15.8.2007, Bloomberg: Stvarnost je ta da je cijelo trite u bankrotu!

- 25 studeni 2015 -
PREZENTACIJA BR.1 PROJEKTA 'AGROTURIZAM FARMA VIVIAN'

Informacije i kontakt:
Aljoa iz obitelji uri
aljosa@cromalternativemoney.org

Samo je jedan odgovor dostatan za tri fundamentalna pitanja: 1) Je li koncept drave ovjeanstvu
nametnut ili je on slobodan izbor? 2) Je li koncept valute ovjeanstvu nametnut ili je on slobodan
izbor? 3) Zato ovjeanstvo robuje konceptima umjesto da koncepti njemu korisno slue?

Ekonomsko ropstvo drastino je efikasniji vid kontrole od lanaca, no da bi ono besprijekorno

funkcioniralo, neophodan je monopol nad izdavanjem valute (zakonsko plateno sredstvo) koja nuno
cirkulira u zatvorenom krugu (drava). Globalno ekonomsko ropstvo rezultat je "prelaska" globalne
monetarne suverenosti u privatne ruke uske druine elitnih monika. Pa tako valuta u opticaj ulazi
samo na jedan nain: Posuivanjem je onome kome bi na prvom mjestu i po svakoj logici uope
morala i pripadati - stvaraocu vrijednosti, odnosno narodu. Time se u trenutku izdavanja niim
pokrivene valute populaciji namee njena cijena od 220%. Prvih 100% zbog toga to se populaciji
oduzima vrijednost koju ova stvara; drugih 100% tjeranjem populacije u zaduenje istog iznosa; plus
jo 20% kamate ija je isplata nemogua jer ta dodatna suma nikad nije ni ula u opticaj.
Posljedice prakticiranja monetarno-financijske teorije kroz koju se ovjeanstvo konstantno zaduuje
prema privatnoj instituciji za vlastiti novac - u iznosu uvijek veem od totalne sume svog novca
stvorenog iz nieg - zadiru debelo ispod svake granice dostojanstva. Umjesto dugo obeavanog
sveopeg duhovnog i materijalnog prosperiteta to je stizanjem novog milenijuma trebao nastupiti
uslijed maksimalno stimulirane kompeticije unutar globalnog kolektiva, svijet se doslovce gui u
dugovima nasamarenih ljudi okovanih za odvratne im poslove koje na mjestima na kojima ne ele biti
obavljaju za omraene poslodavce radei stvari zbog kojih se osjeaju prazno, neispunjeno i
bezvrijedno. Od svih beskonano nebrojenih fantastinih mogunosti u Svemiru, jedina svrha ljudskog
postojanja ispada ta da isputanjem due u smrtno dosadnim tvornicama i popizdivanjem u
stresirajuim redovima, ovjek troi svoj ivotni vijek na proizvodnju i konzumiranje veinom
nepotrebnog lako kvarljivog karta, bogatei time elitne monike jo vie iako je sav novac ionako ve
odavno njihov.

Da li zahvaljujui sve uestalijim i sve otrijim globalnim krizama ili jo uvijek koliko-tolikoj
neperfektnosti cenzure Interneta, posljednjih godina sve je vie njih svjesno kako je sveukupna situacija
na planeti dibidus neodriva. U pitanju nije samo suludo ignoriranje uope smisla ivota, odnosno
ovjekovo apsurdno tretiranje kako samog sebe tako i drugih; radi se i o njegovom katastrofalnom
odnosu prema okoliu.

Brojne su se revolucije u historiji dizale, no misterija ostaje zato nijedna od njih nije zadirala u
monetarni sustav, to jest u nain izdavanja novca i njegove distribucije u opticaj. Tu se sad Haso naao
u udu, a Mujo e njemu: "E moj jarane, to jest', jest', kolu si pohaao besplatno al badava brate -
daj ovjeku pitolj i on e opljakati banku, daj mu banku pa e opljakati cijeli svijet".
Da je faizam oblik totalitarizma, to i vrapci na granama pjevaju. Iz nekog je tajanstvenog razloga
meutim nezapaeno da mu je zajedniko sa svim ostalim takozvanim drutveno-politikim porecima
(socijalizam i demokracija ukljueni) to to u ime navodnog kolektivnog dobra (primjerice nacije, rase
ili religijske grupacije) demonizira ovjeka pojedinca i skroz na skroz gazi njegova individualna
prirodna prava i osobne slobode.

Simbolino tako nazvan, projekt 'AgroTurizam Farma Vivian' je komad obradivog zemljita gdje
uivajui u potpunosti njihova neotuiva uroena prava, nezadueni ljudi slobodno i miroljubivo ive u
harmoniji s Prirodom - izvan raznoraznih sustava vjerovanja i prekonceptnih drutvenih iluzija, poput
recimo navodnog postojanja takozvane 'drave' i pripadajuih joj takozvanih 'fizikih i pravnih osoba'.
Iako su u njoj prepoznatljive karakteristike zajednice odnosno komune, 'Agroturizam Farma Vivian' je
radije definirana kao grupa pojedinaca koji u optimalnom balansu s okolicom individualno ive svaki
svoj ivot, dobrovoljno skupa suraujui. Naime dok zajednica sama po sebi znai zatvaranje u
odreene okvire, egzistencija pojedinaca na 'Agroturizam Farmi Vivian' bazirana je na nepovredivosti
ovjekovog osobnog suvereniteta. to u prijevodu znai da je svaki ovjek vrhovni autoritet nad svojim
ivotom, to jest vlasnik svog vlastitog tijela, vlasnik svog vlastitog uma, vlasnik svojih vlastitih izbora i
napora te naravno vlasnik i plodova kojima ti isti izbori i napori uraaju. I upravo je to kljuni motiv
zato je pri realizaciji projekta esencijalno unaprijed ustanoviti meusobnu kompatibilnost "kandidata"
za budue stalne "stanovnike" agroturizam farme.

