Você está na página 1de 32

1. Detaljno opiite do kakvih promjena napona dolazi u mrei tijekom vremena?

Tijekom vremena dolazi do promjene napona, pri emu se radi o dva tipina sluaja:

a) Polagane, spore promjene napona. One mogu biti:


- predvidive (ako su ove promjene uvjetovane predvidivim promjenama optereenja)
- nepredvidive (ako doe do poremeaja regulacije napona u cijeloj mrei ili u njenom veem
dijelu)
b) Nagle promjene napona. Do njih dolazi zbog naglih promjena optereenja:
- na strani potroaa: ukljuivanje i iskljuivanje troila velike snage, pokretanje velikih
motora, pogon troila s promjenjivim optereenjem, kratki spojevi u razdjelnoj mrei i sl.
- na strani mree: kratki spojevi, ispad generatora znaajne snage, neuredna sinkronizacija
generatora, ukljuivanje i iskljuivanje kondenzatorskih baterija i prigunica, ukljuivanje i
iskljuivanje jako optereenih vodova i sl. Ovisno o uzroku smetnje, nagle promjene napona
mogu biti: - rijetke i uestale.

2. Na temelju vremenske promjene napona prema slici navedite sve naine definiranja
srednje vrijednosti napona Usred.

3. Na primjeru voda koji je predstavljen samo uzdunom impedancijom, prikazati


odreivanje kompleksnog pada napona, dati odgovarajui vektorski dijagram i
raspisati izraze. Opiite od ega se sastoji kompleksni pad napona i to dominira
u kojoj komponenti.

4. Na primjeru toka snage kroz prijenosni sustav prikazan na slici


raspiite izraze za djelatnu i jalovu snagu potroaa u toki 2.
Nacrtajte fazorski dijagram prijenosnog sustava.
5. Opiite i ilustrirajte vektorskim dijagramom uzdunu i poprenu
regulaciju napona u zatvorenim mreama.

6. Regulacija napona na generatoru (shema, kratki opis). Kako


djeluje promjena uzbude na napon sinkronog generatora ako
generator radi sam na vlastitu mreu, te kako ako radi paralelno s
elektroenergetskim sustavom?
7. Na koja dva naina se moe mjenjati broj zavoja na
transformatoru? Opiite oba naina i nacrtajte principijelne
sheme.

8. Opiite uzdunu i poprenu regulaciju napona na transformatoru.

9. Na primjeru kratkog voda sa zanemarenim poprenim granama


nacrtajte fazorski dijagram sa i bez serijske kompenzacije pomou
kondenzatora. Takoer, nacrtajte jednofaznu shemu voda i
serijskog kondenzatora.

10. Nacrtati vektorski dijagram kompenzacije jalove snage kod potroaa


pomou kondenzatorske baterije u sluaju da se eli zadrati ista djelatna
snaga. Napiite odgovarajui izraz za snagu potrebnog kondenzatora ako
se pri istoj djelatnoj snazi potroaa P eli smanjiti prividna snaga
potroaa s S1 na S2.
11. Nacrtajte ope sheme pojedinane i grupne (centralne) kompenzacije.

12. Kako djeluju neoptereeni ili slabo optereeni visokonaponski


vodovi na naponske prilike i tokove jalovih snaga u mrei, a kako
jako optereeni vodovi, te kako se nepovoljni utjecaji
kompenziraju?
13. U istom vektorskom dijagramu prikaite naponske prilike na visokonaponskom vodu
prije i poslije kompenzacije za sluaj kada je poslije kompenzacije jalova potronja QV
na vodu manja od generirane jalove snage kompenzacije QC.

Qv < Qc

14. U istom vektorskom dijagramu prikaite naponske prilike na visokonaponskom vodu


prije i poslije kompenzacije za sluaj kada je poslije kompenzacije jalova potronja Q V
na vodu vea od generirane jalove snage kompenzacije QC.
QV > Q C

15. Navedite rotirajue i statike naprave za kompenzaciju jalove snage te opiite sinkrone
kompenzatore i usporedite ih sa kondenzatorima.
16. Navedite i opiite najvanije aspekte analize tokova snaga.

