Journal

PREPORODOV

ISSN 1334-5052

MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB

BROJ 190

KOLOVOZ 2016.

ERMINA LEKAJ
PRLJASKAJ
BONJACI I IZBORI 2016.
Da, bila je repriza predstave
PRIJEVREMENI PARLAMENTARNI IZBORI U HRVATSKOJ
Plenkovi uspio oporaviti HDZ
INTERVJU ERMINA LEKAJ PRLJASKAJ
Svaka manjina ima svoje specifine probleme
BOSNA I HERCEGOVINA NA RASKRU
Prvi korak na putu u EU
Ratna retorika na Balkanu
Kako su Bonjaci postali uvari Republike Srpske
KDBH PREPOROD

IMPRESUM

Journal
PREPORODOV

ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod

IZDAVA: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske

PREPOROD
ZA IZDAVAA: Ervin JAHI
GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA: Edis FELI
REDAKCIJA:
Emina BUINKI
Samid DIZDAREVI
Sena KULENOVI
Mirza MEI
Edina SMAJLAGI
SURADNICI:
Fatmir ALISPAHI (Tuzla)
Helena ANUI (Rijeka)
Elvir BEIROVI (Njemaka)
Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)
Asim ABARAVDI (Pula)
Mirela AUEVI (Pula)
Mensur DURAKOVI (Split)
Elirija HADIAHMETOVI (Sarajevo)
Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)
Ognjen KARABEGOVI (Zagreb)
Ana KLARI (Petrinja)
Senadin LAVI (Sarajevo)
Helena MARKOVI (Sisak)
Emir RAMI (Kanada)
Mustafa SPAHI (Sarajevo)
DIZAJN: Midhat MULABDI
FOTO: Ognjen KARABEGOVI, Nurija KURTI,
Enver PALALI
PRIJELOM: Dario MOLNAR
TISAK: top grafika, Velika Gorica
ADRESA:
Preporodov Journal
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
TELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635
E-MAIL:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovi7@gmail.com
WEB: www.kdbhpreporod.hr
IRO-RAUN:
ZABA 2360000-1101441490
DEVIZNI RAUN:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
CIJENA: 15 kuna
PRETPLATA:
RH150 HRK godinje
BiH 40 KM godinje
Svijet25 E godinje
Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu
nuno i stavovi redakcije
Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog
prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta
za nacionalne manjine Republike Hrvatske
NA NASLOVNOJ STRANICI:
Ermina Lekaj Prljaskaj, saborska zastupnica
albanske, bonjake, crnogorske, makedonske
i slovenske nacionalne manjine

SADRAJ
UVODNIK
Da, bila je repriza predstave........................................................ 3
BONJACI U HRVATSKOJ
Svjetski halal dan............................................................................ 5
Hrvatska u borbi za trite vrijedno bilijun dolara.......................... 6
Radionica vjetine zapoljavanja..................................................... 8
Sveanost polaganja kamena temeljca........................................... 9
HRVATSKA
Presuda i kninska proslava............................................................ 10
Plenkovi uspio oporaviti HDZ...................................................... 13
Bogatstvo kulturne raznolikosti.................................................... 16
INTERVJU ERMINA LEKAJ PRLJASKAJ
Svaka manjina ima svoje specifine probleme.............................. 18
BOSANSKI BAROMETAR
Prvi korak na putu u EU................................................................ 20
AntiDayton i Nihad nona mora neprijatelja BiH....................... 23
Prijedor genocid u kontinuitetu................................................. 28
Ratna retorika na Balkanu............................................................. 34
ZEMLJO MOJA
Kako su Bonjaci postali uvari Republike Srpske......................... 36
IZ SVIJETA
Labirint rata, diplomacije i geostratekih interesa........................ 38
KULTURA
Poetala Hana Pehlivana............................................................... 45
Hollywoodski glamur u Sarajevu................................................... 46
PRIE IZ BOSNE
Otiao je bombarder Bukal........................................................... 47
DIJALOG CIVILIZACIJA
Poremeeni i postnormalni svijet................................................. 49
IVJETI ISLAM
Islamska povelja (II)...................................................................... 56

UVODNIK

UVODNA RIJE

Da, bila je repriza predstave

Prijevremeni parlamentarni izbori u Hrvatskoj odrani u nedjelju,

11. rujna 2016. godine, bonjakim politikim predstavnicima (kandidatima) doli su kao (ne)zasluena mogunost popravnog ispita nakon izbornog debakla u studenom 2015. Meutim, svjedoili smo
fenomenu ve vienog, dogodio se izborni dj vu.
I na ovim, kako i na prologodinjim izborima, pobijedila je albanska
kandidatkinja Ermina Lekaj Prljaskaj, koju je podrala Unija Albanaca u
Republici Hrvatskoj, s osvojenih 1.354 glasa. Drugo mjesto je osvojio bonjaki kandidat, zagrebaki imam Mirza Mei (1.177 glasova), a tree
opet albanski kandidat, Idris Sulejmani (1.085 glasova), koji je prethodne
izbore izgubio za samo pet glasova (999:994). Izborni debakl, po drugi
put u samo 10 mjeseci, doivjeli su Mirsad Srebrenikovi i Nedad Hodi, predsjednici dviju najjaih politikih stranaka Bonjaka u Hrvatskoj
Stranke demokratske akcije Hrvatske (SDAH) i Bonjake demokratske
stranke Hrvatske (BDSH). Hodi, bivi saborski zastupnik u mandatu
2011.-2015., dobio je 666 glasova, a Srebrenikovi samo 618. esto mjesto osvojio je dr. sc. Muhamet Morina, kandidat Foruma albanskih intelektualaca u Hrvatskoj (252 glasa), a sedmo Alija Avdi, predsjednik
Stranke Bonjaka Hrvatske (SBH), sa 122 glasa. Na posljednjem, osmom
mjestu bonjaki je kandidat mr. sc. Rusmir Akamija (76 glasova), koji je
bio kandidat koalicije Nezavisna lista Stipe Petrina Slobodna Hrvatska
Pokret Zajedno ORaH. Na osnovu ovog izbornog rezultata Bonjake,
drugu po brojnosti nacionalnu manjinu u Hrvatskoj, u najviem zakonodavnom tijelu, u Hrvatskom saboru, predstavljat e pripadnica albanske
nacionalne manjine Ermina Lekaj Prljaskaj.
Izbornu analizu bonjakog bespua povijesne zbilje, da parafraziramo Franju Tumana, ponimo s dvojicom kandidata koji su dobili
najmanje glasova i ije su kandidature unaprijed bile osuene na izborni neuspjeh. Alija Avdi, predsjednik SBH, najmlae bonjake stranke
u Hrvatskoj osnovane u svibnju 2015. godine, kao to je reeno u prethodnom uvodniku, svjesno je uao u izbornu utrku znajui da su anse
za pobjedu minimalne, s prvenstvenim ciljem jaanja izborne baze prije lokalnih izbora u svibnju 2017. Veliko je pitanje da li je uspio u svome
naumu jer je s prethodno osvojenih 176 pao na samo 122 glasa, dakle,
za treinu manje. Rusmiru Akamiji iz Karlovca predviali smo slabiji
rezultat nego Alenu Dombi iz Gunje na prethodnim izborima, iz prostog razloga jer je nedovoljno poznat i nema jaku izbornu bazu u svome gradu i upaniji. To se i dogodilo, dobio je samo 76 glasova, odnosno 230 glasova manje od Dombe prije nekoliko mjeseci. Dakle, na
dvije kandidature osuene na neuspjeh ve u startu, Avdievu i Akamijinu, u vjetar je baeno 198 bonjakih glasova.
Druga dvojica bonjakih kandidata Nedad Hodi (BDSH) i
Mirsad Srebrenikovi (SDAH) polagali su velike nade u rujanske izbore. Meutim, postigli su jo slabiji rezultat, za stepenicu nie zavrili su na katastrofalnom etvrtom i petom mjestu, pritom dobivi
100-tinjak glasova manje. Sve vei broj lanova njihovih stranaka
smatra da bi drugi izborni fijasko trebao biti dovoljan znak da odstupe sa svojih pozicija jer njihov daljnji angaman u politici bi zasigurno
znaio potpuno uruavanje ove dvije stranke. Meutim, veliko je
pitanje jesu li, uope, oni toga svjesni. Kako sada, mjesec dana nakon
izbora, stvari stoje, potpuno je jasno da toga svjesni nisu. S druge
strane, ne postoji niti kritina masa lanstva koja je spremna na promjene, naroito u vodstvu stranakih ogranaka.
Za BDSH dobro je poznato da se intenzivno uruava od lokalnih
izbora 2013. godine, a od korupcijskim aferama optereenog stranakog predsjednika Nedada Hodia nije se niti oekivao bolji izborni rezultat. Meutim, i pored svih unutarstranakih problema i
transfera est istarskih ogranaka u suparniku SDAH jedna je stvar
ponovo potvrena BDSH je elna stranka Bonjaka u Hrvatskoj, po-

KOLOVOZ 2016.

kazala se vitalnijom i organiziranijom od SDAH, s jaom birakom bazom. Opet je Hodi dobio vie glasova od Srebrenikovia.
I tu dolazimo do bonjake zone sumraka, do SDA Hrvatske, koja
oigledno nije ispunila svoju politiku (i nacionalnu) misiju. Svojim loim radom direktno je uzrokovala nastanak novih bonjakih politikih
stranaka u Hrvatskoj, ali i u mnogim sluajevima generirala poremeene unutarbonjake odnose. Vratimo se malo u povijest Nekadanji
kadrovi SDAH sudjelovali i u stvaranju bosanskohercegovake SDA, a
Zagreb je bio vrlo vaan centar bonjake politike misli. Ta je stranka,
meu ostalim, uspjeno i dostojanstveno vodila Bonjake u Hrvatskoj
za vrijeme najteih olovnih godina Tumanove vlasti u vrijeme velikosrpsko-velikohrvatske agresije na BiH i u poslijeratnom periodu kada su Bonjaci bili marginalizirani i izbaeni iz preambule Ustava Republike Hrvatske. Najstarija bonjaka stranka u Hrvatskoj, koja je osnovana prije 26 godina, nalazi se pred tekim odlukama. Vie je nego
oigledno da katastrofalni izborni rezultati ne zahtijevaju samo kozmetike kadrovske zahvate, ve generalni remont stranke od stranakog
predsjednika, preko Glavnog odbora do vodstava stranakih ogranaka.
U protivnom moe doi do pogubne nepovratne deformacije potpunog i trajnog uruavanja SDAH. Poetkom 90-ih godina prolog stoljea, kada je stranka osnovana, u njenom radu je sudjelovalo 100-tinjak
visokoobrazovanih ljudi razliitih profila. Danas, dva i pol desetljea
kasnije, zbog intelektualne i obrazovne podkapacitiranosti moemo
govoriti o ostatku ostataka SDAH.
Kako bismo injenino potkrijepili gore navedene rijei, kroz statistike pokazatelje pokuat emo detaljnije analizirati SDAH-ov izborni sunovrat. Indikativno je da stranka biljei konstantni pad podrke biraa u dosadanjih pet izbornih ciklusa: 2.711 glasova (2003.
godine), 1.348 (2007.), 1.077 (2011.), 711 (2015.) i 618 (2016.). Dakle, na ovogodinjim prijevremenim parlamentarnim izborima kandidat SDAH je dobio ak 77,2% manje glasova u odnosu na izbore odrane prije 13 godina, kada su po prvi puta, sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina RH, birani manjinski zastupnici.
Troetvrtinski pad broja glasaa u periodu 2003.-2016. zorno svjedoi o razvojnom putu SDA Hrvatske od pokreta za politiku emancipaciju i bioloki opstanak bonjakog naroda u ratnim godinama
(1990.-1995.), preko programski profilirane stranke (1995.-2003.),
zatim parlamentarne stranke (2003.-2011.) do marginalne manjinske
stranke s neizvjesnom budunou (od 2011. godine).
Po trei puta zaredom kandidat SDAH nije pobijedio u XII. manjinskoj izbornoj jedinici: emso Tankovi 2011. godine tree mjesto, a
zatim dvaput Mirsad Srebrenikovi 2015. etvrto, a 2016. tek peto
mjesto. Aktuelnom stranakom predsjedniku birai su po drugi puta
pokazali palac dolje, pri emu je ovoga puta dobio 13,1% manje
glasova nego prije 10 mjeseci. Srebrenikovi je u studenom 2015. dobio 711 glasova, a rujnu 2016. samo 618. Kada se ova dva izborna
rezultata zbroje dobije se brojka 1.329, a to je za 25 glasova manje od
sadanjeg izbornog rezultata nove/stare saborske zastupnice Ermine
Lekaj Prljaskaj (1.354). Uzgred reeno, u obama je izbornim krugovima Mirsad Srebrenikovi dobio mnogo manje glasova nego to stranka zvanino ima lanova. Na prijevremenim izborima 2016. posebno
indikativan podatak je vezan uz Rijeku, grad u kojem ivi nekoliko tisua Bonjaka, gdje je kandidat SDAH dobio smijenih i alosnih 10
glasova. Bolji poznavatelji unutarbonjakih (ne)prilika odavno su
izraavali dvojbu po pitanju Srebrenikovievog liderstva, pri emu su
upozoravali kako se radi o osobi koja teko moe biti integrativni faktor Bonjaka u Hrvatskoj. Ponovo se pokazalo da su bili u pravu.
Jo je jedan faktor vrlo vaan. Pod Srebrenikovievim vodstvom
(od kraja 2012. godine) SDAH je izgubila politiku prepoznatljivost.

UVODNIK
Tome je u najveoj mjeri kumovalo njegovo vrsto politiko saveznitvo sa zagrebakim gradonaelnikom Milanom Bandiem, ija je
stranka BM 365 (Bandi Milan 365 Stranka rada i solidarnosti) u
proteklih nekoliko mjeseci davala podrku vladajuoj Domoljubnoj
koaliciji na elu s Karamarkovim HDZ-om. Mnogi kau da se SDA Hrvatske, zapravo, pretvorila u ekspozituru Bandieve stranke BM 365 i
time se odvojila od birakog tijela, izgubila politiku prepoznatljivost,
ali i (nesvjesno) disperzirala bonjake glasove. Pritom ne treba zanemariti injenicu da je albanska saborska zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj, koja predstavlja i Bonjake, bila lanica Klubu zastupnika
stranke BM 365 u Hrvatskom saboru, to joj je dodatno ojaalo politiki potencijal i birako tijelo (a smanjilo bonjako). Ako uzmemo u
obzir i da su dvojica Bonjaka bili kandidati na opim (stranakim) listama stranke BM 365 (Ervin Jahi u 8. izbornoj jedinici Istarska i
Primorsko-goranska upanija, te Mustafa Pliani u 6. izbornoj jedinici dio Zagreba i Sisako-moslavaka upanija), pri emu su zajedno
osvojili 220 glasova, dolazimo do jo jednog podatka koliko je, zapravo, saveznitvo Srebrenikovi Bandi kontraproduktivno za bonjake saborske/zastupnike interese. Valjda e takvo neto shvatiti i
novo stranako vodstvo (ako do njega doe).
Za bolje razumijevanje novog bonjakog izbornog poraza treba
prokomentirati jo nekoliko statistikih pokazatelja. Osnovna brojka
vezana je uz motiviranost glasaa iz dviju najbrojnijih manjina izborne grupacije pet bivih jugoslavenskih manjina Bonjaka i Albanaca
da glasaju za manjinske liste. 2011. godine estorica bonjakih
kandidata dobili su ukupno 3.961 glas, a petero albanskih 2.017 (tada je Hodi jedva pobijedio Lekaj Prljaskaj). etiri godine kasnije, u
studenom 2015. godine, situacija se potpuno promijenila: osmorica
bonjakih kandidata dobili su ukupno 2.203, a troje albanskih 2.368
glasova. Dakle, prije 10 mjeseci, s jedne strane, glasalo je 44,38%
manje Bonjaka, a s druge, 17,40% vie Albanaca. Ovoga je puta situacija bila neto povoljnija za Bonjake, ali nedovoljna za dobivanje
saborskog mandata. Petorica bonjakih kandidata dobili su ukupno
2.691 glas (vie za 488), a troje albanskih 2.659 (vie za 291 glas).
Bilo je i 46 nevaeih listia. Treba se prisjetiti rezultata Popisa stanovnitva iz 2011. godine, prema kojem u Hrvatskoj ivi 31.479 Bonjaka i 17.513 Albanaca, iz ega je vidljivo kako brojana prednost u
korist bonjake nacionalne manjine nije bila presudna. A mogla je i
trebala biti.
Kao to je reeno, skoro podjednak broj Bonjaka i Albanaca bio
je spreman dati svoj glas u XII. manjinskoj izbornoj jedinici. Disperzija
bonjakih glasova na vei broj kandidata, izmeu ostalog, odredila
je pobjednika. Pritom ne treba zaboraviti vaan dugogodinji problem: albanska pria u popisima biraa mnogo je jasnija i tonija
nego bonjaka. Mnogi graani RH, izjanjeni kao Bonjaci u Popisu
stanovnitva 2011., nisu s takvom nacionalnom odrednicom upisani
u birake spiskove. Takoer, stupanj frustracije sa saborskim mandatima emse Tankovia i Nedada Hodia (2003.-2011.), kao i vea
bonjaka osjetljivost na turbulentna zbivanja u hrvatskom drutvu i
rijeenost da se glasa za stranake liste, bili su neki od presudnih faktora. Odricanje od manjinske liste svakako je bilo pospjeeno stanjem u drutvu, u kojem su nacionalne manjine sve vie na udaru, pri
emu se javlja sve izraenije desniarenje i otvoreni javni pozivi za
uskraivanjem dostignutih prava nacionalnih manjina.
Znaajnu ulogu igra u ovakvom razvoju dogaaja imala je i stranaka fragmentiranost cvjetanje stranaka. S tim u vezi, jo malo
statistike: predsjednici triju bonjakih politikih stranaka Nedad
Hodi (BDSH), Mirsad Srebrenikovi (SDAH) i Alija Avdi (SBH) ukupno su osvojili 1.406 glasova, samo 52 glasa vie od izborne pobjednice Ermine Lekaj Prljaskaj. Za komparaciju je dobar jo jedan podatak: Nedad Hodi je pobjednike 2011. godine osvojio 1.628 glasova ili 222 glasa vie nego sva tri stranaka predsjednika na ovogodinjim prijevremenim izborima.
Ovdje bi trebalo stati s iznoenjem daljnjih statistikih pokazatelja i izrei jednu vanu injenicu: razlog veem broju Bonjaka koji su

na rujanskim izborima glasali na manjinskoj listi bila je elja za promjenama, kao i izlazak iz albanske politike sjene. Kao osoba koja bi
mogla donijeti nove, pozitive integrativne procese prepoznat je
imam Mirza ef. Mei. Iskljuivo je njegova kandidatura motivirala
bonjako birako tijelo da u veem broju izae na izbore u XII. manjinskoj izbornoj jedinici. Meutim, bonjaka stranaka sektaka
fragmentiranost i dugogodinji klijentelizam, izmeu ostaloga, nisu
dozvolili njegovu izbornu pobjedu.
Kandidat grupe graana mr. sc. Mirza Mei, zagrebaki imam i
magistar politikih znanosti, zapravo je bio neformalni kandidat
Islamske zajednice u Hrvatskoj. Meutim, nije imao otvorenu podrku infrastrukture Islamske zajednice i zato se za njegov izborni rezultat od 1.177 glasova moe rei da je iznenaujue dobar. Kampanju
je veinom vodio preko drutvenih mrea, i u kratkom je roku jakim
pozitivnim porukama aktivirao skriveni potencijal bonjakih glasaa.
Meutim, to ovoga puta nije bilo dovoljno. Pored u prethodnom
uvodniku spomenutih ograniavajuih faktora vezanih uz njegovu
kandidaturu, ovoga puta na vidjelo su izbila jo dva: nedostatak jae
izborne infrastrukture i vrlo kratko vrijeme njegove izborne kampanje od samo 20-ak dana. Pritom je indikativno da je vie od polovice
glasova osvojio u Zagrebu (ak 606).
Neki SDAH-ovci tvrde kako im je Mirza Mei odnio pobjedu, mislei pritom na slinu izbornu bazu (muslimane Bonjake okupljene
unutar Islamske zajednice u Hrvatskoj). Istina je, zapravo, drugaija:
kandidat SDAH je onemoguio pobjedu kandidatu grupe graana, ili
drugaije reeno Srebrenikovi je zasmetao Meiu. Kako sada
stvari stoje Mirza Mei ne misli vie sudjelovati u izbornim aktivnostima za Hrvatski sabor. Vrijeme e pokazati hoe li se predomisliti ili
e se pojaviti neki novi nestranaki kandidat koji e ponuditi nadu u
neto drugaije i bolje. Veliko je pitanje u kolikoj e se mjeri isprofilirati nove i mlae stranake snage, neoptereene dugogodinjim sukobima hoe li uope dobiti priliku?
Nakon dvostrukog izbornog poraza, Bonjacima u Hrvatskoj potrebna je politika i nacionalna katarza. Saniranje spaljene zemlje,
poremeenih meuljudskih odnosa i nesuradnje udruga, programske
izgubljenosti bonjakih manjinskih vijea, zatim sutinski odmak od
logike mi oni, financijskog klijentelizma udruga i kontraproduktivnog uskostranakog razmiljanja, stvaranje neophodnog povjerenja i
pravilno shvaanje uzroka ovakvog stanja trebali bi biti osnova za
budue unutarbonjake odnose. To je zadatak novih bonjakih snaga, pripadnika mlae i srednje generacije Bonjaka roenih u Hrvatskoj, neoptereenih dosadanjim kontraproduktivnim podjelama. U
protivnom, proi e mnogo godina dok Bonjaci ne budu imali saborskog zastupnika iz svojih redova. U tim emo godinama (ili desetljeima) u nedogled moi priati o nejedinstvu i posvaanosti, nedostatku nacionalnih osjeaja, politikom neznanju i neosvijetenost, neauriranim birakim spiskovima, Muslimanima s velikim
M, Bosancima i Hercegovcima Hrvatima islamske vjeroispovijesti i pritom doi u zonu statistike pogreke.
Popis stanovnitva 2011. godine nije obavljen na zadovoljavajui
nain, a za etiri i pol godine planiran je novi. Ako popis 2021. godine
bude dobro pripremljen i realiziran, onda bi mogao rezultirati s posebnom bonjakom izbornom jedinicom, poput srpske nacionalne
manjine. Ali to je, iz ove toke gledita, vrlo teko dohvatljiv cilj. Mnogo je izvjesnija daljnja dugogodinja izborna utakmica s Albancima, iz
prostog razloga jer je previe Bosanaca (2.059) i Muslimana (7.558),
dok je proces kroatizacije Bonjaka ve dostigao brojku od 9.647 Hrvata islamske vjeroispovijesti. Jaki su i procesi koji ele Bonjake svesti na vjersku skupinu, emu znaajno pridonosi nedovoljno jaka bonjaka nacionalna svijest, ali i politika naivnost i neosvijetenost.
Ukoliko ne doe do znaajnih kvalitativnih promjena, onda bonjaka budunost u Hrvatskoj, ne samo ona zastupnika u Hrvatskom saboru nije optimistina. Vrijeme i daljnji razvoja dogaanja pokazat
e da li je dodirnuto dno ili do njega predstoji jo mnoga posrtanja. q
Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 190

BONJACI U HRVATSKOJ

WORLD HALAL DAY 2016.: HRVATSKA JE ZEMLJA DOMAIN NAJZNAAJNIJEG OVOGODINJEG DOGAAJA O
HALAL TRITU U SVIJETU

Svjetski halal dan

Meunarodni kongres i sajam u organizaciji Centra za certificiranje halal kvalitete pri Islamskoj zajednici u Hrvatskoj, odrava se
tek trei put u svijetu, a u Hrvatsku stie nakon Singapura i Indije.
World Halal Day u Hrvatskoj najvei je dogaaj posveen tritu
halal proizvoda i usluga u 2016. godini.
Kongres, koji ima i sajamsku komponentu, odrat e se u Opatiji od 2. do 4. studenog 2016. Rije je o jedinstvenom dogaaju
koji po prvi put objedinjuje halal trite, halal turizam, islamsko
bankarstvo i financije. Na kongresu e sudjelovati vie od 40 eminentnih strunjaka iz podruja halala, a okupiti e proizvoae,
pruatelje usluga, znanstvene i istraivake zajednice, profitne i
neprofitne organizacije, zdravstvene i farmaceutske ustanove te
sve sudionike financijskog trita.
Tijekom tri dana trajanja World Halal Day kongresa, najvei
strunjaci e kroz panele predstaviti analize i prilike za sve gospodarstvenike na podruju globalnog halal trita, halal hrane, kozmetike, farmacije, turizma te islamskog bankarstva i financija. Ovo
je jedinstvena prilika za sve, a posebno za ostvarivanje potencijala
hrvatskog gospodarstva na halal tritu ija se vrijednost procjenjuje na 2 trilijuna amerikih dolara. Izuzetno nam je drago da smo
jedan ovakav dogaaj svjetskih razmjera uspjeli dovesti u Republiku Hrvatsku, izjavio je Aldin Dugonji, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete u Hrvatskoj.
Svoje sudjelovanje potvrdili su mnogobrojni sudionici i visoki
uzvanici iz Turske, Malezije, Indonezije, Irana, Alira, Ujedinjenih
Arapskih Emirata, Katara, Kuvajta, Saudijske Arabije, Australije, Singapura, Azerbejdana, Rusije, Belgije, Velike Britanije, Francuske,
panjolske, Italije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i drugih.
Za sudjelovanje na kongresu registrirajte se na internetskoj
stranici www.wordlhaladay.com koja nudi detaljan pregled plana i
programa kongresa. Sudjelovanjem na kongresu bivate i drutveno

KOLOVOZ 2016.

odgovorni prema djeci s posebnim potrebama udruge Drutvo naa djeca iz Opatije, koju kongres podrava kroz svoju humanitarnu
komponentu.
Opatija i World Halal Day zasigurno su ove godine mjesto i prilika za upoznavanje mogunosti i naina kako odgovoriti izazovima
halal trita, kao i za umreavanje s uspjenim postojeim i buduim dionicima ovog trita. q

BONJACI U HRVATSKOJ

WORLD HALAL DAY U OPATIJI

Hrvatska u borbi za trite

vrijedno bilijun dolara
Poetkom idueg mjeseca,
tonije od 2. do 4. studenoga, u
Opatiji se odrava prvi veliki meunarodni halal kongres u Hrvatskoj koji e okupiti predstavnike
vodeih svjetskih halal ustanova,
proizvoaa, pruatelja usluga,
kupaca i distributera, akademske
i istraivake zajednice, veleposlanstva, dravnih ustanova te
predstavnike drugih domaih i inozemnih ustanova s ciljem razmjene iskustva i predstavljanja Hrvatske i regije kao nove destinacije i primjene uspjenog modela halal norme u Europi i svijetu. to
je halal certificiranje, zato e iduih godina halal certificiranje biti
jedan od najveih trendova na svjetskim tritima i zato je to vano za Hrvatsku, za tportal objanjava Aldin Dugonji, rukovoditelj
Centra za certificiranje halal kvalitete u RH.

Visoki standardi
Kako je u Hrvatskoj zapoela ova pria za koju mnogi poslovni
strunjaci istiu kako bi mogla postati svjetski brend, za tportal
objanjava Aldin Dugonji, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete u Republici Hrvatskoj.
Centar za certificiranje halal kvalitete registriran je 2010., kada je i ustanovljen halal standard u Hrvatskoj, a osniva je Meihat
Islamske zajednice u Hrvatskoj. Danas je centar samostalna institucija i prepoznatljiv brend i veliki potencijal koji privlai zanimanje i
nemuslimana, a kojim Hrvatska moe privui investicije te snano
pojaati domai izvoz i turizam', naglaava Dugonji, dodajui kako
e Centar uskoro izdati svoj jubilarni 100. halal certifikat to se izvrsno poklopilo sa 100. obljetnicom institucionalnog priznanja islama
u Republici Hrvatskoj.

Les Ponts prvi je halal restoran u Zagrebu

Aldin Dugonji, voditelj Ureda za halal certifikat Islamske zajednice
Trei po redu World Halal Day nakon Singapura i Indije, u potpunosti je posveen halal tritu, halal turizmu, halal hrani i prehrani te islamskom bankarstvu i financijama, a u sklopu izlagakog dijela predstavit e se proizvoai i pruatelji usluga.
Sudjelovanje na ovom izuzetno vanom kongresu potvrdili su
predstavnici iz Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Saudijske Arabije, Katara, Mauricijusa, Indije, Malezije, Singapura i
June Koreje, a da je skup prepoznat na najvioj razini dovoljno
govori kako su meu pokroviteljima Ministarstvo turizma, Ministarstvo europskih i vanjskih poslova, Ministarstvo poljoprivrede,
Ministarstvo gospodarstva, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska turistika zajednica, Udruga hrvatskih putnikih agencija,
Check INN TV te Arapski poslovni klub. Kako doznajemo, dogaaj
podravaju 33 domae i inozemne institucije te ak 13 medijskih
pokrovitelja.

Govorei o prilikama koje prua ova institucija koja izdaje certifikate, na sugovornik posebno istie turizam kao granu u kojoj halal kao brend moe dodatno doprinijeti tomu da se Hrvatska nae
kao jedno od najprepoznatljivijih svjetskih odredita kada su u pitanju te specifine usluge.
Halal turizam, objanjava Dugonji, dri 13 posto ukupnog turizma, a prema najsvjeijim pokazateljima vrijednost halal trita
procjenjuje se na ak bilijuna amerikih dolara, a prema nekim procjenama 2019. vrijedit e 2,5 bilijuna dolara. Priliku za privlaenje
investicija na ovom zahtjevnom tritu prepoznala je i Hrvatska,
kae sugovornik, istiui pritom kako sve vie hotela i restorana
trai ili ve ima halal certifikate i oznake 'halal friendly', a koje dodjeljuje centar kojim on rukovodi.
Time se, kae Dugonji, itekako obogauje turistika ponuda,
ne samo posjetiteljima islamske vjeroispovijesti koji prakticiraju
principe svoje vjere, ve i ostalima koji su prepoznali halal vrijednosti.

PREPORODOV JOURNAL 190

BONJACI U HRVATSKOJ

Prepoznat u turizmu
Koliko je halal prepoznat u domaim turistikim krugovima, ponajvie govori podatak kako je Centar nedavno izdao certifikat i jednoj
umakoj turistikoj agenciji kojoj je cilj otvoriti vrata novim tritima,
osobito arapskih i time privui to najvie rastue trite u svijetu. Pritom valja napomenuti podatak kako turisti s Bliskog istoka ostavljaju
ak 500 dolara vie od prosjenog gosta iz Europe. Govorei o halalu
kao brendu i njegovoj prepoznatljivosti u sferi turizma moram naglasiti kako je u Zagrebu postoje etiri halal hotela najviih kategorija, a
certificirani hoteli postoje i na obali, dva u Dubrovniku te u Umagu,
Rovinju, Rijeci i Biogradu na moru', kazao je Dugonji dodajui kako
osim halal hrane ti hoteli osiguravaju sve halal potrebe muslimana, od
prostora za molitvu do uklanjanja alkoholnih pia iz hotelskih minibarova, pa sve do posluivanja hrane i organiziranja izleta.
Hotele s halal certifikatima, objanjava Dugonji, Centar redovito kontrolira, a daljnji koraci usmjereni su i prema zdravstvenom

Muftija Aziz ef. Hasanovi i Ljiljana Klinger,

ravnateljica O Matije Gupca

turizmu u kojem Hrvatska takoer vidi svoju ansu na globalnom

tritu, ime se, uz halal ponudu, zaokruuje itava slika Hrvatske
kao jedne od najpoeljnije halal destinacije u svijetu.
Novost su u halal standardima i kole s halal certifikatom, a zasad jedina u Hrvatskoj je Osnovna kola Matije Gupca u Zagrebu,
ija e ravnateljica sudjelovati na kongresu u Opatiji gdje e govoriti o pozitivnim iskustvima kole i uenika s halalom.

Visoka platena mo
Ipak, halal certificiranje zasad je u Hrvatskoj najvie usredotoeno na prehrambenu industriju, preciznije mesnu i mlijenu industriju, a kako istie Dugonji, halal certificiranje sve vie trai i kozmetika i farmaceutska industrija budui da je mnogo tvari koje
sainjavaju neki kozmetiki proizvod ivotinjskog porijekla koje se
takoer redovito kontrolira, savjetuje i educira.
Ono to posebno raduje, kae Dugonji, jest to da je halal prepoznat i kod potroaa nemuslimana koji povezuju halal proizvod
kao jamac neemu zdravom i kvalitetnom, osobito u segmentu
zdrave hrane kao jednom od globalnih trendova u prehrani.
Halal certifikat je postao presudan za dobivanje posla. Dovoljno je spomenuti nedavni primjer arapskih gostiju koji su u jednom
hotelu zatraili halal usluge. Kako ih hotel nije imao, gosti su nali
hotel u blizini s halal certifikatom, a rije je o bogatoj klijenteli koja
sve vie dolazi u Hrvatskoj zbog luksuzne ponude i zdravstvenog
turizma. Upravo stoga, imajui u vidu platenu mo takvih gostiju,
s naim partnerima dodatno emo se potruditi kako bismo obogatili ponudu koja nudi veliki potencijal, ali i ve u svijetu prepoznat
brend. World Halal Day i grad Opatija kao domain zasigurno su
mjesto i vrhunska prilika za upoznavanje mogunosti i naina kako
odgovoriti izazovima halal trita, ali i odlina prilika za umreavanje s postojeim uspjenim i buduim dionicima ovog specifinog
rastueg trita u svijetu, zakljuuje Dugonji. q
tportal.hr (10.10.2016.), autor: V. MAJETI

Varadinski hotel Turist dobio je halal certifikat jo 2012. godine

KOLOVOZ 2016.

BONJACI U HRVATSKOJ

VIJEE BONJAKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA

Radionica vjetine
zapoljavanja

Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba u

suradnji s tvrtkom specijaliziranom iz podruja ljudskih
potencijala i zapoljavanja na modernom tritu rada organizira projekt RADIONICA VJETINE ZAPOLJAVANJA.
Posao je u kontekstu vremena koje na njemu provedemo
dominantan segment naih ivota. Moe biti izvor velike
radosti, izazova, sree, zadovoljstva, uspjeha, samopouzdanja, blagostanja, ali isto tako izvor velikog stresa, nezadovoljstva, neuspjeha, razoarenja, depresije, demotivacije, loih odluka. Zakljuak jasno upuuje da je bitno koji
posao radimo i koliko smo zadovoljni na poslu.
Pretpostavimo da imate sliku posla koji elite raditi.
to vas dijeli od tog posla? Zato e poslodavac izmeu
svih kandidata, a konkurencija je svakim danom sve vea,
odabrati ba vas i dati vam priliku? Koja su to znanja, vjetine, kompetencije, iskustvo, edukacija, diplome, koje e
vam osigurati posao? I kako e poslodavac dobiti informacije o vaim kvalitetama?
Pronalazak posla je zahtjevna aktivnost, ali puno laka
ako razumijete logiku cijelog procesa selekcije i ako usvojite odreene vjetine koje e vas istaknuti na tritu. Mi
ih zovemo - Vjetine zapoljavanja - i na ovoj radionici emo vam prenijeti kljune elemente uspjenog pronalaska
posla.
Molimo zainteresirane da se jave to prije jer odabiremo do 15 kandidata.
Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba
Trnjanska cesta 35, Zagreb
tel. 01/631-4109, fax. 01/631- 4111
www.vbnmgz.hr

PREPORODOV JOURNAL 190

BONJACI U HRVATSKOJ

ISLAMSKI KULTURNI CENTAR U SISKU

Sveanost polaganja
kamena temeljca
Ve vie od 20 godina sanjamo najljepi san ispunjen vjernikim
osjeajima brige i potrebe za ouvanje identiteta mladih i novih generacija. Najljepi san kojeg sanjamo, misli s kojima se budimo, generacijska potreba i elja muslimana u Sisku zove se damija i ISLAMSKI KULTURNI CENTAR. Osjeamo se poaenim i sretnim to nas je
Uzvieni Allah, d.., odabrao da budemo svjedoci i nositelji najveeg
hajr-djela od kada ivimo na ovim prostorima. Zahvaljujemo Allahu,
d.., to je doao i taj trenutak kada emo zapoeti nau najljepu
priu kroz poetak izgradnje Islamskog kulturnog centra u Sisku. Pozivamo Vas da podijelite s nama radost i uveliate svojim dolaskom.

Povrina (brutto) objekta: 2.626,00 m

Damija (molitveni prostor)
Mekteb
Omladinski klub
Dvorana
Restoran
Knjinica sa itaonicom
Uredske prostorije
Stanovi za imame i sobe za goste
Tehniki i skladini prostor

SVEANOST POLAGANJA KAMENA TEMELJCA

ZA ISLAMSKI KULTURNI CENTAR SISAK
12. novembar/studeni 2016. u 11:00 h
BUJRUM I DOBRO DOLI!

Uplata na raun Islamskog centra Sisak

IBAN: HR 1023400091510370462
SWIFT CODE: PBZGHR2X
MEDLIS ISLAMSKE ZAJEDNICE SISAK
Petrinjska 64, 44010 SISAK
www.medzlis-sisak.net
e-mail: medzlis.islamske.zajednice.sisak@gmail.com

ISLAMSKI KULTURNI CENTAR SISAK

Povrina (netto) objekta: 2.349,70 m

KOLOVOZ 2016.

HRVATSKA

PERKOVI I MUSTA OSUENI NA DOIVOTNI ZATVOR, A PROSLAVA OLUJE BEZ OPOZICIJE

Presuda i kninska proslava

Dva dana prije obiljeavanja 21. obljetnice Oluje, Josip Perkovi i Zdravko Musta osueni su nepravomono na Visokom zemaljskom sudu u Mnchenu na doivotne zatvorske kazne. Oni su
krivi, prema presudi, za zapovijedanje, odnosno pripremanja ubojstva Stjepana urekovia 1983., hrvatskog emigranta koji je, prije
nego to je pobjegao u Njemaku, bio jedan od najvie pozicioniranih direktora INA-e.
Perkovi i Musta bili su optueni da su, prvi kao ovjek koji je
godinama vodio II. odjel Slube dravne sigurnosti (za neprijateljsku emigraciju, dakle i za politika ubojstva), a drugi kao njegov
nadreeni na republikoj razini, organizirali ubojstvo urekovia.
Ubojstvo je organizirano ne zbog urekovievog politikog djelovanja u emigraciji, nego zato da bi se uutkalo opasnog mogueg
svjedoka kriminala u INA-i kojem je urekovi svjedoio, pa ak i
bio rubno umijean.
Jo u postupku protiv Krunoslava Pratesa iz 2008., sud je utvrdio da je 1982. Vanja piljak, sin Mike piljka, bio u situaciji da nee
moi izbjei zatvor jer ga se, dok se u Jugoslaviji vozilo par-nepar,
istraivalo zbog uzimanja basnoslovnih provizija na isporuke nafte
koje je na svoju ruku i za svoj raun naplaivao od stranih dobavljaa. Njegov je otac Mika, koji e slijedee godine postati predsjednik
Predsjednitva SFRJ, iz nepoznatog razloga zakljuio da e urekovi kao INA-in direktor marketinga istraiteljima sve ispriati kako
bi se izvukao uz to manju kaznu, a to bi znailo njegov trenutni
izgon sa svih pozicija u politikoj i partijskoj eliti. Prema presudi
Pratesu i optunici protiv Perkovia i Mustaa, pala je odluka da se
urekovia likvidira kako se ne bi dogodilo da u zamjenu za manju
ili ak i uvjetnu kaznu, ispria sve o Vanji piljku. Ubojstvo je trebalo biti izvaninstitucionalno.
Na suenju Pratesu zakljueno je da piljak nije uspio eliminirati urekovia, jer nije nikako mogao pronai organizatore i egzekutore ubojstva, pa je odluio da se urekovia zastrai tako to e ga
kriminalna istraga potpuno unititi i time natjerati na bijeg u Njemaku, gdje mu je ivio sin. Pretpostavljalo se da e se tamo baviti
hrvatskim nacionalistikim temama kojima je bio sklon odranije, pa
e to posluiti kao sasvim zgodan paravan za likvidaciju preko II.
odjela SDS-a.
Prema obrazloenju pravomone presude Vrhovnog zemaljskog suda Pratesu u Mnchenu od 16. srpnja 2008., za organizaciju

Perkovi je kontroverzna linost, bio je blizak s Franjom Tumanom, a ostajao je neokrznut istragama i policije i DORH-a i POA-e,
kao i to da su se sve garniture vlasti u Hrvatskoj prvo HDZ-ova, i
to u dva mandata, a potom i Kukuriku koalicija opirale izruivanju
Perkovia i Mustaa, ak i sasluavanju preko video-linka. Na kraju
je dolo i do krize s lex Perkoviem uoi ulaska Hrvatske u EU. Dok
je Musta bio prilino samozatajan i postupak izruenja prihvaao
uvelike preputajui se sudbini, Perkovi se otvoreno sprdao s Visokim zemaljskim sudom u Mnchenu. Meutim, nakon to je Hrvatska ula u EU, vlasti vie, ma koje da su bile, nisu imale mogunosti manevra. Perkovi je izruen Njemakoj krajem sijenja
2014., a Musta sredinom travnja iste godine.
Dan nakon presude i dan prije obiljeavanja Oluje, na novinarsko pitanje zato je njegova Vlada donijela Lex Perkovi i zato SDP nije mijenjao zakon kojim bi se deklasificirali arhivi, predsjednik SDP-a Zoran Milanovi je rekao kako to nije njegov svijet.
Ja bih sve te ljude da mogu procesuirao. Da ne kaem pohapsio, to
je gruba rije. Oni sa SDP-om nemaju veze, s HDZ-om naalost imaju strano puno veze i od tud ta grinja savjesti i neista savjest i
pokuaj da se to makne iz Hrvatske pod svaku cijenu. Ali gledajte,
dolo je 10 dana od dolaska navodno nove snage u HDZ i ne mogu
se izvui iz te koulje u kojoj ive, rekao je Milanovi.
On je dodao da jedva eka najavljeni TV-duel s novim predsjednikom HDZ-a Andrejem Plenkoviem. Tamo emo razgovarati o

Josip Perkovi, Zdravko Musta i odvjetnik Anto Nobilo

Stjepan urekovi (Mnchen, srpanj 1983.)

10

svega toga bio je zaduen Perkovi. On je angairao Vinka Sindiia

i Krunoslava Pratesa, a potonji je predao Perkoviu klju garae koju je urekovi koristio kao tiskaru. Krajem srpnja 1983. ubojice su
ule u garau i saekale urekovia kojeg su potom ubile.
Sve je ovo utvrdio i sud koji je osudio Perkovia i Mustaa. Inae, nakon organizacije tog ubojstva Perkovi je brzo napredovao
do samog vrha republikog SDS-a, Musta pak do vrha saveznog
SDS-a, da bi 1991. Perkovi pomogao Franji Tumanu da HDZ nakon prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj preuzme vlast. Prema
neslubenim biografijama, osobno je doekao Gojka uka na zagrebakom aerodromu prije odravanja Prvog opeg sabora HDZ-a
1990. godine.

Ping-pong Perkovi

PREPORODOV JOURNAL 190

HRVATSKA

Pripadnici IX. bojne HOS-a

Rafael vitez Boban u Kninu
stvarima koje ivot znae za Hrvatsku, a ne o ovom to su radili
egzekutori prije 40 godina, a onda imali kljunu ulogu u osnivanju
HDZ-a i bili tieni godinama od vrha HDZ-a koji ih se sad pokuava
otarasiti. To je jedna grozna ljudska pria i ja s time niti elim imati
veze, niti imam veze. Ja te ljude ne poznajem. to se mene tie
trebali su dobiti doivotnu kaznu ako su to napravili prije 30 godina. Ali ih je netko u HDZ-u titio sve ove godine, a onda kada je
dogorilo do noktiju, trebalo ih je maknuti. Najbolje je da im se sudilo u Mongoliji. A sudilo im se u Njemakoj. To je, dakle, istina.
Ponavljam, kontaminiramo kampanju zato to HDZ ne moe razgovarati o drugim temama. Dakle, sve druge teme su za njih prekomplicirane, rekao je Milanovi.
On se poalio novinarima kako u kampanji u kojoj bi radije govorio o programu Narodne koalicije mora odgovarati na pitanja
kao da je aktualni premijer. Kolegama iz HDZ-a mogu jedino savjetovati da se u svojim redovima suoe s ljudima koji su optueni za
najtea kaznena djela. Ti ljudi moraju biti izbaeni iz stranke. To je
tema. A ovi koji su radili grozne stvari prije 35-40 godina, koji su
ubijali hrvatske emigrante i njihove obitelji i djecu, ti sa mnom i s
mojom strankom nemaju nikakve veze. injenica je da su sudjelovali u osnivanju HDZ-a, o tome Josip Manoli detaljno pie. Pa valjda emo vjerovati osnivau HDZ-a? To su injenice i neka se HDZ s
time sam suoi i neka nas i hrvatske ljude ostave konano na miru.
Mi ne trebamo biti taoci njihove neiste savjesti. I to je bit prie,
rekao je bivi SDP-ov premijer.
Reagirajui na presudu Perkoviu i Mustau, predsjednik HDZ-a
Andrej Plenkovi kazao je da je presuda ujedno osuda reima koji
je radio protiv hrvatskog iseljenitva, a neprihvatljivima je ocijenio
i Milanovieve tvrdnje da su Perkovi i Musta bili dio HDZ-a. Suosjeam s obitelji urekovi, rekao je i podsjetio na Milanovievu
odluku o prijedlogu Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim
stvarima s dravama lanicama Europske unije, popularno nazvanog Lex Perkovi. Rekao je da je HDZ tada izaao iz Sabora i vrlo
jasno osudio takvo ponaanje Kukuriku vlade.
Tom je politikom Zoran Milanovi doveo Hrvatsku na rub kredibiliteta u EU. To jako dobro zna na povjerenik Neven Mimica
koji je vidio dokumente i time je nepovratno naruen meunarodni kredibilitet te bive Vlade. Vrlo smo jasno osudili sve totalitarne
reime i usprotivili se politici koja je titila upravo one koje je danas
Visoki sud u Mnchenu osudio. HDZ e voditi snanu politiku zatite nacionalnih interesa. Manipulacije i lai kojima se danas koristio
Milanovi su neprihvatljive. Niti su ti ljudi bili dio HDZ-a, niti su davali putovnice. Providno je kako on skree pozornost s najvee sramote svoje Vlade, lex Perkovi zakona, ali to mu nee proi i javnost to jako dobro zna, kazao je Plenkovi.