Obiteljski ljudi kojima je 'AgroTurizam Farma Vivian' habitat, orijentirani su tako da vie preferiraju
realnost od pekulacija, prirodnu hranu od plastine, barter i robni novac od fiat valute, ptice od
dronova i dobrosusjedske odnose od izolacije; to nipoto ne znai i da oni time automatski svoju djecu
odgajaju u desperadose 21-og stoljea. Naprotiv, kao ruralna sredina u kojoj je takozvana 'planirana
zastarjelost' nepoznata praksa, 'AgroTurizam Farma Vivian' je mjesto gdje djeca usvajajui
odgovornost i moralne vrijednosti rastu vedra i zdrava a ne kao pacijenti kronino oboljeli od
iscrpljenosti, stresa, depresije, frustracija, nedostatka vremena, gubitka interesa za uenje i slino.
Na 'AgroTurizam Farmi Vivian' djecu se ne ui to da misle, ve ih se naprotiv ui da razmiljaju
nelimitirano. A ovaj dio Kozmosa danas vie nego ikad prosto udi za radoznalim mladim
generacijama ije neogranieno kreativno razmiljanje prua neizmjerne potencijale za razvoj
beskrajno raznolikih stvarnosti prijateljski nastrojenih jedna prema drugoj. Nijedno sutra nije bolje
sutra ako u njemu nema mira i recipronog respekta izmeu onih kojima u gradovima opstanka nema
bez nekakvog zajednikog sustava i onih koji izvan ikakvog sustava samoodrivo ive na zemlji.

Robna razmjena neizostavna je stavka ak i u najprimitivnijem obliku "pristojnog" ivota iznad onog,
nazovimo ga "peinskog".
U samom srcu 'AgroTurizam Farme Vivian' kuca princip "slobodne valute - slobodna trita - slobodni
ljudi - slobodni planet". Budui je vrijednost prije sveg ostalog samo najobiniji koncept, ona je tek
pitanje ovjekove osobne percepcije i nita vie od toga - ili je to tako barem kod ljudi imunih na
nametnute monetarno-financijske indoktrinacije. Drugim rijeima, u slobodnoj sredini kakva je
'AgroTurizam Farme Vivian', sve je vrijednost i nita nije vrijednost, odnosno sve je "novac" i nita nije
"novac" - ovisno ve o dogovoru dva pojedinca.

Kao alternativa neprirodnoj jednolinosti u kojoj naturalno cvate razumna raznovrsnost, 'AgroTurizam
Farma Vivian' nije samo suta suprotnost svakojakim praksama monopoliziranja trita, nego je puno
vie ak i od klasinog slobodnog trita. Naime s obzirom da se radi o mjestu gdje je svaki pojedinac
on sam po sebi slobodno trite, 'Vivian' nije jedno centralizirano slobodno trite ve slobodnih trita
u sklopu nje ima tono onoliko koliko se ljudi u datom trenutku nalazi na farmi. Samim time, ponuda i
potranja suoavaju se - umjesto umjetnim - istim prirodnim putem.
U dananjem modernom bespuu sustavnog bezizlaznog beznaa, ovjeka zarobljenog u lanom
sagledavanju samog sebe mentalno rekonektirati s njegovim pravim ja poprilina je potekoa, ali
prava sitnica u usporedbi s materijalnim osposobljavanjem ga da ve za koji dan ponovo ne zaspe u
ono iz ega se tek probudio. A upravo je to oigledna, u "aktualnim" okolnostima nimalo jeftina svrha
projekta 'AgroTurizam Farma Vivian'.
Imajui u vidu konstataciju Malcolm X-a da se mir ne moe odvojiti od slobode zato jer ovjek ne
moe biti na miru ako nije slobodan, te mudru izreku kako tamo gdje ima duga nema slobode a tamo
gdje nema slobode nema ni sree, ono najbitnije kod 'AgroTurizam Farme Vivian' svakako je injenica
da je gotovo svaka cijena realizacije tog nekonvencionalnog projekta u cijelosti plativa bez posezanja
za ikakvim zaduenjem bilo kog tipa.

Potkovano dvadesetogodinjim intenzivnim istraivanjem novane i zakonodavne sfere, svo suvereno

djelovanje (slubeno zapoeto 05.10.2013) Aljoe iz obitelji uri tj. ovjeka idejnog tvorca
'AgroTurizam Farme Vivian' - maksimalno su ista posla.
Maksimalno ista posla iz prostog i jednostavnog razloga to je stvarnost ta da oko cijelog njegovog
povijesno jedinstvenog sluaja u kojeg su ukljueni brojni stvarnostojei ljudi iza adresa takozvanih
'domaih i meunarodnih politiko-pravnih' te 'monetarno-financijskih institucionalnih autoriteta'
najvieg ranga, apsolutno nikakvog i nikojeg spora nema. Spor je naime definiran kao kontroverzija,
tvrdnja jedne strane nasuprot tvrdnji druge strane. Oko specifinog sluaja Aljoe iz obitelji uri,
definitivno nikakvih - ni najminimalnijih - kontroverzi nema. Kao prvo, zato to pod punom osobnom
odgovornou suprotna strana nikad nikakve kontroverze nije iznijela, to ne predstavlja nita drugo
nego njeno preutno priznanje svih iznijetih injenica. Kao drugo, zato to suprotna strana nikakve
kontroverze nije ni mogla iznijeti budui je specifini sluaj Aljoe iz obitelji uri prezentiran tako to
je umjesto na pretpostavkama baziran na nepobitnim dokazima, a istina je podsjetimo se definirana kao
jedinstveno stvarno stanje stvari o kojem je svaka debata suvina.