Najvaniji aspekti analize tokova snaga su:

1) Kako proizvodnja u sistemuu svakom trenutku mora biti jednaka potronji, a aktivna
snaga optereenja treba biti raspodijeljena izmeu generatora na nain koji
omoguuje minimalne trokove za gorivo, moe se zakljuiti da se izlazne snage, tj.
radnetake pojedinih generatora moraju drati blizu prethodno odreene vrijednosti.
Vano je podsjetiti da potranja u sistemupodlijee sporim ali znatnim promjenama u toku
dana. Stoga se i radne take generatorapolagano (kontinuirano ili u diskretnim
stepenima) moraju mijenjati iz sata u sat, to e rezultirati takoer promijenjenom
konfiguracije tokova snaga u mrei.

2) Prijenosni vodovi mogu se opteretiti samo do odreene granice apogon se mora voditi tako
da se ne ugrozi njihova termika granica i stabilnost prijenosa.

3) Potrebno je napone pojedinih sabirnica drati unutar relativno uskih granica, to se moe
postii ispravnim reimom reaktivnih snaga.

4) Ukoliko je promatrani elektroenergetski sistem lan nekog meunarodnog "pool"-a, tj.


udruenja povezanih sistema, on mora udovoljiti ugovorima o razmjeni snage i energije
preko spojnih vodova prema susjednim sistemima.

5) Posljedice poremeaja koji slijede teke mrene kvarove mogu se svesti na minimum uz
pomo ispravne strategije upravljanja tokovima snaga prije kvara.

6) Analiza tokova snaga veoma je vana u stadiju planiranja novih mrea ili prilikom
dogradnje postojeih

17. Navedite faze rjeavanja tokova snaga.


18. Koju matricu koristimo za matematiki model mree prilikom
prorauna tokova snaga i kako se dobijaju elementi te matrice?

19. Definirajte neto snagu openitog vora i. Skicirajte pojednostavljenu


shemu nekog vora i u mrei i napiite izraz za neto snagu toga vora ( Si ).
NETO SNAGA vorita i definira se kao razlika prividnih snaga injektiranih u
vorite posredstvom izvora i prividnih snaga izuzetih u voritu posredstvom
potroaa.

Izraz za neto snagu vora i:

20.Koritenjem matrine jednadbe:

raspiite izraz za kompleksnu (prividnu) neto-snagu Si nekog vora i.

21. Navedite kojih 6 varijabli pripada svakom voru i u mrei.


22. Navedite klasifikaciju vorova za proraun tokova snaga i navedite sve
poznate i nepoznate varijable za svaki tip vora.

S obzirom na poznate i nepoznate varijable, vorita moemo podijeliti u tri


grupe:

1. Referentno vorite
2. Generatorsko vorite
3. vorite s optereenjem
23. Kako se postupa ako u tijeku iterativnog prorauna tokova snaga u
nekom generatorskom voru i nije ispunjen uvjet za reaktivnu snagu
generatora QGi, min QGi QGi, max ?

Ukoliko ova nejednadba u voru i nije ispunjena, QG1 se mora postaviti na


vrijednost QG1 min' odnosno QG1 max' a Vi treba tretirati kao slobodnu veliinu koja
se odreuje rjeavanjem jednabi za snagu vorova. Drugim rijeima, vor se i
tada pretvara u vor s optereenjem, a ukoliko se u toku daljnjeg prorauna u
jednom trenutku ispuni uvjet (QGi, min QGi QGi, max ) vor se ponovno tretira
kao vor s kontrolom napona.

24. Koje su dvije najupotrebljavanije iterativne metode za rijeavanje


jednadbi tokova snaga? Opiite tri koraka za iterativno pribliavanje
rijeenju jednadbi tokova snaga.

Gauss Seidelova i Newton Raphsonova metoda

1. Predpostavlja se inicijalno rjeenje Vi(0)

2. Ovo se inicijalno rjeenje koristi da bi se uz pomo jednadbe

nalo novo i bolje (tonije) prvo rjeenje Vi(1)

3. Prvo se rjeenje koristi za pronalaenje drugog, treeg, itd. Dok ne nastupi


kovergencija.
25. Kako glasi kriterij koji je neophodno zadati raunalu da bi ono pri
proraunu tokova snaga prestalo s daljnjim radom ukoliko je postignuta
dovoljna tonost svih raunatih varijabli (konvergencija)?

