se tvrdnje iz Deklaracije o poloaju nacionalnih manjina iz svibnja 2015. godine, koja je bila preuena u najveem dijelu hrvatskih medija, pokazale tonima.
Zbog toga je nuno ponovo se obratiti javnosti koja mora znati da
manjinska prava nisu dodatna prava, ve sredstvo za jednakost
manjine, rekao je Aleksandar Tolnauer, koji je ukazano na vanost
i potrebu obraanja to iroj javnosti.
32
No, ovi principi imaju smisao jedino ako se ne primjenjuju selektivno i ako djeluju univerzalno izvan zadatih politikih i ideolokih okvira.
Kod nas smo se, u posljednje vrijeme tako rei svakodnevno,
mogli uvjeriti da se kod mnogih, ona tumae i primjenjuju selektivno, s primjenom duplih standarda kada se tiu ostvarivanja njihovih interesa.
Tu se stvari kreu jedino u svom ideolokom krugu, a oni koji ne
pripadaju istom ne mogu oekivati da e netko dignuti glas u ostvarivanju njihovih prava ako nisu u sastavu njihove ideoloke matrice.
Ogroman je problem to u shvaanju demokratskih standarda
u obrani svih ugroenih ljudskih i manjinskih prava ne vlada princip
potovanja slobode kritikog miljenja osloboenog od politike i
ideoloke pristranosti.
Jedina obrana od te prakse moe i mora biti naelo demokracije drutva; da svatko ima pravo na argumentirani nain iznositi stajalita, ako korespondiraju sa civilizacijskim tekovinama europskog
sustava vrijednosti i ne ugroavaju niije drugo pravo, te nisu na
tragu prijetnje unoenja straha i neizvjesnosti.
Demokracija podrazumijeva i sadri sueljavanje razliitih stavova, to podrazumijeva i neslaganja, ali to nikada ne smije natkriliti uljueno prihvaanje drugih stavova i miljenja, kao ni voditi do
diskvalifikacije neistomiljenika.
Republika Hrvatska kao i mnoge europske zemlje u svojoj povijesti bile su izloene i radikalnim politikim pokretima i sustavima,
a taj teret prolosti, mi naalost jo uvijek uvelike nosimo i osjeamo u svakodnevnim emotivnim raspravama i sueljavanjima.
Manjinska i ljudska prava ne ovise prvenstveno o ustavu, zakonu i deklaracijama, nego o etici i moralnom svjetonazoru zajednice
u kojoj se trebaju ostvarivati i konzumirati.
Dobro je poznato iz povijesti kakve posljedice snose manjinske
skupine kad ih se getoizira, dehumanizira, a onda u tako stvorenoj
drutvenoj klimi i atmosferi eliminira iz javnog, kulturnog i politikog ivota, bez potovanja, empatije i pravne zatite. Jednostavno
reeno, proglaavaju se suvinima.
Zato, pozivamo svu hrvatsku politiku, kulturnu i sveukupnu
javnost da se zajedniki najotrije suprotstavimo svim pojavama
diskriminacije onih koji su drugaiji od veine po svojim individualnim i kolektivnim osobinama, ukljuujui nacionalne, vjerske, rasne, rodne i dobne karakteristike te politike i idejne orijentacije.
Svi mi imamo neotuivo pravo na vlastiti pogled na pojedina
pitanja, zbivanja i dogaaje, no postoje i univerzalno utvrene europske demokratske vrijednosti koje smo unijeli u cjelokupnu hrvatsku legislativu na koju moemo biti ponosni, a koje nadilaze
svaki subjektivni stav i ogranieno miljenje. q
Ismet ISAKOVI
HRVATSKA
VELJAA/OUJAK 2016.
33
HRVATSKA
34
zastupljenost u Hrvatskom saboru, tijelima dravne uprave i pravosudnim tijelima, te za izbore za vijea i predstavnike u jedinicama
lokalne i podrune samouprave.
Kriteriji i Metodologija jame da se odluke o rasporedu sredstava determiniraju kvalitetom i odrivosti programa, brojem lanova
udruge, njezinim prethodnim rezultatima, administrativnoj sposobnosti, upravljanju financijskim sredstvima, procjenom rizika u
provedbi projekta, kao i izvjeima o radu i ostvarivanju programa
odnosno financijskim izvjeima o utroku sredstava dodijeljenih u
prethodnoj godini.
Vezano uz obiljeavanje obljetnica i dravnih praznika, Povjerenstvo e razmatrati iskljuivo prijave za obiljeavanje jubilarnih
obljetnica udruga i ustanova (desetogodinjice, dvadesetogodinjice itd.), a nee uzimati u razmatranje proslave obiljeavanja dravnih praznika matinih drava nacionalnih manjina (dan dravnosti,
dan neovisnosti itd.).
Vezano uz pretpostavke za ostvarivanje kulturne autonomije, a
s obzirom na smanjenje sredstava za tekue donacije, i u 2016. godini sredstva za njihovo ostvarivanje dodjeljivat e se iskljuivo
romskoj nacionalnoj manjini zbog obveza utvrenih u Nacionalnom programu za Rome i Nacionalnoj strategiji za ukljuivanje Roma 2013.-2020. godine.
Odlukom je Savjeta Povjerenstvo zadueno nakon pregleda prijavljenih programa kulturne autonomije koji ispunjavaju formalne
uvjete sastaviti prijedlog Odluke o rasporedu sredstava osiguranih
u Dravnom proraunu za 2016. godinu i s obrazloenjem isti dostaviti Savjetu. Odluku o rasporedu sredstava donijet e Savjet na
javnoj sjednici.
Doznaene akontacije savezima-zajednicama udruga nacionalnih manjina za prva tri mjeseca tekue godine ostvarena su uz izuzetan napor Savjeta za nacionalne manjine, s obzirom na to da se
prema Zakonu o proraunu i Zakonu o udrugama sredstva iz Dravnog prorauna mogu isplaivati samo na temelju sklopljenih ugovora.
S potovanjem,
PREDSJEDNIK SAVJETA
Aleksandar Tolnauer, v.r.
HRVATSKA
UVODNA KONFERENCIJA U SKLOPU PROJEKTA IPA 2012 POTPORA VIJEIMA NACIONALNIH MANJINA NA
LOKALNOJ RAZINI
VELJAA/OUJAK 2016.
35
HRVATSKA
Aleksandar Tolnauer je naglasio kako jo uvijek lokalna i regionalna samouprava ne participiraju dovoljno u stvaranju uvjeta za
djelovanje predstavnika i Vijea nacionalnih manjina.
U multikulturalnim dravama participacija pripadnika manjina u odluivanju dodatni je kriterij za ostvarenje vladavine prava, a
odnosi se, ne samo na odluke koje su usmjerene na te manjine ili
koje na njih mogu posebno utjecati nego i na odluke od vanosti za
cijelo drutvo. Naime, realizacija vladavine prava u sebi sadri i kriterij sudjelovanja svih slojeva jednog drutva u donoenju svih
drutvenih odluka, rekao je Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH.
36
HRVATSKA
VELJAA/OUJAK 2016.
37
HRVATSKA
drugog, te da su se ispoljavala drukije od jedne do druge kulture i
jezike zone islama. To mnotvo naroda i kultura je unutar sebe
dodatno vrlo socijalno i ideoloki podijeljeno, nerijetko su te podjele bile rezultat upravo susreta sa dostignuima zapadnih drutava, tako da je teko govoriti o stavu koji je zajedniki svima. U tom
smislu se samo krajnje uvjetno moe govoriti o svijetu islama kao
entitetu, dok, recimo, pojam svijeta kranstva u suvremenosti i ne
postoji. Svijet kranstva je sekulariziran te se u memoriji i oima
savremenih muslimana kao njegove inaice pojavljuju pojmovi
moderniteta, Zapada i demokracije. Iz te vlastite sekularizirane
perspektive i desakraliziranog svijeta ivota zapadnjaci procjenjuju
svijet islama, ali ne samo procjenjuju ve mu i vlastite norme nameu, rekao je dekan sarajevskog Fakulteta politikih nauka.
Demokracija nije iskljuivo postignue Zapada, vrijednosti koje zagovara demokracija u prolosti bile su pristutne i u drugim politikim kulturama, mada je po svojim nosiocima i mehanizmima
ostvarenja ona specifina za tradiciju i politiku kulturu Zapada,
naveo je prof. Filandra miljenje turskog mislioca Ali Bulaa, te nastavio: Zapadna politika filozofija poiva na humanistikim, a
islamska na boanskim vrijednostima, i to je ishodina razlika koncepata ureenja drutva u svijetu islama i zapadnom svijetu. Islam
je vie nego religija, stav je kojeg dijele svi muslimani, odnosno,
kako kae Bula, islam u svom globalnom znaenju nije samo religija, ve i vrsta politikog modela.
Filandra je istaknuo da je zajednika toka islamskoj i zapadnjakoj politikoj filozofiji da pravo vladanja pripada narodu. Bitna
razlika ovih dvaju polova jeste u tome da u svijetu demokracije individualizam ima utemeljujuu poziciju, dok je taj subjekt participacije u islamu kolektivan, u principu grupa zasnovana na religijskoj diferenciji. Po Bulau, islamska politika misao nala je za
shodno da pravo legislative sa graana prenese na mudtehide,
njihove prirodne zastupnike. Zastupnik graana, mudtehid, ne bira se od graana ve dolazi iz svijeta graanstva, a kvalificira se na
osnovi temeljnog poznavanja znanosti i razumijevanja problema
svoga vremena. Njegov izbor nije vezan za politiku i drutveni status ve za kvalitet i znanje. Na taj nain i u islamu i u demokraciji
narod bira vostvo, s tom razlikom da islam izbor legitimira kvalitetom a demokracija kvantitetom, brojem dobijenih glasova podrke. Za Bulaa, a pretpostaviti je i za brojne istomiljenike ovog stila
interpretacije islama, demokracija je diktatura veine, a miljenje
veine u politici je nedostatno. Da li mnogo znai i ispravno, pita se
on? U demokraciji se upravljanje uspostavlja odozdo prema gore,
dok u islamu, budui je strunost odlika manjine, odozgo prema
dolje, pojasnio je air Filandra.
Kao temeljne razlike izmeu islamske i zapadne politike filozofije Filandra je istaknuo kako ovako predstavljen islam podrava
elitistiki princip vladanja, treba da vlada elita umnih i odabranih,
dok u praksi, naalost, ovaj princip veinski biva izvrgnut u vladavinu krvnih/porodinih elita. Takoer je dodao da islam promovira
princip pluralnosti (kolektivnih subjekata) u odnosu na princip veine u demokraciji. Istaknuo je da se demokratska drutva formiraju na drutveno-ekonomskoj osnovi, da demokracija ima natjecateljski karakter, dok se islamsko drutvo organizira na principu
vjere ili na drutveno-kulturnim principima.
Arhetipski model ureenja muslimanskog drutva dat je u Medinskoj povelji. U tom prvom pisanom Ustavu, kojeg je Vjerovjesnik
islama Muhammed sainio nakon prelaska iz Mekke u Medinu 623.
godine, jasno stoji da se on zasniva na principu pluralizma, a ne individualizma. Medinska povelja zagovarala je model otvorenosti za
potpunu politiku participaciju razliitih vjerskih, kulturnih i etnikih
38
skupina, a u pogledu vjersko-pravnih zasebnosti oslanjala se na pluralizam. Medinskom poveljom svi lanovi drutva smatrani su jednim ummetom, a svaka zajednica je zasebna zajednica sa svojom
vjerskom i kulturnom autonomijom. Na ovaj nain su drutva zasnovana na islamu kroz povijest ostajala prvo multikanonska, zatim
multietnika i multikulturalna... Prema miljenju Bernarda Lewisa,
amerikog teoretiara svijeta islama, ako odnos islama i demokracije posmatramo iz historijske perspektive ini se da od svih nezapadnih civilizacija na svijetu islam nudi najbolje pretpostavke za primjenu demokracije zapadnog stila. Historijski, kulturno i religijski islam
je najblii Zapadu dijelei sa njim mnogo od judeo-kranskog i grko-rimskog naslijea koje je pomoglo uspostavu moderne civilizacije. Istovremeno, iz politike perspektive islam ini se prua najmanje mogunosti za liberalnu demokraciju. Od 46 suverenih zemalja
koje su 1993. godine inile Islamsku konferenciju samo se jedna,
Republika Turska, moe opisati kao demokratska zemlja. Stoga je
Lewisovo pitanje: Moe li liberalna demokracija djelovati u drutvu
inspiriranom islamskim vjerovanjem i principima te oblikovanim
islamskim iskustvom i tradicijom? Na muslimanima je po ovom autoru da daju odgovor na ovo pitanje, a praksa pokazuje da svi muslimani ne daju isti odgovor na isto pitanje, naglasio je Filandra.
HRVATSKA
VELJAA/OUJAK 2016.
39
INTERVJU
40
INTERVJU
oko 2.000 litara mlijeka moe unoviti u korist onih koji ih posjeduju. Na plan s Gunjom nije gotov, nastavljamo i dalje osmiljavati
ono to e koristiti tamonjem stanovnitvu.
U naznaenom periodu kupljena je kua za proirenje djelatnosti
Islamske zajednice u Dubrovniku, parcela za parking u Zadru, parcela
za proirenje mesdida ili damije u Maljevcu, poet i privodi se kraju
Islamski kulturni centar u Umagu, proveden javni natjeaj i odabir
najboljeg rjeenja za Islamski centar u Puli, rijeena i uknjiena parcela za izgradnju Islamskog centra u Sisku te prireena kompletna
dokumentacija, proveden javni natjeaj za izgradnju Islamskog centra u Osijeku te je u fazi izrada izvedbenog projekta, regulirano pitanje groblja i pristupne ceste u Bogovolji i Karlovcu, izrada projektne
dokumentacije za gasulhane u Maljevcu i Vinkovcima.
Kada je rije o novim organizacijskim oblicima elim s ponosom
istaknuti da je Meihat osnovao humanitarnu organizaciju Zirat
Islamske zajednice, Centar za kulturu dijaloga, kolu Kurana i hifza,
poseban Ured za davu i mlade, Ured za medije i izdavatvo, koji je
pokrenuo izdavanje asopisa Minber, iji broj 7-8 itamo ovih dana. Zatim, profesionalizirana je vjersko-prosvjetna sluba, koja daje
veliki obol profiliranju vjerskog ivota od najmlaih do najstarijih generacija, intenzivno se radi na kurikularnoj reformi islamskog vjeronauka, a zavren je i registriran program za vjerski odgoj u predkolskim ustanovama te se poelo sa eksperimentiranjem istog. Utemeljen je poseban fond za stipendiranje studenata i uenika koji studiraju u Hrvatskoj, i za tri godine stipendiju je ostvarilo 266 uenika i
studenata, a za tu potrebu izdvojeno je 1.400.000 kuna.
Islamska zajednica u Hrvatskoj pokuava ostvarivati dobre odnose sa svim relevantnim imbenicima, kako u zemlji, tako i inozemstvu, te u tom pravcu ulae i odreene napore ostvarujui kontakte
i predstavljajui temeljno poslanje nae zajednice. Mi smo zajednica
istine, dijaloga, tolerancije, odgovornosti i konstruktivnosti. Kroz nau 100-godinju povijest to smo pokazali i takvi elimo ostati, to je
naa uzviena vjera islam. Dobre temelje naoj zajednici udario je
moj prethodnik, muftija evko ef. Omerbai, pa u znak nae skromne zahvalnosti priredili smo jednu knjigu o muftiji Omerbaiu u
kojoj su pisali oni koji su s njim najvie radili tijekom radnog vijeka,
Meihat Islamske zajednice je tiskao isto tako i knjigu Jadranski dragulji autora muftije evke ef. Omerbaia, ime smo zapoeli obiljeavanje 100 godina slubenog priznanja islama u Hrvatskoj.