Platna sposobnost (maksimalno ista posla) ovjeka Aljoe iz obitelji uri, provjerljiva je na
sljedeem linku:

SOVRO - SUVERENI PLATNI INSTRUMENT

http://cromalternativemoney.org/index.php/en/media/news/sovro-suvereni-platni-instrument.html

Neosporna je injenica ta da nigdje na ovome svijetu nema nikakvog dokaza neoborive naravi o
eventualnoj, ak i minimalnoj defektnosti 'Suverenog Platnog Instrumenta SOVRO' koja bi
potencijalno mogla utjecati na njegovu valjanost. Punovaljanost navedenog platnog instrumenta
prvenstveno se zasniva na tome da on definitivno niime na naruava "kolateralnu igru". Kolateral je
podloga tj. pokrie. Za razliku od i Bogu neznane podloge valuta izdavanih irom itavog globusa, te i
Vragu nepoznatog kolaterala astronomskog duga moderne civilzacije, pokrie platnog instrumenta
'SOVRO' ve dvije godine transparentno i neoborivo stoji kako na radnim stolovima policijskih
strunjaka i ostalih raznoraznih eksperata, tako i na Webu.

ak i povrnim pregledom javno objavljenih dokumenata o isplati takozvanog 'kredita' dvjema

takozvanim 'bankama', onome kome financijska tematika ba i nije najbliskija postat e savreno jasno
na koji je to nain 'SOVRO' platni instrument sposoban legitimno cirkulirati doslovno izmeu
neogranienog broja protustrana:

ISPLATA KREDITA SUVERENIM PLATNIM INSTRUMENTOM 'SOVRO'

http://cromalternativemoney.org/index.php/en/forum/76-stvarni-svijet-drutvo-i-drutvene-
znanosti/2993-isplata-kredita-suverenim-platnim-instrumentom-sovro
Izbor geografskog podruja namijenjenog realizaciji odnosno izgradnji 'AgroTurizam Farme Vivian',
takoer su maksimalno ista posla Aljoe iz obitelji uri - i ona provjerljiva na donjem linku:

OBAVIJEST SUVERENOG OVJEKA O ZAPOINJANJU KORITENJA SE ZEMLJOM

http://cromalternativemoney.org/index.php/en/media/news/obavijest-suverenog-ovjeka-o-zapoinjanju-
korienja-zemlje.html

PREGLED PRELIMINARNIH DETALJA

Povrina: cirka 1 km2

Koordinatni referentni sustav: HTRS96

Toka 1) E = 296457.4 ; N = 4982943.2 ; = 44.957329 ; = 13.920165

Toka 2) E = 296742.9 ; N = 4982853.8 ; = 44.956607 ; = 13.923815
Toka 3) E = 296365.1 ; N = 4981431.8 ; = 44.943715 ; = 13.919606
Toka 4) E = 296325.9 ; N = 4981448.1 ; = 44.943851 ; = 13.919103
Toka 5) E = 296213.9 ; N = 4981232.9 ; = 44.941883 ; = 13.917772
Toka 6) E = 295947.9 ; N = 4981174.2 ; = 44.94128 ; = 13.914429
Toka 7) E = 295984.5 ; N = 4981561.6 ; = 44.944773 ; = 13.914735
Toka 8) E = 295747.6 ; N = 4981892.4 ; = 44.947679 ; = 13.911603
Toka 9) E = 295612.1 ; N = 4981855.8 ; = 44.94731 ; = 13.909902
Toka 10) E = 295636.0 ; N = 4982093.3 ; = 44.949453 ; = 13.910109
Toka 11) E = 295743.3 ; N = 4982148.2 ; = 44.949977 ; = 13.911444
Toka 12) E = 295788.5 ; N = 4982302.4 ; = 44.951376 ; = 13.911954
Toka 13) E = 295855.7 ; N = 4982302.2 ; = 44.951394 ; = 13.912805
Toka 14) E = 295859.9 ; N = 4982380.9 ; = 44.952102 ; = 13.912827
Toka 15) E = 296055.9 ; N = 4982509.6 ; = 44.953315 ; = 13.915256
Toka 16) E = 296129.9 ; N = 4982502.4 ; = 44.953272 ; = 13.916197
Toka 17) E = 296232.4 ; N = 4982851.0 ; = 44.956436 ; = 13.917353
Toka 18) E = 296369.5 ; N = 4982851.2 ; = 44.956476 ; = 13.919089
Posluila ona ili ne kao soan prototip tranzicije prema zlatnoj ravnotei uzajamne ovisnosti i
individualne samodostatnosti, 'AgroTurizam Farma Vivian' starta kao geografsko podruje na planeti
Zemlji na kojem je autonomni zdrav razum nepodloan utjecaju i kontroli ikojeg konceptualno-
fiktivnog oblika vlasti jednog ovjeka nad drugim ovjekom (itaj takozvana drava i nadnacionalna
"via sila") - dakle pod iskljuivom jurisdikcijom Univerzalnog Prirodnog Zakona. Sve graevine i
pomoni objekti izgraeni u sklopu projekta pod i nad zemljom, nerazdjeljiva su cjelina u
proporcionalno jednakim omjerima suvlasnitvo svih ljudi stalnih "stanara" farme koji su se slubeno
odrekli svog lanstva u Sustavu. Postajanje suvlasnikom farme uvjetovano je adekvatnim periodom
isprobavanja meusobne kompatibilnosti ljudskih karaktera. Ostali ljudi na farmi koji su izabrali
zadrati njihovo lanstvo u Sustavu ili su u fazi predomiljanja, bili oni stalni ili tek privremeni
"stanari" - imaju status korisnika. Na 'AgroTurizam Farmi Vivian' njeguje se kako sloboda razmiljanja,
tako i slobodna individualna inicijativa - meutim ta kreativna sloboda povlai za sobom punu osobnu
odgovornost naruavaju li neiji potezi i aspiracije opu viziju projekta te ravnoteu zajednike
kontribucije i zalaganja za odravanje i razvoj farme.

Iako zlu ne trebalo opcionalno spojena na konvencionalne mree, primjenom prikladne kvalitetne
napredne tehnologije poput solarnih ureaja i bunara, agroturizam farma je 100% samodostatna i u
energetskom i u vodoopskrbnom smislu. Sve stambene jedinice, turistiko-ugostiteljski objekti i ostali
pomoni objekti dizajnirani su na nain da se moderni komfor to bolje uklopi u "ran atmosferu", te
rasporeeni po farmi bez guvanja tako da oko svakog od njih ima dovoljno slobodnog zelenog
prostora - em zbog pridonoenja sveopem ugoaju, em zbog omoguuvanja dovoljnog nivoa
privatnosti. Stambene jedinice i turistiko-ugostiteljski objekti trebaju raspolagati s terasama koje
potiu ljude da to vie vremena provode na otvorenom. U njihovoj pak unutranjosti mora biti to vie
prirodnog svjetla. Pri izboru graevnog materijala od primarnog su znaaja otpornost, dugotrajnost,
izolaciona svojstva i lakoa odravanja, a uz to pri izboru raznoraznih inovativnih sustava i ureaja na
farmi presudni su jo to vei stupanj automatizacije, energetska uinkovitost i jednostavnost
funkcioniranja.

