Udruga za promicanje filozofije Filozofija.

org
Jordanovac 110
10 000 Zagreb
Hrvatska
www.filozofija.org

Naputak o citiranju:
Ime, Prezime, Naslov lanka,
Filozofija.org, URL="puna
Internet adresa koja se vidi u
vaem internet pregledniku",
dananji datum

HANNAH ARENDT (1906. 1975.)

Rebeka imunkovi
SADRAJ
1. IVOT I DJELA: Djevojica iz nepoznatoga (Das Mdchen aus der Fremde)
2. UTJECAJ M. HEIDEGGERA I K. JASPERSA NA MISAO HANNEH ARENDT
3. TEMELJNA MISAO HANNEH ARENDT
3.1 Djela iz mladosti
4.1 Politika misao
4. PRIKAZ POLITIKOG ESEJA ISTINA I POLITIKA
5. VITA ACTIVA I VITA CONTEMPLATIVA
5.1 Rad (Arbeiten)
5.2 Proizvoenje (Herstellen)
5.3 Djelovanje (Handeln)

1. IVOT I DJELA: Djevojica iz nepoznatoga (Das Mdchen aus der Fremde1)

Martin Heidegger je jednom rekao da nije vaan ivot pojedinog filozofa jer nas to odvraa od
same biti miljenja. To nije sluaj Hanneh Arendt iji se cjelokupni filozofski opus ne moe
sagledati ukoliko se ne uzimaju u obzir njezine ivotne etape koje se isprepliu s povijesnim
dogaajima kojima je sama svjedoila, a koji su zasigurno utjecali na njezino stvaralatvo.
Stoga donosim opirnu biografiju filozofkinje koja na naem podruju nije toliko obraivana.
Imamo tek nekoliko prijevoda, koje proizvoljno nazivam fusnotama, s obzirom na bogati opus
njezinih djela.
Hannah Arendt je roena 14.10.1906. godine u Hannoveru u liberalnoj idovskoj obitelji.
Roditelji, Martha Cohn i Paul Arendt, nazvali su je Johanna po njezinoj baki. No, kako su je
uvijek nazivali Hannah ona zauvijek ostavlja to ime. Veinu svojeg djetinjstva provodi u
Knigsbergu2 odakle potjee obitelj Arendt. U Knigsbergu pohaa osnovnu kolu i
djevojaku gimnaziju Luisengymnasium. Sa est godina ostaje bez oca. Kako je obitelj Arendt
pripadala liberalnom idovstvu vjerski odgoj nije imao veliku ulogu u odgoju male Hanneh.
Njezina majka, Martha Cohn, nije se suvie zanimala za vjersku dimenziju, ali je bila svjesna
svojeg idovskog porijekla. U ono su doba zapoele antisemitske pobude. Stoga je Martha
Cohn uila Hannuh ukoliko je netko u koli uvrijedi zbog njezinog porijekla neka napusti
uionicu i doe kui.3 Hannah Arendt rano pokazuje intelektualnu zrelost i zanima se za
1

Djevojica iz nepoznatoga (Das Mdchen aus der Fremde) je naslov iz Schillerove pjesme. Tako su Hannu
Arendt nazivali njezini prijatelji.
2
Knigsberg je dananji Kalinjingrad i pripada Rusiji.
3
Usp. Prinz, A., Beruf Philosophin oder die Liebe zur Welt (Weinheim: Beltz Verlag, 1998) 14 28.
1

transcendentalno miljenje koje je via razina refleksije o ljudskoj stvarnosti. Tako ve s

trinaest godina poinje itati Kritiku istog uma, djelo filozofa Immanuela Kanta,4 i
Psihologiju svjetonazora, djelo njezinog budueg profesora Karla Jaspersa. S jedne je strane
Hannihn duh pokazao intelektualnu zrelost, a s druge strane pokazuje pobunu protiv
postojeih stanja stvari. Tako e zbog uvrede njezinog profesora pozvati cijeli razred na
bojkot nastave. Zbog toga je suspendirana iz kole. Zahvaljujui majinim vezama poinje
sluati na Sveuilitu u Berlinu kolegije iz latinskog i grkog jezika.
Za vrijeme boravka u Berlinu najvie je se dojmio mladi teolog Romano Guardini 5 koji
potpuno odgovara njezinim oekivanjima, te ga uzima za primjer kakav bi uitelj trebao biti.
U svojem dnevniku zapisuje kako je on uinio znanost i predavanje ivotnim. Nakon mature,
koju polae prije svojih vrnjaka 1924. godine, zapoinje studij filozofije u Berlinu. Studij
filozofije nije glasio profitabilnim naroito nakon Prvog svjetskog rata kada nastupa sveopa
ekonomska kriza. Njezin joj prijatelj Ernst Grumbach govori o mladom docentu filozofije na
Sveuilitu u Marburgu s kojim su studenti bili oduevljeni jer ih je navodio na pravo
miljenje.6 Rije je o mladom Martinu Heideggeru7 koji je na Marburkom Sveuilitu drao
seminar o Platonovom dijalogu Sofist. Hannah iste godine odlazi u Marburg. Dolaskom na
Sveuilite izaziva veliku pozornost. Hans Jonas8, jedan od njezinih studijskih kolega i
dugogodinjih prijatelja, opisuje je kao poduzetnu i samosvjesnu djevojku koja je tragala za
samom biti stvari. Hannah je sa cjelokupnom situacijom na Sveuilitu bila nezadovoljna.
Jedino ju je oduevio mladi Heidegger s kojim zapoinje ljubavnu vezu. Hannah ubrzo shvaa
da on nee napustiti svoju enu, te odlazi 1925. godine na jedan semestar u Freiburg kod
Edmunda Husserla,9 a kasnije uz Heideggerov savjet odlazi u Heidelberg sluati filozofiju kod
Jaspersa. Studij kod Jaspersa opisuje otvorenim to e i nju uiniti otvorenom. Njegovo e
predavanje bitno utjecati na njezinu misao u djelu Vita activa. U Heidelbergu je njezin
prijatelj H. Jonas upoznaje s Kurtom Blumenfeldom, voom Cionistikog pokreta u
Njemakoj.10 Hannah Arendt se u mnogim stvarima razilazi s Blumenfeldom, no zahvaljujui
njemu dobila je uvid u idovsko pitanje (Judenfrage). Pitanje se odnosi na mogunost
uspostave drave Izrael, unato raseljenosti idovskog naroda po cijelom svijetu, u
pradomovini Palestini. Tako se Hannih namee pitanje na koji nain treba sebe samu