U proraunu tokova snaga s radom se prekida kad se naponi svih vorova u


(k + j) oj iteraciji ne razlikuju od napona u k toj iteraciji za vie od unaprijed
zadanog indeksa konvergencije , koji tipino ima vrijednost 10-4 p.u. Naponi
su fazori, tako da raunski postupak zavrava kada razlika kompleksnih fazora
postaje manja od , tj.

Napomena: kada bi se za prekid rada koristio kriterij:

Bilo bi osigurano da iznosi napona budu unutar zadanih granica, dok se na fazne
kuteve to ne bi odnosilo.

26. to znai rijetkost matrice admitancije vorova i u koju svrhu se to


svojstvo moe iskoristiti?

U veim realnim sustavima moe se oekivati da od teoretski moguih veza


izmeu vorova mnogi nee egzistirati, rezultirajui nulama u matrici [Yk]. To se
npr. moe vidjeti ako se napie matrica sa 6 vorova prema slici 1. Pri emu se
omski otpor i poprene grane vodova zanemaruju.

Slika 1
Od 36 elemenata matrice 20 je jednako 0. Ovakve se matrice zovu rijetke
matrice, a rijetkost S definira se kao:

S = Z / n2
gdje je :

Z broj elemenata jednakih nuli

n broj vorova mree

U danom se sluaju za rijetkost dobije: S = 20 / 62 = 0,556 tj. 55,6 %

Mogu se primjeniti na stvarne elektroenergetske mree.


Stvarne elektroenergetske mree imaju jo znatno vie vorova, esto i nekoliko
stotina. U takvim je mreama svaki vor u prosjeku povezan sa 2 ili 3 druga
vora. To znai da e u prosjeku u svakom retku matrice Yk samo 3 ili 4
elementa biti razliiti od nule (svi su dijagonalni elementi razliiti od 0).

27. Opiite kako brzina konvergencije Gauss-Seidelov-og, a kako Newton-


Raphsonov-og algoritma ovisi o broju vorova analiziranog sustava.

Kod Gauss- Seidlerove metode kako veliina sistema raste, tako konvergencija
postaje sve sporija. Za razliku Newton- Rapsonova metoda jednako brzo
konvergira kako za velike tako i za male sisteme, obino u manje od 4 do 5
iteracija.
28. Za to nam slui maksimalna struja kratkog spoja, a za to minimalna
struja kratkog spoja?

Maksimalna struja kratkog spoja slui za odreivanje sljedeih karakteristika:


-prekidna mo prekidaa,
-uklopna mo prekidaa,
-elektrodinamika naprezanja vodia i sklopnih aparata.

Minimalna struja kratkog spoja ima vanu ulogu pri podeavanju zatite u
visokonapon-skoj mrei i pri izboru krivulja vrijeme struja prekidaa i
topljivih osiguraa u niskona-ponskoj mrei, i to naroito:
-ako su kabeli dugaki i/ili je unutarnja impedancija izvora (generatora, izvora
neprekinu-tog napajanja) razmjerno velika,
-ako zatita od dodira ovisi o funkcioniranju prekidaa ili topljivih osiguraa
(karakteristi-no u sluaju niskonaponskih TN-i IT-mrea).

29. Navedite glavne znaajke kratkih spojeva.

Glavne znaajke kratkih spojeva jesu:

Trajanje
-prijelazni kratki spoj;
-trajni kratki spoj.
Uzrok nastanka
-mehaniki (prekid/lom vodia, elektrini spoj izmeu dva vodia posredstvom
stranog vodljivog tijela);
-sklopni ili atmosferski prenaponi;
-slom izolacije djelovanjem topline, vlage ili korozije.
Mjesto nastanka
-unutar elektrinog aparata;
-u mrei.
30. Navedite vrste kratkih spojeva te skicirajte sheme razliitih vrsta
kratkih spojeva u trofaznim mreama uz navedene oznake po IEC 60909 i
oznaite odgovarajue struje kratkog spoja.
a) tropolni kratki spoj

b) dvopolni kratki spoj

c) dvopolni kratki spoj uz istovremeni dodir sa zemljom (u uzemljenoj mrei)

d) jednopolni kratki spoj (u uzemljenoj mrei)