KOLOVOZ 2016.

Kolinda Grabar Kitarovi - Hrvatska potuje svaku rtvu,

a Oluja je bila etiki ista

Oluja je legitimna
Dva dana nakon presude Perkoviu i Mustau i reakcija politikih
aktera koje su uklopljene u predizbornu kampanju, u Kninu je 5. kolovoza obiljeena 21. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja,
Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.
Poput presude, i proslava je iskoritena u predizborne svrhe, uz uobiajeni desni folklor, pa ak i mariranje crnokouljaa. Naime, nakon glavne sveanosti kroz centar Knina promarirala je skupina od
15-ak ljudi odjevenih u crno, pripadnici IX. bojne HOS-a Rafael vitez
Boban, koji su uzvikivali ustaki pozdrav Za dom spremni i pjevali
ustake pjesme Evo zore, evo dana i Spustila se gusta magla.
U Kninu su bili rijetki predstavnici opozicije, samo predsjednici
HNS-a Ivan Vrdoljak i ivog zida Ivan Vilibor Sini, pa se moglo
oekivati da e u njihovoj odsutnosti, s obzirom da nee imati kome u lice zvidati, predstavnici vlasti iskoristiti priliku da na ovom
obiljeavanju ubace i malo predizbornih trikova te prozovu opoziciju to nije s hrvatskim narodom. To se i desilo.
Prema procjenama, obiljeavanju Oluje prisustvovalo je
100.000 graana, a meu njima su bili brojni hrvatski branitelji i ratni vojni invalidi koji su u kolovozu 1995. Oslobodili okupirane dijelove Banije, Korduna, Like i Dalmatinske Zagore. Tom je okupljenom
mnotvu tehniki ministar vanjskih poslova Miro Kova rekao kako je
alostan to oporba nema hrabrosti doi na ovakav dogaaj.
Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarovi pozdravila prisutne, posebno pozdravivi HOS i policiju koja sudjeluju u vojnim
akcijama diljem svijeta. Prisjetila se i prvog predsjednika Franje
Tumana, nakon ega je uslijedio pljesak. I ona je iskoristila priliku
za napad na opoziciju obrativi se onima koji su Hrvatsku nazvali
sluajnom dravom, a sad su otili jo dalje tvrdnjom da su modernu hrvatsku dravu stvorile zloinake udbake strukture. Iako
nije navela na koga je mislila, jasno je da je aludirala na tadanjeg
efa SDP-a Zorana Milanovia, koji je skovao sintagmu sluajna
drava. Istaknula je da je ova Hrvatska stvorena voljom hrvatskoga naroda i ogromnom veinom na referendumu 1990. i pobjedom
u Domovinskom ratu. Hvala onima koji su dali ivote za nau slobodu i za nau budunost mira. Njima i svim braniteljima iz Domovinskog rata dugujemo trajnu zahvalnost, kazala je predsjednica.
Odgovorila je i onima koji opravdanost Oluje dovode pod znak
pitanja. Oluja je politiki opravdana, etiki ista i vojno velianstvena pobjeda za opravdan cilj. Njome smo dokazali svoju odlunost da budemo slobodni i sposobnost da budemo suvereni. Nismo
i neemo nikada prihvatiti da se Oluja mjeri antihrvatskim mjerilima. To konkretno znai da neemo prihvatiti krivotvorenje posljedica rata, kao ni zanemarivanje presuda, rekla je predsjednica i doda-

11

HRVATSKA
la da hrvatski narod ne zaboravlja da su u oslobaanju zemlje sudjelovali i brojni Srbi, koji su Hrvatsku vidjeli kao svoju domovinu.

Tko je uvrijedio ljude?

Predstavnici Narodne koalicije, umjesto u Kninu, ovaj su dravni
praznik obiljeili na zagrebakom groblju Mirogoj polaganjem vijenaca i svijea ispred spomenika Glas hrvatske rtve - Zid boli i ispred
Sredinjeg kria u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata. Predsjednik SDP-a Zoran Milanovi rekao je da u Knin nee ii
jer proslavu smatra stranakom zabavom. Na pitanje je li to primjereno ili je to ipak moda bila uvreda prema nekim drugim ljudima
koji tamo nisu stranaki obojeni, Milanovi je kazao kako to jest
uvreda. To e hrvatski ljudi jako dobro zakljuiti. Naravno da je to
uvreda prema tim ljudima, ali od onih koji organiziraju stranaku
proslavu i stranaki tulum. Naravno da u Kninu ima i ljudi koji tamo
dolaze s nepolitikim, graanskim, patriotskim, domoljubnim motivima, a ne dolaze na stranaki skup. Naalost, zadnjih godina to se
pretvorilo u stranaki skup HDZ-a. Vidjeli ste da sam ja tamo odlazio
redovno znajui to e se dogoditi, u incidentnu situaciju koju je zakuhala druga strana, ali ove godine neka to rade sami. Ovdje na Mirogoju smo iz potovanja. To je veliki dan za Hrvatsku, a Knin je jedan
od gradova koji su osloboeni. U svakom sluaju ne ekvivalent Berlina. Knin nije bio sjedite pobune, rekao je Milanovi.
Upitan da prokomentira to to je predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak ipak otiao u Knin na proslavu i misli li da je to pogreno, Milanovi je rekao: Vrdoljak je u Knin otiao kao graanin. Ja mislim da
je to potpuno ispravno. Sami ste rekli da tamo ima ljudi koji nisu
doli na stranaki skup nego imaju neki razlog. Ja u poslije ovog
otii na ruak s jednim od ljudi koji su oslobodili Knin, s Antom Kotromanoviem. Meu prvima je uao u Knin, a sad ide tamo samo
kad mora. Zagreb je glavni grad svih Hrvata, a 5. kolovoza je osloboena treina teritorija, Glina, Petrinja... Ne bih se sloio s time
to je predloio general Stipeti da se proslava odrava svakih pet
godina. To nije komemoracija, to je proslava i to treba obiljeiti
svake godine na jedan dostojanstven nain. Tu se ljudi mogu veseliti, ali ne likovati. A za stranaki tulum uvijek ima vremena. Mi u
tome neemo sudjelovati.
On je pozvao graane da izau na izbore i da shvate da nam
treba vrsta i artikulirana vlast. A HDZ-u i njegovom novom vodstvu elim sve najbolje u reformiranju stranke, neka je urede prema svom ukusu i kriterijima, ali postoje neki nadkriteriji to je
pravna drava, vladavina prava, pravni red, potivanje normi, pa i
odluka DORH-a kad ti ne odgovaraju. Vidjeli smo kako SDP funkcionira kad smo morali napraviti neke stvari i morali neke ljude udaljiti iz svojih redova. Da ne upotrijebim neku drugu rije, zakljuio
je Milanovi.
Ocjena je da je na proslavi i ove godine prevladavalo radikalno
desniarenje. Osim predsjednice Republike, proslavi su prisustvovali i predsjednik Vlade u tehnikom mandatu Tihomir Orekovi i
predsjednik Hrvatskog sabora akademik eljko Reiner. Prisustvovali su i brojni istaknuti javni djelatnici, meu ostalim tu su bili ministri u tehnikoj Vladi RH, zatim predsjednik HDZ-a Andrej Plenkovi, predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak, predsjednik MOST-a Boo
Petrov, zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi, predsjednik ivog
zida Ivan Vilibor Sini, predsjednik HSLS-a Darinko Kosor, naelnik
Glavnog stoera Oruanih snaga Mirko undov, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice Predrag Stipanovi, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusi i mnogi drugi. q
Edis FELI

12

ZLATKO HASANBEGOVI NA BIJELOM POLJU

Proslava u Kninu i ovoga 5. kolovoza odrana je uz uobiajeni folklor. No da ne bude svake godine isto pobrinuo se tehniki ministar
kulture Zlatko Hasanbegovi. Naime, portal Index.hr objavio je fotografiju na kojoj se vidi kako Hasanbegovi pozira s kontroverznim pjevaem Markom Perkoviem Thompsonom, osuenim narkodilerom
Velimirom Bujancem, voom IX. bojne HOS-a Rafael vitez Boban
pukovnikom Markom Skejom i ostalim pripadnicima te bojne.
Skejo, koji je inae tog dana u Kninu vikao Za dom!, na to su mu
ostali pripadnici bojne odgovarali Spremni!, bio je ratni zapovjednik
spomenute bojne koju inae financijski pomae Grad Split na elu s
gradonaelnikom Ivom Baldasarom. Radikalni je desniar i redovan
gost na misama za poglavnika NDH Antu Pavelia, kojega smatra najveim sinom hrvatskog naroda. Osim toga, Jasenovac i Gradiku smatra bolnicama otvorenog tipa u kojima su stradali samo zakleti neprijatelji hrvatske drave i najtei bolesnici.
S druge strane, takoer ekstremni desniar Velimir Bujanec je
2013. je uhapen zato to je kokainom plaao prostitutke, odnosno
zbog kaznenog djela stavljanja narkotika u promet. Najprije je Bujanec tvrdio da mu podmeu politiki protivnici, ali na koncu je ipak sve
priznao te se nagodio s tuiteljstvom. Pravomono je osuen na kaznu od 10 mjeseci uvjetnog zatvora uz rok kunje od tri godine.
Thompson je pak nakon koncerta u Kninu prekrajno prijavljen jer
je ponovno urlikao Za dom spremni!. On je odbio potpisati prijavu
koju mu je dostavila policija, a u kojoj je stajalo da je dana 5.8.2016.
godine, u 23.45 sati u Kninu, na stadionu NK Dinara prilikom odravanja koncerta povodom proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, isti glasno pjevao Za dom spremni!, ime je poinio prekraj iz
l. 5. Zakona o prekrajima protiv DRH-a. Takoer, policija je utvrdila
da je mar pripadnika IX. bojne HOS-a Rafael vitez Boban niz glavnu
gradsku ulicu, imao obiljeja istog prekraja.

U takvom se drutvu nalazio Hasanbegovi, no na slici se vidi i to

kako tehniki ministar kulture u rukama dri vlastiti portret na kojemu
je grb s prvim bijelim poljem. Da podsjetimo, hrvatski grb s prvim bijelim poljem bio je grb kvislinke i zloinake NDH. Zanimljivo je pri
tom kako je tokom proslave Oluje Hasanbegovi licemjerno za N1
televiziju izjavio da ustako znakovlje danas u Hrvatskoj nije dobrodolo. Ustako znakovlje 2016. nigdje nije dobrodolo i zato sam
uputio poruku mlaim naratajima da ne koriste bilo koje znakovlje
propalih reima i ideologija i da ponosno stoje iskljuivo iza slubenog
barjaka i grba Republike Hrvatske, rekao je Hasanbegovi.
Valja napomenuti da to nije bio jedini skandal pred obiljeavanje
Oluje. Nekoliko dana ranije Hasanbegovi je snimljen kako pozira uz
hrvatsku zastavu s ustakim grbom i natpisom FrankfUrt na otkrivanju
spomenika Miri Bareiu.
Moda je najbolji komentar na ove Hasanbegovieve sramotne
ustaluke dao Bojan Glavaevi, sin vukovarskog heroja Sinie Glavaevia. On je na Twiteru poslao otvoreno pismo predsjedniku HDZa Andreju Plenkoviu: S kim si, takav si. Hasanbegovi je svoje drutvo izabrao. Andrej Plenkovi uti. q

PREPORODOV JOURNAL 190

HRVATSKA

ODRANI PRIJEVREMENI PARLAMENTARNI IZBORI POBJEDA HDZ-A

Plenkovi uspio oporaviti HDZ

Hrvatskom e vladati u slijedee etiri godine nova/stara koalicija HDZ-a i Mosta nezavisnih lista. Na izvanrednim izborima odranim 11. rujna 2016., od 151 mjesta u Hrvatskom saboru HDZ je sam
ili u koaliciji osvojio 61 zastupniko mjesto i time postao relativni
pobjednik ovih izbora. Narodna koalicija na elu sa SDP-om pak doivjela je najtei poraz unazad 15-ak godina osvojivi samo 54 mandata, ime je mogunost formiranja njezine Vlade svela na teoriju.
Zbog toga je bilo primjetno da je javno mnijenje sklono tome da
HDZ sa svojim partnerima krene u sastavljanje nove Vlade, a to su
vrlo brzo, ve dan-dva nakon izbora zakljuile i stranke Narodne
koalicije koju su uz SDP inile jo i HNS, HSS i HSU.
MOST je dosta dobro proao nakon to mu je rejting jedno vrijeme padao. Oito su svojim insistiranjem na politikoj eliminaciji
biveg HDZ-ova predsjednika Tomislava Karamarka uspjeli vratiti
poljuljano povjerenje i osvojiti 13 mandata u Saboru. Da podsjetimo, na prologodinjim su izborima osvojili 18 mandata, ali ih je u
meuvremenu napustilo est zastupnika te su pred rasputanje
prethodnog saziva ostali na 12 mandata. Ista ta ekipa krenula je u
kampanja za ove izvanredne izbore i uspjela ak osvojiti i jedan
mandat vie.
Najvee je iznenaenje pak ivi zid koji je zajedno s koalicionim
partnerima Promijenimo Hrvatsku (bivi mostovac Ivan Lovrinovi)
i Udruga Franak osvojio ak 8 mandata, no kako sada stvari stoje,
oni u Saboru nee ostati na okupu, odnosno velike su turbulencije
unutar koalicije, ali i unutar samoga ivog zida. Osim njih, u Saboru
e biti i dva zastupnika Bandieve Koalicije za premijera, a po jednog zastupnika imat e HDSSB (Branimir Glava) i nezavisni iz liste
za dijasporu eljko Glasnovi.
Srpsku e manjinu u Saboru zastupati Milorad Pupovac, Mile
Horvat i Boris Miloevi, maarsku Robert Jankovics, talijansku Furio Radin, a eku i slovaku Vladimir Bilek. Veljko Kajtazi zastupat
e 12 manjina (austrijsku, bugarsku, njemaku, poljsku, romsku,
rumunjsku, rusinsku, rusku, tursku, ukrajinsku, vlaku i idovsku), a
Ermina Lekaj Prljaskaj pet manjina (albansku, bonjaku, crnogorsku, slovensku i makedonsku).

Milanovi se nije imao s kim svaati

Inae, na prijevremenim izborima odazvalo se 52,59% biraa,
oko 10% manje u odnosu na izbore u studenom 2015. U brojkama,
od 3,76 milijuna glasalo je njih 1,97 milijuna. Zanimljivost ovih prijevremenih izbora je u tome to su birai dali podrku dvjema politikim strankama, HDZ-u i MOST-u, koje su samo dva mjeseca pred
izbore po svim anketama stajali puno loije. SDP je zajedno sa svojim koalicionim partnerima bio u prednosti, pogotovo nakon to im
se pridruio i HSS. Ipak, novi predsjednik HDZ-a Andrej Plenkovi
zajedno sa svojim timom uspio je vratiti poljuljano povjerenje u
stranku, napravivi nekoliko dobrih poteza. Najprije je odluio da
HDZ izae samostalno na izbore, tek u nekoliko njih je izaao s koalicionim partnerima. Zatim, rijeio se balasta radikalnog ustatva
time to je odbacio HSP kojeg su personificirali Ivan Tepe i Pero
ori, a s druge strane ostavio je na listama HDZ-ove ekstreme poput Zlatka Hasanbegovia i jo nekoliko njih, ime je ipak zadrao

KOLOVOZ 2016.

Rezultati prijevremenih parlamentarnih izbora 2016.

Andrej Plenkovi, predsjednik HDZ-a

za svoju stranku i ekstremno desni dio birakog tijela u Hrvatskoj.
Uz puno pristojniji i uljueniji te umjereniji nastup u izbornoj kampanji za razliku od Karamarka, u kojoj je javno i hrabro rekao da
SDP nije antihrvatska stranka, Plenkovi je bio daleko prijemiviji
od sada ve biveg predsjednika SDP-a Zorana Milanovia koji se
nije imao s kim svaati i kao da se izgubio u takvoj kampanji.
Nakon prve objave rezultata Plenkovi je rekao da je HDZ otvoren za suradnju sa strankama koje su im sline. Mislim da smo
uspjeli u ovoj kampanji unijeti jednu novu kulturu komunikacije,
vratiti sadraj politici i temeljiti kampanju na programu. Jo jednom ponavljam da smo otvoreni za suradnju sa strankama koje su
nam programski i svjetonazorski sline. Razgovarat emo s naim
partnerima i dogovoriti platformu za poslijeizborne razgovore,
poruio je Plenkovi.
I Boo Petrov mogao je biti zadovoljan rezultatima, a njegov je
govor prekidan gromoglasnim pljeskom i uzvikivanjem Hrvatska,
Hrvatska. Veliko hvala svima koji su prepoznali MOST i dali svoj
glas. Uzurpirat u ovu priliku, makar me i osudili radi ovoga, da
pozovem sve mlade, ukljuite se u borbu za vau budunost. Nisu
svi isti, poruio je Petrov, koji je na kraju rekao medijima da nekoliko dana uzmu pauzu od MOST-a jer su oni svoje rekli. Naime, Petrov je dao HDZ-u i SDP-u rok od pet dana da odlue da li prihvaaju uvjete koje je MOST ponudio za formiranje koalicije.

13

HRVATSKA

Ostavka Zorana Milanovia

S druge strane, ve prvi govor Zorana Milanovia pokazao je da
su u Narodnoj koaliciji svjesni poraza i da je u njihovom stoeru
zavladalo razoarenje. Ovo nije bio sretan dan za Hrvatsku. Osam
mjeseci smo sudjelovali u eksperimentu, gdje smo bili - nigdje, to
smo radili nita, poruio je Milanovi. Izrazio je aljenje zbog
male izlaznosti i pozvao je sve politike aktere da zatome osobne
animozitete prema drugima i svoje ambicije te da se budu spremni
rtvovati kako bi se to je prije mogue formirala Vlada. Ove njegove rijei komentirala je u izbornoj noi nekadanja visoka dunosnica SDP-a eljka Antunovi: Reklo bi se da Milanovi svojim istupom ne odbacuje veliku koaliciju.
Na upit novinara dan nakon izbora to o tome misli, Plenkovi
je rekao: Ja bih volio da se umjesto poruka koje se alju izmeu
redaka prvo estita, a onda zaziva velika koalicija. Plenkovi je jo
dodao i to da takva opcija zasad nije opcija.

rekao da ne zna to su im ideologija i ciljevi. On nije dao jasan odgovor na pitanje hoe li biti saborski zastupnik: Nakon ovih 10 i
vie godina u kojima si dnevno izloen podraajima, razmislit u
ime u se baviti, ali sigurno se u ivotu neu dosaivati.
Za svoje napade na srbijanski dravni vrh rekao je da to nije desniarenje i da e to i dalje raditi. Rekao je da je injenica da srpska
manjina u golemoj veini glasa za SDP, a predstavnici Srba dobivaju
mrvice. Govorei o koaliciji, rekao je da ih s HSS-om veu godine suradnje te da se nada da e suradnja opstati. To smatram dobrim za
hrvatsko drutvo i to treba nastaviti, rekao je Zoran Milanovi, naglasivi da je SDP, kada ga je preuzeo, bio siromaniji nego sad.
Prema Statutu SDP-a, izbori se moraju provesti u roku od 150
dana od slubene objave rezultata parlamentarnih izbora. Glavni
odbor SDP-a odluio je da e se unutarstranaki izbori odrati 19.
studenog 2016., a za sada je poznato ak 10 kandidata: Gordana
Sobol, Karolina Leakovi, Tonino Picula, Orsat Miljeni, Ranko
Ostoji, Domagoj Hajdukovi, Vesna kuli, Davor Bernardi, Duko
Polovina Lungo i Kristijan Mohorovi. Svi kandidati do 30. listopada
moraju prikupiti 1.000 potpisa potpore kako bi njihova kandidatura postala pravovaljana.

Odlazak plejade politiara, potop pravaa

Zoran Milanovi - ostavka na funkciju predsjednika SDP-a

Istog dana poelo se od ranih jutarnjih sati govoriti po SDPovim kuloarima, mada neki tvrde da se to deavalo i nakon objave
prvih poraavajuih rezultata za SDP, da bi Milanovi trebao snositi odgovornost za poraz i podnijeti ostavku. To se zaista i desilo jer
je tog popodneva sazvao konferenciju za novinare rekavi da se
nee vie kandidirati na unutastranakim izborima. Nakon jueranjih rezultata ne planiram se vie kandidirati za predsjednika
SDP-a. Oekujem da tijela stranke donesu odluku o raspisivanju izbora. Prema mome sudu, bolje je to prije kako bi se stranka mogla
pripremiti za lokalne izbore 2017. Zahvaljujem svima koji su nam
dali podrku, onima koji nisu ne zamjeram, oito je neki dublji poremeaj prisutan u hrvatskoj politici i drutvenom ivotu, ali to ne
moe sluiti kao izgovor, rekao je Milanovi, koji je rekao i to da
od velike koalicije nee biti nita.
Govorei o optubama i napadima na SDP zbog navodne zatite
udbakih egzekutora, rekao je za efa HDZ-a Andreja Plenkovia da
je bio tienik u komunistikom reimu i da je odrastao sa srebrnom liicom u ustima. Dodao je da oekuje ispriku zbog spornih
izjava. Milanovi je rekao da je bitno imati jasan stav i vrsto se
boriti. Rekao je da su standardi za SDP neusporedivo vii nego za
drugu stranu. Ali ja sam to odabrao i znao sam da e to biti moj
put, i to e i dalje biti moj put, rekao je Milanovi, naglaavajui da
e SDP i dalje biti njegova stranka.
Govorei o pregovorima o formiranju Vlade, rekao je da su minimalne anse da se iz toga rodi neto to Hrvatskoj treba, a to je
stabilna i odgovorna vlada. Raunali smo da e nam graani u postotku dati najvee povjerenje, to se nije dogodilo rekao je dodajui da je 21 mandat otiao prosvjednim strankama. Za MOST je

14

Osim Milanovia koji, kako sada stvari stoje, odlazi u povijest,

ovi su izbori na marginu bacili i neke druge dosadanje aktere politikog ivota u Hrvatskoj. Bivi predsjednik Republike Stjepan Mesi je kao 11. na listi Narodne koalicije u I. jedinici skupio respektabilnih, ali nedovoljnih 5.130 glasova (nedostajalo mu je gotovo
2.500 glasova). I Radimir ai, nekadanji ministar graditeljstva u
Raanovoj vladi i prvi potpredsjednik Vlade Zorana Milanovia (iako kratkotrajni), koji je u Hrvatskom saboru od kraja 1990-ih godina, nije izabran u III. izbornoj jedinici.
Nee biti ni Ivana ukera, biveg ministar financija i predsjednika
kluba zastupnika HDZ-a koji je u Saboru od 2000. godine, kao ni Margarete Maeri. Bez mandata je ostao i osebujni naelnik Primotena
Stipe Petrina, koji je osvojio nemalih 4.671 preferencijalnih glasova, ali
njegova lista nije prela izborni prag u IX. jedinici. Propadanje HDSSB-a
se nastavlja jer u Saboru vie nee biti predsjednika Dragana Vulina,
Vladimira iljagia i Josipa Salapia, a ni Rui Tomai nije pomoglo
koaliranje s Glavaevom strankom. U Sabor nije proao ni Stipe Gabri
Jambo, koji je bio ispred HSS-a bio na listi Narodne koalicije.
Najvei potop doivjeli su u HSP-AS predsjednik Ivan Tepe i
Pero ori, ljudi koji su bili najglasniji u podrci Karamarku u prethodnom sazivu Sabora i koji su odbili koaliciju s HDZ-om u samo
nekim izbornim jedinicama insistirajui na tome da HDZ i HSP-AS

Potpuni potop pravaa na prijevremenim parlamentarnim izborima

PREPORODOV JOURNAL 190

HRVATSKA
budu u koaliciji na nacionalnoj razini. Plenkovi je to odbio, pa je i
ovaj dvojac pravaa odbio bilo kakvu suradnju tvrdei da HSP-AS
moe sam. Upravo su izbori pokazali da je nadobudnost ovih pravaa bila bez pokria jer su u prethodnom sazivu za vrijeme Karamarka uli u Sabor zahvaljujui koaliciji s HDZ-om, dok se sada, kada ih je HDZ odbacio, pokazalo koja im je stvarna snaga.
Kako su mediji pisali, nakon ovih prijevremenih izbora postalo
je jasno zbog ega su Tepe i ori grevito branili Vladu, odnosno
inili sve ne bi li sada ve proli saziv Sabora ipak preivio. U X. izbornoj jedinici, gdje je nositelj bio Ivan Tepe, skupili su katastrofalnih 0,35%, najmanje od svih pravakih stranaka. Bolje su proli
ak i nepoznati HSP 1861, koju je osnovao Dobroslav Paraga i koji
je imao 0,40%, dok je HSP u koaliciji sa HSP-om i jo nekoliko stranaka skupio 1,24% glasova.
Ni podreeni mu Pero ori nije bio nita bolji u II. izbornoj jedinici u kojoj je skupio 0,48 posto, a loi su bili i u ostalim izbornim
jedinicama, niti blizu izbornog praga. Tako je stranka koja je do juer igrala bitnu ulogu u domaoj politici zbog koalicije s HDZ-om na
ovim izborima pokazala kako je potpuno nebitan faktor u hrvatskoj
politici i da je, a to se i dokazalo, bez podrke HDZ-a nitko i nita.
Tepe je osvojio samo 201 glas pa je, poput Milanovia, podnio
ostavku na funkciju predsjednika HSP-a dr. Ante Starevi. Iskreno
se nadam da su loi rezultati koje smo postigli samo privremeno
raspoloenje biraa i kako e se pravaka scena okrupniti i na sljedeim izborima postii odline rezultate. Pravatvo kao najstarija i
jedina izvorna hrvatska politika ideologija zasluuje da bude snano zastupljena u hrvatskom politikom ivotu, objavio je Tepe.
Ostavka je, pojasnio je, djelomino motivirana i njegovim slabim
osobnim rezultatom na izborima te je putem izjave za medije zahvalio svim lanovima i dunosnicima koji su mu pruili potporu.
No Tepea bi ipak i dalje mogli gledati ukoliko Plenkovi i ostali
eurozastupnici, Ivo Stier i Ivana Maleti, napuste Europski parlament
zbog formiranja vlasti u zemlji, a to je vjerojatno. Naime, u tom bi
sluaju bila osloboena mjesta koja bi mogla popuniti trojica s lista
za izbore za Europarlament koji nisu uli, a koji su kao takvi skupili
najvie glasova. To bi onda bili Ivica Toli, Ivan Tepe i eljana Zovko.
Osim Tepea, i predsjednik HSP-a Daniel Srb je najavio povlaenje iz aktivne politike. Razlog je isti, pravaka opcija nije osvojila ni
jedan zastupniki mandat i tim inom Srb eli da pravatvo modernizira svoj program i s novim ljudima krene naprijed u posve novim
okolnostima. Na izvanrednoj konferenciji za novinare Srb je kazao
kako je vrijeme da se i sam stranaki program prilagodi vremenu u
kojem ivimo i koje nosi nove obveze, jer eli da stranka u budunosti ostvari rezultate koji odgovaraju njenom imenu i povijesnoj snazi.
Potvrdio je da odlazi s mjesta predsjednika stranke te najavio odravanje Izbornog sabora HSP-a, koji se po Statutu mora raspisati nakon
svakih parlamentarnih izbora. To e biti prilika da se izabere novo
vodstvo, ja u u tome procesu biti maksimalno kooperativan, ali se
neu ni na koji nain mijeati u kadrovsku politiku, niti imam namjeru na bilo koji nain upravljati strankom, poruio je Srb. Uvjeren je
kako nema uspjene zemlje bez snane i uspjene desnice, upozorivi da u ovakvoj situaciji Hrvatska i dalje nee dobro napredovati,
to se vidi kroz probleme u gospodarstvu i iseljavanju mladih.
Po rezultatu je blizu pravaa i nekadanja efica Laburista Nansi Tireli. Ona je svojedobno bila u 7. sazivu Sabora, a sad je na listi
Milana Bandia u I. izbornoj jedinici osvojila tek 175 glasova. Tako
su ovi prijevremeni izbori na politiku scenu donijeli nekoliko novih
aktera (Plenkovia i suradnike), a otili su neki stari. Valjda e to
donijeti stabilnost novoj Vladi RH. q
Edis FELI

KOLOVOZ 2016.

BOO LJUBI LJUBI KVISLINKU PARADRAVU

Da su u Hrvatski sabor uli i problematini likovi pokazuje izborni

uspjeh Zlatka Hasanbegovia koji je u II. izbornoj jedinici na listi HDZ-a
osvojio 11.898 preferencijalnih glasova (vie nego prva na listi Ivana Maleti). Zanimljivo je pri tom da nije odmah nakon izbora otiao u izborni
stoer HDZ-a, nego je rezultate pratio i slavio sa svojim prijateljem Velimirom Bujancem. Jo je jedan problematian HDZ-ovac uao u Sabor, Stevo
Culej, koji je bio zadnji na listi u V. izbornoj jedinici. Dobio je 9.262 preferencijalnih glasa, a prije samo nekoliko tjedana imao je rasistiki ispad kad
je za Veljka Kajtazija, zastupnika manjina, rekao da lae ko srpski cigan i
da iznosi lai i radi po nalogu mrzitelja Hrvata. U Sabor je ula i ultrakonzervativna Bruna Esih, koja je dobila 10.500 glasova i za koju je snano
lobirao Hasanbegovi. Za nju se zna da je veliki zagovaratelj lustracije. U
XI. izbornoj jedinici za dijasporu prvi se put desilo da HDZ nije dobio sva tri
mandata. Ovaj je put jedan mandat uzeo nezavisni eljko Glasnovi, inae
bivi HDZ-ovac, vrlo ekstreman i takoer veliki lovac na komuniste, Jugoslavene i ostale navodne mrzitelje Hrvatske.
Glasnovi je podrku dobio u Hercegovini prije svega, no dobio ju
je i Boo Ljubi na listi HDZ-a koji je prije izbora otvoreno rekao ono
to u bosanskohercegovakom HDZ-u nastoje bezuspjeno prikriti zahtjevima za tzv. treim entitetom. Trei entitet nije nita drugo nego
zazivanje kvislinke zloinake ustake paradrave tzv. herceg-bosne, a to je u nastupu iskrenosti potvrdio i Boo Ljubi, istaknuti lan
HDZ-a BiH, kasnije osniva HDZ-a 1990 i njegov predsjednik izmeu
2006. i 2013. godine, a sada predsjednik Glavnog vijea Hrvatskog narodnog sabora BiH. On je poruio da ta paradrava nije ugaena niti
je naputena te je estitao svim ljubiteljima Velike Hrvatske (on se
izrazio hrvatskom narodu aludirajui da su svi Hrvati za takvu opciju) 23. godinjicu postojanja kvislinke paradrave. Dakle, on je svjesno i namjerno upotrijebio rije postojanja i time samo potvrdio da
u ovih 23 godine velikohrvati iz HDZ-a BiH kontinuirano potkopavaju
temelje Bosne i Hercegovine. No na njihovu nesreu, kao i na nesreu
velikosrba, ti su temelji ipak preduboki i jo uvijek se dre, a oni koji
vole Bosnu i Hercegovinu uvjereni su da e se i odrati.

Boo Ljubi
Ipak, valja navesti Ljubieve rijei jer se radi o ovjeku koji e i u
Hrvatskom saboru nastojati potaknuti vlasti u Hrvatskoj da se vie angairaju u obnovi tzv. herceg-bosne nego to su se do sada angairali.
Herceg Bosna je aktualna ne samo kao inspiracija za borbu za hrvatsku
jednakopravnost u BiH, ve je Herceg Bosna aktualna i kao pravna i politika injenica. Konano, Herceg Bosna i danas ivi u mnogim zakonima i javnim poduzeima. Nadalje, svi zakoni Hrvatske Republike Herceg
Bosne su i danas na snazi za sva ona podruja koja nisu ureena na nivou drave. To je, izmeu ostalog, Zakon o dravnim praznicima, na
osnovu kojega danas obiljeavamo ovu godinjicu, naglasio je Ljubi,
koji je dodao i slijedee: Republika Hrvatska, kao lanica Europske unije i NATO-a i supotpisnica Daytonskog sporazuma, ima sve instrumente
doprinijeti da se Bosna i Hercegovina uredi na naelima federalizma i
legitimnog politikog predstavljanja konstitutivnih naroda. Hrvatska takoer treba ustrajati na tome da ima svog predstavnika u Vijeu za implementaciju mira (PIC) kao supotpisnica Daytonskog sporazuma i zato
to i prema svom Ustavu ima odgovornost za poloaj Hrvata u BiH.
Boo Ljubi e sigurno u Hrvatskom saboru imati istomiljenike,
ali smo uvjereni da niti on, niti njegovi istomiljenici nemaju kapacitet
da to provedu. Ne zbog politikih saveznika u Hrvatskoj, nego prije
svega zato to im to ne daju oni koji vole Bosnu i Hercegovinu. q

15

HRVATSKA

KULTURNA MANIFESTACIJA LIPOVLJANSKI SUSRETI 2016.

Bogatstvo kulturne raznolikosti

Od 26. do 28. kolovoza 2016. u selu Lipovljani, smjetenom izmeu Kutine i Novske, na istonom rubu Sisako-moslavake upanije, odrana je tradicionalna trodnevna manifestacija Lipovljanski susreti 2016., najvea kulturna i gospodarska manifestacija
nacionalnih manjina Hrvatske. Manjine su kroz bogat kulturnoumjetniki program, izlobe i tandove s narodnim nonjama, rukotvorinama i jelima predstavile svoju tradicijsku kulturu i obiaje.
Zemlja-partner Lipovljanskih susreta 2016. bila je Ukrajina.
Susreti su poeli u petak, 26. kolovoza, gospodarskim susretom na
temu Mogunosti i pretpostavke razvoja opine Lipovljani u okviru Sisako-moslavake upanije s posebnim osvrtom na mogunosti gospodarske suradnje s Ukrajinom. Sutradan je organizirana
i vrlo zanimljiva izloba pod nazivom Donbas: rat i mir, koju je
otvorio Oleksandr Levchenko, veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj.
Drugi dan Lipovljanskih susreta 2016. u cijelosti je bio posveen nacionalnim manjinama u Hrvatskoj. Program je zapoeo u
rano poslijepodne postavljanjem tandova udruga nacionalnih manjina, a zatim tamburakim nastupom domaih, mladih tamburaa
za sve posjetitelje svirali su Prijatelji tambura. Nakon toga poela su predstavljanja ak 23 tradicijska obrta, od izrade runih radova heklanjem i linganjem do izrada cvjetnih aranmana i proizvoda od meda. Drutva nacionalnih manjina koja su nastupala s
kulturno-umjetnikim programom predstavila su se i na izlobenom prostoru u parku kroz prikaz svog rada, ouvanja batine, prikazom narodnih nonji, a veina i specifinim nacionalnim gastronomskim delicijama jela i kolaa. Program je nastavljen okruglim
stolom na temu manjina i izbjeglike krize, a zavren u veernjim
satima sveanim mimohodom 10 kulturno-umjetnikih drutava
nacionalnih manjina kroz centar Lipovljana i njihovim nastupom na
sredinjoj pozornici.

Brojni problemi vezani uz izbjegliku/migrantsku

krizu
O potrebama i problemima u ivotu pripadnika nacionalnih
manjina svake se godine tokom Lipovljanskih susreta razgovara
na okruglom stolu, strunom skupu u organizaciji Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Opine Lipovljani. Ove godine
tema okruglog stola, odranog 27. kolovoza u Narodnoj knjinici i
itaonici u Lipovljanima, bila je Nacionalne manjine u demokratskim drutvima: manjine i migracije u fokusu izbjeglike krize. Vrlo
zapaena izlaganja imali su Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH i Bahrija Sejfi, pomonica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.
Moderator okruglog stola bio je Josip Kraji, predsjednik Pododbora za pripremu Okruglog stola Lipovljanskih susreta.
Aleksandar Tolnauer je uvodno naglasio da se Savjet za nacionalne manjine RH, u suradnji sa Zakladom Friedrich-Ebert-Stiftung
Zagreb i Centrom za meunarodne i sigurnosne studije Fakulteta
politikih znanosti u Zagrebu, s razliitim aspektima izbjeglike/migracijske krize u Europi bavi vie od godine dana. Istaknuo je da su
na poetku prvenstveno razmatrani humanitarni aspekti krize, a
tek onda sigurnosni. Meutim, danas je situacija potpuno drugai-

16

Okrugli stol Lipovljanskih susreta 2016.

ja. Pritom je, primjerice, dokazano da su rezultati tzv. Brexita (politikog procesa i medijske kampanje koja je povezana s izlaskom
Velike Britanije iz EU) bili usko povezani s izbjeglikom/migracijskom krizom.
Podaci britanske vlade od prije 10-ak dana pokazuju da su zloini iz mrnje i nepodnoljivosti vezani uz rasnu diskriminaciju u
enormnom porastu. U periodu od 16. do 30. lipnja 2016. godine
takvih je bilo 3.198 sluajeva, a od 1. do 14. srpnja 3.001 sluaj.
Dakle, u samo 28 dana u Velikoj Britaniji bilo je 6.199 sluajeva
vezanih u vjersku i rasnu nepodnoljivost. Ti podaci dovoljno govore to je izbjeglika kriza donijela u nekim dijelovima Europe. Izazvala je loe efekte, posebno u smislu da je lokalno stanovnitvo
uplaeno za svoje pozicije. Vrlo je vano da su u osam mjeseci cijene rada pale za 15%. To su sve problemi koji su vezani uz migrantsku krizu, rekao je Tolnauer.
Savjet za nacionalne manjine obavio je informativne intervjue s
pripadnicima 19 nacionalnih manjina u Hrvatskoj kako gledaju na
tu situaciju i kako bi se postavili kao pripadnici manjina? Kada se
podaci sumiraju dolo se do zakljuka da ne odskakuju od onih u
Europi. U principu ljudi imaju razumijevanje u humanitarnom dijelu, kod prolaska ljudi. Ali da bi bili spremni i voljni da ti ljudi u velikom broju ostaju ovdje ne bi. I to je injenica, naglasio je Tolnauer, pri emu se osvrnuo na trenutnu situaciju gdje je Turska ula u
ratne operacije u Siriji, Rusija najavila sveobuhvatne vojne vjebe,
a vladinim dekretom Njemaka i eka uvode mjere civilne zatite,
tj. opskrbe domainstva za 10 dana. Ne treba se bojati ratnih dejstava na europskom tlu, ali ima naznaka velikih teroristikih akcija, rekao je Tolnauer.
Istaknuo je da se brojne krize u svijetu vezuju uz manjine: od
Kurda na Bliskom istoku do Ujdura u Kini. Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH je nabrojao nekoliko knjiga poznatih svjetskih
autora u kojima su najavljena i predviena sadanja migracijska kretanja: Noam Chomsky Tko vlada svijetom?, Naomi Klein Doktrina
oka: uspon kapitalizma katastrofe, John Lefebvre Zagaeni izvori:
antidemokratski korijeni europske ideje i Will Kymlicka Multinacionalna pozicija u zemljama postsocijalizma.

PREPORODOV JOURNAL 190

HRVATSKA
Tolnauer je naglasio da se trenutno u Turskoj nalazi ak 3,126
milijuna izbjeglica s prostora Bliskog istoka, pri emu imaju nerijeene odnose u onome to su potpisali s Europskom unijom. Naime, EU zbog nekih okolnosti koje su u meuvremenu nastale dio
dogovorenog ne eli ispuniti. Pitanje je to e politika odluiti po
tim pitanjima, rekao je Tolnauer, istiui da su migracijska pitanja
veoma vana to potvruje i injenica da po tom pitanju EU ima
ak sedam direktiva. Osvrnuo se i na negativne pojave u Europi i
Hrvatskoj, pri emu je posebno apostrofirao jaanje kulta tradicije,
tropofobino ponaanje (odbacivanje bilo kakvih promjena), opsesiju zavjerama, stvaranje atmosfere nacionalnog ponienja, permanentno traenje krivaca za probleme i politike promaaje u
onima koji su doli, pri emu se bilo kakvo neslaganje tretira kao
in izdaje ili zloupotrebe.
Sadanja pozicija nacionalnih manjina je dosta nepovoljna, a
vidjet emo to e biti s novom Vladom. U tekstu prole Vlade RH
koji je, ini mi se, imao 102 stranice, bila je samo jedna prosto proirena reenica o manjinama u kojoj je pisala da e se Vlada voditi dostignutim standardima. Meutim, nije se vodila dostignutim
standardima, a manjinsko pitanje je pokuala staviti na marginu.
Vidjeli ste kako se u Saboru poelo govoriti s manjinskim zastupnicima i o manjinskim pitanjima, a naroito po pitanju nae najvee
manjine koja je najvie na udaru, rekao je Tolnauer, koji se posebno osvrnuo na dva dokumenta iza kojih su stali svi manjinski saborski zastupnici i Savjet za nacionalne manjine RH. Rije je o Deklaraciji o nesnoljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj (od 14. svibnja
2015.) i Priopenju o porastu atmosfere ope nesnoljivosti u hrvatskom drutvu i pojavama etnocentrizma (od 24. veljae 2016.).
Oba su dokumenta bila gurnuta u stranu i na svaki nain ignorirana od naih medija, ali od vanjskih ne.
Veliki problemi su nastali nakon ulaska Hrvatske u Europsku
uniju. Jedan od uvjeta ulaska u EU je bio da se mora razvijati civilno
drutvo u manjinskom korpusu. I mi smo ga razvili. A sada kad smo
ga razvili, odjedanput to ne valja. Previe ga ima Dolazimo u situaciju da prava koja smo stekli koja nisu nita posebno, niti na raun nikoga moramo ponovo braniti. Stvara se loa atmosfera u
drutvu, rekao je Tolnauer.
Osvrnuo se i na predstojee prijevremene parlamentarne izbore. Meni je izuzetno drago to na listama mnogih stranaka ima
pripadnika nacionalnih manjina, to govori o integracionom momentu, rekao je Tolnauer, pri emu se dotaknuo i nekih problema
iz prethodnog perioda: U zemlji koja je bremenita problemima ne
mogu manjine snositi odgovornost za promaaje veine. Oni koji su

Bahrija Sejfi, Aleksandar Tolnauer i Josip Kraji

KOLOVOZ 2016.

'za dom spremni', nisu spremni za suivot, toleranciju, a najmanje

za europske vrijednosti. Oni su spremni za neto to je davno propalo. U mnogim politikim potezima koji se ovdje vuku, radi se o
mjeavini srednjovjekovnog primitivizma s ultramodernim duhom
i kretanjima. I to uvijek zavrava loe. Tradicija mora postojati, ali
ne moete tradiciju od prije 100 godina inkomporirati u dananja
kretanja. To je besmisleno.
Ako ne bude dijaloga dobit emo 12 drutvenih kretanja koja
podrazumijevaju razvijanje mrnje, pakost, lukavstvo za preivljavanje, prijetnje kao sustav, stvaranje strahova, podcjenjivanje, stereotipe, lai, predrasude, marginalizaciju i prezir, a kada sve to
zbrojite imate nasilje. To je sigurno, to je dokazano. Sve te komponente ine na ivot. Manjine moraju voditi rauna o veini ne
da bi se dodvoravali, ve i zbog naih interesa. Na interes je da
zadrimo svoje identitete i da u datim okolnostima, kao ravnopravni graani, sudjelujemo u politikom, javnom i kulturnom ivotu.
Ali bez utega koji nam se u zadnje vrijeme esto stavlja na lea
bez povijesnih reminiscencija i bez vjenog traenja krivca meu
drugim i drugaijim. Oekujem veu angairanost nacionalnih manjina njihovih tijela, udruga, saborskih zastupnika, vijea i predstavnika. U javnom i politikom ivotu to e biti potrebno ne samo
manjini, nego i veini, zakljuio je Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.
Bahrija Sejfi je uvodno istaknula da Vlada RH neposredno provodi politiku u podruju prava nacionalnih manjina putem Ureda
za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju veinu etnikih prava putem redovitih institucija Republike Hrvatske, kao i veinski hrvatski narod, ime se
osigurava zatita od asimilacije i getoizacije i omoguava razvoj
kulturnog i nacionalnog identiteta u cilju njihove integracije u hrvatsko drutvo.
U prosincu 2002. godine donesen je Ustavni zakon o pravima
nacionalnih manjina RH, veoma bitan instrument za zatitu prava
nacionalnih manjina, koji predstavlja Magna Cartu zatite ljudskih
i manjinskih prava na ovim prostorima. Ovaj je dokument visoko
ocijenjen na meunarodnoj razini i njega se smatra jednim od najboljih naina rjeavanja problematike nacionalnih manjina. On nije
savren, ali prua jedan okvir pomou kojeg je mogue do jedne
visoke razine postaviti zatitu prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, rekla je Sejfi.
Istaknula je da je Republika Hrvatska sklopila pet meunarodnih bilateralnih ugovora sa susjednim zemljama o pravima nacionalnih manjina: sa Srbijom, Italijom, Maarskom, Crnom Gorom i
Makedonijom. Slijedom tih ugovora stvoreni su mjeoviti nacionalni odbori koji bi trebali imati jednogodinje sastanke s ciljem poboljanja situacije vezane uz nacionalne manjine. Sejfi je je naglasila kako Republika Hrvatska izdvaja znaajna sredstva za zatitu
manjinskih prava i stvaranje pretpostavki za ouvanje kulturne
autonomije pripadnika nacionalnih manjina. Kao problem istaknula je pitanje pristupa medijima. Naime, HTV-ove emisije Prizma i
Manjinski mozaik, iako vrlo kvalitetne, ne zadovoljavaju potrebe
pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
Vladine institucije sustavno rjeavaju pitanja kako veine, tako i manjine. Vrlo je vana suradnja pripadnika nacionalnih manjina s predstavnicima lokalne samouprave, jer se samo u dijalogu s
njima i u konstruktivnoj suradnji mogu rjeavati krucijalna manjinska pitanja, zakljuila je Bahrija Sejfi, pomonica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike
Hrvatske. q
Ismet ISAKOVI

17

INTERVJU

ERMINA LEKAJ PRLJASKAJ, ZASTUPNICA ALBANSKE, BONJAKE, CRNOGORSKE,

MAKEDONSKE I SLOVENSKE NACIONALNE MANJINE U HRVATSKOM SABORU
Radim u smjeru da se oformi svojevrsni manjinski savjet. Poduzela sam korake, ali nisam uspjela
dovriti do kraja. Nadam se da u u ovom mandatu uspjeti. to se tie kontakata s predstavnicima
Bonjaka, u proteklom periodu sam kontaktirala sa svim bonjakim predstavnicima koji su bili voljni za
suradnju i mogu kazati da sam zadovoljna s njihovim pristupom.

