15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 1 Uporedo s razvojem saobraaja poveavaju se i pratee negativne posljedice, to primorava drutvo da organizovano djeluje radi poboljanja bezbjednosti saobraaja. Preventivno djelovanje na sve faktore bezbjednosti saobraaja jeste aktivnost koja dugorono i sistemski moe da unaprijedi njegovu bezbjednost. Pod preventivnim mjerama podrazumijevaju se mjere dravnih i drugih organa koje su usmjerene na spreavanje negativnih drutvenih pojava i posljedica. Preventivne mjere u bezbjednosti saobraaja efikasno djeluju primjenom u oblastima: edukacije u saobraaju, okoline, prinude, inenjerstva i ergonomije. 15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 2 Edukacija Edukacija u saobraaju (saobraajno vaspitanje, obrazovanje i osposobljavanje) predstavlja bitan podsistem ukupnog sistema prevencije bezbjednosti saobraaja. Pojam vaspitanja, obrazovanja i osposobljavanja predstavlja jednu cjelinu koja je veoma znaajna u postupku izgradnje bezbjednosne kulture u saobraaju. Smanjenje rizika nastanka saobraajnih nezgoda mogue je postii: boljom obukom vozaa, edukacijom djece, konstantnim i dobro osmiljenim kampanjama, boljom i kvalitetnijom primjenom zakona, otklanjanjem nedostataka na putu i vozilima, strategijom probnih vozakih dozvola, praenjem vozaa poetnika, sistemom kaznenih poena, programima unapreenja ponaanja vozaa itd.
15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 3
Najvaniji ciljevi saobraajnog obrazovanja i vaspitanja su sticanje znanja, vjetina i navika koje su neophodne za bezbjedno uee u saobraaju, unapreenje i uvrivanje pozitivnih stavova i ponaanja u saobraaju. Uvoenjem kategorije predavaa teorijske obuke koji e vriti pripremu kandidata za vozae za polaganje teorijskog ispita prije zapoinjanja praktine obuke za vonju, jedna je od mjera unapreenja sistema osposobljavanja buduih vozaa, a time i sistema bezbjednosti saobraaja.
15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 4
U Republici Srbiji Zakonom je definisana odgovornost za sprovoenje mjera saobraajnog obrazovanja i vaspitanja znaajnih za bezbjedno uee u saobraaju, a imaju je: porodica za saobraajno obrazovanje i vaspitanje djece; organi i organizacije nadleni za brigu o djeci za donoenje programa saobraajnog obrazovanja i vaspitanja djece predkolskog uzrasta i za praenje realizacije ovog programa, organi i organizacije nadleni za poslove obrazovanja za donoenje programa saobraajnog obrazovanja i vaspitanja u predkolskim ustanovama i za praenje realizacije ovog programa; organi nadleni za unutranje poslove za realizaciju dijela programa saobraajnog obrazovanja i vaspitanja u predkolskim ustanovama, osnovnim i srednjim kolama na zahtjev ovih ustanova, a posebno za rad kolskih saobraajnih patrola i saobraajnih patrola graana;
15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 5
Odgovornost porodice, organa i organizacija za brigu o djeci, organa nadlenih za poslove zdravlja, organa lokalne samouprave, predkolskih ustanova i sredstava javnog informisanja od posebnog je znaaja. Predvieno je da nastavni plan i program u predkolskim ustanovama i osnovnim i srednjim kolama moraju da sadre nastavne jedinice koja se odnose na bezbjednost djece i uenika u saobraaju. Lokalna samouprava duna je da podrava planiranje i sprovoenje svih mjera i aktivnosti saobraajnog obrazovanja i vaspitanja, kao i da preduzima posebne mjere zatite djece i ranjivih uesnika u saobraaju
15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 6
Okolina kao faktor bezbjednosti saobraaja
Podrazumijeva sve faktore koji svojim djelovanjem i
aktivnostima direktno ili indirektno utiu na bezbjednost saobraaja. Postoji irok spektar direktnih i indirektnih uticaja okoline na bezbjednost saobraaja.
15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 7
Uticaji nepovoljnih vremenskih uslova Strana istraivanja pokazala su da iznenadna pojava padavina znaajno poveava rizik od nastanka nezgoda, i to najee nezgoda s nastradalima. Pod iznenadnim pojavama podrazumijevaju se neoekivane snjene padavine, prvi jesenji snijeg i padavine (najee kia) poslije dueg sunanog perioda. Kako se produava vremenski period s padavinama tako se uesnici u saobraaju adaptiraju na loe vremenske uslove, odnosno smanjuje se rizik od nastanka saobraajne nezgode;
15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 8
Negativan uticaj roditelja Primjerom svoga loeg ponaanja u saobraaju, roditelji mogu da budu negativan uzor mladima. Njihov stav o nepotovanju saobraajnih propisa u velikoj mjeri utie na formiranje stavova njihove djece. Stavovi roditelja direktno se odraavaju na nadzor i kontrolu ponaanja djece, jer, ukoliko i sami ine prekraje, nee ni svoju djecu uiti drugaijem ponaanju. Istraivanja pokazuju da su djeca iji roditelja ee prave prekraje i sama sklonija da ih ine, i kao takva vie uestvuju u saobraajnim nezgodama.
15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 9
Uticaj neposredne kontrole policije na smanjivanje brzine
Na osnovu stranih istraivanja uoeno je da redovna
kontrola brzine dovodi do smanjenja prosjene brzine vonje, ali da su efekti kratkoroni. Primjenom direktne kontrole postiu se brzo vidljivi rezultati, ali su efekti ogranienog trajanja. Uzmimo kao primjer Norveku. Uoeno je da je redovna devetoasovna kontrola, koja je trajala est nedjelja, dovela do smanjenja prosjene brzine vonje 0,9 4,8 km/h, ali su efekti trajali najvie osam nedjelja.
15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 10
Uticaj standarda pojedinca Istraivanja o standardu pojedinca i njegovom uticaju na stopu poginulih u saobraajnim nezgodama ukazuju na to da je u krajevima gdje je standard stanovnitva nii, mnogo vei broj saobraajnih nezgoda i njihove posljedice su tee. Kada se u posmatranoj oblasti povea standard pojedinaca, to se u kratkoronom periodu manifestuje smanjenjem rizika stradanja, jer se poveavaju sredstva uloena u linu bezbjednost (kvalitetnija zatitna oprema, vozila sa aspekta bezbjednosti, obuka, itd.).
15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 11
Uticaj skrivene kamere Uticaj skrivene kamere na bezbjednost saobraaja je pozitivan, kako svjedoe i rezultati brojnih istraivanja. Skrivena kamera ima zadatak da registruje prekraje uesnika u saobraaju bez njihovog trenutnog znanja, i na taj nain omoguava njihovo procesuiranje. Efekat ovih kamera je znaajan jer stvara utisak stalnog nadzora i praenja kod uesnika u saobraaju, tako to se zna da postoje, ali ne i gdje se nalaze. Primjena skrivenih kamera praena adekvatnom medijskom kampanjom pokazala se kao jedna od mjera koje vrlo efikasno djeluju na smanjenje broja ciljanih prekraja, a samim tim pozitivno djeluju i na bezbjednost saobraaja. 15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 12 Uticaj zakona Uticaj zakona na bezbjednost saobraaja ogleda se u jasnoj definiciji i dosljednom prepoznavanju svih aktivnosti i pojmova od znaaja za bezbjednost saobraaja. Jasno definisanje nadlenosti, formulacija i primjenljivost zakonskih odredaba (ne samo Zakona o bezbjednosti saobraaja na putevima nego i drugih zakona) osnova su za formiranje i rad institucija bezbjednosti saobraaja i njihovu koordinaciju s drugim dravnim i drutvenim subjektima.
15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 13
Uticaj prisustva saputnika Ustanovljeno je da prisustvo saputnika smanjuje rizik od nezgode, a posebno nou, kada dolazi do pojave umora i pospanosti kod vozaa. Saputnik, uz pomo razgovora, potpomae budnost vozaa, i utie na njegovo ponaanje, upozoravajui ga na mogue posljedice. Kod mladih vozaa postoji odstupanje od ove tvrdnje, naroito ako je saputnik mlaa osoba, tinejder ili lice bez vozake dozvole, jer esto dolazi do izraaja elje mladog vozaa za samodokazivanjem. Tada se poveava rizik od nastanka saobraajne nezgode.
15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 14
Prinuda kao faktor bezbjednosti saobraaja Pod prinudom u saobraaju mogu se podrazumijevati sva sredstva i aktivnosti koja se koriste radi spreavanja nastanka saobraajnih nezgoda, a koja su zasnovana na stvaranju osjeaja kod vozaa o visokom riziku izloenosti da budu uhvaeni u nepotovanju propisa koja obezbjeuju bezbjednosti saobraaja, bez obzira na zemlju kroz koju putuju. Efikasna strategija prinude ne oslanja se samo na poveanje intenziteta aktivnosti prinude ve i na percepciju vozaa o postojanju riziku da budu uhvaeni, ukoliko ne potuju propise.
15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 15
Prinuda ogranienja brzine moe se sprovoditi kroz razliite metode. Tradicionalne metode zasnivaju se na upotrebi radara i laserskih mjerenja od strane mobilnih policijskih patrola. Automatska prinuda prekoraenja brzine podrazumijeva tehniki ureaj za snimanje koji se automatski aktivira kada vozilo prekorai dozvoljenu brzinu, a informacije o vozilu koje je napravilo prekraj se snimaju. Automatske metode podrazumijevaju upotrebu stacionarne opreme, kao i mobilnih ureaja koji se koriste uz pomo policijskih patrolnih vozila.
15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 16
Vonja pod dejstvom alkohola takoe je znaajan uzrok stradanja na putevima, a esto se javlja zajedno s prekoraenjem brzine, pa je stoga potrebno sprovoditi aktivnosti prinude nad vozaima, kao to je testiranje na alkohol. Primjer iz Slovenije pokazao je da vozai imaju sve razvijeniju svijest o tome da e biti uhvaeni: iako je broj provjera izmeu 2004. i 2005. godine ostao nepromijenjen, broj otkrivenih prekraja smanjio se za skoro treinu.
15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 17
Upotreba sigurnosnog pojasa ima znaajnu ulogu u spasavalju ivota vozaa i drugih putnika u vozilu, a naroito je znaajna njegova pravilna upotreba kod obezbjeivanja djece u vozilu. Prema evropskim istraivanjima, upotreba univerzalnog sigurnosnog pojasa moe spasiti 6.000 ivota i sprijeiti 380.000 povreda svake godine u Evropi. U EU stupila je na snagu direktiva (Direktive 2003/20/EC) u kojoj se navodi obavezna upotreba sigurnosnih pojaseva za putnike svih motornih vozila, ukljuujui traktore i autobuse. Propisuje upotrebu odgovarajuih sistema za vezivanje djece koja se prevoze u putnikim automobilima ili lakim kombi vozilima, a koji odgovaraju razliitim uzrastima, veliini i teini djece. 15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 18 Inenjerstvo i nove tehnologije u bezbjednosti saobraaja Danas u auto-industriji rade na usvajanju novih standarda u bezbjednosti saobraaja kako bi zatitili najugroenije kategorije uesnika (pjeake i starije vozae) i smanjili broj poginulih lica u saobraajnim nezgodama. Osnovni postulati ovih kompanija u oblasti bezbjednosti zasnivaju se na sljedeim principima: razvoj bezbjednih motornih vozila; obrazovne aktivnosti u vezi s bezbjednou saobraaja i uestvovanje u razvoju saobraajnog okruenja.
15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 19
Napredne bezbjednosne tehnologije Poveanje bezbjednosti prije sudara: Prestine kompanije u automobilskoj industriji planiraju proizvodnju vozila i opreme s naprednim tehnologijama za izbjegavanje sudara, kako bi se smanjio broj nezgoda u kojima uestvuju vozila tih proizvoaa. Sistem za izbjegavanje sudara otpozadi i nezgode s pjeacima: osmiljen je kao dodatak (PCS-u), sa zadatkom da izbjegne sudare i nezgode s pjeacima. Njegovo funkcionisanje zasniva se na korienju radara s milimetarskim talasima i stereo-kamere, na osnovu kojih se uoavaju pjeaci i vozila.
15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 20
Prilagodljivi farovi Novina koju su prije nekoliko godina predstavile vodee kompanije u auto-industriji jeste tehnologija prilagodljivih farova Sastoji se od kamere koja je ugraena u vozilo sa zadatkom da detektuje zadnja svjetla vozila ispred ili prednja svjetla na vozilima koja dolaze iz suprotnog smjera. Nakon detekcije ovih svjetala, sistem reaguje i automatski vri prebacivanje s dugih svjetala na kratka svjetla, kako bi poboljao vidljivost nou. Ovaj sistem omoguava djeliminu zasjenjenost kako bi se manje zasljepljivali vozai u vozilima ispred. 15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 21 Tehnologija konstrukcije bezbjednijeg poklopca motora
Tehnologija koja koristi strukturu karoserije prilikom
sudara i omoguava smanjenje povreda pjeaka jeste tehnologija konstrukcije bezbjednijeg poklopca motora. Do ovakvog rjeenja strukture karoserije vozila, konstruktori su doli analizirajui rezultate testiranja konvencionalnih lutaka u testovima sudara
15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 22
Ergonomija kao preventiva Ergonomsko projektovanje podrazumijeva proces oblikovanja sistema ovjekmainaokruenje na osnovu ergonomskih principa. Polaznu osnovu u ovom projektovanju ine ergonomski podaci koji se prema izvoru mogu podijeliti na: egzaktne; empirijske i izvedene. Ergonomski dizajnirana auto-sedita, udobnost i prostranost kabine vozila smanjuju zamor putnika, to je posebno vano za vozae.
15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 23
UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU SAOBRAAJNI FAKULTET DOBOJ
HVALA NA PANJI 15.1.2017. Edukacija za saobraaj/Preventiva i modeli unapreenja bezbjednosti saobraaja 24