31. NAVEDITE MOGUE TETNE POSLJEDICE KRATKIH SPOJEVA:


Posljedice struja kratkog spoja su razliite ovisno o vrsti, trajanju, mjestu
nastanka i snazi kratkog spoja:

Na mjestu kvara djelovanjem elektrinog luka moe doi do:

- oteenja izolacije,
- zavarivanja vodia,
- opasnosti od poara i po ivot.

U kratkospojenom strujnom krugu moe doi do:

- djelovanja elektromagnetskih sila, koje mogu deformirati sabirnice i otkinuti


kabele,
- pretjeranog poveanja temperature zbog poveanih Jouleovih gubitaka, to je
povezano s opasnou oteenja izolacije.

U drugim strujnim krugovima ili susjednim mreama moe doi do:

- smanjenja napona za vrijeme trajanja eliminiranja kvara, to moe trajati od


nekoliko ms do nekoliko stotina ms,
- iskapanja jednog dijela mree, ija veliina ovisi o konfiguraciji mree i o
nivou selektivnosti to prua sustav zatite,
- dinamike nestabilnosti i/ili gubitka sinkronizma generatora,
- smetnja u strujnim krugovima mjerenja, regulacije i upravljanja, itd

32. NACRTAJTE SHEMU POJEDNOSTAVLJENOG STRUJNOG


KRUGA ZA ISPITIVANJE USPOSTAVLJANJA STRUJE KRATKOG
SPOJA I NAPIITE DIFERENCIJALNU JEDNADBU NAPONA U
KRATKOSPOJENOJ PETLJI PRI TRENUTNOJ VRIJEDNOSTI
STRUJE KRATKOG SPOJA IK(T).

Sasvim pojednostavljeni nadomjesni strujni krug za analizu kratkog spoja prema


slici sadri idealni izmjenini naponski izvor (s unutarnjom impedancijom
jednakom nuli, dakle s konstantnim naponom stezaljki koji odgovara unutarnjoj
elektromotornoj sili), prekida P s kojim se simulira kratki spoj izmeu toaka A
Xk
i B, impedanciju Zk Rk jXk kutom k= arctg( Rk koja reprezentira

cjelokupnu impedanciju izmeu generatora i prekidaa, te impedanciju tereta Zt


Xt
Rt jXt kutom t= arctg( Rt .
U stvarnoj mrei impedancija Zk sadri impedancije svih serijski spojenih
elemenata u kratkospojenom strujnom krugu ispred mjesta kratkog spoja,
ukljuujui i impedancije vodia razliitih presjeka i duljina, te impedancije
generatora i transformatora u mreama razliitih napona.
Pri iskljuenom prekidau P u nadomjesnom strujnom krugu tee struja
tereta(normalno stanje) .
Ukljuivanje prekidaa rezultira velikom strujom kratkog spoja izmeu toaka
A i B koja je ograniena samo impedancijom .

DIF.JEDNADBA:

33. U KOJA DVA DIJELA SE MOE RASTAVITI RJEENJE


DIFERENCIJALNE JEDNADBE NAPONA U KRATKOSPOJNOM
KRUGU? SKICIRAJTE VREMENSKU FUNKCIJU ISTOSMJERNE
KOMPONENTE STRUJE KRATKOG SPOJA I NAPIITE
ODGOVARAJUI IZRAZ ZA TU STRUJU.