Svaka manjina ima svoje

specifine probleme
Razgovarao: Ismet ISAKOVI
Birai su me prepoznali bez obzira kojoj manjini
pripadaju
estitke na pobjedi na prijevremenim parlamentarnim izborima za saborskog zastupnika albanske, bonjake, crnogorske,
makedonske i slovenske nacionalne manjine. Moete li usporediti
svoje dvije izborne pobjede u studenom 2015. i rujnu 2016.? Da
li je bilo razlike u pristupu, to je odluilo pobjednika?
Zahvaljujem. Kad usporedim izbore u studenom 2015. i rujnu
2016. bilo je razlike u pristupu. Tijekom 2015. obratila sam se samo
Albancima kao biraima. Tijekom svog mandata nastojala sam se
upoznati sa svim manjinama, identificirati specifinosti svake manjine, a ujedno i upoznati se s problemima koje imaju manjine. Prvi
puta su i druge manjine imale pristupa Saboru i imale su otvorena
vrata. Tijekom kampanje samo sam nastavila svoj rad koji sam zapoela kao zastupnica, ali nisam mogla dovriti.
Prije 10 mjeseci vodili ste mrtvu trku s Idrisom Sulejmanijem, kada ste nakon dva izborna kruga uspjeli pobijediti za samo
pet glasova, rezultatom 999:994. Meutim, na ovogodinjim izborima razlika izmeu vas dvoje bila je mnogo vea 269 glasova. Da li je tome uzrok bio podrka Vaoj kandidaturi od strane
Unije Albanaca u Republici Hrvatskoj ili neto drugo?
Zahvalna sam Uniji Albanaca u Republici Hrvatskoj koja pod
svojom ombrelom obuhvaa vie od 20 udruga Albanaca u Hrvatskoj. Osim Unije, imala sam i podrku 16 albanskih udruga diljem
Republike Hrvatske. Ali, moram naglasiti, da su me birai prepoznali bez obzira kojoj manjini pripadaju. To sam primijetila tijekom
svoje kampanje jer je bilo biraa koji nikada nisu izali na glasovanje, ali su rekli da e radi mene izai. Tu je bilo i Bonjaka, Makedonaca, Crnogoraca i Slovenaca.
Albansko birako tijelo pokazalo je iznimnu zainteresiranost za
glasanje na manjinskoj listi. Ovoga puta troje albanskih kandidata
dobilo je 12,3% vie glasova nego u studenom 2015. S druge strane,
dobili ste 355 glasova vie nego prije 10 mjeseci. Va komentar?
Albanci su uvijek dali svoj doprinos za domovinu Hrvatsku, ali do
sada zauzvrat nisu dobili ono to su zasluili. Moram navesti da nai
prethodnici, zastupnici, nikada nisu obratili panju na druge manjine, a Albanci su mislili da je nemogua misija imati svog zastupnika.
Mojim izborom doli su do zakljuka da se sve moe uz malo truda.

18

Ermina Lekaj Prljaskaj

S obzirom na kontakte i ostvarene rezultate u prethodnom
skraenom saborskom mandatu, da li ste u ovom izbornom ciklusu imali podrku iz nekih drugih nacionalnih manjina? Od Crnogoraca, Makedonaca i Slovenaca, koji nisu imali svog kandidata, ali
i od Bonjaka
Kao to sam navela, osim albanske manjine imala sam podrku i
drugih manjina. Takoer naglaavam da u nastaviti sa radom i suradnjom i s drugim manjinama. I uvijek u im biti na raspolaganju.
Da li ste u predizbornoj kampanji imali podrku nekih hrvatskih politikih stranaka?
Imala sam simpatije od strane hrvatskih politikih stranaka, ali
ne mogu rei da sam tijekom kampanje imala podrku.

PREPORODOV JOURNAL 190

INTERVJU

U proteklom periodu kontaktirala sam sa svim

bonjakim predstavnicima koji su bili voljni za
suradnju
U prethodnom intervjuu objavljenom na stranicama naeg
asopisa izjavili ste da ete nastojati biti glas manjina u Hrvatskom saboru. Po Vaem miljenju, jeste li u proteklom periodu u
tome uspjeli?
Mislim da je bilo prekratko da se vidi moj rad, i dalje tvrdim da
u biti glas manjina u Hrvatskom saboru. Tijekom svog mandata u
Saboru po prvi puta Bonjaci su imali komemoraciju o Srebrenici i
kao predstavnik bonjake manjine otila sam u Srebrenicu zajedno s Bonjacima.
U prethodnom intervjuu u Preporodovom Journalu rekli ste
kako elite oformiti svojevrsni manjinski savjet, odnosno tim ljudi u svih nacionalnih manjina koje zastupate. Da li postoji manjinski savjet ili ste, moda, odustali od te ideje? S kim ste od bonjakih predstavnika najvie kontaktirali u proteklom periodu?
Radim u smjeru da se oformi svojevrsni manjinski savjet. Poduzela sam korake, ali nisam uspjela dovriti do kraja. Nadam se da u
u ovom mandatu uspjeti. to se tie kontakata s predstavnicima
Bonjaka, u proteklom periodu kontaktirala sam sa svim bonjakim predstavnicima koji su bili voljni za suradnju i mogu kazati da
sam zadovoljna s njihovim pristupom.
Imali ste istovremeno i mali i dovoljno vremena da snimite manjinsku problematiku. S kojim problemima se susreu pripadnici pet
nacionalnih manjina koje predstavljate u Hrvatskom saboru? S druge strane, koji su problemi svojstveni svim manjinama u Hrvatskoj?
Svaka manjina ima svoje specifine probleme, znai nemamo
iste probleme. Ja bih kao zajedniki problem manjina navela zapoljavanje i dodjelu financija.
U prethodnom skraenom mandatu moemo rei da ste
uspjeli eliminirati greku svojih prethodnika jer se u svom radu
niste fokusirali samo na svoju, albansku nacionalnu manjinu. Moete li naim itateljima pobrojati aktivnosti i kontakte vezane uz
Bonjake?
Sa Bonjacima prvi korak je bio posjet unije udruga Bonjaka
(SABAH, op. ur.) u Hrvatski sabor, moje praenje i podrka programa Bonjaka i mislim da je ono to sam uspjela komemoracija o
Srebrenici i posjet Srebrenici. to se tie moje suradnje, otvorena
sam za daljnju suradnju.

Ovaj puta nije bilo dobronamjernih savjeta

U prethodnih nekoliko mjeseci bili smo svjedoci velike ideoloke polarizacije u hrvatskom drutvu i velike zagaenosti javnog
prostora s razliitim izjavama. Hoe li doi do smirivanja tenzija i
okretanja prema temama od ivotnog znaaja?
Mislim da smo svi neto nauili u ovih 10 mjeseci. I da emo svi
raditi na tome da mladi ne odlaze van, nego da se vratimo gospodarstvu i da se ne bavimo ideologijama.
Prethodna Vlada RH bila je nestabilna, kao i saborska veina.
to moemo oekivati nakon ove izborne runde?
Nakon ovih izbora Vlada e biti stabilna i mislim da e raditi u
pozitivnom smjeru.
esto se govori o tzv. izbornoj volji hrvatskog naroda. to to
znai? Po Vaem miljenju kakva treba biti pozicija manjinskih
saborskih zastupnika u pregovorima oko formiranja nove Vlade?

KOLOVOZ 2016.

to se tie pozicije manjina oko formiranja nove Vlade biti e

povoljnija, ali nisam sigurna da emo biti koalicija s obzirom da pregovarake stane ne govore o tome.
Imali kontakte s ostalom sedmoricom manjinskih zastupnika?
Jeste li ukljueni u aktualne razgovore manjinskih zastupnika s
HDZ-ovim premijerom Andrejom Plenkoviem? Postoje li i ovoga
puta dobronamjerni savjeti, kako ste proli puta rekli, ili je situacija mnogo smirenija?
Ovaj put idemo kao osam manjina na pregovorima i na pregovorima idemo svi skupa. Ovaj puta nije bilo dobronamjernih savjeta jer su shvatili da sve manjine ne moraju misliti isto.
U prethodnom skraenom mandatu bili ste lanica Klub zastupnika stranke Bandi Milan 365 Stranka rada i solidarnosti. Niste bili lanica Kluba zastupnika nacionalnih manjina. Moete li
nam objasniti zbog ega? Kakva je sada situacija, ulazite li u manjinski zastupniki klub?
Poslovnikom Sabora zastupnik ima pravo biti i lan Kluba politike stranke i Kluba manjina. U prolom sazivu nisam bila lan Kluba manjina jer se nekima nije svialo to to ne mislim isto kao oni.
Iako sam traila pismeno da se oituju, ali nisam dobila nikakav
odgovor.

Ako budemo suraivali, uspjet emo ostvariti

svoj cilj
U Savjetu za nacionalne manjine RH, svojevrsnoj manjinskoj
vladi, predstavljate iskljuivo pripadnike albanske nacionalne
manjine jer ostale etiri manjine Bonjaci, Crnogorci, Makedonci i Slovenci imaju svoga predstavnika. Jeste li zadovoljni visinom financijskih sredstava koji se iz Dravnog prorauna izdvajaju za ouvanje kulturne autonomije nacionalnih manjina?
to se tie sredstva nisam zadovoljna visinom sredstva koja se
odvajaju iz Dravnog prorauna za ouvanje kulturne autonomije
nacionalnih manjina. Ali o sredstvima ne bih govorila ovom prilikom.
Kakvo je Vae miljenje o Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, temeljnom zakonu hrvatske drave koji ureuje
manjinska pitanja u Hrvatskoj? Da li je u dovoljnoj mjeri implementiran u praksi?
to se tie Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina
mogu rei da nije u dovoljnoj mjeri implementiran u praksi. Istu
stvar sam navela tijekom pregovora. Nadam se da e se neto promijeniti i radit u na tome da se promjeni.
to uiniti kako bi se u praksi proveo lanak 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina RH, koji govori o zapoljavanju nacionalnih manjina u dravnoj upravi?
Po meni ovo je najosjetljivija tema za manjine. Na alost, lanak
22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina ne primjenjuje se dovoljno. I to sam tijekom 10 mjeseci naglasila, iako su se
opravdavali da je prevelik broj nezaposlenih. Meutim, smatram
da se tijekom zaposlenja jo gledaju ime, prezime i mjesto otkuda
dolazi osoba koja trai posao.
Na kraju razgovora, Vaa poruka Bonjacima u Hrvatskoj, ali
i svim ostalim nacionalnim manjinama koje zastupate u Hrvatskom saboru.
Kao to sam rekla i prije, ponavljam i sada da u nastojati biti
glas manjina u Hrvatskom saboru. Ako budemo suraivali, uspjet
emo ostvariti svoj cilj. q

19

BOSANSKI BAROMETAR

UDNIM KOMPROMISOM NA TETU BIH USVOJEN MEHANIZAM KOORDINACIJE

Prvi korak na putu u EU

Neophodan uvjet za prihvaanje bosanskohercegovake aplikacije za lanstvo u EU ispunjen je krajem kolovoza kada je Vijee ministara BiH donijelo odluku o usvajanju Mehanizma koordinacije. Rije
je o neophodnom dokumentu koji je bio uvjet za BiH da bi EU razmatrala njezin zahtjev za odobravanjem kandidatskog statusa.
No, nije sve ilo glatko. Naime, poetkom kolovoza predsjedavajui Predsjednitva BiH i lider Stranke demokratske akcije (SDA)
Bakir Izetbegovi te banjaluki vlastodrac i lider Saveza nezavisnih
socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik postigli su naelan dogovor u vezi sa kreditnim aranmanom sa Meunarodnim monetarnim fondom (MMF), kao i Mehanizmom koordinacije. Dogovor je
postignut nakon viesatnog sastanka, koji je sazvao ef delegacije
Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark, a kojem je prisustvovao i predsjedavajui Vijea ministara BiH Denis Zvizdi te efica
banjaluke vlade eljka Cvijanovi.
Lars-Gunnar Wigemark rekao je nakon sastanka da je postignuta
suglasnost o brojnim vanim pitanjima, ukljuujui aranman sa MMFom, Mehanizam koordinacije, strategije u sektoru transporta te druga
vana pitanja. Naveo je da je razgovarano o vanim pitanjima u kontekstu europskih integracija, tj. pitanjima koja se tiu aplikacije BiH za
lanstvo u EU. Kako je objanjeno nakon razgovora, pitanje pisma namjere MMF-u je potpisano i ve upueno u Washington.
Izetbegovi je rekao da je naeno rjeenje izmeu entitetskog i
dravnog nivoa vlasti kada je rije o koordinacijskom mehanizmu.
To je, naglasio je, otvorilo put za postizanje dogovora u vezi sa
transportnom strategijom i aranmanom sa MMF-om. Rijeili smo
set pitanja koji BiH otvaraju put ka prihvatanju aplikacije, preuzimanju upitnika, pokretanju BiH na njenom europskom putu, rekao je Izetbegovi.
Dodik je potvrdio da je pronaeno rjeenje zajedno s Izetbegoviem. Kada je rije o Mehanizmu koordinacije uspjeno su rijeena pitanja odluivanja u koordinacionim mehanizmima, pitanje
predsjedavanja i pitanje predstavljanja prema europskim institucijama. Time su stvoreni uvjeti za formalno prihvatanje Mehanizma
koordinacije, rekao je Dodik.
O tom se mehanizmu bezuspjeno pregovaralo godinama jer je
Dodik uporno inzistirao na donoenju odluka konsenzusom, odnosno na pravu veta entiteta na bilo koju odluku. Ovaj dogovor u biti
potvruje takav nain donoenja odluka, no uz mogunost da se u
sluaju izostanka suglasnosti odluivanje prepusti vioj razini koordinacije unutar iznimno kompliciranog sustava.
Jasno je definirano Poglavlje VI koje se odnosi na sastav delegacije BiH u okviru zajednikih tijela BiH i EU za nadgledanje primjene
Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, a posebno nain odluivanja i funkcionalnost donoenja odluka. Dogovoreno je da se sve odluke donose konsenzusom, a da su sve institucije na svim nivoima
obavezne osigurati prisutstvo svojih predstavnika na sjednicama tijela. Predviena su i rjeenja za osiguranje funkcionalnosti Mehanizma koordinacije. Kvorum za odravanje sastanaka i usvajanje odluka
u tijelima, kako je definirano sporazumom obavezno ine ovlateni
predstavnici Vijea ministara, entitetskih vlada i kantona, a u skladu
s ustavnim nadlenostima za materiju koja se razmatra na sjednici,
odnosno koja je predmet odluke. Sve odluke usvojene u razliitim

20

Sporazum SDA-SNSD o Mehanizmu koordinacije

(Lars-Gunnar Wigemark, eljka Cvijanovi, Bakir Izetbegovi,
Milorad Dodik, Denis Zvizdi i Fadil Novali)

Faksimil potpisanog sporazuma

tijelima sistema koordinacije mogu biti preispitane pred viim tijelom u sistemu koordinacije u roku od 10 dana od njihovog donoenja, a od strane ovlatenih predstavnika Vijea ministara i entitetskih
vlada. U sluajevima kada neko od tijela u sistemu koordinacije ne
usuglasi poziciju povodom odreenog pitanja, isto e biti upueno
viem nivou u sistemu koordinacije, zakljuno sa kolegijem za europske integracije koji se sastaje i djeluje u skladu s lanom 4 ove odluke, navodi se, izmeu ostalog u sporazumu.

Sporazum vie koristi Dodiku

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak, komentirajui razgovore Izetbegovia i Dodika dok su jo trajali, rekao je da je dobrodoao svaki sastanak kljunih lidera politike scene ako e dovesti
do ispunjavanja uvjeta za prihvatanje aplikacije BiH za lanstvo u
EU. Mi smo i do sada nepotrebnim politikim kalkuliranjem izgubili najmanje tri, etiri mjeseca jer je trebalo ovaj posao da zavrimo do srpnja. Moja poruka je uvijek ista, entitetske vlade trebaju
da rade svoj posao, Vijee ministara i druge institucije na bh. nivou
svoj i tako emo najbolje pomoi svim ljudima, rekao je Crnadak.
Ovaj je sporazum trebao vie Dodiku nego Izetbegoviu s obzirom da mu je blagajna u Banja Luci ostala prazna, pa mu je bilo itekako stalo da se potpie sporazum s MMF-om o novom kreditu. Na-

PREPORODOV JOURNAL 190

BOSANSKI BAROMETAR
ime, MMF je odloio kreditni aranman od 1,1 milijarde konvertibilnih maraka s BiH jer svi lanovi Fiskalnog vijea BiH poetkom srpnja
nisu potpisali pismo namjere, kljuni dokument za odobravanje
aranmana. Nisu ga potpisali lanovi Fiskalnog vijea BiH, predsjedavajui Vijea ministara BiH Denis Zvizdi i premijer Federacije BiH
Fadil Novali, oba iz SDA. Kao razlog je naveden zastoj na putu BiH ka
EU, jer je Dodik prvobitno odbio da potpie Sporazum o stabilizaciji i
pridruivanju (SSP) i Mehanizam koordinacije. Nakon to je SSP ipak
potpisan 18. srpnja 2016., o emu smo ve pisali, ostalo je nerijeeno
pitanje Mehanizma koordinacije, operativnog i institucionalnog sistema koordinacije institucija BiH u procesu eurointegracije.
Bruxelles je od BiH traio jednu adresu s kojom e komunicirati
oko pitanja eurointegracija, navodei da se ne moe pregovarati sa
entitetima te da sve oko eurointegracija mora biti koordinirano na
nivou BiH. Tako je Vijee ministara BiH na sjednici jo u sijenju ove
godine donijelo odluku o Mehanizmu koordinacije, u okviru kojih
bi trebala biti uspostavljena zajednika tijela: Kolegij za europske
integracije, Komisija za europske integracije, potkomisije za europske integracije i radne grupe za europske integracije.
Dodik je nakon toga odbio sudjelovati u primjeni Mehanizma
koordinacije tvrdei da je ta odluka donesena bez znanja i konsultacija s banjalukim vlastima. Pravi razlog, meutim, lei u tome
to Dodikova stranka koja je na vlasti u Banja Luci nije dio vladajue
koalicije na dravnom nivou, pa je poto poto htio pokazati da se
njega ne moe zaobii. Iz SDA su potom su poruili da nee potpisati Pismo namjere za kredit MMF-a dok SNSD ne krene u primjenu
Mehanizma koordinacije.

ovia neprijatno iznenadio Dodik

Ipak, sporazumom je ostao nemalo iznenaen Dodikov politiki
saveznik, a neki ironino kau i poslovni partner, predsjednik HDZa i lan Predsjednitva BiH Dragan ovi. On je posebnim je pismom
izvijestio europskog povjerenika za proirenje i politiku susjedstva
Johannesa Hahna kako dogovor Izetbegovi Dodik o uspostavi mehanizma koordinacije odnosa BiH s EU nema perspektivu jer je rije o rezultatu tajnog dogovora dvojice politikih lidera.
ovi je upozorio kako je mehanizmom kojega su dogovorili
Izetbegovi i Dodik preskoena cijela jedna razina vlasti, ime je
aludirao na izostavljanje uloge kantona unutar Federacije BiH koje
imaju znaajne ustavne ovlasti, pa stoga moraju imati i svoje mjesto u mehanizmu koordinacije. On smatra da je sporazum neustavan i nelegitiman izraavajui pritom osobno nezadovoljstvo i zabrinutost jer su se Izetbegovi i Dodik dogovarali izvan tijela vlasti

Dragan ovi (HDZ BiH) izvijestio EU da je

sporazum Dodika i Izetbegovia mrtvo slovo na papiru

KOLOVOZ 2016.

BiH, a pri tom su oevidno i politiki trgovali dogovarajui ujedno

upuivanje pisma namjere Meunarodnom monetarnom fondu
kako bi se ishodio novi kredit, ali i mijenjala prometna strategija
BiH po zahtjevima koji dolaze iz Banje Luke.
Znatno otrijim rijeima na dogovor Izetbegovi Dodik priopenjem je reagirao HDZ BiH. Iz te su stranke s ogorenjem konstatirali
kako su tek iz medija doznali da se Izetbegovi i Dodik sastaju u
nekoj kavani u Istonom Sarajevu i to pod pokroviteljstvom efa
delegacije EU u BiH Lars-Gunnara Wigemarka. HDZ je ironino ovaj
sastanak nazvao jo jednim jo jednim povijesnim srpsko-bonjakim dogovorom postavivi pitanje tko je tu uope i u ije ime pregovarao i to bez znanja i suglasnosti hrvatske strane. Ovaj dogovor
je izgleda i napravljen samo da se do neizvjesnosti blokira bilo kakav
pozitivan iskorak BiH na bilo kome polju. Nije jasno jo jedino kakva
je uloga specijalnog europskog predstavnika u ovom igrokazu. U svakom sluaju nama ostaje da konstatiramo da bilo kakvi dogovori
dvojice protiv i bez tree strane u BiH nikada nisu donijeli bilo kakav
napredak, a pogotovo nisu donijeli dobro bilo kome u BiH, stajalo je
u reagiranju HDZ BiH, pri emu valja primijetiti da su mnogo puta do
sada Dodikovi i ovievi ljudi radili protiv treeg.
Iznenadnim dogovorom Izetbegovi Dodik bili su nezadovoljni i u
Srpskoj demokratskoj stranci (SDS), koja je dio vladajue parlamentarne veine na dravnoj razini, dok su u entitetskoj skuptini opozicija
Dodikovoj vlasti. Predsjednik SDS-a Mladen Bosi, koji je i predsjedatelj Zastupnikog doma parlamenta BiH, kazao je kako je Izetbegoviev i Dodikov dogovor njihova stvar koja nikoga drugog ni na to ne
obvezuje. Iskazao je ipak zabrinutost sugerirajui kako je mogue da
sve to predstavlja dio scenarija po kojemu bi se SDS izbacilo iz dravne
vlasti, a u nju uvelo Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Ako je to stranaki dogovor, mi u svakom sluaju prema njemu
nemamo nikakvu obvezu, a ako je institucionalni, onda je neprihvatljivo da lan Predsjednitva BiH bez ostala dva lana vodi takve razgovore, kazao je Bosi. Dodao je kako SDS nee sudjelovati u politici u kojoj se politiki elnici mjesecima otro sukobljavaju da bi nakon toga
postizali iznenadne dogovore i tako se predstavljali kao oni koji spaavaju reforme i otvaraju europsku perspektivu.

I ovi dobio to je htio

Nekoliko dana kasnije, pod pritiskom svoga politikog saveznika,
a neki ironino kau i poslovnog partnera Dodik je poslao pismo
Izetbegoviu i oviu u kojem je dao suglasnost da ovieve primjedbe budu ugraene u konanu verziju mehanizma koordinacije. Ako
Hrvati smatraju da treba jo neto ugraditi u mehanizam koordinaci-

Propali pregovori u Konjicu

(Izetbegovi - Ovakvu stvar moete jedanput uraditi SDA)

21

BOSANSKI BAROMETAR
je kako bi kantoni bili ukljueni u odluivanje, to ne bi trebalo da
bude problem. U mehanizmu koordinacije treba i mora da se prati
ustavna struktura BiH i ne vidim razloga da takve primjedbe ne budu
prihvaene i ugraene u njegov konaan izgled, rekao je Dodik, istiui da vjeruje da se vrlo brzo moe izai iz trenutne situacije u kojoj
su se pojavile nesuglasice. On je istaknuo da na sastanak s Izetbegoviem nije iao da radi protiv nekoga treeg, pogotovo ne u vezi sa
pozicijom u BiH, jer je to za svakog loe. Sastanak je organizirao
specijalni predstavnik i ef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark. Bilo je teko odbiti taj poziv i ignorirati ga. Nisam ja taj koji je
birao uesnike sastanka. Nisam znao, niti sam imao bilo kakvih naznaka da postoji neki problem, ali nisam ni pokuao da devastiram ili
umanjim znaaj sastanka iz pozicije koju imam, istakao je Dodik.
Podsjetio je ipak da raniji Mehanizam koordinacije, koji je usvojen u sijenju ove godine u Vijeu ministara BiH i na koji je njegov
entitet imao primjedbe, ne bi ni bio usvojen da za njega nisu glasali hrvatski ministri iz HDZ-a BiH. Razumio sam da je prije svega
HDZ suglasan sa Mehanizmom koordinacije koji je usvojen u sijenju. Kasnije je i sam ovi govorio o tome da treba sjesti i vidjeti o
emu se radi i koje su primjedbe, istakao je Dodik.
Situacija je dodatno zakomplicirana nakon to se delegacija HDZ-a,
koju je trebalo predvoditi ovi, nije pojavila na sastanku na koji su u
Konjic stigli Izetbegovi i njegovi najblii saradnici. Nakon 40 minuta
ekanja Izetbegovi i lanovi njegove delegacije napustili su restoran.
Ne bih doao ovdje da je ovi javio svom koalicionom partneru, a ne
novinarima da nee doi. Imali smo zakazan sastanak. Propustili su da
se sa SDA dogovore o vanim stvarima za ovu zemlju. Ovakvu stvar
moete jedanput uraditi SDA. A to se tie zemlje, drave, vlasti to e
da nastavi funkcionisanje. Radie dalje institucije svoj posao i mislim
da e svi nakon kratke neke ljutnje vratiti se nazad i raditi ono to je
dobro za njihov narod. Ovakav odnos dviju stranaka nije dobar ni za
bonjaki, ni za hrvatski narod, ni za BiH, rekao je Izetbegovi i upitao
zar nije dobro za BiH da odnosi izmeu Banja Luke i Sarajeva budu
dobri. Izetbegovi je izrazio oekivanje da e se svi, nakon kratke ljutnje, vratiti i raditi za svoj narod. Nije uzdrmana koalicija na nivou BiH,
vidio sam se liderom SDS-a Mladenom Bosiem sa kojim sam popio
kafu i razgovarao, rekao je Izetbegovi komentirajui Bosieve izjave
da SDA eli da u vlast na nivou BiH ubaci SNSD.
Oglasila se i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini koja je rekla da od politikih lidera i zvaninika u institucijama BiH oekuje da podre rjeenje o Mehanizmu koordinacije koje su rezultat dogovora Izetbegovia i Dodika.
Ona je potvrdila da su u EU uzete u obzir primjedbe lidera HDZ-a
BiH Dragana ovia. Meutim, prema naem shvaanju, rjeenje
koju su dvojica lidera usuglasila omoguava zastupljenost svih nivoa vlasti u BiH, u skladu sa ustavnim nadlenostima. Zbog toga
ozbiljno raunamo na sve politike i institucionalne zvaninike u
BiH da podre ovakvo rjeenje, rekla je Mogherini.
Ipak, postignut je dogovor o svim spornim detaljima Mehanizma koordinacije sredinom kolovoza na sastanku u Sarajevu kojem
su prisustvovali predsjedavajui Vijea ministara BiH Denis Zvizdi,
njegovi zamjenici Vjekoslav Bevanda i Mirko arovi te entitetski
premijeri eljka Cvijanovi i Fadil Novali. Na tom je sastanku rijeeno pitanje uloge kantona u odluivanju.
Konano, zadnjih dana kolovoza Vijee ministara Bosne i Hercegovine na sastanku u Sarajevu usvojilo je Mehanizam koordinacije, pa je
u rujnu Vijee za ope poslove EU prihvatilo aplikaciju BiH za lanstvo
u EU te izdalo nalog Europskoj komisiji za pripremu upitnika za BiH.
time je BiH na jedvite jade napravila prvi korak na putu u EU. q
Edis FELI

22

UVOD U KONFEDERALIZACIJU?

eljko Komi, poslanik u Predstavnikom domu Parlamenta BiH i

predsjednik Demokratske fronte, smatra da nije bilo ni potrebe donositi Mehanizam koordinacije. Cijela pria oko mehanizma koordinacije je
malo kompliciranija. Mehanizam koordinacije sa aspekta ustavnog ureenja BiH apsolutno je bespotreban. Imate Vijee ministara koje moe
tu priu voditi, rekao je Komi i podsjetio da je Vijee ministara u sijenju na vrlo neobian nain ve usvojilo odluku o Mehanizmu koordinacije. Postavlja se pitanje, ako su se Dodik i Izetbegovi dogovorili, ta
to znai za odluku koja je ve vaea. Da li Izetbegovi ima punu podrku svoje stranke? Bojim se da je Dodik dobio ono to je traio, a to je
aranman sa MMF-om, konkretno novac koji mu je neophodan da zatvori rupe u budetu RS. To ga primarno interesira, smatra Komi.
Sejfudin Toki pak smatra da je ovim dogovorom sa Dodikom
Izetbegovi pristao dati pravo, suprotno postojeem Ustavu BiH, velikosrpskoj politici da u svako vrijeme i po svakom pitanju moe blokirati
proces ukljuivanja BiH u EU. Umjesto jaanja funkcionalnosti drave
ovim dogovorom se jaa uloga Karadiceve genocidom nastale RS. Istovremeno Izetbegovi je pristao na slabljenje uloge Vijea ministara BiH
i institucija drave. S obzirom da se radi o dogovoru predsjednika stranaka, pozivam predstavnike bonjakog naroda i sve patriote u institucijama drave da ospore ovaj meustranaki dogovor, rekao je Toki.

Milorad Dodik (SNSD) i Bakir Izetbegovi (SDA) konfederalizacija

BiH ili deblokada europskog puta BiH?
Ni SDP nije bio nimalo njeniji: Bakir Izetbegovi i SDA potpisali su
danas bezuvjetnu kapitulaciju pred Miloradom Dodikom i njegovom politikom unitavanja i razgradnje drave Bosne i Hercegovine. Famozni Mehanizam koordinacije, koji je dogovoren u kafani u Istocnom Sarajevu,
predstavlja vrhunac uruavanja drave, jer su Federacija BiH, Republika
Srpska i kantoni dobili status jednak dravi i njenim vlastima. Drugim rijeima, bez dravnih vlasti moe se dogovoriti sve to se tie puta BiH ka
EU, dok bez suglasnosti RS ili nekog od kantona ne moe nita. Ovo je
uvod u konfederalizaciju BiH po etnikom principu, za ta se od veeras
oito zalae i SDA, bez obzira na lane tvrdnje iz ove stranke kako se bori
za jaanje drave. Nitko tko eli jaku dravu ovakav dokument nikada ne
bi potpisao. Posebno je poniavajue za sve graane ove zemlje da se za
kafanskim stolom zaduuju za milijardu KM. Takoer, posebno boli injenica da Izetbegovi nije imao hrabrosti, a ni dravnike mudrosti, Miloradu Dodiku uopte spomenuti otkazivanje referenduma o Danu RS-a. Taj
neustavni referendum najtei je napad na stabilnost BiH od zavretka
rata, ali Izetbegovia i SDA to oito uope nije briga!
Graanski savez pak bio je najotvoreniji, nazivajui stvari, kako su
rekli, pravim imenom: Iluzije rukovodstva SDA da se sa neprijateljima
nae zemlje moe i treba pregovarati plaamo 20 godina - jednom su to
Radovan Karadi i Mate Boban, drugi put Milorad Dodik i Dragan ovi.
Ni jedan ni drugi nee zavoljeti ovu zemlju zato to im SDA ve godinama
poputa. Naprotiv, osovina zla Dodik ovi je svaku takvu slabost iskoristila za daljnje slabljenje Bosne i Hercegovine. Rukovodstvo SDA se moe
igrati sa svojom strankom i njenom budunou, ali ova zemlja je vlasnitvo svih nas. Izdajniko uvoenje kantonalnog veta, ije su postojanje
donedavno negirali, lideri SDA Bakir Izetbegovi i Denis Zvizdi danas koriste kao glavni argument da primire ovia. Graani BiH nisu ni 1993.
pristali na ovo na ta vodei dvojac SDA dobrovoljno pristaje. q

PREPORODOV JOURNAL 190

BOSANSKI BAROMETAR

DAYTONSKI PRIVREMENI SPORAZUM ZA MIR - VELIKI ODMOR ZA VELIKOSRPSKE IDEJE

AntiDayton i Nihad
nona mora neprijatelja BiH
Akcije lanova AntDayton pokreta kod bh. patriota izazivaju
pozitivne reakcije, dok ih istovremeno politiki i medijski ruitelji
drave nazivaju ekstremistima, kao to je to uradila Dodikova produena ruka Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) nakon to su
u julu ove godine antidejtonci u centru Sarajeva, ispred BBI-centra,
postavili instalaciju koja je, kostima iscrtanim granicama tog entiteta, poslala nedvosmislenu poruku svijetu o prirodi te politike
tvorevine. Pria o pokretu koji u posljednje etiri godine zauzima
sve vie mjesta u javnom ivotu graana BiH i izaziva sve vie bojazni kod politikog establimenta jer ne znaju na emu e sve to zavriti neminovno mora poeti s Nihadom Alikoviem.
Razgovor smo dogovorili lahko. Mjesto sastanka hotel Evropa u Sarajevu, koji se nalazi na simbolinoj liniji susreta istone i
zapadne kulture oliene u naglom prelasku iz orijentalnog ambijenta Baarije u zapadnjaku austrougarsku arhitekturu.

Cilj svih politika u BiH je razbiti patriotizam u narodu

Prvo pitanje za Nihada Alikovia, idejnog tvorca, osnivaa i
frontmena AntiDayton pokreta, bilo je: ko je i ta je AntiDayton
pokret?
Formalno-pravno mi smo za dravu nevidljivi jer nismo registrirani, nemamo ni svoje prostorije ni bankovni raun, kae Alikovi. Razlog tome je to ne ele biti jedna od 33.000 nevladinih
organizacija koje su na dravnom budetu ili peru novac za raun
ljudi iz politikog ivota. Ne ele biti ni politiki paravan, to su,
kae, pokazali piui javna pisma politikim voama referirajui se
na svaki njihov postupak koji ide na tetu drave.
Cilj AntiDayton pokreta je borba protiv zaborava, razvijanje
ideologije koja e dravu staviti na prvo mjesto svakom graaninu
i koja e imati jednog predsjednika: Na cilj je i razvijanje puta
graanske drave... ne drave konstitutivnih naroda, ve drave
graana, kao to je to sluaj s veinom normalnih drava u svijetu.
Pri tome se ne boje toga da e Srbi i Hrvati, kao Ustavom definirani
konstitutivni narodi, prigovoriti kako bi u graanskoj dravi bili majorizirani. Mi poznajemo historijat Kraljevine Bosne, kasnije Bosne
i Hercegovine, Republike BiH. Nauka zna da su do poetka 19. stoljea u Bosni svi bili Bonjani, odnosno Bonjaci islamske, pravoslavne ili katolike vjere, a sve kasnije prie o bosanskim Hrvatima
i Srbima dole su indoktrinacijom iz Srbije i Hrvatske, kae Nihad
Alikovi za Preporodov Journal.
Tako su antidejtonci 2015. godine, na dan smrti pretposljednje
bosanske kraljice Katarine Kosaa, izali na kraljevski grad Bobovac
kod Varea. Bilo je to prvi put da neko iz bonjakog korpusa doe
na to mjesto i pobode zastave s ljiljanima, koji su simbol srednjovjekovne Bosne pod kojim su borci Armije Republike BiH pruili
otpor agresiji.
Mi se borimo protiv kraa i podmetanja, protiv falsifikata pojedinih dijelova bosanskohercegovake historije. Uspjeli smo prvi

KOLOVOZ 2016.

Nihad Alikovi, osniva i voa AntiDayton pokreta

put nakon 12-13 godina da pomjerimo obiljeavanje tog datuma.
Umjesto 25. oktobra, predstavnici Hrvata svoju ceremoniju su obavili dan ranije, 24. oktobra. Organizirali smo autobus naih lanova
i uspjeli da s kraljevskog grada Bobovca pobacamo zastave tzv.
Herceg Bosne, HVO-a i jedinica koje su bile pod komandom HVO-a,
kao i Hrvatske vojske, za koju posebno nije jasno ta ona trai tu, te
postavimo zastave s ljiljanima. To je za nas bila dobra pobjeda. Oni
kau bosanska kraljica Katarina na hrvatskom gradu Bobovcu. To
i jeste ono to je apsurdno. Kako moe biti bosanska kraljica a na,
kako oni kau hrvatskom gradu? To je zaista van pameti. Ta pria
je krenula od Jajca gdje je u posjeti bila hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi. Pred naelnikom Jajca, koji je inae Bonjak,
rekla je da je Jajce hrvatski kraljevski grad, na to apsolutno niko
nije reagirao. A to je za nas bio alarm. Mi smo morali uraditi bilo ta
to e poruiti da neko stoji iza bosanske drave, iza bosanskih kraljeva i kraljica, iza bosanske prolosti, kae Nihad.
Odmah u oi i ui upada to Alikoviev umjeren tempo govora,
vrst glas i velika sigurnost u nastupu. Prevelika buka oko nas nimalo ga ne pometa. Ne obazire se na moja povremena prekidanja i
digresije, ve nastavlja priu onao kako je zamislio da ona treba da
ide i ako novinar ima dovoljno strpljenja i kada za to u prii doe
vrijeme - dobit e i odgovor na svoje pitanje, koji se savreno uklapa u ono prethodno reeno. Odaje utisak ovjeka koji ide svojom
zacrtanom linijom ma ta se oko njega deavalo. Vjerovatno i zbog
toga takve akcije ine da ova graanska inicijativa, ili pokret kako
ga jo nazivaju, raste iz godine u godinu. Posebno u bonjakoj dijaspori, kod ljudi, kako kae Alikovi, koji ive ureeniji ivot te
svoj patriotizam i slobodno vrijeme ele iskoristiti za Bosnu i Hercegovinu, putem ostvarivanja kontakata i pomoi svake vrste. A oni
to ine i finansijski. U razgovoru, prvi ovjek AntiDayton pokreta
podvlai razliku izmeu, tzv. domaeg i patriotizma kod naih ljudi
koji ive izvan Bosne i Hercegovine.

23

BOSANSKI BAROMETAR
Cilj svih politikih faktora u BiH bio je da se razbije ta patriotska nota u narodu. Da je narod zadrao onaj patriotizam kojim je
bio nabijen u etiri godine odbrane 92-95, ne bi se moglo desiti
da jedan demobilizirani borac ostane bez stana, da ehidsko dijete ne bude zaposleno, zato to bi ta koliina patriotizma koja je
zaista bila posebna bila dovoljna da svi ti ljudi ustanu protiv takvih postupaka, da brane njihovo pravo. Sve je uinjeno da se
svak o sebi zabavi. E onda je dolo do podjele naroda na mnoge
stranke. Do pada patriotizma dolo je nakon poturanja borbe za
egzistenciju svakom od nas pojedinano. Da smo odmah poslije
agresije traili sve ovo to borci danas trae, da bude jedinstvo
meu njima, da svi trae ista prava onda bi bila druga situacija,
istie Alikovi.
to se tie patriotizma vani, kae da tamo imaju dvije grupe
ljudi. Jedni koji su otili poetkom i drugi koji su otili poslije agresije. Ovi koji su prvi otili, imaju sigurniji ivot, ureeniji, i sve slobodno vrijeme posveuju svome rodnom kraju i familiji koja je u
BiH. Oni koji su izali poslije, najmanje priaju o patriotizmu ali,
tvrdi, najvie ga imaju. No, jednom prilikom Alikovi je kazao kako
je u Chicagu 10.000 etnika svjesnije od 70.000 Bonjaka u St. Louisu... Na traenje da mi to malo pojasni, rekao je kako su Srbi su
svjesni svoje nacije, svojih ciljeva i mogunosti: To je narod koji
ima iskustvo vladanja. Mi ga nemamo. Mi to tek moramo nauiti,
definirati strateke ciljeve i metode njihovog postizanja. Ti strateki ciljevi morali su biti odmah nakon agresije zacementirani. Njihova ideoloka pria, bilo kod naroda, bilo kod vojske ili policije, uvijek ima jedan te isti cilj, a to je jaanje nacionalne svijesti irenjem
sve veeg broja lai koje samo njima idu u korist.

Kroz borbu za istinu mi emo prestati imati

problem sa ispoljavanjem stavova
ta uiniti da Bonjaci, bilo u BiH bilo u dijaspori, postanu jai,
odnosno svjesniji? Kojim to metodama postii?
Definitivno istinom, naglaava Nihad. Mi moramo uiti da
se borimo istinom. Doivljavamo da jai i svjesniji, bez obzira to su
negativni, to se slue laima, ostvaruju svoje ciljeve. Mi nikako da
razvijemo ideologiju kojom se itekako moemo izboriti. Znai, oni
razvaljuju dravu laima, a mi ne moemo da je sauvamo istinom.
Tako da mi moramo razvijati svijest da se moemo i moramo izboriti istinom. Mi nastojimo kroz emocije ljudi, bol, patnju i tugu
otvoriti vrata za jaanje te svijesti o svim herojima, o svim bitkama,
i u Srednjem vijeku ne samo u zadnjoj agresiji. Dakle, na taj nain
se borimo da dopremo do ljudi. Nastojimo to i tekstovima i videosnimcima, priama, akcijama... Naalost, moramo dirati u srca ljudi
da bi otvorili ta srca.
Na opasku da Bonjaci, izgleda, i mentalitetno imaju velikih
problema sa ispoljavanjem svojih stavova, to je posebno vidljivo
ako napravimo paralelu sa zadnjim deavanjima u Turskoj, Alikovi to objanjava historijskim razlozima.
Svaka nacija, posebno u jednonacionalnoj dravi, tei jaanju
svoje drave. A kod nas toga ima minimalno. Radi se, prije svega, o
bivem socijalistikom sistemu koji je 50 godina uticao na svijest
naroda, koji je nametao svoju ideologiju i svoje historiju. Vidimo to
u primjeru 6. aprila, koji je slubeno Dan osloboenja Sarajeva od
faizma. Komunistika ideologija je nametnula Valtera Peria kao
simbola ovog grada, a on je ustvari 1945. imao spiskove ljudi koje
treba strijeljati nakon to partizani uu u grad. Prema toj komunistikoj verziji, u Sarajevo 5. aprila nije prva ula - a jeste ula - 16.
Muslimanska brigada preko Vratnike kapije. Ova grad i dan-danas

24

Poruka srbijanskom premijeru Aleksandru Vuiu

slavi lani datum 6. april. A iz takvog nametanja lane historije,
nastalo je ono to ste me pitali: problem sa izraavanjem stavova u
bonjakom narodu. Dakle, mi se moramo boriti za istinu, i kroz tu
borbu mi emo prestati imati problem sa ispoljavanjem stavova.
On kae da imamo slinih primjera i u novijoj historiji, jer malo
ko zna ko je Dino Magoda, ko je Kenan Demirovi, ko je Ramo Biber. Namjerno je izgovorio imena tri ovjeka koji nisu poznati irokoj javnosti kao to su to, recimo, Safet Hadi, Jovan Divjak, Dragan Viki... Kenan Demirovi je prva rtva u Sarajevu. To je isto
jedna od tunih injenica da se, naalost, Suada Dilberovi i Olga
Sui nazivaju prvim rtvama agresije ali, uz duno potovanje,
one to nisu. Kenan je ubijen na dan referenduma o nezavisnosti
Republike BiH 1. marta. I Ramo Biber je ubijen istu no, bio je uvar
iare ne Trebeviu. Kenan Demirovi je bio 17-godinjak, njega su
iz zasjede ubili srpski dobrovoljci iz Vukovara. Ubijen je na Kobiljoj
Glavi iza amidine kue.