VELJAA/OUJAK 2016.
zajednicama. itajui stenogramski zapisnik sa sjednice Sabora koja je to pitanje tretirala u tri itanja, a zavrila na zasjedanju 6. i 7.
oujka 1916. godine razvidno je sljedee: da je izvjestitelj po ovoj
toci dnevnog reda bio dr. Gjuro urmin, koji je vrlo iscrpno elaborirao potrebu donoenja ovakvog zakona. On se pozvao na primjer
Austrije koja je priznala status islamu jo 1912. godine, kao i Ugarska koja je netom prije 30. oujka ovakav zakon primila u svom
Saboru. Navodei da je Hrvatska jo 1873. godine specijalnim zakonima rijeila pitanje idovske, evangelike i drugih kranskih zajednica smatra neophodnim rijeiti i pitanje islama, odnosno muslimana kako se najee rabi termin tijekom ove rasprave. On navodi podatak da je muslimana bilo 204 na popisu iz 1910. godine.
Donosi vrlo precizne podatke o strukturi muslimana u to doba,
njihovom obrazovanju, poduzetnitvu, angamanu u vojsci i druge
zanimljivosti poput broj mukaraca, ena, djece, dobi, oenjenih,
rastavljenih i slino. U raspravu su se ukljuili i ostali lanovi Sabora. Svaki govor je poseban i zanimljiv za analizu i promiljanje. U
raspravu se ukljuio i odjelni predstojnik za bogotovlje i nastavu
dr. Stjepan Stropch, koji ukazuje na sljedee: Kod nas dakle muslimani kao pripadnici jedne zakonom nepriznate konfesije nisu sa
vjeroispovjednog pravnog gledita dolazili u obzir, pogotovo pa ko
bila je za njih iskljuena svaka mogunost da se kod nas organiziraju u svrhu zajednikog bogosluja i ureenja svoga vjerskog ivota,
niti su dakako uivali kakove zakonske zatite. Predleeom zakonskom osnovom eli se, da se tomu izvanpravnom poloaju muslimana u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji uini kraj i da ih se podigne u red zakonom priznatih konfesija, tj. da im se dade sloboda
zajednikog javnog ispovijedanja vjere i sva prava javne korporacije, kao to ih uivaju i druge u nas zakonom priznate konfesije.
Ovakve rasprave dale su doprinos da se donese navedeni zakon kojim se definiraju pravni okviri za nesmetano djelovanje i razvoj Islamske zajednice. To su temelji na kojima se poela razvijati
i unapreivati Islamska zajednica u Republici Hrvatskoj do dananjih dana i okvira u kojima zajednica djeluje. Hodogram razvoja,
uspona i padova je posebno zanimljiv jer se u proteklih 100 godina
smijenilo vie reima, vlasti, ratova. Hvala Allahu, d. ., zajednica
je opstala i ostala vjerna svom poslanju na hizmetu svom narodu,
ali i dravi u kojoj djelujemo. Ugovorom Meihata Islamske zajednice i Vlade Republike Hrvatske iz 2002. godine priznat je kontinuitet Islamskoj zajednici i podignuti standardi rada i aktivnosti Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Prema najavama obiljeavanje velikog jubileja bit e i sveano i radno. Moete li naim itateljima rei koje su najvanije manifestacije kojima e se obiljeiti ovaj znaajan jubilej? Tko je
uzeo uee u organizaciji proslave?
Razmiljajui kako osmisliti ovu jubilarnu godinu i kako istai
visoke standarde koje je uinila Republika Hrvatska, ali i kako prezentirati iroj javnosti doprinos muslimana hrvatskom drutvu na
svim poljima, smatrali smo prigodnim sljedee: poeli smo s promocijom knjige naeg uvaenog muftije evke ef. Omerbaia Jadranski dragulji, smatrajui to najboljim poetkom jer je razdoblje
koje obiljeavamo zasigurno obiljeio on svojim radom i djelovanjem u naoj zajednici. Istovremeno on govori o islamu kao dragulju ovih prostora i njegovoj prisutnosti jo iz davnih vremena. Htjeli smo i na taj nain iskazati posebno potovanje i zahvalnost naem cijenjenom muftiji na svemu to je uinio tijekom svoga aktivnog rada, a koji jo traje.
Naa zajednica je rasla i razvijala se i dalje se razvija. Tako je
osnovana prvotno medresa, a potom Islamska gimnazija, osnovan
je Vakuf Islamske zajednice, humanitarna organizacija Zirat Islam-
41
INTERVJU
42
demski slikar Dino Trtovac. Ona je ve otisnuta u 100.000 primjeraka zajedno sa kuvertom, razglednicom i peatom. U svibnju tonije, od 12.-14. svibnja, u Islamskom centru u Rijeci zajedno sa Svjetskom akademijom za perinatalnu medicinu i Svjetskom akademijom za humanu reprodukciju organiziramo ovim povodom meunarodni znanstveni simpozij na temu Religije i znanost u kontekstu nastanka ovjeka, gdje e se okupiti svjetska imena iz oblasti
znanosti i teologije svih konfesija da osvijetle ovu temu.
Od planiranih aktivnosti u ovoj godini, a ovim povodom je i Meunarodno natjecanje uaa Kurana u Zagrebu, sveanosti u Splitu, Puli, Osijeku, otvaranje Islamskog centra u Umagu i poetak
radova Islamskog centra u Sisku. 4. prosinca predvien je zavrni
koncert u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, kojim emo zavriti programe za ovu godinu.
Ono to smatram najveim uspjehom jeste da smo radei ve
pune tri godine uspjeli sakupiti grau i izdat emo, ako Bog da, Islamski enciklopedijski almanah u povodu 100 godina islam u Hrvatskoj.
Obimna je to graa na tisue stranica, 44.000 redaka, 1.600 imena i
pojmova, 1.800 ilustracija. eljeli smo da pokaemo ovdanjoj i iroj
javnosti da smo mi visokoprofilirana zajednica u ovoj dravi i da smo
dali i dajemo nemjerljiv doprinos na svim poljima. Hvala Allahu, d.
., nai pokrovitelji predsjednica Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Hrvatski sabor, posebno naglaavam Grad Zagreb,
grad Opatija, Ministarstva kulture, poljoprivrede, turizma, vanjskih i
europskih poslova, gospodarstva, Hrvatska gospodarska komora,
Turistika zajednica grada Zagreba i Hrvatske kao i nae dematlije
i donatori, prate nas u ovim hvalevrijednim projektima. Uglavnom,
sve se ujedinilo da se prava slika poalje u svijet putem izravnog TVprijenosa, koji e preuzimati i druge TV-postaje. Ovim povodom odrana je i sveana sjednica svih organa, tijela i ustanova Islamske zajednice, na kojoj se Meihat Islamske zajednice posebno zahvalio
161-om muslimanu koji su na sebi svojstven nain u polju svoje profesije profilirali islam i muslimane u proteklom vremenu.
Sigurno oekujete brojne visoke goste iz islamskih/muslimanskih zemalja, zar ne? Procurila je informacija da dolazi i turski
predsjednik Recep Tayyip Erdoan.
Mi smo uputili poziv mnogim naim prijateljima i suradnicima
diljem svijeta. elimo sa svima njima podijeliti trenutke ove radosti.
INTERVJU
Zahvalni smo svima koji nam se u toj prigodi prikljue. Imamo odreene potvrde za sudjelovanjem reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovi
sa svim muftijama iz BiH, direktorima medresa, dekanima fakulteta,
predsjednikom Sabora Islamske zajednice u BiH Hasanom engiem.
Dolaze i reis Turske dr. Mehmet Gurmez sa suradnicima, reisu-l-ulema Makedonije Sulejman Redepi, muftije Albanije, Kosova, Srbije,
Slovenije, Njemake i mnogih europskih zemalja. U svojstvu izaslanika emira Drave Katar dolazi ministar vakufa i islamskih pitanja dr.
Gajs bin Mubarek Al-Quvari, zatim visoke delegacije iz Saudijske Arabije, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Omana, ministar vanjskih poslova Sudana i Predsjednitvo BiH, predvoeno predsjedavajuim Bakirom Izetbegoviem. Nai pokrovitelji i sponzori svakako su
dio naeg slavljenikog ozraja, a poziv predsjedniku Republike Turske, gospodinu Recepu Tayyipu Erdoanu, uvijek je otvoren i njegov
dolazak predstavljat e dodatno osvjeenje, radost i zadovoljstvo.
Kada smo kod turskog predsjednika Erdoana i angamana
Republike Turske u naoj zemlji, vane su jo dvije informacije vezane uz kulturnu suradnju i humanitarni angaman, koji je poeo
s pomoi poplavljenom stanovnitvu Gunje. Spomenut u samo
dvije institucije Institut JunusEmre i Turskaagencija za meunarodnu saradnju i koordinaciju TKA. Objasnite nam poblie poveani turski angaman u Hrvatskoj.
Po najavama Veleposlanstva Republike Turske u Hrvatskoj u
dogledno vrijeme biti e otvoren Institut Junus Emre, koji promie kulturu, znanost, tradiciju i obiaje. Imajui u vidu dobre i prijateljske odnose dviju zemalja Republike Hrvatske i Republike Turske ovakav centar sigurno e pomoi pribliavanju i razumijevanju razliitih kultura. Osobno sam sretan zbog toga, kao i zbog pojaanog humanitarnog rada TKA-e u Hrvatskoj, koji je posebno
doao do izraaja tijekom i nakon poplava u Slavoniji. Najveu i
konkretnu pomo tamonjem stanovnitvu dala je TKA, ona i dalje
u tom plemenitom naumu nastavlja.
VELJAA/OUJAK 2016.
43
INTERVJU
Islamska zajednica u Hrvatskoj i ja, kao najodgovorniji nositelj dunosti u njoj, komuniciramo i suraujemo sa svim predstavnicima drutveno-politikog ivota, vjerskih zajednica, a posebno muslimanskih zajednica koje dijele istu sudbinu s nama.
Ustavom Islamske zajednice u BiH status Meihata
u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj je isti, te su nai zajedniki pogledi na nau nam jedinu zajednicu kao najvitalniji organizam koji nas okuplja u potpunosti
isti. elimo je graditi, jaati i na svaki nain doprinositi. Pozicije Meihata u Sloveniji i Hrvatskoj samo su velika prednost Islamske zajednice u Bosni i
Hercegovini jer imaju dvojicu muftija u Europskoj
uniji. To predstavlja snagu nae zajednice, ali i olakotne okolnosti pribliavanja Bosne i Hercegovine
europskom putu. Islamska zajednica slobodno moe kazati da je u Europskoj uniji, a reisu-l-ulema da
je reisu-l-ulema Europe.
Poetkom prosinca 2015. u tjedniku Slobodna Bosna objavljen je prilino uznemirujui lanak pod naslovom Muftiju za reisa islamska ili imamska zajednica. U njemu se navodi kako je
na 3. sjednici Sabora Islamske zajednice u Hrvatskoj, koja je odran nekoliko dana ranije, veinom glasova sabornika usvojen novi Statut, pri emu je autoritet reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovia po prvi put ozbiljno doveden u pitanje, te kako je posve
jasno da posljednje odluke sabornika u Hrvatskoj neminovno vode ka njihovoj autonomiji u odnosu prema bosanskoj ulemi. Navodno je veina sabornika odbila prijedlog da se naznai reisu-luleme Huseina Kavazovia kao vrhovnog muslimanskog poglavara. Va komentar?
Suvino je komentirati neutemeljene i insinuirane izjave pojedinaca, koji svojim nepromiljenim potezima i izjavama sigurno
nanose tetu Islamskoj zajednici u cjelini. Odgovorno mogu kazati da nikada nije, niti e biti doveden u pitanje odnos Islamske
zajednice u Hrvatskoj s Islamskom zajednicom u BiH, kao i duhovnim centrom u Sarajevu koga personificira vrhovni islamski poglavar reisu-l-ulema. Specifinosti koje ima Islamska zajednica u
Hrvatskoj, a temelje se na drugim pravnim okvirima i djelovanju
Islamske zajednice u Hrvatskoj, nailaze na razumijevanje i tu ne
vidim problema. Nikada se naim Statutom nije definirala pozicija
reisu-l-uleme, ve je ona definirana najveim zakonodavnim aktom Islamske zajednice, a to je Ustav, na kome smo zajedno radili i oko koga smo postigli konsenzus u pogledu jedne zajednice,
jednog poglavara, specifinosti zajednica izvan domovinskih zemalja itd. Hvala Bogu da je Islamska zajednica dovoljno zrela, a
rukovodstvo dovoljno mudro, da moe i zna prepoznavati istinu
od neistine.
44
kih i albanskih nacionalnih tiskovina u Islamskom centru u Zagrebu, meu njima i Preporodovog Journala. Navodno je zabrana
dola iz Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Kao elni ovjek
institucije koja je, navodno, donijela ovu zabranu moete li nam
poblie objasniti istinu u svemu tome?
To mi je prva informacija da je dolo do zabrane dijeljenja naih
glasila naem narodu. Osobno to osuujem, a poglavito to je netko zloupotrijebio ime Meihat koji nikada takvu mjeru nije izrekao.
ao mi je zbog toga. Osobno u zatraiti pojanjenje takve odluke i
zloupotrebe Meihata.
Jeste li zadovoljni s prezentacijom aktivnosti Islamske zajednice u Hrvatskoj i BiH, odabirom i prezentacijom islamskih tema, te
analizama spornih pitanja od znaaja za muslimane na stranicama naeg asopisa?
Va i na asopis bogat je mnogim sadrajima koji mogu oplemeniti svakog tko ih ita. Dozvolit e te mi da ukaem i na ono s im
se ne slaem, a to je iznoenje prljavog vea i razni obrauni
putem vaeg medija. Journal je asopis za kulturu i on u svakom
svom slovu istu treba poticati i promovirati. Nadam se da se to
moe postii i na uljudniji nain ukazivati na propuste drugih.
Za kraj intervjua jedno lokalpatriotsko pitanje: to se dogaa s Islamskim kulturnim centrom u Sisku? 2006. godine kupljeno
je zemljite povrine oko 25.000 kvadratnih metara, a tri godine
kasnije usvojeno Idejno rjeenje. U meuvremenu je prolo skoro
sedam godina. Imate li informaciju kada bi mogla poeti izgradnja Sisake ljepotice?
Ja bih izrazio veliko zadovoljstvo da je kompletna dokumentacija privedena kraju i da ovih dana oekujemo potvrdu graevinskog
projekta, tj. graevinsku dozvolu, te da je u planu poetak radova,
nadamo se ve u ovoj jubilarnoj godini. Veliki posao je iza nas, a jo
vei ispred nas. Uz Boju pomo, angaman svih dobrih ljudi, vjernika i onih koji ele da se uvakufe u trajno dobro i to e se zavriti.
Neka ovo bude i poziv svima da se aktivno ukljue u pomaganje
ovog hajirli djela, koje e ostati kao trajno dobro i koristiti drugima
poslije nae smrti, ali i nama, ako Bog da, na Ahiretu. q
BOSANSKI BAROMETAR
VELJAA/OUJAK 2016.
45
BOSANSKI BAROMETAR
I Johannes Hahn, europski komesar za susjedstvo i pregovore o
proirenju, pozdravio je usvajanje mehanizma koordinacije, poruivi da graani BiH zasluuju lanstvo u EU. Oni ovo zasluuju i mi
ovo moramo raditi za njih", rekao je Hahn napomenuvi da je ovo
poetak napornog rada.