- ope rjeenje homogene jednadbe daje istosmjernu komponentu (idc(t)),


- partikularno rjeenje nehomogene jednadbe odreuje izmjeninu
komponentu (iac(t) ) struje kratkog spoja (ik(t) ).
-
Homogena diferencijalna jednadba koja sadri istosmjernu komponentu
struje kratkog spoja glasi

idc(t):

njezino reenje:

A - integracijsku konstanta
Lk
Tdc- vremenska konstanta Tdc= Rk

34. SKICIRAJTE VREMENSKU FUNKCIJU IZMJENINE


KOMPONENTE STRUJE KRATKOG SPOJA (SKUPA S
VREMENSKOM FUNKCIJOM NAPONA), NAPIITE ODGOVARAJUI
IZRAZ ZA TU STRUJU TE OBJASNITE ZNAENJE KUTA .
gdje je kut sklapanja napona koji opisuje razliku izmeu trenutka nastupanja
kratkog spoja (t = 0) i trenutka kad sinusoida napona u uzlaznom smjeru prolazi
kroz nulu (tzv. pozitivna nultoka).

Partikularno rjeenje nehomogene diferencijalne jednadbe koja sadri


izmjeninu komponentu iac(t) , opisuje ponaanje struje kratkog spoja za slua
kada vrijeme (t) tei u beskonanost.

35. to opisuje tzv. kut sklapanja napona prilikom promatranja struje


kratkog spoja u visokonaponskim mreama, te pri kojoj vrijednosti toga
kuta nastupa najvea istosmjerna komponenta struje kratkog spoje,
odnosno pri kojoj vrijednosti nema istosmjerne komponente?

Trenutna vrijednost izvora sinusoidalnog napona krune frekvencije = 2f,


koji reprezentira toku krutog napona, iznosi:
gdje je tzv. kut sklapanja napona koji opisuje razliku izmeu trenutka
nastupanja kratkog spoja (t = 0) i trenutka kad sinusoida napona u uzlaznom
smjeru prolazi kroz nulu (tzv. po-zitivna nultoka vidi sliku 2.3).

Pri danom kutu k, argument sinus funkcije u istosmjernoj komponenti (dakle i


sama istosmjerna komponenta) bit e najvei ako je =0(stupnjeva) , to znai
da istosmjerna komponenta upravo u ovom sluaju pomjera izmjeninu
komponentu struje kratkog spoja u pravcu vertikalne ose na dijagramu sa slike
2.4 u najveoj mjeri. Prema tome najvea prva amplituda struje kratkog spoja
(udarna struja) uvijek nastupa pri kutu sklapanja =0(stupnjeva). Ako je pak =
k , tada nema istosmjerne komponente, dakle struja kratkog spoja identina je s
izmjeninom komponentom. U svim e se ostalim sluajevima pri k razviti
istosmjerna komponenta, koja e se meutim, nakon isteka vremena t=5*Tdc
praktiki sasvim priguiti.

36. Skicirajte vremenski tok struje kratkog spoja (valni oblik) kada se
kratki spoj dogodio u mrei daleko od generatora i dajte matematiki izraz
za struju kratkog spoja ik (t) koji se dobiva kao ope rjeenje nehomogene
diferencijalne jednadbe napona u kratkospojnom krugu.

Ope rjeenje nehomogene diferencijalne jednadbe jest struja kratkog spoja ik


(t) koja se dobiva algebarskim zbrajanjem dviju komponenata:
Slika 1. Vremenski tok struje kratkog spoja u sluaju kratkog spoja daleko od
generatora

Slika 2. Vremenski tok struje kratkog spoja u sluaju kratkog spoja daleko od
generatora (2.6 )

Slika 3. Za vremensku funkciju struje kratkog spoja pri kvaru daleko od


generatora, uz zanemarenje struje optereenja i nakon uvrtenja ove
integracijske konstante u jednadbu (2.6).

37. Koja se karakteristina veliina valnog oblika struje kratkog spoja


naziva udarna struja? Napiite izraz za izraun udarne struje kratkog
spoja (koritenjem udarnog faktora) i skicirajte dijagram ovisnosti udarnog
faktora o omjeru Rk / Xk.

