VIJEA ZA GOSPODARSKA PITANJA

PREDSJEDNICE REPUBLIKE HRVATSKE

RADNA GRUPA

POREZNI SUSTAV I
SUSTAV PARAFISKALNIH
OPTEREENJA POSLOVANJA
POREZNA POLITIKA ZA GOSPODARSKI RAST
PREPORUKE

SADRAJ
SADRAJ

1.UVOD.........................................................................................................................3
2.IDENTIFICIRANI PROBLEMI ...................................................................................4
3.PREPORUKE ZA PREDSJEDNICU REPUBLIKE HRVATSKE..............................7
SMJERNICA 1. Smanjiti ukupno porezno i neporezno optereenje rada............7
SMJERNICA 2. Redefinirati krug proizvoda i usluga koji se oporezuju
povlatenim stopama PDV-a......................................................................................7
SMJERNICA 3. Uvesti nove poreze na Grijeh.......................................................8
SMJERNICA 4. Smanjiti isplatu plaa na ruke, legalizirati neprijavljeni rad (sivu
ekonomiju)....................................................................................................................8
SMJERNICA 5. Poreznim mjerama podupirati produktivna ulaganja, osobito u
inovacije i tehnologiju.................................................................................................8
SMJERNICA 6. Izmijeniti rok za poreznu zastaru....................................................8
SMJERNICA 7. Ustrojiti sustav socijalnih naknadna tako da bude
odgovarajua potpora dohotku.................................................................................8
SMJERNICA 8. Razvoj savjetodavne i informativne funkcije porezne uprave i
fine ...............................................................................................................................8
SMJERNICA 9. Reformirati sustav lokalnih poreza................................................8
SMJERNICA 10. Pojednostaviti i stabilizirati porezni sustav.................................8

Vijee za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske

1. uvod

1. UVOD

Republika Hrvatska se ve dui niz godina ubraja u red zemalja s visokim ukupnim
poreznim optereenjem to u okolnostima nestabilnog makroekonomskog okruja i
nedovoljno uinkovitog pravnog sustava rezultira smanjenjem zapoljavanja i
ulaganja.
U takvim je okolnostima opravdano koristiti poreznu politiku za ostvarivanje ciljeva
ekonomske politike, ali postavlja se pitanje koje su to mjere porezne politike koje bi
najuinkovitije ostvarile ovaj cilj. Naime, nisu svi porezni oblici pogodni za
ostvarivanje ovih ciljeva, a vrlo je vano i pravilno procijeniti razdoblje primjene neke
mjere. U Hrvatskoj su porezni oblici znaajni za poticanje gospodarskog rasta porez
na dohodak i djelomino porez na dobit, dok se primjerice u sustavu PDV-a ne
trebalo ostvarivati druge ciljeve osim fiskalnih. To je stoga to naa zemlja ima
naglaenu potronu orijentaciju poreznog sustava, to znai da glavninu poreznih
prihoda (85%) ubire od potronih poreza, odnosno PDV-a i troarina.
Uinkovite mjere porezne politike u sustavu poreza dohodak i dobit mogu biti samo
one usmjerene na ciljane skupine poput poduzetnika ili poljoprivrednika, mladih i
ena, razdoblje njihove primjene mora biti precizno definirano, a zakonska podloga
za njihovo provoenje jednostavna i transparentna.
Ako se kao jedan od najvanijih ciljeva porezne politike postavi poticanje
gospodarskog rasta porezna reforma treba biti usmjerena prema smanjenju
poreznog i neporeznog optereenja i pojednostavljenju poreznog sustava.

2. IDENTIFICIRANI
PROBLEMI
2.
2.1.
ESTE PROMJENE
POREZNOG SUSTAVA
IDENTIFICIRANI PROBLEMI

2.1. este promjene poreznog sustava

Hrvatski porezni sustav postoji od osamostaljenja Republike Hrvatske, a u njegovom

kreiranju trebalo je proi i neke teke faze, u procesu tranzicije iz samoupravnog
socijalizma, u porezni sustav koji e biti prilagoen naelima trine ekonomije.
Uvjetno reeno reforma poreznog sustava Hrvatske zavrena je 1998. godine
uvoenjem PDV-a, od kada u naem poreznom sustavu postoje svi temeljni porezni
oblici karakteristini za trine demokracije.
Budui da je rije o mladom poreznom sustavu, koji se pokuao oblikovati prema
3
suvremenim
naelima oporezivanja, karakterizira ga mali broj poreznih oblika te
gospodarska pitanja
Predsjednice Republike
Hrvatske zakona. Meutim, uestale promjene osnovnih
4 Vijee zarelativna
transparentnost
poreznih
elementa oporezivanja unutar temeljnih poreznih oblika, idu u prilog tezi kako je na

