AVANGARDA U SVJETSKOJ KNJIEVNOSTI

- skupni naziv za nove pokrete i smjerove u svjetskoj knjievnosti 20. st.

- Smjerovi: EKSPRESIONIZAM, FUTURIZAM, DADAIZAM, KUBIZAM,
NADREALIZAM, IMAINIZAM, SOCREALIZAM,
EGZISTENCIJALIZAM.
- Znaajke: ugroenost ovjeka, osjeaj nemoi, kaosa, krik, bunt, spas u
umjetnosti (umjetnik = mesija)
- Uzor: F. Nietzsche (Nie) teorija o nadovjeku (iz sveopeg unitenja /kaosa
treba nastati novi, bolji ovjek / poput feniksa)
1) futurizam: (lat. futurus budui); Italija, Rusija
- znaajke: velianje energije, brzine, moi, nacionalne snage, rata,
industrijske civilizacije
- zaetnici: T. Marinetti (Italija), V. Majakovski (Rusija)
2) ekspresionizam: (ekspresija vanjski doivljaj
svijeta)
- asopisi: Der Sturm, Die Aktion
- znaajke: sablasni doivljaj svijeta, nastojanje da
se umjetniki prikae svijet vlastite due, ideja
vjenosti
3) dadaizam (1916., Zurich)
- idejni zaetnik: T. Tzara
- znaajke: ruenje svih tradicionalnih vrednota
graanskog drutva, odbacuje se kontrola razuma,
logika, isti automatizam (nizanje samoglasnika i
suglasnika)
4) nadrealizam: Francuska, Andre Breton
- nastavlja se na dadaizam, povodi se za Freudovom
psihoanalizom
- znaajke: teite na iracionalnom, podsvjesnom i
halucinantnom, nesvjesne ovjekove reakcije,
automatsko ispisivanje poezije (podsvjesna
halucinantna stanja, snovi)
5) kubizam : Pariz, prisutniji u slikarstvu (P. Picaso,
apstraktno slikarstvo / lat. cubus kocka)
- knjievnost: G. Apollinaire grafiki izgled
pjesme
6) imaizam (franc. image = slika), Engleska, Rusija
- predstavnici: Ezra Pound, Sergej Jesenjin
- slikovitost pjesnikog izraza
7) egzistencijalizam (franc. egzistence=postojanje)
- Francuska, filozofske ideje
- predstavnik: Jean-Paul Sartre
8) socijalistiki realizam Rusija, Francuska
- socijalistika ideologija/ politiki obojen smjer
- predstavnik: Maksim Gorki
 SUVREMENA PROZA, VRSTE MODERNOG ROMANA

1. SUVREMENA PROZA

Najpoznatiji predstavnici su: MARCEL PROUST, VIRGINIA WOOLF, JAMES JOYCE,

FRANZ KAFKA, ERNEST HEMINGWAY.

1) Marcel Proust (1871.-1922.)- pisac je romana-rijeke - ciklusa romana pod naslovom

U potrazi za izgubljenim vremenom, koristi tehniku psiholokog promatranja
(samopromatranja), te reminiscenciju (ponovno oivljavanje prolosti) i retrospekciju (
povratak u prolost). Trai smisao ljudskog postojanja i nalazi ga u umjetnosti.
2) Virginia Wolf (1882.-1941.) teoretiar i pisac romana tzv. toka (struje) svijesti.
Napisala je programatski lanak Moderna umjetnika proza u kojem se zalae za
opis unutranjenjeg, psiholokog ivota glavnog junaka, tokova njegove svijesti.
Gospoa Dalloway je njen najpoznatiji roman (odbacuje tradicionalnu, realistinu
fabulu, romane gradi na bazi motivacije asocijacijama i simbolima, pie tehnikom
unutarnjeg monologa.
3) James Joyce (1882.-1941) pie tehnikom tzv. toka (struje) svijesti. Najpoznatiji mu
je roman Uliks (moderni Odisej). Smisao fabule je u promatranju neprekinutog i
simultanog protjecanja posve raznih dojmova i asocijacija u ovjekovoj svijesti.

4) Ernest Hemingway (1899.-1961.) pisac tzv. dokumentaristikog (novinarskog) stila

pisanja, predstavnik tzv. izgubljene generacije (djeluju izmeu dva svjetska rata), dobitnik
Nobelove nagrade za knjievnost (1954.); djela: Kome zvono zvoni, Sunce se ponovo
raa, Zbogom oruje, Snjegovi Kilimanara, Starac i more.

VRSTE MODERNOG ROMANA: a) monoloko-asocijativni (prethodnik: Dostojevski

Zloin i kazna; predstavnik: Marcel Proust), b) roman struje svijesti (James Joyce,
Virginia Woolf), c) egzistencijalistiki roman (Jean Paul Sartre Munina; iznosi
filozofske ideje), d) roman-ideja (Andre Gide), e) dokumentaristiki tip proze (Ernest
Hemingway), f) kafkin tip proze (Franz Kafka).

FRANZ KAFKA (1883.-1924.)

- knjievnik njemakog jezinog izraza
- roen u Pragu u ortodoksnoj idovskoj obitelji
- djetinjstvo provodi u sjeni oeva autoriteta, to ostavlja neizbrisiv trag na
njegovoj osjetljivoj psihi, te e do kraja ivota ivjeti kao osamljenik
- nakon zavretka studija radi kao inovnik u uredu za osiguranje od nesretnih
sluajeva (mrzi svoj posao, svi njegovi likovi su inovnici nezadovoljni svojim
poslom/ otac je omaloavao njegovo pisanje, govorio da je bezvrijedno, prije
smrti rekao je svome prijatelju Maxu Brodu da spali njegova neobjavljena
djela, no on ga nije posluao i objavljena su posthumno).
- Za ivota objavio je dvije zbirke pripovjedaka (Promatranje, Seoski
uitelj), te neke pripovjetke u asopisima (Preobraaj).

Preobraaj - U osnovi pripovijetke je fantastini motiv: preobraaj trgovakog putnika

Gregora Samse u golemog kukca. Pripovijedanje se temelji na uzrono-posljedinom nizanju
dogaaja pa postoji nesklad izmeu nerealnog sadraja i realistinog naina njegove obrade.
Kafka je intervenirao u logiku svijeta, u prirodne zakone da bi taj svijet sagledao iz jedne
druge, ivotinjske perspektive.
Temelj njegova prouavanja je odnos pojedinca i obitelji. Obitelj, koja bi trebala biti
nositelj sigurnosti, ljubavi, pomaganja, sklada, je hladna, okrutna, ne pokuava otkriti ljudsko
u Gregoru, ne prihvaa ga i na kraju je sretna to umire. Obitelj tako unitava svoje vlastito
dijete zato to je drukije.