Struja kratkog spoja nakon nulte vrijednosti u trenutku nastupanja kvara, raste
do vrijednosti prve amplitude nesimetrine (s obzirom na vremensku os) struje
kratkog spoja koja se zove udarna struja kratkog spoja ip.
Udarna struja ip kratkog spoja mjerodavna za mehanika naprezanja aparata i
postrojenja,
Pomou udarnog faktora K mogue je izraunati udarnu struju ip iz poetne
struje kratkog spoja Ik posredstvom sljedeeg izraza:

Oznaavajui za sluaj =0 omjer ip/korijen2* Ik nanesen na ordinatu K , dobije


se krivulja prema slici 2.7, koja daje ovisnost izmeu ovog omjera nazvanog
udarnim faktorom i omjera Rk / Xk kratkospojenog strujnog kruga.

38. Skicirajte vremenski tok struje kratkog spoja (valni oblik) kada se
kratki spoj dogodio u mrei blizu generatora.

U poetnom stadiju kratkog spoja, struja i u ovom sluaju najprije raste na


veliku tjemenu vrijednost, da bi se potom smanjivala na vrijednost trajne struje
kratkog spoja, prikazano na slici:
Vremenska promjena struje kratkog spoja (ik ), kao i njezine istosmjerne (idc ) i
izmjenine (iac ) komponente pri kratkom spoju blizu generatoru

Sa slike je vidljivo da je poetna vrijednost istosmjerne komponente A priblino


jednaka tjemenoj vrijednosti izmjenine komponente (korijen od)-2*Ik.

39. Za sluaj kratkog spoja blizu generatoru, u dijagramu struja kratkog


spoja vrijeme, principijelno prikazati vremenska trajanja pojedinih
intervala pri promjeni struje kratkog spoja s naznaenim karakteristinim
strujama u pojedinim vremenskim intervalima. Kako se nazivaju tri djela
na koja se dijeli proces uspostavljanja struje kratkog spoja za sluaj kada
je kratki spoj blizu generatora.
- Vremenska trajanja pri promjeni struje kratkog spoja
t1 - interval subtranzijentnih promjena;
- efektivna vrijednost subtranzijentne struje kratkog spoja
t2 - interval tranzijentnih promjena;
- efektivna vrijednost tranzijentne struje kratkog spoja
t3 - interval ustaljenog stanja nakon priguenja prijelaznih procesa;
- efektivna vrijednost trajne struje kratkog spoja
- Proces uspostavljanja struje kratkog spoja moe podijeliti na tri dijela:
- poetni (subtranzijentni) dio
- prijelazni (tranzijentni) dio,
- nakon kojih slijedi ustaljeno stanje.

40. Kako se naziva i oznaava reaktancija generatora u svakom od tri


perioda trajanja kratkog spoja i usporedite reaktancije prema iznosu.

Reaktancije generatora u svakom od tri perioda trajanja kratkog spoja su:


}
subtranzijentne ( x d ) reaktancije generatora,
'
tranzijentne ( x d ) reaktancije generatora
x
sinkrone ( d ) reaktancije generatora, koje reaktancije odgovaraju
subtranzijentnom, tranzijentnom i ustaljenom stanju prijelazne pojave.
- Vrijednost reaktancija raste po ovom redoslijedu, dakle subtranzijentna je
reaktancija manja od tranzijentne, koja je pak manja od sinkrone.

41. Definirajte (izrazom) faktor pomou kojeg se odreuje subtranzijentna


elektromotorna sila optereenog generatora te navedite vrijednosti faktora
za mree nazivnog napona iznad 1 kV i mree nazivnog napona ispod 1 kV.
Faktor napona c- omjer subtranzijentne elektromotorne sile optereenog
generatora i nazivnog faznog napona mree u kratkom spoju (umjesto nazivnog
faznog napona generatora):

}} over {{{U} rsub {N}} over {sqrt {3}}}



E
c=

Srednje vrijednosti faktora napona prema propisima su:


- u mrei nazivnog linijskog napona veeg od 1 kV:
c = 1,1 za odreivanje maksimalne subtranzijentne struje, te
c = 1,0 za odreivanje minimalne subtranzijentne struje,
- u mrei nazivnog linijskog napona manjeg ili jednakog 1 kV:
c = 1,05 za odreivanje maksimalne subtranzijentne struje, te
c = 0,95 za odreivanje minimalne subtranzijentne struje.