2.1. este
promjene
poreznog
sustava
kreiranju
trebalo
je proi i neke
teke faze,
u procesu tranzicije iz samoupravnog
socijalizma, u porezni sustav koji e biti prilagoen naelima trine ekonomije.
Hrvatski reeno
poreznireforma
sustav postoji
od sustava
osamostaljenja
Republike
a u njegovom
Uvjetno
poreznog
Hrvatske
zavrenaHrvatske,
je 1998. godine
kreiranju trebalo
je proi
i neke
teke faze,
u procesu
tranzicije
samoupravnog
uvoenjem
PDV-a,
od kada
u naem
poreznom
sustavu
postojeizsvi
temeljni porezni
socijalizma,
u porezni
e biti prilagoen naelima trine ekonomije.
oblici karakteristini
zasustav
trinekoji
demokracije.
Uvjetno reeno reforma poreznog sustava Hrvatske zavrena je 1998. godine
uvoenjem
kada u
naem poreznom
sustavu
postoje oblikovati
svi temeljni
porezni
Budui
da jePDV-a,
rije o od
mladom
poreznom
sustavu, koji
se pokuao
prema
oblici karakteristini
zaoporezivanja,
trine demokracije.
suvremenim
naelima
karakterizira ga mali broj poreznih oblika te
2.
IDENTIFICIRANI
relativna
transparentnostPROBLEMI
poreznih zakona. Meutim, uestale promjene osnovnih
Budui daoporezivanja
je rije o mladom
poreznom
se pokuao
oblikovati
prema
elementa
unutar
temeljnihsustavu,
poreznihkoji
oblika,
idu u prilog
tezi kako
je na
suvremenim
naelima
oporezivanja,
karakterizira
ga mali broj
poreznih
oblika
te i
porezni
sustav
nestabilan,
dakle
sklon
estim
promjenama,
a
slab
porezni
moral
2.1. este promjene poreznog sustava
relativna
transparentnost
poreznih
zakona.
Meutim,
uestale Primjerice
promjene osnovnih
visoka
razina
sive ekonomije
takoer
ga ine
i neracionalnim.
od 1994.
elementa
oporezivanja
unutar
temeljnih poreznih
prilog tezi
je na
godine,
kada
je donesen
prvi samostalni
Zakon o oblika,
porezuidu
na udohodak,
dokako
danas
ovaj
Hrvatski porezni sustav postoji od osamostaljenja Republike Hrvatske, a u njegovom
porezni
sustav
dakle sklon
estim
promjenama, a slab porezni moral i
je
porezni
oblik nestabilan,
doivio osamnaest
veih
izmjena.
kreiranju trebalo je proi i neke teke faze, u procesu tranzicije iz samoupravnog
visoka razina sive ekonomije takoer ga ine i neracionalnim. Primjerice od 1994.
socijalizma, u porezni sustav koji e biti prilagoen naelima trine ekonomije.
godine, kada je donesen prvi samostalni Zakon o porezu na dohodak, do danas ovaj
Uvjetno
reeno reforma
poreznog sustava Hrvatske zavrena je 1998. godine
2.2. Porezna
evazija
je porezni
oblik doivio
osamnaest veih izmjena.
uvoenjem PDV-a, od kada u naem poreznom sustavu postoje svi temeljni porezni
oblici
karakteristini
za trine
Neprijavljeni
rad i isplata
plaademokracije.
na ruke jo uvijek su esta pojava pa se toga moe
2.2. Porezna
evazija
zakljuiti
kako hrvatski
porezni obveznici smatraju kako je porezni teret prevelik i
Budui
da je rije
o mladom poreznom
koji se pokuao
oblikovati
prema
neravnomjerno
rasporeen,
a kvaliteta sustavu,
i opseg ponude
javnih dobra
koja ovisi
o
suvremenim
naelima
oporezivanja,
karakterizira
ga
mali
broj
poreznih
oblika
te
Neprijavljeni
rad
i
isplata
plaa
na
ruke
jo
uvijek
su
esta
pojava
pa
se
toga
prikupljenim porezima nezadovoljavajua. Jedan od uzroka za poreznu evazijumoe
relativna
transparentnost
poreznih
zakona.
Meutim,
uestale
promjene
osnovnih
zakljuitisu
kako
hrvatski porezni
smatraju
kako
je porezni
teret prevelik
i
sigurno
i nedovoljno
stroge
iobveznici
nepravovremene
sankcije
za izbjegavanje
plaanja
elementa
oporezivanja
unutar
temeljnih
poreznih
oblika,
idu
u
prilog
tezi
kako
neravnomjerno
rasporeen,
a kvaliteta
i opseg
ponude
javnih dobra koja ovisi je
o na
poreza
te nedovoljna
financijska,
odnosno
porezna
pismenost.
porezni
sustav
nestabilan,
dakle sklon estim
promjenama,
porezni
moral i
prikupljenim
porezima
nezadovoljavajua.
Jedan
od uzroka a
zaslab
poreznu
evaziju
visoka
razina
sive
ekonomije
takoer
ga
ine
i
neracionalnim.
Primjerice
od
1994.
sigurno su i nedovoljno stroge i nepravovremene sankcije za izbjegavanje plaanja
godine,
kada
je donesen
prvi samostalni
o porezu
na dohodak,udo danas ovaj
2.3. Regresivni
raspored
poreznog
tereta
ipismenost.
nepravednost
poreza
te
nedovoljna
financijska,
odnosnoZakon
porezna
je porezni
oblik
doivio
osamnaest
veih
izmjena.
oporezivanju