Bez obaziranja na izreku kako je svaki poetak teak, u srei to za novi poetak nikad nije kasno, dana
21 studenog 2015 je sadnjom etiri stabalca "poloen kamen temeljac" i tako slubeno oznaen
poetak radova na izgradnji 'AgroTurizam Farme Vivian' - projekta suverene naravi u sklopu kojeg e
ovjek Aleksa iz obitelji Pavleti skupa s jo nekoliko vrsto odlunih ljudi provoditi znanstveno
istraivanje 'Eko Zajednica Gaia'.
- Lokacija farme: Geografsko podruje nedaleko od takozvane 'Pule', izmeu takozvanog 'Vodnjana' i
takozvane 'Galiane';

- Veliina farme: Cirka 1 kvadratni kilometar;

- Broj ljudi koji ive na farmi: U razradi;

- Vanjski suradnici: U razradi;

- Graevine i pomoni objekti: U razradi;

- Veliina njiva i vrtova: U razradi;

- Raznolikost biljnog svijeta: U razradi;

- Proizvodnja i potronja hrane: U razradi;

- Raznolikost ivotinjskog svijeta: U razradi;

- Proizvodnja i potronja energije: U razradi;

- Proizvodnja i potronja vode: U razradi;

- Gospodarenje otpadom: U razradi;

- Vozni park: U razradi;

- Rekreativno-zabavni i edukativni programi, festivali: U razradi;

- Razmjena proizvoda i usluga: U razradi;

- "Poslovna" bilanca: U razradi.

Od iznoenja same vizije projekta 'AgroTurizam Farme Vivian', pa preko zajednikog teoretskog
dogovaranja o njegovoj realizaciji sve do izvoenja graevinskih radova, na donjem se linku vodi
kompletna dokumentacija kako bi steena iskustva ne samo besplatno posluila drugim zainteresiranim
ljudima ve ohrabrila i ostale da ive prirodnije, jednostavnije, sretnije i ispunjenije, zdravije te iznad
svega odrivije i samodostatnije:

http://cromalternativstanovniemoney.org/index.php/en/forum/77-farme-poljoprivreda/3015-
agroturizam-farma-vivian-dogovori-i-izvjetaji-o-realizaciji

Iskustvo ui da je zahuktavanjem samoupravne 'AgroTurizam Farme Vivian' izgledna pojava trolanja i

dobro ciljanog dezinformiranja o zatvaranju blesavih sektaa u same sebe i izolaciju. Istinska je
meutim namjera da projekt to otvorenije i proirenije nae svoje mjesto u lokalno-regionalnoj
ivotnoj koloteini. elja, na ostvarenju koje e se ekipa sa farme debelo potruditi, je doprijeti do ljudi
to ive u neposrednoj i manje blioj okolici te se povezati s njima na najplodnije naine, skupa
suraivati i zabavljati se, razmjenjivati s njima proizvode i usluge...
Generalno reeno, ruralni turizam je djelatnost openito fokusirana na seoski tip ivota. Turistika
ponuda usmjerena na obiaje, kulturu i batinu u ruralnim podrujima; obostrano viesmisleno korisna i
za lokalnu sredinu, i za turiste. Agroturizam je oblik ruralnog turizma u kojem je izmeu farmera i
posjetioca interakcija direktnija i izraenija. Osim oputanja u blagodatima ruralnog okruenja i
uivanja u zabavno-rekreativnim sadrajima u sklopu seoskih imanja, agroturizam gostima prua
mogunost ne samo pasivno se upoznati s aktivnostima na farmi ve i neposredno u istima uestvovati.

Iz prezentacije jasno proizlazi da je 'AgroTurizam Farma Vivian' puno vie od samo poljoprivrede i
turizma u klasinom smislu, u pogledu kojeg e se ovaj projekt, iako nikako time limitiran, ipak
preteno orijentirati na goste zainteresirane probati odmor obrazovnog tipa i iskusiti avanturu bliskog
odnosa s Prirodom kroz aktivnu participaciju u svakodnevnim raznolikim stvarnostima ivota na
agroturizam farmi. Drugaije reeno, pored usputnih atraktivnih zabavno-rekreativnih sadraja u
ugodnom ozraju, 'AgroTurizam Farma Vivian' promovira ekoloki i zdravstveno prihvatljiv ivotni stil
neoptereen politikarijama i birokratizmom - posveujui posebnu panju familiziranju djece s njime.
Ona nastoji proiriti svijest o prednostima revitalizacije gotovo iskorijenjenog naina neurbanog
ivljenja na zemlji, u skoro pa zaboravljenom ovjekovom dobrom odnosu prema drugim ljudima,
biljkama i ivotinjama. Izmeu ostalog, projekt promovira povratak osnovama te tradicionalnim
zanatima i obrtima, projekt promovira biodiverzitet i permakulturu kao odrivi vid poljoprivrede,
projekt promovira smanjenje potronje neobnovljivih resursa, i slino...