U nedostacima Daytonskog mirovnog sporazuma

ima mnogo razloga za vraanje Ustava Republike BiH
Iako ljudi koji ine AntiDayton zaziru od politiara i malo-malo
im alju pisma u kojima reagiraju na njihovo antidravno ponaanje, meu njima ima i onih s kojima su na istoj liniji jaanja Bosne i
Hercegovine. Alikovi veli da su to emsudin Mehmedovi (SDA),
Denis Beirovi (SDP) i Miro Lazovi (SDU). Za Lazovia, zadnjeg
predsjedavajueg Skuptine Republike Bosne i Hercegovine, kae
da mu je ta pria o AntiDayton pokretu bila vrlo jasna, kao i o reaktiviranju Ustava Republike BiH, tako da crpe njegova znanja i iskustva u vezi s reaktiviranjem Ustava.
No Alikovi naglaava: Bez obzira na te kontakte, mi nismo
radili tako da nekome moramo biti duni, praviti mu bilo kakav vid
politike kampanje. Morali smo ih ostvariti jer odreene stvari u
ovoj dravi ne moete rijeiti tek tako, jer je potrebno zajedniki
utjecati na svijest graana o potrebi vraanja Ustava RBiH, ta svijest se mora podii na vii nivo. Pri tome, svjestan da je to na neki
nain utopija, ali tvrdi i da formalno-pravno Bonjaci imaju pravo
na to: U Daytonskom sporazumu stoji da ukoliko se ne ispunjava
bilo koji od dijelova mirovnog akta, imamo pravo na reaktiviranje
Ustava Republike BiH.
Alikovi je ubijeen, kada bi postojala politika volja i ideoloki
naboj kod bonjakih politiara da zagovaraju regije umjesto entiteta i kantona, radi lakeg funkcioniranja drave bilo bi mogue to
napraviti. No kod druge dvije strane, Srba i Hrvata, siguran je da ne
postoji politika volja a bonjakoj strani nedostaje patriotizma. Kae

PREPORODOV JOURNAL 190

BOSANSKI BAROMETAR
i da u nedostacima Daytonskog mirovnog sporazuma ima mnogo razloga za vraanje Ustava Republike BiH: Puni naziv Daytonskog sporazuma je Privremeni sporazum za mir. Sama ta odrednica privremeni je ogroman alarm. Ona je ostavila prostora za neko drugo rjeenje i definitivno je dolo vrijeme da se ono promijeni. Dejtonski
nedostatak je u samim potpisima tog sporazuma. Prvo potpisi iz Srbije, kada ta drava jo nije bila meunarodno priznata. To je jedan
od najveih dokaza koji govori o agresiji te drave na BiH. Drugo,
Daytonski sporazum nikada nije slubeno preveden na bosanski jezik. Tree, njegov original nikada nije doao u BiH. Mi smo prije nekih
pet-est imali priliku vidjeti hrvatski primjerak. Hrvatska svoj primjerak vjerovatno dri kod sebe. A za na primjerak ne zna se gdje je, to
otvara sumnju. I ko zna ta sve u njemu pie. Pa, ak, moda je u izvjesnom smislu sporan i potpis Alije Izetbegovia, koji po ustavu Republike BiH nije bio ovlaten za tako neto.
Nihad Alikovi, kada istupa u medijima, oba bh. entiteta naziva tzv. Republika Srpska i tzv. Federacija. Kae da je samo formiranje
RS-a ilo kroz genocid i zato je opravdano da je zove takozvana a to
mu dozvoljavaju i presude za genocid na Meunarodnom sudu u
Haagu. A za Federaciju takoer, jer je dio spornog Dejtonskog sistema. Podrava ideju profesora Fakulteta politikih nauka u Sarajevu
Suada Kurtehajia da bi uz neutralne nazive bh. entitet Daytonski
sporazum ipak mogu: Sam naziv entiteta Republika Srpska govori
da je tu jedan narod ekskluzivan. Ubijeen sam da bi pod drukijim
imenom njegovi stanovnici imali drukiji odnos i prema dravi i prema drugim nacionalnostima u tom entitetu. Generacije koje se raaju u takvoj jednoj paratvorevini, meni je jasno kakve mogu biti.

Vratiti zastavu s ljiljanima meu ljude

AntiDayton pokret ima i web-stranicu na kojoj pravi kompletnu
arhivu agresije na BiH od 1992. do 1995. Pokuavaju u kontaktu s
ljudima zabiljeiti svaki pa i najmanji i najprivatniji dogaaj i datum,
ili ubistvo ili ranjavanje samo jedne osobe... Sve znaajne datume
iz vremena agresije na BiH obiljeavaju samostalno ili s drugim organizacijama uz odavanje poasti rtvama. Motiviraju i omladinu
da to isto rade.
elimo je povui u na specifikum odavanja poasti rtvama
agresije zastavom s ljiljanima. Uvijek pored cvijea ostavljamo potpisanu zastavu s datumom zbog kojeg smo tu i datumom kada smo
tu. elimo zatititi te simbole na zastavi i grb pod kojima smo se
branili od agresije, doivjeli i preivjeli genocid. Takvim djelovanjem, pronijevi zastavu irom svih gradova BiH elimo je vratiti
meu ljude, i pobuditi ljubav kod omladine koja godinama nema
dodir s njom, zastavom pod kojom su se njihovi oevi, braa, roa-

Poast rtvama agresije odaje se sa zastavom s ljiljanima

KOLOVOZ 2016.

Godinjica odbrane Igmana (2016.)

ci branili od agresije. To je na prvi cilj: da vratimo zastavu meu
ljude!, kae Alikovi.
Kada mi je 2012. godine prodavac suvenira na Baariji rekao: Mi je ne smijemo prodavati, to je bio okida za mene i nakon
dvije-tri radnje u kojima nam je isto reeno, zarekao sam se da se
to mora promijeniti. Onda je to otilo daleko kroz domino-efekat,
kroz Facebook i more fotografija koje smo postavili na tu drutvenu mreu, slikajui zastavu kod table na ulazu u Prijedor, Zvornik,
Banju Luku, na mezarju u Potoarima i gotovo svim ehidskim mezarjima. Pokazali smo da ta zastava ima pravo da bude i u RS-u.
Prou svatovi kroz Zvornik, kroz Prijedor, Viegrad... plati se kazna,
potue se raja ali ona ipak proe. A kroz Sarajevo, Tuzlu, Biha...
ipak trobojke ne prolaze.

Februarski protesti: To vie nije bila pobuna

graana, ve anarhija bez cilja
Nihadu Alikoviu nisu strani ni protesti protiv politike koju
provode predstavnici bonjakog naroda. Javnosti je poznato da je
uestvovao s AntiDayton pokretom i u protestima za JMBG juna
2013. ispred zgrade Parlamenta BiH, a i februarskim protestima
2014., koji su na kraju proizveli negodovanje u velikom dijelu javnosti. Kakav je njegova i uloga AntiDayton pokreta u tome, pitamo
ga. Bez imalo krzmanja i s istim izrazom na licu kao u dosadanjem
toku razgovora, otvoreno govori i o jednom i o drugom. ini se sasvim iskreno.
Bili smo tada jedini svjesni uesnici problema matinog broja
kojeg su parlamentarci htjeli da s dravne skinu na entitetsku nadlenost. Meutim, bilo je nemogue za kratko vrijeme educirati sav
onaj narod o tome i nije postojala politika volja da se matini broj
zatiti ko dravni identitet jednog ovjeka. Isto tako, u februarskim
protestima bio sam njihov uesnik kao Nihad Alikovi a ne kao
antidejtonac. Bio sam tamo kao graanin koji je elio promjene,
koji je doao s konkretnim zahtjevima prema tadanjoj Kantonalnoj vladi. Meutim, bilo je nemogue iskontrolirati masu koja je
dola s odreenim zadatkom i napravila ono to je napravila. Gledao sam bivu kancelariju svoga oca u zgradi Predsjednitva BiH
kako gori. Tada sam vidio da je to izgubilo svaki mogui smisao.
Meni lino cilj i elja je bila da graani zauzmu zgradu i salu Skuptine Kantona, da naprave ono to su napravili 92. godine u Skuptini Republike BiH, da se napravi jedan intelektualno adekvatan,
dobar, pravi potez... Meutim, mislim da tamo vie niko nije imao
ciljeve, da su to bili sati anarhije omladine koja je htjela neto, a
nije upotpunosti znala ta eli, niti je dozvolila da se tu napravi

25

BOSANSKI BAROMETAR
odreeni vid liderstva. Ulaskom u Skuptinu KS mogao se formirati
plenum garaana, a ne ono to se desilo tada i to je kasnije politiki iskoriteno za guenje protesta, te da bi se nametnuli odreeni politiki ciljevi. S tih protesta otiao sam onog momenta kada
sam vidio da je vatra sa zgrade Kantona prela na Predsjednitvo
BiH. To vie nije bila pobuna graana, ve anarhija bez cilja. Kasnije
sam se i predao sam policiji, isto zbog svog obraza. Prvi put sam u
policiju bio pozvan na protestima za JMBG-a i to u svojstvu svjedoka, a zavrio kao osumnjieni. No nita se nije desilo. Isto tako i
za 7. februar, kada sam trebao biti kolateralna teta jer sam bio
tamo s megafonom. No bit u opet s narodom na ulici, ako bude
potrebno, u svakom normalnom graanskom kontekstu, ali u kontekstu anarhije, bescilja, bezglavlja neu. Ono se desilo bez ikakvog plana i dogovora i zato je ispalo kako je ispalo.

Greke koje nas kotaju: samovolja pojedinca,

nerazmiljanje, nekonsultiranje s ostalima
Onaj uveni Dodikov RTRS ljetos je kazao kako je Nihad Alikovi bio taj koji je prvi bacio cipelu (ime se u istonim kulturama
pokazuje koliko malo vrijedi onaj na koga je baena, op. a.) na srbijanskog premijera Vuia i tako pokuao da ga ubije. Pitamo:
ta je tamo radio AntiDayton pokret?
Alikovi spremno odgovara: to se tie Potoara, na cilj je bio
obiljeiti 20 godina od genocida na poseban nain, sa 6.500 zastavica
s ljiljanima. Spoznajom da Vui dolazi kao premijer Srbije u Potoare s odreenim razlogom a znali smo i kojim, to se ispostavilo
tanim jer je njemu u Srbiji trebala slika njega kao rtve imali smo
namjeru sprijeiti ga da ue u Memorijalni centar tako to emo postaviti transparent na kojem je dio njegovog govora u Skuptini Srbije 1995. godine: ...za jednog Srbina ubiemo 100 muslimana. Mi
smo htjeli da transparent rairimo iznad ulaza u Memorijalni centar,
ali zbog silnog obezbjeenja, vojske, policije to je, naalost, bilo
nemogue. Da smo uspjeli, neko ko negira rtve genocida ne bi mogao da ue u Memorijalni centar i da ga narod tek tako prihvati. On
je svojim dolaskom postigao cilj: oskrnavio je taj na najbolniji dan u
godini i svu pozornost svijeta okrenuo prema sebi. Nismo to trebali
sebi dozvolili. To su te greke koje nas kotaju: samovolja pojedinca,
nerazmiljanje, nekonsultiranje s ostalima.
Primjeujemo da bi vjerovatno bilo bolje i efektnije da je neko
mogao te ljude izorganizirati da mu svi okrenu lea pri ulasku u
Potoare i na taj nain pokau da je nepoeljan.
Mi nemamo liderstvo koje zasluuje da ga se poslua, da ga se
prati, da se provode njegove ideje, naredbe... Nadam se da emo
ga nekad imati. A da imamo takvo vodstvo, ono ne bi ni dovelo
Vuia na takvo mjesto. Oni koji imaju osjeaja za izgradnju i provoenje nekih ideolokih i stratekih ciljeva, naalost, nemaju uticaja, nemaju tu maineriju, nemaju tu snagu... Taj momak koji je
gaao Vuia cipelom je ogroman, visok preko dva metra. ovjek
ima 200 kilograma i est ljudi ga je iznijelo vani. Ali, oni... RTRS ivi
od lai i etiketiranja pa su mene optuili da sam to uinio.

INICIJATIVA ZA PODIZANJE SPOMENIKA CIVILNIM

RTVAMA SNAJPERA

Da vam prvo objasnim tegobu pravnog puta za postavljanje spomen-obiljeja 7-godinjem djeaku Nerminu Divoviu koji je ubijen iz
snajpera 18. novembra 1994. na pjeakom prelazu izmeu Zemaljskog muzeja i Filozofskog fakulteta. Mi smo Gradskoj upravi slali inicijativu za podizanje spomen-obiljeja. No ni nakon 11 mjeseci ekanja
nismo dobili odgovor. Na kraju sam molio Gradsku upravu da nas odbiju pismeno. Ni to nismo uspjeli izdjejstvovati. Onda smo mjesec dana prije godinjice ubistva malog Nermina odluili da samoinicijativno
postavimo taj spomenik, bez ikakve dozvole te on i danas stoji tamo.
Traio sam od njih da nas odbiju pismeno, ali nismo odbili nikakav
odgovor. Na obiljeavanju godinjice i otkrivanju spomen-obiljeja bilo je dosta djece, iz tri uionice, odsvirali smo himnu Bosne i Hercegovine, djeca su poloila cvijee i bilo je veoma dostojanstveno. Tom
dogaaju je prisutvovao i Fikret Grabovica iz Udruenja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992.-1995. i on nam je kazao da je
obiljeje prvo takve vrste u BiH. Na otvaranju je bio roditelj kojemu je
snajperom ubijeno dvoje djece, ali on nikada nije dobio odobrenje da
im postavi ni spomen-ploicu. Tako da je sigurno da emo inicijativu
dostaviti Gradskoj upravi, a najprije Kantonu Sarajevo je imam osjeaj
da Kanton ima vie senzibiliteta za te stvari, a i jaa je instanca. q

Restaurirano Spomen obiljeje ubijenim civilima u sarajevskom

naselju Dobrinja (400 ljudi)

ANTIDAYTON POKRET KAO ORGANIZATOR NIZA

HUMANITARNIH AKCIJA

S obzirom na to da je veliki broj porodica boraca i ehida u tekoj

socijalnoj situaciji, pokuavamo kada je potrebno i na tako pokazati
svoj aktivizam, ali ne elimo da nam to bude jedna od glavnih djelatnosti, jer ima toliki broj humanitarnih organizacija kojima je to posao.
Ili smo u Viegrad i Srebrenicu, dijelili bajramske paketie, pomogli
stanovnitvu nakon poplava u eljeznom Polju, podijelili smo 23-24
tone hrane, sredstava za higijenu... Nai ljudi iz Danske, iz udruenja
Generacija X, prikupili 12-13 tona pomoi i dali iskljuivo nama na povjerenje. U eljeznom Polju, Krajini, Kulen Vakufu, Sanskom Mostu,
Kljuu, Bihau sedam-osam dana radili smo samo na tome. Obili smo
i povratnike porodice. Humanitarni rad je veoma teak i nezahvalan,
jer koliko god da ste u tome iskreni i dobrog nijjeta uvijek ima neko
ko e u to posumnjati. q

Dobijamo moralnu podrku gotovo svih generala

Armije Republike BiH
Ko je taj 36-godinjak, izgleda mnogo ozbiljnijeg od njegovih
godina? Kao autorica ovo teksta moram javno priznati da o njemu
nisam znala nita vie od onoga to se moe vidjeti u elektronskim
medijima nakon neke od akcija AntiDayton grupe: protesti, zastave
s ljiljanima, obiljeavanje znaajnih datuma, humanitarne akcije....

26

Dan bijelih traka u Sarajevu (2016.)

PREPORODOV JOURNAL 190

BOSANSKI BAROMETAR
itd. itd. I ono najvanije, da je on lino protiv Daytonskog sporazuma koji je zaustavio oruani rat te Bosnu i Hercegovinu uveo (uvjerit e nas u to ovih dana po ko zna koji put glavni baja u bh. entitetu RS Milorad Dodik) u prividni mir.
Roen sam 15. avgusta 1980. na Marijin Dvoru, od majke Sarajke i oca Novopazarca. Moj otac je Sandaklija. Tome e se mnogi
iznenaditi. Nekima od njih e biti drago, a antibonjacima vjerovatno
nee. Najvie sam od svega Sarajlija. Moj otac je u ovom gradu 40
godina, a 25 je radio na obezbjeenju u Predsjednitvu. Tamo je i
ranjen. Od 1991. ivim na Alipainom Polju, gdje sam doekao agresiju. 23. decembra 1993. ranjen sam s jo sedam prijatelja. Imao sam
11 operacija i ostao invalid 60 posto. Sazrio sam veoma rano, prije
vremena. Pokuavajui pomoi egzistenciju porodice, zavrio sam
Ugostiteljsko-turistiku kolu kao tehniar. Radio sam u ivotu sve,
od prodaje sladoleda iz ulinog friidera do poslova u diplomatskim
hotelima, ankerisanja, na recepciji... Najvie se snalazim, prodajem,
preprodajem, a zadnjih est godina sam na birou. Radio sam godinama na pijacama. I sada zaraujem putem interneta, prodajem beretke, zastave, majice... Na utakmice reprezentacije i naih klubova ne
idem da ih gledam, ve da naoj dijaspori prodam zastave. Nisam
oenjen, imam elju za porodicom, elim svoje ljiljane svoju djecu.
Ako Bog da, doi e i to na red ali sada ne, jer ja ivim kao i ovaj narod
svakodnevno se borei za egzistenciju. Nisam plaenik... prve godine
djelovanja AntiDaytona bili smo Harisovi (Stranka za BiH, op.a.), druge godine SBB, pa sad SDA. Tim pokuajima diskretitiranja oprali su
svo to etiketiranje jer je nemogue biti svaiji.
Na kraju razgovora za Preporodov Journal, nepun sat pred
poetak dume, Alikovi veli da je, gledajui iz perspektive AntiDayton pokreta, kao osniva i lider zadovoljan s etiri godine djelovanja jer su postigli odreene rezultate. Vratili su ljiljane meu
ljude i sada to vraanje zastave smo radi svoj posao, mladi su doprli do emocije koja se vee za tu zastavu.
Vidim na uspjeh u tome to dobijamo moralnu podrku gotovo svih generala Armije Republike BiH. A ljudima iz dijaspore zahvalan sam na povjerenju i istrajnosti jer bez bez njih ne bih bio u
mogunosti mnogo napraviti. Upuujem zahvalnost i svim lanovima aktivnim na terenu. Postali smo veliki tim koji ima meusobno
povjerenje i podrku, koji na taj nain eli izgraditi veliki patriotski
korpus... Tu su i drugi koji podravaju na rad, meu njima i Avdo
Huseinovi koji pravi videodokumente u obliku dokumentarnih filmova. Posebno elim da istaknem prvi tim AntiDaytona kojeg sam
sazvao 20. aprila 2012. godine: Mersudin Imamovi, Alen Mahovi
i Enes Bosni. Kasnije, formiranjem grupe na Facebooku, koju sam
napravio u noi s 22/23. aprila, prvi lanovi tima su bili: Beo Juki,
Azra Duri, Senahid Osmanovi, Bajro Zilki, Sanel Babi, Aziz Ramovi, Suad Demirovi, Midhat Hajdarevi, Midhat Husi, Sadika
Jurakovi, Izudin Medi, Irena aravanja, Dasinka Nikogojevi i sada rahmetli Nihad Muhi, zakljuio je Nihad Alikovi, osniva i
voa AntiDayton pokreta.
O AntiDayton pokretu, sudei prema onome to smo uli od
Alikovia, jo e se mnogo toga uti iako bonjaki politiki predstavnici o njemu ute u javnosti. Jo neto. On je u jednom momentu kazao kako je svjestan da je ideja o vraanju Republike Bosne i
Hercegovine i njenog Ustava u ovakvim politikim odnosima utopijska. No ono to je realno i na emu AntiDayton pokret radi jeste
podizanje svijesti o Bosni i Hercegovini kao jedinoj domovini. Odnosi se to i na otpor bonjakog naroda agresiji, na zastavu s ljiljanima, na dostojanstvo i ponos jednog naroda, jedne nacije. Zna i da
to ne moe doi preko noi, to je proces. q
Elirija HADIAHMETOVI

KOLOVOZ 2016.

O NASERU ORIU

Naser Ori je jedan od heroja odbrane BiH. Gazija koji je s 25

godina branio ogroman geografski prostor i to uz samu Drinu odakle
su srpski teroristi dolazili svaki dan a posebno vikendom na klanje i
pljakanje. Naser Ori, iako ima iza sebe ve jednu presudu u svoju
korist, uvijek e biti srbijanskim vlastima interesantan za oprunice, a
najvie iz razloga otpora koji je pruio sa svojim saborcima. Uporedite
danas nekog momia s 25 godina i ono to je Ori uradio pa ete vidjeti da je to nespojivo. Nai odnosi kao pokreta i moji lino su isto
prijateljski. Potujemo ga i cijenimo zbog prethodno navedenog, ali
isto kao i sve druge branioce. Takvima emo uvijek davati podrku.
Naser Ori iskreno daje moralnu podrku naem radu i iznenaen je
da neko tako istrajno kao mi ide dalje pravcem koji je od poetka zacrtan. Zahvalni smo mu na tome i na podrci koju iskae svaki put nakon naih znaajnijih akcija. esto od njega saznamo detalje iz agresije na nau zemlju za koje nismo znali, esto upoznamo preko njega
neke od njegovih boraca koji nam prenesu dio atmosfere s prvih linija
tokom odbrane Republike BiH.

Nihad Alikovi, Naser Ori, Alen Mahovi i Avdo Huseinovi

REFERENDUMU U RS-U O 9. JANUARU

Svjesni smo koliko taj referendum ne odgovara vlastima u tzv. RS

i zato se nijedne sekunde ne protivimo njegovom provoenju. Meutim, upravo zbog toga smatramo da bi se mogao stvoriti politiki alibi
za Milorada Dodika kako bi odustao. Dodik je na politikom gubitku i
potrebne su mu tenzije bilo kakve vrste kako bi pokuao ostati na vlasti i kako bi se izvukao sa dna. Meutim, isto tako svjestan je da je i
samo otkazivanje tzv. referenduma koji je ustvari samo anketa takoer kobno za njega jer e izigrati svoje glasae. Smatramo, da se
tzv. referendumom, direktno vri politiki i entitetski udar na dravnu
instancu ma kakva ona bila, tj. u ovom sluaju dejtonski Ustavni sud i
njegove odluke. To je samo dokaz da je Daytonski sporazum davno
postao predmet igranja i da nema nikakav kredibilitet osim to slui
pljakakom reimu i sistemu, i slui kao garant opstanka takozvane
RS. Graani moraju shvatiti da Dayton nije garant opstanka nae zemlje, on je samo veliki odmor za velikosrpske ideje koje se pokuavaju
sprovesti od 95. godine do danas. Bezobrazno bi bilo i pomisliti da
neko od nas stane u zatitu Daytona, pa to i neemo uraditi ali u odbranu drave hoemo, pa i u svakom obliku u kojem to bude potrebno. Tako da ovim putem pozivamo i javno Milorada Dodika da odri i
izvri entitetski udar na dravni organ i neka na taj nain otvori vrata
Daytona i da se politiko i svako drugo pitanje rijei. Bosna i Hercegovina, ima pravo na reaktiviranje Ustava Republike BiH koji je, za razliku od Daytonskog, legitiman i legalan, dok Daytonski nikada nije proao parlamentarnu proceduru. Nakon tzv. referenduma, najvii organi vlasti trebalo bi da proglase vanredno politiko stanje, sazvati sjednicu Skuptine Bosne i Hercegovine, te tzv. Ustave tzv. RS i tzv. Federacije staviti van snage i vratiti ustavno ureenje legalnim i legitimnim
Ustavom Republike BiH. Nakon toga najaviti izbore koji svakako dolaze s odreenim izmjenama i firmirati dravni vrh po uzoru na sve zemlje svijeta. q

27

BOSANSKI BAROMETAR

INSTITUT ZA ISTRAIVANJE GENOCIDA KANADA (IGK) O GENOCIDU U PRIJEDORU

Prijedor genocid u kontinuitetu

Rezultati dosadanjih naunih istraivanja od strane istraivaa
unutar Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraivanje
genocida Kanada (IGK) nesumnjivo potvruju dvije fundamentalne
empirijske i naune injenice savremenih dogaaja u Republici Bosni i Hercegovini na kraju 20. stoljea: prvo, na Republiku Bosnu i
Hercegovinu izvrena je klasina oruana agresija, odnosno zloin
protiv mira i sigurnosti ovjeanstva, to je po osnovnom poimanju, shvatanju i definiciji meunarodni oruani sukob; i drugo, na
okupiranim teritorijama nezavisne i meunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine, lanice Ujedinjenih nacija, u gradovima
u opsadi i na teritoriji Ujedinjenih nacija sigurnim zonama Ujedinjenih nacija, kao i na slobodnim podrujima prije svega nad Bonjacima, pripadnicima zatiene nacionalne, etnike i vjerske grupe kao takve, izvren je najtei zloin zloin genocida.

Autentini izvori saznanja i potpuno nepobitni

dokazi o genocidu u Prijedoru
Na osnovu dosadanjih istraivanja utvrene su relevantne naune injenice koje dokazuju da se u Prijedoru tokom 1992. godine
dogodio genocid. Naunu istinu o genocidu u Prijedoru, pored
ostalog, ine sljedee bitne odredbe:
1. Genocid
Genocid u Prijedoru je istina o poniavanju ljudskog dostojanstva i nacionalnog identiteta bia Bonjaka i Hrvata, istina o unitavanju svega postojeeg to odraava bonjaki i hrvatski nacionalni
identitet, istina o getoizaciji Bonjaka i Hrvata u cilju stvaranja Velike Srbije, istina o pokuaju unitenja Bonjaka i Hrvata kao nacija
i prisvajanju teritorija gdje su ivjeli, podjeli njihovih imanja Srbima
i instaliranju drave svih Srba na tuoj teritoriji. Genocid u Prijedoru je bio nain ostvarivanja ratnih ciljeva.
Radi se o namjernim, planiranim, masovnim zloinima nad prijedorskim civilima i o planskom unitavanju svakog osnova njihovog kolektivnog ili individualnog ivota. Genocid u Prijedoru je sastavni dio agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu kao udruenog zloinakog poduhvata zauzimanja bosansko-hercegovake
teritorije i nasilnog, neustavnog preuzimanja vlasti u optini od
strane bosanskih Srba uz pomo i podrku jedinica Jugoslovenske
narodne armije (JNA) i paravojnih formacija iz Srbije. Ruenje Prijedora, silovanje Prijedoranki, ubijanje Prijedorana, svakojaka ponienja, paljevine, muenja i logori nisu bili samo plod razmiljanja
plitkih barbarskih mozgova, ve i dio razraene osvajake strategije osvetnikog srpskog pamenja koje ima samo jedan ishod ponavljanje zla.
Dakle, u Prijedoru se dogodio genocid jer se nije radilo o pojedinanom incidentu, ve o masovnom zloinu irih razmjera, koji je
imao za posljedicu masovnu povredu proklamiranih univerzalnih
ljudskih prava i sloboda. Genocid u Prijedoru je bio usmjeren protiv
osnovnih naela humanizma, protiv prava i sloboda ovjeka, protiv
meunarodnog humanitarnog prava. Genocid u Prijedoru je zapravo vrhunac ovjeije nehumanosti prema ovjeku, civilizaciji. Zbog
izvrenog genocida opina Prijedor je prva u Bosni i Hercegovini po
veliini zloina, po broju nestalih osoba, po broju masovnih grobni-

28

Ameriki Time i britanski Daily Mirror

(na naslovnici Fikret Ali, logora sa ice logor Trnopolje)
ca, po broju koncentracionih logora smrti, po broju sudskih predmeta na meunarodnim sudovima.
Genocid u Prijedoru je trajao kontinuirano od 1992. do 1995.
godine. U Prijedoru je izvreno svakodnevno organizovano, planirano, masovno, namjerno ubijanje i nasilno protjerivanje Bonjaka
i Hrvata. U Prijedoru je izvreno unitenje tragova kulture, duhovnosti i vjerskih obiljeja Bonjaka i Hrvata. U Prijedoru je izvren
masovni zloin namjernog i organizovanog muenja u ubijanja u
koncentracionim logorima smrti. U Prijedoru je izvren masovni
zloin silovanja. U Prijedoru je izvren masovni zloin organizovanog i namjernog ubijanja bonjake i hrvatske inteligencije.
2. Brojna masovna i pojedinana ubistva kao dio genocida
Agresor je u Prijedoru kao podruju srpskih stratekih prioriteta nad civilima, nenaoruanim ljudskim biima, mukarcima, enama, djecom, starijim i mlaim, bolesnim i invalidima izvrio planski,
organizovano, sistematski i u kontinuitetu, pored ostalih oblika
zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava, brojna masovna
i pojedinana ubistva. Bonjaci i Hrvati su, zbog svoje nacionalne,
etnike i vjerske grupe kao takve, s namjerom sistematski birani i
odreeni kao cilj za fiziko ili bioloko unitavanje.
3. Ubijanje djece kao dio genocida
Agresor je u Prijedoru u realizaciji opeg deklariranog politikog cilja formiranja jedinstvene drave srpskog naroda u toj borbi
za ivotni prostor (Radovan Karadi je u novembru 1991. izjavio
da se ovdje vodi bitka za ivotni prostor), osloboenje srpskih
teritorija i obezbjeivanju veza srpskih teritorija sa maticom Srbijom i nad djecom, vitalnom skupinom od koje zavisi razvoj populacije, izvrio zloin genocida i druge oblike zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava, ubijajui ih i ranjavajui, sakatei i prekidajui im djetinjstvo, ostavljajui im teke fizike posljedice i psihike poremeaje kojih se nee moi osloboditi do kraja ivota.
4. Muenja i ubistva u koncentracionim logorima smrti kao dio
genocida
Agresor je u skladu sa srpskim politikim projektom svi Srbi u
jednoj dravi, osvajakog i genocidnog karaktera, u Prijedoru na
desetine hiljada civila i civilnog stanovnitva, Bonjaka i Hrvata i

PREPORODOV JOURNAL 190

BOSANSKI BAROMETAR
drugih, planski, organizovano, masovno i s namjerom sistematski
izdvajao, hapsio, zatvarao i zatoavao u brojnim koncentracionim
logorima smrti (najpoznatiji Omarska, Keraterm i Trnopolje). U njima ih je podvrgavao rasprostranjenom fizikom i psihikom zlostavljanju i neljudskim uslovima, danononom muenju, izgladnjivanju,
premlaivanju, maltretiranju, masovnim i pojedinanim ubistvima,
tekom ranjavanju, silovanju i seksualnom zlostavljanju i drugim oblicima zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava.
5. Masovne grobnice kao kljuni indikator genocida
Masovne grobnice rtava genocida, posebno Tomaica, kljuni
su i objektivni indikator izvrenog genocida i nesporni i neoborivi
materijalni dokazi njegovog izvrenja. Njihova najneposrednija povezanost sa izvrenim zloinom genocida neviena je u historiji
svijeta. Masovne prijedorske grobnice, tekoe i problemi njihovog
otkrivanja, ukazuju, pored ostalog, na planiranje, organizovanje i
izvrenje zloina genocida, kao bitnog indikatora genocida, s namjerom i ciljem da se prikriju dokazi o zloinu genocida.
6. Masovna sistematska silovanja kao dio genocida
Agresor je u prijedorskim koncentracionim logorima pored
ostalih oblika zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava, vrio masovna sistematska silovanja i druge mnogobrojne oblike barbarskih djela seksualnog nasilja, muenja i poniavanja ena, djevojaka i djevojica, kao i starica. Bitne odredbe ove pojave su ideologija i politika genocida, namjera, planiranje, pripremanje, nareenje, organizovanje, ciljnost i svrsishodnost, a njena znaajna
obiljeja masovnost, sistematinost, rasprostranjenost, selektivnost, krajnja surovost, teke fizike i psihike boli i patnje, ljudsko
poniavanje, iivljavanje i povreda ljudskog dostojanstva.

Prijedorski inferno 1992. godine

KOLOVOZ 2016.

7. Elitocid kao dio genocida

Agresor je planski, organizovano, sistematski i ciljano, u skladu
sa genocidnom namjerom o istrebljenju rukovodstva bonjakog i
hrvatskog naroda u Prijedoru, ubijao, ranjavao i unitavao bonjaku i hrvatsku politiku i intelektualnu elitu ime je izvrio genocid.
8. Nasilno prevoenje u pravoslavlje kao dio genocida
Agresor je prisilno prevodio Bonjake i Hrvate u pravoslavlje,
to potvruje raspoloiva dokumentacija, a posebno preivjele rtve genocida.
9. Unitavanje materijalne kulture Prijedora
Agresor je planski, organizovano, masovno i sistematski unitavao i njihovu kulturu Prijedora. Rije je o stravinim razmjerama
unitavanja materijalne kulture grada Prijedora. Tako je agresor
ciljno i s namjerom bezobzirno razarao i unitavao arhitektonske
spomenike i urbane cjeline Prijedora od znaaja za kulturu Bonjaka i Hrvata, njihovo kulturno naslijee metodino je spaljivano i
dizano u zrak dinamitom.

Istraivai genocida trae proglaenje 20. jula

Danom alosti u opini Prijedor
20. jula 1992. godine desio se jedan od najveih zloina na podruju optine Prijedor u sklopu viegodinje udruene zloinake
kampanje genocida. U toku jednog dana ubijeno je blizu 1.600 civila. Srpske vlasti potpomognute zloinakom JNA izvrili su napade
na bonjaka sela na lijevoj obali Sane: Biane, Rizvanovie, Rakovane, Hambarine, arakovo i Zecove, te hrvatska sela: Brievo,
Ralja, Staru Rijeku i druge. Krvavi pir koji je izvoen prvo artiljerijskim napadima, a potom pjeadijskom, rezultirao je ubistvom vie
stotina bonjakih i hrvatskih civila, a neutvren broj odveden je u
logore, gdje je kasnije uglavnom likvidiran.
Istraivai genocida smatraju da je Prijedor paradigma zloina
nad Bonjacima i Hrvatima u Republici Bosni i Hercegovini, pri emu opominju da se Bonjaci i Hrvati u Prijedoru i dalje teroriziraju.
Oni su i dalje ponieni graani drugog reda, bez osnovnih ljudskih
prava i sloboda. Javno se poniavaju organizacije koje okupljaju rtve, potomke rtava i svjedoke genocida i tako namjerno, organizovano i ciljano iri strah meu porodicama ubijenih i nestalih Prijedorana. Istovremeno se Prijedorom slobodno etaju ratni zloinci
zauzimajui pozicije u lokalnoj vlasti. Dozvoljavaju se skupovi faistikih grupa protiv kojih su se Prijedorani i svi antifaisti borili u
Drugom svjetskom ratu, a rtvama zabranjuje pravo na sjeanje,
istinu i pravdu. Ignoriu se zahtjevi predstavnika meunarodne zajednice koji su jasno dali do znanja da diskriminacija po nacionalnoj
i vjerskoj osnovi mora biti obustavljena, da istina o genocidu mora
biti dokuena, da se zloinci moraju osuditi i pravda zadovoljiti, te
da se stradanja svih prijedorskih rtava moraju obiljeiti jednako,
bez obzira na njihovu etniku pripadnost.
Ovi i mnogi drugi ataci na osnovna ljudska prava i slobode Bonjaka i Hrvata jo vie rue ugled Prijedora, napadaju na osnovne
temelje savremene demokratije i posebno teko kre temeljne
odrednice osnovnih meunarodnih dokumenta o ljudskim pravima
i slobodama. Niko nema pravo da poniava rtve genocida, da im
zabranjuje sjeanje na zloin, da im i dalje unosi strah.
Istraivai genocida trae hitnu akciju od strane relevantnih
svjetskih institucija i autoriteta protiv velikosrpske politike revizije
historijske istine o agresiji i genocidu, protiv politike negiranja genocida, protiv politike terora nad povratnicima i protiv kontinuirane politike osporavanja prava rtava i njihovih organizacija i zajednica na kulturu pamenja. Pozivaju sve istinske prijatelje istine,

29

BOSANSKI BAROMETAR

Zloin je zloin, ma koliko utjeli (ANTIFA-PRIJEDOR)

pravde, ljudskih prava i sloboda da irom svijeta dignu svoj glas za
izgradnju spomenika ubijenoj djeci Prijedora. Pozivaju i bosanskohercegovaki politiki establiment da se konano oglasi kao politiki glas rtava, da zatiti rtve, da zatrai proglaenje 20. jula Danom alosti u Prijedoru.

Zloin na Korianskim stijenama genocidno

istrebljenje prijedorskih logoraa
Srpski agresor, u skladu sa politikim projektom osvajakog i
genocidnog karaktera svi Srbi u jednoj dravi, u prijedorskim
koncentracionim logorima (Keraterm, Omarska, Trnopolje) zatoio
je na hiljade prijedorskih Bonjaka i Hrvata, ukljuujui ene, djecu
i starije osobe i to zbog njihove nacionalne, etnike i vjerske pripadnosti. Uslovi u logorima i drugim mjestima zatoenja bili su veoma teki, nehumani, neljudski i okrutni. Vojno i policijsko osoblje
srpskog agresora u Prijedoru izvrgavalo je zatoenike okrutnom i
nehumanom postupanju, tekom premlaivanju, poniavanju, terorisanju, fizikom i psihikom zlostavljanju, zastraivanju i maltretiranju. Oni su s namjerom da unite Bonjake i Hrvate kao pripadnike nacionalne, etnike i vjerske grupe kao takve, ubijali (masovno i pojedinano), teko ranjavali i namjerno nametali takve uvjete
koji su imali za cilj da dovedu do njihovog fizikog unitenja.
Zatoenici su bili rtve i svjedoci neljudskih postupaka, ukljuujui
ubistva, silovanja, seksualna zlostavljanja, muenja (i elektrookovima), premlaivanja batinanja (elektrinim kablovima, motkama,
kundacima puaka, eljeznim ipkama, drkama sjekira, pendrecima,
drvenim toljagama, palicama za bejzbol, metalnim bokserima na pesnicama, lancima, akama, izmama i dr.), pljakanja, poniavanja, kao
i ostalih oblika psihikog i fizikog zlostavljanja, pri emu su se zloinci
derali, vikali, vritali, te psovali Bosnu, bonjaku i hrvatsku majku. Prisiljavali su zatoenike da pjevaju srpske nacionalistike pjesme i redovno su ih vrijeali na osnovu njihove nacionalne pripadnosti. Zatoenicima su namjerno nanoene teke tjelesne i psihike povrede, ime im
je, pored ostalog, narueno osnovno ljudsko dostojanstvo. U mnogo
sluajeva zatoene ene i djevojke su silovane u prijedorskim logorima
ili odvoene iz zatoenikih centara i zatim silovane ili seksualno zlostavljane na drugim mjestima. Bonjaci i Hrvati, rtve prijedorskih koncentracionih logora i drugih zatoenikih centara, birani su na osnovu
njihove nacionalne, etnike i vjerske pripadnosti.
Jedino lino obiljeje koje je bilo prisutno u odluci da se mukarci zatoe jeste njihova nesrpska nacionalnost. Jedini razlog za
sve oblike zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava koji su

30

u prijedorskim koncentracionim logorima i drugim zatoenikim

centrima izvreni nad Bonjacima i Hrvatima je bio taj to su po
nacionalnosti bili Bonjaci ili Hrvati.
Raspoloivi validni, vjerodostojni i autentini izvori saznanja i
potpuno nepobitni dokazi Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraivanje genocida Kanada (IGK) potvruju da su nad
Bonjacima i Hrvatima u koncentracionim logorima i zatoenikim
centrima u Prijedoru s namjerom izvreni svi oblici zloina protiv
ovjenosti i meunarodnog prava. Na taj nain su ispunjeni svi
uslovi koji se tiu materijalnog elementa genocida: svi akti genocida (actus reus), definirani u lanu II (a-e) Konvencije o spreavanju
i kanjavanju zloina genocida. Svi zloini u prijedorskim koncentracionim logorima izvreni su s namjerom da se unite Bonjaci i
Hrvati, pripadnici nacionalne, etnike i vjerske grupe kao takve, to
potvruje i dokazuje da je rije o zloinu genocida.
Prije 24 godine, 21. augusta 1992., na lokalitetu Korianske stijene na planini Vlai (optina Skender Vakuf), strijeljano je oko
200 prijedorskih logoraa. Masakr na Korianskim stijenama preivjelo je 12 osoba ija su svjedoenja doprinijela da se dio odgovornih procesuira i kazni, te da istina o ovom masakru bude zabiljeena. Radi se o namjernom genocidnom istrebljenju oko 200 prijedorskih logoraa Bonjaka i Hrvata.
Nauka o genocidu koriansko genocidno istrebljenje nevinih logoraa tretira kao jedan od najsnanijih dokaza genocida u Prijedoru. Radi se o kolektivnom zloinu kako u pogledi izvrenja zloina,
tako i u pogledu prikrivanja zloina. Zloin je izvren po naredbi Kriznog taba optine Prijedor kao dio udruenog zloinakog poduhvata tadanjeg politikog, vojnog i policijskog establimenta grada Prijedora sa konanim ciljem etnikog ienja Prijedora od Bonjaka i
Hrvata. Ovaj zloin nije sluajan i nije sporadian. Ovaj zloin je jedan
u nizu zloina poinjenih u izvrenju zloina genocida u cilju stvaranja Velike Srbije zatiranjem drave Bosne i Hercegovine i zatiranjem prije svega njenog najmnogobrojnijeg naroda Bonjaka.

200 crvenih rua za ubijene logorae

(Korianske stijene, 21.08.2016.)
Zloin na Korianskim stijenama posebno karakterie kolektivno prikrivanje i zloina i mjesta masovne grobnice gdje su tijela logoraa sakrivena. Premjetanje tijela izvreno je od strane pripadnika prijedorske policije i Civilne zatite iz Skender Vakufa. Naime,
u neposrednoj blizini mjesta izvrenja nalazi se naseljeno mjesto,
iji su stanovnici znali i uli za genocidno istrebljenje. Prema svjedoenjima nekih preivjelih (12-orica su preivjeli masakr), vidjeli
su ak i mjetane kako i sami silaze u provaliju i pucaju na logorae.
Tijela su u pokuaju prikrivanja zloina spaljivana da bi se nakon
to su se mjetani prituili da im ptice raznose dijelove tijela po

PREPORODOV JOURNAL 190

BOSANSKI BAROMETAR
krovovima kua u jo jedno ienje terena ukljuila i Civila zatita iz Skender Vakufa izmjestivi tijela logoraa na drugu lokaciju,
koju ni dan-danas ne ele otkriti. Sve rtve ovog masakra jo uvijek
nisu pronaene. 24 godine nakon ovog zloina jo uvijek se traga
za posmrtnim ostatcima 98 rtava i za oko 80% skeletnih ostataka.
Tijela ubijenih logoraa prebaena su i zakopana na drugim lokalitetima o emu svjedoe i snimci Slube javne bezbjednosti Prijedor
nastali 4. septembra 1992. godine.
Za zloin na Korianskim stijenama pred Meunarodnim krivinim tribunalom za bivu Jugoslaviju i Sudom Bosne i Hercegovine
osueni su: Darko Mra na 17, Damir Ivankovi na 14, Gordan uri na 8, Ljubia eti na 13, Zoran Babi na 22, Milorad krbi na
21, Duan Jankovi na 21, eljko Stojni na 15, Saa Zeevi na 23,
Marinko Lepoja na 23 i Radoslav Kneevi na 23 godine zatvora.

SDP BiH u slubi negatora genocida

A to se danas dogaa u vrijeme predizborne kampanje za
lokalne izbore u BiH, koji e se odrati 2. oktobra 2016. godine?
Istraivae genocida posebno smeta sramna, nehumana i anticivilizacijska predizborna koalicija SDP BiH DNS, koja daje podrku
negatoru genocida Milenku akoviu za gradonaelnika Prijedora.
Kakva je to socijaldemokratija koja podrava politike projekte i
lidere tih projekata koji zabranjuju obiljeavanje godinjica zbog koritenja rijei genocid, koji podnese krivine prijave protiv organizacija za zatitu ljudskih prava i sloboda, koji kontinuirano teroriziraju prijedorske Bonjake i Hrvate, koji su i dalje ponieni graani drugog reda, koji javno poniavaju organizacije koje okupljaju rtve i
tako namjerno, organizovano i ciljano ire strah meu porodicama
ubijenih i nestalih Prijedorana? A istovremeno se Prijedorom slobodno etaju ratni zloinci, zauzimajui pozicije u lokalnoj vlasti.
Kakva je to socijaldemokratija koja podrava tzv. lidere koji dozvoljavaju skupove faistikih grupa protiv kojih su se Prijedorani i
svi antifaisti borili u Drugom svjetskom ratu, a rtvama zabranjuju
pravo na kulturu pamenja? Kakva je to socijaldemokratija koja podrava kandidate na lokalnim izborima koji ignoriu zahtjeve predstavnika meunarodne zajednice, koji su jasno dali do znanja da diskriminacija po nacionalnoj i vjerskoj osnovi mora biti obustavljena,
da istina o zloinu mora biti dokuena, da se zloinci moraju osuditi i
pravda zadovoljiti, te da se stradanja svih prijedorskih rtava moraju
obiljeiti jednako, bez obzira na njihovu etniku pripadnost? Kakva je
to socijaldemokratija koja podrava kandidate koji se kontinuirano
suprostavljaju podizanju spomenika ubijenoj prijedorskoj djeci i spomenika prijedorskim rtvama? Takva socijademokratija radi protiv
interesa Prijedora, a samim tim i protiv interesa BiH.
Istraivai genocida pozivaju graane Prijedora da podre one
kandidate na lokalnim izborima koji podravaju vrijednosti istine,
pravde, ljudskih prava i sloboda i jednakosti. U ovom kritinom momentu, kada se odluuje o opstanku bosanskohercegovake drave, vano je da poaljemo poruku destruktivnim snagama i neprincipijelnim predizbornim koalicijama i rezolutno kaemo ne kandidatima koji negiraju istinu i pravdu i poniavaju rtve. Zar smijemo
dozvoliti da Prijedorom, Srebrenicom... vladaju oni koji su projektovali i izvrili genocid, a danas taj genocid negiraju, uprkos brojnim presudama potvrenim od strane Meunarodnih sudova? Zar
smijemo nesvjesno postati sauesnici u politici zloina? Imamo li
pravo ravnoduno posmatrati pripreme za nove tragedije i utimice ostati nijemi posmatrai!?
Nikad ne zaboravimo da jedino to je potrebno za trijumf zla jeste da dobri ljudi ne urade nita. Zato je svaki glas borcima za istinu i

KOLOVOZ 2016.