2.2. POREZNA EVAZIJA

2.3. Regresivni
raspored
poreznog
tereta
nepravednost
Znaajno
obiljeje hrvatskog
poreznog
sustava
jesti njegova
potronauorijentacija,
2.2. Porezna
evazija
oporezivanju
koja je najbolje
vidljiva kroz injenicu da se glavnina poreznih prihoda ubire od PDVa i troarina. Ovakva orijentacija ima niz dobrih karakteristika koje su povezane uz
Neprijavljeni
rad i isplata
plaa na rukesustava
jo uvijek su
esta pojava
pa orijentacija,
se toga moe
Znaajno neizravnih
obiljeje
hrvatskog
njegova
prednosti
poreza uporeznog
odnosu na izravnejest
poreze,
ali potrona
i jednu negativnu,
a to je
zakljuiti
kako
hrvatski
porezni
obveznici
smatraju
kako
je
porezni
teret
prevelik
i
koja je najbolje
vidljiva
kroz
injenicu
da se da
glavnina
ubire od PDVregresivni
uinak,
koji se
oituje
u injenici
osobe poreznih
s manjomprihoda
ekonomskom
neravnomjerno
rasporeen,
a kvaliteta
ponude
javnih koje
dobra
koja
ovisi o uz
a i troarina.
Ovakva
nizi opseg
dobrih
karakteristika
su
povezane
snagom
ustvari
snoseorijentacija
vei ili teiima
porezni
teret. Porez
na dohodak
i porez
na dobit
prikupljenim
porezima
nezadovoljavajua.
Jedan
od
uzroka
za
poreznu
evaziju
prednosti
neizravnih
poreza
u
odnosu
na
izravne
poreze,
ali
i
jednu
negativnu,
kao predstavnici izravnih poreza, manje su izdani porezni prihodi, a to vrijedi i azato je
sigurno
suuinak,
i nedovoljno stroge i nepravovremene sankcije za izbjegavanje plaanja
regresivni
imovinske
poreze.koji se oituje u injenici da osobe s manjom ekonomskom
poreza
nedovoljna
porezna
pismenost.
snagomteustvari
snosefinancijska,
vei ili tei odnosno
porezni teret.
Porez
na dohodak i porez na dobit
kao predstavnici
poreza,
manje
izdani porezni
prihodi,
a to vrijedi
i za
Prema
podacimaizravnih
Europske
komisije
(EK)suHrvatska
ima daleko
najmanji
udio poreza
imovinske
poreze.
na
dohodak
u
ukupnim
prihodima
ope
drave
u
odnosu
na
ostale
zemlje
lanice
2.3. Regresivni raspored poreznog tereta i nepravednost u
Europske
unije (EU). Odnosno, u prosjeku u zemljama lanicama porez na dohodak
oporezivanju
Prema
Europske
komisije
Hrvatska
daleko
udio poreza
ini
okopodacima
21,1% ukupnih
prihoda,
dok (EK)
u Hrvatskoj
iniima
svega
okonajmanji
9,0% ukupnih
na dohodak
ukupnim
prihodima
drave
u odnosu
ostaleoptereenje
zemlje lanice
prihoda
opeudrave.
Ako
se tomeope
pridoda
podatak
da je na
porezno
u
Znaajno obiljeje hrvatskog poreznog sustava jest njegova potrona orijentacija,
Europske unije (EU). Odnosno, u prosjeku u zemljama lanicama porez na dohodak
koja je najbolje vidljiva kroz injenicu da se glavnina poreznih prihoda ubire od PDVini oko 21,1% ukupnih prihoda, dok u Hrvatskoj ini svega oko 9,0% ukupnih
a i troarina. Ovakva orijentacija ima niz dobrih karakteristika koje su povezane uz
prihoda ope drave. Ako se tome pridoda podatak da je porezno optereenje u
4
prednosti neizravnih poreza u odnosu na izravne poreze, ali i jednu negativnu, a to je
regresivni uinak, koji se oituje u injenici da osobe s manjom ekonomskom
snagom ustvari snose vei ili tei porezni teret. Porez na dohodak i porez na dobit
4
kao predstavnici izravnih poreza, manje su izdani porezni prihodi, a to vrijedi i za
imovinske poreze.

2.3. REGRESIVNI RASPORED

POREZNOG TERETA
I NEPRAVEDNOST U
OPOREZIVANJU

Prema podacima Europske komisije (EK) Hrvatska ima daleko najmanji udio poreza
na dohodak u ukupnim prihodima ope drave u odnosu na ostale zemlje lanice
Europske unije (EU). Odnosno, u prosjeku u zemljama lanicama porez na dohodak
ini oko 21,1% ukupnih prihoda, dok u Hrvatskoj ini svega oko 9,0% ukupnih
prihoda ope drave. Ako se tome pridoda podatak da je porezno optereenje u

Vijee za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske

od najveih naknada su one za poticanje proizvodnje obnovljive elektrine energije,