Immanuel Kant (1724 1804), njemaki filozof roen u Knigsbergu, pretea njemakog klasinog idealizma.
Poznata djela: Kritika istog uma (1781), Kritika praktinog uma (1788), Kritika moi suenja (1790). Utjecat
e na razvijanje njezine filozofije politike i morala.
5
Romano Guardini (1885 1968), teolog i filozof. Interpretator filozofa i pjesnika poput Augustina, Pascala,
Hlderlina, Rilkea idr.
6
Usp. Prinz, A., Beruf Philosophin oder die Liebe zur Welt (Weinheim: Beltz Verlag, 1998) 42 44.
7
Martin Heidegger je naslijedio Paula Natorpa, asistenta Hermana Cohena osnivaa Marburke kole.
8
Hans Jonas, Heideggerov uenik, osniva bioetike, nauavao princip odgovornosti. Tijekom Drugog svjetskog
rata ulazi u idovsku vojnu postrojbu koja se borila s amerikom vojskom protiv Njemake.
9
Edmund Husserl (1859 1938), osniva fenomenologije, elio nadvladati empirizam i psihologizam, poznato
djelo Logika istraivanja (1900 1901). Bitno utjecao na svoje uenike Martina Heideggera i Edith Stein.
10
Cionistiki pokret nastaje u 19. stoljeu nakon pogroma u Carskoj Rusiji. Osniva je Theodor Herzl. Prvi je
cionistiki kongres bio 1897. godine u Baselu. Cilj je cionistikog pokreta bio osnovati dravu Izrael.
2

razumjeti? Kao Njemicu ili idovku? Pitanje je teko budui da je odrasla uz njemaku
kulturu i jezik, dok sa idovskom tradicijom nije bila upoznata.11 Habilitirala je 1928. godine
kod Jaspersa na temu Pojam ljubavi kod Augustina (Der Liebesbegriff bei Augustin). Nakon
habilitacije odlazi u Berlin gdje je zahvaljujui preporukama Jaspersa i Heideggera dobila
stipendiju, te poinje pisati knjigu o mladoj idovki Rahel Varnhagen koja je ivjela u doba
romantike.12 Sljedee se godine udaje za Gnthera Sterna. Poinje se baviti Lenjinom i
Marxom. U meuvremenu joj se brak raspada.
Nakon dolaska nacionalsocijalistike stranke na vlast 1933. godine i poetka antisemitske
propagande Hannah postaje svjesna posljedica koje mogu biti uzrokovane dolaskom ovakve
ideologije na vlast, te zauzima stav Kada si napadnut kao idov, mora se kao idov
obraniti (Wenn man als Jude angegriffen wird, muss man sich als Jude verteidigen). Tada
poinje pisati s Kurtom Blumenfeldom za egzil o nacistikim idejama i dogaajima u
Njemakoj. Sama je ogorena sa injenicom koliko je intelektualaca postalo pristaama
Hitlerove stranke. Zbog pisanja protiv stranke zavrava u zatvoru na osam dana. Iste godine
bjei s mamom u Pariz. Hannah radi u idovskim organizacijama, postaje tajnica barunice
Germaine de Rothschild koja je pomagala idovske ustanove i djeje domove, radi u
organizaciji Juden - Aliyah koja je pripremala mlade idove na ivot u Palestini. ak
Hannah 1935. godine odlazi s jednom grupom mladih ljudi u Palestinu. U Francuskoj susree
svoje prijatelje, meu njima Jonasa, te upoznaje Waltera Benjamina. 13 Hannah zastupa
miljenje da je mrnja prema idovima politiki problem na koji se treba odgovoriti na
politiki nain. Zato ona podrava cionizam jer se politikim sredstvima bori za interese
idova, dok se ona protivi stvaranju drave Izrael.
Hannah sudjeluje 1936. godine u Genfu na idovskom svjetskom kongresu. Tamo upoznaje
mladog marksistu Heinricha Blchera i ubrzo zapoinje s njime zajedniki ivot. Nakon to je
Njemaka okupirala Francusku Hannah, Heinrich i njezina mama 1941. godine bjee u
Ameriku u New York. Dolaskom u New York Hannah poinje uiti engleski jezik, aktivna je
u organizaciji za izbjeglice, te poinje raditi u jednoj amerikoj obitelji.14 Ondje susree Kurta
Blumenfelda koji organizira idovsku vojsku unutar amerike vojne postrojbe. U New Yorku
se zapoljava u Commission on European Jewish Cultural Research, gdje je bila zaduena za
skupljanje europske idovske kulturne batine. U slobodno se vrijeme bavi istraivanjem o
uzrocima nastanka antisemitizma i imperijalizma. Nakon rata uspostavlja kontakt s Jaspersom
koji je obavjetava o zabrani rada Heideggera jer je bio lan nacionalsocijalistike stranke. U
Americi poinje pisati za Partisan Review gdje upoznaje Mary Mccarthy15 s kojom postaje
11

Usp. Prinz, A., Beruf Philosophin oder die Liebe zur Welt (Weinheim: Beltz Verlag, 1998) 67 69.
Usp. Isto, 70 72.
13
Walter Benjamin (1892 1940), filozof i knjievnik, pripadnik Frankfurtske kole. Kasnije se bavio
idovskom tradicijom.
14
Usp. Prinz, A., Beruf Philosophin oder die Liebe zur Welt (Weinheim: Beltz Verlag, 1998) 100 110.
15
Mary Mccarthy, amerika novinarka, knjievnica, sveuilina profesorica. Prijateljica Hanneh Arendt s kojom
se dopisivala.
12

prijateljica. Hannah upoznaje ameriko intelektualno drutvo s europskim filozofima i