46
BOSANSKI BAROMETAR
Posebno je istaknuo da bi pored dokazivanja znaajnog napretka, uspostava funkcionalnog mehanizma koordinacije razliitih domaih pozicija prije interakcije sa EU, te potpuna adaptacija poglavlja o trgovini iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, znaajno
poboljali anse da BiH aplikacija krene naprijed. Ali svi koji prate
vijesti e primijetiti da su od kraja prosinca 2015. razni politiari obeali da je dogovor o koordinacijskom mehanizmu koji odgovara potrebama BiH samo pitanje dana. Nismo ga jo vidjeli. Dakle, smatrajte taj uvjet neispunjenim. Ista pria vai i za potpunu adaptaciju
poglavlja o trgovini iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Razumijem da je razrada detalja sada u rukama strunjaka iz Bruxellesa i
njihovih bosanskohercegovakih kolega i da je naredna runda tehnikih konsultacija predviena za kraj travnja. Ovaj preduvjet izgleda
ostvariv, moda u roku od nekoliko tjedana a ne mjeseci, pod uvjetom da ne doe do politikog uplitanja, rekao je Kraak.
On je upozorio da vrijeme prolazi, a vlasti u BiH misle da su
apliciranjem postigli mnogo. Politikim diskursom danas dominira
prepirka oko izbornih zakona, najnovija intriga stranakih politika,
te ratovanje spomenicima, isto kao to je i prije bio sluaj. Neizbjeno, moj zakljuak mora biti da Bosna i Hercegovina nije ispunila uvjete koje je postavilo Vijee da bi odralo raspravu sa zemljama lanicama o kredibilitetu aplikacije, istie Kraak.
Kazao je da se tu ne zavrava pria jer je prosljeivanje aplikacije Komisiji sa formalnim zahtjevom da pripremi miljenje o osnovanosti ambicije BiH za lanstvo u EU samo jedan od moguih ishoda takve rasprave. To bi mogao biti trenutak kada e se od Komisije traiti da Bosni i Hercegovini uputi sada ve poznati upitnik.
Jedno od prvih pitanja na tom upitniku e biti: koliko stanovnika
ima BiH u ovom trenutku? Odgovor da je prije 25 godina bilo 3,8
milijuna nee biti dovoljan, kazao je Kraak.
Svoju je zabrinutost za nastavak postupka kandidacije podijelio
s bosanskom javnou: S obzirom veliinu i teinu izazova, brine
me da, ak i nakon historijskog trenutka predaje aplikacije za
lanstvo u EU, jo uvijek nema pravog osjeaja urgentnosti, nema
ni traga od masovne mentalne mobilizacije da se zgrabi ono to je
moda posljednja prilika u dugo vremena i da se uhvati korak s
ostatkom Evrope. Nema politiara koji putuju kroz zemlju kako bi
svojim biraima prodali, objasnili i zagovarali reformsku agendu.
Jer, provoenje reformi e promijeniti ivote mnogih u BiH koji su
navikli na predvidljivost i lanu sigurnost prouzrokovanu desetogodinjom stagnacijom, zakljuio je Kraak.
Christian Hellbach
Slino njemu rekao je za sarajevsko Osloboenje i njemaki
veleposlanik u BiH Christian Hellbach. Oito mnogi vjeruju da je
optimizam ovia i ostalih u bosanskoj vlasti bez pokria. q
Edis FELI
VELJAA/OUJAK 2016.
47
BOSANSKI BAROMETAR
48
BOSANSKI BAROMETAR
bori u Mostaru odrani su 2008., a kako je Ustavni sud BiH ponitio
dio Izbornog zakona vezano za Mostar, nakon isteka mandata zastupnicima biranim 2008. Gradsko je vijee rasputeno, a jedinu
vlast predstavlja gradonaelnik Ljubo Beli.
Prema SDA-ovom prijedlogu, budua bi granica dviju mostarskih opina Stari grad (bonjaka) i Novi grad (hrvatska) bila nekadanja ratna linija razdvajanja, a one bi ujedno bile i, to je posebno vano za etniku SDA, izborne jedinice. Opinama bi pripale sve
nadlenosti, a gradu protokolarne. HDZ BiH je protiv opina, a ponudio je tri izborne jedinice u Mostaru, ali i formiranje Komisija za
gradska podruja kojima bi se dala odreena ovlatenja.
Osmislili smo model za Mostar koji bi sauvao jedinstven grad,
imao jednog gradonaelnika, jedan budet, jedinstvenu administraciju i unutar toga jednu posebnu podjedinicu koja bi pomogla
Bonjacima, odnosno Hrvatima da imaju dio lokalne samouprave
za koju su zainteresirani, izjavio je za medije predsjednik SDA Bakir Izetbegovi.
U tom bi se smislu, kako je najavio ovi, u paketu moglo rjeavati pitanje Sejdi Finci, odnosno pitanje tzv. hrvatske izborne
jedinice i pitanje Mostara. Lider HDZ-a BiH Dragan ovi najavio je
da e vrlo brzo biti usvojene izmjene Izbornog zakona BiH koje se
tiu grada Mostara i presude Sejdi Finci, pa je pitanje da li su
SDA i HDZ BiH ve dogovorili model za Mostar. No u intervjuu danom za portal Klix.ba srpski lan Predsjednitva Mladen Ivani posvjedoio je da su odnosi izmeu Izetbegovia i ovia zahladnili
jer ne poputaju jedan drugom, a kao razlog Ivani vidi u tome to
se obojica boje reakcija svoga birakog tijela.
Ovom je izjavom Ivani praktino potvrdio to to piemo, da
samoproglaene nacionalne lidere Izetbegovia i ovia, kao i njihove stranke, praktino nije briga hoe li Mostar biti jedinstven ili
ne, kao ni to hoe li BiH biti jedinstvena bez ilegalnih entiteta, nego
im je samo vano da ouvaju svoje birako tijelo u toru kako bi suvereno vladali svoj etnonacionalnim feudima.
Emir Zlatar, generalni sekretar Vijea kongresa bonjakih intelektualaca, za TV1
je rekao kako je bio okiran
time da se SDA usudila takav
prijedlog uope iznijeti u javnost. Poteno da kaem, bio
sam iznenaen da je Gradski
odbor SDA Mostara izaao sa
prijedlogom sa dvije optine,
a onda je izala gospoa Borjana Krito (HDZ BiH) i spoitala SDA-u da predlau podjelu Mostara. Potpuno nevjerojatan splet izjava i naina da
Emir Zlatar
se rijei pitanje Mostara. Mislim da su ok doivjeli ne samo Mostarci, bez obzira koje su vjere
ili nacije, nego i svi ljudi koji BiH doivljavaju kao svoju domovinu i
koji je vole, da je jedan takav prijedlog mogao izai. Ono to me je,
sa druge strane ohrabrilo jeste da je potpredsjednik SDA Safet Softi odbacio tu inicijativu i tu ideju te rekao da je to nekakav radni
materijal. Ono to je znaajno u ovoj fazi jeste da se, ini mi se,
rukovodstvo SDA ogradilo od takvih prijedloga, koji jesu ili nisu,
zaista vie ne znam, prijedlozi gradskih odbora ili su oni i prijedlozi
ljudi iz vrha SDA. To je ostalo nejasno, ali je jako znaajno da su se
oni ogradili od jedne takve ideje. To je potpuno neprihvatljivo rjeenje, rekao je Zlatar.
VELJAA/OUJAK 2016.
49
BOSANSKI BAROMETAR
biti izmjena zakona, to bi znailo da izbori u Mostaru ponovo nee
biti odrani. Kome bi to odgovaralo, zajedno emo svjedoiti, zakljuio je Mei.
I Koordinacijski odbor srpskih organizacija u Mostaru usprotivio se podjeli toga grada na veinski bonjaki i hrvatski dio, te su
pozvali predstavnike vlasti i meunarodne zajednice da uvae stajalita srpske zajednice u tom gradu. Koordinacijski odbor srpskih
organizacija je jasnog stava da je za Srbe neprihvatljivo bilo kakvo
rjeenje koje podrazumijeva podjelu Mostara. Mostar mora ostati
jedna izborna jedinica, navodi se u priopenju Odbora. Podsjetili
su da su izradili prijedlog ustroja Mostara i izbornih pravila. Pojasnili su da bi se institucionalna zatita triju naroda ostvarila uvoenjem dvojice dogradonaelnika, koji bi uz gradonaelnika bili iz tri
razliita konstitutivna naroda te da se u Gradskom vijeu uvede
Klub naroda.
Iz Ureda visokog predstavnika priopili su da se dijalog mora
nastaviti te da nema podjele Mostara. No kako se sve manje nazire
rjeenje za grad Mostar jer su svi dosadanji prijedlozi odbijeni s
obje strane kljunih stranaka u ovome procesu, iz SDA su pozvali
OHR da donese odluku o odravanju ovogodinjih izbora u Mostaru, ukoliko ne doe do dogovora. Ono to meunarodna zajednica ne moe podrati jeste podjela Mostara. U posljednjem Komunikeu od 2. prosinca 2015. Upravni odbor Vijea za provedbu mira
(PIC) podsjetio je organe u BiH na njihovu obvezu da uspostave izborni sustav za Mostar, u skladu s odlukom Ustavnog suda, to jo
nije provedeno. On je naglasio i kljuni princip, koji su potvrdile i
politike stranke, da Mostar mora ostati jedinstvena, koherentna,
multietnika jedinica lokalne samouprave, s odreenom razinom
lokalne nadlenosti/uprave ispod razine grada, istaknuli su iz
OHR-a.
50
Safet Oruevi
ORUEVI: Ta opina bi bila krajnja granica bonjakog entiteta.
Nemojmo Mostar i Hercegovinu gledati kroz neija dva politika mandata kroz etiri ili osam godina. Gledajmo naprijed tri ili etiri godine.
DNEVNI AVAZ: ta moete rei o prijedlogu Stranke demokratske
akcije? Neki tvrde da se radi o podjeli Mostara?
ORUEVI: Nisam upoznat sa svim detaljima ovog prijedloga, ali
prema ovom to vidim iz medija on ukljuuje podjelu po ratnoj liniji na
dvije optine od kojih je jedna bonjaka a druga hrvatska. Ne
mislim se ni sa kim prepirati niti voditi politike borbe, ali vidim grad
definitivno drugaiji nego SDA i HDZ. Nije vano da li je jedna ili vie
opina, vano je da nikakve granice ne idu ratnim linijama, nego da
ekonomski princip bude jedini, a ne etniki. A to je stvar dogovora
svih politikih faktora a ne dvije stranke.
Po meni, HDZ ne moe dobiti tzv. normalni grad na principu jedan
ovjek - jedan glas kao to nije sluaj ni u Federaciji, ni na dravnom
nivou, jer je Mostar grad pod Dejtonskim principima i dok je Dejtonskog ustava, to se moe promijeniti samo dogovorom. To treba da zna
i SDA, da ne moe i ne smije podijeliti grad u dvije opine i izgubiti
specijalni status Mostara utemeljen Dejtonskim sporazumom.
Mostarskim Bonjacima treba ravnopravnost odluivanja, a ne
teritorijalne podjele bilo gdje u BiH. Grad ponovo treba da ima, kao
to sam ja ostavio iza sebe, gradonaelnika i dogradonaelnika ili dva
gradonaelnika, kao i predsjednika Gradskog vijea iz raznih naroda.
Neka otvore knjige Mostara, imao je to Mostar u 19. stoljeu, to ne
bi imao i u 21. Moraju zajedno odluivati kao to smo radili godinama
u Gradskoj upravi Mostara.
DNEVNI AVAZ: Iz SDA tvrde da se radi zapravo o pokuaju spaavanja Bonjaka u ovom gradu. Kako vi gledate na ove tvrdnje?
ORUEVI: Bonjaci Mostara jesu ugroeni. S jedne strane, ugroeni su stalnim tenjama hrvatske politike da Mostar zaokrue kao dominantni hrvatski grad, a sa druge strane, to je mnogo opasnije, ugroeni
su od nesposobnosti politiara koji ih predstavljaju. U politikom smislu, predstavnici Bonjaka Mostara napravili su mnogo promaaja koji
su mogli biti samo posljedica neznanja ili namjere. Hou da vjerujem da
je u pitanju ovo prvo. Prvo je izgubljen kljuni mehanizam za ravnopravnost kada je u pitanju izvrna vlast u Mostaru a to je amandman na
Ustav Hercegovako-neretvanskog kantona (HNK), koji je osiguravao
da elni ljudi HNK i Grada Mostara moraju biti iz razliitih naroda.
DNEVNI AVAZ: Kakva je, po Vama, uloga sporazuma SDA i HDZ-a
iz 2004. godine u pogledu situacije u kojoj se danas nalazi Mostar?
ORUEVI: Nevjerovatno, ali nakon odranih izbora po Ashdownovom statutu, bonjaka veina u Gradskom vijeu, SDA u prvom redu, dogovorom je podrala HDZ-ovog kandidata za gradonaelnika. Ljudi koji su tada vodili Bonjake Mostara dobili su ambasadorska mjesta, a Bonjaci izgubili mnogo. Nakon toga, opet su ti isti
Bonjaci dozvolili da se ne ispotuje sporazum Tihi-ovi i ponovo
nakon etiri godine dali Beliu mjesto gradonaelnika. Zato o tome
svi ute? Zato ne priznaju da su u SDA odgovorni to HDZ vlada 11
godina i da su same sebe i cijeli Mostar doveli u ovaj poloaj!? q
BOSANSKI BAROMETAR
VELJAA/OUJAK 2016.
51
BOSANSKI BAROMETAR
znaajna novana sredstva izvrili krivina djela tako to su Dodiku,
kada je on bio premijer Republike Srpske, 2008. godine omoguili
novana sredstava u iznosu od 1.468.373,00 KM po osnovu navodnog kredita. Dodik je od tog novca kupio vilu u Beogradu koju je
platio 750.000 eura, i to tako to je preko Pavlovi banke taj novac
prebacio na raun Komercijalne banke u Beogradu koja je bila vlasnik vile na Dedinju.
Aktuelni predsjednik RS-a je tada tvrdio da je podigao kredit od
Pavlovi banke kako bi platio vilu, ali se ispostavilo da je kredit
uzeo tek godinu kasnije kada je on odobren. Sve ove dokumente
objavio je SDS, isto kao i uplatnice iz kojih je vidljivo da su rate Dodikovog kredita uplaivali radnici Pavlovi banke.
52
BOSANSKI BAROMETAR
VELJAA/OUJAK 2016.
53
BOSANSKI BAROMETAR
stvuju srpski ministri iz koalicije Saveza za promjene: Mirko arovi, Dragan Mekti i Igor Crnadak.
Dodik posebno osporava pravo na pauzu na poslu za obavljanje
duma-namaza i odsustvo za vrijeme obavljanja hada. Njegovi stranaki jurinici su srpske predstavnike u Vijeu ministara koji su podrali ugovor nazvali halal ministrima, kako bi ih kod Srba u BiH prikazali kao izdajnike srpskih interesa. Onda je krenula kanonada zapaljivih naslova u medijima bliskim SNSD-u i Dodiku: Privilegije za
muslimane vee nego kod Erdogana, erijat na mala vrata, Duma namaz u kancelariji, Sarajevo eli erijatske propise, itd. itd.
Za one kojima smetaju prava muslimana bila je to izvrsna prilika da IZ prilijepe etiketu radikalizma: Oigledno je da BiH ima ozbiljan problem s radikalnim dijelom Islamske zajednice koji uporno
pokuava nametnuti neprihvatljive modele ponaanja u jednoj
evropskoj zemlji, ree zastupnik SNSD-a u Zastupnikom domu
Parlamenta BiH Staa Koarac i ostao iv.
No, Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH,
ije je Ministarstvo predlaga Nacrta osnovnog ugovora, pojasnila je
kako je ve propisano da svaki radnik, prema Zakonu o radu kakav se
priprema i u Republici Srpskoj, ima pravo na dnevni odmor od pola
sata, a kako e ga koristiti zavisi od dogovora poslodavca i radnika.
Pojedini dijelovi ugovora koje su Katolika crkva i Srpska pravoslavna crkva potpisali s BiH, preneseni su i u Prijedlog ugovora sa Islamskom zajednicom, a tiu se nepovredivosti vjerskih objekata i prostorija, tretmana obrazovnih i humanitarnih institucija te vjeronauke.
