Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
Tablica 1. Razlika prijeenih kilometara igraa razliitih igrakih pozicija i razliitih naina kretanja
(Molina, 1996).
Takoer u 40 minuta igre igra e u cilju da osvoji i koristi prostor dodirnuti loptu u prosjeku svakih 29.5
sekundi, to znai da e ukupno imati vie od 80 kontakata s loptom po utakmici ( ako igra igra cijelu
utakmicu).
Ujedno u cilju ubrzanja igre igrai imaju najvie 1-2 dodira lopte tijekom igrakih kombinacija (Futsal for
Coaches, strana 189-208, 2005, Brazil).
Funkcionalna analiza
Funkcionalnom analizom dobivamo informacije o strukturi i dominaciji energetskih procesa u pojedinim
sportskim granama (Milanovi, 1997).
Futsal prema dominaciji energetskih procesa pripada grupi aerobno-anaerobnih sportova.
Diaz-Rincon,J.A. (2000) ukazuje da u natjecanju prosjeno sudjelovanje igraa iznosi izmeu 25 i 30
minuta po utakmici, maksimalni otkucaji srca mogu doi do 190 otkucaja u minuti, a prosjeni se kreu
oko 160 otkucaja/min.
Napori su najee maksimalnog i sub maksimalnog intenziteta , a trajanje intenzivnih napora oscilira
izmeu 2 i 6 sekundi.
Raspon ide od maksimalne aerobne izdrljivosti do maksimalne anaerobne izdrljivosti, te da se tjelesna
spremnost treba prvo usredotoiti na podnoljivost visokog radnog ritma to vie vremena, usporavajui
nastanak umora i proizvodnju mlijene kiseline.
Anatomska analiza
Anatomskom analizom dobivamo informacije koje topoloke regije tijela, miine skupine i miii su
aktivirani kod kretne strukture i na koji nain u razliitim formama kretanja (Metiko, 2004).
Miii koji dominantno sudjeluju u izvedbi svih elemenata u futsalu su miii donjih ekstremiteta i trupa,
te miii ruku koji imaju vanu ulogu kod ubrzanja, promjena pravca te odravanja dinamike ravnotee.
Od miia nogu najoptereeniji su : m. quadriceps femoris, miii stranje strane natkoljenice, m.
gastrocnemius, m. tibialis anterior, m. gluteus maximus, m. iliopsoas, primicai i odmicai natkoljenice tj.
abduktori i aduktori.
Od miia trupa: m. obliquus externus et internus abdominis, te m. retus abdominis i m. erector spinae
koji su najvie aktivirani kao stabilizatori trupa.
Od zglobova najoptereeniji su: skoni zglob, zglob koljena te zglob kuka.
U skladu s tako definiranim regijama tijela kondicijskom pripremom potrebno je obuhvatiti i ojaati sve
miine skupine i zglobove koji su najkoriteniji u natjecanju, to e uvjetovati dobivanje skladnog
razvoja sportaa koji e djelovati preventivno i ispraviti neujednaenosti koje nastanu kada potreba za
maksimalnim uinkom trai mnogo od odreenih miinih skupina nautrb drugih (Diaz-Rincon, J.A.
1997).