knjievnicima.
Zahvaljujui njoj prevode se Jaspersova i Heideggerova djela. Dri seminare o europskoj
kulturi na Boston College, a 1950. godine izlazi njezino djelo The Origins of
Totalitarianism.16 U djelu obrauje nacizam i staljinizam. Iste godine putuje u Njemaku gdje
slovi kao vrsna poznavateljica totalitarnih reima, te se susree s Heideggerom i Jaspersom.
Dri predavanja u Berlinu, Tbingenu, Manchesteru. Na sveuilitu Princeton 1953. godine
postaje prvom enom koja dri predavanje. Ondje su je predstavili kao iznimnu enu koja se
bori za emancipaciju ena to je njoj jako zasmetalo. Kasnije e u jednom intervjuu rei da je
filozofija odavna prestala biti muka stvar, te kao to mukarac tei biti muko, tako i ena
tei biti enom. U Americi ivi skladan brak s Heinrichom Blcherom. Njihovi su prijatelji
govorili da oni zajedno ive filozofiju. esto su ulazili u rasprave, a Hannah je tada sanjarila o
grkom polisu kao idealu graanskog ivota.17
Njezino djelo The Human Condition, koje je najprije htjela nazvati Amor Mundi, izlazi 1958.
godine. Od 1961 1962. godine za novine The New Yorker izvjetava o sudskom procesu
nacistikog zloinca Adolfa Eichmanna u Jeruzalemu. Njezini su izvjetaji objavljeni 1963.
godine pod naslovom Eichmann in Jerusalem to izaziva velike kontroverze. U njemakoj
emisiji O osobi (Zur Person) 1964. godine daje intervju novinaru Gntheru Gaussu. Time je
postala prvom enom koja je dala intervju u toj emisiji to joj je novinar odmah napomenuo i
pitao o njezinom stavu o emancipaciji. Hannah odgovara da joj nikada nije bila vana
emancipacija, te da je uvijek inila to je htjela. A na pitanje da je bilo vrlo malo ena u
povijesti filozofije odgovara da podruje kojim se bavi ne bi nazivala filozofijom, nego
politikim teorijama, a da je filozofija odavna prestala biti iskljuivo stvar mukaraca. 18 Svoje
posljednje djelo Vita Contemplativa, nasuprot Viti Activi, poinje pisati 1970. godine. Djelo
ostaje nedovreno zbog njezine smrti 4.12.1975. godine u New Yorku.19
Njezina su najpoznatija djela: The Origins of Totalitarianism (1949), Rahel Varnhagen.
Lebensgeschichte einer deutschen Jdin aus der romantik, The Human Condition (1958),
Eichmann in Jerusalem (1963), ber die Revolution (1964), Men in Dark Times(1969). Na
hrvatski su prevedeni Politiki eseji, O zlu i Eichmann u Jerusalemu. Pisma: Hannah Arendt
Gershom Scholem, Hannah Arendt Karl Jaspers, Hannah Arendt Martin Heidegger,
Hannah Arendt Kurt Blumenfeld, Hannah Arendt Mary Mccarthy.20

16

Na njemakom jeziku djelo izlazi pod naslovom Elemente und Ursprnge totaler Herschaft.
Usp. Prinz, A., Beruf Philosophin oder die Liebe zur Welt (Weinheim: Beltz Verlag, 1998) 117 135.
18
Usp. Isto, 257.
19
Usp. Isto, 309.
20
Usp. Hemmen, S.C., Auswahlbibliographie Hannah Arendt, u: Text+Kritik, Zeitschrift fr Philosophie, IX/05
166/167/ Hannah Arendt (Mnchen: Boorberg Verlag, 2005) 183 185.
17

2. UTJECAJ MARTINA HEIDEGGERA I KARLA JASPERSA NA MISAO HANNEH

ARENDT
Hannah nakon mature 1924. godine odlazi studirati filozofiju u Berlin. Ubrzo odlazi,
nagovorom svojeg prijatelja, na Sveuilite u Marburg. Martin Heidegger21 je u Marburgu
naslijedio profesora Paula Natorpa,22 asistenta Hermana Cohena,23 osnivaa marburke kole
koja je njegovala kantovski duh. Ondje je drao seminar o Aristotelu i Platonovom Sofistu.
Heidegger je ve tada slovio revolucionarom ija je misao oduevljavala studente da su ga
nazivali arobnjakom iz Messkircha (Zauberer aus Messkirch). Hannah je sa cjelokupnom
situacijom Sveuilita nezadovoljna. Profesore opisuje veoma nepristupanima, a studente
nemotiviranima. U djelu Ljudi u mranim vremenima (Menschen in finsteren Zeiten) napisat
e da se studij filozofije svodio na izbor izmeu neokantizma, neohegelijanizma,
neoplatonizma i niz kolegija poput teorije znanja, estetike, etike i logike.24 Heidegger pod
utjecajem svojeg profesora Edmunda Husserla uzima sintagmu k samim stvarima kako bi
studentima objasnio to je cilj studiranja filozofije. Cilj je potaknuti studente na kritiko
promiljanje cjelokupne filozofske tradicije, te pronai probleme koji se jo u znanosti nisu
rijeili. On se protivi fakticitetima koji su se studentima davali, jer se na faktinom filozofija
ne moe razvijati. Heidegger to naziva pukim brbljarijama.25 Njegov suvremenik Karl Jaspers
bio je oduevljen s Heideggerom jer ih je povezivala zajednika misao nezadovoljstva s
njemakom akademskom razinom.
Hannah se zaljubljuje u Heideggera. Heidegger je odmah zamjeuje i zapoinje s njome
ljubavnu vezu iako je bio u braku i imao dvoje djece. Heidegger e poslije priznati da ga nitko
nije tako razumio kao ona te bez nje ne bi mogao napisati svoje temeljno djelo Bitak i vrijeme
(Sein und Zeit). Hannah ubrzo shvaa da on nee napustiti svoju suprugu. Stoga odlazi na
jedan semestar u Freiburg, a kasnije u Heidelberg kod Jaspersa. Cijeli e ivot ostati povezana
s Heideggerom, s prekidom tijekom Drugog svjetskog rata, i meusobno si razmjenjivati
pisma. Dolaskom u Heidelberg Hannah se oduevljava s Karlom Jaspersom.26
Hannah e kasnije rei da je Jaspers najvie djelovao na njezinu misao koja se kretala u
zatvorenoj nutarnjosti, a da ju je on motivirao na otvorenost koju odreuje biti s drugim u
svijetu. Nakon dolaska nacionalsocijalistike stranke na vlast Heidegger se ulanjuje u tu
stranku. Postoje razliita objanjenja njegovog ina. Hannah e u pismu upueno Mary
21