Devad Hodi, lan radne grupe kojeg je imenovala Islamska zajednica, objasnio je da se u Prijedlogu ugovora nigdje ne navodi da
e poslodavac morati osiguravati prostorija za molitvu. Bio je to odgovor na protivljenje SNSD-a i Unije udruenja poslodavaca RS-a. Oni
koji ele ii na duma-namaz, to vrijeme odsustva s posla rjeavali bi
na razliite naine: podzakonskim aktima ili ugovorom o radu i bilo bi
neplaeno ili nadoknaeno u okviru radne sedmice. Zakon o Radu u
Federaciji BiH ve predvia pravo na jednosatnu pauzu svim radnicima u toku sedmice. Oni koji po prirodi svog posla ne mogu napustiti
radno mjesto u vrijeme podnevne molitve petkom, ne mogu to ni po
moralno-vjerskom-islamskom uvjerenju. Hodi naglaava kako je
sve navedeno, kao i odredba o neplaenom odsustvu s posla za vrijeme hada jednom u radnom vijeku i pravo na oblaenje po vjerskim uvjerenjima (koje se najvie odnosi na ene koje nose hidab)
zasnovano na Evropskoj povelji o ljudskim pravima.
Za SNSD je problematino i to to Islamska zajednica moe
tampati novine i asopise, osnivati preduzea, radio i televizijske
stanice, te imati slobodan pristup dravnim medijima. Takav stav je
jo tendenciozniji ako se uzme u obzir da identina odredba postoji i u ugovorima sa Srpskom pravoslavnom crkvom i Vatikanom.
Naprimjer, u lanu 12. Ugovora izmeu Svete stolice i drave BiH
stoji da je Katolikoj crkvi zajamena sloboda posjedovanja, tiska-
54
BOSANSKI BAROMETAR
O Milenku Staniu i
Radovanu Karadiu
VELJAA/OUJAK 2016.
55
BOSANSKI BAROMETAR
56
BOSANSKI BAROMETAR
VELJAA/OUJAK 2016.
57
BOSANSKI BAROMETAR
tiv eelja sastojala se od devet taaka. U tri take se teretio za
zloine protiv ovjenosti za progone na politikoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportacije i prisilno premjetanje. U est taaka optunice eelj se teretio za krenje zakona i obiaja ratovanja za
ubistvo, muenje i okrutno postupanje te bezobzirno razaranje i
pljaka javne ili privatne imovine.
Vijee je odluilo sljedee: Taka 1, progon zloin protiv ovjenosti, optueni nije kriv, taka 4, povreda obiaja ratovanja, optueni nije kriv, taka 8, muenje kao povreda zakona, veina proglaava da optueni nije kriv, taka 9, okrutno postupanje, veina
smatra da nije kriv, taka 10 protjerivanje kao zloin protiv ovjenosti, veina nalazi da nije kriv, taka 11 neovjena djela i prisilno
premjetanje, veina smatra da nije kriv, taka 12 bezobzirno razaranje sela, veina nalazi da nije kriv, taka 13 razaranje ili namjerno
unitavanje institucija, veina nalazi da nije kriv, taka 14, pljaka
javne ili privatne imovine, optueni nije kriv.
nica Udruenja "Majke Srebrenice" Hatida Mehmedovi i potpredsjednica Udruenja Majke enklava Srebrenica i epa Kada Hoti smatraju da je Karadi morao biti kanjen mnogo stroijom kaznom.
Zaista sam oekivala jednu spektakularnu, jednu najozbiljniju
presudu. Sudilo se ovjeku koji je bio nadreen u BiH nad svim Srbima u Bosni koji su bili - i kao vojni rukovoa i kao dravni rukovoa bosanskih Srba i da mu se sad sudi kao jednom obinom vojniku
koji je prekardaio malo u zloinu. Mislila sam da e mu se osuditi
za genocid po svim takama optube, a zaista je izvrio genocid, ne
da je on izvravao, on je davao naredbu. Kao to se genocid ne
deava pojedinano ni spontano, neplanirano, to se radi sistemski
i organizovano, rekla je Hatida Mehmedovi.
Kada Hoti je odmah nakon presude istakla kako nikako nije zadovoljna odlukom Tribunala u Haagu. Nije zadovoljavajua presuda. Mi smo ogoreni na sva deavanja i znamo da je to jedan arhitekta, jedan ideolog, jedan kreator svega toga zajedno sa Srbijom, sa
vrhom Srbije, sa Slobodanom Miloeviem, sa svim onim koji su radili na tom projektu kako e unititi jedan narod s jednoga prostora.
Mi smo ogoreni", kazala je Hoti o presudi Radovanu Karadiu.
Zvui paradoksalno, ali nezadovoljni su bili i Srbi u BiH presudom
Karadiu. Vlada Republike Srpske konstatovala je da je prvostepena
presuda Hakog tribunala protiv biveg predsjednika RS-a primarno
politiki utemeljena i motivisana, te da ne doprinosi pomirenju i jaanju povjerenja naroda i graana na prostoru bive Jugoslavije. Na
posebnoj sjednici Vlade u Banjoj Luci istaknuto je da je navedena
presuda protiv pojedinca, a ne kolektiviteta, te se rezolutno odbacuje bilo kakva mogunost njene zloupotrebe u smislu osporavanja ili
dovoenja u pitanje Srpske i njenih institucija, saopteno je iz Biroa
Vlade Srpske za odnose s javnou. Porueno je da e Vlada Republike Srpske, u granicama ustavnih i zakonskih ovlatenja i mogunosti,
pruiti svu neophodnu pomo timu odbrane u procesu pripreme i
realizacije albenog postupka. "Obavezuje se Republiki centar za
istraivanje rata, ratnih zloina i traenje nestalih lica da u punom
kapacitetu sarauje sa timom odbrane na prikupljanju i obradi injenica koje e biti koritene u albenom postupku", dodaje se u saoptenju. ak se u saopenju dodaje da su muslimanske snage tokom
rata u BiH vrile napade na podruja koja su same kontrolisale da bi
privukle panju meunarodnog faktora.
58
BOSANSKI BAROMETAR
VELJAA/OUJAK 2016.
59
BOSANSKI BAROMETAR
60
ZEMLJO MOJA
ZAVRNA FAZA GENOCIDA NAD BONJACIMA KRHKO JE ZNANJE KOJE SE NE TEMELJI NA HISTORIJSKIM
ISKUSTVIMA
Da li e Radovan Karadi
nadivjeti Bosnu i Bonjake?
Nita posljednjih godina nije izvrilo takvu prekompoziciju politikih argumenata u trouglu Srbija BiH Hrvatska, kao to se dogodilo usljed Presuda Radovanu Karadiu i Vojislavu eelju. Jedna
blaga, a druga oslobaajua Presuda uinile su da velikosrpska ideologija krvi i tla dobije meunarodni legimitet, samim tim to su
zloinstvo i genocidizam dovedeni na nivo relativnosti, rasprave, pa i
oslobaanja od odgovornosti. Nakon to je eelj osoboen, teko
da se vie ikakvo velikosrpsko inspiriranje zloina moe dovesti u krivini kontekst. Iako su velikosrpska ideologija i ratni zloini jedno te
isto jer se ideologija etnikog ienja realizira zloinima Haki
tribunal je eeljevu ratnu ulogu doveo u ravan politikog miljenja.
Kada bismo logiku Hakog tribunala promatrali u kontekstu Nrnberkog procesa i osude nacistikih zloina, i Holokausta, naravno,
onda bi svi oni koji su presueni u Nrnbergu mogli stati u ravan sa
eeljem, budui da su i oni tek tako politiki promiljali viziju Treeg
Reicha, ubijanja i istrebljenja. Apsurdu nigdje kraja, ako problem promatramo sa aspekta historije pravosua, humanistikih deklaracija i
ratog prava. Ako, pak, ove nonsense ugledamo kroz prizmu neasne
politike instrumentalizacije Hakog tribunala, kojom se za interese
Evropske unije kupuje srbijanska distanciranost od Rusije onda vidite
da su pravda, moral i rtve genocida tek moneta na ovoj buvljoj pijaci.
VELJAA/OUJAK 2016.
Kroz to historijsko iskustvo treba promatrati i ovu trgovinu Presudama, koja e prividno, lano i kratkorono zadovoljiti evroatlanske aspiracije, u uvjerenju da je Srbija astan pregovara, a dogodit
e se da e srpska politika ponovo slagati, ponovo se oslanjati na
Rusiju, dok e konkretne rtve ove neasne trgovine biti oni koji su
bili rtve velikosrpskog genocidizma, a koji nisu doivjeli moralnu
satisfakciju kroz pobjedu pravde. Presude su nisu ni ohladile, a velikosrpska politika je poslala hladan tu svima, kroz najavu da specijalne ruske trupe ulaze na tlo Bosne i Hercegovine, kako bi, navodno, Policiji Republike Srpske pomogle u borbi protiv terorizma.
Rije je o inu agresije na Bosnu i Hercegovinu, jer ulazak trupa
jedne drave na teritorij druge drave, bez odobrenja dravnih organa, ima se smatrati inom agresije.
Tako se srpska politika, u svome prevarantskom maniru, eksresno
zahvalila Hakom tribunalu na vercerskoj pravdi, koja je trebala da
kupi srpsku distancu od Rusije. A ta e raditi te ruske trupe na tlu
Bosne i Hercegovine, poseban je temat, za zastraujuu pretpostavku.
ta god da se bude dogaalo, legitimno objanjenje moe imati u sramotnim Presudama Karadiu i eelju. Velikosrpski genocidizam je
legitimiran Presudama Hakog tribunala, osokoljen, puhnuto mu je u
jedra, tako da e i na politikoj povrini, i ispod nje, bosanska stvarnost
biti dodatno velikosrbizirana, a bonjaka rtva dodatno poniena.
O Presudi osnivau i prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadiu za genocid mnogo je reeno. Znamo da je Presuda
nepravedna, ali znamo i da ostavlja taman dovoljno mogunosti da se
krene u proces ukidanja Republike Srpske, odnosno, entiteta. Potpuno je nelogino da sedam opina u kojima je izvren genocid, kakav se
ni po emu ne razlikuje od onog u Srebrenici, ne budu tretirane u Presudi. Nelogino je i da neki podreeni oficiri Vojske RS, kojima je Radovan Karadi bio glavnokomandujui, dobiju presude za genocid (npr.
Radislav Krsti), i dobiju doivotne kazne zatvora (npr. Stanislav Gali),
a da Radovan Karadi bude presuen na 40 godina zatvora.
Kad se ovaj prazan prostor izmeu prava i pravde prenese na
praktian teren, onda dobijamo dvije sedativne injenice. Prvo, Ka-
61
ZEMLJO MOJA
radi je ipak presuen za genocid, u Srebrenici, to je sa formalnopravne strane potpuno isto kao da je presuen za genocid i u sedam
opina u kojima nije presuen, jer ne moe se biti malo ubica, niti
se moe biti malo presuen za genocid, tu jesi ili nisi, koliko god da
jesi ili nisi. Ne moe politiko-vojna struktura, recimo, u Srebrenici
izvriti genocid, planirati ga i sprovesti ga, pa u Srebenici biti odgovorna, a negdje drugo ne biti odgovorna. To je jedno te isto, da li ovaj
udrueni genocidni poduhvat bio samo u Srebrenici, ili i drugdje, s
obzirom da su konzekvence iste, a one glase: Radovan Karadi nije
privatno, ve institucionalno presuen za genocid, on nije pojedinac,
ve institucija Predsjednika Republike Srpske, a to podrazumijeva
odgovornost kolektivnog (para)dravno-pravnog mehanizma. Time
Republika Srpska, koja u vrijeme dejtonske verifikacije nije imala na
svojoj linoj karti sve ove pravosudne injenice koje su poslije utvrene, zadobija posve drukiji pravni status.
Zamislimo predsjednika drave koji dobije izbore, zasjedne na
prijestol, a onda se otkrije i procesuira neko njegovo drastino krenje zakona; naravno da bi se morao povui sa funkcije Predsjednika,
biti procesuiran, presuen i otii na izdravanje kazne. Tako je i sa
Republikom Srpskom, koja u vrijeme svoje prerastanja iz vojno-politike i paradravne hunte, u legalistiki oblik jednog od dva bh. entiteta, nije bila presuena za genocid, a to se dogodilo i 2007. godine
Presudom Svjetskog suda pravde, potom kroz nekoliko Presuda za
genocid pred Hakim tribunalom, zakljuno sa Presudom Karadiu.
To vie nije ona Republika Srpska iz 1995., koja nije nosila ovu omu
oko vrata, to je sad dravno-pravna tvorevina presuena za genocid,
koja sa takvim kriminalnim pedigreom ne moe nastaviti svoje postojanje. Pravna norma ius cogens, kako nas ovih dana informiraju
profesori prava, podrazumijeva da ciljevi koji su ostvareni genocidom ne mogu zadobiti i uivati legalistika svojstva, pa tako ni Republika Srpska. Neko e, moda, napraviti usporedbu sa Izraelom, koji
je nastao na slian nain kao Republika Srpska, a koji opstaje uprkos
prosvjedima civiliziranog i antifaistikog svijeta samo zato to cionistiki genocidizam nije pravosudno obiljeen.
Bio bi neuveni nonsens da Republika Srpska opstane pod ovakvim bremenom svoga verificiranog genocidizma, sukobljenog sa
svim pravnim normama. Napose, tako bune reakcije zvaninog Beograda o zatiti Republike Srpske nisu nita drugo do li dokaz da velikosrbi jako dobro znaju da bi genocidnom entitetu mogli biti dani
odbrojani ako to Bonjaci budu htjeli. A Bonjaci to nee, sudei po
skandaloznim stavovima bonjakih politikih lidera koji Srbima poruuju da niko kod Bonjaka ne planira ukidati Republiku Srpsku.
Rekao je to sin Alije Izetbegovia, prvog bh. predsjednika, koji je pod
prisilom i ucjenom potpisao Dejtonski sporazum i priznao entitet Republika Srpska. Namjesto da Bakir Izetbegovi iskoristi odredbe Beke konvencije, po kojima je nitavan svaki ugovor potpisan pod prisilom i ucjenom, da se pozove na Presude za genocid, da operacionalizira pravne i sudske injenice u cilju ispravljanje historijske nepravde on tu historijsku nepravdu titi, kao da je njegova babovina.
62
IZ SVIJETA
VELJAA/OUJAK 2016.
va je ojaala na istoku zemlje i pokuava zauzeti gradove na zapadu. 24. veljae su ISIL-ovi militanti uli u samo sredite drevnog
grada Sabrate, samo 55 kilometara zapadno od Tripolija i na pola
puta do granice s Tunisom. Odabir Sabrate za ofenzivu ISIL-a u Libiji ne treba uditi, jer je jedan zarobljeni pripadnik ove teroristike
skupine priznao da im je sljedei cilj grad Ben Gardane u Tunisu.
U borbama u Sabrati je ubijeno ukupno 17 libijskih vojnika, a 11
pripadnika snaga sigurnosti je zarobljeno, nakon ega su im odrubljene glave.
Kako se ini, Francuzi su ovaj problem odluili rijeiti sami, jer
je Washington odbio sudjelovati u novoj libijskoj vojnoj kampanji.
elnici diljem Europe tvrde da u Libiji treba vie djelovati, a u intervjuu za Der Spiegel njemaki izaslanik u Libiji je rekao: Mi jednostavno ne moemo odustati od Libije.
63
IZ SVIJETA
vodstvo u vojnim naporima. Obje zemlje su bile kljune u pokretanju kampanje NATO saveza 2011. godine koja je dovela do Gaddafijevog pada. Drugi pak vjeruju da Sjedinjene Drave ele ograniiti
svoj rat protiv tzv. Islamske drave na Irak i Siriju.
U svakom sluaju, ISIL je stigao na granice Europske unije i
Washington je pod izgovorom da eli suraivati s vrstom i legitimnom vladom odabrao ovaj problem prepustiti Parizu i Rimu, zemljama koje su najvie ugroene moguim valom izbjeglica iz Libije, ali i koje u toj zemlji imaju najvie ekonomskih interesa, pie
jedan hrvatski analitiar.