za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra, ureenje voda, koritenje
opekorisnih funkcija uma, naknade nositeljima autorskih i srodnih prava, za
koritenje voda i cestovnog zemljita itd.
sustavu poreza na dohodak neravnomjerno rasporeeno jer najvei teret snose
dohodci od nesamostalnog rada te dohodci koji svojom visinom ulaze u prva dva
porezna razreda, jasno kako to nije u skladu sa naelom pravednosti u oporezivanju.
Oporezivanje
dobiti
poduzea
karakterizirajurasporeeno
relativno niske
i efektivne
sustavu poreza
na dohodak
neravnomjerno
jer zakonske
najvei teret
snose
porezne
stope
koje su povezane
uzdohodci
primjenukoji
izdanih
poticaja,
ali njihova
dohodci od
nesamostalnog
rada te
svojomolakica
visinomi ulaze
u prva
dva
je
iskoritenost
slaba.
porezna razreda, jasno kako to nije u skladu sa naelom pravednosti u oporezivanju.
Oporezivanje dobiti poduzea karakteriziraju relativno niske zakonske i efektivne
porezne stope koje su povezane uz primjenu izdanih olakica i poticaja, ali njihova
2.4. Slabi uinci
je iskoritenost
slaba. fiskalnih mjera poticanja ulaganja
sustavu poreza na dohodak neravnomjerno rasporeeno jer najvei teret snose
Vaea
stopa poreza
od koji
20%svojom
nia je visinom
od prosjeka
stopa
dohodci zakonska
od nesamostalnog
radana
te dobit
dohodci
ulazezakonskih
u prva dva
u
EU,
a
istraivanja
takoer
pokazuju,
kako
je
prema
efektivnom
poreznom
uinci
fiskalnih
mjera
poticanja
ulaganja
2.4. Slabi
porezna
razreda,
jasno
kako to nije
u skladu
sa naelom
pravednosti u oporezivanju.
optereenju
dobiti
Hrvatska
ispod
prosjeka
zemalja
lanica
to je povezano
Oporezivanje dobiti poduzea karakteriziraju relativno niskeEU,
zakonske
i efektivneuz
primjenu
iroke
lepeze
olakica
i
osloboenja
te
poticaja.
U
porezu
na
dobit
Vaea
poreza na
od 20%
nia jeolakica
od prosjeka
zakonskih
stopa
poreznezakonska
stope kojestopa
su povezane
uzdobit
primjenu
izdanih
i poticaja,
ali njihova
zapoljavanje
seslaba.
potie
upravo
kroz sustav
i olakicaporeznom
jer se osloboenja
u
a istraivanja
takoer
pokazuju,
kako osloboenja
je prema efektivnom
je EU,
iskoritenost
za
potpomognuta
podruje
gradazemalja
Vukovara
veu EU,
uz zapoljavanje
jednako
optereenju
dobiti podruja
Hrvatskai ispod
prosjeka
lanica
to je povezano
uz
kao
i kod iroke
poreznih
poticaja
za ulaganje
gdje seteveliina
poticaja
ne vee
samo uz
primjenu
lepeze
olakica
i osloboenja
poticaja.
U porezu
na dobit
visinu
ve
i uz
otvaranje
novih
radnih
mjesta.
Slabi uinci
fiskalnih
mjera
poticanja
ulaganja
2.4.ulaganja
zapoljavanje
se
potie
upravo kroz
sustav
osloboenja
i olakica jer se osloboenja
za potpomognuta podruja i podruje grada Vukovara veu uz zapoljavanje jednako
Iako
sustavu oporezivanja
dobiti
dakle
mjere
koje
su uz
Vaea
stopa
poreza
na dobit
od primjenjuju
20%
nia jebrojne
od prosjeka
zakonskih
stopa
kao
i se
koduzakonska
poreznih
poticaja
za ulaganje
gdje
se veliina
poticaja
ne vee
samo
usmjerene
ka
poticanju
ulaganja
i
zapoljavanja
njihova
je
iskoritenost
slaba.
Glavni
u EU, aulaganja
istraivanja
pokazuju,
je prema
visinu
ve itakoer
uz otvaranje
novihkako
radnih
mjesta.efektivnom poreznom
razlog
za takvu
situaciju
razumljivo
lei u premalim
ali sigurnouz
je
optereenju
dobiti
Hrvatska
ispod prosjeka
zemalja novim
lanicaulaganjima,
EU, to je povezano
povezan
i
uz
kompliciran
i
prilino
sloeno
normiran
sustav
poticaja
u
vie
razliitih
primjenu
iroke
lepeze
olakica
i
osloboenja
te
poticaja.
U
porezu
na
dobit
Iako se u sustavu oporezivanja dobiti dakle primjenjuju brojne mjere koje su
zakona.
S tim
u svezi,
osnovni
sustava
oporezivanja
dobitiGlavni
zapoljavanje
se
potienamee
upravo se
kroz
sustavproblem
osloboenja
i olakica
jer seslaba.
osloboenja
usmjerene
ka poticanju
ulaganja
i zapoljavanja
njihova
je
iskoritenost
sadran
pitanju
jesu
li fiskalne
mjere
poticanja
ulaganja,
zapoljavanja,
razvoja
za potpomognuta
podruja
i podruje
Vukovara
veu
uz zapoljavanje
jednako
razlog
zautakvu
situaciju
razumljivo
leigrada
u premalim
novim
ulaganjima,
ali sigurno
je
pojedinih
dijelova
zemlje
ii sl.
iligdje
zadravanje
neutralnosti
kao i kod iporeznih
poticaja
zapotrebne
ulaganje
se veliina
poticaja
nei konzistentnosti
vee
uz
povezan
uz kompliciran
prilino
sloeno
normiran
sustav
poticaja
u viesamo
razliitih
poreznog
dugorono
jami
postizanje
boljih
ekonomskih
uinaka.dobiti
visinu ulaganja
i uznamee
otvaranje
radnih
mjesta.
zakona.
Ssustava
tim uve
svezi,
se novih
osnovni
problem
sustava
oporezivanja
sadran u pitanju jesu li fiskalne mjere poticanja ulaganja, zapoljavanja, razvoja
Iako se u dijelova
sustavu zemlje
oporezivanja
dobiti dakle
primjenjujuneutralnosti
brojne mjere
koje su
pojedinih
i sl. potrebne
ili zadravanje
i konzistentnosti
Neporeznih
davanja

velik
financijski
teret
tvrtkama
2.5.
usmjerenesustava
ka poticanju
ulaganja
i zapoljavanja
njihova
je iskoritenost
slaba. Glavni
poreznog
dugorono
jami
postizanje boljih
ekonomskih
uinaka.
razlog za takvu situaciju razumljivo lei u premalim novim ulaganjima, ali sigurno je
Neporezna
su velik
financijski
teretnormiran
poduzeima
te predstavljaju
i
povezan i uzdavanja
kompliciran
i prilino
sloeno
sustav
poticaja u vieujedno
razliitih
administrativno
optereenje
jer
poduzetnici
moraju
vriti
razmjerno
mala,
ali
esta
2.5.
Neporeznih
davanja