Puka egzistenciona neovisnost i samodostatnost svakog stalnog "stanovnika" na farmi pojedinano, te

isto tako i plodovi njegove individualne kreativnosti i stvaralatva, fino su uravnoteeni s farmom kao
jednom cjelinom. to e rei da e unutar te cjeline u jednoj dobro prostudiranoj mjeri biti odreenih
proizvoda i usluga izvan okvira ponude i/ili mogunosti samih farmera. Primjerice, neki tip hrane u
restoranu, pospremanje turistikih apartmana na farmi, odvoz neorganskog otpada... Oigledno, radna
aktivnost unutar cjeline prilino je raznovrsna i ukljuuje svaki aspekt proizvodnje, upravljanja,
odravanja i razvoja "poslovanja", imovine, zabavno-rekreativnih i edukacionih te promotivnih
programa, vanjske suradnje, dogaanja...
Razmjenom proizvoda i usluga agroturizam farma dakle ostvaruje rezerve (preteno u plemenitim
metalima poput zlata i srebra). Jedan dio tih rezervi odvaja se u zajedniku kasu, a drugi se
ravnomjerno razdjeljuje svim stalnim "stanovnicima". Sveukupni trokovi agroturizam farme pokrivaju
se naravno iz zajednike kase, a kako e tko raspolagati s privatno mu dodijeljenim rezervama - ovisi
iskljuivo o njemu samome. Sve u svemu, 'AgroTurizam Farma Vivian' je arenoliko pogonjen
generator osiguranja pristojnog cijeloivotnog vijeka 50-ici mukaraca i ena te djece, i to u jednom
prirodnom ambijentu koji ne sputava ve ohrabruje slobodu njihovih kreativnih individualnosti.
U skladu sa suverenitetom na kojem se itav projekt zasniva - to se tie agroturizam farme kao cjeline
- sva djelovanja na farmi (ukljuujui i "stanovanje" korisnika te njihovo besplatno hranjenje onime to
na farmi rodi) koja nisu direktna djelovanja njenih suvlasnika, slubeno se vode kao razmjena usluga i
proizvoda izmeu suvlasnika i dotinih protustrana.

Dinamina interakcija otvorenog duha izmeu aktivnosti na samoj farmi vezanih za agroturizam,
aktivnosti na samoj farmi nevezanih za agroturizam, i aktivnosti izvan farme, pozitivno e rezultirati
njihovim meusobnim nadopunjavanjem. Uz demonstracije raznih korisnosti na licu mjesta,
organizaciju video projekcija i muzike uivo, organizaciju raznih izleta, priredbi, feta, skupova,
izlobi, sajmova i slino, sva ta koordinirana skupnost uinit e da sjeme sretnog ivljenja sa smislom -
'AgroTurizam Farma Vivian' - bujno procvjeta na tlu lokalne (ne)realnosti i to kao stvarnost ne samo
slobodne razmjene ideja i informacija te proizvoda i usluga, ve takoer i kao stvarnost fer i potenog
tretiranja individualaca i skupina ljudi.
1)
IVA ZELENA OGRADA
Zbog naravi 'Agroturizam Farme Vivian', ograda je vrlo delikatno pitanje. Dananje su drutvene
okolnosti katastrofalne, ni jueranje puno bolje nisu bile, a kad se pomisli o onim sutranjima - mrak
pada na oi. Iz tih vie nego opravdanih razloga, a takoer i zbog sprjeavanja tete od divljai, kao
savreno je rjeenje oko cijele farme posaena gusta iva ograda.
Prilikom izgradnje farme bit e nuno prokriti (u to manjoj mjeri) neto ume i rastinja. Od prvog
dana poetka radova, vodit e se pisana evidencija "Prirode", u koju e se s jedne strane biljeiti sve
posjeeno, a s druge sve novo posaeno. Upravo iz tih, te ujedno i zbog prehrambenih razloga - budui
da prostor treba to bolje iskoristiti - du cijele ive ograde s njene unutranje strane posadit e se u
adekvatnim razmacima (5 do 10 metara) po jedno stablo s jestivim plodovima.

2)
12 OBITELJSKIH KUA
12 (cirka etverolanih) obitelji na farmi je sasvim pristojna, ni prevelika ni premala grupa pojedinaca
dobrih namjera, meusobno kompatibilnog "mindseta". Iako je obitelj usko povezana zajednica, jako je
preporuljivo da u njoj svako ima svoj privatni prostor. Obitelj ine i djeca, a djeca brzo rastu. Osim
toga, obitelj ima prijatelje, te prima posjete roaka. Postoji zilijun motiva zato obiteljska kua mora
biti dovoljno prostrana. Dakle idealna kua ima podrum, prizemlje i iznad njega jedan kat (svaki nivo
ima minimum 100 kvadrata). Eventualno bi to mogle biti i kue s dva kata (moda ak i tavan dolazi u
obzir), ali je upitno bi li takve graevine svojom visinom runo naruavale okolni prirodni ambijent -
do ega nikako ne smije da doe.
Nain izgradnje ne samo obiteljskih kua ve svih objekata na farmi: "Pasivna kua (eng. passive
house, njem. passivhaus)" je rigorozni standard izgradnje novih ili rekonstrukcije starih objekata,
razvijen kroz velik broj istraivakih projekata na polju energetske efikasnosti. U odnosu na objekte
(kue, zgrade, kole, poslovni prostori,...) izgraene na suvremeni uobiajeni nain (primjerice
amerika "energy star" obiteljska kua), koritenjem konstrukcijskog procesa "pasivna kua" smanjuje
se sveukupna potreba za energijom ak i do 70-80%, to i nije ba neka beznaajna sitnica!

Obiteljske kue ne moraju biti identine, premda je to preporuljiv izbor koji vrijedi i za opremu u
njima. Naime time se tedi u cijeni i izbjegavaju kasnije komplikacije s odravanjem.
3)
36 TURISTIKIH APARTMANA
Ostvarivanje rezervi na farmi (imuno na utjecaj i posljedice konvencionalnih monetarno-financijskih
dogaanja) putem turistikih apartmana, savreno je zdrav i razuman te ist i korektan nain
osiguravanja pristojnog cijeloivotnog vijeka 50-ici mukaraca i ena te djece. Cjelokupnom obimu
ostvarenih rezervi (preteno u plemenitim metalima poput zlata i srebra) zasigurno e dobrano
pridonijeti ljetni mjeseci i faktor da je agroturizam farma tek na 5-6 minuta udaljena od morske obale i
takozvanog 'grada Pule'.
Turistiki apartmani osim toga u mnogo emu pridonose slici farme to otvorenijeg tipa.
Po pitanju izgleda turistikih apartmana, poeljno je da oni budu u obliku pravokutnika. Podijeli li se
pravokutnik na pola, to su ve dva apartmana. Prizemlje i prvi kat ine od svakog pravokutnika ukupno
4 turistika apartmana. Na ovaj nain, 36 apartmana umjesto prvobitnog zastraajueg gutanja
ogromnog prostora najednom postaju privlana zamisao. Jo ako se tih dakle sve u svemu 9 objekata
rasporedi takoer paralelno sa ivom ogradom, onda je u pogledu tednje prostora postignut odlian
rezultat.
Veliina apartmana trebala bi biti dostatna za etverolanu obitelj. Poetna je ideja ta da apartmani ne
budu opremljeni kuhinjama, ali u svakom sluaju moraju imati friider. Potrebno je povesti rauna i o
tome kako e se apartmani zimi grijati, a ljeti eventualno hladiti.