Martin Heidegger (1898 1976), njemaki filozof. Uvrtavaju ga u filozofiju egzistencije iako je sam to
odbijao. Glavne teme njegove filozofije su bitak, tubitak, egzistencija, Nita. Poznata djela: Sein und Zeit, ber
das Wesen der Wahrheit, Briefe ber den Humanismus, Was ist Metaphysik, Was ist das die Philosophie.
Njegovi su poznati uenici Hans Jonas, Hannah Arendt, Emannuel Levinas.
22
Paul Natorp (1854 1924), filozof i socijalni pedagog, asistent Hermana Cohena.
23
Herman Cohen (1842 1918) osniva neokantovske kole u Marburgu, kasnije odlazi u Berlin gdje prouava
idovsku tradiciju. U svoje pouavanje uvodi rabinsku metodu. Suraivao s Franzom Rosenzweigom.
24
Usp. Arendt, H., Menschen in finsteren Zeiten, (Mnchen: Piper, 1989) 173.
25
Usp. Heidegger, M., Platon: Sophistes, (Frankfurt am Main: Vittorio Klostermann, 1992) 9.
26
Karl Jaspers (1883 1969), najprije studirao medicinu, specijalizirao psihijatriju. Bavio se filozofijom i
predavao u Heidelbergu. Poznata djela: Duhovna situacija vremena, Psihologija svjetonazora.
5

McCarthy napisati da je sve kriva Heideggerova ena Elfriede koja se oduevljavala

nacistikom ideologijom. Drugi smatraju da je uao u stranku zbog poloaja i karijere jer tada
postaje rektorom Freiburkog Sveuilita i zamjenjuje svojeg profesora Husserla koji je kao
idov morao napustiti rektorsko mjesto. Karl Jaspers u vrijeme nacionalsocijalizma dobiva
zabranu rada jer se nije htio rastati od svoje ene koja je bila idovka. Hannah cijeli svoj ivot
ostaje duhovno i tjelesno povezana s Heideggerom, te gradi filozofiju koja e biti odgovor na
njegovu filozofsku misao. Prosuivanje Heideggerove misli moe se podijeliti u dvije faze:27
1. Prva se faza naziva to je to - filozofija egzistencije? (Was ist das Existenz
Philosophie?, 1948). U toj fazi odreuje Heideggerovu misao atributima terminologijski
privid, oiti jezini trikovi i sofistika, apsolutni egoizam zbog pretjeranog
subjektivizma, nasuprot Jaspersove otvorenosti i komunikacije. ovjek je prema Heideggeru
tubitak (Dasein)28 ija se bit temelji u njegovoj egzistenciji. Egzistencija u jeziku metafizike
oznaava ozbiljeno ili zbiljsko opstajanje stvari. Heidegger shvaa egzistenciju kao jedan
nain bitka i to onog bia koji stoji u otvorenosti bitka i u njemu izdrava. Tubitak nije mjesto
sigurnosti nego teret, jer dok tubitak izdrava u otvorenosti bitka to ga baca u njegovu
najekstremniju mogunost egzistiranja, a to je smrt. Ta baenost (Geworfenheit) na
najekstremniju mogunost egzistiranja izaziva u tubitku strah i brigu. Tubitku nita ne
preostaje nego ustrajavanje u otvorenosti bitka, izdravanje ustrajavanja i podnoenje onog
krajnjeg, a to je bitak za smrt (Sein zum Tode).29 Heidegger se pozitivno odnosio
prema smrti i smatrao ju je vrhuncem ljudske egzistencije. Hannah razvija filozofsku
koncepciju Geburtlichkeit (roenje) kao odgovor na Heideggerovu koncepciju nazvanom
Sterblichkeit (smrtnost). Hannah smatra da unato tome to je ovjek od roenja odreen za
smrt, on istodobno od trenutka roenja ima mogunost i zadatak oblikovati i usavravati ovaj
svijet jer je karakteriziran djelovanjem. Ta jedinstvenost da se djelovanjem moe promijeniti
svijet pripada iskljuivo ovjeku. ovjek se govorom i djelovanjem objavljuje svijetu.30
2. Druga se faza naziva Martin Heidegger navrava osamdeset godina (Martin Heidegger
ist achtzig Jahre alt, 1969). U tom se razdoblju u Americi, zahvaljujui Hannih, prevode
Heideggerova i Jaspersova djela. Hannah Arendt je odrala povodom Heideggerovog
osamdesetog roendana govor u kojem njegovu vezu s nacionalsocijalizmom usporeuje s
Platonom koji se isto bavio ljudskim stvarima i ulazio u tiraniju. Hannah to naziva
profesionalnom deformacijom koja se uoava kod svih velikih mislioca i njihove tenje za
tiranijom.31

27

Usp. Greti, G., Filozofija i politika, Hannah Arendt Martin Heidegger, u: Politika misao, Vol XXXVI,
(1999), br.4, 56.
28
Neki prevode Dasein kao opstanak. To je mogue samo u Kantovoj i Hegelovoj filozofiji. Kod Heideggera se
preferira prevoditi kao tubitak.
29
Usp. Heidegger, M., Was ist Metaphysik? (Frankfurt am Main: Vittorio Klostermann, 1975) 15 18.
30
Usp. Prinz, A., Beruf Philosophin oder die Liebe zur Welt (Weinheim: Beltz Verlag, 1998) 222 224.
31
Usp. Arendt, H., Menschen in finsteren Zeiten, (Mnchen: Piper Verlag, 1989) 183 184.
6

3. TEMELJNA MISAO HANNEH ARENDT

Ovo je poglavlje podjeljeno na podpoglavlja naslovljena prema razdobljima Hannihnog
misaonog stvaralatva.

