Você está na página 1de 2

1.

PREDVERBALNO RAZDOBLJE
To je razdoblje razvoja koje prethodi razvoju prvog spajanja rijei kod djece i obino traje do
18. mjeseca.
Razvoj openito u drugim podrujima poinje po roenju ili ak prije. No djeca do godine
dana esto neto govore, tj. mumljaju i te rijei nama nisu lako prepoznatljive, moemo
samo pretpostaviti o kojoj se rijei radi, sve do godine dana kada rijei postaju razumljivije, a
sa 18 mjeseci djeca ve samostalno poinju sklapati rijei.

KOLIKO JE VANO PREDVERBALNO RAZDOBLJE?


Naime, lingvistike sposobnosti se razvijaju se tijekom ranog djetinjstva te oblikuju izgraene
blokove jezinih vjetina koje se kasnije pojavljuju ( Vihman i sur., 1985.) zbog ega mnogi
teoretiari vjeruju da je usvajanje jezika kontinuiran proces. Ipak postoje teoretiari koji
zagovaraju da je proces razvoja jezika diskontinuiran proces te da predverbalno razdoblje ima
veze sa kasnijim razvojem jezika (Bickerton, 1984., Shatz, 1983.).
Znanstvenici jo uvijek nemaju odgovor na gore postavljeno pitanje, jer emo u daljnjem
ivotu, naravno u ulozi roditelja vidjeti kako djeca tijekom razvoja pokazuju neke udesne
jezine vjetine, ak i prije same pojave tipinih jezinih znakova.

1.1 Percepcija govora


Fonologija i fonetika imaju vanu ulogu u percepciji govora. Kako bi dijete uope nauilo
govoriti najprije mora nauiti govor to jest nauiti govorne glasove. Naime govor
imitiramo i preuzimamo od socijalne sredine. Govor je zvuna ovjeja komunikacija
koja se sastoji od kontinuiranog strujanja zraka te da bi sluatelj razumio govor najprije
mora to strujanje razdijeliti na segmente, dakle na slogove, rijei i reenice. Isto tako
sluatelj bi prilikom izgovora trebao obratiti panju na podizanje i sputanje intonacije,
pauze izmeu rijei te naglaske.

Govorni terapeuti najveu pozornost daju fonetskim obiljejima koja se odnose na


zvukove tj vrste zvukova koje je mogue oblikovati usnama, jezikom, grlom, Djeca u
ranom razvoju veinom imaju potekoe u izgovoru. Najei i najpoznatiji krivac je glas
r ( vjetine artikulacije - javlja se kasnije od svih ostalih glasova), pa umjesto riba ribi
grize rep ujemo liba libi glize lep, umjesto ruka ujemo luka i tako dalje.
Vea pozornost, to se tie osobine govora, pridodaje se fonemskim obiljejima. Ako npr.
rije car (automobil) izgovori netko iz New Yorka i netko iz Mississippija, sluatelj bi to
mogao shvatiti kao dvije razliite rijei, no netko tko je dobar poznavatelj engleskog
jezika prepoznat e da se radi o jednoj te istoj rijei. Kada varijacija zvuka pone prelaziti
granicu izmeu dvije fonemske kategorije, dvije rijei koje su sline u izgovoru imaju
razliito znaenje, npr car (automobil) i core (jezgra) pa bi se moglo rei da te dvije rijei
imaju manju razlikovnu ulogu od dva regionalna izgovora rijei car.

U ranoj percepciji govora iskustvo ima jako veliku ulogu.


Ako su djeca vie izloena jeziku, njihova e fonemska diskriminacija s vremenom
postati otrija, no isto tako e nedostatak izloenosti uzrokovati da upravo ta sposobnost
otupi. Tako novoroenad koja je stara svega nekoliko dana daje prednost sluanju
vlastitog jezika (Moon, Cooper i Fifter, 1993.).
Razlika izmeu r i l nije fonemski kontrast u japanskom jeziku kao to je u engleskom.
Japanci sa mukom razlikuju te glasove, a isto tako s tekoom i izgovaraju. Japanska
djeca zato gube tu sposobnost fonemske diskriminacije jer joj uope nisu izloeni.
Istraivanja govornih kontrasta u razliitim jezicima ukazuju na to da djeca do kraja
prve godine izgube dobar dio svojih sposobnosti razlikovanja glasovnih kontrasta upravo
zato to im nisu bila izloena.
Iskustvo s jezikom pomae djeci. Djeca kako bi usvojila govor, to jest zadatak
segmentiranja struje govora te da bi postigli da to uju kao pojedinane rijei koriste
naglasak rijei. Na primjer u engleskom jeziku je naglasak na prvom slogu kod veine
rijei. U istraivanju su dvije skupine djece izloili sluanju naglaenih rijei. Skupina
djece koja su imala 6 mjeseci nisu davale prednost ni poetnom niti zadnjem slogu dok je
skupina djece od 9 mjeseci bila naklonjena rijeima naglaenima na poetku. Zakljuak je
da to su vie djeca izloena jeziku sve vie usavravaju sposobnosti percepcije govora.