11. oujka objavljen je Godinji izvjetaj Vijeu sigurnosti UN-a
u kojem se istie kako je ISIL znatno poveao kontrolu teritorija u
Libiji, te kako njihovi militanti sada sebe smatraju kljunom obranom Libije protiv stranih vojnih intervencija. Promatrai UN-a zadueni za Libiju navode kako je ova zemlja postala vrlo atraktivna
stranim ekstremistima koji u Libiju stiu veinom preko Sudana,
Tunisa i Turske. Istie se i kako pojedine strane zemlje rade na borbi protiv ISIL-a u Libiji, ali se imena tih zemalja ne navode. Jaanje
ISIL-a u Libiji e vjerojatno pojaati razinu meunarodnog i regionalnog uplitanja to moe dovesti do vee polarizacije, ukoliko izostane koordinacija, navodi se u izvjetaju.
12. oujka ameriki predsjednik Barack Obama u velikom razgovoru za list The Atlantic rekao je kako je britanski premijer David Cameron bio zaokupljen nizom drugih stvari nakon operacije
u Libiji, ba kao i tadanji predsjednik Nicolas Sarkozy. U razgovoru
je rekao kako u Libiji danas vlada nered, dok je u privatnosti novinaru poruio, bar se tako navodi u lanku lista The Atlantic,
kako je situacija u dananjoj Libiji sr*nje.
Zanimljiv komentar mogao se proitati na jednom hrvatskom
portalu: Ovo ne bi bilo prvi puta da Obama nastoji odgovornost za
unitenje Libije prebaciti na svoje europske kolege. No, istina je da
je on kriv podjednako, ako ne i vie od njih (jer svima je jasno da se
ovakve agresije ne dogaaju bez odobrenja SAD-a), za aktualnu situaciju u Libiji gdje upravo ISIL grabi sve vei teritorij. Moda Obama ovim komentarima sada nastoji pomoi svojoj kolegici Hillary
Clinton jer je ona, kako su do sada istaknuli pojedini izvori, bila
glavni arhitekt agresije na Libiju, napada koji je zavrio brutalnim
smaknuem libijskog lidera Muammara Gaddafija (nad ijom je
smru ona likovala). Libija e svakako ostati upamena kao jedna
od najveih mrlja u 8-godinjem Obaminom rezimeu u Bijeloj kui i
on je toga svjestan, zato sada i daje ovakve komentare. No, istina
je drugaija: da SAD tada nije dao zeleno svjetlo za vojni napad na
Libiju, jako je teko vjerovati da bi Francuska i Velika Britanija krenule u takvu avanturu same, tako da odgovornost, koliko god on
od nje sada nastojao pobjei, ponajvie ima ameriki predsjednik i
ljudi oko njega.
Sami Libijci bi voljeli vidjeti ostvarenje nacionalnog konsenzusa i uspjeh stvaranje jedinstvene vlade. Vie od milijun Libijaca sada je raseljeno unutar i izvan zemlje te se nadaju da e se moi
vratiti u svoje domove u relativno sigurnim uvjetima. Svaka nova
libijska vlada, koja bi nastala na temelju konsenzusa i poslije intervencije, morat e se suoiti s uravnoteivanjem domaih obveza s
meunarodnim odgovornostima. Ali, morat e te izazove prihvatiti
i raditi na njihovom ostvarenju ako ne eli doivjeti sudbinu prethodnih etiri libijskih vlada od 2011. One su dole i prole s milijardama dolara javnog novca, a malo toga je ostvareno u pogledu
poboljanja ivota obinih graana, a kamoli na obnovi mira i drutvene harmonije, pie jedan hrvatski analitiar.
64
IZ SVIJETA
Alirska vojska
VELJAA/OUJAK 2016.
65
IZ SVIJETA
dobro poznata povijest organizacije od svog nastanka u Egiptu
1928. godine, te da je Obamina administracija stvorila previe ruiastu sliku o njoj.
Sve to, dakako, ide i na ruku Al-Sisija koji bi proglaenjem Muslimanske brae teroristikom organizacijom u Washingtonu dobio
potpunu premo u egipatskoj politici i drutvu. Time bi Egipat u
potpunosti postao autoritarna drava, daleko vie nego li je ikad
bila pod vladavinom Hosnija Mubaraka. Kad se vidi da je ured Diaza-Balarta, predlagatelja spornog zakona, u bliskom kontaktu s lobistima Sisijeve vlade, te da je zabiljeeno kako je ostvareno devet
sastanaka u nekoliko mjeseci prije nego je doao prijedlog zakona,
onda je jasno da je lobistika struktura vojnih i dinastikih arapskih
zemalja na vrhuncu. Pritom je zanimljivo da prijedlog zakona poziva vlasti Sirije, Rusije, Egipta, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina da svojim primjerima podupru ameriku
odluku, pie jedan hrvatski analitiar.
66
IZ SVIJETA
Lakhdar Brahimi: Sukob u Siriji se mogao okonati 2012. da
se slualo Ruse
14. oujka 2016. bivi specijalni izaslanik UN-a i Arapske lige za
Siriju, Lakhdar Brahimi, izjavio je kako se sukob u toj zemlji mogao
rijeiti jo 2012. godine da su sudionici tada bili spremni razgovarati s Rusijom.
Mora se rei da su Rusi imali daleko realistiniju analizu situacije u Siriji nego svi drugi. Vjerojatno su svi trebali razgovarati i sasluati ih malo vie nego to jesu. Rusi su znali kakva je situacija.
Postojala je mogunost da se sukob okona jo 2012. godine, da su
svi imali malo bolje i sofisticiranije shvaanje tamonje situacije,
rekao je Brahimi u intervjuu za kanal Al-Jazeera.
Lakhdar Brahimi je ovim komentarom postao jo jedan u nizu
bivih dunosnika koji otkriva kako shvaa problematiku, no, nitko se jo nije usudio ponuditi drugaije vienje za vrijeme obnaanja funkcije.
VELJAA/OUJAK 2016.
67
IZ SVIJETA
U svakom sluaju, djelomino povlaenje glavnine ruskih snaga
iz Sirije je mudar taktiki potez koji daje mogunost da se sirijski
sukob rijei pregovorima, a sve ostalo se treba rjeavati kasnije u
procesu iz kojeg e biti iskljuene teroristike skupine. Propadnu li
pregovori i primirje, povratak na aktivno sudjelovanje ruskih zrakoplova u sukobu je ostvariv u nekoliko sati. Dakle, sada su na potezu
pregovarai sirijske oporbe i njihovi sponzori.
To je i dalje na primarni cilj. Ipak, takoer smo svjesni da je promjena barbarskog reima Islamske drave tiranijom Assada nije
najbolji izbor i najbolje rjeenje, naglasio je Toner. Potom je okrivio sirijsku vojsku za krenje primirja i rekao da ulazak sirijske vojske u Palmiru nije osloboenje grada.
Osloboena Palmira
Poraz ISIL-a u Palmiri trebala je biti dobra vijest za itav civilizirani svijet, jer je teroristika barbarska vojska istjerana iz drevnog grada u kojem je ubila mnogo ljudi, te poinila neprocjenjivu tetu unitavajui muzejske artefakte i tisue godina stare rimske i perzijske
graevine, batinu UNESCO-a. Meutim, oni koji su pratili zapadne
medije nisu mogli stei dojam da je poraz ISIL-a u Palmiri neto emu
se treba radovati. Razlog tome treba traiti u injenici da je Palmiru
oslobodila regularna Sirijska vojska SAA sa svojim saveznicima, meu kojima je Rusija. Vjerojatno da je upravo zbog toga vijest o oslobaanju Palmire servirana u zapadnoj javnosti s okusom kiselog
groa. Ulazak Sirijske vojske jest osloboenje, jer su porazili i iz
grada protjerali najbrutalnije i najkrvolonije teroriste koje povijest
pamti. Pobjeda Sirijske vojske trebala bi biti popraena sa simpatijama u svim dijelovima slobodnog svijeta, ali ba i nije tako
Na utnju zapadnih dunosnika i javnosti odgovorio je sirijski
predsjednik Bashar Al-Assad rekavi da je operacija koju su provele
njegove i saveznike trupe vano dostignue u ratu protiv terorizma. On je u svojoj trijumfalnoj izjavi nakon ulaska sirijskih vojnika
u Palmiru jo naveo da je anti ISIL koalicija predvoena SAD-om
pokazala nedostatak ozbiljnosti. Iz Moskve je stiglo priopenje u
kojem se navodi da bez ruske potpore ova vojna operacija ne bi
bila mogua. Nakon ovih amara od davno otpisanog Assada i
nesporne uinkovitosti ruskog ratnog zrakoplovstva utnja na Zapadu nije neobjanjiva. Posljednje to bismo mogli oekivati od lidera slobodnog svijeta je da priznaju da su Assad i Putin za nepunih est mjeseci slomili kimu zloglasnoj teroristikoj organizaciji,
koja vie ne moe opstati u Siriji.
Ako bi Zapad priznao uinkovitost djelovanja njih dvojice, onda
bi svojoj javnosti trebali objasniti zato je njihova borba protiv ISILa bila jalova. Takav zakljuak je iznio uveni britanski dopisnik s
Bliskog istoka, Robert Fisk, koji ve etiri desetljea ivi u Bejrutu.
Sirijski vojnici su uz potporu saveznika Rusija, Hezbollaha i Irana,
pobijedili ISIL, ali su se SAD i Velika Britanija po tom pitanju odluili na grobnu utnju, kao to je bilo i ranije, kada su lideri tih zemalja bili zamoljeni da objasne svoje nedjelovanje protiv terorista,
pie Robert Fisk u The Independentu.
Oslobaanje Palmire, koje su vodile kombinirane sirijske i ruske
snage, bio je najvei poraz Islamske drave u posljednje dvije godine.
Ipak, unato nedavnim teroristikim napadima u Bruxellesu, koji su
tvrdili vie od 30 ivota, Zapad uti o tom pitanju. Ameriki predsjednik Barack Obama i britanski premijer David Cameron su se odluili
na grobnu tiinu i ne ele komentirati pobjede sirijske vojske kojoj
pomae Rusija. Prole godine, kada je Palmira zauzeta zarobljen od
strane ISIL-s, Zapad je predvidio pad Bashara Al-Assada. Jednako tako, nitko nije mogao odgovoriti na pitanje: ako Amerika toliko mrzi
ISIL, zato nije bombardirala kolone bombaa samoubojica koji su se
uspjeli probiti kroz linije fronta i zato nisu napali ISIL? Kao i sada, to
se pitanje preuuje. Ruski predsjednik Vladimir Putin je, naprotiv,
govorio o tome i dao tona predvianja ponovnog oslobaanja Palmire. Ruski vojni zrakoplovi, za razliku od amerikih, proveli su niz
napada protiv terorista i poduprli sirijske vojnike. Rezultat je da su
sirijska i ruska vojska protjerali ubojice Islamske drave iz Palmire, a
68
IZ SVIJETA
sada mogu krenuti na njihovu prijestolnicu u Raqqi. Nije bilo sumnje da e Zapad biti tih, jer je ovaj put, po miljenju zapadnih lidera,
poraz ISIL-a djelo Putina, a ne njihovo", pie poznati analitiar i strunjak za Bliski istok, Robert Fisk.
Zanimljivo je miljenje jednog hrvatskog analitiara: Na zapadnim novinarima stoji velika odgovornost, sada jo vea. Jer, ako slom
ISIL-a u Palmiri nije za njih dovoljno dobra vijest, onda ne razumijemo zbog ega nije. Vjerovali smo u iskrenost emocija iz njihovih potresnih izvjetaja o rtvama terora u Parizu i Bruxellesu, a sada vjerujemo da bi trebali pitati svoje lidere to misle o porazu ISIL-a u Palmiri. Ukoliko nakon svega ISIL nije najvei neprijatelj slobodnog svijeta, onda mora da s tim svijetom neto nije u redu.
VELJAA/OUJAK 2016.
69
IZ SVIJETA
70
IZ SVIJETA
To je poetni cilj borbene operacije u Jemenu. Hadi ima kontrolu
nad Adenom, lukom koja ujedno pati od brojnih atentata i bombakih napada. Ima malo narodne potpore i pokazao se kao slab
voa. Jedno je rjeenje da se stvori Vlada nacionalnog jedinstva, ali
detalji takve Vlade su nepoznanica. Stoga se oekuje produenje
primirja, da se podigne blokada zemlje, te da se u Jemen dovede
prijeko potreba pomo. Saudijci napokon rade pravi korak, a to je
razgovor s Hutijima. Zanimljivo je da su Hutiji prije mjesec dana
javno zatraili da se Iran ne uplee u rjeavanje problema, to je
takoer politiki mudar korak Jemenaca, za koje Rijad smatra da su
saveznici Iranaca zbog svoje predanosti zajdijevskoj iitskoj denominaciji, pie jedan hrvatski vojno-politiki analitiar.
Koliko u Rijadu puu novi vjetrovi, vidjet e se 17. travnja 2016.
u Kuvajtu, kada se oekuje poetak pregovora zaraenih strana i
produetak primirja.
VELJAA/OUJAK 2016.
Talibani u Afganistanu
U tome ISIL oito namjerno prelazi granicu okrivljavanja jer povijesno talibani nemaju dobre odnose sa iitskom manjinom u Afganistanom, a naroito ne s Islamskom Republikom Iran. Talibanska
vlada i Iran su se skoro zaratili 1998. godine, ali svejedno ISIL okrivljava nekadanje vladare Kabula za prijateljstvo sa iranskim iitima.
No, to je ideoloka osnova jaa od upiranja prstom za plemenske obiaje i nacionalizam, jer se temelji na zloupotrebljavanoj podjeli i zavadi sunita i iita. Stoga je ISIL je naredio svojim borcima iz
provincije Horasan da se bore protiv talibana jednako kao protiv
pakistanske i afganistanske vlasti. Sve su to faktori koji su omekali meunarodni stav prema talibanima.
Zanimljivo je da je upravo Rusija jedan od kljunih pregovaraa
s talibanskim predstavnicima, unato povijesnim protuinteresima.
Ali, Rusija je takoer svjesna da ISIL predstavlja dugoroniju prijetnju nego talibani. Vizija ISIL-a je transnacionalna, dok talibani nemaju takvih ideja: talibanska je misao domaa radinost stvorena
na taj nain da se prilagodi Afganistanu i njegovim potrebama. Tako je prisustvo ISIL-a pomoglo talibanima za dobivanje vee legitimnosti u meunarodnoj zajednici, paradoksalno kao partner koji
se bori protiv ekstremistike skupine koja je prijetnja cijelom svijetu. Kako se povlae zapadne snage, meunarodni akteri sve vie
vide dobroga u razgovoru afganistanske vlade i talibana. Ovakav
vid priznanja uloge talibana jest oblik legitimnosti koji talibani ve
dugo trae.
Uz to je potrebno ukljuiti posebnu priu odnosa prema AlQaedi, kako talibana, tako i ISIL-a. U iduim mjesecima, ISIL bi mogao zapravo izmijeniti granice provincije Horasan, kako bi se pribliio drugoj meunarodnoj teroristikoj organizaciji. Naime, AlQaeda je izdvojila pakistanske provincije Punjab i Sind iz svoje
koncepcije Horasana. Ali, Al-Qaeda na indijskom potkontinentu je
ionako usmjerena prema prevladavanju u Kamiru, Indiji, Bangladeu i Mijanmaru, a Pakistan smatra ionako zemljom koja je na
dobrom putu. Nova provincija se stoga zove vilajet Hind (Indija).
U toj igri, narod Afganistana je opet onaj koji e izvui deblji kraj.