3.1 Djelo iz mladosti

Hannah nakon habilitacije 1924. godine odlazi u Berlin gdje poinje pisati knjigu o mladoj
idovki Rahel Varnhagen iz doba romantike. Svi koji su poznavali Hannuh opisuju je kao
susretljivu i komunikativnu osobu s kojom se moglo o svemu razgovarati, ali se o njoj samoj
nije nita moglo saznati. Sama e kasnije priznati da se jedino mogla povjeriti Rahel
Varnhagen, mladoj idovki koja je ivjela na prijelazu iz 18. u 19. stoljee. Rahel Varnhagen
pokuava pronai svoje mjesto u svijetu, ali nailazi na neuspjeh zbog idovskog porijekla.
Odluuje se udati za grofa Finkensteina nadajui se da e tako stei priznanje i mjesto u
svijetu. Naposljetku grof odustaje od enidbe zbog pritiska njegove obitelji, jer je Rahel bila
idovka. Rahel Varnhagen doivljava veliko razoaranje i biva shrvana bolom. Hannah
smatra da upravo bol zatvara ovjeku pogled prema budunosti. Ono to Hannah jo uoava,
je da se Rahel morala odrei svojeg bivstva i ponosa kako bi zadobila mjesto u svijetu, mjesto
koje pripada svakom ovjeku. Rahel shvaa kako se, unato tenji za priznanjem, ne moe
odrei svojeg idovskog porijekla. Tako joj preostaju dvije mogunosti koje Hannah
objanjava pomou dva pojma preuzeta od sociologa Paul Lazarea. Ta dva pojma su paria i
parenu. Parenu ne eli biti samo idov, nego graanin drutvene zajednice kojoj on sam ne
pripada. Paria je onaj koji kao idov ostaje izvan drutva i razvija ljubav, prema rijeima
Rahel Varnhagen, prema stvarnim realitetima. 32

3.2 Politika misao

Hannah nakon odlaska u Ameriku zapoinje istraivati uzroke antisemitizma, imperijalizma i
totalitarnih oblika vladavine. Rezultate istraivanja objavila je pod naslovom The Origins of
Totalitarianism (1950).33 Za objekt istraivanja nije uzela samo Hitlerov nacistiki reim,
nego i Staljinizam kojeg uvrtava u totalitarne oblike vlasti. U ljudskoj su povijesti vidljivi
ratovi, zlodjela, istrebljenja i diktatori koji su bili voeni motivom pohlepe i moi. Kod
tvornica smrti, misli se na naciste, motiv je nedostajao. Takvo stanje Hannah naziva ludom
logikom kao prekid s ljudskim razumom. Takvim sustavom, utemeljenom na krajnjoj ludosti,
nacisti su htjeli osigurati vladavinu svijetom smatrajui se elitnom rasom. Ljudi su bili
materijal u odjelotvorenju takvog cilja. Poinjena su se zlodjela opravdavala viim ciljem
32
33

Usp. Prinz, A., Beruf Philosophin oder die Liebe zur Welt, (Weinheim: Beltz Verlag, 1998) 77 78.
Djelo je na njemakom jeziku objavljeno pod naslovom Elemente und Ursprnge totaler Herschaft.

dostojnim slave. Nacisti su obuhvatnim sustavom stvorili fiktivni svijet izgraen na

zabludama. Ljudi su u takvom fiktivnom svijetu izolirani pojedinci nesposobni za djelovanje.
Uspostava totalitarne vladavine voena je tenjom za neogranienom moi koja se najee
pokazuje u imperijalizmu. Takav najnii ljudski nagon, kako ga Hannah naziva, je nezasitan.
Uz imperijalizam povezan je rasizam. Jedna se skupina ili zajednica smatra elitnom rasom
koja jedino ima pravo vladati svijetom, dok se drugima ograniava ili dokida pravo na
sudjelovanje u vlasti. Nacizam karakteristike imperijalizma dovodi u ekstremnost. Nacisti su
sebe smatrali nadnacijom koja jedina ima pravo vladati svijetom. Neprijateljima su nazivali
narode raseljene po svijetu, bez domovine, a opet trajno meusobno povezane. Stoga su za
postavku stavili mrnju prema idovskom narodu koji je doista bio rasprostranjen po cijelom
svijetu. Unato rasprostranjenosti drali su se zajedno povezani i gajili vjeru za izvrenje
posebne misije. Nacisti su idovski narod prikazali kao urotnike protiv ovjeanstva.34
Psiholoka je karakteristika ljudi u fiktivnom svijetu totalitaristike vladavine ostavljenost,
strah i nepovjerenje.
U drugom obliku dravnog ustrojstva kao to je republika, osobe nisu izolirani pojedinci nego
su povezani s drugim ljudima. Ljudi se totalitaristikoj vlasti mogu suprotstaviti. ovjeka, kao
pojedinca, od roenja karakterizira djelovanje. U ljudsko je djelovanje upisana volja za
slobodnim odnosima. Borba za slobodne odnose mogua je jedino u solidarnosti s drugim
ljudima. Stoga je revolucija svojstvena ljudskom razumu. Ono pokretno u revoluciji je mo
zajednikog udruenog djelovanja.35
Izraelska tajna sluba je 1960. godine u Argentini otela nacistikog zloinca Adolfa
Eichmanna. Hannah je odluila za amerike novine The New Yorker izvjetavati s njegovog
suenja organiziranog u Jeruzalemu. Njezini su izvjetaji objavljeni pod naslovom Eichmann
in Jerusalem 1963. godine koje je izazvalo kontroverze protiv nje. Hannah kae da Eichmann
ne ostavlja dojam udovita iako to ne opravdava njegova zlodjela. Prema psiholokom
izvjetaju Eichmann je normalan ovjek. Upravo u takvoj normalnosti Hannah vidi
kontradiktornost. Samim tijekom sudskog procesa je nezadovoljna. Tuilatvo ponavlja mjere
poduzete u istrebljenju idovskog naroda. Ponavljaju se u svrhu prikazivanja monstruoznosti
samog Eichmanna. Sam Eichmann izjavljuje da je sve inio iz dunosti te i Hannah uoava da
je bio provoditelj sustava. Ta injenica ne umanjuje njegovu krivnju. On ostaje zloinac, te
zasluuje smrtnu kaznu. Eichmann je osuen na smrt 1961. godine, a pogubljen je 1963.
Hannah uz ovaj sluaj povezuje pojam banalnost zla. Hannah gleda na zlo kao mo koja
ovjekovo miljenje vodi s pravog puta ili ga ograniava u djelovanju. Savjest, kao ovjekov
nutarnji partner, sprijeava ga da uini zlo.36