velik
financijski
teret
tvrtkama
zakona. S tim u svezi, namee se osnovni problem sustava oporezivanja dobiti
plaanja ubrojnim
sadran
pitanjutijelima.
jesu li fiskalne mjere poticanja ulaganja, zapoljavanja, razvoja
Neporezna
davanja
su velik
teret
poduzeima
te predstavljaju
ujedno i
pojedinih dijelova zemlje
i sl.financijski
potrebne ili
zadravanje
neutralnosti
i konzistentnosti
U
Registru
neporeznih
davanja
se
prema
podacima
Ministarstva
financija
u rujnu
administrativno
optereenje
poduzetnici
moraju
razmjerno
mala, ali
esta
poreznog
sustava
dugoronojerjami
postizanje
boljihvriti
ekonomskih
uinaka.
2015.
nalazi
ukupno
161 namet, dok je poetkom 2014. u Registru bilo evidentirano
plaanja
brojnim
tijelima.
244 nameta. Ako analiziramo broj nameta prema ministarstvima, najvie ih ima
Ministarstvo
poljoprivrede
(46), zatim
Ministarstvo
pomorstva,
prometa
i infrastrukture
davanja
financijski
teret tvrtkama
2.5. Neporeznih
U Registru
neporeznih
davanja
sevelik
prema
podacima
Ministarstva
financija
u rujnu
(36)
pa
Ministarstvo
zdravlja
(35)
te
Ministarstvo
zatite
okolia
i
prirode
(15),
a neke
2015. nalazi ukupno 161 namet, dok je poetkom 2014. u Registru bilo evidentirano
od
naknada
suvelik
one financijski
za
poticanje
proizvodnje
obnovljive
elektrine
Neporezna
su
teret
poduzeima
te predstavljaju
244najveih
nameta.davanja
Ako analiziramo
broj
nameta
prema
ministarstvima,
najvie ujedno
ihenergije,
ima i
za
pravo uporabe
radiofrekvencijskog
spektra,
ureenje
koritenje
administrativno
optereenje
jer poduzetnici
moraju
vriti voda,
razmjerno
mala,
ali esta
Ministarstvo
poljoprivrede
(46),
zatim Ministarstvo
pomorstva,
prometa
i infrastrukture
opekorisnih
funkcija
uma, naknade
nositeljima zatite
autorskih
i srodnih
prava,
za a neke
plaanja
brojnim
tijelima.
(36) pa Ministarstvo
zdravlja
(35) te Ministarstvo
okolia
i prirode
(15),
koritenje
i cestovnog
itd. proizvodnje obnovljive elektrine energije,
od najveihvoda
naknada
su onezemljita
za poticanje
U
neporeznih
davanja se prema
podacima
Ministarstva
financija u rujnu
zaRegistru
pravo uporabe
radiofrekvencijskog
spektra,
ureenje
voda, koritenje
Iznos
neporeznih
davanja
bi naknade
do kraja
2015.
trebaoautorskih
biti smanjen
za 0,1%
BDP
2015.
nalazi ukupno
161
namet,
dok je
poetkom
2014.
u Registru
bilo
evidentirano
opekorisnih
funkcija
uma,
nositeljima
i srodnih
prava,
za iz
2014.
godine,
meutim
prema
planu
za
2014.
oekivano
smanjenje
prihoda
od
244
nameta.
Ako
analiziramo
broj nameta
koritenje
voda
i cestovnog
zemljita
itd. prema ministarstvima, najvie ih ima
neporeznih davanja
trebalo(46),
je biti
0,16Ministarstvo
% BDP-a, ali
se prema prometa
podacimai infrastrukture
EK teret
Ministarstvo
poljoprivrede
zatim
pomorstva,
neporeznih
davanja
smanjio
samo
za
0,03
%
BDP-a.
Stoga
se
moe
kazati
kako
je
(36)
pa
Ministarstvo
zdravlja
(35)
te
Ministarstvo
zatite
okolia
i
prirode
(15),
a neke
Iznos neporeznih davanja bi do kraja 2015. trebao biti smanjen za 0,1% BDP
iz
napredak
u smanjenju
ukidanju
neporeznih
davanja
spor,
ali vidljiv.
od
najveih
naknada
suiliprema
one
zaplanu
poticanje
proizvodnje
obnovljive
elektrine
2014.
godine,
meutim
za 2014.
oekivano
smanjenje
prihodaenergije,
od
za
pravo
uporabe
radiofrekvencijskog
spektra,
ureenje
voda,
koritenje
neporeznih davanja trebalo je biti 0,16 % BDP-a, ali se prema podacima EK teret
opekorisnih
funkcijasmanjio
uma, naknade
autorskih
neporeznih davanja
samo za nositeljima
0,03 % BDP-a.
Stogai srodnih
se moeprava,
kazatiza
kako je
koritenje
i cestovnog
zemljita
itd.
napredak uvoda
smanjenju
ili ukidanju
neporeznih
davanja spor, ali vidljiv.
5

2.4. SLABI UINCI FISKALNIH

MJERA POTICANJA ULAGANJA

2.5. NEPOREZNA DAVANJA

- VELIK FINANCIJSKI TERET
TVRTKAMA

Iznos neporeznih davanja bi do kraja 2015. trebao biti smanjen za 0,1% BDP iz
2014. godine, meutim prema planu za 2014. oekivano smanjenje prihoda od

Vijee za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske

Iznos neporeznih davanja bi do kraja 2015. trebao biti smanjen za 0,1% BDP iz
2014. godine, meutim prema planu za 2014. oekivano smanjenje prihoda od
neporeznih davanja trebalo je biti 0,16 % BDP-a, ali se prema podacima EK teret
neporeznih davanja smanjio samo za 0,03 % BDP-a. Stoga se moe kazati kako je
napredak u smanjenju ili ukidanju neporeznih davanja spor, ali vidljiv.

