UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

SAOBRAAJNI FAKULTET
DOBOJ

SAOBRAAJNA KULTURA

18.11.2016.godine Doc. dr Tihomir URI

1
18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Saobraajna kultura
 1. Kultura
Kultura je filozofska nauna disciplina koja se bavi
prouavanjem morala.
Naziv potie od latinske jezika cultura (gajenje,
obraivanje, usavravanje, njegovanje ili
oplemenjivanje).
Kultura je ukupnost materijalnih i duhovnih
vrijednosti koje je ovjek stvorio u svojoj drutveno-
istorijskoj praksi radi savladavanja prirodnih sila,
razvoja proizvodnje i rjeavanja drutvenih zadataka
uopte.

18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Kultura 2

 Kultura se odnosi na cjelokupno drutveno nasljee
neke grupe ljudi, tj. na nauene obrasce miljenja,
osjeanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili
drutva, kao i na izraze tih obrazaca u materijalnim
objektima.
Pod kulturom se podrazumijevaju: nain ivljenja,
materijalni i kulturni standard, institucije, navike i,
zavisno od svega toga, odnosi i ponaanje pripadnika
odreenog naroda, etnike grupe ili stanovnitva
nekog podruja.

18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Saobraajna kultura 3

 2. Saobraajna kultura
Saobraajna kultura dio cjelokupne drutvene kulture
primjenjene u oblasti saobraaja.
Saobraajna kultura ispoljava se u sljedeim odnosima:
voza prema vozau, voza prema pjeaku, voza prema
biciklistima, motociklistima i zaprenim vozilima, voza
prema ivotinjama, voza prema motornom vozilu, voza
prema putevima, voza prema propisima i pravilima i voza
prema sebi samom.

18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Saobraajna kultura 4

 Osnovna znanja o saobraajnoj kulturi stiu se
prvenstveno u porodici.
Roditelji kroz priu, igru, etnju i druge aktivnosti
upoznaju djecu sa osnovnim elementima bezbjednog,
kulturnog i poeljnog ponaanja uesnika u saobraaju.
Kljuni i najznaajniji elementi kulture za bezbjedno
uestvovanje u saobraaju stiu se tokom obuke i
polaganja vozakog ispita.
Tri kljuna elementa saobraajne kulture su:
saznanje;
ponaanje i
injenice.

18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Saobraajna kultura 5

 zbir steenih navika i usvojenog saobraajnog
obrazovanja i vaspitanja,
skup drutveno poeljnih normi i oblika ponaanja
uesnika u saobraaju, posveenih odranju i
unapreenju bezbjednosti u saobraaju,
osnov je edukacija.

18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Saobraajna kultura 6

 Kultura i ponaanje u lokalnoj zajednici
Istraena je mogua povezanost izmeu kulture u
lokalnoj zajednici i ponaanja u saobraaju.
Izvrena je identifikacija osnovnih faktora u lokalnoj
zajednici, meu kojima su najznaajniji demografski
faktori, line osobine i okruenje.
Oni su povezani s pojedinanim aspektima bezbjednosti
saobraaja i evo zakljuaka:
na promovisanje kulture u zajednici utiu stavovi o
ponaanju uesnika u saobraaju;
subjektivnim normama, uz pomo primjene propisa i
pojaane kontrole, moe se uticati na namjere vozaa.
18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Saobraajna kultura 7
 Pod saobraajnom kulturom moe se podrazumijevati i
nain ponaanja uesnika u saobraaju i potovanje
saobraajnih propisa u svim sredinama gdje se saobraaj
odvija.
Saobraajna kultura moe se definisati i kao zbir
steenih navika i usvojenog saobraajnog obrazovanja i
vaspitanja.
Edukacija uesnika u saobraaju svakako predstavlja
temelj za sve ostale aktivnosti u unapreenju saobraajne
kulture.
Osnovna svrha programa edukacije jeste sticanje i
razvijanje znanja, vjetina, stavova i navika iz oblasti
kulturnog ponaanja u saobraaju.

18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Saobraajna kultura 8

 3. Civilizacija i saobraajna kultura

Rije civilizacija dolazi od latinske rijei civilitas, to

znai uljudnost, uglaenost.
Civilizacija danas znai ukupnost svih vjetina, znanja,
obiaja, misaonih i umjetnikih uvjerenja, te pogleda do
kojih je pojedina zemlja dostigla dugotrajnom borbom
protiv prirodnih i drutvenih snaga otpora kroz vjekove.
Kultura je ukupnost svih ljudskih tvorevina, svih oblika i
sadraja ivota, u odreenim prirodnim i geografskim
uslovima.

18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Civilizacija i saobraajna kultura 9

Ona je bazini socio-psiholoki pojam koji, po
istraivanjima i sistematizaciji kulturolokih fenomena,
sadri vie oblasti ivota ljudi:
jezik;
materijalne karakteristike drutva;
obrazovni i kulturni nivo i standard ivota;
umjetnost i mitologija;
porodino i drutveno ponaanje (sklapanje brakova,
njegovanje djece, higijena, odnos prema starima i bolesnima,
odnos prema mrtvima i dr.);
sistem vrijednosti (vrednovanje rada, novca i dr.);
oblici upravljanja, pa i nain ratovanja i dr.
18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Civilizacija i saobraajna kultura 10
 Kultura je osnova svih drugih socijalnih obiljeja
socijalnih stavova, shvatanja i interesa, predrasuda,
javnog mnjenja mentaliteta odreenog kolektiviteta.
Mentalitet podrazumijeva skup kolektivnih osobina i
sklonosti jednog naroda, stanovnitva na odreenom
prostoru, etnikih i vjerskih zajednica i drugih
kolektiviteta.
Ono to je karakter za pojednica, to je mentalitet za
grupe ljudi.
Mentalitet proizilazi iz kulture, ali se on modifikuje u
odreenim prirodnim i drutvenim uslovima.

18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Civilizacija i saobraajna kultura 11

 Kulturu ine dva meusobno povezana podruja, i to:
materijalna i duhovna, to ini neodvojivu materijalnu i
duhovnu kulturu.
Materijalna kultura obuhvaa sredstva za proizvodnju
i ostale materijalne tvorevine, a
Duhovna kultura je ukupnost rezultata nauke,
umjetnosti i filozofije, te moral i obiaje.
Saobraajna kultura je dio opte kulutre mentaliteta i
civilizacijskog nivoa drutvene zajednice jednog
lokaliteta, regije ili regiona.

18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Civilizacija i saobraajna kultura 12

Saobraajna kultura se manifestuje u odnosima:
voza prema vozau;
voza prema pjeaku (posebno ranjivim uesnicima u
saobraaju djeci, starcima, invalidima);
voza prema biciklistima, motociklistima i zaprezi;
voza prema ivotinjama;
voza prema vozilu;
voza prema putevima;
voza prema propisima i pravilima;
voza prema samom sebi.

18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Civilizacija i saobraajna kultura 13

 4. Etika kultura i kultura u
bezbjednosti saobraaja
Etiku kulturu moemo razumjeti kao podrku razvoju
pojedinca i cjelokupnog drutva do nivoa potovanja i
postupanja u skladu sa idealima pravinosti, istinitosti,
ovjenosti i uzajamnog potovanja.
Kultura u bezbjednosti saobraaja moe da se shvati
kao skup drutvenopoeljnih normi i oblika ponaanja
uesnika u saobraaju, posveenih odranju i
unapreenju bezbjednosti u saobraaju.
Kultura u bezbjednosti saobraaja moe imati dobre i
loe karakteristike.
18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Etika kultura i kultura BS 14
 Kulturan uesnik u saobraaju odlikuje se smirenou,
potovanjem saobraajnih pravila i propisa, i lino je
odgovoran za sve svoje postupke tokom upravljanja
motornim vozilom.
Ovakvo ponaanje vozaa jeste prava odlika defanzivne
vonje.

18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Etika kultura i kultura BS 15

 Kulturan voza paljivo razmatra sve okolnosti koje se
dogaaju u saobraaju, izuzetno je oprezan i nije sklon
preduzimanju nepromiljenih poteza i odluka.
Osnovne odlike kulturnih vozaa jesu tolerancija i
strpljenje, i za njih vai princip strpljiv voza, spasen
voza.
Za razliku od kulturnog, osnovne osobine nekulturnog
uesnika u saobraaju jesu: ubijeenost, neposlunost i
sebinost.
Navedene osobine esto uzrokuju agresivno i povrno
ponaanje, kao i nedostatak panje vozaa prema
bezbjednosti ostalih uesnika.