34

Usp. Prinz, A., Beruf Philosophin oder die Liebe zur Welt (Weinheim: Beltz Verlag, 1998) 137 141.
Usp. Isto, 195 196.
36
Usp. Isto, 233 240.
35

4. PRIKAZ POLITIKOG ESEJA ISTINA I POLITIKA

Politiki esej Istina i politika napisan je povodom kontroverza izazvanim objavom djela
Eichmann in Jerusalem (1963).37 Zadatak je eseja rasvijetliti dvije stvarnosti. S jedne strane
istinu koja nam namee pitanje je li ispravno uvijek govoriti istinu, te s druge strane la koja
se esto koristi u politikom djelovanju.38
Jedna je od odrednica ljudske biti, postavljene od Aristotela, da je ovjek zoon politikon
drutveno bie. To znai da je dio drutvene naravi da se ovjek zanima i bavi elementima i
strukturama drutvene zbilje. Mnogi zbog deformacije politike, uzrokovane ljudskim
faktorom, (p)ostaju indiferentni naspram drutvene problematike. Kada se studente filozofije
na poetku studija upita za razlog njihovog studiranja filozofije, koju esto nazivaju
dobrovoljnom odlukom za gladovanjem, odgovaraju da tragaju za istinom. Nakon odreenog
vremena studirajui filozofe, od kojih je svaki na svoj nain tumaio istinu, namee nam se
pitanje postoji li uope mogunost opstanka istine unutar drutvene zbilje s njezinim estim
politikim previranjima.
Hannah Arendt se dotaknula te teme, kako kae, zauzimajui stav istine. Stoga se moe rei
da je nain obrade objektivan.39 Prije same analize potrebno je navesti kako je tekst napisan u
literarnoj formi eseja. Esejistiki je oblik Hannah posebno njegovala jer se tako najbolje
razvija misao, a istodobno sadri kritiki, eksperimentalni element i prostor za slobodno
miljenje pogodnim za izraavanje politike refleksije.40 Hannah Arendt polazi od injenice
da izmeu istine i politike nije nikada razvijen uzajamni odnos, niti se istina ubrajala u
politike vrline budui su se politiki subjekti esto sluili laima. Postavlja se pitanje pripada
li doista u bit istine prijetvornost i nemonost te koja je njezina uloga u politikoj javnosti.
U prilog nemonosti istine govori latinska izreka Fiat veritas iustitia, et pereat mundus41 koja
je beskorisna ukoliko politiko djelovanje shvatimo kao sredstvo cilj. Tada bi bilo
beskorisno rtvovati se za istinu radi opstanka svijeta budui se u politikim djelovanjima
slui laima za postignue odreenog cilja. S obzirom na povijesni kontekst sukoba izmeu
istine i politike uoljivo je da su se tragatelji za istinom i istinozborci izlagali riziku opasnim
za ivot. Hannah kao dokaz navodi Platonov citat: Kada bi se mogli domoi takvog

37

Politiki esej Istina i politika objavljen je unutar djela Politiki eseji koji meuostalom sadri ove eseje: to je
autoritet?, to je sloboda?, La u politici, O nasilju, Graanska neposlunost.
38
Usp. Arendt, H., Eseji o politici (Zagreb: Antibarbarus, 1996) 84.
39
Usp. Isto, 120.
40
Usp. Sllner, A.: Der Essay als Form politischen Denkens. Die Anfnge von Hannah Arendt und Theodor W.
Adorno nach dem Zweiten Weltkrieg, u: Text+Kritik, Zeitschrift fr Philosophie, IX/05, 166/167 Hannah Arendt
(Mnchen: Boorberg Verlag, 2005) 79 82.
41
U originalu latinska izreka glasi Fiat iustitia, et pereat mundus Neka pravda bude izvrena, ak iako svijet
propadne. Hannah umjesto pojma iustitia uvodi pojam veritas (istina).
9

ovjeka...ubili bi ga.42 Platon, predstavnik klasine filozofije, u svojim dijalozima obrauje

sukob istine i politike. Upravo se ovdje po prvi puta javlja sukob istine i politike u obliku
sukoba filozofa kao istinozborca i graana kao miljenika. Glavna je karakteristika graana
promjenjivost miljenja. Njima su filozofi suprotstavljali istinu koja je u svojoj biti konana i
ne ulazi u domenu mogunosti promjenjivosti. Time je miljenje postalo suprotnost istini.
Odnosi su se izmeu njih pootrili kada se je miljenje, izjednaavajui ga s obmanom,
degradiralo na najniu moguu razinu. Platon je antagonizam izmeu miljenja i istine
obradio, kao to smo rekli, u svojim dijalozima u obliku suprotstavljanja jednog oblika govora
istinozborca dijalektike, nasuprot umijea eristike kojim se slui sofist kao obmanjiva
mladih.43
U novovjekovnoj filozofiji Thomas Hobbes govori o indiferentnoj istini, npr. matematika
istina, koja jedino moe biti prihvatljiva ukoliko se ne suprotstavlja koristi i zadovoljstvu.
Moderno doba smatra da je istina produkt ljudskog uma i naziva je racionalnom istinom.
Racionalna se istina odnosi na istine u znanosti i filozofiji. Suprotnosti znanstvenoj istini su
pogreka i neznanje, a filozofskoj istini opsjena i miljenje. Hannah napominje da se u
istraivanju iskljuivo bavi sa zbiljskom istinom utemeljenom na injenicama koju razumiju
ljudi. Glavne su karakteristike zbiljske istine upuenost ljudima, odnoenje prema dogaajima
i okolnostima koji u sebe ukljuuje mnotvo, utemeljena je od svjedoka i politike je naravi.
Racionalna se istina ostvaruje u samoi i nadilazi podruje mnotva i svijet ljudskih stvari.
Zbiljska istina kao i racionalna istina moe doi u sukob s politikom i miljenjem. Moderno
doba ostavlja dojam da je antagonizam istine i politike rijeen. Hannah upozorava da se ne
smije zavarati sa samo tako izgledajuem stanjem. Unato otvorenosti modernog doba za
religijske i filozofske istine ukoliko se sukobljavaju s interesnom skupinom i njezinom
korisnou i zadovoljstvom, istina postaje neprijateljem. Za primjer navodi Njemaku u
Drugom svjetskom ratu kada je bilo opasnije govoriti o koncentracionim logorima nego se
suprotstavljati antisemitskim idejama. Zbiljska se istina, kao i racionalna, suprotstavlja
miljenju. Svaka istina, kae Hannah, sadri u sebi element prisile jer zahtijeva da budu
priznata, to rezultira iskljuivanjem mogunosti rasprave. Politika je odlika uzimanje u
obzir miljenja drugih ljudi, dok istina, prema politikom miljenju posjeduje despotski
karakter jer ne pokazuje spremnost za raspravu i miljenje graana.
Hannah odreuje politiko miljenje reprezentativnim. To znai da formiranje miljenja ovisi
o predstavniku razmiljanja koji bi trebao raspolagati preduvjetima formacije kao to su
nepristranost i osloboenost od vlastitih interesa.44 Zbog prethodno navedenih karakteristika,
zbiljska istina i njezino priznanje ovisi o odluci veine ime se otvorio prostor za lanost.
Istinozborac zbiljske istine izlae se riziku, samo to gore prolazi od istinozborca racionalne
istine, jer ne posjeduje transcendentalne kvalitete slobode, pravde, asti i hrabrosti, koji bi
42