2.6. NEDOVOLJNO UINKOVIT

I SLOEN SUSTAV SOCIJALNIH
NAKNADA
5

2.6. Nedovoljno uinkovit i sloen sustav socijalnih naknada

Ono to svakako treba spomenuti prilikom analize stanja i kljunih problema jest i
nedovoljno uinkovit i sloen sustav socijalnih naknada koji u odreenoj mjeri jo
uvijek destimulira rad. Naime, zbog velikog broja socijalnih naknada povezanih uz
njihovu nedovoljno uinkovitu i netransparentnu raspodjelu poveava se rizik
poticanja neaktivnosti njihovih korisnika. Jedan od razloga za takvo stanje su razlike
u osiguravanju naknada na lokalnoj i sredinjoj razini, a loe organiziran sustav
socijalnih naknada ne moe pruiti odgovarajuu potporu dohotku to je vrlo razvidno
kroz podatak o visokom udjelu nezaposlenih i siromanih osoba koje nisu
obuhvaene socijalnom zatitom, koji prema podacima EK iznosi ak 37%.
Potrebno je napomenuti kako visina poreznog klina (udio davanja dravi u ukupnim
trokovima rada ) nije primarni problem na hrvatskom tritu rada. Prema procjenama
EK iz 2013. porezni klin iznosio je oko 34,9 % za radnika samca koji zarauje 67%
prosjenog dohotka, bez djece, to je nie u odnosu na veinu usporedivih zemalja u
to vrijeme. Analiza strukture poreznog klina pokazuje kako u Hrvatskoj vei dio
otpada na doprinose zaposlenika 17,1%, udio poreza na dohodak iznosi 7,6%, a
doprinosi poslodavaca imaju udio od 14,3% to je nie od EU prosjeka.