18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Etika kultura i kultura BS 16

 Nekulturan voza radi vie stvari u isto vrijeme
(konzumira hranu i pie dok upravlja vozilom, koristi
mobilni telefon i dr.) i lino je neodgovoran za bilo kakav
postupak koji izvodi u saobraaju.
Nekulturan uesnik sklon je ispoljavanju bijesa i agresije
za vrijeme upravljanja motornim vozilom, nepotovanju
saobraajnih pravila, svakodnevnim prekrajima i sukobu
(verbalno i fizikom) s drugim uesnicima u saobraaju.

18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Etika kultura i kultura BS 17

 5. Saobraajno obrazovanje i vaspitanje
kao dio saobraajne kulture
Saobraajno obrazovanje i vaspitanje zasnivaju se na
procesu uenja i sastavni su dio ivota svakog ovjeka.
Podrazumijevaju se preventivne aktivnosti koje su
namijenjene ljudskom faktoru i iji zadatak je da svakom
uesniku u saobraaju prue znanje, tj. poznavanje onih
saobraajnih propisa i pravila koja e ga uiniti opreznim
uesnikom u saobraaju.

18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Saobraajno obrazovanje i vaspitanje 18

 Prve korake ka bezbjednom ponaanju djece u
saobraaju, kao to je ranije pomenuto, preduzimaju
roditelji.
Roditelji govore djeci da se igraju to dalje od puta ili im
zabranjuju da se igraju na mjestima gdje esto prolaze
vozila, a dozvoljavaju im boravak u dvoritu ili na
posebnim povrinama, koje su fiziki odvojene od
kolovoza i nemaju neposrednog dodira sa saobraajem,
uz obrazloenje da je to zbog njihove bezbjednosti.
Roditelji savjetuju djecu kojim putem treba da idu od
kue do kole i obrnuto.
Roditelji esto usmjeravaju i ue djecu da idu onim
putem koji ima najmanje neposrednog dodira sa
intenzivnim saobraajem.

18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Saobraajno obrazovanje i vaspitanje 19

 6. Modeli za unapreenje
saobraajne kulture

Danas su prisutna dva osnovna modela za unapreenje

saobraajne kulture u lokalnoj i iroj drutvenoj
zajednici, a to su: preventivni i represivni model.
Preventivni model zasniva se na aktivnostima iji je
osnovni zadatak da utiu na promjenu i razvoj svijesti
kod uesnika u saobraaju.
Ovaj model u sebi ne sadri elemenat prinude (prisile).

18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Model za unapreenje saobraajne kulture 20

 Represivni model primenjuje se u sluajevima kada se
preventivnim modelom ne ostvari eljeni ishod.
Ovaj model zasniva se na prinudnim (engl. enforcement)
aktivnostima koje su usmjerene ka svim subjektima i
pojedincima koji ne potuju saobraajna pravila i
propise.
Za unapreenje saobraajne kulture u lokalnoj
samoupravi preporuuje se korienje preventivnih
modela koji imaju vei potencijal u odnosu na
represivne modele

18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Model za unapreenje saobraajne kulture 21

 7. Specifinosti saobraajne kulture
Saobraajna kultura nastaje djelovanjem niza faktora,
kao to su: vozako iskustvo, saobraajno obrazovanje i
vaspitanje, tenja ka usavravanju naina upravljanja
motornim vozilom i razvijanja svijesti o bezbjednom
ueu u saobraaju i dr., vremenom su se izdvojile
specifinosti saobraajne kulture.
Specifinosti su posebne zbog toga to omoguavaju
vozaima i drugim uesnicima u saobraaju lako
snalaenje u tipinim saobraajnim situacijama, a
naroito onima koje izazivaju odreene dileme.
18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Specifinosti saobraajne kulture 22
Neke od osnovnih specifinosti saobraajne kulture su:
zasnovanost na simbolima koji su zastupljeni u
saobraaju;
prilagodljivost uesnici u saobraaju fleksibilno i
brzo se prilagoavaju promjenama koje su nastale
na putevima;
uenje i nasljeivanje od ostalih uesnika u
saobraaju mladi vozai ue od starijih
(iskusnijih) vozaa;
zajedniko ponaanje i nain razmiljanja uesnika
u saobraaju;
razlikovanje od mjesta do mjesta i drugo.

18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Specifinosti saobraajne kulture 23

 UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU
SAOBRAAJNI FAKULTET
DOBOJ

HVALA NA PANJI
18.12.2016. Edukacija za saobraaj/Saobraajna kultura 24