Budunost Afganistana je i dalje siva. Na jednom kraju spektra nalaze se novostvorene skupine koje nadilaze naelo nacionalne drave i iji zloini tvore talibane malom djecom. S druge strane nalazi se afganistanska vlada krcata korumpiranim gospodarima rata,
ija lojalnost vie odraava srednjovjekovno regionalno vazalstvo
nego oblik djelovanja sredinje vlasti. U sredini stoji skupina koja
ima groznu povijest dok je bila na vlasti, ali koja se nekako ini manje ekstremnom od ISIL-a i vie funkcionalnom u smislu potreba
naroda. Afganistanci e, meutim, patiti pod svakom od tih skupina, pie jedan hrvatski vojno-politiki analitiar.
Pripremio: Ismet ISAKOVI
71
KULTURA
Mostarski duani
72
KULTURA
66. MEUNARODNI FILMSKI FESTIVAL U BERLINU: DVIJE NAGRADE ZA FILM SMRT U SARAJEVU DANISA
TANOVIA
VELJAA/OUJAK 2016.
73
KULTURA
74
KULTURA
Posebno drago priznanje kvalitete njegove poezije dobio je iz
kolijevke haikua, iz Japana. Izdanje Asahi Haikuista Network, kao
knjievni dodatak vodeeg japanskog lista Asahi Shimbuna, koji
izlazi u tirau od samo 10 milijuna primjeraka, 15. i 29. sijenja
2016. objavio je dva haikua prof. Smajila Durmievia. prvi puta, za
15. sijenja, na temu religija (Petak je, duma / niz lica teku moni
/slapovi duha.); i drugi puta, 29. sijenja, na temu morske oluje
(Talasi zimskog mora / red za redom se klanja / priroda moli.)
to je sutinski, opet vjerski haiku.
Za ljubitelje haiku poezije evo i nekoliko stihova iz Durmievieve zbirke Miris divlje rue: Za prvo mjesto / Lahko naklon. Za
tree / Istinu zbori!; Mirie Iftar / Zove na Vrata Rejjan / A ljudi
kasne.; Pusto i groblja / Rastu. A tebi slava, / Veliki Brate!; U
muci drugih / Otvori srce ruku, / Obraduj sebe!; Ja utim srcem
/ Bosnu Boju Bau, / Ljude i Vrijeme!; etau rani, / uje li
poziv drevni / Svrati po blago!; Mirie kamen, / Trava i uma.
Doi, / Zaviaj zove!.
Haiku poezija zahtjeva odreen napor, jer nije jednostavno
da se u samo tri stiha smjesti cijela jedna pria, potujui metriku,
druge elemente haiku zapisa i poruku tog terceta. Nekada stihovi
teku, takorei, kao kada se esma otvori i pjesma sama tee, a
nekada se oko jednog terceta, i uz inspiraciju, treba potruditi, da
se zadovolje svi ili priblino svi elementi ove pjesnike forme. Haiku poezija je moj govor. U ovoj Zemlji, na ovom prostoru i u
ovom vremenu, svako tko ima imalo dara i vjetine pisanja treba
da pie. Sva naa sjeanja, sve nae vrijednosti, naa postignua i
nae padove moramo pretvoriti u rije. Jer, rije je spomenik od
materijala sa vjenim trajanjem! Nae knjige, naa sjeanja, nae
pjesme, nai romani naa povijest i nae vrijednosti pretvorene
u rije, to su vjeni spomenici naoj borbi za dobro a protiv zla i
nasilja, i vjeni spomenici zloincima, da ih se stide i da ih proklinju pokoljenja, da se na tim sramnim primjerima ue budua pokoljenja ta je ojstvo, junatvo i vitetvo, ta su i ko su heroji i
gazije, a ta su i ko su zlikovci i ubice! Potujem formu i sutinu
haiku poezije i haiku stiha. Ali, ja piem bosanski haiku, nastojei
u tu prastaru formu poezije dalekog i mudrog Istoka unijeti bosansku duu, oslikati haiku stihom nae vrijednosti, nae uzlete,
nae padove, nau prolost, sadanjost i naslutiti nau budunost, ukazati, opomenuti i bratski zaruiti, kae najvei bosanski
haiku pjesnik.
Osim osobne satisfakcije, ono to Smajila Durmievia ini ponosnim jeste to to od Japana do Kanade svaki put uz njegovo ime
stoji: Zenica i Bosna i Hercegovina. elim vjerovati da e haiku biti
prisutniji u Bosni i Hercegovini. Pokuat u animirati knjievnike za
to, ako budem imao ast postati lan Drutva pisaca BiH. Nije moje
da ocjenjujem, ali nabrojana priznanja i uvrtavanja u antologije
svjetskog pjesnitva moda nekad budu verificirani i kod kue. Deviza je naih umnih monika: ko jo ita haiku!? Pa, eto, slabo pismeni Japanci, valjda, i jo stotinjak miliona zapadnjaka. Nasreu,
umjetnost, poezija, to su originali ne mogu se niti prepisati niti
kupiti. Sve je do autora i Boijeg dara, rekao je prof. dr. sc. Smajil
Durmievi.
Za kraj razgovora poruuje svim Bonjacima, ma gdje bili, u Bosni i Hercegovini ili dijaspori irom svijeta: ivimo asno i poteno,
radimo ustrajno i vrijedno. Posvetimo nae ivote porodici, zaviaju i Domovini. Uradimo nae ivote u hajr i napredak za ope dobro
u ime Allaha i za dobro ovjeka. Tako nam Allah Uzvieni pomogao!
Amin! q
Ismet ISAKOVI
VELJAA/OUJAK 2016.
75
KULTURA
njima se nala i uvena skladba Crna zemlja turskog skladatelja Fazila Saya te sonata u A-duru W. A. Mozarta poznata kao Alla Turca.
Osim Saye, tu se naao i repertoar drugih turskih skladatelja kao to su
Ahmet Adan Saygun te njegova skladba Indijeva knjiga (ncinin
kitab), Ulvi Cemal Erkin te skladba Pet kapi (Be damla), te skladba
Kimseye Etmem ikayet Kemani Sarki Efendije.
Zavrni program Dana bio je posveen predstavljanju monografije Tragovi osmanske kulture u Hrvatskoj autora Anelka Vlaia i Ouza Aydemira, koja je odrana posljednjeg dana 27. veljae
u prostorijama Muzeja grada ibenika. Na promociji o samoj knjizi
govorili su Goran Beus Richembergh, ravnatelj Muzeja grada ibenika Gojko Lambaa, voditelj projekta obnove Makovia hana u
Vrani Marko Metrov te jedan od autora monografije Ouz Aydemir. Naime, rije je o monografiji objavljenoj na hrvatskom i engleskom jeziku, a nastala je kao rezultat suradnje povjesniara i turkologa Anelka Vlaia te predsjednika Turskog instituta za podvodnu arheologiju u Istanbulu Ouza Aydemira, koja ve tri godine i
ivi u Hrvatskoj. Knjiga je zapravo i nastala kao rezultat Aydemirova
otkrivanja turske kulture u Hrvatskoj, a kako nije naiao na nijednu
vrstu pregleda hrvatske umjetnosti i kulture za vrijeme osmanskog
razdoblja odluio je u suradnji sa Vlaiem napisati neku vrstu monografije. Naime, rije je o monografiji koja po prvi puta donosi
pregled graevina nastalih u ili pak povezanih sa razdobljem
osmanske vladavine u Hrvatskoj. Dok za cilj ima doprinijeti ouvanju osmankog kulturnog i graevinskog naslijea te konzervaciji tih
istih spomenika.
Dani turske kulture u ibeniku zavrili su 27. veljae sa tradicionalnom veerom turske glazbe i gastronomije u ibenskom Makari Clubu na Banju. Za gastronomski dio veeri pobrinuli su se kao i
uvijek vjerni partneri i sponzori Dana turske kulture restorani Lokma i kebaba i meze bar Itah iz Splita te tim iz D-resort ibenika. Novost je da se ove godine uigranoj ekipi pridruila Nubake
Baklava, koja se moe pohvaliti injenicom da je najvea tvornica
koja se bavi proizvodnjom baklava u cijeloj Europi sa sjeditem u
Hrvatskoj, odnosno Velikoj Gorici. Na taj nain, Turkish Delights
Party najbolji je mogui nain zavretka Dana turske kulture u ibeniku, koji je sa svojim slatkim okusima Turske osigurao nastavak
ove manifestacije i u budunosti. q
Helena MARKOVI
76
PRIE IZ BOSNE
VELJAA/OUJAK 2016.
77
PRIE IZ BOSNE
na. Radovan se, jo dok su se zabavljali, uselio kod budue punice
u sarajevskoj ulici Sutjeska br. 2 i tamo, uz neznatne prekide, ivio
sve do poetka rata.
Jo tokom zabavljanja Ljilja je ostala trudna, tako da se njihova
kerka Sonja rodila 22. maja 1967. u Sarajevu, na par mjeseci nakon to su se njeni roditelji vjenali.
Poezijom se poeo baviti kao gimnazijalac, a prvu zbirku Ludo koplje objavio je 1968. godine, zatim, do rata, i Pamtivijek
(1971), Ima uda nema uda (1982), Crne bajke (1990).
Mladi pjesnik Karadi je svoju prvi zbirku Ludo koplje poslao
potom n/r i samom Josipu Brozu Titu: taj se primjerak i danas
uva pod zavedenim registarskim brojem pri Kui cvijea u Beogradu.
Diplomirao je 1971. godine na Medicinskom fakultetu, na kome je specijalizirao psihijatriju. Ono to je malo poznato jeste njegov izbor doktorske teze. Radovan se opredijelio da radi analizu
psiholoke strukture u narodnoj pjesmi Sejdefu majka buae.
Dio kolovanja proveo je u Sjedinjenim Amerikim Dravama, gdje
je prouavao psihoterapiju i ameriku poeziju. Tamo je u New Yorku Radovana i Ljilju ugostio Nikianin Duan Kosovi.
Od tada se poelo sumnjati da je Radovan ovjek UDBA-e. Do
marta 1977. radio je u Centru za obrazovanje odraslih uro akovi, a potom na Psihijatrijskoj klinici Neo Zec u bolnici Koevo
u Sarajevu. Krajem 1983. i poetkom 1984. radio je u Zdravstvenom centru na Vodovcu u Beogradu. U isto vrijeme bio je i psihijatar FK Crvena zvezda. Porodica mu je ostala u Sarajevu, gdje je
i on provodio vikende.
78
PRIE IZ BOSNE
VELJAA/OUJAK 2016.
79
PRIE IZ BOSNE
Smijeh zloinca
Zanimljiva je i pria akademika Abdulaha Sidrana. Stanovali
smo u komiluku: ja u ulici Jezero, a Radovan nedaleko preko puta
Druge gimnazije u ulici Sutjeska. Imao sam u stanu make i jednom
izgubio se maak Hektor, tako mu ime dala moja kerka Miranda, a
ja ga po sarajevski zvao Hekac. Elem, Hekac se izgubio i ja ustanem
u pet ujutro, obilazim ulice kad nema napolju svijeta, traim maka
po svuda. Tako, naiem u sirotinjsko dvorite Koreja da vidim dal
mi neko o tome neto zna rei. U tijesnom prolazu parkirano auto,
kad neka ena kae da je Radovanov sin Saa, glavni za tu malu
raju i jo kae ako su ga uhvatili i svezali za rep, nema nita od
maka. U tom trenutku naie Radovan i zaueno me upita: ta
radi Avdo u ovo doba? Nigdje nikog na ulici, on doktor, ide rano
na poso. Ja mu objasnim ta je i ta mi je ona ena od maloprije
rekla, on obea da e vidjeti sa Saom. Kad sam mu reko da tri jutra ustajem rano i obilazim ovaj kraj, on je prasnuo u takav smijeh,
kakav ja do tada ne vidjeh. Nakon puno godina sam mogao proitati da je to bio smijeh zloinca. Smijao se mojoj naivnosti. On u to
doba kroji zloin, a njegov kolega pisac, po tuim avlijama trai izgubljeno mae, pria Abdulah Sidran.
Od mlakonje do krvoloka
Knjievnik Marko Veovi je jedan od bivih Radovanovih prijatelja, koji se najee oglaavao u kritikama prema zloincu.
Bila je jedna grupa ljudi koji su se ozbiljno bavili knjievnou,
zavrili knjievnost, mislili o njoj, bili su intelektualci prvorazredni.
U tu grupu se ukljuio Karadi. On je bio s nama, sjedio je s nama.
On nije zavrio ni gimnaziju. Ondanja gimnazija je bila veoma jaka.
Karadi je zavrio medicinsku kolu i nikada nije iz prve ruke nita
znao o knjievnosti. Karadi je radije priao o svojoj veliini pjesnikoj nego to je radio. On je bio ljenuga. Na primjer, od 74. do
89.-90. nije izdao nijednu knjigu. Ima jedan razgovor sa Karadiem gdje on sa nekim od svojih komandanata razgovara i on mu
kae: Nee Srbi da uzmu puke. A on kae: Pa streljaj ih, pika im
materina! Ja to nikada neu zaboraviti. Kako moe onaj mlakonja
kojeg je zlostavljala njegova vlastita ena, ne samo preda mnom,
pred desetinama njegovih prijatelja, tiklom ga u nogu pred nama... Kako se taj mlakonja preobrazio odjedanput u ovjeka koji
kae: Strijeljaj ga? Meni je bilo zaprepaenje kako je ta pihtija od
ovjeka postala krvolok!?
Ljiljana Zelen Karadi, Milorad Dodik i Sonja Karadi Jovievi otvorenje Studentskog doma Dr. Radovan Karadi na Palama,
20.03.2016. (Radovan Karadi je uhapen 2008. godine pod imenom Dragan Dabi. Njegova kerka Sonja Karadi Jovievi danas je
potpredsjednica Narodne skuptine RS-a.)
80
DIJALOG CIVILIZACIJA
VELJAA/OUJAK 2016.
81
DIJALOG CIVILIZACIJA
Na bilo koji ovjekov zaborav u slobodi: svjesni-nesvjesni, namjerni-nenamjerni, hotimini-nehotimini, sluajni-sistemski, mahinalni ili ciljani ubacuje se ejtan, kao Ademu, a.s., prokleti Iblis,
da udalji ovjeka od Allaha, od Denneta, od Istine, od Upute, od
Pravnog Puta, od poslanika i vjerovjesnika, od Naredbe i Zapovijedi, od Halala, od vjernika i da ga priblii sebi i svojim sljedbenicima:
nevjernicima, muricima, nepopravljivim grijenicima, kufru, irku,
zabludi, tami, nasilju, grijehu, propasti i Dehennemu.
Prije bilo kakvog doticaja i utjecaja ejtana na ovjeka Adem je,
dakle, ljudska vrsta kao njegovi potomci prije toga upozorena na
sve ejtanske vesvese, obmane, magije, bajanja, varke i arolije.
Sve to ejtan obeava h. Ademu, a.s., i h. Havvi u Dennetu je obmana, varka, priin, bajanje, iluzija, fantazija, fikcija, fatamorgana,
arenlaa, roba od nevidia, magija, bajka, halucinacija, virtualni i
frivolni svijet, simulakrumi, artefakti i nezajljiva elja kao plod i
pokvarene mate u slobodi kada ovjek na bilo koji nain zaboravi
Allaha. Sva njegova neodoljiva i skoro neprestano neotklonjiva
obeanja utemeljena su na naruavaju Boijeg reda i poretka, na
prelaenju, krenju i brisanju od Allaha dozvoljenih granica na preinjavanju Zabrane Nehja u Naredbu-Emr i Harama-zabranjenog u
Halal-dozvoljeno to grijeh u svojoj sutini jeste, zatim na lai, prevari, obmani kako e ovjek i svi ljudi, ukoliko se priblie zabranjenom drvetu, ustvari haramu i grijehu, postati meleki i promijeniti
vrstu, postati vjeni, besmrtni i neprolazni i da e im se pokazati
drvo vjenosti i ukazati vlast i carstvo koje nee nikada proi nisu
nita drugo nego ejtanovi instrumenti, putevi, naini, modaliteti,
forme, okviri i sredstva navoena i zavoenja ovjeka i ljudske vrste, kako bi on u trenutku zaborava Allaha, u formi slobode, prekrio Allahovu Odredbu, Naredbu, Zakon, Volju, Granicu, poinio Zabranu, Grijeh, preao granicu, mjeru i izaao iz svoje naravi u kojoj
je stvoren.