Vijee za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske

3. PREPORUKE ZA
PREDSJEDNICU REPUBLIKE
HRVATSKE
3.
3.
3.

PREPORUKE ZA PREDSJEDNICU REPUBLIKE HRVATSKE

PREPORUKE ZA PREDSJEDNICU REPUBLIKE HRVATSKE
PREPORUKE ZA PREDSJEDNICU REPUBLIKE HRVATSKE
Ne mogu se svakim porezom ostvarivati svi ciljevi, a samo pravilno odabrana vrsta
Ne mogu se svakim porezom ostvarivati svi ciljevi, a samo pravilno odabrana vrsta
poreza
s odgovarajuim
poreznim
optereenjem
poluiti
epravilno
eljene uinke.
Ne
mogu
se svakim porezom
ostvarivati
svi ciljevi,
a samo
odabrana vrsta
poreza
s odgovarajuim
poreznim
optereenjem
poluiti
e eljene uinke.
poreza s odgovarajuim poreznim optereenjem poluiti e eljene uinke.
Porezni sustav i porezna politika podloni su promjenama, ali smatra se da one ne bi
Porezni sustav i porezna politika podloni su promjenama, ali smatra se da one ne bi
trebale biti
preeste
i preradikalne
jer je stabilnost
poreznogalisustava
od ne bi
Porezni
sustav
i porezna
politika podloni
su promjenama,
smatrajedna
se daje
one
trebale biti
preeste
i preradikalne
jer je stabilnost
poreznog sustava
jedna
je
od
bitnih karakteristika
povezanih
uz njegovu
uinkovitost.
Stoga
je prijejedna
uvoenja
trebale
biti
preeste
i
preradikalne
jer
je
stabilnost
poreznog
sustava
je
odnovog
bitnih karakteristika povezanih uz njegovu uinkovitost. Stoga je prije uvoenja
novog
poreznog
oblika u porezni
sustav,
ili ak samo
izmjene nekog
osnovnih
elemenata
bitnih
karakteristika
povezanih
uz njegovu
uinkovitost.
Stoga od
je prije
uvoenja
novog
poreznog
oblika u porezni
sustav,
ili ak samo
izmjene nekog
od
osnovnih
elemenata
(osnovice,oblika
stope,uosloboenja),
u sklopu
ve uvedenog
poreznog
oblika, potrebno
poreznog
porezni
sustav,
ili
ak
samo
izmjene
nekog
od
osnovnih
elemenata
(osnovice, stope, osloboenja), u sklopu ve uvedenog poreznog oblika, potrebno
podrobno istraiti
uinke koje bi utakva
promjena
mogla poluiti.
Preduvjet
za bilo koju
(osnovice,
stope, osloboenja),
sklopu
ve uvedenog
poreznog
oblika, potrebno
podrobno istraiti
uinke koje bi takva
promjena
mogla poluiti.
Preduvjet
za bilo koju
ozbiljniju reformu
jest
dakle
usklaivanje
ciljeva imogla
predvienih
uinaka
oporezivanja
podrobno
istraiti
uinke
koje
bi
takva
promjena
poluiti.
Preduvjet
za bilo koju
ozbiljniju reformu jest dakle usklaivanje ciljeva i predvienih uinaka oporezivanja
jer
se
promjenom
samo
jednog
elementa
unutar
nekog
poreznog
oblika
moe
ozbiljniju
reformu jest
dakle
usklaivanje
predvienih
uinaka
oporezivanja
jer se promjenom
samo
jednog
elementaciljeva
unutari nekog
poreznog
oblika
moe
naruiti
konzistentnost
itavog
poreznog
sustava.
jer
se
promjenom
samo
jednog
elementa
unutar
nekog
poreznog
oblika
moe
naruiti konzistentnost itavog poreznog sustava.
naruiti konzistentnost itavog poreznog sustava.
Ono to je takoer iznimno vano kada govorimo o uinkovitosti primjene neke
Ono to je takoer iznimno vano kada govorimo o uinkovitosti primjene neke
porezne
mjere
jest iznimno
voditi rauna
nacionalnim
specifinostima,
hrvatskineke
porezni
Ono
to je
takoer
vanoo
govorimo
o uinkovitosti jer
primjene
porezne
mjere
jest voditi rauna
o kada
nacionalnim
specifinostima,
jer
hrvatski porezni
obveznicimjere
vjerojatno
neerauna
reagirati
isto kao primjerice
porezni obveznici
nekeporezni
zemlje
porezne
jest voditi
o nacionalnim
specifinostima,
jer hrvatski
obveznici vjerojatno
nee reagirati
isto kao primjerice
porezni obveznici
neke zemlje
lanice EU15
sa dugom
poreznom
tradicijom
i dobrim porezni
porezni obveznici
moralom. neke zemlje
obveznici
vjerojatno
nee
reagirati
isto
kao
primjerice
lanice EU15 sa dugom poreznom tradicijom i dobrim porezni moralom.
lanice EU15 sa dugom poreznom tradicijom i dobrim porezni moralom.
Jedan je od temeljnih zahtjeva koji se postavlja pred svaki porezni sustav jest zahtjev
Jedan je od temeljnih zahtjeva koji se postavlja pred svaki porezni sustav jest zahtjev
za
pravednou,
a danas
se smatra
je pravedno
progresivno
oporezivanje,
Jedan
je od temeljnih
zahtjeva
koji sekako
postavlja
pred svaki
porezni sustav
jest zahtjev
za pravednou,
a danas
se smatra
kako
je pravedno
progresivno
oporezivanje,
odnosno
ono kojeae
poluiti
takav uinak
dapravedno
oni koji imaju
veu ekonomsku
snagu
za
pravednou,
danas
se
smatra
kako
je
progresivno
oporezivanje,
odnosno ono koje e poluiti takav uinak da oni koji imaju veu ekonomsku snagu
plaaju
razmjerno
vie
poreza.
Kako
bi
se
to
ostvarilo
potrebno
je
provesti
poreznu
odnosno
ono koje vie
e poluiti
takav
uinak
oni koji imaju
veujeekonomsku
snagu
plaaju razmjerno
poreza.
Kako
bi se da
to ostvarilo
potrebno
provesti poreznu
reformurazmjerno
povezana vie
uz smanjenje
poreznog
optereenja
i pojednostavljenje
plaaju
poreza.
Kako
bi
se
to
ostvarilo
potrebno
je
provesti
poreznu
reformu povezana uz smanjenje poreznog optereenja i pojednostavljenje
oporezivanja.
reformu
povezana uz smanjenje poreznog optereenja i pojednostavljenje
oporezivanja.
oporezivanja.

3.1. CILJ POREZNE REFORME

3.1. Cilj porezne reforme
3.1. Cilj porezne reforme
3.1. Cilj porezne reforme
Pojednostavljenjem u oporezivanju i smanjenjem poreznog optereenja
Pojednostavljenjem u oporezivanju i smanjenjem poreznog optereenja
potaknuti
gospodarski
rast.
Pojednostavljenjem
u oporezivanju
i smanjenjem poreznog optereenja
potaknuti gospodarski
rast.
potaknuti gospodarski rast.

3.2. SMJERNICE I PRPORUKE

3.2. Smjernice i preporuke
3.2. Smjernice i preporuke
3.2. Smjernice i preporuke
SMJERNICA 1. Smanjiti ukupno porezno i neporezno optereenje rada
SMJERNICA 1. Smanjiti ukupno porezno i neporezno optereenje rada
Reformirati
sustav
poreza na
dohodak
kroz smanjenje
poreznog
optereenja
za
SMJERNICA
1. Smanjiti
ukupno
porezno
i neporezno
optereenje
rada
Reformirati sustav
poreza na
dohodak
kroz smanjenje
poreznog
optereenja
za
najnie dohotke
i poveanje
osobnog
odbitka, aliporeznog
bez razlika
u njegovojzavisini
Reformirati
sustav
poreza naiznosa
dohodak
kroz smanjenje
optereenja
najnie dohotke
i poveanje
iznosa
osobnog
odbitka, ali bez razlika
u njegovoj visini
za
odreene
kategorije
poreznih
obveznika.
iz Registra
najnie
dohotke
i poveanje
iznosa
osobnogUkinuti
odbitka,one
ali namete
bez razlika
u njegovoj visini
za odreene
kategorije
poreznih
obveznika.
Ukinuti
one
namete
iz Registra
neporeznih
davanja
kojiporeznih
poduzeima
stvarajuUkinuti
najvieone
problema
(financijski
i
za
odreene
kategorije
obveznika.
namete
iz
Registra
neporeznih davanja koji poduzeima stvaraju najvie problema (financijski i
administrativno).
Takoer
potrebno jestvaraju
smanjitinajvie
doprinos
za zdravstveno
osiguranje.
neporeznih
davanja
koji
poduzeima
problema
(financijski
i
administrativno). Takoer potrebno je smanjiti doprinos za zdravstveno osiguranje.
administrativno). Takoer potrebno je smanjiti doprinos za zdravstveno osiguranje.
SMJERNICA 2. Redefinirati krug proizvoda i usluga koji se oporezuju
SMJERNICA 2. Redefinirati krug proizvoda i usluga koji se oporezuju
povlatenim
PDV-a
SMJERNICA
2. stopama
Redefinirati
krug proizvoda i usluga koji se oporezuju
povlatenim
stopama
PDV-a
Precizno
i jasno definirati
brojPDV-a
i vrstu proizvoda i usluga koji imaju povlateni tretman
povlatenim
stopama
Precizno i jasno definirati broj i vrstu proizvoda i usluga koji imaju povlateni tretman
u
cilju njihovog
i poticanja
poljoprivredne
i industrijske
te
Precizno
i jasnosmanjenja
definirati broj
i vrstu proizvoda
i usluga
koji imajuproizvodnje
povlateni tretman
u cilju njihovog
smanjenja
i poticanja
poljoprivredne
i industrijske
proizvodnje
te
turizma.
u
cilju njihovog smanjenja i poticanja poljoprivredne i industrijske proizvodnje te
turizma.
turizma.