Nermin Niki (predsjednik SDP-a BiH) i Milenko akovi,

kandidat za gradonaelnika Prijedora (DNS)
pravdu, ljudska prava i slobode i jednakost na oktobarskim izborima
vaan. Politiki establiment manjeg entiteta nastavlja agresivnu i
genocidnu politiku ratnih zloinaca Radovana Karadia i Ratka Mladia. Cilj te politike je stvaranje etniki istog srpskog prostora na
bosanskohercegovakoj zemlji, irenjem mrnje i straha prema nesrpskom stanovnitvu. Progonom graana nesrpske nacionalnosti i
enormnim ugroavanjem njihovih graanskih i politikih prava i sloboda, politiki establiment manjeg entiteta pokuava ouvati i ojaati u Daytonu legalizovanu genocidnu tvorevinu nastalu na rezultatima agresije i genocida u BiH, najveih zloina poslije holokausta u
Evropi. To je zapravo nastavak agresije i genocida emu se mora suprostaviti udrueni bosanskohercegovaki front.
U cilju onemoguavanja sljedbenike ratnih zloinaca Radovana
Karadia, Ratka Mladia i drugih da nastave sa svojom agresivno
genocidnom ideologijom, politikom i praksom pozivamo sve bosanskohercegovake patriote da svoj glas na lokalnim izborima daju politikim borcima za istinu, pravdu, ljudska prava i slobode i da
na taj nain pokau da je bosanskohercegovaka zemlja za sve za
graane jednaka na svakom njenom koraku.
Neprincipijelne politike koalicije vode bitku za prolost ili jo
preciznije za prekrajanje stvarnosti i falsifikovanje prolosti, a ne za
budunost sa istinom i pravdom. Mnogo je vremena proteklo dok
ira javnost nije saznala za genocid u Prijedoru, za konclogore Keraterm, Trnopolje i Omarsku, za plahte na prozorima kua i bijele
trake na rukama nesrba, za 3.176 ubijenih Bonjaka i Hrvata, od
toga 102 djece i 256 ena, za pobijenu bonjaku i hrvatsku inteligenciju, zatim za masovnu grobnicu Tomaica, za majku Havu Tatarevi iz Zecova kod Prijedora kojoj je ubijeno est sinova i suprug,
za Fikreta Baia, kome su ubijena djeca i supruga

31

BOSANSKI BAROMETAR

Zbog nehumanih koalicija genocid protiv

Prijedorana traje u kontinuitetu
Slike uasa u Prijedoru u kome je ljudski ivot ponien kao rijetko kad u historiji civilizacije vjeno su ostale u pamenju, ali i trajno
trasirale put borbe za istinu i pravdu. Taj put borbe simbolino smo
nazvali: Genocid u Prijedoru, Srebrenica u kontinuitetu. Zaista,
ljudska i civilizacijska budunost mora biti prinuena da sebe odredi prema genocidu u Prijedoru. Prijedor je neslavni svjetski rekorder svih vremena, lokalna zajednica kakvu je teko pronai jer ima
najvei broj dokazanih ratnih zloinaca po glavi stanovnika. Za Prijedor je vezano 38 pravosnano osuenih osoba za ratne zloine.
Osim toga, trenutno etvorica ekaju pravosnanu presudu, a 19 je
jo uvijek u postupku prvostepenog dokazivanja. Mnogi istraivai
smatraju da se na podruju prijedorske opine dogodio genocid
veih razmjera od srebrenikog genocida u julu 1995. godine.
Genocid u Prijedoru istina o tome koliko smo vjerovali buduim
zloincima. Prijedor je bio sinonim antifaizma u bivoj Jugoslaviji
znamo priu o Kozari i dr. Mladenu Stojanoviu, nigdje na podruje Bosne i Hercegovine Bonjaci nisu bili tako bliski sa komijama Srbima kao na podruju Prijedora, nigdje toliko kumovskih veza, prijateljstava, mjeovitih brakova A onda u Prijedoru su 3.176
ljudi pobili iskljuivo kolski drugovi, radne kolege, kumovi, komije, prijatelji.
Koja je pouka prijedorskog zloina genocidnih dimenzija? Jesu
li Prijedorani zaboravili genocid? Jesu li spremni opet, zarad osobnih trivijalnih politikih interesa, okrenuti lea istini i pravdi, a glavu pognuti lanoj historiji, nepravdi i zaboravu, to im hoe jo uvijek nametnuti oni koji su unitavali srce i duu Prijedora? Zar zbog
poslanikog mandata u Skuptini grada praviti politike koalicije sa
onima koji su kreirali i uestvovali u genocidu, sa onima koji negiraju genocid, poniavaju rtve i njihove organizacije, sa onima koji ne
dozvoljavaju izgradnju spomen obiljeja ubijenoj djeci Prijedora?
Zbog takvih nehumanih koalicija genocid protiv Prijedorana traje
u kontinuitetu.
Patnjom je branjen Prijedor, danas se Prijedor brani istinom o
toj patnji, zapisom o patnji. Zato Prijedorani moraju jo uvijek
podnositi pogled pun mrnje i podsmijeha od strane zloinaca koji
se slobodno kreu gradom? Preivjele rtve genocida u Prijedoru

su obavezne svjedoiti istinu, zbog vlastite budunosti, budunosti

njihove djece, budunosti njihovog grada i budunosti Bosne i Hercegovine. Danas se kontinuitet genocidne ideje u Prijedoru ogleda
u masovnom krenju osnovnih ljudskih prava i sloboda prognanika
i povratnika, preivjelih rtava i svjedoka genocida. Frustrirane opinske vlasti Prijedora nikada nisu javno priznale djela tadanjih
vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prole na hiljade Bonjaka i Hrvata, te pruile ruku pomirenja i pokajanja. rtva ne trai
iskupljenje u osveti nego u izdizanju iznad zloinaca. rtva se ne
eli definirati osvetom, ve borbom za istinu i pravdu. U toj borbi
neprincipijelne, anticivilizacijske i nehumane politike koalicije vode bitku za prolost ili jo preciznije za falsifikovanje prolosti, a ne
za budunost sa istinom i pravdom.
Istraivai nauke o genocidu jo jednom podsjeaju da je genocid na podruju opine Prijedor trajao kontinuirano u periodu
1992.-1995., kada je ubijeno 102 djece, 256 ena, ukupno 3.173
civila, 31.000 ljudi je zatoeno u koncentracionim logorima smrti,
53.000 osoba su rtve progona i deportacije. U samo tri mjeseca je
istrijebljeno 94% Bonjaka.
Danas se genocid u Prijedoru nastavlja drugim sredstvima. Preivjele rtve nemaju pravo obiljeiti istinu o tim zloinima, nemaju
pravo na pravdu, nemaju pravo da se sjete zloina koji su uzbunili
itav svijet, dokazujui da lekcija iz holokausta nije nauena. Bez
istine o genocidu u Prijedoru i pravde za rtve tih zloina nema
prijedorske zajednike budunosti. Do kada e svijet utiti o zloinu
uklanjanje i istrebljenja Bonjaka i Hrvata sa teritorije optine Prijedor, toleriui krenje prava rtava genocida i dozvoljavajui smotru Ravnogorskog etnikog pokreta koji je u Drugom svjetskom
ratu bio na strani faizma? Do kada e bosanskohercegovaki, posebno bonjaki politiki establiment utiti o genocidu u Prijedoru, mirno posmatrajui nastavak muenja preivjelih rtava genocida, dodvoravajui se neprijateljima Bosne i Hercegovine i posebno
Bonjaka, toleriui svakodnevno kretanje prijedorskih zloinaca
ulicama Prijedora, toleriui negatore genocida? Do kada e se tolerisati dvostruka dehumanizacija rtava?
Istraivai nauke o genocidu jo jednom istiu da je nauka o
genocidu dola do kredibilnih nauno-istraivakih injenica da je
manji bosanskohercegovaki entitet genocidan po svome nastanku i genocidan po svome trajanju. Tu genocidnu tvorevinu nikada

Borba za istinu o prijedorskom genocidu se nastavlja

32

PREPORODOV JOURNAL 190

BOSANSKI BAROMETAR
nije priznala ona veina bosanskohercegovakih graana koja je na
referendumu 1992. godine izglasala nezavisnost bosanskohercegovake drave. Ta genocidna tvorevina nikada nije ratificirana u
Parlamentarnoj skuptini BiH, niti na bilo kojem referendumu.
Daytonski ustav je nagrada agresoru time to mu se dao entitet sa
nazivom Srpska, iako je na podruju toga entiteta do 1992. godine ivjelo 49% uglavnom bonjakog i hrvatskog stanovnitva (oko
900.000 ljudi, od toga vie od 700.000 Bonjaka).

Negiranje genocida je posljednja faza genocida

Istraivai genocida e nastaviti borbu protiv velikosrpske politike revizije historijske istine o agresiji i genocidu, protiv politike
negiranja genocida i protiv politike terora nad povratnicima. Istraivai genocida, lanovi Internacionalnog ekspertnog tima Instituta
za istraivanje genocida Kanada (IGK), sa aljenjem konstatiraju da
kultura pamenja u postgenocidnom bosanskohercegovakom
drutvu nije dobila institucionalnu podrku.
Teret kulture sjeanja nose lokalna udruenja, a u dijaspori Institut za istraivanje genocida Kanada (IGK), koji je uspio institucionalizirati kulturu pamenja genocida u BiH u Kanadi, i to putem
dvije usvojene rezolucije o genocidu u Srebrenici u Kanadskom
parlamentu, kao i putem Zakona o genocidu u Srebrenici koji je
proao prvo itanje u Kanadskom parlamentu. Kanada e postati
prva zemlja u svijetu koja e regulisati prava rtava genocida u BiH
koji ive u Kanadi, ne samo rezolucijama, ve i zakonom. Kanada je
prva i do sada jedina zemlja koja na dravnom nivou obiljeava
Svjetski dan bijelih traka.

Spomenik rtvama srebrenikog genocida u Windsoru, Kanada

(Emir Rami i Brian Masse)
Istraivai genocida jo jednom istiu da je negiranje genocida
posljednja faza genocida. Historijska obaveza i moralna zadaa je
preivjelim rtvama genocida, njihovim potomcima i svjedocima
genocida obezbjediti institucionalni okvir za razvoj kulture pamenja kao najboljeg odgovora negatorima genocida. Narod koji je bio
rtva genocida ne moe biti politiki predstavljan od onih koji nemaju pozitivan odnos prema institucionalizaciji kulture pamenja.
Emir RAMI
direktor Instituta za istraivanje genocida Kanada (IGK)

KOLOVOZ 2016.

PROF. EMIR RAMI DOBIO VELIKO PRIZNANJE KANADSKOG

PARLAMENTA

31.08.2016. u Windsoru (Kanada), u organizaciji Briana Massea, viegodinjeg lana Kanadskog parlamenta i velikog prijatelja Bonjaka i
BiH, odrana je manifestacija zahvale kanadskim aktivistima u borbi za
istinu i pravdu pod nazivom Nikad zaboraviti Srebrenicu. Tom je prilikom profesor Emir Rami, direktor Instituta za istraivanje genocida
Kanada (IGK), dobio veliko priznanje ureda kanadskog parlamentarca
Briana Massea. Plaketa profesoru Ramiu uruena je za njegove zasluge u borbi za istinu i pravdu kako u Bosni i Hercegovini tako i u svijetu,
za kontinuiranu borbu za ljudska prava i slobode, za kontinuiranu podrku Brianu Masseu, Kanadskom parlamentu i Vladi Kanade za usvajanje rezolucija o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini.

Emir Rami i Brian Masse (uruivanje Plakete Kanadskog parlamenta)

Prilikom primitka velikog priznanja prof. Emir Rami je, izmeu
ostalog, rekao:
Trajna obaveza sadanjih generacija prema svim rtvama holokausta i genocida, ukljuujui i genocid u Srebrenici. Obaveza svih nas jeste
da otkrijemo i utvrdimo ljudsku, drutvenu i naunu istinu o genocidu i
drugim oblicima zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava, kao
bitan uslov za ostvarivanje pravde i prava, bez kojih nije mogue postii
pomirenje i graditi zajedniku budunost u Bosni i Hercegovini. Koristim
datu privilegovanu mogunost da kao, prije svega, ovjek, a zatim istraiva i rtva genocida, u svoje ime i u ime svih rtava genocida u Republici
Bosni i Hercegovini izrazim iskrenu i najdublju ljudsku zahvalnost Kanadi
to je: priznala bosanski jezik kao World heritage language; to se bonjaki narodno upotrebljava u statistikim i drugim kanadskim podacima;
to je Parlament Kanade usvojio dvije rezolucije o genocidu u Srebrenici i
Republici Bosni i Hercegovini; to su gradovi Hamilton i Windsor odali
poast rtvama genocida u Srebrenici; to kanadska Vlada obiljeava 31.
maj kao Svjetski dan bijelih traka; to je Vlada Kanade zatraila primjenu
odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o neustavnosti proslave 9.
januara; to se u Kanadskom muzeju za ljudska prava nalazi stalna izlobena postavka o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini; to se prepoznaje znaaj Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine i Dana dravnosti
Bosne i Hercegovine, kao i otvaranje spomenika u Windsoru.
Imamo izuzetnu ast i zadovoljstvo da izrazimo najdublju ljudsku zahvalnost lanu Kanadskog parlamenta Brian Masse za kontinuiranu podrku za istinu i pravdu u Bosni i Hercegovini. Svi graani bosanskohercegovakog porijekla koji ive u Kanadi i mnogi Kanaani mogu posvjedoiti
doprinos Briana Masse u borbi da Kanada prizna i proglasi dan sjeanja na
genocid u Srebrenici, te prizna da je u Srebrenici poinjen zloin genocida.
I pored otpora da se koristi rije 'genocid', Brian Masse nije odustajao od
ovog termina i rezolucije su usvojene u Kanadskom parlamentu. Proces
lobiranja i zalaganja za ovu Rezoluciju je trajao vie od godinu dana, a
Brianova predanost, zalaganje, integritet i hrabrost su bitni faktori koji su
doveli do ostvarenja ovog, za nas veoma bitnog cilja. Govorei o Brian
Masseu bitno je istai njegovu predanosti ideji i borbi za ljudska prava od
poetka njegove politike karijere pa do sada. Zapravo, njegov ulazak u
politiku bio je vezan za genocid u Istonom Timoru. Od tada pa naovamo
Brian je odrao svoj integritet u borbi za ljudska prava, i u sluaju Rezolucije o Srebrenici pokazuju da potreba za pravdom nadmauje potrebu za
prividnim mirom. Kanadske rezolucije o genocidu u Srebrenici su ojaale
veze Kanade i Bosne i Hercegovine u zajednikim naporima sprjeavanja
buduih genocida kako u Bosni i Hercegovini, tako i u svijetu. q
Institut za istraivanje genocida Kanada (IGK)

33

BOSANSKI BAROMETAR

UOI REFERENDUMA O DANU RS-A

Ratna retorika na Balkanu

Iako je prolo vie od 20 godina od krvavih ratova koji su se
desili krajem 20. vijeka i uprkos brojnim reformama provedenim u
smjeru jaanja mira, demokratije i dijaloga, jo uvijek se na politiki turobnom Balkanu moe uti opasna ratna retorika i prijetnje na
nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Posljednjih mjeseci u zemljama regiona graani su nerijetko mogli svjedoiti poveanoj retorici u kojoj
se ak spominjala i mogunost izbijanja novih ratova u regionu.
Takve izjave i prijetnje su poveale tenzije meu narodima, a obini graani su oekivano postali uznemireni. U tim kritinim momentima je naalost bilo veoma malo politiara i diplomata koji su
pokuali da svojim odgovornima izjavama poalju poruke kojima bi
graane pokuali ubijediti da su suivot i saradnja na Balkanu imperativ, ali i obaveza. Otkud odjednom ratna retorika meu politiarima u regionu? Da li se radi o istoj politikoj kampanji pred same izbore, ili je sudbina graana regiona da uvijek gaje meusobnu mrnju i da svaka generacija doivi bar jedan rat?
Ratna retorika je uslijedila nakon to su politiari u bh. entitetu
Republici Srpskoj poruili da e 25. septembra 2016. odrati referendum o Danu RS-a, to je prirodno izazvalo tenzije u zemlji, ali i u
cijelom regionu. Pojedini bonjaki politiari su kao odgovor na
mogui referendum zaprijetili upotrebom sile. Sefer Halilovi, bivi
komandant Armije Republike BiH, izazvao je lavinu estokih reakcija indirektno najavljujui rat ako se u RS-u odri referendum. Sefer
Halilovi je zaprijetio nestajanjem Republike Srpske ako referendum bude sproveden jer, kako je poruio, to e znaiti raspakivanje Daytonskog mirovnog sporazuma i stupanje na snagu Ustava
Republike BiH. Uprkos injenici da Halilovi nema jak politiki utjecaj u BiH, na njegovu izjavu otro su reagovale vlasti iz susjedne
Srbije, dodatno dramatizujui situaciju koja je na momente podsjeala na deavanja poetkom 1990-ih godina.

Ratne poruke na naslovnicama srbijanskih tabloida

Predsjednik RS-a Milorad Dodik izjavio je ak da e Banja Luka,
na, kako je on to nazvao, nasilje iz Sarajeva, odgovoriti izdvajanjem
iz Bosne i Hercegovine. Nemamo namjeru nijednog trenutka ostati u zemlji u kojoj s druge strane dolazi nasilje, rekao je Dodik u
intervjuu za Sputnjik, pred put u Moskvu, gdje se 22. septembra
2016. sastao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Znamo da je stav Sefera Halilovia koji prijeti ratom stav svih u Sarajevu, ali, govorim hipotetiki, ako se dese bilo kakvi pokreti te vrste
mi smo istog trenutka izvan BiH, rekao je Dodik. Na pitanje da
precizira da li bi u takvoj situaciji Republika Srpska proglasila nezavisnost i otcijepila se, Dodik je ponovio: Bilo kakvi pokreti te vrste
navest e nas da to uradimo i mi emo se braniti. Takoer je izrazio uvjerenje da je RS sposobna da se vojno odbrani ako je neko
napadne. Na pitanje da li u tom sluaju rauna na pomo Srbije i
Rusije, Dodik je odgovorio da rauna na svata, a prije svega na
na narod, prenio je Sputnjik.
Osim toga, situacija su dodatno zakomplikovale veoma neodgovorne izjave srbijanskih zvaninika, ali i naslovi u pojedinima medijima u toj zemlji. Predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vui i ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dai su veoma otro reagovali

34

Sefer Halilovi, bivi komandant Armije Republike BiH

na izjavu biveg komandanta Armije Republike Bosne i Hercegovine o referendumu u RS-u. Vlasti iz Srbije su zasigurno pretjerano
reagovale na izjavu Sefera Halilovia s obzirom na njegov neznatni
utjecaj na zvanine politike u BiH.
Vano je imati u vidu injenicu da Halilovi vodi stranku (BPS)
koja ima jednog zastupnika u Parlamentarnoj skuptini BiH. S druge strane, u Skuptini Srbije je 14 poslanika Srpske radikalne stranke na elu s Vojislavom eeljem. Sam Sefer Halilovi neuspjeno
se kandidirao za bonjakog lana Predsjednitva BiH osvojivi tek
8,8% glasova i zauzevi petu poziciju na listi od 10 kandidata. S druge strane, eeljevi radikali su na parlamentarnim izborima osvojili
306.052 glasa, odnosno 14 mandata. I dok eelj skoro svakodnevno ne prestaje davati izjave u kojima zaziva nove ratove, a na koje
niko vie i ne reaguje, osim pojedinaca, na Seferove reaguju Dai
ii Vui, mnogi portali i medijske kue, to najbolje pokazuje da je
takva reakcija pretjerana, ali i dobro smiljena kako bi se Bonjaci
prikazali kao opasan i prijetei element.
Nakon izjave Sefera Halilovia srbijanski tabloidi upregnuti u
propagandu, na naslovnicama su istakle ratne slike. Najtiraniji tabloidi u Srbiji na naslovnicama su objavili hukake tekstove nakon
izjave Sefera Halilovia. Posebno zabrinjava injenica da su pojedini tabloidi bliski samom politikom vrhu dananje Srbije. Srbijanski
tabloid Informer sa naslovnice je poruio da Bonjaci hoe rat

PREPORODOV JOURNAL 190

BOSANSKI BAROMETAR
kako bi klali Srbe, te da je Sefer Halilovi spornu izjavu dao u dogovoru sa Bakirom Izetbegoviem (iako je poznata netrpeljivost izmeu njih dvojice). Inae, ovaj tabloid i njegov glavni urednik Dragan
J. Vuievi su u izuzetno bliskim odnosima sa srbijanskim premijerom Aleksandrom Vuiem, a srbijanska opozicija Informer posmatra kao udarnu pesnicu sadanjeg reima. Srbijanski ministar
vanjskih poslova Ivica Dai je sa naslovnice Kurira poruio: Ako
hoete rat u Bosni dobit ete ga. Kurir je inae blizak Daiu, a
sa naslovnice su poruili i da je Srbija dovoljno jaka da odbrani RS.
Veernje novosti, koje su u Miloevievo vrijeme bile jedan od
glavnih ratnohukakih medija, na naslovnici su objavile fotografiju
Sefera Halilovia u ratnoj uniformi te poruku premijera Vuia da
e zatititi svoj narod. O ratnim porukama iz Sarajeva pisali su
i Politika, tabloid Alo i drugi srbijanski mediji.

drugi plan diskusiju o stvarnim problemima graana. Ljudima u Bosni i Hercegovini se uskrauje diskusija o pitanjima koja su najbitnija
ekonomija, zdravstvo, obrazovanje i generalno bolji ivotni standard, naglasio je visoki predstavnik. Naglasio je da je neprihvatljivo
da se prijeti agresivnom retorikom za koju je kazao da treba biti dio
prolosti. Isto tako, agresivna retorika kojom se poziva na nasilje ili
silu, ili se prizivaju mrane slike rata, stvar je prolosti i potpuno je
neprihvatljiva. Stoga pozivam politike aktere na svim stranama da
se suzdre od agresivne retorike. Ta vrsta ponaanja zauvijek je
ostavljena daleko u prolosti i nema mjesta u evropskoj budunosti
BiH, poruio je visoki predstavnik Valentin Inzko.

Inzko: Agresivna retorika kojom se poziva na

nasilje je stvar prolosti

Graani u BiH su svjesni da bespotrebno dizanje tenzija i strah od

rata samo slue politiarima za skretanje panje sa svakodnevnih problema. Sran Puhalo, psiholog i politiki analitiar, smatra da obini
graani BiH, bili oni Bonjaci, Srbi ili Hrvati, ne ele vie ratovati. Narodu tada vie nije vana plata, penzija, posao i slino, ve samo da se
ne puca, rekao je Puhalo i dodao da je referendum bio odlian spin.
Ovakvu situaciju su iskoristile i partije u Federaciji BiH da 'pokau zube' Dodiku i prikau se kao velike i odlune patriote, lansirajui priu o
moguem ratu, dodao je Puhalo. On je naglasio da je pria o ratu
nerealna, jer je sjeanje na proli rat jo veoma friko. "Ovdje vie
nema ko da ratuje. Rat je skupa 'zanimacija', a mi smo siromani i nemamo ime ratovati. Rata nee biti jer to nee dozvoliti ni EU, uvjeren je Puhalo. Ipak, Puhalo smatra da povremenih incidenata moe
biti. Neki manji ekscesi se mogu dogoditi zbog nerazumnih budala, ali
rata nee biti. Vie se plaim ove agonije u kojoj se sada nalazimo, gdje
lagano propadamo, izumiremo, odlazimo i to prihvatamo kao normalno i neminovno, kazao je na kraju Puhalo.
Jasno je da politiari u zemljama regiona nerijetko koriste ratnu
retoriku kako za sebine politike interese i, uglavnom, za prikupljanje izbornih poena, dok velika veina obinih graana na svim
stranama poruuje kako ne ele vie ratovati. U tom smislu, veliku
panju je privukla poruka na drutvenim mreama Miroslava ereka, branitelja iz Bosanskog Broda, koji se sa samo nekoliko reenica
dirnuo itavu regiju. Uz fotografiju sebe kao 17-godinjaka u vojnikoj uniformi postavio je fotografiju svog 17-godinjeg sina
Ognjena, a opisom slike ganuo je hiljade ljudi koji su fotografiju
poeli masovno dijeliti na drutvenim mreama. Dragi politiari,
hukai rata, na prvoj slici sam ja sa 17-18 godina. Uzeli ste mi mladost i zdravlje, ubili sve u meni, ali ovjeka i srce niste. Sve ste mi
uzeli za vae ideale, da vama bude bolje i da moete sve opljakati.
Na drugoj slici je moj sin koji ima 17 godina. Dragi moji, njega vam
ne dam. Njemu sam usadio ljubav prema svima i od njega napravio
ovjeka. Njega vam ne dam za vae ideale, vau djecu... Da opet
pljakate. Njega vam ne dam da pucate u njega, da ga tjerate u rov
po suncu, kii i snijegu... Da ga ranjavate... Da krvari za vae ideale... Njega vam ne dam, za njega glave skidam. Gazim sve, napisao
je Miroslav erek na svom Facebook profilu.
Dobro je da obini graani ne podravaju pozive u rat, ali zar
tako nije bilo i poetkom 1990-ih. Svima je jasno da neodgovorni
politiari mogu odvesti narode u rat i katastrofu, i zato je bitno
osuditi ratnu retoriku, odakle god ona dolazila. U Skandinaviji ve
stoljeima nisu vodili ratove, a to su uspjeli, prije svega, preuzimanjem line odgovornosti, graanskim aktivizmom, snanom demokratijom i uvaavanjem drugog i drugaijeg. q
Bedrudin BRLJAVAC

Ipak, mnogi Bonjaci su odmah jasno stavili do znanja te poruili kako nije pametno prijetiti oruanim sukobima, naglasivi kako
je odravanje referenduma ipak izazvalo meuetnike tenzije koje
su mogle voditi u neizvjesnost. Udruenje Zelene beretke je, naprimjer, pozvalo bh. lidere da se ograde od privatnih izjava Sefera
Halilovia. Ratne prijetnje Sefera Halilovia dale su alibi srpskim
zvaninicima da porue kako e Srbija braniti Republiku Srpsku i
kako e Republika Srpska proglasiti otcjepljenje, a to se savreno
uklapa u apokaliptini scenario za Bosnu i Hercegovinu, navodi se
u saopenju Zelenih beretki. Pozvali su bh. lidere da se ograde od
zazivanja sukoba. Najvii bonjaki politiki, akademski i duhovni
zvaninici duni da se odmah ograde od privatnih prijetnji Sefera
Halilovia, iza kojih ne stoje bonjaki narod, kojem ni na kraj pameti nije da prijeti ratom u povodu protivustavnog referenduma u
Republici Srpskoj. Borake organizacije takoer trebaju rei da su
prijetnje Sefera Halilovia njegova lina karta, a ne stav bh. patriota, naglaava se u saopenju. Dodaju da je naroito skandalozno
to to su Bonjaci danas jedini razoruani narod u Evropi, koji s
pravom strepi za svoju budunost.

Valentin Inzko, visoki predstavnik meunarodne zajednice u BiH

Visoki predstavnik Valentin Inzko je, govorei o referendumu o
danu RS-a, istakao kako neki politiari u ovoj zemlji i dalje nastoje
ignorirati ovu novu stvarnost gledajui jo uvijek u prolost. Pitanja
kao to je referendum o 9. januaru samo onemoguavaju ovoj zemlji
da krene naprijed i usporavaju njenu dalju integraciju u evroatlantsku porodicu. Pitanja kao to je referendum konzistentno stavljaju u

KOLOVOZ 2016.

Velika veina obinih graana na svim stranama ne

ele vie ratovati

35

ZEMLJO MOJA

OD JEDNE PRIVATNE PRIJETNJE OSOBE, KOJA NIJE NIKAKAV ZVANINIK, NAPRAVLJENA JE SJAJNA
VELKOSRPSKA PREDSTAVA

Kako su Bonjaci postali uvari

Republike Srpske
O tzv. referendumu u Republici Srpskoj, u povodu Odluke
Ustavnog suda o neustavnosti obiljeavanja 9. januara kao tzv. Dana Republike Srpske bezmalo je i previe reeno. Od dogaaja za
koji se mislilo da nee dobaciti dalje od lokalne trzavice, izrastao je
dogaaj od evropskog znaaja, samim tim to se razumjelo da se
preko tzv. referenduma prelamaju globalni utjecaji, kao to je rusko treniranje evropske i amerike spremnosti da zonu svojih utjecaja vide na entitetskoj granici, namjesto na Drini. Podatak od 260
akreditiranih novinara i o 120 zahtjeva za intervju Miloradu Dodiku
svjedoe o meunarodnoj vanosti dogaaja. Mi, naravno, neemo prepriavati stotine reakcija, ali elimo pretpostaviti politike,
patriotske i neke druge granice koje su, ipak, pomjerene sa tzv.
referendumom.

Velikosrpsko ratno pozorite

Po prvi put nakon 20 godina, a u povodu tzv. referenduma, ozbiljno se postavilo pitanje mogunosti novog rata. Iako se o tome
mnogo pisalo i govorilo, niko nije pretpostavio kako bi i odakle bi
taj novi rat krenuo, to se moe pripisati iskustvu od prolog rata,
odnosno agresije, koja je izvedena mimo volje bh. graana, uprkos
sveopoj pacifistikoj euforiji. Ljudi ovih prostora kao da su nauili
da se rat moe izazvati, a onda se lanac traginih dogaaja nie logikom apsurda. Da stvar bude besmislenija, u medijsku orbitu je
ratnu opciju ubacio penzionisani general Armije Republike BiH
Sefer Halilovi, koji se inae predstavlja kao osniva Armije Republike BiH, odnosno, vojskovoa koji bi oslobodio cijelu BiH da ga
nije u stranu pomakao Alija Izetbegovi. Poslije su Sefer Halilovi,
kao predsjednik jedne stranke, i njegov sin Semir, kao publicista
bez tekstova, kroz nekoliko izvora plasirali teze o izdaji Alije Izetbegovia, tvrdei ak da bi prvi bh. predsjednik zavrio u Haagu da
nije umro. No, neemo sada ulaziti u detalje ovog odnosa, koji delegitimira Sefera Halilovia kao osobu od pouzdanja i povjerenja.
Njegov istup i izjava, kojom najavljuje rat za oslobaanje manjeg bh. entiteta, u sluaju da se RS krene otcijepiti, upakovana je
u pacifistiku oblandu. Meutim, vispreni velikosrpski obavjetajci
su se vispreno uhvatili za njegovu prijetnju da ima, meu Bonjacima, mnogo spremnih ljudi za rat, te da moe biti belaja. Sutradan
su sve novine u Srbiji objavile da to Sarajevo prijeti Srbima, a zapravo radilo se tek o izjavi jednog penzionisanog generala koji je, uz to,
ef jedne minorne stranke (BPS Bosanskohercegovaka patriotska stranka), koja jedva da ima po jednog ili dvojicu zastupnika u
kojekakvim parlamentima. Nesmotrena izjava Sefera Halilovia
predstavljena je kao zvanini bonjaki stav, kao prijetnja Bonjaka
i bonjake politike, a to niko danima nije demantirao.
Beogradska propaganda je mogla slobodno da jae na onome
to joj je najvie i trebalo: ugroenost Srba ponovo je postala moneta za alibi. Tim povodom sa zasjedanja Generalne skuptine UN-

36

Aleksandar Vui, Milorad Dodik i Ivica Dai

a u Beograd se hitno vratio srbijanski premijer Aleksandar Vui,
jer su navodno te privatne prijetnje Sefera Halilovia toliko ozbiljne da on mora biti uz Srbe, a potom se oglasio i ministar Dai, sa
uzvratnim prijetnjama, da e Srbija braniti Srbe u Bosni u sluaju
napada. Tako je od jedne privatne prijetnje osobe, koja nije nikakav zvaninik, napravljena sjajna velikosrpska predstava, koja je
dovedena do usijanja, samim tim to je mogui rat postao najvanija tema. injenica je da izuzev nesmotrene izjave Sefera Halilovia sa bonjake strane nije postao ni jedan povod da velikosrpska politika i propaganda tako masovno krenu u priu o navodnim
bonjakim prijetnjama. Da nije bilo ove izjave, ne bi bilo ni ovakvih reakcija.
Da stvar bude gora, i traginija, bonjaka javnost je masovno,
i frenetino, pozdravila prijetnju Sefera Halilovia, kroz naivno
opravdanje da i mi njima kaemo i zaprijetimo koto Dodik govori nama. Bonjaci uope nisu prepoznali da ova prijetnja koristi samo Srbima i teti samo Bonjacima, jer predstavlja neto to ne
postoji. U realnom medijskom i politikom sektoru je ispalo da su
Bonjaci ti koji su spremni za rat. A kako srpskoj propagandi nikad
nije manjkalo mate, tako je na sve ovo nakalemljeno mnotvo
konstrukcija koje niko nije rekao kao to je ona da Bonjaci prijete da e za 10-15 dana sravniti Republiku Srpsku, da Srbima prijete
novi pokolji, i slino.
Opet je zaudna bila mlitavost bonjake politike, koja se uope
nije obazirala na tetu koju je Bosni i Bonjacima nanio Sefer Halilovi,
a bilo bi logino da se makar demantira ono to cijelom narodu nanosi
stigmu. U realnosti, zar ne, primjena vojne ili policijske sile, sa bonjake strane, a prema Srbima u Republici Srpsko, naravno da je nepostojea opcija niti se ima s im, niti se ima s kim. ak i da postoje takve
elje, realnost je drugaija. Sefer Halilovi nije objasnio a ko su ti ljudi
spremni za rat, kojih, navodno, ima dovoljno, niti kako bi to dolo do
belaja na prostorima koji se hoe otcijepiti. Srpsku propagandu to nije
ni zanimalo, bilo je dovoljno ovo to je Sefer Halilovi izvalio, pa da se
srui sila optubi da zvanino Sarajevo prijeti Republici Srpskoj.

PREPORODOV JOURNAL 190

ZEMLJO MOJA

Psihologija prijetnje
Realno stanje bonjake (ne)zainteresiranosti za pitanje tzv. referenduma moglo se oitati mjesec dana prije, kada je nekoliko bonjakih institucija i udruenja, na elu sa trolistom SBK-BNF-BANU organiziralo pripremni skup za miting pred OHR-om na kome bi se trebalo
pojaviti, prema najavama, 100.000 ljudi. Oglaeno je da e se ovaj
skup odrati u Hotelu Evropa u Sarajevu, pozvani su patrioti, a, onda
se dogodio debakl: na skupu nije bilo vie od 30 ljudi! Pompezno najavljivana inicijativa, sa prizvukom historijskog dogaaja, eto, nije
uspjela mobilizirati ni navodno lanstvo ovih organizacija da napune
malu salu u hotelu, pa su i prijatelji i neprijatelji vidjeli da nema ni 30
Bonjaka koji su spremni makar protestirati zbog tzv. referenduma.
Ovaj debakl je s pravom otvorio i pitanje legitimiteta i ozbiljnosti ovih
institucija, ako nemaju ni toliko lanstva, i simpatizera, da ih se makar
stotinu osjeti odgovornim da prisustvuju toj vrijednoj inicijativi.
Svakako da je bilo potrebno organizirati ma kakav vid graanskog protesta, dizanja glasa, ali, tu su oito postojale dvije prepreke: prva, da su Bonjaci letargini, i druga, da bonjake politike i
vjerske instance, koje bi mogle mobilizirati Bonjake, nisu bile zainteresirane za akciju. Koliko bi tek Bonjaka bilo spremno da uzme
puku, koje dodue i nema, pa da krene u taj rat za oslobaanje
polovice domovine, tj. Republike Srpske, a to je najavio Sefer Halilovi, najvjerovatnije s ciljem da sebe promovira u dramatinom
momentu, a moda i da namakne koji glas za svoju malu stranku?!
Ipak, Bonjaci su barem na drutvenim mreama bili brzi i otri na
jeziku, pa su gromoglasno pozdravili mogunost novog rata, a najvatreniji su bili ovi iz dijaspore, u tvrdnjama da bi odaziv bio masovan.
Ipak, pojavilo se nekoliko suvislih miljenja, trezvenih, analitikih, poput onoga da na nekoliko hiljada bonjakih vojnika iz sastava Oruanih snaga BiH dolazi na desetine hiljada srpskih vojnika, za koje granica
nije na Drini, pa do onog miljenja da se genocid ne bi ponovio, utoliko
to su Bonjaci monolitni na frtalju bh. teritorije, pa ne bi bila mogua
etnika ienja, kao 1992. godine. Suvislo je i pitanje Seferu Haliloviu, upueno na drutvenim mreama a kako i zato ne misli na bonjake povratnike koji bi u sluaju bilo kakvog sukoba ostali u getu,
izolirani, preputeni na nemilost genocidnom agresoru?
Ovih nekoliko ilustracija navodimo kako bismo akceptirali taj fenomen potenciranja i izraunavanja odbrambenih perspektiva u
Bonjaka, a to dosad, uprkos nekolikim inicijativama, nikada nije
uraeno u svenarodnom obimu. Bonjaci su veoma intenzivno, i na
drutvenim mreama, i na sijelima, razgovarali o mogunostima svoje odbrane. Miljenja su zapanjujue podijeljena, a ono to je korist
u svemu jeste da se po prvi put otvorilo jedno pitanje koje je kod
naroda koji je nakon Jevreja bio jedina pravno verificirana rtva ge-

KOLOVOZ 2016.

nocida u Evropi moralo biti na pijedestalu prvorazrednog nacionalnog interesa. injenica je da bonjaki establiment nikada, ni na
koji nain, nije javno tretirao ovo pitanje, a kamo li da je imao legitimnu strategiju alternativne odbrambene mree, putem legalno nabavljenog linog naoruanja ili mree lovakih drutava. Kojeg li paradoksa da Srbi u Bosni, koji iza lea imaju naoruanu Srbiju, odgajaju tu dodatnu mreu narodne odbrane, koja je sastavni dio njihovog
militaristikog folklora. Bonjaci, pak, vjeruju u dobrotu, jer svoje
duhovne i moralne svjetonazore projektuju na svoje okruenje.
Bonjaka politika mlitavost i dezorijentiranost, posveenost profiterstvu i laima, dovela je do osjeaja ostavljenosti i povrijeenosti u
Bonjaka, a time i do frustracije, u ime koje Bonjaci danas neutemeljenu prijetnju doivljavaju kao realnost, i kao oduak, u nekoj udnoj,
fatalistikoj namjeri da se makar pogine uspravno. Iz ove situacije kao
da izvire spoznaja o izgubljenosti, o nemogunosti boljitka, o osuenosti na propast i Bosne i Bonjaka, im se percepcija stvarnosti svodi na
neracionalne krike ponosa, namjesto na proraunate korake.
A ta bi to bilo proraunato u datoj realnosti? Recimo, Srbe ne
moe nikako zaboljeti, ili uplaiti, bonjaka prijetnja ratom, jer oni
znaju da su jai, brojniji, naoruaniji, i da bi Bonjaci u sluaju sukoba, eventualno, mogli odbraniti sebe, ali ne bi mogli osvojiti ita od
prostora Republike Srpske. Zato je ta prijetnja za Srbe smijena, i
tek upotrebljiva kao propagandno sredstvo. Za Bonjake, prijetnja
je, pak, oduak traumi. Iluzija da i mi nekoga moemo zdrmati, makar preko naslovnica, kojima oni zapravo zdrmavaju nas. Racionalnu prijetnju ukidanjem Daytonskog sporazuma, koja bi uistinu Srbe
protresla, Bonjaci doivljavaju kao viu matematiku, a bonjaka
politika kao opasnost. A rije je o prvorazrednom patriotskom cilju,
koji je morao biti bonjaki odgovor na tzv. referendum.

ta je bio cilj?
U proteklom periodu, na drutvenim mreama, pa i putem nekih akademskih adresa, objanjavano je kako Republika Srpska,
negiranjem Ustavnog suda, izlazi iz okvira dejtonskog poretka, i time biva onepostojena, samoukinuta. Govoreno je i o povlaenju
bosanskog/bonjakog potpisa sa Daytonskog sporazuma, koji je,
dakle, prekren, pa se vraamo na prethodno pravno stanje, na
stanje Republike Bosne i Hercegovine, a gdje Republika Srpska ponovo dobija nelegalni status separatistike hunte. Od svega ovoga
najjai su argumenti o Presudama za genocid pred Hakim tribunalom i Svjetskim sudom pravde, a to mijenja pravnu poziciju tvorevine koja je legalizirana 1995. godine, a u meuvremenu je presuena za genocid. Sve oko tzv. referenduma bilo je sjajan povod,
gotovo neponovljiv, da bonjaka politika pokrene ove pravne mehanizme za ukidanje entiteta. Ali, to se nije dogodilo. Zato?
Ako bismo iz srpske pozicije traili idealnu stabilnost za Republiku Srpsku za ije ukidanje postoje realne osnove onda bi to
bila varijanta u kojoj bi Bonjaci, u ime svojih interesa, uvali Republiku Srpsku. Bonjaka, znamo, nema bez Bosne i Hercegovine, koja je stanite i pravni okvir za bonjaki opstanak, a Bosne i Hercegovine nema ako se otcijepi pola teritorije. Navodni uvjet da te
pola teritorije ostane u sastavu Bosne i Hercegovine, jeste da Bonjaci budu zadovoljni postojanjem Republike Srpske. Strah koji je
Bonjacima zadat od mogunosti novog rata i mogunosti otcjepljenja Republike Srpske, rezultirao je velikim olakanjem, nakon
odranog tzv. referenduma, ali i preutnim zadovoljstvom ako nam
Bosna ostane cijela, pa makar i sa Republikom Srpskom. Ako je srpska politika postigla ovaj cilj sa tzv. referendumom, onda je on smisleniji od svih drugih moguih ciljeva. q
Fatmir ALISPAHI

37

IZ SVIJETA

RATNA ARITA LIBIJA, SIRIJA, IRAK, JEMEN I AFGANISTAN

Labirint rata, diplomacije i

geostratekih interesa
LIBIJA: Daljnje kompliciranje situacije
Ameriki zrani udari
1. kolovoza 2016. ameriki vojni zrakoplovi, na zahtjev prozapadne Vlade nacionalnog jedinstva (GNA), poeli su izvoditi zrane
napade na ISIL-ove poloaje u libijskom gradu Sirte. Ameriki predsjednik Barack Obama ocijenio je da su zrani udari njegovih oruanih snaga u interesu nacionalne sigurnosti njegove zemlje i njezinih europskih saveznika.
U interesu je amerike nacionalne sigurnosti u naoj borbi s ISILom omoguiti da libijske snage zavre posao. Suraujemo s njima
kako bismo zajamili da ISIL nema utjecaja u Libiji", rekao je Obama
na tiskovnoj konferenciji u Bijeloj kui. Istaknuo je da je odluka o
zranim udarima donesena i provedena na zahtjev libijske vlade.
Obama, koji je odobrio prve zrane napade na Sirt, istaknuo je da
ne samo mi, nego i Europljani i druge zemlje svijeta ele stabilnu
Libiju. Taj nedostatak stabilnosti pridonosi stvaranju nekih problema kao to je migrantska kriza u Europi i humanitarne tragedije na
moru izmeu Libije i Europe, istaknuo je Obama.
Zatraili smo direktnu potporu SAD-a za izvoenje specifinih
zranih napada. Prvi udari izvedeni su danas na pozicije u Sirteu
rezultirajui velikim brojem rtava, rekao je Fayez Serraj, ef Predsjednikog vijea Vlade nacionalnog jedinstva u Tripoliju. Istaknuo
je kako strane trupe nee biti prisutne na terenu, ali i da se Pentagon pripremio na dugoronu kampanju.

Bitka za Sirte
Sirte je glavna baza ISIL-a u Libiji, a nalazi se 450 km istono od
prijestolnice Tripolija. To je simbolian libijski grad jer je u njemu roen i ubijen bivi libijski voa i predsjednik Libije Moammer el-Gaddafi. ISIL je osvojio ovaj sredozemni priobalni grad prole godine, te je tu
stvorio najjae svoje arite izvan Sirije i Iraka. ISIL je iskoristio kaos u

38

dravi s dvije vlade, te je zbog nedovoljnog sigurnosnog okruenja

uvrstio svoj poloaj u Libiji, grabei teritorij, sela i gradove. Ova teroristika organizacija kontrolirala je 250 kilometara dug dio libijske obale Na Mediteranu prije nego to su u svibnju 2016. poele operacije
saveznikih snaga koje su lojalne Vladi nacionalnog jedinstva.
Iako su ISIL-ove snage ve tjednima opkoljene na prostoru centralnih rezidencijalnih gradskih etvrti, bitka za Sirte do kraja mjeseca kolovoza nije bila gotova. Libijske vladine snage (veinom iz
grada Misrate), poduprte amerikim zranim i specijalnim snagama, tvrde kako se nalaze blizu pobjedi, no vie je nego oito kako
se teko brane od ISIL-ovih napada snajperima i bombaima samoubojicama. Tako su, primjerice, u borbama 28. kolovoza ubijena
najmanje 34 pripadnika vladinih snaga, a vie od 180 ranjeno.