4)
KAMPING PROSTOR
U biti rezervirani prazan prostor za dvadesetak kamp-prikolica i/ili velikih atora, na kojem su
predodreeni strujni prikljuci otporni na kiu. U sredini prostora poeljne su velike gradele s kaminom
i 3-4 dugaka stola s klupama za nona okupljanja.
U svakom sluaju, kamping prostoru ne smije nedostajati jedan pratei objekt sa zajednikim zahodima
te unutranjim i vanjskim (pod nadstrenicom) tu kabinama te malim i velikim lavandinima.
5)
VIENAMJENSKA DVORANA S POZORNICOM
Multifunkcionalna dvorana ne bi smjela biti ni premalena ni pretjerano velika, dakle kapaciteta cirka
stotinjak sjedeih mjesta. Treba da je pogodna za posjete kolaraca i ostalih raznih organiziranih grupa
poput primjerice znanstvenika i alternativaca ili izviaa. Isto tako treba biti pogodna za odravanje
raznih susreta i sastanaka, mini muzikih dogaanja, mini kazalinih predstava i video projekcija. to
e rei da se raspored stolica i stolova na neki nain mora moi prilagoditi potrebi za irim slobodnim
prostorom. U sklopu vienamjenske dvorane su i potrebne pratee prostorije (uredi, zahodi...).
Ne bi bilo nimalo loe da se pozornica tijekom ljeta na brz i jednostavan nain (npr. dizanje krova ili
uklanjanje montanih pregrada) moe transformirati u otvorenu pozornicu.

6)
RESTORAN
Kapacitet restorana je cirka 200 gostiju, rijeen na nain da u njemu budu i zasebni stolovi (4-6 mjesta),
i podui zajedniki stolovi s klupama (15-20 mjesta).
Restoran je naravno zatvoren, ali u isto vrijeme i nekako to vie otvoren (lako uklonjive komponente)
prema ljetnoj terasi koja je njegov sastavni dio.
Restoran poeljno ima malu binu za muziare i mini prostor za plesnjak.
7)
PARKIRALITE
Ukoliko se parkirna mjesta takoer rasporede paralelno sa ivom ogradom oko agroturizam farme, bila
bi najmanje upadljiva i tako bi prostor bio najbolje iskoriten.

8)
GARAA ZA STROJEVE I MEHANIZACIJU - RADIONICA ZA POPRAVKE
U principu, jedan bi povei objekat sluio i kao garaa za strojeve i mehanizaciju, i kao dobro
opremljena elektro-mehaniarska radionica (kanal + dizalica) za raznovrsne popravke.
9)
SKLADITE
Magazin za raznorazne stvari: potrebe turistikih apartmana i restorana, bavljenje poljoprivredom,
skladitenje hrane i za ljude i za ivotinje...
Skladite mora biti konstruirano tako da u njemu nikako ne smije doi do eventualne pojave vlage.
Skladite treba smjestiti negdje daleko od oiju turista, eventualno ak i u podzemlju multifunkcionalne
dvorane ili garae/radionice.

10)
ODLAGALITE SMEA/ORGANSKOG OTPADA
Smea bi tijekom ljeta moglo biti poprilino. Objekat za zbrinjavanje otpada treba biti zatvorenog tipa
kako se eventualni smrad ne bi irio farmom. Odlagalite smea treba smjestiti takoer negdje daleko
od oiju turista, i to tako da postoji pristup za kamion smetlara.
Na farmi se prakticira odvojeno sakupljanje otpada.
Kompost je vaan faktor u permakulturi, pa bi dio odlagalita smea namijenjen organskom otpadu
(ukljuujui ivotinjski izmet) posluio upravo u tu svrhu - poetni prijedlog je da "tvornica komposta"
bude otvorenog tipa to jest bez krova.

11)
POSEBNI OBJEKTI ZA STRUJU, VODU I OSTALO
Ovisno o profesionalno dotjeranoj viziji samodostatnosti agroturizam farme, eventualno e trebati
izgraditi posebne objekte za struju, vodu (skupljanje kinice, automatsko navodnjavanje zemljita i
pojenje ivotinja, kanalizacija) i wi-fi Internet.
Iako se u pogledu samodostatnosti farme svakako puca na apsolutnu energetsko-vodenu i druge oblike
neovisnosti, pitanje je od kljune vanosti da li - zlu ne trebalo - ipak za svaki sluaj biti spojen i na
konvencionalne mree. Naime bila bi to prava katastrofa za turizam na farmi kad bi se na njoj
pojavljivale nestaice struje, vode i slino...

12)
"ULINA" RASVJETA NA FARMI
Za vrijeme nonih sati, agroturizam farma bi trebala biti pristojno osvijetljena.
13)
ZABAVNO REKREATIVNI SADRAJI
Kratko reeno, posvuda po agroturizam farmi su klupice te razne spravice i naprave za igru i sport
(primjerice stolni tenis).
Ima li za to dovoljno prostora, na farmu bi se eventualno moglo ubaciti jedno ili dva mala
multifunkcionalna igralita (nogomet, koarka, odbojka, tenis).
14)
APOTEKICA LJEKOVITOG BILJA
Bilo bi sasvim fino da u sklopu 'Agroturizam Farme Vivian' funkcionira nekakva mala apotekica
ljekovitog bilja i slinih stvari vezanih za alternativnu medicinu.