Vijee za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske

SMJERNICA 3. Uvesti nove poreze na Grijeh

Uvesti troarine na proizvode koje imaju visoki ukupni postotak eera i zasienih
masnoa i kolesterola te soli kako bi se utjecalo na smanjenje trokova u zdravstvu.
SMJERNICA 4. Smanjiti isplatu plaa na ruke, legalizirati neprijavljeni rad
(sivu ekonomiju)
Potrebno je nastaviti s proirenjem obuhvata malih poslova koji se paualno
oporezuju, te pokuati smanjiti nezakonitu poreznu evaziju kombinacijom strogih
kaznenih i visokih prekrajnih mjera sa akcijama usmjerenim na poveanje porezne i
financijske pismenosti.
SMJERNICA 5. Poreznim mjerama podupirati produktivna ulaganja, osobito
u inovacije i tehnologiju
Postojee porezne poticaje za istraivanje i razvoj treba uiniti pristupanijima i
lakima za upravljanje inovativnim poduzeima.
SMJERNICA 6. Izmijeniti rok za poreznu zastaru
Idealno rjeenje za izbjegavanje porezne zastare bilo bi iznalaenje znaajno vee
uinkovitosti pravnog sustava, a ime bi se eliminirale mogunosti dolaska do
porezne zastare. Radi kompleksnosti i zahtjevnosti postizanja tog cilja u kratkom
roku preporuljivo je, po mogunosti i kao prijelazni model, produiti rok za relativnu
poreznu zastaru s 3 na 5 godina, a za apsolutnu poreznu zastaru sa 6 na 10 godina
jer su njezine pravne posljedice gubitak prihoda dravnog prorauna.
SMJERNICA 7.
Ustrojiti sustav socijalnih naknadna tako da bude
odgovarajua potpora dohotku
Smanjiti neuinkovitost i netransparentnost u sustavu raspodjele socijalnih naknada
te ukinuti razlike u osiguravanju naknada na lokalnoj i sredinjoj razini.
SMJERNICA 8. Razvoj savjetodavne i informativne funkcije porezne uprave
i fine
Kroz reorganizaciju i ponudu novih usluga pospjeiti suradnju izmeu poreznih
vjerovnika i poreznih dunika te osigurati uinkovitiju i pravednu naplatu poreza.
SMJERNICA 9. Reformirati sustav lokalnih poreza
Kroz reformu lokalnih poreza promijeniti ovlasti za ubiranje, raspodjelu i troenje
vlastitih prihoda.
SMJERNICA 10. Pojednostaviti i stabilizirati porezni sustav
Potrebno je ukinuti sve olakice, osloboenja i poticaje unutar poreznog sustava koji
se nisu pokazali uinkoviti, uskladiti porezno zakonodavstvo te postii politiki
konsenzus o zabrani uestalih promjena porezne politike bez jasnog cilja i procjene
uinka novo uvedenih mjera.

Vijee za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske

10 KLJUNIH PRIJEDLOGA REFORMI POREZNOG SUSTAVA

BR
OJ
1
2
3
4

5
6
7
8
9
10

10

PRIJEDLOG
IZMJENA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK
IZMJENA ZAKONA O DOPRINOSIMA
IZMJENA ZAKONA O PDV-U
IZMJENA ZAKONA O POREZU NA DOBIT I
ZAKONA O POTICANJU INVESTICIJA I
UNAPREENJA INVESTICIJSKOG
OKRUENJA
IZMJENE ZAKONA O POSEBNIM POREZIMA
UKIDANJE NEPOREZNIH DAVANJA KOJI
NAJVIE OPTEREUJU PODUZETNIKE I
GRAANE
REORGANIZACIJA I REVIZIJA POREZNE
UPRAVE I FINE
IZMJENE OPEG POREZNOG ZAKONA
REFORMA LOKALNIH POREZA
POLITIKI KONSENZUS O ZABRANI
UESTALIH POREZNIH PROMJENA NAKON
PROVOENJA OVE REFORME

Vijee za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske

ROK
PROVEDBE
2016.
2017.
2016.
2016.

2016.
2016.
2017.
2016.
2017.
2016.

Vijee za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske

11

12

Vijee za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske