Primljeno 22. 01. 2008.

Ante Leaja
Soline, HR20260 Korula
ante.lesaja@du.t-com.hr

Recepcija asopisa Praxis u Slovakoj

Saetak
Ovaj rad predstavlja prikaz lanka Recepcija asopisa Praxis u Slovakoj slovakog filo
zofa Andreja Kopoka, koji je objavljen u asopisu Filozofia 2005. godine. Kopokov la
nak opirno govori o poetku upoznavanja s praxis-filozofijom u Slovakoj, viegodinjoj
suradnji slovakih (i ekih) filozofa s glavnim protagonistima tog filozofskog usmjerenja,
odjeku to ga je ta suradnja imala u Slovakoj, posebno ukoliko je rije o razvoju filozofske
misli s obzirom na politike i drutvene prilike to su vladale u Slovakoj (tj. ehoslovakoj)
u vremenu od 60-ih godina XX. stoljea nadalje.

Kljune rijei
Praxis, filozofija prakse, Slovaka, Andrej Kopok

lanak Recepcija asopisa Praxis u Slovakoj Andreja Kopoka, objavljen

2005. godine u slovakom asopisu Filozofia,1 opirno govori o poetku upo
znavanja s praxis filozofijom u Slovakoj, viegodinjoj suradnji slovakih
(i ekih) filozofa s glavnim protagonistima tog filozofskog usmjerenja, odje
ku to ga je ta suradnja imala u Slovakoj, posebno ukoliko je rije o razvoju
filozofske misli s obzirom na politike i drutvene prilike to su vladale u Slo
vakoj (tj. ehoslovakoj) u vremenu od 60-ih godina XX stoljea nadalje.
Tekst je rasporeen na slijedee tematske cjeline: Prvi susret s Praxisom;
Odbacivanje i otpor prva reakcija partijskih organa u Slovakoj; Zna
ajan ljeviarski centar intelektualnog pritiska protiv diktatura; Inspiracije
filozofije prakse u Slovakoj; Korulanska ljetna kola forum za dijalog
filozofa svih struja i pravaca; Simpoziji i druge forme znanstvenih konta
kata; Konferencije redakcija asopisa daljnji forum koncepcijskih spo
rova i konflikata; Filozofija prakse kao podrka reformskim procesima u
ehoslovakoj; Od radikalne kritike k disidentstvu; to je uvjetovalo
recepciju filozofije prakse u slovakoj filozofskoj sredini i to je ta filozofija
znaila?; Suradnja bez ekvivalencije?; Umjesto zakljuka.
S politikim otvaranjem prema Jugoslaviji polovinom 60-ih godina 20. sto
ljea stvorene su mogunosti i za intelektualne dodire na brojnim podrujima
kulture i znanosti izmeu naih znanstvenika i znanstvenika tzv. istono-
evropskih socijalistikih zemalja. Upravo je jedan takav kontakt posjet tro
lane filozofske delegacije, koju su inili A. Siracky, L. Sznt i A. Kopok,
trima naim filozofskim sreditima (Beogradu, Zagrebu i Ljubljani) s jeseni

1
Andrej Kopok, Recepcia asopisu Praxis 10, Filozofick stav Slovenskej akadmie
na Slovensku, Filozofia, god. 60 (2005), br. vied, Bratislava, str. 723745.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
111 God. 28 (2008) Sv. 3 (567571) 568 A. Leaja, Recepcija asopisa Praxis u Slo
vakoj

1964. godine kao i posljedice to ih je taj posjet imao za filozofska strujanja

unutar Slovake (ali i za strujanja u filozofiji tada jedinstvene drave eho
slovake), autor Andrej Kopok ocijenio kao posebno plodan, inspirativan, s
dugoronim poticajnim znaajem za filozofska istraivanja u Slovakoj.
Najzanimljiviji je, meutim, bio susret slovakih filozofa s hrvatskim filozofima na Filozof
skom fakultetu u Zagrebu. Njihovim su domainima bili dekan fakulteta P. Vranicki, M. Kangr
ga i B. Bonjak. Bili su to ne samo profesori filozofije, nego i lanovi redakcije asopisa Praxis,
to ga je upravo tada poelo izdavati Hrvatsko filozofsko drutvo. Slovaki su filozofi dobili u
ruke njegov prvi broj sa znamenitim, esto citiranim programskim uvodnikom emu Praxis,
autorom kojega je bio jedan od glavnih i odgovornih urednika asopisa i utemeljitelj filozofije
prakse (Gajo Petrovi op. A. L.).

Iz razgovora sa zagrebakim filozofima i uvidom u asopis, slovaki su filo

zofi doli do nekoliko spoznaja: da se u razvijenom i diferenciranom filozof
skom dogaanju, u kojemu dominira marksizam, na zagrebakom Sveuilitu
formirao kompaktan filozofski reformski pravac s novom marksistikom
orijentacijom, da je u sreditu te orijentacije bio ovjek i ideje humanizma,
ovjek ija je sutina praksa, ovjek kao aktivno bie koje preobraava svi
jet, kao i sebe, usmjeravajui tako svojim djelovanjem cjelokupan drutveni
ivot, da su za taj pravac filozofska inspiracija bila Marxova razmatranja o
smislu ljudske djelatnosti, praksi itd., koja su postala ishoditem nove on
tologije i gnoseologije, da je jedna od sredinjih kategorija filozofije prak
se kategorija otuenja i da su smatrali svojim glavnim uspjehom u kritici
staljinistikog dogmatizma istupanje na strunom skupu 1960. godine (na
Bledu).
Slovakim je filozofima izvanredno imponiralo deklarirano nastojanje za razvijanjem bespo
tedne kritike postojee stvarnosti jugoslavenskoga socijalizma.

Na tom su tragu nastojali djelovati i slovaki filozofi, ali, kako navodi A.

Kopok, s pomakom od petnaestak godina u odnosu na filozofe prakse.
Prvi javni prikaz filozofije prakse u Slovakoj zbio se po povratku delega
cije s boravka u Jugoslaviji krajem 1964. godine. Na poticaj asopisa Kulturni
ivot, odran je opiran razgovor o dojmovima i spoznajama iz susreta, ali je
sadraj toga razgovora uznemirio tadanju cenzuru, morao je biti korigiran
prije objavljivanja. Slijedile su brojne zabrane objavljivanja izvornih lanaka
i prijevoda.
Problemi i prepreke na koje su u nas nailazile nove filozofske misli jasno su govorili o priro
di tadanje nae politike moi, ali i o tome kakva sudbina eka nekonvencionalne filozofe u
budunosti.

Vremenom je rigidno negativan stav poputao, da bi s reformskim nasto

janjima u ehoslovakoj bitno oslabio (a zatim se opet nakon 1968. godine
postupno obnavljao).
Uz injenicu da su filozofi prakse bili vodeim sreditem kritike staljini
stikog dogmatizma u svijetu (Kopok u tom smislu citira i stav L. Koa
kowskog), bili su u isto vrijeme i inspiracija za filozofska istraivanja u Slo
vakoj. Sve do prestanka rada Korulanske ljetne kole odravani su redoviti
svestrani kontakti slovakih filozofa naroito sa filozofima praksis orijenta
cije. Objavljivani su brojni prijevodi zasebnih lanaka, kao i zbornici. Kop
ok navodi da se, sudei naime po recenzijama publikacija objavljenih u
dnevnim novinama, raspravljana tematika susrela s nesvakidanjim intere
som filozofske, ali i politike javnosti.
Korulanska ljetna kola je za slovake filozofe bila izuzetno vaan poduhvat
zagrebakih filozofa prakse, jer su na zasjedanjima kole ne samo aktivno
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
111 God. 28 (2008) Sv. 3 (567571) 569 A. Leaja, Recepcija asopisa Praxis u Slo
vakoj

uestvovali (J. Strinka, E. Filova, J. Bober), nego i uspostavljali kontakte s

brojnim tada vodeim svjetskim filozofima. Korulanska ljetna kola bila im
je
zanimljiva ne samo u pogledu njene otvorenosti spram aktualnih problema drutvenoga
razvoja, time to je poticala dijalog ne samo izmeu marksista i nemarksista, nego i time to
je inspirirala diskusije u okviru tadanjega marksizma i tako u krajnjem sluaju pridonijela
priznanju pluraliteta i u samome marksizmu. U svakom pogledu im je u tadanjim uvjetima u
maksimalno moguoj mjeri otvarala i prozor u filozofiju u svijetu.

Simpoziji i osobni kontakti bili su znaajan oblik suradnje. U prosincu 1963.

godine na meunarodnom simpoziju o problemima ideologije i politike kle
rikalizma, to ga je organizirala Slovaka akademija znanosti u Smolenica
ma uestvuju M. Kangrga i B. Bonjak. Zatim su slijedila dva ehoslova
ko-jugoslavenska simpozija: jedan u Zadru, 3.-6. studenoga 1965., s temom
Marksizam i dijalektika, a drugi, s temom ovjek i drutvo, u Modri-Pieski
(Slovaka), 10.-20. listopada 1966. godine. asopis Kulturni ivot objavio je
opiran razgovor s naim filozofima, a organiziran je i razgovor na slovakom
radiju, u kojemu su
filozofi prakse izloili svoje nazore o aktualnosti problematike ovjeka, drutva i humaniz
ma danas, ishodita kritike staljinizma, birokratizma, prevladavanja otuenja, naglasivi otvore
nost svog filozofskog promiljanja spram drugih miljenja i smisao svojih dijaloga s njima.

Znaajan oblik suradnje bile su i konferencije redakcija filozofskih asopisa,

na kojima su vrlo otvoreno iskazani slaganja ili razlike oko razliitih filozof
skih pitanja. Te su konferencije ve od drugog sastanka u Pragu 1963. godine
imale meunarodni karakter (uesnika iz istono-evropskih socijalistikih
zemalja). Kopok navodi dva takva sastanka na kojima su iskazane razlike.
Kopok navodi da je sastanak u Varni (1965.) D. Grli ocijenio, odmah nakon
njegova zavretka, ovako:
Na jednoj su se strani iskazale svjee, samostalne, slobodnije misli, a na drugoj strani snage
koje su ustrajale na jasnim direktivama i rezolucijama, filozofi-diplomati, koje nisu nadahnule
slobodne diskusije i polemike.

No posebno burna bila je konferencija u Budimpeti (1966.), koju je opisao

Gajo Petrovi u Praxisu (3/1967), pod naslovom Filozofski simpozij u Bu
dimpeti, a Kopok citira njegovu ocjenu o dogmatskom nastupu M. B. Mi
tina i M. T. Jovuka (iz SSSR-a) te otrom otporu na koji su oni tamo naili.
Andrej Kopok posebno istie podrku filozofa prakse reformskim proce
sima u ehoslovakoj tokom 60-ih godina:
Filozofija prakse je prirodno inspirirala filozofski reformski proces u nas upravo svojim spe
cifinim filozofskim posredovanjem. Ali ne samo njime. Djelovanje njenih predstavnika je ne
jednom izrazito i znaajno nadilazilo okvir filozofije. Nije mogue u ovoj prilici ne spomenuti
dva u nas takorei nepoznata dogaaja.

Prvi je dogaaj zasjedanje Korulanske ljetne kole od 14. do 24. 8. 1968.,

koje je otro osudilo okupaciju ehoslovake, a dokumenti o protestu objav
ljeni su zatim u Praxisu (12/1969). Znaenje tih protestnih dokumenata
Kopok naglaava navodei i niz imena koja su tada bila na zasjedanju Kor
ulanske ljetne kole (E. Bloch, H. Marcuse, S. Mallet, K. Axelos, A. Knzli,
L. Goldman, E. Fink, J. Habermas i dr.).
Drugi je znaajan dogaaj u vezi s tim trei jugoslavensko-ehoslovaki filozofski simpozij, i
to o temi Suvremeni trenutak socijalizma. Odrao se u Opatiji od 5. do 7. prosinca, a sav je bio
posveen analizi i objanjenju dogaanja u ehoslovakoj u 1968. godini.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
111 God. 28 (2008) Sv. 3 (567571) 570 A. Leaja, Recepcija asopisa Praxis u Slo
vakoj