Imperijalistiko bombardiranje i daljnja uloga Saifa Al-Islama

Gaddafija
U zamrenom libijskom politiko-vojnom mozaiku sve je mogue. Naime, amerika intervencija u Libiji nije imala uinak kakav su
zamislili u Washingtonu. Osuda njihove akcije nije dola samo iz
Tobruka, nego i od strane libijskih plemena okupljenih u zajednikom posebnom Vrhovnom vijeu, koji su zranu kampanju u gradu
Sirte jednoglasno nazvali imperijalistikim bombardiranjem. Meu tim plemenima je i Warfalla, najvee pleme Libije (oko milijun
ljudi) koje kontrolira grad Bani Walid, nedaleko od Zintana. Ovo je
pleme uvijek bilo vjerno libijskom voi ubijenom 2011. godine, tako da se u gradovima u kojima ive pripadnici plemena Warfalla jo
uvijek vijore stare zelene zastave Damahirije.
Neki analitiari tvrde kako trenutno traje dijalog izmeu Tobruka, generala Khalife Haftara i raznih plemena, koji se zajedno ele
suprotstaviti amerikom scenariju za zemlju. Tu je i nezaobilazno
ime nedavno osloboenog Saifa Al-Islama Gaddafija. Milicije koje
su Saifu omoguile da slobodno ivi su iste one koje predstavljaju
predstrau generala Haftara na zapadu zemlje i protive se proamerikoj vladi Fayeza Al-Sarraja u Tripoliju.
Veina plemena koja su podupirala njegovog oca u graanskom
ratu 2011. vide u Saifu spasitelja Libije i voljni su ga poduprijeti kao
vou u bilo kojem politikom procesu koji bi doveo do nacionalnog
pomirenja i ponovnog ujedinjenja zemlje, posebice nakon to se vidi
da Vlada nacionalnog jedinstva ne donosi stabilnost i sigurnost, a
kamoli da moe zadovoljiti svakodnevne potrebe Libijaca. I mnogi
drugi Libijci smatraju da bi Saif mogao imati potencijalno pozitivnu
ulogu, s obzirom na jaanje nepovjerenje prema vladi. Kad se sagledaju plemena u apsolutnim brojkama, najvie ima onih koji su podupirali njegovog oca, te je savez plemena nalik onom u Gadafijevo
vrijeme moda najbolji nain spaavanja ouvanja drave, pie jedan hrvatski analitiar, dok drugi zakljuuje sljedee: Danas zapadni
stratezi, uz generala Haftara kao vojnog zapovjednika, ele eliminaciju Saifa Al-Islama vie nego bilo to drugo. Naime, to bi, po miljenju mnogih, bio konani kraj 'gaddafizma' u Libiji.

PREPORODOV JOURNAL 190

IZ SVIJETA

SIRIJA: Turska vojska u ratnim operacijama na

teritoriju Sirije
Eskalacija sukoba izmeu Sirijske vojske i kurdskih snaga
Kolovoz 2016. bio je mjesec velikog zapleta u sirijskom ratu,
ije uzroke i posljedice nije lako odgonetnuti. Dok traje velika bitka
za najvei sirijski grad Aleppo, s brojnim civilnim rtvama i ogromnim razaranjima infrastrukture, u rat otvoreno ulaze novi igrai, a neki stari sve vie dobivaju na znaaju. Zbog ispreplitanja geostratekih interesa mnogih zemalja ponajvie SAD-a i Rusije, ali
i Velike Britanije, Francuske, Turske, Irana, Saudijske Arabije i Katara sirijski gordijski vor postaje sve zamreniji. Sve tee je odgonetnuti tko je kome prijatelj, a tko neprijatelj.
16. kolovoza 2016. mediji su objavili plan turskog premijera Binali Yldrma za rjeavanje sirijske krize. On je optimistino ustvrdio
kako bi se sukob u Siriji mogao uskoro zavriti, izmeu ostalog i
zbog injenice da je Turska poela usvajati novu vanjsku politiku
smanjivanja broja neprijatelja. Podsjetimo, Turska je u kratkom
roku normalizirala odnose s Izraelom i Rusijom, a analitiari su tjednima spekulirali kako bi uskoro moglo doi i do promjene politike
prema Siriji. Premijer Yldrm predstavio je sljedei plan od tri toke: 1) Mora se ouvati sirijski teritorijalni integritet, a to, prema njegovim rijeima, znai da dravne strukture koje promovira kurdski
PYD ne dolaze u obzir. Drugim rijeima, bilo kakva kurdska autonomija na turskoj granici za Ankaru je nedopustiva. 2) U Siriji se mora uvesti sistem dravne strukture u kojoj niti jedna religijska sekta
ili etnika skupina ne bi mogla imati dominaciju nad drugima. Analitiari smatraju da se radi o politikom sustavu slinom onome u Libanonu. Poto nee biti sektake strukture, to je glavni problem
danas u Siriji, Assad nee dugo biti na vlasti, rekao je Yldrm. Turska na ovaj nain vjerojatno eli slabljenje moi manjinskih alawita i
jaanje moi veinskih sunita. 3) Povratak izbjeglica u Siriju.

ni. Tisue civila pobjeglo je iz grada u kojem su ivjele razne etnike

skupine, ukljuujui i krane.
Sirijska vojska izvela je nekoliko zranih napada na kurdske poloaje, a pritom su bombardirali lokacije na kojima su se, prema
tvrdnjama Pentagona, nalazile i amerike specijalne snage (koje su
prisutne u kurdskim vojnim formacijama). Amerike snage reagirale su na nain da su poslale nekoliko svojih lovaca iznad Hasake, no
do tada su sirijski zrakoplovi ve napustili prostor. Skoro je dolo
do prvog direktnog sukoba amerikih i sirijskih zranih snaga.
23. kolovoza mediji su objavili da su sirijske kurdske YPG snage
preuzele gotovo potpunu kontrolu nad Hasakom (prije eskalacije
sukoba imali su kontrolu nad oko 70% grada).
to je kurdske borce motiviralo da pokuaju preuzeti potpunu
kontrolu nad gradom Hasaka: osjeaj za ekspanzivni vojni trenutak
ili savjet amerikih specijalaca, pomijeano sa eljom da se iskoristi
geopolitika stvarnost i uz ameriku pomo stvori nezavisni Sirijski
Kurdistan (ili Rojava, odnosno Zapadni Kurdistan)? Meutim, svima
je poznato da je takvo neto apsolutno neprihvatljivo za Tursku.
Turska e tokom iduih est mjeseci postati aktivnija u sirijskom pitanju, kao regionalni akter. To znai da se nee dozvoliti
komadanje Sirije prema etnikim linijama, za Tursku je to od esencijalne vanosti, poruio je premijer Binali Yildirim. Drugim rijeima, Turska nee dozvoliti stvaranje snane kurdske autonomije na
sjeveru Sirije. U razgovoru s novinarima u Istanbulu, 20. kolovoza,
premijer Yildirim je rekao kako bi sirijski predsjednik Bashar AlAssad mogao imati ulogu u tranzicijskom periodu, ali u konanici
ne smije biti dio sirijske budunosti. To je poprilino drugaiji stav
od nedavnog kada se Turska najotrije protivila bilo kakvoj ulozi
Assada, u bilo kakvom periodu. Sada se pak njihov stav poinje pribliavati onom ruskom, a koliko Turska zaista i misli napraviti zaokret, tek e se vidjeti.
Veliki faktor je Turska koja je upravo juer (21. kolovoza,
op.ur.) najavila da e pokuati s njima lojalnim 'umjerenim pobunjenicima' preuzeti kontrolu nad nekim ISIL-ovim uporitima prije
nego do istih stignu Kurdi. Drugim rijeima, Turska bi preko posrednika ili ak i direktno (najavljuju 'znatno veu ulogu' u Siriji narednih mjeseci) mogla zaratiti i sa sirijskim Kurdima, a ve i doma
imaju rat, napisao je jedan hrvatski politiki analitiar, ije su se
predvianja vrlo brzo i ostvarila.

Turska aktivno ulazi u rat u Siriji

Novi rat unutar rata: eskalacija sukoba izmeu Kurda i

Sirijske vojske u gradu Hasaka
19. kolovoza 2016. u gradu Hasaka, na sjeveroistoku Sirije, dolo je do najvee eskalacije sukoba izmeu Sirijske vojske SAA i
kurdskih snaga (potpomognutim Amerikancima) od poetka rata.
Kurdske YPG snage (oruane snage kurdske politike stranke PYD)
pokrenule su veliki napad na Sirijsku vojsku koji ima za cilj preuzeti
kontrolu nad cijelim gradom, a iji se pojedini dijelovi nalaze pod
kontrolom vladinih snaga. Sirijski dravni mediji prenijeli su kako su
YPG snage prekrile primirje i da su sigurnosne snage povezane s
njima, poznate pod imenom Asayish, zapalile vladine zgrade u gradu Hasaka. S druge strane, iz YPG-a su rekli nikakvo primirje nije ni
bilo na snazi. Poeli su izbacivati letke te s velikih razglasa pozivati
vojsku i pripadnike provladinih snaga da se predaju ili e biti ubije-

KOLOVOZ 2016.

22. kolovoza 2016. Turska vojska je otvorila artiljerijsku vatru

na poloaje Kurda u gradu Manbij na sjeveru Sirije, a zatim i poloaje ISIL-a na prostoru pograninog sirijskog grada Jarablus. Rije je
o sirijskom gradu pod kontrolom ISIL-ovih terorista, a Turska ne
eli da grad padne u ruke sirijskih kurdskih boraca, koje posljednjih
mjeseci biljee velike uspjehe u borbi protiv ISIL-a. Vojni izvori su
izjavili kako su turski tenkovi ispalili vie od 200 projektila i pogodili oko 70 ISIL-ovih lokacija kod Jarabulusa. U isto vrijeme u akciji su
bile i turske zrane snage: njihovi F-16 vojni zrakoplovi pogodili su
ukupno 11 teroristikih meta. U isto vrijeme ameriki vojni zrakoplovi ciljali su poloaje terorista. Snage umjerene opozicije (FSA
Slobodna sirijska armija) u prvom naletu zauzele su etiri naselja
koja su se nalazila pod kontrolom ISIL-a (Keklice, Kivircik, Elvaniye i
Guguncuk), pri emu je ubijeno najmanje 46 pripadnika ISIL-a.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoan izjavio je da je Turska
odluna u zatiti teritorijalnog integriteta Sirije te da zemlja mora
uspostaviti vlast vlastitog naroda. Operacija tit Eufrata namjerava
izbaciti ISIL iz regije Alepa te odbaciti kurdski YPG (oruane snage
kurdske politike stranke PYD) sa zapadne strane rijeke Eufrat.

39

IZ SVIJETA
Kljuni cilj ove operacije je otvoriti koridor za umjerene pobunjenike, rekao je jedan turski dunosnik, dok je drugi izjavio: Cilj ove
operacije je osigurati sigurnost granice, sirijski teritorijalni integritet
te podupirati ameriku koaliciju protiv ISIL-a. Iz Ankare su poruili
kako su o svojoj operaciji u Siriji obavijestili SAD, Rusiju i Iran.
Sirijske vlasti u Damasku otro su osudile upad turske vojske na
njihov teritorij kod grada Jarablus. U izjavi se navodi kako se borba
protiv terorizma na prostoru Sirije moe voditi iskljuivo uz koordinaciju sa Sirijskom vojskom, to ovdje oito nije sluaj. Ono to se
trenutano dogaa u Jarablusu nije borba protiv terorizma, kako
tvrde iz Turske, ve zamjena jednih terorista za druge. Sirija zahtjeva obustavu ove agresije te poziva UN da implementira svoje rezolucije kojih se i Turska i SAD trebaju drati, navodi se u izjavi.
U izjavi ruskog Ministarstva vanjskih poslova navodi se kako je Rusija duboko zabrinuta zbog eskalacije tenzija na tursko-sirijskoj granici nakon to je Ankara poslala svoje oruane snage u sirijski teritorij.
ef kurdskog PYD-a, Saleh Muslim, istaknuo je kako Turska ulazi u kaos te kako e biti poraena kao i ISIL. Oglasio se i glasnogovornik kurdskih YPG oruanih snaga u Siriji, Redur Xelil, istiui kako turska intervencija predstavlja istu agresiju i uplitanje u unutarnja sirijska pitanja. Iz ovih izjava je oito kako sirijski Kurdi akcije Turske vojske ne doivljavaju kao ispomo u borbi protiv ISIL-a.

Operacija tit Eufrata

S obzirom na susret voa Irana, Rusije i Azerbajdana u Bakuu
8. kolovoza, pribliavanja s Rusijom, te porukom da niti jedna arapska ili zapadna zemlja ne moe dati Erdoanu potporu kakvu mu mogu dati Vladimir Putin i Hasan Rohani, stvaranja tursko-ruskog jakog
bilateralnog mehanizma za rjeavanje sirijske krize to ukljuuje razmjenu obavjetajnih podataka, vojnih dunosnika i zajednike diplomatske aktivnost, te posjeta iranskog ministra vanjskih poslova Mohamada Davada Zarifa 12. kolovoza Ankari, u kojemu se raspravljala trilateralna suradnja Turske, Irana i Rusije, te susreta iranskog zamjenika ministra vanjskih poslova Hoseina Daberija Ansarija s ruskim posebnim izaslanikom za Bliski istok Mihailom Bogdanovim,
teko je shvatiti tursku akciju kao skrivenu akciju za koju se nije znalo
u Moskvi i Teheranu, pie jedan hrvatski analitiar.
24. kolovoza pripadnici FSA, uz potporu Turske vojske i amerikih zranih snaga, uli su u sirijski sjeverni grad Jarablus na granici
s Turskom. To je poetak sukoba turskih i proturskih snaga s kurdskim snagama na sjeveru Sirije. Ova situacija mogla bi znatno
eskalirati tenzije u Siriji. Naime, Turska je po prvi puta direktno napala kurdske YPG borce u Siriji, za koje tvrdi da su dio PKK pobunjenike mree koju Turska smatra teroristikom organizacijom. No,
te iste YPG borce u Siriji aktivno podravaju turski kolege iz NATO
pakta, SAD, tovie, pripadnici amerikih specijalnih snaga nalaze

40

se na terenu meu redovima kurdskih boraca, te su ih aktivno koordinirali u bitci za grad Manbij koji je osloboen od ISIL-a. Drugim
rijeima, Turska direktno napada proamerike snage koje su porazile ISIL u Manbiju. Kako e Washington na ovo reagirati? Tek emo
vidjeti, no jedna stvar je sigurna situacija postaje kompleksnija iz
dana u dan, napisao je jedan hrvatski politiki analitiar.

Rojava ili Sirijski Kurdistan kronologija zbivanja

29. sijenja 2014. donijet je Rojava Ustav ili Ustav Rojava kantona. Rije je, zapravo, o privremenom Ustavu samoproglaene
autonomne regije na sjeveru Sirije pod nazivom Rojava. Kurdska
Stranka Demokratske Unije (PYD) proglasila je Rojavu (Zapadni
Kurdistan ili Sirijski Kurdistan) na prostoru tri kantona na sjeveru
Sirije (Jazira, Kobani i Afrin). Ankara od poetka ovo smatrala velikom prijetnjom jer i sama ratuje protiv kurdskih pobunjenika jo
od 1984. godine.
Tokom prethodnih godina Kurdi su uspjeli, uz obilatu ameriku
vojnu pomo, teritorijalno povezati kantone Jazira i Kobani. Sada
su se krenuli povezati s treim, Afrin, na zapadu. Kada bi u tome
uspjeli onda bi imali kontrolu nad gotovo cijelim prostorom sirijsko-turske granice. Vojno-politiki analitiari smatraju kako turske
snage nee tako brzo izai iz Sirije, a uli su iskljuivo kako bi sprijeili spajanje tri rojavanska kantona u jednu teritorijalnu cjelinu (od
Jarablusa do Afrina ima oko 80 kilometara sirijsko-turske granice).
U objanjenju situacije neizbjena je amerika uloga i vojna potpora kurdskim snagama. U vezi toga zanimljivo je miljenje jednog
hrvatskog analitiara.
Jesu li Kurdi mislili da e ih amerika potpora pratiti i dalje? I
zapadno od rijeke Eufrat prema njihovom treem kantonu Afrinu?
Oito su mislili da hoe jer SAD im je dao snanu potporu u bitci za
Manbij koju su Kurdi, jo jednom, odradili odlino te protjerali i
temeljito porazili ISIL, doslovno briui ga s karte na ovom prostoru. Amerikanci su rekli kako ele zatvoriti granici prema Turskoj, da
se ISIL-u onemogui 'kontakt s vanjskim svijetom'. Razumljivo, Rojavanci su ovo prepoznali kao snanu potporu da se ofenzive nastave. U meuvremenu su se tenzije izmeu SAD-a i Turske naelektrizirale do maksimuma. Turska u panici gleda kako SAD pomae Kurdima u spajanju tri kantona, Rojavu u nastanku, Rojavu koja sa
svojim idealima moe pribliiti nezavisnost Kurdima kao nita ranije. Turska je eksplicitno poruila da e napraviti sve kako Kurdi ne
bi preli rijeku Eufrat, no, Amerikanci su ih ipak preveli preko rijeke, dodue dajui im novo ime - Sirijske Demokratske Snage (SDF).
Zapravo, tu se ipak radilo veinom o kurdskim YPG borcima, a turske vlasti to su itekako znale. Iz SAD-a se Turskoj poruuje da 'ne
brinu', da e se Kurdi povui nakon osvajanja Manbija. Jasno je da
Turska nije mogla vjerovati u takve tvrdnje pa kako bi se Kurdi
povukli kada je sam Manbij ve upisan na kartu Rojave kao jedan
od populacijskih centara! I sada, u tom kaotinom trenutku gdje
Turska gleda i ne vjeruje deava se pokuaj dravnog udara u
Turskoj. Da je pu nekim sluajem uspio (da se Erdoan nije domogao mobitela i pozvao pristae na ulice ili da su ga puisti neutralizirali, pu bi vjerojatno i uspio), Rojava bi moda ve danas bila
ujedinjen. No, samo u sluaju da u Turskoj vlada kaos jer niti jedna
vlast u Turskoj, bilo sekularna ili islamistika, nikada nee dozvoliti
da im kurdski teritorij blokira kopneni kontakt s arapskim svijetom.
Amerikanci su imali svoje jasne geopolitike interese u aktivnom
vojnom podupiranju stvaranja Rojave, ali pu protiv Erdoana je
propao, pu iza kojeg su moda ak i stajali Amerikanci. Stvari se
brzo mijenjaju Erdoan odmah nakon pua posee za 'ruskom
kartom' koja se svodi na 'ako mi ne budete ispunjavali elje onda

PREPORODOV JOURNAL 190

IZ SVIJETA
idemo Rusiji'. Sada se po Rojavu deava najgori scenarij Turska
vojska upada u Siriju i to ravno na njihov put prema kantonu Afrin.
Navodno Turci s FSA snagama upadaju kako bi se 'borili protiv terorizma'. No, ako jo samo jednom pogledamo kartu, odmah nam
postaje jasno da Turska ulazi u Siriju kako bi presjekla put Rojavanaca prema ujedinjenju s kantonom Afrin.

posrednitvo SAD-a, ipak dolo do prekida vatre izmeu turskih i

kurdskih snaga u Siriji.
U isto vrijeme Mevlt avuolu, turski ministar vanjskih poslova, otro je upozorio sirijske Kurde: YPG se moraju odmah povui
istono od rijeke Eufrat, kao to su i obeali SAD-u, u protivnom e
postati meta.

Prostor koji danas naseljavaju Kurdi

U operaciji tit Eufrata spojena linija Azaz Jarablus

(ISIL potpuno udaljen od turske granice)

Podsjetimo, sirijske kurdske snage (YPG i SDF) do sada su dobivale direktnu vojnu potporu SAD-a, no, izgleda kako nakon 24. kolovoza vie nita nee biti isto. Naime, ameriki potpredsjednik Joe
Biden zaprijetio je sirijskim Kurdima da se moraju povui natrag
preko rijeke Eufrat nakon to su tokom kolovoza oslobodili grad
Manbij od ISIL-a. Moraju se vratiti natrag preko rijeke. Ne mogu,
nee, u niti jednom sluaju dobiti daljnju ameriku potporu ukoliko
se ne budu drali ove obaveze. Toka, poruio je Biden u Ankari za
vrijeme zajednike novinske konferencije s turskim premijerom Binali Yldrmom.

Turska nikada nee dozvoliti formiranje umjetne drave na

prostoru sjeverne Sirije
26. kolovoza turski premijer Binali Yildirim rekao je kako e Turska vojska ostati u Siriji sve dok ne oiste granicu od ISIL-a i drugih
militanata, pri emu je jasno da turski premijer govori o Kurdima.
Od poetka branimo turski i sirijski teritorijalni integritet. Cilj teroristikih organizacija je formirati dravu na prostoru ove dvije drave. To im nikada nee poi za rukom, rekao je Yildirim.
29. kolovoza turske snage na sjeveru Sirije sukobile su se s kurdskim YPG borcima, snagama koje su do sada bile pod zatitom Amerike vojske. Iz SAD-a su reagirali istiui kako su sukobi izmeu Turske vojske i opozicijskih skupina na sjeveru Sirije neprihvatljivi.
Nadalje, iz Washingtona poruuju kako strahuju da e ova situacija
maknuti fokus s borbe protiv ISIL-a te kako e teroristi sada imati
priliku ugrabiti dodatni teritorij. Ameriki ministar obrane, Ash Carter, pozvao je Tursku da se fokusira na ISIL i da prekine sukobe sa
SDF-om, istaknuvi kako SAD snano podupire turske poteze protiv ISIL-a, ali ne na prostoru juno od Jarablusa. Sline poruke dole
su i od strane drugih amerikih dunosnika. elimo jasno istaknuti
kako su za nas ovi sukobi na prostorima gdje ISIL nije lociran neprihvatljivi i izvor velike zabrinutosti, istaknuo je specijalni izaslanik
amerikog predsjednika u koaliciji za borbu protiv ISIL-a, Brett
McGurk, citirajui izjavu amerikog Ministarstva obrane.
Turska je na to reagirala tako da su amerikog ambasadora u
Ankari pozvali na obavijesni razgovor. mer elik, turski ministar
za europske poslove, poruio je kako nitko ne moe Turskoj govoriti koju teroristiku skupinu e ciljati, a koju ne. Naime, Turska
smatra YPG teroristima. Dodao je i sljedee: Turska je suverena i
legitimna zemlja. Sugerirati kako postoje razgovori izmeu nje i terorista, ili da je postignut dogovor s teroristima, je nedopustivo.
Pritom se referirao na pojedine izvore koji tvrde kako je, uz snano

KOLOVOZ 2016.

12 dana nakon to je Turska vojska zapoela s operacijom tit

Eufrata na sjeveru Sirije, Tursko ministarstvo obrane objavilo je
kako je svih 90 kilometara tursko-sirijske granice oiena od ISILa, istiui kako su preuzeli kontrolu nad cijelom linijom koja spaja
Azaz na zapadu i Jarablus na istoku. Od terorista je osloboen pojas tri do pet kilometara du tursko-sirijske granice i tako ISIL vie
nema fiziki kontakt s turskom granicom. Generaltab Turske vojske saopio je da su sirijske opozicione snage Oslobodilake vojske
FSA, uz podrku turskih snaga, tokom ofanzive od terorista ISIL-a i
PKK/PYD-a oslobodili podruje povrine od oko 600 kvadratnih kilometara.
Istog dana turski premijer Binali Yldrm rekao je kako Turska
nikada nee dozvoliti formiranje umjetne drave na prostoru sjeverne Sirije, referirajui se na Kurde. Istaknuo je kako Ankara nikada nee dozvoliti takav scenarij na svojoj granici. Ovdje smo s operacijom 'tit Eufrata' kako bismo zatitili svoje granice, osigurali sigurnost za svoje graane kao i integritet Sirije, rekao je Yldrm.
Ova izjava vrlo je slina onoj koju je za vrijeme odravanja G20
summita u Kini dao turski predsjednik Recep Tayyip Erdoan kada
je rekao kako Turska nee dozvoliti stvaranje teroristikog koridora na prostoru sjeverne Sirije.

IRAK: Pripreme za oslobaanje Mosula

Logistika i vojna potpora
Poetkom kolovoza 2016. iz Amerike vojske potvrdili su kako
e jo oko 400 amerikih vojnika uskoro stii u Irak kako bi pomogli
oko organizacije ofenzive na grad Mosul, najvee ISIL-ovo uporite
u Iraku. U izjavi je navedeno kako e oni primarno raditi na logistici
na prostoru vojne zrane baze Qayara, koja bi trebala biti kljuna
za pokretanje ofenzive na Mosul.
18. kolovoza Njemaka vojska je potvrdila kako ponovno pokreu dostavu oruja autonomnoj pokrajini Iraki Kurdistan. Naime, dostava je prekinuta poetkom ove godine nakon to se ispostavilo da oruje, koje je bilo namijenjeno borbi protiv ISIL-a, zapravo zavrava na crnom tritu. No, vlasti u Irakom Kurdistanu sada
su obeale Njemakoj kako se to vie nee dogaati.
Glasnogovornik njemakog Ministarstva obrane potvrdio je kako je Irakom Kurdistanu dostavljeno ukupno 70 tona naoruanja,
ukljuujui 1.500 puaka, 100 runih raketnih bacaa i tri oklopna
vozila.

41

IZ SVIJETA
Medijski izvjetaji u sijenju 2016. godine isticali su kako oruje
zavrava na crnom tritu, no, vlasti u Irakom Kurdistanu provele su
istragu u kojoj se navodi da je vrlo mala koliina oruja ilegalno prodana ili je izgubljena svega oko 30 komada od ukupno 28.000 dostavljenih. Nakon istrage regionalne vlasti uhitile su nekoliko osoba.

Utrka prema Mosulu

Irake vladine snage osvajaju sve vei teritorij na prostoru sjeverne provincije Niniva te napreduju prema gradu Mosul, glavnom
uporitu ISIL-ovih terorista u Iraku. U izjavi Centralnog zapovjednitva Irake vojske od 18. kolovoza navedeno je da su njihove elitne
protuteroristike snage preuzele kontrolu nad etiri naselja:
Huwaysh, al-Jawaenah, Jebelah i al-Ghaziyah. Naselja se nalaze u
regiji Qayyar, na oko 50 kilometara juno od Mosula. Takoer se
navodi kako je u sukobu ubijeno vie desetaka" pripadnika ISIL-a.
25. kolovoza irake snage oslobodile su vaan grad Qayyaru,
koji se pod ISIL-om nalazio od sredine 2014. godine. Lokalne policijske, te protuteroristike snage uspjele su u potpunosti osloboditi Kajaru ubivi oko 250 dihadista, ukljuujui i nekoliko voa raznih nacionalnosti. Qayyarska plemena igrala su veliku ulogu u
oslobaanju grada, suraujui sa sigurnosnim snagama koje su
opskrbljivali informacijama o Islamskoj dravi, rekao je Abdul-Gani Al-Asadi, zapovjednik protuteroristikih snaga.
Oajni ISIL-ovci raznijeli su naftovod i gradske ulice poplavili naftom koju su nakon toga zapalili. Dio nafte izlio se i u rijeku Tigris. Toksine pare potpuno su zakrile Sunce, a temperatura u ovom pustinjskom gradu uskoro je dosegla gotovo 50C. Gubitak Qayyare za tzv.
Islamsku dravu predstavlja teak gubitak ne samo zbog 60 naftnih
izvora u okolici koji su im donosili ogromnu zaradu (dnevno su odvozili oko 50 cisterni nafte), nego i zbog toga to se grad nalazi na strateki
vanom pravcu prema Mosulu, od kojeg je udaljen oko 60 kilometara.

U toku su pripreme za sloenu operaciju zauzimanja strateki

kljunog grada
Na sjeveru Iraka traje svojevrsna utrka prema Mosulu jer u isto
vrijeme i Peshmerge, oruane snage Irakog Kurdistana, takoer
napreduju prema de facto glavnom gradu ISIL-a na prostoru Iraka.
Peshmerge su stacionirane na prostoru mjesta Wardak, svega 30
kilometara jugoistono od Mosula.
U svemu ovome vrlo je znaajan utjecaj iitskih milicija poduprtih od strane Irana, koje su sve snanije na prostoru Iraka. Prema
izvjetaju Amerike vojske u Iraku ih se trenutno nalazi izmeu
80.000 i 100.000. Zanimljivo je istaknuti kako je ovo prva poznata
procjena pripadnika iitskih milicija u Iraku. Izvjetaj dolazi neposredno nakon to su se pojavile informacije kako iranski zapovjednik, koji se trenutno nalazi u Siriji, priprema svoje borce za operaciju preuzimanja kontrole nad Mosulom.

42

Nadolazea izbjeglika katastrofa

Visoki komesarijat za izbjeglice Ujedinjenih naroda (UNHCR) je
objavio da oekuje dramatino pogoranje situacije u Mosulu i trai hitno podizanje i pripremanje atorskih izbjeglikih logora. Procjenjuju da bi novom krizom moglo biti obuhvaeno vie od milijun
ljudi. Smatramo da bi se situacija u pogledu raseljavanja u Mosulu
mogla dramatino pogorati, rekao je novinarima glasnogovornik
UNHCR-a Adrian Edwards. On oekuje da e humanitarni utjecaj
vojne ofanzive biti ogroman, pri emu bi 1,2 milijuna ljudi moglo
biti ugroeno.
Prema podacima UNHCR-a, blizu 43.000 ljudi raseljeno je iz podruja Mosula od oujka, a 66.600 ljudi napustilo je svoje domove
u susjednoj oblasti Shirgat od lipnja 2016. godine. Podsjetimo, prema ranijim UN-ovim prognozama na prostoru Iraka trenutno se
nalazi oko 3,4 milijuna interno raseljenih ljudi.
Vie je nego jasno kako meunarodne humanitarne organizacije nisu niti priblino spremne za nadolazeu izbjegliku katastrofu.

JEMEN: Propali mirovni pregovori u Kuvajtu,

intenzivirani sukobi
Lijenici bez granica (MSF) evakuirali svoje osoblje iz est
bolnica na sjeveru Jemana
6. kolovoza 2016. obustavljeni su mirovni pregovori pod pokroviteljstvom UN-a u Kuvajtu, uz obavezu da se sukobljene strane
ponovno sretnu za mjesec dana. Ismail Ould Cheik Ahmed, specijalni izaslanik UN-a za Jemen, rekao je da postoji volja da se sukobi
prekinu: Stranke su se sloile da se obnove razgovori, jer je svima
u cilju zaustavljanje ubijanja.
Nakon propalih mirovnih pregovora snage odane Abd Rabbuh
Mansour Hadiju, prosaudijskom predsjedniku Jemena, pokrenule
su novu ofanzivu istono od glavnog grada Sana'a. 9. kolovoza
2016., po prvi puta u posljednjih nekoliko mjeseci, saudijske zrane
snage izvele su napade na poloaje Houthi pobunjenika i snaga lojalnih bivem predsjedniku Aliju Abdullahu Salehu u okolici jemenskog glavnog grada. Ubijeno je najmanje devet osoba, a svjedoci
navode kako su ubijeni civili nakon to je bombardirana tvornica na
sjeveru grada. Zbog napada na 72 sata suspendirani svi letovi za
meunarodnu zranu luku glavnog grada Jemena.
13. kolovoza mediji su objavili informaciju dobivenu od meunarodne organizacije Medecins Sans Frontieres (Lijenici bez granica) da je najmanje 10-ero djece ubijeno, a jo 21 ranjeno, nakon
to je u saudijskom zranom napadu na sjeveru Jemena pogoena
zgrada vjerske kole. Koalicija je opovrgnula bombardiranje kole i
navela da je napad bio usmjeren na logor za obuku pobunjenika u
kojem, tvrde oni, pobunjenici uvjebavaju djecu ratnike. Ovo je
jo jedna u nizu tekih ratnih zloina, no jedan koji e se zbog injenice da ga je potvrdila organizacija MSF uti malo ire poto inae
o rtvama rata u Jemenu, odnosno saudijske agresije na Jemen,
gotovo da nitko vie ni ne izvjetava. Saudijski napadi na civilne ciljeve moda su gnjevna reakcija na najnoviji razvoj dogaaja u Jemenu. Naime, napad se desio u trenutku kada je odran saziv jemenskog parlamenta, po prvi put u dvije godine, a to je dogaaj
koji poprilino jaa utjecaj i snagu Houthi pobunjenika te izaziva
nervozu u redovima prosaudijske Vlade u egzilu, pie jedan hrvatski analitiar.
Dva dana kasnije, 15. kolovoza, u zranim napadima koje vodi
arapska koalicija pogoena je bolnica u podruju pod kontrolom
pobunjenika na sjeveru zemlje, pri emu je najmanje sedam osoba
poginulo, a vie od 20 je ranjeno. Organizacija Lijenici bez granica

PREPORODOV JOURNAL 190

IZ SVIJETA
(MSF), ija ekipa radi u dravnoj bolnici grada Abs, potvrdila je na
Twitteru da je bolnica bila pogoena tokom zranih napada i da je
broj mrtvih jo nejasan. S druge strane, lokalni mediji su prenijeli
da je ubijeno 19 osoba. Stanovnici Absa takoer su potvrdili zrane
napade koalicije koji su bili usmjereni na poloaje pobunjenika, ali
su zahvatili bolnicu.
18. kolovoza Lijenici bez granica (MSF) objavili su da evakuiraju svoje osoblje iz est bolnica na sjeveru Jemana. Odluka o evakuaciji osoblja nikada se ne donosi olako, ali poto nema vjerodostojnih jamstava da e strane u sukobu potivati zatieni status
zdravstvenih ustanova, medicinskog osoblja i pacijenata, ne preostaje drugo rjeenje, pie u priopenju MSF-a. Iz ove humanitarne
organizacije su istaknuli da je to etvrti puta da je jedna njihova
zgrada na meti napada, te da su dva puta u Rijadu u posljednjih 8
mjeseci traila jamstva da e prestati napadi na bolnice. Zrani napadi su se nastavili iako je MSF sustavno javljao stranama u sukobu
koordinate bolnica u kojima su radile njihove ekipe, istie se u priopenju. U est evakuiranih bolnica e nastaviti raditi lokalno osoblje, navodi MSF.

ne raunamo glad i patnje civilnog stanovnitva, zemlju kotala vie od 14 milijardi dolara tete na infrastrukturi i u ekonomskim
gubicima. ak i ako smo pomogli Saudijcima da ouvaju svoju teritorijalnu cjelovitost, to ne znai da emo se suzdrati od izraavanja nae brige zbog rata u Jemenu i naina kako se on vodi, rekao
je Adam Stump, glasnogovornik Pentagona.
Glasnogovornik saudijske koalicije, general Ahmed Al-Asseri,
odbio je potvrditi podatke o rasporeivanju amerikog vojnog osoblja. Odnosi izmeu Kraljevine Saudijske Arabije i SAD-a su uvijek
bili strateki. Ako je to istina, taj potez odraava neto na taktikoj
razini. Amerikanci premjetaju svoju imovinu, ali to nema nikakvog
utjecaja na bilateralne odnose izmeu dviju zemalja, rekao je saudijski general Asseri.
Svoje ciljeve u ovom ratu Saudijska Arabija nije postigla, a sada
se sve ee moraju i braniti jer jemenski borci uzvraaju udarac.
22. kolovoza Houthi pobunjenici izveli su niz napada na teritorij
Saudijske Arabije ciljajui njihove vojne poloaje na prostoru june
provincije Najran. Informacije govore kako su sruili jedan saudijski
vojni helikopter tipa Apache i ispalili najmanje 12 Katjua raketa
na njihove vojne baze na ovom prostoru. No, ovdje nije rije samo
o dalekometnim napadima. Istog dana Jemenska vojska objavila je
snimke velike operacije zauzimanja brane Najran na jugu Saudijske
Arabije.
26. kolovoza ameriki dravni tajnik John Kerry rekao je kako je
sa zaljevskim liderima i s UN-om dogovorio ponovno pokretanje
mirovnih pregovora koji bi trebali okonati sukob u Jemenu. Za vrijeme novinske konferencije u saudijskom gradu Deddi, Kerry je
poruio kako ovaj sukob predugo traje i da ga treba okonati.
Kerry tvrdi kako e cilj iduih pregovora biti formiranje zajednike
jemenske Vlade.

Rat u Jemenu se nastavlja

SAD nastoji izbjei odgovornost za katastrofu jemenskog

naroda
19. kolovoza novinska agencija Reuters, pozivajui se na izjave
amerikih dunosnika, objavila je da Amerika vojska povlai svoje
osoblje iz Saudijske Arabije koje je radilo na planiranju i koordinaciji saudijske vojne agresije. Ian McConnaughey, glasnogovornik
amerike mornarice u Bahreinu, rekao je kako je ostalo svega 5
ljudi u tom projektu, a ranije ih je bilo 45. Glasnogovornik Pentagona, Adam Stump, komentirao je: Kooperaciju koju nudimo Saudijskoj Arabiji, otkako je ovog ljeta sukob ponovno eskalirao, je skromna. Washington tvrdi kako je odluka donesena u lipnju ove godine kako bi se smanjili zrani udari i broj civilnih rtava u Jemenu.
Suradnja koju smo proirili i na Saudijsku Arabiju se dogodila jer je
sukob ponovo eskalirao, ali to nije bianco ek, rekao je Adam
Stump. Ameriki dunosnici, govorei pod uvjetom anonimnosti,
rekli su da su smanjili broj vojnog osoblja zbog rastueg meunarodnog nezadovoljstva zbog civilnih rtava u 16 mjeseci dugom ratu. Pentagon je takoer priznao da je kampanja protiv Jemena, ako

KOLOVOZ 2016.

Jemen najsiromanija arapska zemlja

Teka humanitarna i sigurnosna situacija

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u
jemenskom sukobu izmeu 19. oujka 2015. i 15. srpnja 2016. poginula je 6.571 osoba (od toga broja polovica su civili), a 32.856 je
ranjeno. Oko 2,8 milijuna stanovnika je raseljeno unutar zemlje,
dok 80% posto stanovnitva treba humanitarnu pomo.
Usprkos humanitarnim aktivnostima, situacija je alarmantna
veina Jemenaca je na rubu preivljavanja. Pola milijuna djece mlae od pet godina u Jemenu pati od pothranjenosti, a treina njih bi
mogla umrijeti ukoliko ne dobije vie hrane. Najmanje 370.000
djece pati od tekog oblika akutne pothranjenosti. Dakle, govorimo
o poveanju od 50% u odnosu na brojke koje smo imali u ranijem
periodu ove godine", kae Muhammad al-Assadi, glasnogovornik
UNICEF-a.

43

IZ SVIJETA
Humanitarne organizacije se suoavaju s brojnim problemima
u Jemenu, najsiromanijoj arapskoj zemlji. UN-ov svjetski program
za hranu je uspio pruiti pomo za 600.000 ugroenih Jemenaca,
izmeu ostalog i u Sani, Taizu i Adenu. Prema UN-ovim podacima,
14 milijuna Jemenaca nema siguran pristup hrani, a financiranja iz
UN-ovih humanitarnih organizacija sve je manje. Gradovi na jugu,
ukljuujui Aden, nemaju osnovnu infrastrukturu. Sigurnost u bilo
kojem smislu je sve gora po ivote ljudi. Drava je u tekim financijskim problemima te zapravo nema sposobnosti vladanja i upravljanja Jemenom. Situaciju su iskoristile teroristike organizacije AlQa'eda i ISIL, koje su zauzele dio teritorija.

AFGANISTAN: Talibani i dalje napreduju

Afganistanske vlasti trenutno kontroliraju samo oko 66%
teritorija
U Afganistanu se borbe rasplamsavaju nakon to su talibani
preselili sukobe iz svojih tradicionalnih uporita na jugu i istoku u
ranije mirna podruja na sjeveru. Usprkos amerikoj pomoi, vladine snage sve tee dre ta podruja pod kontrolom.
15. kolovoza 2016. mediji su objavili da su talibanski pobunjenici nakon viednevnih borbi zauzeli vanu oblast u afganistanskoj sjevernoj oblasti Baghlan, koja je od strateke vanosti jer
povezuje Kabul s 9 provincija na sjeveru Afganistana. Pritom su
od vladinih snaga preuzeli mnotvo vojnih vozila i veu koliine
streljiva.
Jutros smo saznali da su talibani postavili kontrolne punktove
na autoputu koji vodi ka sjeveru zemlje. Borbe se vode u jo dvije
oblasti, a sino je u borbama sa talibanima poginulo 7 policajaca. U
isto vreme, talibani napreduju i na jugu zemlje, u provinciji Helmand. Sa svakom novom pobjedom na bojnom polju, jedinice talibana su sve bolje opremljene materijalno-tehnikim sredstvima
koja koriste za nove napade. Sve se ovo deava dok se u Kabulu
odvija prava politika drama, odnosno sukob izmeu predsjednika
Ashrafa Ghanija i premijera Abdullaha Abdullaha. Premijer tvrdi da
predsjednik odbija da surauje s njim i da nije sposoban da obavlja
tu funkciju. Razgovarali smo sa vojnim komandantima koji tvrde da
se politika kriza ozbiljno odraava na moral afganistanskih snaga,
izjavila je reporterka Al Jazeere.
20. kolovoza afganistanski talibani zauzeli su strateki vano
podruje u sjevernoj pokrajini Kunduz, pri emu se prisilili vladine
snage na povlaenje u istoimeni glavni grad pokrajine. Pobunjenici
su osvojili okrug Khanabad, koji povezuje Kunduz s Takharom i drugim sjevernim pokrajinama, a estoke borbe traju u nekoliko drugih okruga, kazali su dunosnici.
Afganistanski dunosnici u Kabulu izjavili su da je nedostatak
streljiva i snaga glavni razlog zbog kojega je podruje palo u ruke
talibana. Glasnogovornik talibana Zabihullah Mujahid potvrdio da
je da su pobunjenici zauzeli itav okrug, ukljuujui oruje i vojna
vozila. Kunduza Mohammad Yousuf Ayoubi, ef pokrajinskog vijea, rekao je da je nekoliko stotina civila pobjeglo iz borbe i upozorio
da e, ukoliko sredinja Vlada ne obrati panju na Kunduz, talibani
pregaziti grad, kao to su uinili prole godine.
24. kolovoza militanti su upali na kampus Amerikog sveuilita
u Kabulu, gdje su aktivirali auto-bombu i otvorili vatru. Stotine studenata i nastavnika satima su bili zarobljeni na prostoru sveuilita.
Najmanje 44 osobe su ranjene, meu njima ukupno 35 studenata i
9 policajaca. Ukupno je ubijeno 14 osoba: sedam studenata, troje
nastavnika, dvoje pripadnika snaga sigurnosti i dvojica napadaa.
Informacije govore kako je kriza okonana nakon to su na lokaciju

44

Borbe se ire na sjever Afganistana

stigle afganistanske specijalne snage. Nitko nije preuzeo odgovornost za napad.
Krajem kolovoza talibanski borci preuzeli su kontrolu nad okrugom Jani Khel na istoku Afganistana, pri emu su ubili i ranili vie
desetaka vojnika i policajaca. Zauzimanje okruga vrlo je znaajno
jer talibani sada mogu zaprijetiti strateko vanim prometnicama
koje vode prema susjednom Pakistanu.
Talibanske snage poprilino su napredovale otkako su meunarodne snage veinom napustile Afganistan 2014. godine. Trenutno se vladine snage sukobljavaju s talibanima na gotovo polovici od ukupno 34 afganistanske provincije. Talibani preuzimaju sve
veu kontrolu, a prema amerikim procjenama afganistanske vlasti
trenutno kontroliraju samo oko 66% teritorija.

Teka humanitarna situacija

Milijun djece mlae od pet godina u Afganistanu pothranjeno
je te su zbog toga osjetljiva na bolesti koje su lako izljeive u drugim dravama, pie u izvjetaju Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda objavljenom 29. kolovoza 2016.
Na svakih 1.000 roene djece, 55 e ih preminuti prije petog roendana, stoji u izvjetaju, te se dodaje kako 82% te djece umre
prije svog prvog roendana. Veinu djece ubiju lako izljeive bolesti poput proljeva ili upale plua.
Pothranjenost je tihi ubojica afganistanske djece, a broj pothranjene djece posebno je velik meu raseljenim stanovnitvom.
Sveukupan broj pothranjenih stanovnika u Afganistanu je oko 2,7
milijuna ljudi. S druge strane, u prvoj polovici 2016. godine u sukobu izmeu afganistanskih sigurnosnih slubi i militanata poginulo
je 388 djece.
Zdravstvene ustanove pokrivaju samo 60% afganistanskog stanovnitva, no ne ine dovoljno kako bi pomogli pothranjenoj djeci.
Pristup zdravstvenim ustanovama u ruralnim podrujima zemlje je
nepostojei ili vrlo osnovan. Samo 38% afganistanskih zdravstvenih ustanova pruaju prehrambenu pomo, pie u izvjetaju UN-a.
U izvjetaju koji su Ujedinjeni narodi objavili u srpnju stoji da je
u prvih est mjeseci 2016. godine poginulo vie od 1.600 civila, dok
je najmanje 3.500 ranjeno. q
Pripremio: Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 190

KULTURA

PRIA O SEVDALINKAMA: USPOMENA NA IBRAHIM-BEGA FIRDUSA, LIVANJSKOG KAPETANA

Poetala Hana Pehlivana

Sevdalinka Poetala Hana Pehlivana zanimljiva je iz vie razloga.

To je primjer pjesme u kojoj je lokalno obiljeje ostalo u drugom planu,
iako spominjanje kapetanske porodice Firdusa upuuje na Livno kao
najverovatnije mjesto njezina nastanka. Ostalo je nepoznato koga je
pjesma zapamtila u neobinom imenu junakinje, jednakom u gotovo
svim sauvanim varijantama, ali je izvjesno da je to bila neka djevojka
ili ena, uvena u livanjskoj sredini zbog svoje kienosti. Hana Pehlivana je tako postala tip gizdave junakinje u usmenoj lirici bosanskohercegovakog prostora, a pjesma je jedinstvena po tome to je ostvarena kao niz pitanja, ime je postignuta vrlo plastina slika ene u njezinoj elementarnoj situaciji, u elji da se svidi.
Sevdalinku je zapisao rahmetli Munib Maglajli u svojoj knjizi
Usmena lirska pjesma, balada i romansa, objavljenoj 1991. godine. Iako je rahmetli Maglajli naglasio da se ne moe sa sigurnou
tvrditi o kojem je livanjskom Firdusu rije, postoje indicije da je u
pjesmi opjevan, najpoznatiji Ibrahim-beg, livanjski kapetan.
Rije je o vanoj historijskoj linosti ovog kraja. Roen je u Livnu,
potkraj 18. stoljea. Ibrahim-beg Firdus je bio pripadnik bosanske begovske porodice, koja vodi porijeklo od starog bosanskog plemstva iz
okoline Livna. Bio je sin Ahmed-bega Treeg i od 1804. njegov nasljednik na poloaju livanjskoga kapetana. Husein-kapetan Gradaevi je
Ibrahim-bega Firdusa 1832. godine imenovao za glavnog zapovjednika
vojske livanjskoga, duvanjskog, glamokog i svih hercegovakih kadiluka i povjerio mu voenje vojnih operacija protiv Ali-age Rizvanbegovia, u kojima je bio poraen. Nakon sloma Gradaevieva pokreta neko vrijeme se sklonio na podruje pod austrijskom vlau, a 1834. godine ponovno je stekao livanjsku kapetaniju. Kada su kapetanije u

Bosni bile ukinute 1835. godine,

Ibrahim-beg Firdus je postao privremeni upravnik livanjskog sandaka. Godine 1835. pomagao je
livanjskim franjevcima da sagrade
svoju kuu, a 1836. protiv njega su
se pobunili Livnjaci, pa je bio smijenjen s poloaja.
Svoje posljednje dane, prije
odlaska u emigraciju, proveo je
na svom imanju u Crnom Lugu na
Munib Maglajli (Banja Luka,
sjeveru Livanjskog polja. Prema
1945. - Sarajevo, 2015.)
zapisu Maria Petria, on se u Crni
Lug sklonio bjeei iz elebia pred pobunom livanjskih begova.
Nakon kraeg boravka u Crnom Lugu, dobio je azil od Austrije i preao u Dalmaciju. Umro je 22. maja 1837. godine u Travniku pod
nejasnim okolnostima.
U samom centru Livna, na desnoj obali rijeke Bistrice, stotinjak
metara od njenog izvora, smjeteno je Firdusbegov mezaristan, koji je 2004. godine proglaen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Mnogi niani ovog mezaristana su uniteni, ali i oni koji
su ostali ukazuju na to da je to grobljanska cjelina sa najdekorativnijim nianima u Livnu, pa i irem podruju Bosne. Posebno je karakteristian po veem broju visokih, profilisanih i dekorisanih santraa i sarkofaga na koje su postavljeni masivni dekorisani niani sa
tarisima koji su vrlo sitni s obzirom na meterijal u kojem su raeni.
Raeni su od kamena miljevine. Sve ovo ukazuje na vrlo vjete klesare i visok nivo umjetnikog znanja.
Na jednom od najstarijih mezara pie: On je Vjeni Tvorac. Pomilovani i oproteni (potreban) milosti Gospodara svoga koji oprata . Amed kapetan, sin Ahmeda kapetana, sin Firdus-bega. Fatiha za njegovu duu. Godine 1188. (1774./1775). Pretpostavlja se
da je rije o mezaru djeda Ibrahim-bega Firdusa.
Sevdalinka Poetala Hana Pehlivana spada u red poravnih sevdalinki, a jednu od najuvjerljivijih interpretacija ostvarila je Emina Zeaj 1976. godine u pratnju Tamburakog orkestra Radio Sarajeva. q
Avdo HUSEINOVI

Livno s poetka 20. stoljea

(strelicom oznaena Atlagia kula)

Niani Ibrahim-bega Buatlije i njegove ene na

Gazilarskom groblju u Livnu

Poetala Hana Pehlivana,

ispred dvora Firdus-kapetana.
Za njom ide Kumrija robinja,
Kumrijice, po bogu sestrice,
Je l mi kratka pea i fereda?
Vide l mi se danfezli dimije?
Vide l mi se noge do ljanaka?
Gleda li me Firdus-kapetane,
gleda li me i begenie l me?

KOLOVOZ 2016.

45

KULTURA

22. SARAJEVO FILM FESTIVAL

Hollywoodski glamur u Sarajevu

Na 22. izdanju Sarajevo Film Festivala (SFF), koji je odran od
12. do 20. kolovoza 2016., prikazana su 223 filmska ostvarenja iz 61
drave svijeta, od kojih su 53 imala svjetske premijere. Za nagradu
Srce Sarajeva takmiilo se 39 filmskih ostvarenja, u tri glavne kategorije igrani, kratki i dokumentarni film. U devet festivalskih
dana filmovi su prikazani u 18 razliitih programa, na sedam lokacija. 22. SFF pratilo je preko 800 akreditiranih novinara i 1.500 zvaninih gostiju iz 70 zemalja, a na filmskim projekcijama zabiljeeno
je ak 100.000 posjetitelja.
U najatraktivnijem Open Air programu publika je imala priliku
vidjeti najznaajnije filmove koji su u proteklih godinu dana postigli
uspjehe i dobili priznanja na festivalima poput onih u Berlinu,
Cannesu ili Torontu. Ovogodinji Sarajevo Film Festival otvorio je
kultni film Taksist, redatelja Martina Scorsesea (1976.), u kojem
Robert De Niro igra glavnu ulogu, a zatvoren je s filmom Tour de
France u reiji Rachida Djaidanija, s Gerardom Depardieuom u
glavnoj ulozi.
I ove godine Sarajevo Film Festival privukao je veliku pozornost
medija jugoistone Europe, ali i itavog svijeta. Nastao u ratu, SFF
je prerastao u najvei i najznaajniji filmski festival u regiji, a svjetsku slavu svake godine mu donesu hollywoodske zvijezde. Specijalni gost 22. SFF-a bio je slavni ameriki glumac, redatelj i producent
Robert De Niro, koji je nakon projekcije digitalno restaurirane verzije Taksista (povodom 40. godinjice prikazivanja), pred publikom Otvorenog kina primio Poasno Srce Sarajeva za ivotno
djelo i izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti. Tokom kratkog posjeta Sarajevu, slavni hollywoodski glumac imao je priliku razgledati i
neke kulturno-povijesne znamenitosti, a najvie ga je impresionirao posjet Tunelu spasa u kojem je ostavio i zapisanu emotivnu
poruku.
Poasna Srca Sarajeva za izvanredan doprinos filmskoj umjetnosti dobila su jo dvojica laureata: Stephen Frears, jedan od
najistaknutijih i najprovokativnijih britanskih redatelja dananjice
(njegov posljednji film Neslavno slavna Florence, s Meryl Streep
i Hughom Grantom u glavnim ulogama, prikazan je u Open Air programu 22. SFF-a), te Wolfgang Amadeus Brlhart, bivi zamjenik
ambasadora i kulturni savjetnik u Ambasadi vicarske u Sarajevu (u
znak priznanja za njegov veliki doprinos i podrku Obala Art Centru, kao i za inicijativu za izgradnju Meeting Pointa kao kulturnog
centra, koji je danas prepoznat kao mjesto susreta i zvanino kino
Sarajevo Film Festivala).
Nagrada Srce Sarajeva za najbolji film ovogodinjeg festivala
pripalo je turskom filmu Album, reisera Mehmeta Cana
Mertolua. Radnja filma prati brani par bez djece koji priprema
fotoalbum s fotografijama iz perioda lane trudnoe napravljenim
na plai, radnom mjestu, tokom odmora kod kue... Oni vjeruju da
e album pomoi djetetu, koje namjeravaju usvojiti, da ih prihvati
kao voljene, bioloke roditelje. Naravno, tako e imati i neto to
mogu podijeliti sa svojim prijateljima i radnim kolegama.
Srce Sarajeva za najbolju glumicu dodijeljeno je Ireni Ivanovoj u bugarskom filmu Bezbonica, a za najboljeg glumca proglaen je Gheorghe Visu za izvedbu u rumunjskom filmu Psi. Poasna nagrada irija pripala je reiseru filma Ralitzi Petrovoj za film

46

Robert De Niro
Bezbonica. Specijalno priznanje irija pripalo je filmu Psi redatelja Bogdana Mirice. Srce Sarajeva za najbolji kratki film dodijeljeno je srbijanskom filmu Tranzicija u reiji Milice Tomovi.
Specijalno priznanje irija u kategoriji kratkog filma pripalo je rumunjskom filmu 4:15 poslijepodne, smak svijeta u reiji Gabi Virginia Sargae i Ctlin Rotaru, te hrvatskom filmu Zvir redatelja
Miroslava Sikavice. Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film
pripalo je rumunjskom filmu Samo daak u reiji Monice Lazurean-Gorgan. Specijalnu nagradu irija za dokumentarni film dodijeljen je bosanskohercegovakom filmu Scream for me Sarajevo
redatelja Tarika Hodia. Ovaj film dobio je i nagradu Al Jazeera
Award, kao i nagradu u kategoriji ljudskih prava Human Rights.
Kako su istaknuli filmski kritiari, dokumentarac Scream for
me Sarajevo je apsolutno iznenaenje 22. SFF-a. Pored dvije osvojene nagrade, film je dobio i najveu ocjenu publike za jedan dokumentarni film u historiji Sarajevo Film Festivala. Sarajevska publika
je prepoznala ovo vrijedno svjedoanstvo o sarajevskoj opsadi, koje prati dolazak frontmena kultnog metal benda Iron Maiden
Brucea Dickinsona u opkoljeno Sarajevo 1994. godine.
Jedna zanimljivost vezana je uz ovogodinji Sarajevo Film Festival. 17. kolovoza, s poetkom u 21 sat, zahvaljujui Atlantic Grupi
organizirana je paralelna projekcija jednog od najboljih filmskih
ostvarenja iz ovogodinje selekcije SFF-a, filma Glazba stranaca:
Yo-Yo Ma i Silk Road Ensemble, iju reiju potpisuje oskarovac
Morgan Neville. S ciljem da se uz pomo jednog filma koji slavi
umjetnost i kreativnost iste veeri ujedini publiku iz cijele regije,
ovaj film istovremeno je prikazan u Sarajevu, Rijeci, Ljubljani, Novom Sadu i Beogradu. Filmskoj publici iz ovih gradova nesvakidanja regionalna filmska veer bila je jedinstvena prilika da u vlastitom gradu osjete djeli atmosfere s najveeg filmskog festivala u
ovom dijelu Europe. U neobinu i toplu filmsku veer, direktno s
crvenog tepiha iz Sarajeva, publiku je uz srdane pozdrave uveo
jedan od najpopularnijih bosanskih glumaca Enis Belagi. Posredstvom novih tehnologije i drutvenih mrea publici je omoguen
check-in kao da se nalaze na samom Sarajevo Film Festivalu, te su
na taj nain imali mogunost podijeliti vlastite impresije i emocije
iz svojih gradova. q
Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 190

PRIE IZ BOSNE

UZ VIJEST O SMRTI NAJBOLJEG GOLGETERA SARAJEVSKOG ELJEZNIARA

Otiao je bombarder Bukal

U najteem periodu srpske opsade Sarajeva 1992-1995., Josip
Bukal Mane, najbolji golgeter Fudbalskog kluba eljezniar iz Sarajeva, po sarajevskom naselju Dobrinja na biciklu je raznosio list
Osloboenje. Bio je ovjek bez straha. Ostala je i reportaa amerikog CNN-a o Bukalu koji prodaje Osloboenje, dok traje najea paljba po Sarajevu. I to je bio nain bitke za Sarajevo. Primjer, u
kojem jedna velika sportska gradska legenda, izloen svakodnevnoj smrti, kree se po gradu, davao je nevjerovatnu snagu onima
koji su sumnjiavo posmatrali konani ishod bitaka za grad.
U svojoj zbirci pria Teferi na niijoj zemlji sarajevski novinar
Zdravko Lipovac je na najbolji nain opisao kakav je ustvari on bio.
Iz te prie izvukli smo ove redove: Dvije decenije kasnije, opet je
sijevalo i pucalo. Stajali smo u Dobrinji, na vratima ratnog pres-centra, odakle smo slali izvjetaje o broju granata, broju poginulih i
ranjenih. No su parali PAT-ovi i PAM-ovi, s jedne i druge strane,
osvjetljavajui no. Obojica smo ve bili istrenirani za injenicu da
nam se samo 200-300 metara od unakrsne vatre nita ne moe
dogoditi. Priali smo esto i dugo u no. Ujutro bi Jozo uzimao
'Osloboenje' i na biciklu ga raznosio po Dobrinji.

Josip Bukal (Okeinec kod Ivani Grada, 1945. - Sarajevo, 2016.)

Makazice preko glave na prvom treningu

Roen je 15. juna 1945. godine u Okeincu, opina Kri, kod Ivani Grada u Hrvatskoj. Fudbal je poeo trenirati u eljezniaru, na
Grbavici. Sudbina je htjela da jo kao djeak doseli u Sarajevo. Stanujui u akom domu na Grbavici, odlazi na probni trening za djeake,
koji je organizovao FK eljezniar. Trenerima nije trebalo dugo da
procjene njegov golgeterski talent, iako je na prvim probnim utakmicama sa svojim vrnjacima igrao u odbrambenom redu.
Gotovo da ne postoji intervju sa legendarnim Bukalom, u kojem se on nije prisjetio svog prvog treninga kojem je prisustvovao
na nagovor prijatelja: Na prvom treningu stao sam u kolonu djeaka koja je bila najmanja, jer sam htio da brzo zavrim i idem. Mislio
sam da u odmah otpasti. Meutim, imao sam sreu da uem u
ekipu koja je bila jako nadmona na terenu i ja, kao odbrambeni
igra, nisam imao mnogo posla. Sluajno je neki djeak utirao loptu u na prostor i ja sa 'makazicama' preko glave izbacim loptu. U
tom momentu, trener je prekinuo trening, priao mi i upisao moje
ime u biljenicu. Od tog momenta poeo ozbiljno sam se posvetio
treninzima i u narednim godinama postao standardni prvotimac
'eljezniara'.
Za prvi tim poeo je igrati 1963. godine sa nepunih 18 godina.
Ubrzo postaje udarna napadaka igla sarajevskih plavih.

Kapiten i najbolji strijelac ampionske generacije

eljezniara
Josip Bukal je skoro sav svoj nogometni vijek proveo u eljezniaru, 12 sezona svoje profesionalne karijere. Bio je najbolji strijelac elje u sezoni 1971./1972. (14 pogodaka), kada su sarajevski plavi osvojili titulu prvaka drave. Bila je to sjajna ampionska
generacija pod vodstvom pokojnog Milana Ribara: Janju, Dragan
Kojovi, Beirspahi, Brati, Katalinski, Hadiabdi, Jelui, Janko-

KOLOVOZ 2016.

Josip Bukal (lijevo) tokom rata u sarajevskom naselju Dobrinja

eljina atomska navala - Jelui, Osim, Bukal, Baji, Mujki (1970.)

vi, Bukal, Spreo, Derakovi, Slobodan Kojovi, Hrvat, erbo, Kadri, Saraevi, Radovi i Rodi.
Godinama smo se spremali, na trener Ribar nas pripremao,
tako da smo utanine znali jedan o drugom, ko e kome dodati,
kako emo se braniti i nije taj uspjeh sa ampionskom titulom mogao izostati. Ja sam tada i kapiten bio. Mi smo godinu prije toga
trebali biti prvaci, sudija nas je pokrao protiv 'Hajduka'. Mislim da
smo te godine igrali bolje, nego naredne kad smo postali ampioni.
Deset godina smo trpili da doemo do titule pored klubova velike

47

PRIE IZ BOSNE
etvorke. Tim se pravi godinama, ne moe za godinu, dvije. Milan
Ribar je imao princip discipline. Nismo mi zimi ili na pripreme u
inostranstvo, mi smo po velikom snijegu trali po naselju anac, pa
sve do Ilide i tako snagu skupljali. Posljednja utakmica je bila protiv 'Partizana' u Beogradu i pobjeda 4:0 za nas, govorio je Bukal.

U Belgiji za jedno poluvrijeme postigao etiri gola

U 464 utakmice Bukal je postigao nevjerovatnih 327 golova.
Bio je najbolji je strijelac u historiji eljezniara sa 127 golova,
koje je postigao u prvenstvenim i kup utakmicama.
Od 1973. do 1977. godine nastupao je i za belgijski Standard
iz Ligea, a 1974. godine bio je najbolji strijelac Kupa UEFA sa 12
golova. Bilo je to doba kad fudbaleri nisu mogli prije 28. godine
otii u inostranstvo. U vrijeme kad je umjesto Gerda Mllera, koji
je operisao kimu, trebao prei u Bayern iz Mnchena, Bukal je
povrijedio koljeno.
Odigrao je 24 utakmice i postigao 10 golova za najbolju selekciju tadanje SFR Jugoslavije. Debitovao je 12. oktobra 1966. godine
protiv Izraela (3:1) u Tel Avivu, postigavi prva dva gola za nacionalni tim, a od dresa sa nacionalnim grbom oprostio se 29. maja 1974.
godine u susretu protiv Maarske (2:3) u Szkesfehrvru.
Mogao sam i vie za A selekciju, ali se nije dalo, ustvari nisu mi
dali. Na Svjetsko prvenstvo 1974. godine u Njemakoj, Miljan Miljani me je izostavio u posljednjem trenutku, a bio sam tada u najboljoj formi. U Belgiji sam na jednoj utakmici, odnosno za jedno
poluvrijeme, postigao etiri gola, ali ni to nije bilo dovoljno da zaigram na Mundijalu. Miljani je u Njemaku poveo svoje zvezdae,
sjeao se Bukal.
Jedan je od najzaslunijih to je eljezniar opstao za vrijeme
agresije. Sa jo nekoliko entuzijasta, odrao je rad kluba u njegovim
najteim trenucima.

Ostala je upamena reenica, pokojnog radio reportera Mirka

Kamenjaevia, kada je na utakmici Crvenka eljezniar rekao: Dug zalet Bukala, otar udarac i lopta je, dragi sluaoci, prohujala preko gola i preko maarske granice!
Njegove komije iz sarajevske ulice Augusta Cesarca, dananje La
benevolencije, tvrdili su kako je Bukal bez problema mogao preko
zgrade nabiti loptu na drugu stranu Miljacke. Beogradski Sport je
jednom prilikom napisao preko cijele strane Bukal slomio preku.
Nije ba da sam je slomio. Bili smo na pripremama u Kraljevu i
na jednom treningu Eso Ibrahimovi se uhvati za vrh grede i ona je
napukla. U jednom trenutku ja sam iz voleja zahvatio loptu, ona je
udarila u preku i gol je pao. To je tako bilo. A vi novinari inae volite uveliati i tako ispada da sam slomio preku, a tada su golovi
bili drveni, priao je legendarni Bukal.

Zadnju godinu ivota nepokretan nakon modanog

udara

Bio je prepoznatljiv po razornom udarcu. Strunjaci su vjerovali da je upravo Bukalov ut u to vrijeme bio najsnaniji na svijetu.
Jednom prilikom, u vrijeme dok je igrao za belgijski Standard,
Englezi su izmjerili brzinu lopte od nevjerovatna 142 km/h nakon
Bukalovog udarca, to je u to vrijeme bio apsolutni svjetski rekord.
Jednom prilikom na Koevu, eljezniar je igrao sa Rijekom.
Na 40 metara od gola, Bukal je uzeo zalet i na iznenaenje svih
utirao sa te udaljenosti. Lopta se velikom brzinom nala u mrei
gola Rijeana. Potom su navijai na stadionu zapjevali: Mujo kuje,
Bukal razvaljuje.

Profesionalnu igraku karijeru okonao je 1978. godine u elji. Nakon toga, radio je u omladinskoj koli plavih, a jedno vrijeme bio je trener Sloge iz Kraljeva i Lirije iz Prizrena. Olimpijske
1984. godine vratio u Sarajevo, gdje je ostao uz svog elju, a u
sezoni 1988./1989. nakratko vodio prvi tim. U posljednje vrijeme je
hvalio mladog Rijada Bajia, smatrajui da je veliki talenat.
Josip Bukal, strani bombarder, uveni nogometa 23. decembra 2015. godine je doivio modani udar. I od tada je nepokretan.
Desilo se to na nau 30. godinjicu braka. Ujutro je ustao, malo
smo priali i onda se sruio, pria Josipova supruga Vesna.
Ve sutradan novi ok. U bolnici saznaje kako Bukal nije u sistemu. Skinut je, bez osiguranja i penzije. I nova drama. Bio je to
novi ok za mene. Nisam mogla vjerovati kada su mi rekli 'da ga
nema u sistemu'. Sreom, ja sam ga prijavila na svoje osiguranje.
Sve me to povrijedilo, dotuklo. Nisam znala ta da radim, osim da
se borim za svog Jozu, dodaje Vesna.
Tri mjeseca prije nego to e doivjeti modani udar, Bukal je
skinut sa zdravstvenog osiguranja, a prvu penziju od 350 KM dobit
e tek nekoliko mjeseci kasnije. U maju 2016. godine. to je nedovoljno za gaze koje su potrebne svaki dan.
ivotna drama u porodici Bukal trajala je mjesecima, daleko od
reflektora slave. Kao da su se saivili s nepravdama kroz koje je
prolazio i sam Jozo.
Josip Bukal preminuo je 30. avgusta ove godine u Sarajevu u
71. godini poslije teke bolesti. Sahranjen je u petak, 2. septembra
2016., na groblju u Donjim Miljeviima u Istonom Sarajevu. q
Avdo HUSEINOVI

Josip Bukal u vrijeme igrake karijere

Sahrana Josipa Bukala na groblju u Donjim Miljeviima (02.09.2016.)

142 km/h najsnaniji ut na svijetu

48

PREPORODOV JOURNAL 190

DIJALOG CIVILIZACIJA

ISLAM I MUSLIMANI NESPOJIVI SU SA NEPRAVDOM, NASILJEM, STRAHOM, NESLOBODOM, ZLOINOM,

OSVETOM I TEROROM

Poremeeni i
postnormalni svijet
Zbog toga smo Mi (poslije prvog svjesnog i namjernog ubistva
kada je Ademov (Adamov) sin ubio svoga brata) sinovima Israilovim propisali: ko ubije jednog jedinog nevinog nikom ni krivog ni
dunog ovjeka koji na Zemlji nikakav nered nije inio kao da je
sve ljude poubijao, a ako neko bude uzrok da se neiji ivot spasi i
sauva, kao da je svim ljudima ivot podario i sauvao. Svi Nai
poslanici su im jasne dokaze donosili, ali su mnogi od njih i poslije
toga na Zemlji sve granice zla prelazili. (Kur'an, 5:32.)
Na temelju citiranog ajeta i sveukupnog poznatog iskustva ovjeanstva, hladne glave, vrueg srca, smirene due, pri punoj svijesti i pameti istiem i podvlaim da je budunost ovjeanstva u
iskrenom priznanju i dijalogu meu religijama, priznanju i dijalogu
meu narodima, kulturama, civilizacijama i tradicijama, u globalnom ekonomskom etosu ili opesvjetskim zajednikim pravilima, u
zajednikim svjetskim moralno-etikim principima u globalnim i
zajednikim ekonomskim, privrednim, monetarnim i pravnim normama i zajednikim svjetskim djelatnim, efektivnim, efikasnim i
monim politikim i institucionalnim formama.

Zloini iz strasti i logike

Svi se ljudi u otvorenom svijetu moraju zalagati za svjetski mir,
za svjetsko razumijevanje, za svjetsko povjerenje, za svjetsku sigurnost, za svjetsku saradnju, solidarnost i ispomaganje, za svjetski
ustavno-pravni i zakonski red, poredak i sistem, za svjetsku javnost, komunikacije i saobraaj, za svjetsku privredu, ekonomiju,
finansije, trgovinu, za svjetsku civilizaciju, kolstvo, obrazovanje i
kulturu, za svjetsku umu, zrak, svjetlost i zemlju, za svjetsku brigu
i zatitu osnovnih i neupitnih vrijednosti i dobara svih ljudi kao to
su: vjera, religija, sloboda, ivot, imovina, ast, dostojanstvo, karakter, um, razum, potomstvo, spoznaja, znanje, rad, kretanje,
pravda, mir, srea, blagostanje i ravnopravnost.
Svi ljudi su stvoreni od istog Stvoritelja, svi potjeu od zajednikog praoca Adema, svi hodaju po istoj zemlji od koje su stvoreni, na
kojoj i od koje ive i u koju se kao zajedniku majku vraaju, svi piju
istu vodu, sve ih obasjava isto sunce, svi udiu isti zrak, svi moraju
biti za iste osnovne uvjete ivota i boriti se protiv bijede, gladi, siromatva, jer im je svima ivot drag na isti nain i imaju istu sudbinu,
poetak i kraj, i svima su potrebne iste osnovne stvari, faktori i
uvjeti ivota da bi bili ivi. Svi smo duni u okviru svojih mogunosti
pomoi, zbrinuti i zatititi bolesnog, nemonog, putnika-namjernika, emigrante, migrante, izbjeglice, progonjene i ugroene.
Budunost svijeta i ivota nije u ograivanju betonskim zidovima, bodljikavim icama, vojsci i policiji na granicama. To je odlika
feudalizma. Kada se dogaaj ponavlja, kako primjeuje Hegel, to
nije povijest, nego farsa. Mada u dananjem svijetu prevladava diskurs, stav i sud da glavnu opasnost za svjetski mir, sigurnost i poredak predstavlja islamski radikalizam, ekstremizam i terorizam, koji

KOLOVOZ 2016.

jeste takav kakav jeste, ovdje se neprestano unazad 70 godina previa i preskae jedna vrsta zloina, dravnog ili sistemskog zloina.
Francuski filozof i pisac Albert Camus u duboko misaonom i
potresnom djelu Pobunjeni ovjek razlikuje dvije vrste zloina:
Ima zloina iz strasti i zloina iz logike. Kazneni ih zakonik dosta
lagodno razlikuje po predumiljaju. Mi smo u vremenu predumiljanja i savrenog zloina. Nai zloinci nisu vie ona razoruana
djeca to se pozivaju na izgovor ljubavi. Oni su, naprotiv, odrasli i
njihov alibi je nepobitan, to je filozofija koja moe sluiti svemu,
ak pretvaranju ubojice u suce (ovisno od kasnije kooperativnosti). Heathclif iz 'Orkanskih visova' u romanu (Emily Bronte) pobio
bi itavu zemlju samo da bi posjedovao Cathy, ali ne bi mu palo na
um rei da je to umorstvo razumno ili opravdano nekim sustavom,
on bi ga izvrio, tu prestaje itavo njegovo uvjerenje. On pretpostavlja snagu ljubavi i karakter. Kako je ljubavna snaga rijetka,
umorstvo ostaje iznimka i tada zadrava izgled naruavanja poretka. Ali od asa kad u nedostatku karaktera hitamo da sebi priskrbimo neku doktrinu od asa kada zloin pone umovati o sebi, on
buja kao sam um, on poprima sve oblike silogizma. Bio je osamljen
kao krik, evo ga sad univerzalnog poput znanosti. Juer osuen,
danas vai kao zakon. Zloin iz logike, to je napor da razumijem
svoje doba. Smatrat e se moda da epoha koja je za 50 godina
iskorijenila, porobila i ubila 70 miliona ljudi mora biti samo i prije
svega osuena. Potrebno je ipak razumjeti njezinu krivnju. U naivnim vremenima kada je tiranin radi vee slave sravnjavao gradove
sa zemljom, kada je rob prolazio kroz slavljem ispunjene gradove
lancem privezan za pobjednikova kola, kada su neprijatelja bacali
zvijerima ispred sakupljenog naroda, savjest je pred tako bezazlenim zloinima mogla ostati nepokolebljiva, a rasuivanje jasno. Ali
robovski logori pod stijegom slobode, pokolji opravdani ljubavlju

49

DIJALOG CIVILIZACIJA
prema ovjeku ili smislom za nadljudskost, u stanovitom smislu
onesposobljuju rasuivanje. Onoga dana kad se zloin (iz logike,
dravni, sistemski) pone kititi trofejima nevinosti, neobinim
obratom svojstvenim naem vremenu, nevinost, od asa kada
pone djelovati i uzdravati da ne ubije. Mi moemo djelovati samo u naem trenutku, meu ljudima koji nas okruuju. Neemo
znati nita dokle god ne budemo znali imamo li prava ubiti tog
drugog pred sobom ili pristati na to da on bude ubijen. Budui da
svako djelovanje danas vodi ka izravnom ili neizravnom umorstvu,
ne moemo djelovati prije nego li saznamo da li i zato moramo
zadavati smrt. U doba ideologija valja izravnati raune s umorstvom. Ako umorstvo ima svoje razloge, naa epoha i mi sami dosljedni smo. Ako ih nema, mi smo ludi nema drugog izlaza nego
da naemo neku dosljednost ili da odustanemo. Na nama je, u
svakom sluaju, da jasno odgovorimo na pitanje to nam je postavljeno u krvi i buci ovoga, 20. stoljea. Jer zadano nam je pitanje. Prije 30 godina, prije nego to bi se odluilo na ubijanje, mnogo se negiralo, da bi se napokon samoubojstvom negiralo sebe.
Ideologija vara, itav svijet s njim, i ja sam, zato u umrijeti: samoubojstvo bijae pitanje. Ideologija danas ne negira vie od drugih
koji samo varaju. Tada se ubija. Svake zore, odlijima nakiene
ubojice (heroji) uljaju se u eliju: umorstvo jest pitanje. Oba se
rasuivanja meusobno podravaju. Bolje rei, ona nas dre, i to
tako vrsto da ne moemo vie izabirati svoje probleme. Ona na
(ubistvo i samoubistvo) izabiru jednog za drugim. Prihvatimo da
budemo izabrani! Kad iz osjeaja apsurda hoemo ponajprije izvui pravilo djelovanja on nam u najmanju ruku ini umorstvo ravnodunim i prema tome moguim. Ako ni u ta ne vjerujemo, ako
nita nema smisla i ako ne moemo potvrditi nikakvu vrijednost
(ak ni ivot!) sve je mogue i nita nije vano. Nema ni za, ni protiv, ubojice nemaju ni krivo, ni pravo. Ako nae doba lahko doputa umorstva da ima svoja opravdanja, to je zbog ravnodunosti
prema ivotu koja je oznaka nihilizma. Bilo je zacijelo epoha u kojima je strast za ivotom bila tako jaka da je takoer u zloinakim
krajnostima. Ali te su krajnosti bile kao opeklina nekog uasnog
uitka. One nisu bile onaj monotoni red ustanovljen kakvom logikom u ijim se oima sve izjednauje. Ta je logika izdigla vrijednosti samoubojstva kojima se nae doba hranilo do njihove krajnje
posljedice koja je ozakonjeno umorstvo. Ona istodobno kulminira
u kolektivnom samoubojstvu. Najoigledniji dokaz pruila je Hitlerovska apokalipsa 1945. godine. Unititi se nije predstavljalo nita
luacima koji su u jazbinama sebi pripremali apoteoznu smrt. Bitno je bilo ne unititi se sam nego povui za sobom itav svijet. Na
stanovit nain ovjek koji se ubije u samoi uva jo neku vrijed-

nost jer, oigledno ne priznaje sebi prava na ivot drugih. Dokaz je

zato to se on nikada ne koristi uasnom silom i slobodom koju mu
daje njegova odluka da umre kako bi ovladao drugima, kada nije iz
mrnje, svako je osamljeno samoubojstvo, s nekog gledita, velikoduno, ili prezirno. Ali prezire se u ime neega. Apsolutna negacija nije, dakle, iscrpljena samoubojstvom. Ne moemo je ivjeti,
osim u najmanju ruku, teei prema toj iznimnoj granici. Samoubojstvo i umorstvo ovdje su dva lica istog reda nesretne inteligencije koja patnji ogranienog opstanka pretpostavlja crnu egzaltaciju, gdje se ponitavaju zemlja i nebo. Odreknu li se razlozi samoubojstvu, nemogue ih je dopustiti umorstvu. Nemogue je biti nihilist napola. Apsurdno rasuivanje ne moe istodobno sauvati
ivot onome koji govori i pristati na rtvovanje drugih. Od asa
kada se prizna nemogunost apsolutne negacije, a nju priznati na
neki nain znai ivjeti, prvo to se ne moe negirati ivot drugog.
Dva stoljea pobune, metafizike ili povijesne, upravo se nude da
o njima razmiljamo. udesna povijest to je ovdje evocira, povijest je evropskog ponosa. Pobuna bi nam u svakom sluaju mogla
podastrijeti svoje razloge tek poto se ispitaju njezini stavovi, njezini zahtjevi i njezine tekovine. U njezinim se djelima moda nalazi
pravilo djelovanja koje nam apsurd nije mogao pruiti, naznaka
barem o pravu ili dunosti ubijanja i napokon, nada u neko stvaranje. ovjek je jedino stvorenje koje odbija da bude ono to jest.
Pitanje je da se sazna moe li se svaka pobuna zavriti u opravdanju opeg umorstva ili, naprotiv, ne teei prema nemoguoj nevinosti, ona moe otkriti naelo neke razumne krivnje.
Pozorini reditelj Kokan Mladenovi vispreno i mudro primjeuje: Danas imamo novi Olimp i nove vladare koji vladaju dananjim svijetom. John Gay, engleski pisac s poetka 18. vijeka, iju
smo 'Prosjaku operu' reinterpretirali, govori o raspadu drutva,
nemoralu, novcu kao vrhovnom vladaru sveta i mnotvu socijalnih
problema u kojima se davi svet njegova doba. Zar to nije prostor
Balkana i ovog raspadnutog sveta u kojem moramo da ivimo?
Potvrda tvrdnje da ivimo u iaenom, sunovraenom i raspadnutom svijetu moe se ilustrirati na dva primjera: u Nigeriji radi
djelovanja sulude teroristike organizacije Boko Harama milion
uenika, posebno uenica je prekinulo kolovanje, a u SAD, najmonijoj, najrazvijenijoj i najorganiziranijoj zemlji svijeta u 2015.
godini, izvedeno je preko 50.000 nasilnikih napada, neki sa obiljejima terorizma, u kojima je pobijeno vie od 12.000 osoba.
Moda je jedan od najveih izazova sadanjeg ljudstva sveopi nemar, ravnodunost i indiferentnost prema drugom i drugaijem:
esto se treba stidjeti ne toliko zbog zlodjela zlih ljudi koliko zbog
indiferentnosti dobrih, pie Martin Luther ili Svijet nije lo zbog

Prekrajanje granica na Bliskom istoku

(ameriki vojni asopis Armed Forces Journal, 2005.)

Henry Kissinger otac svih ratova

50

PREPORODOV JOURNAL 190

DIJALOG CIVILIZACIJA
loih ljudi, nego zato to dobri ljudi ne ine nita, primjeuje Albert Einstein.
Zar bi cionistiki reim Izraela mogao neprestano initi na tlu
okupirane Palestine nad Arapima to to ini da ovjeanstvo nije
ravnoduno na to i da u svemu to ini nema podrku SAD i Zapada? Taj nemar i ravnodunost za drugi i tui ivot ide do krajnjeg
cinizma. Na devetogodinji rat Iraka protiv Irana od 1980. do 1989.
godine koji je u svemu inicirao i pomogao Zapad i stajao iza
Saddama protiv Homeinija, i u kome je poginulo milion ljudi i ostalo tri miliona invalida Henry Kissinger, posigurno najodgovorniji i
najkrivlji ovjek za sva dogaanja na Srednjem i Bliskom istoku
unazad pola stoljea spokojno, smireno i u punom ushienju je izjavio: Najbolje je da oba loa momka izgube.
Da bi se u bilo emu razumjelo rasturanje, razaranje i unitavanje Sirije kao drave i raseljavanje sirijskog naroda mora se imati na
umu Kissingerova maxima: Bez Egipta nema rata, a bez Sirije nema mira na Bliskom istoku. Da bi zavladao samo mir po potrebi i
mjeri Izraela, Egipat je konzerviran i zamrznut vojnim udarom, a
Sirija se poslije ove kataklizme, u kojoj najvie ratuje muslimana sa
Zapada i sa evropskim i amerikim naoruanjem, kao drava nee
oporaviti ni za 100 godina.
Interesantna je sudbina te zemlje. Njome su muslimani poslije
Rima i Bizantije vladali neprekidno 1.282 godine, i to od 636. do
1918. godine. Od kako je dola pod francusku upravu i utjecaj od
Prvog svjetskog rata do sada se u toj zemlji dogodilo pet, to manjih,
to veih, iseljavanja stanovnitva: a) u toku Prvog svjetskog rata u
Australiju; b) tokom velike sirijske pobune protiv francuske kolonijalne vlasti od 1925. do 1927. godine, kada su se Sirijci iseljavali u: Beirut, Kairo i Bagdad da bi se kasnije vratili; c) trea faza iseljavanja
nastupila je u doba socijalistike unije, UAR-a, izmeu Egipta i Sirije
kada su Sirijci bjeali u Libanon i Jordan, 1960. godine; d) etvrta faza
bila je od 1980. do 1982. godine, kada je Hafez el-Assad na hiljade
Muslimanske brae bagerima poravnao sa zemljom. Preivjeli lanovi i simpatizeri Muslimanske brae bez povratka odlazili su u
Evropu, Irak, Jordan i Saudijsku Arabiju; e) peta faza, tragedija kozmikih razmjera sa 12 miliona izbjeglica (blizu pola miliona izginulih)
po Evropi, Turskoj, Jordanu, Libanonu, Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu,
traje od 2011. godine i ne nazire joj se kraj.
Vie je bilo seoba i egzodusa sirijskog stanovnitva otkako je
dola ta zemlja po patronat Francuske u 20. stoljeu nego u svih
prethodnih 13 stoljea u kojima su muslimani drali vlast. To se
odnosi na sve stanovnike Sirije ukljuujui Jevreje, hriane, krane i iije, kojih ima od 20-30%.
Kako da se ovo shvati i objasni? Svojevremeno kada su 1974.
godine islamsko-arapske zemlje uvele embargo na izvoz nafte za
sve zemlje koje su u Oktobarsko- ramazanskom ratu izmeu Izraela
s jedne, i Egipta i Sirije s druge strane stale na stranu Izraela, barel
nafte je na slobodnom tritu za dva mjeseca poskupio 10 puta, sa
6 na 60 dolara. Tada su u svim zapadnim zemljama bili nepregledni
redovi za naftu. Sigmund Sonnenfeld, pomonik Kissingera za Bliski
i Srednji istok predlagao je da odmah NATO intervenie i da gvozdenim kiobranom okupira sve izvore nafte na Arabijskom poluotoku i Iraku. Henry Kissinger, spiritus movens amerike politike na
Bliskom i Srednjem istoku, odbio je taj prijedlog sa obrazloenjem
da bi NATO ispao agresor i da bi sve njegove lanice morale snositi
sve trokove. Predloio je drugu dugoronu strategiju, mada je na
saudijskog kralja Fejsala, inicijatora zavoenja embarga, po hitnom
postupku izvren atentat, da se sve te zemlje dovedu u takvu bezizlaznu situaciju da budu prisiljene traiti podrku i zatitu iskljuivo
o svome troku od NATO-a, a da Zapad, kao zatitnik a ne agresor,

KOLOVOZ 2016.

ostvari sve svoje strateke, vojne, ekonomske, privredne i energetske ciljeve.

Politika dvostrukih standarda dovodi svijet u pitanje

Ugaoni kamen i izazov za sve muslimanske narode i islamske
zemlje Bliskog i Srednjeg istoka bilo je formiranje Rezolucijom UNa drave Izrael 1948. godine. Nije uope problem i izazov formiranje te drave nego parola i maksima kojom se ona formira i kompletan sadraj politike kojom se ona ostvaruje: Palestina je zemlja
bez naroda, a Jevreji su narod bez drave, iako i Tora kazuje i svjedoi da su tu Filistejci (Palestinci) ivjeli prije Jevreja. Ta maksima je
politiki cilj cionistikog pokreta od kraja 19. stoljea.
Tako 1937. godine David Ben-Gurion, budui prvi premijer Izraela, izjavljuje: Mi Jevreji moramo protjerati Arape (iz sve Palestine) i zauzeti njihovo mjesto, a sadanji premijer Izraela Benjamin
Natanyahu izjavljuje: Ko je taj ko Izraelu moe zabraniti izgradnju
naselja na okupiranim palestinskim teritorijama? Dravno-formalni okvir, na Bibliji ovako utemeljene politike je karta Herc Izraela,
ije granice seu od Nila do Tigrisa i Eufrata. Primjereno i prilagoeno tom cilju Oded Yinon, jevrejski strateg, polovinom 20. stoljea,
planira i predvia balkanizaciju, secesionizaciju i refeudalizaciju po
svim moguim osnovama: etnikim, konfesionalnim, jezikim, kulturnim, regionalnim, sektakim i nacionalnim svih muslimanskih

51

DIJALOG CIVILIZACIJA
zemalja Bliskog i Srednjeg istoka, kao jedini nain i put da Izrael
formira dovoljno prostranu zonu od Nila do Tigrisa i Eufrata, vlastite sigurnosti. Ne nalazi se ta elja i karta na ulinom portalu nego
na ulazu u Knesset (dravni parlament).
Sve su to bile samo politike elje i teorijske vizije do ulaska
Henryja Kissingera u State Department polovinom 60-ih godina 20.
stoljea. On je glavni promotor i akter ove i ovakve politike unazad
pola stoljea, prvo kao savjetnik predsjednika SAD za nacionalnu sigurnost, a od 70-ih godina i kao ef State Departmenta. Bez njega bi
ta i takva politika koja pojedinano gledano najvie ugroava svjetski
mir i poredak bila mrtva. Prisjetimo se samo kada su Engleska, Francuska i Izrael 1956. godine izvrili padobransku invaziju Sinaja, tadanji ameriki predsjednik Dwight David Ike Eisenhower dao im je
ultimatum da se povuku ili e ih bombardirati sa amerikom avijacijom. Obrazloenje: Ne elim da vaom avanturistikom politikom
izazovem nezadovoljstvo i bijes milijardu muslimana.
Za sadanju ameriku politiku na Srednjem i Bliskom istoku
akademik profesor Esad Durakovi primjeuje: Amerika decenijama, zapravo, ne kreira, ve realizira izraelsku politiku na Bliskom
istoku. Ariel Sharon, bivi premijer Izraela i arhitekt masovnih zloina nad Palestincima u Sabri i atili, to na drzak i otvoren nain
priznaje: Mi, Izrael (Jevreji) smo u SAD moniji od Amerikanaca,
samo to oni nee to da priznaju. Iza ovakve moi u SAD i apsolutno avanturistike politike Izraela na Bliskom istoku drave koja
nema ustav, drave koja nema utvrene granice, jedine drave u
svijetu koja je formirana Rezolucijom UN-a a da nikada nije izvrila
nijednu rezoluciju UN-a, drave koja ne priznaje Palestince kao narod i Palestinu kao dravu, koja vodi politiku dravnog terora nad
Palestincima a da nikada nije sankcionirana i kanjena od polovine
60-ih 20. stoljea stoji glavom bez brade, ali sa cvikerima Henry
Kissinger.
Za njega Noam Chomsky, moda najpoznatiji i najpriznatiji ivi
intelektualac u svijetu pie: Kissinger je 70-ih godina 20. stoljea
uspio uzeti pod kontrolu Srednji istok i shvatanje Veliki Izrael je
dolo u primjenu amerike politike i od tog vremena do danas, i
pored promjena 1973. godine, sutina politike je ostala ista; a Eustace Mullins konstatira: U Vladi (SAD) na mnoga odgovarajua
mjesta imenovao je cioniste.
Pored nemara i indiferentnosti za zlo, nasilje, nepravde i ljudske tragedije druga velika zamka, opasnost i izazov za svjetski mir
je politika duplih ili dvostrukih arina koju lucidno, hrabro i otvoreno zapaa Jake Lynsh: Svako od nas moe biti siguran ako ima zajedniku sigurnost. Odriva sigurnost je podijeljena sigurnost, a
ona ovisi o iskrenosti i uvanju dogovorenih principa ili zalaganju za
fundamentalne principe slobode i prava bez obzira na to ko bio na
vlasti. Dupli standardi e nam svima ugroziti sigurnost i sa tim se
potpuno slaem. Primjer Izraela je najbolji pokazatelj duplih standarda. Izrael je najozbiljniji ruitelj stabilnosti i meunarodnog prava. Ako je Saddam Husein kanjen zbog okupiranja tue teritorije
Kuvajta, zato nije Izrael zbog Palestine? Gdje su meunarodne
snage da okonaju nezakonito okupiranje palestinske teritorije?
Lino sam podravao kampanju bojkota Izraela i vodio sam ga na
Univerzitetu u Sydneju jer vjerujem da vlade i drave odbijaju dati
pravi odgovor Izraelu koji kri meunarodno pravo i spreavajui
nas da reagiramo. To je ultimativni dupli standard koji ini nemoguim primjenjivanje standarda meunarodnog prava drugdje, barem sve dok Izrael ima taj poloaj.
Politika duplih standarda i diskreciono- arbitranog prava ugroava i dovodi u pitanje mir i meunarodni red, poredak, stabilnost
i sigurnost u svijetu ali i ukida povjerenje meu ljudima i narodima

52

i razara meuljudske veze i odnose. Takva politika inspirie i ohrabruje sve ljude sklone brzim i prijekim rjeenjima i uzimanjem sudbine u svoje ruke a sve to vodi u maksimalizam, radikalizam, ekstremizam, suludi avanturizam, ultratvo, pa i u terorizam. To
Kur'an savreno detektira: Zato se ne pokoravaj i ne sluaj one
koji programirano i ciljano u sistemu lau. Oni bi jedva doekali da
ti i najmanje popusti u istini, pravdi, redu, poretku, normi i zakonu,
pa bi oni popustili u svemu. (Kur'an, 68: 8 i 9.) Primjera radi, Rimsko carstvo je nestalo prije 1.540 godina, a Rimsko pravo se i danas
izuava na svim pravnim fakultetima u svijetu.