15)
VETERINARSKA AMBULANTA I KARANTENA ZA BOLESNE IVOTINJE
Jedna od 12 obiteljskih kua rezervirana je za ovjeka veterinara voljnog ivjeti na agroturizam farmi.
To je zaista fantastino rjeenje uzme li se u obzir da e na farmi bujati raznovrsnost ivotinjskog
svijeta. Dakle na farmi e funkcionirati veterinarska ambulanta, izgraena tako da u sklopu nje bude i
jedan odvojen zatvoreni prostor koji e sluiti kao karantena za bolesne ivotinje. Veterinarska
ambulanta bit e na usluzi svim ljudima sa ivotinjama iz blie i ire okolice jer je to divan nain za
razvijanje dobrosusjedskih odnosa. Veterinar e pri lijeenju ivotinja prakticirati uglavnom
alternativnu medicinu.

16)
MALI "DUAN"
Bilo bi sasvim fino da u sklopu 'Agroturizam Farme Vivian' funkcionira jedna mala "trgovinica" za
kruh, mlijeko i ostale svakodnevne sitne potreptine.

17)
OBJEKAT ZA BESPLATNI BORAVAK DJECE TEKO NARUENOG ZDRAVLJA
Na 'Agroturizam Farmi Vivian' bi se u jednom objektu tijekom cijele godine pruao besplatni dvotjedni
boravak organiziranim grupama od desetoro djece teko naruenog zdravlja.

18)
VOZNI PARK
Osim raznih traktora i traktorskih prikljuaka/prikolica namijenjenih poljoprivrednim djelatnostima na
farmi, jednu bi prikolicu valjalo imati za prijevoz ivotinja.
Isto tako, bilo bi dobro imati i jednu traktorsku/konjsku prikolicu prilagoenu prijevozu ljudi - u svrhu
ponude atraktivnih turistikih ireva po farmi.
Farma bi svakako trebala raspolagati s nekoliko automobila od kojih barem jedan dip s pogonom na
sva 4 kotaa, zatim jednim putnikim kombijem i jednim velikim kombijem za prijevoz razne robe.
Ne bi bili na odmet takoer i jedan multifunkcionalni bager i kamion.
19)
OBJEKTI ZA SMJETAJ IVOTINJA

- tala za konje
Prilikom planiranja tale za konje valja uzeti u obzir eventualnu mogunost poveanja njihovog
poetnog broja. tala za sve konje bila bi dakle jedna zajednika, meutim ona bi se zbog eventualne
nekompatibilnosti karaktera meu konjima sastojala od nekoliko (3?) odvojenih prostorija (za sve
skupa maksimalno desetak konja). tala bi u principu trebala biti to otvorenija, s time da je jedna
velika vrata lako iz "otvorenog" pretvaraju u zatvoreni prostor (u sluaju jakih kia i grmljavina).
Oko tale je obor, veliine koja ograenim ivotinjama osigurava dovoljno velik prostor na svjeem
zraku. Ograda za obor je poput one drvene na kaubojskim ranevima, eventualno u kombinaciji s
ivom ogradom.

- tala za krave
Prilikom planiranja tale za krave valja uzeti u obzir eventualnu mogunost poveanja njihovog
poetnog broja. Kravlja bi tala trebala biti odvojena od konjske tale. Poput one za konje, i tala za
krave (maksimalno 6 krava) bi u principu trebala biti to otvorenija, s time da je jedna velika vrata lako
iz "otvorenog" pretvaraju u zatvoreni prostor (u sluaju jakih kia i grmljavina).
Oko tale je obor, relativno mali jer slui kao ograeni prolaz do velikog konjskog obora gdje krave
provode cijeli dan s konjima onda kad svi skupa nisu zajedno na livadi.

- tala za magarce
Oko tale (za maksimalno 4 magarca) je obor, relativno mali jer slui kao ograeni prolaz do velikog
konjskog obora gdje magarci provode cijeli dan s konjima i kravama onda kad svi skupa nisu zajedno
na livadi.

- Peradarnik
Prilikom planiranja peradarnika za kokoke i patke valja uzeti u obzir eventualnu mogunost poveanja
njihovog poetnog broja (na maksimalno 20-30 ivotinja).
Oko peradarnika je ograda, veliine koja ograenim ivotinjama osigurava dovoljno velik prostor na
svjeem zraku.

- Zaklon za ovce
Prilikom planiranja zaklona za ovce valja uzeti u obzir eventualnu mogunost poveanja njihovog
poetnog broja (na maksimalno desetak ivotinja).
I ovcama takoer treba dovoljno veliki obor na svjeem zraku. To moe biti ili poseban samo njihov
obor, ili ovce cijeli dan mogu provoditi unutar konjskog obora skupa sa svim ostalim veim
ivotinjama.
- Velika kuica za raznorazne ptice
Bilo bi fino da na farmi bude jedna velika kuica za raznorazne ptice, veliine cirka par metara.

- Higijena u objektima za ivotinje

Naprave li se podovi od dvokomponentne smole (talijanski = resina bicomponente, pavimento in
resina zootecnico), tada je u objektima za ivotinje puno lake i jednostavnije odravati higijenu - i to
se tie metenja i to se tie povremenog pranja. Osim poboljavanja nivoa istoe, tako se smanjuju i
trokovi odravanja. Upotrebom navedenog poda izbjegava se formiranje plijesni i gljivica.
Nepropusnost materijala osigurava izbjegavanje gnijeenja bakterija i rizik od infekcija. Isto tako,
upotrebom ovog materijala dobiva se povrina koja nije skliska, to je osobito pogodno za mjesta na
kojima je pod esto vlaan ili mokar. Pod od smole je izdrljiv i dugotrajan, ne zahtijeva esto
odravanje.
Objekti za smjetaj ivotinja trebali bi biti spojeni na kanalizacijski sustav na farmi. Premaz od smole
je idealan za kanale za odvod prljavih voda jer ima visoku kemijsku otpornost.