Bog je stvorio ovjeka u odreenim granicama dozvoljenih propisa i ograniene slobode. Izlaenje iz tih granica ulazi se u svijet
Nejha i Harama i tako se gubi i izobliuje i izopauje osnovana ljudska narav koju je Bog stvorio i kojoj je u slobodi, miru, sigurnosti i
ravnopravnosti naredio da ivi u okviru odreenih granica i dozvoljenih propisa. Ko god grijei i kad god i bilo kada on bilo gdje da
grijei, bez obzira da li je rije o ovjeku pojedincu, branom paru,
porodici, rodbini, rodu, bratstvu, plemenu, narodu, rasi, naciji, klasi, kasti, staleu, uenom, neuenom, mladom, starom, imunom,
siromanom, muku, ensku, uglednom, neuglednom, oni ili oni u
zaboravu Allaha prelaze i kre Njegove granice, pogreno koriste
slobodu i ine nepravdu i nasilje nad sobom ili drugim ljudima.
Sa stajalita ovjeka i ljudi svaka vrsta grijeha, u osnovi i iskonu
je zaborav Boga, samozaborav sebe i nasilje nad sobom ili ljudima:
Gospodaru na, rekoe (Adem i Havva) sami smo nad sobom zulum-nasilje poinili i ukoliko nam Ti ne oprosti i ne smiluje nam se
sigurno emo biti izgubljeni i nesretni. (El- Earaf, 23)
Svaki i bilo koji grijeh nad sobom ili bilo kim je odreena vrsta
pada, uniavanja, unazaivanja, negiranja i poricanja ovjeka, ljudi
i ivota. Kad god ovjek i ljudi grijee dua se udaljava od sebe i
svoga zaviaja. Ustvari, grijeh je zaborav Boga, udaljavanje od Boga
a pribliavanje ejtanu, samozaborav sebe, samodestrukcija, samonegacija i negacija vrijednosti, principa, naela, nepravda i nasilje nad ljudima, nered i ugroavanje prirode. injenjem grijeha ovjek postaje rob, robot, sluga, sredstvo i instrument stvari, predmeta, strasti, poroka, pouda, tijela, osjetila, maina, ivotinja, ljudi, umjesto da bude Halifa-Allahov povjeritelj nad svim stvarima i
stvorenjima na zemlji u okviru slobode na temelju vjere. Upadanjem u kande grijeha ovjek postaje rtva, epigon, sufler i besplat-
82
ni sluga ejtana koji ugroava i remeti anorgansko-organski, biljnoivotinjski, svoj lini, vlastiti svijet i ivot i ope ljudski. Zato, kao to
tijelo nosi i uva duu, koa, tijelo, odjea, kou i sramotne dijelove
tijela, ljuska sadraj jajeta, ljuska jezgru oraha i ljenika, tako Zabrana titi, uva i brani od Boga odreene i zatiene vrijednosti.
Kada su u pitanju ljudi i meuljudski odnosi, procesi, relacije
veze i komunikacije, Zabrana i zabranjeno se utemeljuje na intenciji i preventivi da se zatiti svako Bogom darovano pravo-Hakk drugog ovjeka i ljudi openito, da se izbjegnu i sprijee opasne, loe,
tetne, grijene, odnosno za ljudski ivot u ovostranoj i onostranoj,
dunjalukoj i eshatolokoj perspektivi opasne i pogubne posljedice. S te strane zabrana je preventiva. a svaka kazna za njeno krenje je egzemplar i primjena zakona, a ne kao odmazda i osveta
krivcu, nego kao pouka, poruka, primjer, podrka, zatita i odbrana
onima koji nisu krivi. Zaborav Allaha neminovno ovjeka i ljude
izvodi iz granica Njegovih odredbi, izlaenjem iz tih granica oni neminovno zapadaju u grijeh i grijeenje, a posljedica grijeha je nered, nepravda i nasilje-zulum.
U tom zaboravu h. Adem i h. Havva su poinili nasilje nad sobom. Umjesto vjenog drveta, vjenog ivota, promjene vrste i neprolazne i nezamljenjive vlasti ejtan Ademovim sinovima nudi,
namee i podmee samo kategoriju, sadraj, mjeru, smisao i cilj
Nefsa, tjelesnosti i tijela, izvanjkosti, ospoljenja, puti, ulnosti, poudnosti, na raun i po cijenu zaboravljanja, potiskivanja i negacije
Ruha, ideje, principa, vrijednosti, naredbe, zabrane i naela u ovjeku. U tom nametanju ulnosti, tjelesnosti, izvanjkosti, ospoljenosti, postvarenosti, fiziko-bioloke animalnosti i instiktivnosti
pod svaku cijenu i na svaki nain ovjek na zemlji, poto se nalazi u
ambijentu i miljeu drutva i drutvenosti, zajednice i zajednikog
ivota u vremenu i prostoru drutvenih pojava, procesa i odnosa i
poto ivi meu ljudima, njegov grijeh koji donosi negativne efekta
uinke na druge ljude.
To je u sluaju Ademovih sinova, da jedan brat Kabil, omaijan,
obdinjen, obmanut i prevaren od ejtana preko Nefsa ili ulne,
nekontrolisane egzistencijalne due po svaku cijenu eli da oeni
sestru blizankinju koja mu je haram, sveta i zabranjena, ubija svoga
brata Habila, jer u njemu naveden i zaveden, vidi granicu, zid, meu, zapreku i razmee za izvrenje svoje pohote, poude, putenosti, animalnosti i surove instiktivne prirode, a ne u Allahovoj zabrani, odreenju, naelu, principu, normi, zakonu, odbredbi i naredbi
koja odreuje i regulira, u okviru kojih se granica smije ivjeti i moe kretati, ta je dozvoljeno a ta zabranjeno. U okviru tih granica
nikada nije dozvoljen brak i seksualni odnos sa drugom vrstom:
insana sa hajvanom, brak izmeu oca i kerke, majke i sina, brata i
sestre blizankinje, homoseksualizam i lezbijstvo. A Nefs njegov
DIJALOG CIVILIZACIJA
(Kabilov) navrati ga da ubije brata svoga (Habila) i ubi ga, i gubitnikom i nesretnim postade. (El-Maide, 30) Bez obzira to je poneen
i zasljepljen Nefsom Kabil ubio brata Habila Allahov se zakon, da
brat ne moe oeniti sestru blizankinju nikada nije promijenio. Bez
ikakve dvojbe drugi izvor nepravde, nereda, nasilja i openito zuluma meu ljudima koji see do Ademovih sinova jeste apsolutizacija
i dominacija Nefsa koja pokriva i dovodi u pitanje sve druge kvalitete i vrijednosti ovjeka.
Trei izvor, korijen i topos nereda, zla i nasilja jeste uenje i
tvrdnja da je Evu nagovorila zmija a ona Adama da se priblie zabranjenom drvetu u Raju. Takvo uenje i nazor imao je za posljedicu da se ena stoljeima smatrala za vjeticu i onom koja je Adama
zavela na stranputicu. Prema Kuranu, ejtan, a ne zmija, naveo je i
zaveo istovremeno i Adema i Havvu, a adresa odgovornosti je
Adem a ne Havva: I ejtan ih poe navoditi, zavoditi bajati im da bi
im otkrio stidna mjesta njihova i na prevaru ih oboje zavede. (ElEaraf, 20 i 22) i Tako Adem nije Gospodara svoga posluao i s puta
je skrenuo. Poslije ga je Gospodar njegov izabranikom uinio, pa
mu oprostio i na pravi put ga uputio. (Taha, 121-122)
etvrti izvor, pralijeha i praforma i humus: nereda, nepravde i
nasilja jeste: rasna, klasna, konfesionalna, etnika, narodna, nacionalna, teritorijalna, imovinska, kastinska, staleka, obrazovna, rodna, intelektualna, rodovska, plemenska, rodbinska, dravna, jezika, kulturna, politika ili bilo koja druga izvanjska ekskluzivnost,
supremacija, osjeaj i svijest, nadreenosti i podreenosti. Takve
ideje i doktrine dovode do politike duplih standarda i diskrecionoarbitranog prava, ugroava i dovodi u pitanje meunarodni: red,
poredak, mir, stabilnost i sigurnost u svijetu ali i ukida povjerenje
meu ljudima, dravama i narodima i razara meuljudske veze i
odnose. Takva politika inspirie i ohrabruje sve ljude sklone brzim i
prijekim rjeenjima i uzimanjem sudbine u svoje ruke, a sve to vodi
u maksimalizam, radikalizam, ekstremizam, suludi avanturizam,
ultratvo, pa i u terorizam. To Kuran savreno detektira: Zato se
ne pokoravaj i ne sluaj one koji programirano i ciljano u sistemu
lau. Oni bi jedva doekali da ti i najmanje popusti u istini, pravdi,
redu, poretku, normi i zakonu, pa bi oni popustili u svemu. (El-Kalem, 8-9)
Politika dvostrukih arina nije ni tana ni istinita, jer su svi ljudi
od Boga stvoreni, po istom principu, po istom zakonu od istovjetne
supstance i zato su oni En-Nas ili Gens una sumus jedan smo jedinstven rod, a u krvnosrodnikoj ravni oni su Benu Adem potomci Ademovi. Svako izvanjsko, fiziko i materijalno razlikovanje,
vrednovanje, diksriminiranje ljudi je ejtanska vesvesa i neminovno vodi u nepravdu i nasilje: Zato se nisi (ejtane) poklonio i seddu Ademu uinio kada Sam ti naredio? upita On. Ja sam, ree
VELJAA/OUJAK 2016.
83
DIJALOG CIVILIZACIJA
svim silama trudi da se oni porue. Dozvoljeno je braniti se onima
koji su napadnuti zato to im se bepravno nasilje ini. A Allah je
doista moan da im pomogne, a i onima koji su neutemeljeno i potpuno nepravedno iz stanita i domova svojih protjerani samo zato
to su: Gospodar na je Allah! govorili. Da Allah ne suzbija ljude i
narode jedne drugima, porueni bi do temelja bili manastiri i crkve
i sinagoge i damije u kojima se mnogo spominje Allahovo ime !! A
Allah e zbilja pomoi one koji Njega pomognu! Allah je doista moan i silan! (El-Bekare, 114; El-Had, 39-40)
Osmi izvor, humus i poivalite nereda, nepravde, zla i nasilja
jeste kada vjernici, u ime Boga, u odbrani religije pokuavaju nevjernicima i nasilnicima u svemu uzvratiti na isti nain: nasiljem,
terorom, osvetom, a ne redom, poredkom, pravdom i zakonom.
Bez obzira to je Dostojevki s pravom pisao: Bez vjere u Boga ovjek je najnezahvalniji dvonoac na Zemlji, bez vjere u Boga ne moe se na Zemlji uspostaviti pravda ni na povrini jedne suze i bez
vjere Boga ovjeku je sve dozvoljeno, u poremeenom i postnormalnom svijetu neki opaki, opasni i zloguki ljudi jednodimenzionalne svijesti i ostraene pameti su ovu maximu promijenili u Boga
ima i sve je dozvoljeno. Oni se ponaaju neuzubillahi da Allah
sauva kao Boiji izaslanici, advokati i neupitni tumai na zemlji.
Oni dijele certifikate istine, pravde, pravog puta, razluuju i razabiru vjernike od nevjernika i dijele nebeske placeve za Dennet.
Tri su kljuna metoda i puta u njihovom radu: El-Israfu pretjerivanje i samo crno-bijela tehnika samo ovako ili samo onako po
svim ivotnim pitanjima u svjetskim okvirima pustoenja kultura i
razaranja kolstva i obrazovanja; El-Guluvu politiko i ideoloko
pretjerivanje, ultratvo, radikalizam, maximalizam i ekstremizam; i
El-Bagju to bi rekli komunisti revolucija, ruenje formi institucija
i normativno-pravnog poretka, ak i nasiljem. To je u Evropi anarhizam i komunizam, a kod muslimana radikalna heteredoksija.
Svaki maksimalizam, perfekcionizam, ultratvo, ekstremizam,
eksluzivizam i radikalizam je prelaenje granica i dovoenje u pitanje Boijeg mira, povjerenja, sigurnosti, stabilnosti, reda i poretka.
Iz toga neminovno slijedi: Ljudi su spremni svaati se zbog religije,
ratovati i umrijeti za nju, samo nisu spremni da ive po njenim pravilima. Tamo gdje je tako shvaena religija sprijeila jedan zloin
pruila je ispriku za njih hiljadu, pie Charles Colton ili Dovoljno
smo religiozni da bismo mrzili, ali nedovoljno da bismo ljubili jedni
druge, pie Jonathan Swift, ili Kako je lahko ispuniti svoje moralne dunosti rtvujui tui ivot, nastavlja Noam Chomsky. A Blaise
Pascal nastavlja: Ljudi nikada ne ine zlo tako savreno i tako veselo kao onda kad to ine iz pogrenog vjerskog uvjerenja, a Mile
Stoji zaokruuje: Hrvatima je pun nos Crkve kao trajno konzervativnog, pohlepnog i samoljubivog faktora javnog ivota. Ovo bi se
po Albertu Camusu mogao nazvati zloin iz strasti, dodajmo sa poremeenim religijskim pobudama.
Na te i takve zamke i opasnosti Kuran izriito upozorava i skree panju: Svome Gospodaru se ponizno molite i obraajte, jer On
zaista ne voli one koji u bilo emu granice prelaze. Nereda i nasilja
na Zemlji ne inite, nakon to je red i poredak na njoj uveden i uspostavljen, a Njemu (Allahu) se obraajte i molite u strahu i nadi,
jer Allahova milost je blizu onih koji dobra djela ine i koji ni u emu
granice ne prelaze. (El-Earaf, 55-56)
Deveti korijen, topos, sjedite i sredite, i to najopasnije, zla,
nereda, nepravde i nasilja jeste institucionalna nesloboda i nasilje
koje koristi dravna vlast, dravni poredak i sistem protiv svog ili
bilo ijeg i kojeg naroda. To je opem sistemsko, planirano, programirano, politiko, dravno i generalno nasilje koje se vodi pod firmom, reda, poretka, progresa i civilizacije i moe se vriti na nivou
84
jedne zemlje, kontinenta, rase, nacije ili svijeta. Ova vrsta zloina i
nasilja je osnovno obiljeje 20. stoljea. Ima zloina iz strasti i zloina iz logike. Kazneni ih zakonik dosta lagodno razlikuje po predumiljaju. Mi smo u vremenu predumiljaja i savrenog zloina. Nai
zloinci nisu vie ona razoruana djeca to se pozivaju na izgovor
ljubavi. Oni su, naprotiv, odrasli i njihov alibi je nepobitan, to je filozofija koja moe sluiti svemu, ak pretvaranju ubojice u suce
(ovisno od kasnije kooperativnosti). Ali od asa kad u nedostatku
karaktera hitamo da sebi priskrbimo neku doktrinu od asa kada
zloin pone umovati o sebi, on buja kao sam um, on poprima sve
oblike silogizma. Bio je osamljen kao krik, evo ga sad univerzalnog
poput znanosti. Juer osuen, danas vai kao zakon. Zloin iz logike, to je napor da razumijem svoje doba. Smatrat e se moda da
epoha koja je za pedeset godina iskorijenila, porobila i ubila sedamdeset miliona ljudi mora biti samo i prije svega osuena. Potrebno je ipak razumjeti njezinu krivnju, pie Albert Camus u Pobunjenom ovjeku.