42. Napiite izraz za subtranzijentnu snagu kratkog spoja. Da li taj izraz u


fizikalnom smislu realan? U koju se svrhu koristi ta snaga?

- Uz pomo subtranzijentne struje i nazivnog napona mree moe se odrediti i


subtranzijentna snaga kratkog spoja :
} = sqrt {3} {U} rsub {n} {I} rsub {k} rsup {
Sk

- Ovaj izraz u fizikalnom smislu ne predstavlja neku realnu snagu, jer na mjestu
}
UN
kvara i I k ikada ne nastupaju istovremeno.
- Tamo je naime, s jedne strane napon praktiki jednak nuli sve dok kratki spoj
postoji, a s druge strane napon se ponovno uspostavlja im se kratki spoj
odnosno struja kratkog spoja eliminira.
- Subtranzijentna snaga kratkog spoja ima vanu ulogu u proraunu kratkog
spoja jer pomou nje je proraun kratkog spoja u promatranoj mrei mogu i bez
poznavanja topologije superponirane mree i parametara njezinih elemenata.

43. Kako se definira i kako se prema standardu IEC 60909 rauna


rasklopna struja kratkog spoja? Nacrtajte principijelni oblik familije
krivulja za faktor . to je minimalno vrijeme zatezanja isklopa?
Rasklopna struja kratkog spoja: efektivna vrijednost struje kratkog spoja koja
kroz prekida tee u trenutku razdvajanja njegovih kontakata.
Raunanje rasklopne struje prema standardu IEC 60909:

Postoje i due varijante raunanja rasklopne struje:


Asimetrina rasklopna struja:

Simetrina rasklopna struja:

ali kae da su to predugake varijante i da se prema standardu IEC 60909 koristi


prva formula.
Principijelni oblik familije krivulja za faktor :

Minimalno vrijeme zatezanja isklopa (t min): to je najkrae vrijeme koje


protekne izmeu trenutka nastanka kvara i trenutka razdvajanja kontakata u
trofaznom prekidau koji se prvi otvaraju

44. Kako se mogu podijeliti elektroenergetske mree s gledita tretmana


zvjezdita?

S gledita tretmana zvjezdita, mree se u osnovi mogu podijeliti u dvije glavne


skupine:
- mree s neuzemljenim (izoliranim) zvjezditem, kod kojih niti jedno
zvjezdite nije pogonski (namjerno) uzemljeno
- mree s uzemljenim zvjezditem, kod kojih je najmanje jedno zvjezdite
uzemljeno neposredno ili posredno.
45. Skicirajte trofaznu mreu u sluaju dozemnog kratkog spoja jedne faze
za slijedee sluajeve: izolirano zvjezdite, neposredno uzemljeno
zvjezdite, posredno uzemljeno zvjezdite (preko induktiviteta ili djelatnog
otpora) i rezonantno uzemljeno zvjezdite (Petersen). Na skicama prikaite
dozemne kapacitete i struju kvara.
a)

b)

c)
d)

46. Napiite izraz s kojim se definira koeficijent dozemnog kvara fE s


kojim se procjenjuje efikasnost uzemljenja i skicirajte odgovarajuu
vektorsku sliku. Teoretski izmeu kojih se vrijednosti moe kretati
koeficijent dozemnog kvara, te kad se moe govoriti o efikasnom
uzemljenju?

Vektorska slika:

Teoretski, koeficijent dozemnog kvara moe imati vrijednost izmeu 1 - pri


emu se govori o kruto uzemljenoj mrei - i 1.73 to vrijedi za neuzemljenu
mreu.
Za neku mreu vrijedi da je efikasno uzemljena, ako ni na jednom mjestu u
mrei koeficijent dozemnog kvara ne premauje vrijednost 1,4 , bez obzira na
to da li je zvjezdite uzemljeno posredno ili neposredno.
Mrea je neefikasno uzemljena, ako koeficijent dozemnog kvara na bilo kojem
mjestu premauje vrijednost 1,4. Do toga uvijek dolazi u mreama s
neuzemljenim zvjezditem ili zvjezditem uzemljenim preko Petersenovog
svitka