20)
IZBOR IVOTINJA

- Konji
Na 'Agroturizam Farmi Vivian' konji nisu potrebni zbog obavljanja tekih poslova ve bi se oni tu
trebali nai i kao atraktivna turistika ponuda, i zbog prijateljevanja sa "stanovnicima" farme.
Kao to i mi ljudi ne odgovaramo svako svakome, tako se i konji meusobno svaaju ako nisu
kompatibilnih karaktera. Openito govorei, kastrirani mujaci su najmirniji, no to se kosi s filozofijom
'Agroturizam Farme Vivian' - pa stoga ne dolazi u obzir. Poto farma nije na asfaltu, a niti je na
stjenovitom terenu odnosno kamenjaru, konji se na farmi nee potkivati (u sluaju eventualnih
specijalnih potreba upotrebljavat e se "konjske cipele").

Smjetaj konja je odgovoran za to kakvi e oni biti: otporni ako su napolju, osjetljivi ako su u
zatvorenom.

to se tie prehrane konja, po mogunosti izbjegavati industrijsku hranu. Najbolja je trava, potom
slijede mljeveni kukuruz i jeam. Konj pojede otprilike 10 kila sjena na dan, najbolje kad se to
rasporedi u nekoliko obroka.
Poetni broj konja:
* 2 ponija za klince (mujak i enka)
* 4 ili 5 konja za turiste
* 1 konj za vodia

- Krave
Krave daju mlijeko, a i lijepo se uklapaju u generalnu turistiku sliku.
Poetni broj krava: 2

- Magarci
Magarac se takoer jako lijepo uklapa u generalnu turistiku sliku.
Poetni broj magaraca: 1 mujak i 1 enka.

- Kokoke i patke
I kokoke i patke daju jaja, a osim toga to pridonose raznolikosti ivotnjskog svijeta na farmi, i one se
odlino uklapaju u generalnu turistiku sliku.
Puste li se kokoke tamo gdje su prethodni dan jeli konji i krave, prakticira se permakultura tj. prirodno
odrava higijena.
Poetni broj kokoki: 10 + 1 pijetao
Poetni broj pataka: 4 + 1 patak

- Ovce
Ovce takoer pridonose raznolikosti ivotnjskog svijeta na farmi, lijepo se uklapaju u generalnu
turistiku sliku, a osim toga daju mlijeko i vunu.
Poetna brojka ovaca: 3 ili 4.

21)
NJIVE I PERMAKULTURNI VRTOVI: IZBOR BILJAKA

- Drvee
Kesten, vrba, imela, murva, badem, orah, vie vrsta ljiva, vie vrsta smokvi, vie vrsta ipka, trenja,
vinja, kivi, masline, marelica, bazga, jabuka.
Neovisno o tome hoe li se ili ne drvee saditi du cijele ive ograde s njene unutranje strane, prilikom
sadnje treba voditi rauna o kasnijoj konanoj visini stabla i irini kronje, te o njegovom utjecaju na
okolne biljke i samo tlo. Na primjer, orah ima ogromnu kronju (velika sjena!), i ima otrovno lie i
korijenje, to znai da ga se ne smije posaditi na visokom mjestu imanja jer e sve ispod njega loe
uspijevati (voda otopi otrov i iri ga prema dolje). Biljke bi trebalo razdijeliti na "umske" i "domae".
umske biljke trae manje brige i mogu podnijeti i surove uvjete (kesten, ljenjak, pinjol, dok su
domae osjetljivije i vie im pae vlaga i toplina i zatieni poloaj od vjetra. Staviti na primjer jabuku
u vrtau (gdje dugo ostaje hladni zrak), ili badem i limun izloiti vjetru i sjeni - loe je za prinos i
zdravlje biljaka. Dakle valja paziti na mnogo faktora.
Nadalje, bilo bi dobro posaditi i drvee koje se koristi za ishranu pela i ljudi, kao i za eventualni
materijal za grau ili loenje. Na primjer, kau da bagrem izrazito brzo raste i da je nakon 10 godina
ve spreman za sjeu, a cijelo to vrijeme je medonosna biljka. No opet, mora se znati znati kad ga
posaditi jer ga se poslije vie ne moe rijeiti budui da isputa mladice iz korijena (znai treba
pripaziti s lokacijom i postaviti ga tamo gdje ne smeta - iri se vjetrom, smjer vjetra i nia lokacija od
ostatka imanja).
Vrba (posebna vrsta za pletenje koara i ostalih pomagala) je primjerice neizostavna na svakom veem
imanju, a od nje se radi i lijek protiv glavobolje (zapravo aspirin), aj...
Bambus je izuzetno brzorastua biljka. Od umice debelog bambusa moe se dobiti mnogo korisnog
materijala za grau i izradu raznoraznih stvari od vlakna. Mladice bambusa su brojne i jako ukusne,
listovi su odlini za spremanje aja.
Zakljuno, treba dobro znati kad posaditi drvo i kako mu pruiti optimalne uvjete - naroito tijekom
prvih godina.

- Voe
Narana, limun, mandarina, grejp, papaja, mango, borovnice, maline, kupine, goji, ribiz.

- Povre
pinat, suncokret, patlidan, vie vrsta rajica, vie vrsta paprika, mahune, kupus, grah, krastavac, kelj,
graak, cvjetaa, cikla, bundeva, tikva, brokula, bob, slanutak, blitva, artioka, kikiriki, lea, ioka,
korabica, mrkva, penica (za ptice i ivotinje), krumpir, luk, razne salate, maslaak.

- Ljekovito bilje i zaini

Neven, veprina, pelin, konopljika, pirika, origano, sljez, pasiflora, preslica, smilje, kadulja, rumarin,
lavanda, celer, perin, uvarkua, ginseng, gavez, menta, majina duica, vrijes, vlasac, bosiljak, kapar,
matinjak, aloe vera, arnika, kopriva, kamilica, zeleni aj, stolisnik, komora (koroma).

- Ostale biljke
Konoplja, mumule, akacija-bagrem, breskve, vinova loza, okorue, moringa.