Usprkos nastalim smetnjama u nastavljanju suradnje slijedeih godina, Kop

ok naglaava da je redakcija Praxisa ipak nala naina pratiti razvoj filozof
skog ivota u ekoj i Slovakoj.
U posebnom dijelu svoga rada A. Kopok govori i o otporima na koje su
filozofi praxis-orijentacije nailazili u svojoj zemlji, navodei ne samo kritiku
njihovih stajalita, izmeu ostalih i u radu E. Kardelja (Biljeke o naoj dru
tvenoj kritici), nego i represiju koja je dovela do prestanka izlaenja asopisa
Praxis i prestanka rada Korulanske ljetne kole (1974.1975.).
Zakljunim stavom lanka moemo smatrati Kopokovo navoenje onoga to
je inilo bitni utjecaj filozofa prakse na slovaku filozofiju. On taj utjecaj
sumira u est toaka:
1) Time to je u marksistiku filozofiju uvela novu paradigmu, novi pravac,
otvorila je vrata za, od oficijelnih filozofa odbacivani, pluralitet u toj sa
moj filozofiji.
2) Filozofija prakse proirila je i obogatila problematiku filozofskog milje
nja u Slovakoj. Unijela je u nju neke nove pojmove i kategorije, naroito
kategoriju humanizma, ovjeka, prakse, otuenja itd. Doprinijela je tako
er teorijskom produbljenju kritike staljinizma.
3) Svojim shvaanjem otuenja ovjeka, a naroito teorijom kritike nega
tivnih i nehumanih drutvenih pojava kako u kapitalizmu, tako i u soci
jalizmu (birokratizam i sl.) doprinijela je jaanju kritikog razmatranja
drutvenih kretanja u Slovakoj i ehoslovakoj, a naroito se razvila ra
sprava o otuenju.
4) Svojim studijama o spoznaji doveli su filozofi prakse u pitanje poznatu
teoriju odraza.
5) Dijelom u filozofiji prakse, ali i u Schaffovom radu Marksizam i ljudski
individuum () nalazi se povod i inspiracija za diskusiju o smislu i ka
rakteru marksistike filozofije, to ju je pripremilo Slovako filozofsko
drutvo 9. 2. 1967.
6) U godinama prodiranja filozofije prakse u Slovaku kulminirala je u slo
vakoj filozofskoj historiografiji kritika njene ideoloke vulgarizacije, a
snaan poticaj toj kritici bila je upravo objavljena knjiga o toj tematici P.
Vranickog (Historija marksizma), koja je pridonijela kritikoj raspravi na
savjetovanju o toj tematici u veljai 1966. (referat J. Uhera na temu savje
tovanja Pitanja strukture i koncepcije marksistike filozofije u SSR).
Sve u svemu, Andrej Kopok je dao zaista cjelovit pregled plodne suradnje
naih vodeih filozofa prakse, prije svega i dominantno osnivaa i najplod
nijih autora s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sa filozofima iz Slovake (ali i
eke). Ta je suradnja bitno doprinosila razvoju filozofske misli i pripomogla
razvoju stvaralake kritike dogmatizma svake vrste. Iz Kopokova pregleda
suradnje i pravaca utjecaja moe se zakljuivati o svjeini to ju je filozofija
prakse unijela u filozofsko razumijevanje suvremenoga svijeta i njegovih
bitnih dilema. Nitko od onih koji budu pisali i prouavali razvitak filozofske
misli 20. stoljea nee moi (ili barem ne bi smio) zanemariti epohalni znaaj
i filozofske domete filozofije prakse.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
111 God. 28 (2008) Sv. 3 (567571) 571 A. Leaja, Recepcija asopisa Praxis u Slo
vakoj

Ante Leaja

The Reception of the Praxis journal in Slovakia

Abstract
This paper is an account of the article The Reception of the Praxis Journal in Slovakia by Slo
vak philosopher Andrej Kopok, which was published in 2005 in the Filozofia journal. Kopoks
article expounds on the beginnings of reception of praxis philosophy in Slovakia, yearlong
cooperation of Slovak and Czech philosophers with the protagonists of that philosophical ori
entation, and the responses of that cooperation in Slovakia, especially with regard to the deve
lopment of philosophical thought concerning political and social circumstances in Slovakia (i.e.
Czechoslovakia) since the 1960s.
Key words
Praxis, praxis philosophy, Slovakia, Andrej Kopok