Najvea i najopasnija zamka zloina iz logike ili savrenog matematikog i znanstvenog zloina koji se utemeljuje na doktrini i
umuje kao sam um i postavlja sam sebe na pijedestal zakona i principa jeste to ga danas ovjeanstvo ne osuuje nego mu se kao
realiziranoj znanstveno-civilizacijskoj moi divi. Ovakvo kakvo je
ovjeanstvo ima samo snage da osudi zloine i nasilja iz strasti a to
kompletno pogaa muslimane kao rtve i grupno kao aktere nasilja. Meutim, sistemske zloine ili zloine iz logike nikada ne previa i ne zaboravlja Kuran: I uzoholie se i osilie bez ikakva prava,
faraon i vojske njegove na zemlji i pomislie da nam vraeni nee
biti! Pa njega i vojske njegove porobismo i u more ih potopismo!
Vidi kakav je kraj silnika bio! I njih smo Mi voama koji pozivaju
vatri uinili! A na Danu Sudnjem oni pomognuti nee biti. I na ovom
svijetu prokletstvom smo ih pratili, a na Danu Sudnjem bit e od
onih ogavnih.
Sistemski i dravni zloin ili zloin iz logike u Kuranu se naziva
tugjan, tagutizam ili u jednoj rijei faraonizam.
Zakljuak
Nema dvojbe da su izvori i arhetipi nerada, zla, nasilja, openito
lane, na ejtanskim izvorima utemeljene misli, ideje, ideologije,
koncepti, teorije, doktrine i dogme koje se pozivanjem na Allaha
pokuavaju legitimirati, legalizirati i regularnim uiniti. Poto svakom djelu, ponaanju, postupku, aktivnosti, poslu, praksi, igri, zabavi, rijei, dranju, karakteru prethodi i ispred se nalazi: misao,
ideja, namjera, unutranji izvori grijeha, zla, nereda i nasilja, to znai da su unutranji temelji zla i nasilja meu ljudima bili, sada jesu i
bit e u svim vremenima duhovna pornografija i duhovna prostitucija oliene u mitu kao ejtanskoj objavi i svim oblicima i formama
sihra-magije. U tom kontetkstu u praiskon grijeha, zla i nasilja spada: ukrivanje, skrivanje, utajivanje i pokrivanje od ljudi Allahovih
znamenja. To je, ustvari, pravi i isti kufur.
Neotklonjiv izvor i rasadite nasilja i grijeha je kada u ovjeku
pojedincu, grupi, zajednici, narodu, naciji, rasi, rodu, plemenu ili
ovjeanstvu vlada vei strah od bilo kojeg stvorenja i stvorenog
bia nego od Allaha, d.. Prvi i osnovni autentini strah je od Stvoritelja, a prema stvorenjima se iskazuje potovanje, priznanje, ravnopravnost i solidarnost.
Uasan i ogavan arhetipski izvor i paradigma zla i nasilja jeste
svjesno, slobodno, ciljano, namjerno i s predumiljajem prodaja
Allahovih znamenja, argumenata i dokaza za neznantnu, prolaznu i
efemernu dunjaluku korist. To prati izofrena fatamorgana i izo-
DIJALOG CIVILIZACIJA
frena svijest da je mogue kupiti Dunjaluk za Ahiret ili prodati Ahiret za Dunjaluk. Kruna toga jeste pomama, pouda, nagon i strast
za zlatnim teletom olienom u profilu kapitala, u novcu, u viku
rada, u viku proizvoda, u kamati, u dobiti, u zlatu. To u ljudima
razvija nezajaljivu pohlepu, gramzivost, egoizam, sebinost, krtost i nesolidarnost tako da u dananjem svijetu sa sedam milijardi
ljudi svega 60 ljudi dri polovinu svjetskog bogatstva izraenog u
mjerljivom kapitalu. Zar to nije najvei izvor egzistencijalnom svjetskom nezadovoljstvu, nepravdi, pobuni i nasilju?
Ovdje se nameu neumitna pitanja. Ko je stvorio i Dunjaluk i
Ahiret? Kome pripadaju i Dunjaluk i Ahiret? Da li se oni uope mogu kupovati, prodavati, razmjenjivati i zamjenjivati? Ma koliko ovjek posjedovao i bez obzira koliko je Dunjaluka upisano na njegovo ime da li se ijedan ovjek ikada, bilo kada i bilo gdje, mogao zakovati za zemlju i ovjekoiti na Dunjaluku? Pa zato je onda toliko
ljudske krvi, pa i stotine miliona nevinih ljudi pobijeno radi tronih
i prolaznih zemnih stvari i koristi?
U svakoj zajednici i drutvu, braku i porodici veliki, opaki i opasni izvor zla, nereda, grijeha i nasilja predstavlja posebno kod mladih ljudi i ena, predaja i zakivanje za strasti koje ih odvode od pravog znanja i blokiraju im osjetila, ali i razaraju im brani, porodini,
rodbinski, javni i drutveni ivot: Da li si vidio onoga koji je strast
svoju uzeo za svoga boga, onoga koga je Allah prepustio zabludi
znajui ga i peat stavio na sluh njegov, srce njegovo, a na vid njegov koprenu navukao? I ko e ga uputiti stazom pravom nakon
Allaha? Zar se neete prisjetiti i opomenuti? (El-Dasije, 23-24)
U svakom vremenu i na svakom prostoru izvor i humus nasilja i
grijeha su: samovolja, neutemeljena i nezasnovana mrnja i netrpeljivost prema ljudima. Uz to ide svjesno, ciljano i planirano, u ime
Allaha istinu ne zastupati, ne biti pravedan i izbjegavati istinito i
pravedno svjedoenje, a umjesto toga krivo mimo Allahove odredbe, na tetu ljudi za neznatnu korist ili interes ili izbjegavati istinito
i pravedno svjedoenje u cilju i funkciji merhaba arijo na sve etiri strane i nezamjeranja ni s kim. Poseban korijen podmuklog i
VELJAA/OUJAK 2016.
85
IVJETI ISLAM
40 izabranih hadisa
Islam je da svjedoi da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, da obavlja namaz, daje zekat, posti
ramazan i da had obavi posjeujui Kabu, ako bude u mogunosti.
Iman (unutarnja vjera) je da vjeruje u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike, Sudnji dan i da vjeruje u Allahov
kader odredbu dobra i zla. (Prenosi Omer, r.a. Biljei Muslim)
Musliman je onaj od ijeg su jezika i ruku mirni drugi muslimani, a muhadir (iseljenik) je onaj koji je napustio ono to je Allah
zabranio. (Prenosi Abdullah ibn Amr, r.a. Biljee El-Buhari, Ebu
Davud i Nesai)
Nijedan od vas nee biti vjernik sve dok ne bude elio svome
bratu ono to sam sebi eli. (Prenosi Enes, r.a., El-Buhari, Muslim,
Ahmed i Nesai)
Zaista Allah ne gleda u vaa tijela, niti u vae likove, nego gleda u vaa srca i u vaa djela. (Prenosi Ebu Hurejre, r.a. Biljei Muslim)
ovjekov namaz u dematu (obavljen u zajednici s ostalim muslimanima) vrijedniji je od njegovog namaza u kui, ili namaza u
duanu (u kojem radi), za dvadeset i nekoliko stupnjeva. To je zbog
toga to, kada ovjek lijepo uzme abdest, a zatim ode u damiju
iskljuivo s namjerom da klanja u dematu, sa svakim njegovim korakom pie mu se dobro djelo i oprata po jedan grijeh sve dok ne
ue u damiju, a od trenutka kada u nju ue, on je u namazu sve
dok je u damiji zbog namaza. Svakog od vas meleki blagosiljaju
dok god se nalazi na mjestu na kojem je klanjao, govorei: Allahu
smiluj mu se! Allahu oprosti mu! Allahu primi njegovo pokajanje.
Meleki to ine sve dok ovjek na tom mjestu nekog ne uznemiri ili
izgubi abdest. (Prenosi Ebu Hurejre, r.a. Biljee El-Buhari i Muslim)
Hoete li da vam kaem to spada u najvee grijehe? ovo
pitanje ponovio je tri puta. Hoemo, Allahov Poslanie, rekoe
prisutni. Allahu pripisivati druga, biti neposluan roditeljima, i
pa je Allahov Poslanik sjeo, nakon to je bio naslonjen i rekao lano govoriti i svjedoiti. (Ebu Bekr kae da je Poslanik ponavljao ovo
toliko dugo da smo pomislili: Da hoe prestati!) (Prenosi Ebu Bekr,
r.a. Biljee El-Buhari, Muslim, Tirmizi i Nesai)
Olakavajte, a ne oteavajte! Obradujte, a ne rastjerujte! Budite posluni jedan drugom i nemojte se meusobno razilaziti!
(Prenosi Amir ibn Ebi Musa, r.a. Biljei El-Buhari)
Tko eli da mu se povea nafaka (opskrba) i produi ivot (ili
sauva uspomenu na sebe), neka odrava rodbinske veze. (Prenosi Ebu Hurejreh, r.a. Biljee El-Buhari i Muslim)
Tko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka pazi svog susjeda; tko
vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka lijepo ugosti svoga gosta; tko
vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka govori dobro ili neka uti. (Prenosi Ebu urejh Huzai, r.a. Biljee El-Buhari, Muslim, Ebu Davud,
Ibn Made i Et-Tirmizi)
uvajte se sumnjienja, jer je sumnjienje najvea la. Nemojte jedan drugog uhoditi, niti prislukivati. Nemojte jedan drugom
zavidjeti niti se meusobno mrziti, niti jedan drugom lea okretati.
Budite Allahovi robovi braa, kao to vam je Allah naredio. Musliman je brat muslimanu: ne smije mu nasilje uiniti, poniziti ga i
omalovaiti. Dosta je ovjeku zla da svoga brata muslimana zamrzi. Sve to pripada jednom muslimanu sveto je (zabranjeno je) dru-
86
gom muslimanu: njegova imovina, ivot i ast. Allah uistinu ne gleda u vaa tjelesa i likove, nego gleda u vaa srca i djela vaa. Ovdje
je takvaluk (potpuna predanost Allahu) ove rijei je ponovio tri
puta i pokazao na svoja prsa. (Prenosi Ebu Hurejere, r.a. Biljee
El-Buhari i Muslim)
Od uenja ranijih (prvih) vjerovjesnika svijet jo pamti izreku:
Ako se ne stidi, radi to hoe! (Prenosi Ebu Mesud, r.a. Biljee
El-Buhari, Ebu Davud i Ibn Madde)
Nije vjernik onaj koji drugoga napada i vrijea, proklinje, nepristojno se izraava i koji je bestidan. (Prenosi Abdullah ibn
Mesud, r.a. Biljee Tirmizija i Hakim)
Sedam vrsta ljudi e Allah staviti pod Svoj hlad onoga Dana
kada drugoga hlada osim Allahova nee biti: pravedna vladara,
mladia koji je odrastao u ibadetu i pokornosti Allahu, ovjeka koji
spominje Allaha u samoi pa zaplae, ovjeka ije je srce vezano za
damiju, dvojicu prijatelja koji su se u ime Allaha zavoljeli i ostali
takvi sve do smrti, ovjeka koga pokua zavesti ugledna i lijepa ena pa joj on odgovori: Ja se Allaha bojim, i ovjeka koji dijeli sadaku tajno, tako da mu ne zna ljevica to ini desnica. (Prenosi Ebu
Hurejre, r.a. Biljee El-Buhari i Muslim)
O ljudi, irite selam, odravajte rodbinske veze, hranite gladne, klanjajte nou dok drugi spavaju, ui ete u Dennet sa selamom. (Prenosi Abdullah ibn Selam, r.a., Biljee Tirmizi i Ibn
Made)
Poslanik, a.s., se jedne prilike obratio svojoj supruzi Aii, r.a.,
rekavi joj: O Aia, uistinu je Allah blag (dobrostiv) i voli blagost.
Allah daje da se blagou postigne ono to se ne moe postii grubou niti bilo im drugim osim s blagou. (Prenosi Aia, r.a. Biljei Muslim)
Neka nitko od vas ne eli sebi smrt, jer ako je bio dobroinitelj,
moda e jo vie dobra uraditi, a ako je bio grjenik, moda e se
pokajati, pa zatraiti Allahovo zadovoljstvo. (Prenosi Ebu Hurejre,
r.a. Biljee El-Buhari i Muslim)
Najgori ljudi kod Allaha na Sudnjem danu bie oni koje je svijet
naputao i izbjegavao bojei se njihovog zla. (Prenosi Aia, r.a. Biljee El-Buhari, Muslim, Ebu Davud i Tirmizija)
IVJETI ISLAM
Tko se zaputi na put radi stjecanja znanja, Allah e mu olakati put (koji vodi) ka Dennetu. Uistinu meleki podmeu svoja krila
onome tko trai znanje iz zadovoljstva zbog onoga to ini, a oprost
za uenjaka trai sve ono to je na nebesima i Zemlji, pa ak i ribe u
vodi. Prednost uenjaka nad pobonjakom je kao prednost (svjetlosti) mjeseca nad ostalim zvijezdama. Uenjaci su nasljednici poslanika. Poslanici u nasljedstvo nisu ostavljali ni zlatnike ni srebrenjake, ve su ostavljali znanje, pa tko ga uzme, uzeo je neto vrlo vrijedno. (Prenosi Ebu Derda, r.a. Biljee Ebu Davud, Tirmizi, Ibn
Made i Ahmed)
Svaki musliman e imati sadaku (stalno dobro) ako zasadi voku
ili posije usjev, pa od toga se budu hranile ptice ili ovjek ili ivotinje.
(Prenosi Enes ibn Malik, r.a. Biljee El-Buhari, Muslim i Termizi)
Garantirajte mi estero ja u vama garantirati dennet: da ete
govoriti samo istinu, da ete, kada neto obeate ispuniti obeanje,
da ete voditi brigu o povjerenim emanetima, da ete uvati vaa
stidna mjesta, da ete obarati pogled i da neete initi nasilje drugim
ljudima. (Prenosi Ubade ibn Samita, r.a. Biljei imam Ahmed)
udan li je primjer vjernika! to god da ga zadesi, njemu je
dobro, a u takvoj situaciji nije nitko osim vjernika. Ako ga zadesi
neto lijepo, on se (Allahu) zahvali i to bude dobro za njega, a ukoliko ga zadesi neto loe, on se strpi, pa to opet bude dobro za njega. (Prenosi Suhejb, r.a. Biljei Muslim)
Boj se Allaha gdje god bio, loe djelo poprati dobrim ono e ga
obrisati i lijepo se prema ljudima ophodi. (Prenosi Ebu Zerra, r.a.
Biljei Tirmizi)
Nema niega teeg na Mizanu (Vagi dobrih djela) od lijepog
ponaanja. (Prenosi Ebu Derdaa, r.a. Biljee Ebu Davud i Tirmizi)
Jak vjernik je bolji i drai Allahu od slabog vjernika, a u obojici
je dobro. Nastoji da radi ono to e ti koristiti, i trai pomo od
Allaha, a nemoj klonuti, a kada te pogodi neka nedaa, nemoj rei:
Da sam uradio tako, bilo bi tako i tako, nego reci: Allah je odredio
i uradio je to je htio, jer doista (rije) da otvara ejtanu mogunost djelovanja. (Prenosi Ebu Hurejre, r.a. Biljei Muslim)
Najvie to e uvoditi u Dennet jesu bogobojaznost i lijepo
ponaanje. (Prenosi Ebu Hurejre, r.a. Biljei Tirmizi)
Neete moi pridobiti ljude svojim imecima, pa ih pridobijajte
vedrim licima i lijepim ponaanjem. (Prenosi Ebu Hurejre, r.a. Biljei Hakim)
Uistinu se znanje stjee uenjem, a blagost (dobroudnost) se
postie nastojanjem da se bude blag. Onaj tko bude teio ka dobru,
VELJAA/OUJAK 2016.
87
ISLAMSKI KULTURNI
CENTAR SISAK