Umjesto u Kabila muslimani se moraju ugledati u

Habila
Amin Maalouf u knjizi Poremeenost svijeta pie: Svijetom
je zavladala velika poremeenost i to u vie podruja istovremeno:
intelektualna poremeenost, finansijska poremeenost, klimatska
poremeenost, etika poremeenost. Svako krui svojom orbitom
pred svojom publikom, koja ga razumije u pola rijei i koja ne uje
protivniki govor. Ja bih ipak morao zbog svog porijekla, zbog svog
ivotnog puta, da se pozivam na obje ove orbite (zapadnu i muslimansku) u isti mah, ali svakim danom se osjeam pomalo dalje i od
jedne i od druge.
U okviru dravne poremeenosti svijeta: Tragedija naroda Palestine je u tome to je njegovu zemlju jedna strana sila (Britanija)
dala drugom narodu za stvaranje jedne nove drave, pie mudrac
i matematiar Bertrand Russell. Moralno-etika, komijska i etnika poremeenost svijeta ispoljava se, izmeu ostalog, u sljedeem:
Kako je lahko ispuniti svoje moralne dunosti rtvujui tui ivot
(Noam Chomsky) ili Narodi koji krenu na svoje komije, na svoje
blinje, zasluuju da nestanu iz historije (mil Michel Cioran).
Znanstvena poremeenost se ispoljava u sljedeem: ovjek je
do sada preivio, zato to je bio prevelika neznalica. Sada kada zna
i moe da ostvari elje i vizije on mora da ih promjeni ili da pogine,
pie William Carlos Williams. Bez obzira to je Dostojevski s pravom pisao: Bez vjere u Boga ovjek je najnezahvalniji dvonoac na
zemlji, bez vjere u Boga ne moe se na zemlji uspostaviti pravda ni
na povrini jedne suze i bez vjere u Boga ovjeku je sve dozvoljeno, u poremeenom svijetu neki opaki, opasni i zloguki ljudi su
ovu maksimu promijenili u Boga ima i sve je dozvoljeno. Oni se
ponaaju, neuzuBillahi da Allah sauva kao Boiji izaslanici, advokati i tumai na zemlji. Oni dijele certifikate, istine, pravde, pravog puta razluuju i razabiru, vjernike od nevjernika i dijele nebeske placeve za Dennet.
Dva su kljuna metoda u njihovom radu: prvo, u El-Gulu pretjerivanje, ultratvo, radikalizam, maksimalizam i ekstremizam;
drugo, u El-Bagju to bi rekli komunisti: kontrarevolucija, ruenje
formi, institucija i normativno-pravnog poretka, ak i nasiljem. To
je u Evropi anarhizam i komunizam, a kod muslimana radikalna heteredoksija. Na te i takve opasnosti Kur'an izriito upozorava i skree panju: Svome Gospodaru se ponizno i tiho molite i obraajte,
jer On zaista ne voli one koji u bilo emu granice prelaze. Nereda i
nasilja na Zemlji ne inite nakon to je red i poredak na njoj uveden
i uspostavljen, a Njemu (Allahu) se obraajte i molite u strahu i nadi, jer Allahova milost je blizu onih koji dobra ine i koji ni u emu
granice ne prelaze. (Kur'an, 7:55 i 56.)
Svaki maksimalizam, perfekcionizam, ultratvo, ekstremizam,
ekskluzivizam, radikalizam je prelaenje granica i dovoenje u pitanje Boijeg reda i poretka. Tada neminovno slijedi: Ljudi su spremni
svaati se zbog religije, ratova i umrijeti za nju, samo nisu spremni da

PREPORODOV JOURNAL 190

DIJALOG CIVILIZACIJA
2016

Okupacija Palestine
ive po njenim pravilima. Tamo gdje je tako shvaena religija sprijeila jedan zloin pruila je ispriku za njih hiljadu, pie Charles Caleb
Colton ili Dovoljno smo religiozni da bi smo mrzili, ali nedovoljno da
bismo ljubili jedni druge, primjeuje Jonathan Swift.
U okviru poremeenosti svijeta Zinauddin Serdar, britanski mislilac, znanstvenik i pisac pakistanskih korijena pie o postnormalnoj politici: Politika e biti postnormalna, odnosno, bit e sloena, kontradiktorna i haotina. Ve svjedoimo takvoj politici. Evropska unija postala je krajnje sloena i birokratizirana organizacija. ISIL je jedna vrsta
kuge, a kuga ne poznaje granice i pogaa doslovno sve. ISIL e unititi
muslimane, kao to su to pokuali uiniti haridijie i keramije u formativnoj fazi islamske povijesti. Ako neto ne poduzmemo, ISIL e na prvom mjestu unititi muslimane, ukljuujui one koji ive u Evropi. Utjecaj ISIL-ovih zvjerstava u Evropi ve je imao razoran utjecaj na muslimanske zajednice. Na svakog muslimana sada se gleda sa sumnjom.
Islamofobija je u porastu. Desniari su sve popularniji, to je najzornije
u Francuskoj, ali isto e se desiti uskoro i u drugim zemljama. Stoga,
ako neto ne poduzmemo, ISIL e zapeatiti budunost muslimana u
Evropi. (Stav, broj 41, Sarajevo, 17.12.2015. godine).
Na istu temu referira se i diplomat i intelektualac Nusret anar u Islamskim informativnim novinama Preporod, od
15.12.2015. godine, u broju 1437.: Za protekle dvije-tri godine samozvani tumai islamske vjere u naoj zemlji, a i ire, diljem zapadnog svijeta, pokuavaju ukrasti islam i njegove neupitne civilizacijske vrijednosti i staviti ih u slubu nasilja i terora. Njihova drskost
da to ine u demokratskim drutvima, zloupotrebljavajui slobodu
vjerskog djelovanja podgrijala je meukonfesionalna nepovjerenja
u multikulturalnim drutvima i snano podstakla islamofobiju i nanijela ogromne tete muslimanskim zajednicama na Zapadu. Posljednja deklaracija muslimanskih prvaka u BiH predstavlja nedvosmislenu poruku svim zabludjelim avanturistima sklonim nasilju i
teroru da njihovo nasilje i teror ne mogu biti opravdani nikakvim

KOLOVOZ 2016.

razlozima islamske vjere. Drutvo u BiH odbacuje svaki oblik nasilja

i terora i protiv tih zala e se boriti svim legitimnim i legalnim sredstvima. S druge strane, to je nedvosmislena poruka svim i uvijek
spremnim proizvoaima islamofobinih magli u naoj zemlji da u
meteu koji prieljkuju nee ostvariti stare velikodravne projekte.
Posljednja deklaracija muslimanskih prvaka u BiH o osudi i odbacivanju nasilja i terorizma svake vrste u potpunosti korespondira nastojanjima demokratskog i slobodnog svijeta u borbi protiv ove
globalne poasti. Manifestacije poput ove treba organizacijski i
strukturalno postaviti u globalni kontekst i omoguiti da njihove
poruke imaju mnogo jai utjecaj na javnost.
O nasilnom ekstremizmu u muslimanskoj historiji pie u Osloboenju od 12.12.2015. godine prof. dr. Fikret Kari, jedan od
najznaajnijih poznavalaca kako erijatskog prava, tako i historije
erijatskog prava. Evo nekih zapaanja koja treba neprestano ponavljati: Pitanjem ekstremizma 'vjerovanja i podrke idejama
koje su veoma daleko od onog to veina smatra za ispravno ili razumno' muslimanski uenjaci i drave bavili su se u okviru ireg
problema heterodokcije. Heterodokcija je 'doktrinalno uenje koje
odstupa od norme'. Njena suprotnost je ortodokcija ili 'ispravno
vjerovanje prema autoritativnoj normi'. Razlikovanje izmeu
ispravnog i neispravnog vjerovanja je prisutno u svakoj objavljenoj
religiji ili religijama koje posjeduju svete tekstove koji su izvori normativnog uenja. U islamu glavni mehanizam za odreivanje
ispravnog tumaenja vjere je idma (konsenzus muslimana ili njihovih uenjaka). Savremene muslimanske ekstremistike grupe
esto imaju oblik tajnih drutava, kao to je grupa poznata pod
imenom Demaat el tekfir vel hidra, odgovorna za otmicu ili ubistvo biveg egipatskog ministra vakufa i pitanja Al- Azhara ejha
Muhammed Husejn el-Zehebija 1977. godine. Svaka heterodoksna
grupa razvija svoju sveobuhvatnu ideologiju u smislu cjeline vjerovanja i ideja koje se apriori smatraju tanim, bez daljnje potrebe za

53

DIJALOG CIVILIZACIJA
njihovom validacijom. Ideoloki, odreena grupa smatra se za jedinog posjednika istine i sve ostale grupe smatra zastranjenim. Ovo
uvjerenje je obino praeno religijskom gorljivou i iskljuivou.
Te osobine ine tekim pokuaje veinske muslimanske zajednice
da uspostavi odgovarajue odnose s takvim grupama. Iskljuivost
grupe ideologije obino marginalizuje grupu i prekida njene odnose sa glavninom muslimana. Nekada voe heterodoksnih grupa
prijete svim pristalicama da je naputanje grupe izdaja islama i da
e to biti kanjeno. Iskljuivost heterodoksnih grupa se takoer
iskazuje u odbacivanju ostalih tumaenja islama i posebno slubenih muslimanskih institucija (uleme, muftija i njihovih fetava, kadija i njihovih odluka). Poto heterodoksne grupe smatraju sebe posjednicima jedinog ispravnog tumaenja religije, one prirodno nastoje da proire svoje uenje. Zbog toga je propagiranje uenja
grupe jedna od redovnih karakteristika ovih grupa. Vrlo esto heterodoksne grupe su agresivne u svojim propagandnim aktivnostima.
Konano, neke grupe su prihvatile militantni oblik aktivnosti zagovarajui od samog svog poetka ili od nekog momenta u svojoj historiji 'direktnu akciju' protiv ustanovljenih institucija, politikih ili
religijskih. Ove grupe su obino slijedile haridije ili asasine u svom
djelovanju. Oni obino polaze od ideoloke pozicije da su oni jedini
ispravni muslimani, da su svi ostali muslimani kjafiri ili neznalice,
da je ulema pokvarena ili neznalaka, da su postojei muslimanski
politiki reimi tiranski i da su dozvoljeni nasilni metodi da se zbace
s vlasti autoriteti za koje se smatra da su neislamski ili antiislamski.
Slijedei ovakav oblik pogrenog zakljuivanja, heterodoksne grupe daju vlastito tumaenje islamskog prava i proglaavaju dihad.
Ovaj fenomen zahtijeva ozbiljnu studiju historijskih, drutvenih,
politikih, ideolokih, psiholokih i drugih faktora koji su do toga
doveli. Ovdje treba spomenuti jednu stvar. Nema toga uenja koje
moe opravdati nezakonitu akciju, atentate, ugroavanje javnog
reda, linosti i imovine. Postoji i mora da postoji jasna razlika izmeu razlike u tumaenju religije (ihtilaf) i irenja nereda na zemlji
(ifsad). Poznato je da u islamu nema ustanove sline crkvi. Postoje
religijske institucije koje ukljuuju uenjake, kole, erijatske sudove, kancelariju za tumaenje erijata i vakufe. Tokom muslimanske
historije ove ustanove bile su dio dravne organizacije poto u islamu nije bilo podjele religijskog i politikog autoriteta. U takvoj situaciji, svaka muslimanska drava u historiji bila je povezana sa odre-

54

enim tumaenjem islamskog uenja koje su ranije formulisali

muslimanski uenjaci. Ove okolnosti odredile su okvir za ureivanje odnosa muslimanske veinske zajednice i drugih grupa.
Globalno gledano, sa pozicije islamskog ummeta (zajednice)
veina heterodoksnih grupa (sljedbi, frakcija, sekti, pa ak i izmi):
ismailije, ahmedije, kadijanije, haridije, alevije, nusajrije, keramije, asasini, a sada i El-Qa'eda i ISIL u teoriji i politikoj praksi zastupaju i El-bagj pobunu protiv vlade i nasilno ruenje ustavno-pravnog i dravnog poretka. Ipak, heterodoksija ne sainjava ni 10%
islamskog ljudstva.
ta je sa maticom i veinom od preko 90%? Usprkos Kur'anu,
Sunnetu, erijatu i Islamu koji imperativno zahtijevaju mir, slobodu,
sigurnost, stabilnost, solidarnost, istinu, pravdu i ravnopravnost
strukturu drutva u veini od 56 muslimanskih zemalja sainjavaju
vladar suveren nosilac umnog identiteta, politikog subjektiviteta,
digniteta i kapaciteta, inovnici- plaenici, a ne dravni slubenici i
narod-podanici. Tu slabo ima graanskog ili politikog, ali i civilnog
drutva odnosno nevladinog sektora. Sve ove okolnosti su plodno tlo
za razne izme, radikalizme pa i naruene ekstremizme, da bi se imao
neprestani alibi za sve vrste intervencija u islamskim zemljama i muslimanskim drutvima. Svi ti izmi ne mogu se niim opravdati i dovode u pitanje institucionalni opstanak muslimana u svijetu.
U okviru subjektivnih mogunosti u svim islamskim drutvima prvo se mora razvijati, jaati i uvrivati institucionalno-normativna svijest i odgovornost kod onih koji upravljaju moraju u punim politikim
kapacitetima funkcionirati ustanove, organi, tijela, institucije, na temelju ustava sve po zakonu, statutu, pravilnicima i po propisanoj proceduri u okviru ustavno-pravnog reda i poretka. Zato? Zato, bez obzira to muslimani vjeruju da je izvor normi, zakona i vrijednosti Bog,
ipak su im sve ustanove, organi, tijela, sistemi i institucije u nedostatku
graanske i politike slobode, umrtvljene i nigdje u muslimanskom
svijetu nije dovoljno razvijena normativno-institucionalna kultura.
U nedostatku politikih sloboda, nefunkcioniranja ustanova, institucija, tijela i organa, u nepostojanju normativne svijesti i odgovornosti kod funkcionera koji su plaenici, normativne kulture, odnosa i ponaanja kod naroda neki muslimani poseu za dva radikalizma: prvi postaju servilni i odani upravljaima kao pravi podanici ad
hominem, a nisu lojalni institucijama, organima niti gledaju na duh i
slovo zakona ad verbum, nego na volju monika i upravljaa; i dru-

PREPORODOV JOURNAL 190

DIJALOG CIVILIZACIJA

gi, koji ne ele biti servilni, a nemaju gdje biti graani i civili, preko
heterodokcije idu u vrstu ekstremnog radikalizma do nasilja i terora,
gdje preko zamiljenog ili zacrtanog cilja ili ideala opravdavaju upotrebu svih pa i nasilnih sredstava. Oni zaboravljaju ili previaju da
islam nije jezuitizam Ignacija de Loyole, prema kome cilj opravdava
upotrebu svakog sredstva. Prema islamu, istovremeno mora biti na
isti nain valjan i opravdan cilj i sredstvo kojim se dolazi do cilja. Nema tog cilja i ideala do kojeg se moe doi zabranjenim sredstvima.
Dalje, u islamu je kriv samo onaj ko je kriv. Nema, kao u okviru
tribalne svijesti krvne i kolektivne osvete. Nikada okrivljenom ne
mogu suditi oteene porodice ili heterodoksne grupe nego samo
sudske ustanove na temelju krivinog zakona. To je i pravilo i u
rimskom pravu iudex nemo potest esse in propria caus niko ne
moe biti sudac u vlastitoj parnici. Dakle, krivi su pojedinci i grupe,
a sude samo nadlene sudske institucije. Tako heterdodoksne grupe u muslimanskom svijetu nemaju ni legitimiteta- volje zajednice
iza sebe ni ulemanskog digniteta i kapaciteta niti duhovnog, vjerskog, politikog i dravnog autoriteta ili ulul-emra niti idma konsenzusa ili ope muslimanske volje iza sebe. Ovo to oni rade najbolja je potvrda izreke da je najvea pobjeda da navede i zavede
neprijatelja da radi ono to bi mu sam uradio.
Zapravo, na svjetskoj sceni je globalizacija a u okviru nje je holivudizacija svijeta u kojoj je glavni tok i proces indijanizacija dvije
milijarde muslimana, a indijanizacija je nemogua bez tribalizacije
svijesti tih ljudi. Kada se tribalizira svijest tih ljudi oni se ni na jednom planu ivota ne mogu organizirati, braniti, solidarizirati i pomagati izvan roda i plemena. Na principu tribalne svijesti uniteni
su Indijanci u sve tri Amerike jer nikada ni jedno pleme i rod, bez
obzira na opasnosti od bijelog ovjeka, nije drugom priteklo u pomo. Zar se po istom principu danas ne unitava Sirija, jedna od
najstarijih drava i civilizacija na svijetu, samo sa razornijim naoruanjem? Svako indijansko pleme, kao i danas sirijske frakcije, uniteno je uz aktivnu pasivnost ili napad drugog sa bijelim ovjekom.
Tako dok se ovjeanstvo uvezuje i ujedinjava muslimani se iznutra rastau, a izvana razilaze, razaraju i cijepaju po svim osnovama. U
muslimanskim drutvima ive teko meusobno povezive grupe: suveren jedini sa politikim identitetom, dignitetom, subjektivitetom, kapacitetom; inovnici mrzovoljni i oholi plaenici i podanici
koji su servilni, a najmanje ima graana i civilnog drutva. To je zato
to veina vladara u islamskim zemljama se izriito uzda i naslanja na
Ameriku, nastoji da se to prije, to bre i to vie obogati i da po
svaku cijenu, bez obzira na volju naroda, to due ostane na vlasti.
U politikoj neslobodi u okviru tribalne svijesti najlake je manipulacijom izvriti pitbulizaciju ili potpunu dresuru individualne svijesti

KOLOVOZ 2016.

kao kad pas pitbul samo trai drogu ili bik u areni reagira samo na
izvanjske strateki planirane, konstruirane i projektirane podraaje i
nadraaje. Takva je reakcija te svijesti na takozvane poslanikove karikature. Oni koji crtaju te karikature ele kroz reakcije muslimana da
muslimane u oima svijeta prikau kao fanatike i teroriste. To im nije
teko postii jer unaprijed 10 godina znaju kako e muslimani sa tribalno-pitbulskom svijeu reagirati. Tako se postie globalna svjetska satanizacija muslimana koji postaju iva meta vascijelog ovjeanstva.
Oni muslimani koji imaju mo i vladaju tretiraju se kao diktatori-satrapi, inovnici kao hladni i odvratni plaenici, narod samo kao konzumenti podanici, a tribalno-pitbulizirani divljaci kao teroristi.
Na njihov zloin i zloine iz strasti, fanatizma i fatalizma Zapad,
SAD i Rusija reagiraju sa zloinom iz logike sa najstranijim i najrazornijim naoruanjem u kome ginu mnogi a trpe ponienja, tetu i opasnost svi muslimani svijeta. U nerazmrsivom klupku i krugu svijeta
jedini lijek koji se koristi protiv terorizma i s jedne i druge strane jeste
terorizam. To uope nije lijek za ovjeanstvo. Lijeka su dva. Prvi je
primjer h. Ademovog sina Habila: I ispriaj im priu o dvojici Ademovih sinova, onako kako je bilo, kad su njih dvojica rtvu (kurbana)
prinijeli, pa kad je od jednog (Habila) bila primljena, a od drugog
(Kabila) nije, ovaj (Kabil) je rekao: Sigurno u te (Habile) ubiti! Allah
prima samo od onih koji su dobri ree onaj (Habil). I kad bi ti (Kabile) pruio svoju ruku prema meni da me ubije, ja ne bi pruio svoju
ruku prema tebi da te ubijem, jer ja se bojim Allaha, Gospodara svjetova. Ja elim da ti (Kabile) ponese i moj i svoj grijeh i da bude stanovnik u vatri. A ona je kazna za sve nasilnike. I strast njegova navede ga da ubije brata svoga (Habila) pa ga on (Kabil) ubi i postade jedan od izgubljenih i nesretnih. (Kur'an, 2:27-30).
Iznutra, zato to se boje Allaha Gospodara svjetova i da ne bili
izgubljeni i nesretni, muslimani trebaju prekinuti sa svakim oblikom ekstremizma, maksimalizma, radikalizma i terorizma. Izvana
da ne bi doveli u pitanje opstanak dvije milijarde muslimana i da
ovjeanstvu ne bi nanosili strah, nepravdu, nasilje i teror ultimativno moraju prekinuti zloin iz strasti, fanatizma i osvete jer su
islam i muslimani nespojivi sa nepravdom, nasiljem, strahom, neslobodom, zloinom, osvetom i terorom. Drugi lijek i nuna aktivna
i permanentna odbrana jeste uvati sebe od samog sebe, uvati i
spaavati sve ljude od muslimana i na istim premisama i po istim
univerzalnim principima u okviru svjetskom reda i poretka uvati
muslimane od drugih. Kada to inimo to mora biti neupitno i nepobitno i po Boijim i po prirodnim i po pozitivnim zakonima. Budimo
svjesni, jedno od 99 Allahovih imena u Kur'anu je Selam Mir, a
nije kao u grkoj mitologiji Ares bog rata. q
Mustafa SPAHI

55

IVJETI ISLAM

ISLAMSKA POVELJA SVJETSKE UNIJE ISLAMSKIH UENJAKA*

Islamska povelja (II)

3
VJEROVANJE U SUDNJI DAN
Uvjereni smo da smrt nije kraj puta, da je ovjek stvoren za
vjenost. Smrt ga samo premjeta iz jedne kue u drugu, iz kue
iskuenja u kuu nagraivanja. U ivotu na ovome svijetu ovjek
ima mogunost da radi i djeluje, a na onome svijetu eka ga polaganje rauna bez mogunosti bilo kakvog rada i djelovanja. U ivotu na buduem svijetu svako e biti nagraen po onome ta je zasluio, trajno e ivjeti po onome kako je radio. Tog dana ljudi e se
odvojeno pojaviti da im se pokau djela njihova; onaj ko bude uradio koliko trun dobra - vidjet e ga, a onaj ko bude uradio koliko
trun zla - vidjet e ga (Ez-Zilzal, 6-8).
Sve nebeske objave su pozivale vjerovanju u budui svijet te zagovarale nagraivanje i kanjavanje u njemu, Dennet i Dehennem,
a pogotovo islam koji je proivljenje na buduem svijetu postavio
meu teina pitanja o kojima Kuran raspravlja i na dijalog o njima
poziva Arape pagane koji su odbacivali proivljenje poslije smrti.
Kuran im objanjava da je Allah Onaj ... Koji iz niega stvara i On e
to ponovo uiniti, to je Njemu lahko (Er-Rum, 27) te ... Stvoritelj nebesa i Zemlje, kadar (je) stvoriti sline njima ... (El-Isra, 99).
Zatim, objanjava im da mudrost Uzvienoga, Sveznajuega i
Svemonoga Boga predodreuje da se ljudi s ovoga svijeta ne raziu tako to je ubijao ko je ubijao, tiranizirao ko je tiranizirao, nepravdu inio ko ju je inio, a da krivac ne dobije zasluenu kaznu a
oteeni ne namiri svoje pravo. Uzvieni Allah kae: Mi nismo uzalud stvorili nebo i Zemlju i ono to je izmeu njih; tako misle nevjernici, ta teko nevjernicima kad budu u vatri! Zar emo postupati s
onima koji vjeruju i ine dobro kao s onima koji prave nered na Zemlji, ili, zar emo postupati s onima koji se grijeha klone isto kao i s
grjenicima? (Sad, 27-28). Uzvieni kae i: Zar ste mislili da smo vas
uzalud stvorili i da Nam se neete povratiti. I neka je uzvien Allah,
Vladar istiniti (El-Muminun, 115-116).
Prema Kuranu, stvaranje ovjeka bilo bi besmisleno, bez ikakvog razloga i svrhe, kad ne bi bilo proivljenja nakon smrti - da bi
ovjek dobio zasluenu nagradu ili kaznu. Takav je, zapravo, stav
materijalista i ateista, koji kau: Mi ivimo i umiremo, a usmruje
nas samo vrijeme. Tu su samo rodnice koje raaju i zemlja koja
guta. Niega nema nakon toga. Ne bi li ivot bio bijedan i nitavan
kad bi mu takav bio kraj!?
Kuran je pruio odgovor paganima, koji su negirali proivljenje,
traei da Allah oivi kosti koje su postale prah. Ista tako, opovrgao je
one koji nisu htjeli vidjeti pravinost i mudrost Uzvienog Allaha, smatrajui da se stranica ovozemaljskog ivota zatvara, a da dobroinitelj
ne doeka naknadu za dobroinstvo, a zlikovac ne bude kanjen za
svoje nedjelo, kao da ovaj svijet nema Gospodara Koji njime upravlja.
Kuran je pruio odgovor i onima koji su umiljali da na buduem
svijetu mogu koristiti posredovanje posrednika i onih koji svojim
uplivom mogu izigravati pravedne zakone, koji su mislili da neki ljudi
mogu poiniti neko nedjelo ili tetu, tako to e se za njih zauzeti
neki njihovi bogovi, koje oni, mimo Allaha, prizivaju ili njihovi vraevi,
koje uzimaju kao posrednike izmeu sebe i Boga. Tako su mislili pagani. Tako su mislili i neki sljedbenici Knjige. To pogreno prizivanje

56

je Kuran snano i jasno dokinuo rijeima: Ko ini dobro, u svoju korist ini, a ko radi zlo, na svoju tetu radi. A Gospodar tvoj nije nepravedan prema robovima svojim (Fussilet, 46). Uzvieni Allah kae:
Onaj ko ide Pravim putem, od toga e samo on koristi imati, a onaj
ko luta na svoju tetu luta, i nijedan grjenik tue grijehe nee nositi (El-Isra, 15). Uzvieni kae: Ko se moe pred Njim zauzimati za
nekoga bez doputenja Njegova? (El-Bekare, 255). Uzvien kae: A
koliko na nebesima ima meleka ije posredovanje nikome nee biti
od koristi, sve dok Allah to ne dozvoli onome kome On hoe i u korist
onog kojim je zadovoljan (En-Nedm, 26), zatim ...i oni e se samo za
onoga kojim On bude zadovoljan zauzimati... (El-Enbija, 28). Za pagane zloince kae: Njima posredovanje posrednika nee biti od koristi (El-Muddessir, 48). Kuran je objasnio da nema posredovanja bez
doputenja Uzvienog Allaha. Nema niko ko moe narediti posredovanje kod Gospodara ili Poslanika.
Kuran je podvukao da se posredovanje ne moe vriti za svakoga. Za onoga ko je umro bivi uporan u pripisivanju Allahu sudruga
u Boanstvenosti Njegovoj i u nevjerovanju, Allah ne doputa da se
iko zauzima kod Njega. Ukoliko se neko zauzima, zauzimanje mu se
odbija, budui da zauzimanje koristi samo nemarnima iz reda onih
koji vjeruju u Boiju jednou.
Na buduem svijetu e se nosati zapisnici i postavljati vage.
Svako e itati svoju knjigu. itaj knjigu svoju, dosta ti je danas to
to e svoj raun polagati! (El-Isra, 14). I Knjiga e biti postavljena
i vidjet ete grjenike prestravljene zbog onog to je u njoj. Teko
nama, govorit e - kakva je ovo knjiga, ni veliki ni mali grijeh nije
propustila, sve je nabrojala! - i nai e upisano ono to su radili.
Gospodar tvoj nee nikome nepravdu uiniti (El-Kehf, 49). Onoga
dana kad svaki ovjek pred sobom nae dobro djelo koje je uradio
i hravo djelo koje je uinio - poeljet e da se izmeu njih i njega
nalazi udaljenost velika (Ali Imran, 30). Tu e ovjek nai svoje djelo, pred sobom e vidjeti ta je radio. Ova Knjiga naa o vama e
samo istinu rei (El-Dasije, 29).
Tako Kuran o ljudima govori na istinit nain a ono ta je pravedno pokazat e Vaga. Mi emo na Sudnjem danu ispravne terezije postaviti pa se nikome krivo nee uiniti; ako neto bude teko
koliko zrno goruice, Mi emo za to kazniti ili nagraditi. A dosta je
to emo Mi raune svoditi (El-Enbija 47).
Nakon vaganja ljudskih djela, Kuran istie da e ljudi biti razvrstani u tri skupine, a to su:

PREPORODOV JOURNAL 190

IVJETI ISLAM
prvi - es-sabikune-l-evvelun - Allahu bliski,
sretni ashabu-l-jemin - tj. oni kojima e knjiga njihovih djela
biti data u desnu ruku,
nesretni ashabu--imal - tj. oni koji e knjigu svojih djela
primiti u lijevu ruku.
Te tri skupine Allah, d.., spominje u Kuranu: I ako bude jedan
od onih koji su Allahu bliski - udobnost i opskrba lijepa i dennetske
blagodati njemu! A ako bude jedan od onih koji su sretni - pa pozdrav tebi od onih koji su sretni! A ako bude jedan od onih koji su
poricali i u zabludi ostali - pa kljualom vodom bit e ugoen i u
ognju prenjem. Sama je istina, zbilja, sve ovo - zato hvali ime Gospodara svoga Velianstvenog! (El-Vakia, 88-95).
U Dennetu su raznovrsne materijalne i duevne blagodati, kakve nikad ljudsko oko nije vidjelo, uho nije ulo, niti su ljudima mogle naumpasti. I niko ne zna kakve ih, kao nagrada za ono to su
inili, skrivene radosti ekaju (Es-Sedda, 17). Allah obeava vjernicima i vjernicama dennetske bae kroz koje e rijeke tei, u kojima e vjeno boraviti, i divne dvorove u vrtovima edenskim. A i
malo naklonosti Allahove vee je od svega toga; to e, doista,
uspjeh veliki biti! (Et-Tevba, 72).
U Dehennemu su, dotle, raznovrsne materijalne i duevne
kazne, koje Kuran spominje zastraujui njima vjernike: ...sebe i
svoje porodice uvajte od vatre ije e gorivo ljudi i kamenje biti i
o kojoj e se meleki strogi i snani brinuti, koji se onome to im
Allah zapovjedi nee opirati, i koji e ono to im se naredi izvriti
(Et-Tahrim, 6).
...kad im se koe ispeku, zamijenit emo im ih drugim koama
da osjete pravu patnju (En-Nisa, 56).

4
VJEROVANJE U SVE BOIJE POSLANIKE
Uvjereni smo da Uzvieni Allah, sa Svojom dalekosenom mudrou i beskrajnom milou nije ljude uzalud stvorio, nije ih ostavio zaboravljene, ve im je slao poslanike da im donose radosne
vijesti i opominju ih ... da ljudi poslije poslanika ne bi nikakva
opravdanja pred Allahom imali (En-Nisa, 165). Svakoj zajednici je

KOLOVOZ 2016.

slao poslanika, da bi ...Allahu se klanjali, a kumira se klonili (En-Nahl, 36), onako kako u Kuranu na drugom mjestu kae: ...a nije bilo
naroda kome nije doao onaj koji ga je opominjao (Fatir, 24).
Kuran obznanjuje da Uzvieni Allah ljudima nee svoditi raune niti ih kanjavati, a da im prije toga nije pruio dokaz, aljui im
od Sebe poslanika, koji e im dostaviti Njegov poziv i objasniti ta
trebaju initi naspram svoga Gospodara. A mi nismo nijedan narod
kaznili dok poslanika nismo poslali! (El-Isra, 15).
Imajui u vidu navedeno, neki islamski autoriteti su zakljuili
da raznim nemuslimanskim zajednicama nisu pruani dokazi te
da nevjernici zasluuju kaznu tek nakon to im bude upuen jasan
i poticajan poziv u islam, koji e ih ponukati da posmatraju, razmiljaju i prouavaju tu vjeru. to se tie manjkavog i pogrenog
pozivanja, na njemu ne moe poivati dokaz protiv nemarnih i
onih koji grijee.
Jasno je da je ljudima oduvijek, kao i sada, bilo potrebno poslanje poslanika koje je Allah odabrao meu svojim robovima, najbolje grae, najljepe etike, kao najrazboritije i najmudrije ... a Allah
dobro zna kome e povjeriti poslanstvo Svoje (El-Enam, 124), jer
razum, sam za sebe, nije dovoljan da otkrije sve injenice, pogotovo kad se radi o onome ta Allah voli i ime je kod svojih robova
zadovoljan. Zato je razumu bio potreban pomaga koji e ga korigirati ako pogrijei, vratiti ga na pravac ako skrene. Taj pomaga je
Objava. ak i u stvarima do kojih bi razum i sam mogao stii, Objava mu je svjetlost nad svjetlostima.
Zadatak poslanika je bio da ljude upuuju na Pravi put na kojem
se nalazi sve ono ime je Allah zadovoljan kod svojih robova, da
ljudima iscrtavaju put pravednog rjeavanja krupnih problema oko
kojih se ljudski umovi rijetko sloe, a u skladu s onim kako Uzvieni
kae: Mi smo izaslanike Nae s jasnim dokazima slali i po njima
knjige i terazije objavljivali da bi ljudi pravedno postupali (El-Hadid,
25), te da im presuuju u onome oko ega su se sporili, da probleme rjeavaju na osnovu Allahove prosudbe koju vjernik nee odbiti, saglasno rijeima Uzvienoga: Svi ljudi su sainjavali jednu zajednicu, i Allah je slao vjerovjesnike da donose radosne vijesti i opomene, i po njima je slao Knjigu, samu istinu, da se po njoj sudi ljudima
o onome u emu se oni ne bi slagali (El-Bekare, 213).

57

IVJETI ISLAM
Ljudska historija i iskustvo potvruju da je ljudima potreban zakonodavni izvor koji je iznad njih, koji e ih navoditi na ono to je za
njih dobro i poeljno, ne preputajui ih samo njihovim umovima.
esto im jasno bude ta je dobro a ta zlo, ali ih obuzmu strasti,
pohota i neobuzdani lini interesi, pa iznose zakone i propise koji
im donose tetu a ne korist - kao to smo vidjeli u Americi kad su
neke federalne drave nastojale zabraniti alkoholna pia jer je
utvrena njihova tetnost, nakon ega su ih pobijedili porivi pa je
izdan proglas kojim se dozvoljava proizvodnja, konzumiranje, reklama i trgovina alkoholnim piima.1
Mudrost Uzvienog Allaha je presudila da svaki pojedini poslanik bude poslan svome narodu, da njegovo poslanstvo bude privremeno, vezano za odreeno vrijeme, sve dok Allah nije poslao Posljednjeg Vjerovjesnika, koji je iz ranijih poslanja dokinuo ono to je
Allah htio, a to se ranije ticalo datog vremena i odreenog mjesta
- onako kako Uzvieni kae: ...svima vama smo zakon i pravac propisali... (El-Maide, 48). Potonji vjerovjesnik se pridravao propisa
preuzetih od svojih prethodnika, kao to je bio sluaj s veinom
vjerovjesnika iz reda Izraelana.
Tako je bilo sve dok Allah nije odluio poslati Peata Svojih Poslanika, Muhammeda, alejhi-s-selam, s opim, vjenim i sveopseuim poslanjem. Ono je ope s obzirom na prostor, vjeno s obzirom na vrijeme i sveopseue s obzirom na probleme koji se tiu
ljudskog roda. Uzvieni kae: ...a tebe smo (Muhammede) samo
kao milost svjetovima poslali (El-Enbija, 107). Na drugom mjestu
Uzvieni kae: ...Muhammed nije roditelj nijednom od vaih ljudi,
nego je Allahov poslanik i posljednji vjerovjesnik (El-Ahzab, 40). Zatim, Uzvieni kae: Mi tebi objavljujemo Knjigu kao objanjenje za
sve te kao uputu, milost i radosnu vijest za one koji jedino u Njega
vjeruju (En-Nahl, 89).
Poto je ljudski rod bio dostigao razvojni stupanj zrelosti, zasluio je da mu Allah uputi posljednjeg poslanika s posljednjom knjigom, posljednjim vjerozakonom, koji e obuhvatiti sva naela i
principe, pravosnane u svim vremenima i na svakom mjestu, u
koji e biti poloeni dokazi vjenosti, znakovi irine i vrstine, koji
nee koiti etapni razvoj, koji e svakoj bolesti pruiti lijek iz uenja
islama. U izvore tih naela i principa je poloio bogatstvo i irinu
kakvi ih ine dovoljnim da prue odgovor na svako pitanje, da izvedu iz svakog tjesnaca, bez prigovora i manjkavosti.
Islamsko vjerovanje se odlikuje time to se vjerovanje u sve
knjige i poslanike, koje je Allah poslao, oituje kao jedan od temelja
bez kojih samo vjerovanje ne bi bilo ispravno. Mi vjerujemo u Allaha i u ono to se objavljuje nama, i u ono to je objavljeno Ibrahimu

58

i Ismailu i Ishaku, i Jakubu, i unucima, i u ono to je dato Musau i

Isau, i u ono to je dato vjerovjesnicima od Gospodara njihova; mi
ne pravimo nikakve razlike meu njima, i mi se samo Njemu pokoravamo (El-Bekare, 136).
To je vjerovanje koje izgrauje, a ne rui. Ono upotpunjuje,
korigira i ovjerava vjere koje su mu prethodile. O tome Allah,
d.., kae svome Poslaniku: A tebi objavljujemo Knjigu, samu istinu, da potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdi (El-Maide,
48).

5
OBREDOSLOVLJE (EL-IBADAT)
Vjerujemo da je Uzvieni Allah razumne ljude stvorio s ciljem
da samo Njemu (Allahu) robuju jer je jedino On dostojan toga s
obzirom da je On Stvoritelj ljudi i Onaj koji ih dariva najveim blagodatima: ivotom, razumom, govorom i mogunou da cijeli kosmos potine svojoj dobrobiti. Zato im je, neka je uzvien, kao posebnu blagodat slao poslanike i knjige. I sve druge blagodati u ijem okrilju ive ljudi, od Uzvienoga su Gospodara: Od Allaha je
svaka blagodat koju uivate ... (En-Nahl, 53). Ako vi budete brojili
Allahove blagodati, neete ih nabrojiti (Ibrahim, 34; En-Nahl, 18).
Zato u prava Uzvienoga Gospodara Koji stvara i ini skladnim i
Koji sve s mjerom odreuje i nadahnjuje (El-Ala, 2-3), spada to da
Mu se ljudi okreu ibadetima za koje je On, neka je uzvien, uinio
da bude cilj njihova stvaranja. Dine i ljude sam stvorio samo zato
da Mi ibadet ine (Ez-Zarijat, 56).
Obredoslovne radnje (ibadat) imaju svoje ciljeve: 1. ostvarivanje privrenosti ovjeka svome Gospodaru; 2. osnaivanje samilosti meu svim ljudima, pa i prema najniim stvorenjima; 3. da se
ovjek duhovno proisti i uzdigne. Ciljevi se, dakle, meusobno
nadopunjuju.
Meu obredima ima onih koji su stroga dunost (farz), a ima ih
i koji su dobrovoljni (nafila). Ima ih vidljivih a ima i skrivenih.
Najvaniji vidljivi obavezni ibadeti su velike erijatske obaveze
koje se ubrajaju meu stupove islama, a to su: namaz, zekat, post i
had (hodoaenje Kabe). Ko zanijee njihovu obaveznost ili omalovai njihovu svetost izaao je iz islama.
Meu ibadetima ima tjelesnih, kao to su namaz i post, iako
namaz poiva na djelovanju a post na sustezanju. A ima ih i koji su
materijalni, poput zekata, a ima i onih koji predstavljaju spoj izmeu tjelesnoga i materijalnog, kao to su had i umra, koji su istodobno tjelesni i materijalni ibadeti.

PREPORODOV JOURNAL 190

IVJETI ISLAM

Tu su i neki drugi, dobrovoljni ibadeti, koji se pridodaju ovim

ibadetima. Tu je dobrovoljni namaz, dobrovoljna sadaka, dobrovoljni post, dobrovoljni had.
Tu su i drugi poeljni ibadeti (tetavvu), kao to je pomno itanje Kurana (tilava), zikr Uzvienom Allahu kroz izgovaranje subhanallah, elhamdulillah, la ilahe illallah, Allahu ekber, upuivanje dove, traenje oprosta i donoenje salavata na Vjerovjesnika i njegovu porodicu.
Tu su i skriveni ibadeti koji imaju svoj znaaj u vjeri i posebno
mjesto kod Allaha, kao to su: iskrena odanost Allahu, pokajanje
Njemu, postienost pred Njim, strahopotovanje prema Njemu,
oslanjanje i zahvalnost na Njegovim blagodatima, strpljivost pred
Njegovim iskuenjima, zadovoljstvo Njegovim odreenjem, ljubav
prema Njemu, prieljkivanje Njegove milosti, pribojavanje Njegove
kazne i Njegove kontrole u svemu.
Ima i ibadeta koji nemaju propisanu obredoslovnu formu, a oni
su zapravo usmjereni na jaanje samilosti meu ljudima, ukljuujui dobroinstvo prema svim stvorenjima. U tu vrstu ibadeta spada:
dobroinstvo roditeljima, odravanje rodbinskih veza, dobroinstvo prema komijama i nejakima, pomo oteenima, otklanjanje
briga kod potitenih, meusobno potpomaganje u dobroinstvu i
bogobojaznosti, nareivanje dobra i zabranjivanje zla, pozivanje u
dobro, savjetovanje u vjeri, meusobno preporuivanje istine, strpljivosti i milosra. Takoer, tu spada: briga o siroadi, podsticanje
da se nahrani siromah, suprotstavljanje nasilju, pokvarenjatvu i
korupciji, otklanjanje zla rukom, jezikom ili srcem (s tim to je ovo
posljednje najslabiji vid imana), zatim promoviranje vrijednosti
islama ulaganjem fizikog truda i materijalnih dobara kao i svako
dobroinstvo koje musliman uini ljudima, makar u vidu prijatnog
osmijeha, lijepe rijei ili otklanjanja neega to smeta na putu.
Sve navedeno ulazi u ibadet, jer ibadet je naziv za sve rijei i
djela koje Allah voli i s kojima je zadovoljan, svejedno da li se radi o
djelima ruku ili djelima srca.
tavie, ovjekov posao od kojeg ivi, ako ima iste namjere i pridrava se Allahovih odredbi vodei pri tome rauna o pravima drugih
ljudi, spada u ono najvrednije ime se ovjek pribliava Allahu.
Postoje i ibadeti koji pomau ovjeku da dri pod kontrolom
svoje strasti. Saglasno tome, kad musliman svoju strast zadovolja-

KOLOVOZ 2016.

va pridravajui se dozvoljenog a izbjegavajui ono to je zabranjeno - i to se smatra jednom vrstom ibadeta. Na to ukazuje sljedei
hadis: I u spolnom odnosu (mua sa svojom enom) ima milodara. Upitae: Allahov Poslanie, kad neko od nas time udovoljava
svojoj strasti, moe li i od toga imati nagradu? Odgovorio je: Nije
li odnos s onom koja je zabranjena grijeh? Isto tako, za spolni odnos sa onom koja je dozvoljena ima se nagrada.2
Ovako ibadet iri svoje okvire da bi obuhvatio cjelokupni ivot i
sva ljudska djela - vidljiva i skrivena. Ispravnim usmjerenjem i iskrenom namjerom musliman moe svoje navike i drugo to je dozvoljeno preobraziti u ibadet i ono to e ga pribliiti njegovom Gospodaru. U vjerodostojnom hadisu stoji: Djela se cijene prema namjerama, svakom ovjeku slijedi (nagrada) saglasna onom to je namjeravao.3
U skladu s tim, cjelokupna Zemlja slui muslimanu kao mihrab i
mesdid u kojima Allahu izvrava ibadete svime to radi i ega se
poduhvaa. Zemljoradnik izvrava ibadet estitim radom u zemljoradnji, radnik u fabrici izvrava ibadet potenim radom u fabrici,
trgovac izvrava ibadet estitim radom u trgovini, slubenik izvrava ibadet potenim radom u svojoj slubi, student izvrava ibadet
temeljitou u svojim studijama. Tako svaki pojedinac ibadete svome Gospodaru na najbolji nain izvrava izvravajui ono to mu je
povjereno. Tako ivot napreduje, ovjek se oplemenjuje, a zajednica se istinski uzdie ako se preda Allahovom voenju. U tom sluaju, ejtan e se s poprita povui otjeran i poraen. (Nastavlja se)
Biljeke:
1
Sjedinjene Amerike Drave su 1920. godine zabranile alkoholna pia, a zabranu su
ukinule 1933. godine.
2
Muslim, Es-Sahih, Kitabu-z-zekat, br. 1.674., prema predaji od Ebu Zerra; Ebu Davud, Es-Sunen, Kitabu-s-salat, br. 1.093.; Ahmed, El-Musned, Kitab Musnedi-l-ensar,
br. 20.496.
3
Hadis je muttefek alejh. Prenose ga El-Buhari, Es-Sahih, br. 1., prema predaji od
Omera ibnu-l-Hattaba, r.a., zatim Kitabu-l-iman ve-n-nuzur, br. 6.195.; Muslim, EsSahih, Kitabu-l-imara, br. 3.530., prema predaji od Omera ibnu-l-Hattaba, r.a. q

S arapskog preveli:
prof. dr. Safvet HALILOVI i prof. dr. Mehmed KICO.
Izdavai: Svjetska unija islamskih uenjaka i El-Kalem,
izdavaki centar Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
*

59