Arendt, H., Eseji u politici (Zagreb: Antibarbarus, 1996) 89.

Usp. Platon, Sophistes, 253b10. Dijalektika se odreuje kao put probijanja i otkrivanja samih stvari. Eristiko
umijee je prepirka koja esto zavrava u proturjeju.
44
Usp. Arendt, H., Eseji u politici (Zagreb: Antibarbarus, 1996) 100 110.
43

10

mogli utjecati na pojedinca i biti inspiracija djelatnom subjektu za vlastito djelovanje. Ako bi
se htjelo da istina prevlada nad miljenjem mnotva mora se suoiti s porazom. Hannah
navodi primjer amerike Deklaracije o nezavisnosti unutar koje se navodi toka o jednakosti
svih ljudi. Jefferson je u toj Deklaraciji izrekao tvrdnju da su neke istine oite. Time je
nesvjesno rekao da istina o jednakosti svih ljudi nije oita, nego ovisi o suglasnosti miljenja,
a ne istine.45 Ovom se analizom potvrdila tvrdnja da istina nije politika vrlina jer malo
pridonosi promjeni svijeta. Zato ipak ljudi cijene istinitost te se pretendira na djelovanju u
svrhu istinitosti. Razlog tome nije to su kroz cijelu ljudsku povijest filozofi govorili o istini,
nego to su dvojica za nju poloila ivot. Rije je o Sokratu i Isusu. Suprotnost zbiljske istine
je namjerna obmana i la. Hannah usporeuje laova i istinozborca. Laov je vrlo aktivan za
razliku od istinozborca. Izricatelj zbiljske istine ako uope eli politiki djelovati mora ii do
te mjere da objasni zato njegova istina slui interesima drutva. Laovu nije potrebna
susretljivost i priznanje ljudi jer je oduvijek na politikoj sceni. Po prirodi je glumac, govori
ono to nije jer eli da stvari budu drukije nego to jesu. Unutar organiziranog laganja
ukoliko se istinozborac odluuje djelovati mora se suoiti s gubitkom bitke. Razlog je tome
to laov ima mogunost preoblikovati injenice koje bi bile u interesu korisnosti i
zadovoljstva tako da posjeduje veu ansu biti uvjerljiviji od istinozborca. Tako se potvrdila
Hobbesova tvrdnja da se prihvaa samo ona istina koja pospjeuje zadovoljstvo i korisnost.
U suvremenom se dobu uoava manipulacija s povijesnim injenicama kako bi se dobio ugled
politike vlasti.46 Tradicionalna se politika la u povijesti diplomacije odnosila na prave
tajne, dok se politike lai modernog doba bave sa stvarima koje su svima poznate. One se
meusobno razlikuju u tome to je tradicionalna la upuena samom neprijatelju, dok je
karakteristika moderne lai destrukcija. Ima za cilj unititi ono o emu. Ono to je
zabrinjavajue je da politike moderne lai zahtijevaju preureenje itave strukture zbilje u
kojima e biti zastupljeni elementi pria, imida i ne-injenica. to je laac uspjeniji u
laganju to bolje postaje plijenom vlastitih lai. To se uoava u moi koja, da bi opstala, mora
nagomilavati prijevare, a budui da raspolae s nedovoljno vrstim elementima ona se
raspada. Istina u institucijama utemeljenima od same moi kao to su sudstvo i akademija ini
najvii kriterij. Budui da je Hannah zauzela stav istine prikazala je politiku na njezinoj
najnioj razini u kojoj je sve orijentirano prema moi i interesu. Na toj se najnioj razini
istina sukobljava s politikom.47 S ovim je prikazom Hannah htjela pokazati kako je politika,
koliko god veliajna, istodobno i ograniena. Ja jo nadodajem da je mo odreenih skupina,
koliko god bila snana zbog ogranienosti svih stvari na svijetu, takoer osuena na svoj
zavretak.

45

Usp. Isto, 105.

Hannah navodi kao primjere dravnike de Gaulle i Adenauera koji su od graana pridobili politiko povjerenje
na temelju ne injenica. De Gaulle je rekao da je Francuska pobjednica u prolom ratu i svjetska velesila, a
Adenauer da barbarizam nacionalsocijalizma je pogodio mali broj drava.
47
Usp. Arendt, H., Eseji u politici (Zagreb: Antibarbarus, 1996) 118 119.
46

11

5. VITA ACTIVA I VITA CONTEMPLATIVA

Njezino djelo The Human Condition izlazi 1958. godine, a na njemakom jeziku nosi naslov
Vita activa oder vom ttigen Leben. Hannah je najprije htjela nazvati to djelo Amor Mundi jer
je, kako je napisala Jaspersu, tek sada zavoljela svijet. U tom djelu analizira znaenje ljudskog
djelovanja. ovjeka od trenutka roenja odreuju govor i djelovanje. Budui da ovjek eli
pronai svoje mjesto u svijetu nuno je usmjeren prema drugim ljudima. Hannah razlikuje tri
naina djelatnosti:

5.1 Rad (Arbeiten)

Rad kao djelovanje najmanje oblikuje svijet. ovjek radi zbog vlastitog opstanka. U svijetu
rada izmjenjuju se ritmovi rada i konzumiranja koji prestaju izmorenou radne snage ili
prestankom ivota. Slobodnog vremena za animal laborans nedostaje. Ukoliko je i stekne,
mora dokolicu iskoristiti za skupljanje snage za ponovni rad. Podruje rada pripada privatnom
podruju.48
Prije prikaza druga dva naina djelovanja potrebno je objasniti Hannihno razumjevanje
drutvenih podruja. ovjek se moe ostvarivati unutar privatnog i javnog ivota. Na
privatnom podruju ovjek moe zalaziti u drutvo koje voli. U javnoj sferi to ne moe budui
da ivi u zajednikom svijetu s ljudima za koje je odgovoran. Svi privatni interesi ulaze u
pozadinu. Podruje privatnog i javnog ne smije se ispreplitati. Svako od ovih podruja
zahtijeva vlastito djelovanje.49

5.2 Proizvoenje (Herstellen)

Proizvoenje je drugi nain djelovanja. Njime nastaju objekti kao npr. pokustvo i umjetnika
djela. ovjek proizvoa (Homo faber) prije izraivanja mora imati pred oima predodbu
modela kojeg eli ostvariti. Proces proizvoenja zavrava odjelotvorenjem modela. Produkt
vie ne ovisi o stvaraocu, nego postaje stvar za sebe, no istodobno je zasebnost koja je ovdje i
sada u ovjekovom svijetu.50
5.3 Djelovanje (Handeln)

48

Usp. Prinz, A., Beruf Philosophin oder die Liebe zur Welt (Weinheim: Beltz Verlag, 1998) 219 220.
Usp. Greti, G., Filozofija i politika, Hannah Arendt Martin Heidegger, u: Politika misao, Vol XXXVI,
(1999), br. 4, 54.
50
Vidi se utjecaj Aristotela koji proizvoenje svrstava u umijee () u kojem tvorac mora imati ideju da bi
oblikovao tvorbu. Nainjena tvorba vie ne pripada tvorcu nego postaje dio svakodnevnog koritenja, u: Eth.
Nic. VI, 4; 1140a 10.
49

12

Djelovanje je trei nain djelatnosti. Pod pojmom djelovanje podrazumijeva se ovjekovo

odnoenje prema drugom ovjeku rijeima i djelima. ovjek djelovanjem, koje je ljudskom
biu svojstveno od roenja, moe izazvati promjene u svjetskom procesu. Promjena se odvija
zapoinjanjem neeg novog, ali i nastavljanjem zapoetog. Stoga, Hannah naziva djelovanje
roenjem jer djelatni subjekt zapoinje novi proces. ovjek se djelovanjem i prezentira
drugima. Na taj nain svoju jedinstvenost daje do izraaja jer se u okretanju samome sebi
izraajnost ne doivljava.51
Nasuprot Viti activi pie djelo Vita contemplativa koje, zbog njezine smrti, ostaje nedovreno.
Vita contemplativa djeli se u tri dijela:
a) Miljenje (Denken)
b) Htjenje (Wollen)
c) Rasuivanje (Urteilen)
Hannah nije uspjela zavriti trei dio knjige pod naslovom Judging ili Rasuivanje. Ostale su
samo refleksije o Kantovom djelu Kritika moi suenja te o ulozi rasuivanja na politikom
podruju. U prvom djelu Vite contemplative koje nosi naslov Miljenje iznosi se da ljudi kao
dionici povijesti istodobno sude o prolosti. ovjek je, kako je reeno u Viti activi, od
trenutka roenja odreen za djelovanje. On moe zapoeti ili prekinuti neke prirodne i
drutvene procese zbog slobode odluivanja. Sloboda je ovjekova temeljna oznaka. Kako bi
ovjek zapoeo djelovanje i ustrajao na njemu stvar mu se mora sviati. Djelovanje ne smije
ostati u okvirima dijaloga vlastitog Ja i miljenja, nego se mora pretoiti u politiko
djelovanje. Stoga je vano raspolagati s moima rasuivanja unutar politike. Na njezino
oblikovanje miljenja o moi suenja utjecao je I. Kant i njegovo djelo Kritika moi suenja.
Prema Kantu se mo suenja ne moe nauavati, nego vjebati. Mo rasuivanja odnosi se na
sposobnost razlikovanja onoga to pripada pravilu ili zakonu od onoga to ne pripada. Hannah
smatra da je mo suenja vana u donoenju politikih odluka. Naroito u kriznim situacijama
kada dolazi do promjene zbilje i tradicionalnih pojmova. Hannah navodi Hitlerov reim kao
primjer zakazivanja moi rasuivanja. Mnogi koji su postali pristaama Hitlerove ideologije
bili su nesposobni prosuditi dogaaje.
Moderno doba karakteriziraju krize. Opa kriza modernog doba temelji se u prekidu s
konstitutivnim elementima autoriteta, tradicije i religije. Konstitutivni elementi su sluili za
orijentaciju drutva i bili su oslonac za opstojnost. Nastala se kriza ne moe rijeiti, ali mogu
doi nove ideologije koje mogu opet ponuditi fiktivna rjeenja. Zato je vano da mou
suenja razlikujemo izmeu fikcije i stvarnosti, moi i sile, stvaranja i djelovanja, diktature i
totalitarne vlasti. Nesposobnost uvianja ovih distinkcija je potvrda nedostatka u raspolaganju
rasudnom snagom. S rasudnom se snagom vee pojam zajedniki smisao (Gemeinsinn).
Pojam zajednikog smisla odnosi se na pluralnost. ovjek koji prosuuje ne utapa se u
51

Usp. Prinz, A., Beruf Philosophin oder die Liebe zur Welt, (Weinheim: Beltz Verlag, 1998) 221 223.
13

zajednici u kojoj se nalazi, niti zajednica preuzima odgovornost rasuivanja za pojedinca. U

rasuivanju se povezuju ope i posebno, individualno i zajedniko, subjektivno i objektivno.52

52

Usp. Greti, G.: Hannah Arendt i Kant: Pokuaj zasnivanja jedne kritike politike rasudne snage, u: Politika
misao, Vol XL, (2003), br.4, 101 106.
14